TA TREBA ZNATI O OTPADU?

NIJE SAV OTPAD SMEE!

Izdavaci: Kanton Sarajevo Ministarstvo prostornog uredenja i zatite okolia UNV/UNDP Udruenje za zatitu i unapredenje okolia, prirode i zdravlja Ekotim KJKP RAD Sarajevo

tampa: POLET

Tira: 5000 primjeraka

Ova broura je kreirana u cilju promocije pilot projekta odvojenog sakupljanja otpada, koji provodi Ministarstvo prostornog uredenja i zatite okolia i KJKP RAD. Osnovna namjera je bila da naim gradanima pribliimo problematiku upravljanja otpadom iz domacinstva, posebno sa osvrtom na mogucnosti i potrebe njegovog iskoritenja umjesto ogranicenih i skupih prirodnih resursa. U cilju ostvarivanja razvojnog cilja 7 Milenijumskih razvojnih ciljeva, UNDP/UNV je prepoznao potrebu za kreiranjem jednog ovakvog materijala i podrao ideju ove publikacije na emu im se ovim putem zahvaljujemo.

ta treba znati o otpadu?

UVOD Zbog sve veih koliina i tetnosti po okolinu, otpad se smatra jednim od najznaajnijih ekolokih problema savremenog svijeta. ovjek je, svojim aktivnostima, odluujui inilac u mijenjanju okolia. Te su aktivnosti povezane sa zadovoljavanjem potreba. Veliki dio potreba je stvoren vjetaki i pitanje je da li nam stvarno treba toliki broj razliitih proizvoda koji e , nakon upotrebe, postati otpad. Cilj ove broure nije da ukae na lani sjaj dananje civilizacije, niti da dokazuje da je bolje biti nego imati. Civilizacija koja proizvodi sve vie otpada nastavlja u istom pravcu i nita ne ukazuje na skore promjene. Ipak, zahvaljujuinauno-tehnolokom napretku i razvoju ekoloke svijesti, borba protiv otpada postaje mnogo uspjenija.

Ona je zasnovana na cjelovitom sistemu upravljanja otpadom i nastojanju da se otpad izbjegne (smanji), iskoristi (reciklira), obradi i na kraju odloi na nain siguran po okoli. S obzirom da naa zemlja nastoji da se to vie prilagodi zahtjevima i standardima Europske unije, elja nam je da ovom brourom naim graanima pribliimo problematiku otpada, naine njenog rjeavanja, te pribliimo procese koji su pred nama. Kvalitet naeg okolia ne zavisi samo od mjera vlade, komunalnih preduzea,nego i od samih graana. Odgovoran odnos prema otpadu i razvoj kulture pravilnog postupanja s otpadom je osnova kreiranja zdravog okolia kao osnove za zdrav ivot.

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA Zakonski propisi o otpadu u svijetu i u Bosni i Hercegovini Zakonski propisi razvijenih drava prate intenzivan razvoj koncepcije cjelovitog upravljanja otpadom posljednjih decenija. Ti propisi sadre moderan pristup u upravljanju otpadom sa teitem na izbjegavanju, iskoritavanju i obradi otpada radi odlaganja to manjih koliina otpada i sa to manje tetnih sastojaka. Zakonski propisi Evropske unije sadre razne direktive, odluke, propise i preporuke. Direktivama o otpadu i rezolucijom o politici otpada odreuju se osnove upravljanja otpadom i zahtijeva se od d ra v a l a n i c a d a i z b j e g a v a j u nastajanje otpada, smanjuju proizvodnju otpada, iskoritavaju i recikliraju otpad. Drave lanice EU se obavezuju da e izgraditi postrojenja sa najboljim raspoloivim tehnologijama, izraditi planove upravljanja otpadom i primijeniti naelo zagaiva plaa za pokrivanje trokova upravljanja otpadom. Evropski katalog otpada sadri vie od 620 ifriranih vrsta otpada. Komunalni otpad sadri 32 vrste otpada koje su podijeljene u 13 skupina. Oblast upravljanja otpadom definisana je u Bosni i Hercegovini entitetskim zakonima o upravljanju otpadom kojima se na nov nain, u skladu sa Direktivama EU tretira problem otpada.

