SADRAJ UVOD..............................................................................................................................................1 I.UENJE TEKSTA U REDOVIMA..............................................................................................1 II.DEFINICIJA................................................................................................................................3 III.Kako djeluje mentalna mapa? ....................................................................................................3 IV.SVRHA MENTALNE MAPE....................................................................................................4 V.

Od ega se sastoji mentalna mapa?..............................................................................................4 VI.Pribor za izradu mentalne mape.................................................................................................5 VII.Kako izraditi mentalnu mapu?..................................................................................................5 VIII.MENTALNA MAPA U NASTAVI MATEMATIKE............................................................6 IX.ZAKLJUAK.............................................................................................................................8 X.LITERATURA.............................................................................................................................9 UVOD Osniva mentalnih mapa Tony Buzan je svoju knjigu ,,Mentalne mape za klince zapoeo rijeima: Zamisli preicu koja bi ti pomogla da smanji vrijeme za izradu domae zadae i da se vie zabavlja. Zamisli arobnu formulu koja bi ti pomogla da zapone i uspjeno zavri bilo koji projekt. Zamisli tajnu metodu pomou koje e lako dolaziti do ideja, lako rjeavati probleme i lako pamtiti podatke. (Buzan, T., Mentalne mape za klince, 2005., str. 2-3). Iz navedenog citata mogue je vidjeti da u se u ovom seminaru baviti mentalnim mapama. Mentalna mapa je sve poznatija tehnika uenja koja se koristi za bre i lake usvajanje sadraja (stjecanje znanja), uenje s motivacijom i interesom te za stvaranje novih ideja i projekata (poticanje kreativnosti). Osnovni cilj ovog seminarskog rada je ukazati na metodiki smisao mentalne mape te neke aspekte njezine uporabe u nastavi matematike. No, prije nego to kaem neto o njezinoj primjeni u nastavi, ali i u svakidanjem ivotu (pisanje pisma, rjeenje problema, obiteljska dogaanja, romantini vikend, pokretanje novog posla, odlazak u kupnju, putovanje itd.) vano je upoznati se s nekim temeljnim injenicama vezanim za mentalnu mapu. I. UENJE TEKSTA U REDOVIMA Ljudski mozak ima dvije polutke koje imaju vrlo razliite funkcije. Lijeva strana mozga obrauje informacije na racionalan i analitiki nain (stoga se esto naziva analitikom

ili logikom polutkom) te je zaduena za rijei, logiku, brojeve, slijed, linearnost, analizu i popise. Ona serijalno obrauje rijei, slova i brojeve.

Slika 1. Nasuprot njoj, desna je strana mozga zaduena za kreativnost te vie prikuplja informacije na temelju slika nego rijei. Zaduena je za ritam, svijest, matu, sanjarenje, boje i dimenzije. Pogledamo li kako funkcionira sustav obrazovanja vidjet emo da se od najranije dobi potie preteito lijeva strana mozga, dok se desna strana zanemaruje. Tako npr., da bismo napredovali unutar sustava, moramo uspjeno poloiti niz ispita od kole do fakulteta. No, da bismo ih poloili potrebno je lijevu stranu mozga nakrcati pojmovima, a zatim ih na ispitu iskrcati na papir. Drugim rijeima, naueni smo koristiti se samo polovicom mozga. Isto vrijedi i kod zapisivanja biljeki tijekom predavanja. Naime, mene su, kao i mnoge druge, uili da se pri pisanju biljeki koristim brojevima, rijeima, crtama, logikom i nizanjem tj. redoslijedom. No, problem je u tome to takav tradicionalan nain zapisivanja u obliku biljeaka, ne ukljuuje nijednu vjetinu desnog mozga, koja nam omoguuje da hvatamo ritam, boju i prostor te da se preputamo matanju. Sve to vodi monotoniji, a time i dosadi. A kada je mozgu dosadno, on se iskljui, zatvori, odluta i prepusti sanjarenju i zaspi. Tony Buzan je taj tradicionalan nain zapisivanja biljeki usporedio s reetkama zatvorskih soba u kojima su beskonano kreativne sposobnosti razmiljanja koje posjeduje na mozak doivotno zatoene - osim ako ih ne oslobodimo uz pomo mentalnih mapa. Mentalne nam mape, budui da se slue punim pogonom nae mate i svim sredstvima razmiljanja kojima raspolau na lijevi i desni mozak, omoguuju oslobaanje potisnute kreativnosti.

