MENTALNE MAPE

Tradicionalan način zapisivanja u obliku bilježaka, linearno, jedna ispod

druge, često dovodi u monotoniju i daje slabe rezultate u učenju. U
takvom načinu bilježenja sve je jednako važno pa je teško pronaći
informaciju koju trebamo.

Tome se može doskočiti primjenom zrakastim načinom vođenja bilježaka

u kojem se misli čine vidljivima – mentalnim mapama.

Mentalna mapa je tehnika zapisivanja informacija na vizualan način koji

potiče potencijal ljudskoga mozga.

Mentalne mape su odraz prirodnih misaonih procesa u slikama koje se

događaju u našem mozgu.

Mentalne mape djeluju poput našega mozga – tako da informacije

pretvaraju u asocijacije i slike.

Proces izrade mentalne mape je jednostavan.

Sve kreće od ključne teme, odnosno glavnog problema koji se zapisuje
na sredini lista papira te se potom, u obliku krošnje drveta, grana na
pojmove i ideje koje se daljnjim grananjem detaljnije razrađuju i
dorađuju.

Tony Buzan savjetuje da se prilikom izrade primjenjuju sljedeća pravila:

 početi od sredine nekim crtežom koji karakterizira temu na kojoj se

radi koristiti razne simbole i različite veličine slova u cijelom
dijagramu;
 odrediti i upisati ključne riječi;
 svaka ključna riječ mora biti zapisana samostalno;
 značenje na linijama koje izlaze iz ključne riječi mora se odnositi na
ključnu riječ;
 duljina linije iznad koje se pišu riječi neka bude jednaka duljini
riječi;
 koristiti različite boje;
 razviti svoj stil izrade mentalnih mapa;
 naglasiti najvažnije dijelove i koristiti asocijacije te
 nacrt mentalne mape napraviti jasno u zrakastoj strukturi.

Pripremila: Tatajana Dupor, prof. defektolog

Primjena mentalnih mapa

Mentalne mape mogu se koristiti za sve predmete. Tijekom procesa

učenja i proučavanja količina informacija u knjigama, bilježnici i glavi
može biti golema. Ta količina nas može blokirati u našim namjerama i
umanjiti kvalitetu učenja ili mogućnost rješavanja nekog problema.

Prednosti mentalnih mapa

 Ne prikazuju samo činjenice, već i odnose među pojmovima i tako

olakšavaju njihovo pamćenje.
 Praveći mentalne mape, pamtimo informacije na dva načina
(vizualno i verbalno) i zato ih se puno lakše prisjetiti ih se nego
linearnih bilješki
 Izrada mentalne mape zahtijeva dublju obradu informacija – da
bismo napravili dobru mentalnu mapu prethodno moramo proučiti i
razumjeti odnose među pojmovima.
 Povećavaju koncentraciju prilikom učenja i kreativnost.
 Svaka mapa razlikuje se od druge mape, što pomaže dosjećanju.
Pripremila: Tatajana Dupor, prof. defektolog
Uz mentalne mape događa se sljedeće:
što više znamo i učimo, to nam je lakše učiti i znati više!

Mentalna mapa sastoji se od:

 središnje teme
 glavnih podtema (podnaslova)
 podtema (detalja)
 slika
 simbola
 boja
 ključnih riječi

PRIPREMI BOJICE I KRENI!

UČENJE MOŽE BITI ZABAVNO I KREATIVNO!

Pripremila: Tatajana Dupor, prof. defektolog