NEKE VRSTE OPASNOG OTPADA

ta treba znati o otpadu?

OTPAD

OVJEK JE JEDINO BIE NA PLANETI KOJE STVARA OTPAD!

Najveci dio svojih potreba covjek zadovoljava proizvodnjom razlicitih proizvoda kao to su alatke, maine, hrana, odjeca, prevozna sredstva itd. Nakon upotrebe, ti proizvodi postaju otpad. Covjek je jedino bice na planeti Zemlji koje proizvodi otpad.

Prema mjestu nastanka razlikuju se dvije osnovne vrste otpada: -Komunalni otpad (nastaje u domacinstvima, uredima i drugim mjestima) -Tehnoloki otpad (nastaje u industrijskim i raznim uslunim djelatnostima)

Prema Zakonu o Upravljanju otpadom FBiH, otpad znaci sve materije ili predmete koje vlasnik odlae, namjerava odloiti ili se trai da budu odloene u skladu sa jednom od kategorija otpada. U Zakonu se kae da proizvodac ili vlasnik otpada snosi sve trokove prevencije, tretmana i odlaganja otpada, ukljucujuci brigu nakon upotrebe i nadzor, polazeci od principa zagadivac placa.

U industriji i uslunim djelatnostima nastaje i opasni otpad. Ovaj otpad svojim osobinama ugroava ljudsko zdravlje i prirodu. Manje koliine tog otpada nastaju i u domainstvima.

ta treba znati o otpadu?

ODBACITI OTPAD NIJE RJEENJE

Agenda 21, Rio de Janeiro 1992. Konferencija posveena okoliu i odrivom razvoju. Neodriva potronja, posebno kod industrijalizovanih nacija, poveava vrste i koliinu otpada. Moe se oekivati poveanje koliine otpada etiri do pet puta do 2025 godine.... Sprijeite ili minimizirajate stvaranje otpada ...Osigurajte da zagaivai plate trokove ienja. Koliina otpada se stalno poveava uprkos dramatinim upozorenjima ekologa. Razvijene zemlje proizvode mnogo vie komunalnog otpada od ostalih. U razvijenim dravama (Zapadna Evropa, Sjeverna Amerika, Japan i Australija) ivi sedmina stanovnika svijeta. Oni proizvode treinu svjetskog komunalnog otpada. Ali, u naprednim tehnologijama upravljanja otpadom (reciklaa i obrada otpada), razvijene drave sudjeluju sa vie od 80% u ukupno recikliranom i obraenom otpadu, u kontrolisanom odlaganju sa gotovo 49%, a u nekontrolisanom odlaganju otpada sa samo 6%. U Bosni i Hercegovini se polako stvaraju uslovi za uvoenje cjelovitog sistema upravljanja otpadom. O trenutnom stanju najbolje govore prizori sa naih bosanskih rijeka - nekad iste i lijepe, danas zatrpane raznovrsnim smeem. Izbjegavanje i smanjenje nastanka otpada, kao i njegovo iskoritavanje poinje u svakom domainstvu. Potrebno je djelovati organizovano i zajedniki, poev od onih koji donose odluke u politici i ekonomiji, preko proizvoaa, distributera i trgovaca, do potroaa.

Gradska deponija Sarajevo

U Sarajevu se na Gradsku deponiju godinje odloi preko 130.000 tona komunalnog otpada. Veina deponija u Bosni i Hercegovini ne ispunjava ni najosnovnije uslove za zatitu okolia, a zauzimaju velike prirodne povrine. Lokalno stanovnitvo prua sve vei otpor postojanju takvih deponija. Otpor postoji takoe i prema otvaranju planiranih regionalnih deponija koje e zadovoljavati sanitarne i ekoloke zahtjeve. To nas upozorava da problem ne moemo rijeiti samo odlaganjem (odbacivanjem) otpada. Cjelovit sistem upravljanja otpadom, zasnovan na savremenim evropskim iskustvima, zahtijeva prije svega slijedee aktivnosti: - izbjegavanje i smanjivanje nastanka otpada, - reciklaa, kao i ponovno koritenje (materijalno i energetsko) nastalog otpada, - obrada neiskoritenog otpada, - odlaganje (traj no i privremeno) neiskoritenog i obraenog otpada. Savremeni sistem postupanja s otpadom polazi od temeljne pretpostavke da svako moralno i materijalno odgovara za otpad koji proizvodi!

ta treba znati o otpadu?