Naime, razvijanje kreativnosti e uenicima dodatno olakati pamenje, a osim toga oni e tako aktivno sudjelovati, umjesto da dodatno sluaju ili da samo prepisuju s ploe. II. DEFINICIJA Mentalna mapa (naziva se jo i: umna karta, umna mapa, misaona mapa, misaona karta, mentalna karta) novije je metodiko sredstvo i metoda koja se najprije poela primjenjivati u nastavnim predmetima u kojima prevladavaju logike strukture i procesi uenja na temelju intelektualnih sposobnosti. To su najprije prirodni predmeti, no pokazalo se da se mentalna mapa moe primijeniti u svim predmetima i sadrajima u kojima su za razumijevanje i uenje novih sadraja bitne zakonitosti miljenja. To je najjednostavniji nain da u mozak unesemo podatke i da se posluimo podacima iz mozga to je kreativno i djelotvorno sredstvo zapisivanja biljeaka. Promicatelj mentalne mape u uenju Tony Buzan je o njezinim prednostima rekao da je to: jednostavan nain za unoenje i iznoenje informacija iz mozga novi nain uenja i ponavljanja koji je brz i koji djeluje nain zapisivanja biljeaka koji nije dosadan najbolji nain smiljanja novih ideja i planiranja projekata.

Iz tog odreenja, prevedeno na metodiki rjenik, proizlazi da mentalna mapa u obrazovnom procesu moe imati ove ope funkcije: brzo i uinkovito usvajanje sadraja znanja (sjecanje znanja) uenje s motivacijom i interesom stvaranje novih ideja i projekata (poticanje kreativnosti).

Uzimajui u obzir sve ove funkcije moemo zakljuiti da mentalna mapa zasluuje primjenu u obrazovnom procesu u koli jer ga ini uspjenijim po stjecanju znanja, zanimljivou uklanja prigovore o dosadnom uenju u tradicionalnoj koli, a otvara i put za ispunjavanje krajnje svrhe uenja, a to je proizvodnja novih ideja i uradaka. III. KAKO DJELUJE MENTALNA MAPA? Mentalna mapa djeluje na isti nain kako i na mozak! 3

Na mozak radi uz pomo senzornih slika i asocijacija koje se zrakasto pruaju iz njih. On proizvodi trodimenzionalne slike uz brojne asocijacije koje za nas imaju veliko znaenje. Da bi pokrenuo te slike i asocijacije, na mozak koristi rijei. Dakle, na se mozak unato mogunosti obavljanja veoma sloenih zadataka, temelji na najjednostavnijim naelima pa je i izraivanje mentalnih mapa vrlo jednostavno i zabavno. Naime, mentalne mape rade za prirodne potrebe i energiju naeg mozga, a ne protiv njih. Mentalne mape, kao i mozak, djeluju na dva kljuna principa matu i asocijaciju. Na primjer, kada nam netko kae MOJA KUA, na mozak, umjesto ispisa rijei M-O-J-A K-U--A, proizvodi sliku nae kue, zatim moda prostorija u kui, predmeta u pojedinoj sobi itd. On, dakle, prirodno stvara mentalne mape. Mentalne mape su dakle odraz prirodnih misaonih procesa u slikama koje se dogaaju u naem mozgu te odraz njegovih sposobnosti.

IV. SVRHA MENTALNE MAPE Svrha mentalne mape je olakati nae uenje i uiniti ga zabavnijim. Ona je neka vrsta tajne formule kad je rije o: pamenju podataka boljem zapisivanju gradiva smiljanju ideja utedi vremena koncentraciji najboljem koritenju raspoloivog vremena postizanju izvrsnog uspjeha na ispitima. Moemo rei da je mentalna mapa najlaki nain izvlaenja odgovora iz nae glave. V. OD EGA SE SASTOJI MENTALNA MAPA? Sve mentalne mape imaju neto zajedniko. Sve su one prirodno oblikovane kao tvorevine koje se zrakasto ire iz svojih sredita. Pri njihovoj se izradi koriste boje. U svim se mentalnim mapama koriste crte, rijei, slike i simboli, u skladu s nizom jednostavnih, osnovnih, prirodnih i za mozak pogodnih pravila. Uz mentalne se mape dugaak popis dosadnih podataka moe pretvoriti u ivopisan, dojmljiv, vrhunski organiziran dijagram koji djeluje u skladu s prirodnim nainom na koji djeluje na mozak. Slike nas lake, snanije i prije svega puno preciznije asociraju na neto, u odnosu na hrpu informacija koje uglavnom spoznajemo linearno.