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA

Cjelovit sistem upravljanja otpadom podrazumijeva obradu neizdvojenog otpada prije konanog odlaganja na deponiju. Postoji cijeli niz razliitih mehanikih, biolokih i termikih postupaka obrade otpada. Termiki postupci osiguravaju viestruko smanjenje volumena otpada ime se smanjuje potreba za novim deponijama. Izgaranje, odnosno spaljivanje otpada, dosada je u svijetu najee koritena tehnologija termike obrade komunalnog otpada. Po nainu rada spalionica otpada je vrlo slina termolektrani. Obino se u spalionicama proizvodi i elektrina energija, a opremljenje su modernim ureajima za ienje dimnih plinova. Najvie takvih postrojenja je u razvijenim dravama svijeta, prvenstveno u Japanu, SAD i Zapadnoj Evropi. Razlog lei u tome to se radi o ekoloki naprednim tehnologijama koje su relativno skupe i zahtjevne kad je u pitanju sastav komunalnog otpada. Trai se da on ima to veu ogrijevnu vrijednost i to manji procenat vlage.

SPALIONICA KOMUNALNOG OTPADA, WESTERVILLE, OHIO

SPALIONICA OTPADA (INCINERATOR) U MODENI, ITALIJA

ta treba znati o otpadu?

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA DEPONIJE OTPADA

Kucni otpad koji nije recikliran mora biti odloen na deponiju otpada. U Bosni i Hercegovini egzistiraju tri vrste deponija otpada: deponije koje su nastale neodgovornim odlaganjem i bacanjem otpadaka uz rijeke i izletita, zatim deponije koje zvanicno koriste komunalna preduzeca, iako se na njima ne primjenjuju nikakve mjere zatite okolia i, konacno, sanitarne deponije koje se grade u novije vrijeme za potrebe vecih regija i koje uglavnom ne ugroavaju okoli. Smetljita, divlja odlagalita, neuredene deponije Otpad odloen na smetljitima, odnosno neuredenim deponijama direktno ugroava okoli i ljudsko zdravlje. Opasnosti i druge neugodnosti su viestruke i to od: - irenja zaraznih bolesti koje mogu prenositi glodari, insekti i druge ivotinje, - smrada, praine i dima, - procjednih voda iz deponije koje su veoma opasan zagadivac okolia, - emisija deponijskih plinova. Komunalni otpad sa deponije bioloki je vrlo aktivan. Kao posljedica te aktivnosti nastaje deponijski plin sastavljen najveim dijelom od metana i ugljendioksida. Zbog toga na takvim deponijama uvijek postoji opasnost od eksplozija i poara. Deponijski plin je i jedan od uzronika stvaranja takozvanog efekta staklenika koji djeluje na promjenu klime. Procjedne vode iz deponija su naroito opasni zagaivai. Oborinske, podzemne i povrinske vode, kao i one koje su na deponiju dospjele sa smeem, po pravilu su zagaene tekim metalima i razliitim organskim otrovima (pesticidi, fenoli, dioksini i sl.). Procjedne vode odlaze u okolinu i zagauju podzemne vode ugroavajui i izvore pitke vode.

PRIMJER JEDNOG SMETLJITA KOJE PREDSTAVLJA VIESTRUKU OPASNOST

ta treba znati o otpadu?

OBRADA KOMUNALNOG OTPADA

Sanitarne deponije kao uredena odlagalita otpada

Sanitarne deponije su daleko sigurnije za okolinu i najbolje moguce rjeenje. Sanitarna deponija sa svih strana mora biti dobro izolovana od okoline. Sanitarno odlagalite je posljednja faza u cjelovitom sistemu upravljanja otpadom. Ne moe se izbjei, ali stalno treba teiti izbjegavanju i smanjivanju otpada!

To se postie tako to se ispod, sa strane i iznad odloenog otpada postavljaju nepropusni slojevi sainjeni od folija, gline i sl. Otpad se tekim mainama, kompaktorima, sabija i prekriva inertnim materijalom. Obavezno mora postojati i drenani sistem za prikupljanje procjednih voda i deponijskog plina. Procjedne vode se moraju proistiti pa tek onda ispustiti u okoli. Deponijski plin moe biti iskoriten za proizvodnju elektrine i toplinske energije kao to je to sluaj na Gradskoj deponiji u Sarajevu.

PROIZVODNJA STRUJE OD METANA KOMPAKTOR EMATSKI PRIKAZ PODLOGE ZA JEDNU SANITARNU DEPONIJU

SARAJEVSKA SANITARNA DEPONIJA

ta treba znati o otpadu?

IZBJEGAVANJE I SMANJENJE OTPADA

Ukoliko elimo nae ponaanje uskladiti sa ekolokim normama, ve u kupovini moramo razvijati prijateljski odnos prema okoliu. Naprimjer, moemo kupovati proizvode koji nisu tetni po okoli, odnosno one koji na ambalai imaju otisnut ekoloki znak. (Vidi poglavlje Ekoloke oznake.)

- Koristimo baterije za ponovno punjenje koje se mogu puniti i preko 500 puta. - Stare predmete pokuamo iskoristiti u neku drugu svrhu ili poklanjamo. - Metalne doze za napitke izbjegavamo i koristimo povratne staklene boce. - Plasticne vrecice odbijemo uzeti u kupovini, a umjesto njih koristimo platnene.

Ne kupujmo proizvode kratkog vijeka trajanja koji ubrzo postaju smee. Treba kupovati proizvode u povratnoj ambalai, kao i proizvode za iju je amabalau osigurana reciklaa. Prijateljski odnos prema okoliu pokazujemo ako: Koristimo povratnu staklenu ambalau umjesto nepovratne. Povratna staklena boca za mineralnu vodu ili Coca-colu zamjenjuje najmanje 30 staklenih nepovratnih ili plastinih boca.
10

Razmislimo! Kupovina kvalitetnih proizvoda sa duim vijekom trajanja bolji je izbor za okoli, ali i za nas. Bolje je izbjei stvaranje otpada nego ga kasnije zbrinjavati uz visoke trokove!

ta treba znati o otpadu?

RECIKLAA
Reciklaa je izdvajanje materijala iz otpada i njegova ponovna upotreba. Sakupljanje otpada, izdvajanje, prerada i izrada novog proizvoda su karike u lancu reciklae. Otpad nije dovoljno samo smanjivati i izbjegavati. Potrebno ga je razdvajati na mjestu nastanka prema vrstama otpadaka jer samo odvojeno sakupljeni otpad moe se iskoristiti. Dnevni otpad jednog domainstva podijeljen po kategorijama:
Posude za odvojeno prikupljanje otpada u Sarajevu, poklon firme SCHAFER

Papir Kuhinjski i dvorini otpad Plastika Metal Staklo Ostalo

Prednosti ovog nacina su viestruke: - Sprecavanje zagadivanja okolia otpadom, - tednja prirodnih sirovina, - tednja skupe i dragocjene energije, - Razumno iskoritavanje postojecih prostora za odlaganje otpada, Odvojenim sakupljanjem iskoristivih otpadnih tvari i njihovim iskoritavanjem, moguce je znatno smanjiti kolicinu otpada koji se mora odloiti. Tako bi se Gradska deponija u Sarajevu mogla koristiti mnogo due nego to je planirano.

Bioloki lako razgradivi otpad (biootpad) cini najveci dio otpada, zatim slijede papir i karton, plastika, staklo i metali. Sve su to otpaci koji se mogu reciklirati. Nekada su se velike nade polagale u tzv. centralne reciklae otpada kojima su iz izmijeanog otpada razlicitim mehanickim postupcima izdvajani razni korisni otpaci. Postupak se ipak pokazao kao skup i manje uspjean od odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka.