Slika 2. VI. PRIBOR ZA IZRADU MENTALNE MAPE Budui da su mentalne mape tako jednostavne i prirodne, tako ni pribora za njihovu izradu nema mnogo: prazan list papira bez crta olovke u boji na mozak naa mata. VII. KAKO IZRADITI MENTALNU MAPU? Izrada mentalnih mapa je jednostavna. Samo treba zapamtiti sljedeih pet koraka prema Tonyju Buzanu: Koristi prazan list papira bez crta i nekoliko flomastera u boji. Na sredini stranice nacrtaj sliku koja oznaava ono o emu je rije. Slika predstavlja tvoju glavnu temu. Nacrtaj nekoliko debelih, zavojitih crta koje se pruaju od slike u sredini stranice, po jednu za svaku od glavnih ideja u toj temi. Sredinje grane predstavljaju glavne podteme. Imenuj svaku od tih ideja i, ako eli, nacrtaj malenu sliku svake - tako koristi obje strane mozga. U mentalnoj su mapi sve rijei podcrtane. To su kljune rijei, a podcrtavanje, kao i u obinim biljekama, pokazuje njihovu vanost. Iz svake od tih ideja moe povui druge povezane crte, tako da se ire poput grana stabla. Svakoj od tih ideja dodaj svoje misli. Te dodatne grane predstavljaju pojedinosti.

Pri izraivanju mentalne mape uvelike nam pomau pitanja: to, gdje, kada, tko, zato, rezultat.

Slika 3. VIII. MENTALNA MAPA U NASTAVI MATEMATIKE Pokazalo se da se mentalna mapa moe uspjeno primijeniti u svim predmetima i sadrajima u kojima su za razumijevanje i uenje novih sadraja bitne zakonitosti miljenja. Briga o kreativnosti u kolskim uvjetima jedna je od najvanijih zadaa suvremene kole koja prije svega mora polaziti od potreba djeteta, ali isto tako i od potreba suvremenog drutva u kojemu kreativnost predstavlja osnovnu polugu razvoja. Za poticanje kreativnosti posebno su vane kreativne tehnike. No, Dryden i Vos (2001) istiu kako je zapanjujua injenica to to se kreativne tehnike ne pouavaju u veini kola, premda su one na vie naina na klju za budunost. kole koje na prvo mjesto stave razvoj kreativnosti svojih uenika umjesto bubanja mnotva nepotrebnih injenica imat e smisla dok e ostale biti sve vie neuinkovite i esto tetne za razvoj uenika, kao i cijelog drutva. Moemo rei da mentalne mape spadaju meu te tehnike koje oslobaaju kreativnost te su time i najuinkovitiji nain izgraivanja plana ploe. Mentalne mape se poinju preteito primjenjivati u 2. razredu i pri tome je vano uenike pouiti kako se na temelju teksta udbenika izgrauju mentalne mape. One su neto sloenije koncipirane tijekom 3. i 4. razreda tj. tekst plana ploe moe biti neto dui. On se izrauje sa zadaom da uenici/uenice naue biljeiti to se radi na nastavi, da svoje biljeke rabe za uenje i ponavljanje. 6

Mentalne mape su, naime, izvrsne za matematiku jer matematika, nije, kako to misle mnogi uenici, milijun formula i jednakosti. Sve se te formule i jednakosti temelje na najvanijem dijelu matematike - nekoliko osnovnih koncepcija i ideja. To je najvanije, a mentalne ti mape pomau da sve to sredi u svojoj glavi. Mentalne mape nam mogu jasnije prikazati koji se dio matematike ui, pomoi pri objanjavanju onih podruja koje nam nisu jasne i doprinijeti boljem razumijevanju primjene formula i jednakosti. Mentalne nam mape pomau da na matematiki mozak ubacimo u brzinu. Pri izradi mentalnih mapa na prozirnicama uitelj ili uiteljica moe rabiti i raunalni program MindManager (omoguava istovremenu uporabu Microsoft Worda i PowerPointa) te bubble.us program.

Slika

4.

Slika 5. IX. ZAKLJUAK U ovom seminarskom radu bio mi je cilj pribliiti kolegicama smisao mentalne mape - kako se uz pomo njih moe lake, kvalitetnije i uspjenije uiti, te kako uiniti nastavu zanimljivijom. Samo stvaranje mentalnih mapa je uspjean sustav planiranja i voenja biljeki. Na taj nain skraujemo vrijeme pisanja domaih zadaa i uenja. One nam koriste za bolje pamenje, smiljanje briljantnih ideja, za utedu i bolje iskoritavanje vremena, bolje ocjene te organizaciju misli, hobija i svog ivota. Nastavni proces podrazumijeva kreativnost u svim svojim etapa. Stoga je vano napomenuti da je jedino kreativni uitelj moe potaknuti kreativnost kod uenika. Dakle, uoeno je da metoda izrade mentalnih mapa posebno istie kreativnost uenika, a i opeprihvaeno je metodiko sredstvo nastavnika.

X. LITERATURA 1. Buzan T. : Kako izgraivati mentalne mape, Veble commerce, Zagreb 2004 2. Buzan T. : Mentalne mape za klince, Veble commerce, Zagreb 2005 3. Kadi, D. : Mentalne mape, Mi 36, 2007. (10 - 12)

10