RE + CYCLE = ponovno kruenje Tri strelice oznaavaju tri faze reciklae: Skupiti! Ponovo preraditi! Ponovo upotrijebiti! U prirodi se mnogi dogaaji ponavljaju. Radi se o krunom toku tvari ili o prirodnim ciklusima. U takvim prirodnim tokovima gotovo da nema otpada. Lie opada i postaje izvor hranljivih sastojaka koji pomau razvoj drvea. Reciklaa je slina krunim tokovima u prirodi.
11

ta treba znati o otpadu?

EKO OZNAKE
U Evropskoj uniji ekoloke oznake imaju znatan uticaj na trite. Osim to je obavezno ozna avanje opisano i precizno definisano zakonima i direktivama, zbog razvijene potroake svijesti kompanije nastoje da ispune potrebne uvjete kako bi dobile pravo na isticanje neke od oznaka. Oznaka eko-cvijeta na papirnim proizvodima, naprimjer, znai da je papir proizveden od drveta iz certificiranih uma. Tako?er zna i da je kompanija koja proizvodi zadovoljila sve potrebne uvjete u procesu proizvodnje i smanjila negativan uticaj na okoli kroz otpadne vode ili isputanja u atmosferu. Na cipelama, taj znak tako?er znai da je minimalna mogunost da taj proizvod bude izvor alergije. Meunarodno standardizovani znak za proizvod napravljen od recikliranog materijala i za onaj koji se moe reciklirati.

Znak za proizvod namijenjen viekratnoj upotrebi, npr. viekratnim povratnim bocama.

Eko-oznaka za proizvod sa manje tetnim uticajima na okolinu

Me?unarodno standardizovani znak koji znai da je proizvod mogue reciklirati. Unutar i ispod znaka esto su upisani brojevi, a ispod znaka kratice slovima koje oznaavaju vrstu materijala. Oznake se odnose na razliite vrste plastinih materijala.

Nekada eksplozije i poari, danas skoro pa izletite. Kultivisani dio sarajevske deponije

12

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA Da bi se omogucio kruni tok tvari u sistemu upravljanja otpadom nuno je odvojeno skupljati otpad. Otpad se sortira na mjestu nastanka i odlae u specijalne posude. Posude za papir su po pravilu u plavoj boji, za plastiku (PET ambalaa) u utoj, za staklo u zelenoj, za biootpad u smedoj, za metale, odnosno metalnu ambalau u sivoj. PAPIR U plavi kontejner odlaemo otpadni papir. Time uvamo ume, ali i druge prirodne vrijednosti kao to su energija i voda. I koliina otpada na deponiji se znatno smanjuje prikupljanjem i iskoritavanjem papira, a papir se u tijelu deponije vrlo sporo razgrauje. ta odloiti u plavi kontejner za otpadni papir? Da: Novine, asopise, prospekte, kataloge, papir za pisanje, knjige, Kartone i sl. Ne: Prljavi i zauljeni papir, plastikom obloenu kartonsku ambalau, ambalau od lijekova ili osvjeavajuih napitaka (tetrapak) sa vie vezanih slojeva. Takve otpatke treba odloiti u posude za ostali otpad. Preporuka: Kartonsku ambalau prije odlaganja razloiti!

Otpadni papir i karton se sakupljaju putem plavih posuda postavljenih na mjesta gdje obino ima tog otpada. Nakon toga se sortira, sabija u bale i odvozi u fabriku na dalju preradu. Otpadni papir je vrijedna sirovina kojom se trguje i na svjetskim berzama.

U proizvodnji jedne tone papira, koritenj em otpadnog papira postiu se sljedee utede: Bijeli papir Reciklirani papir Sirovina 2 tone drveta 1.2 tone otpadnog papira Voda 85.000 l. vode 16.000 l vode Energija 7400 kWh 3600 kWh Zagaenost otpadnih voda 15 jedinica oneienosti vode 1 jedinica oneienosti vode

13

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA ta se deava sa otpadnim papirom nakon prikupljanja? Novinski papir se moe reciklirati najmanje sedam puta. Reciklaa novinskog papira temelji se na takozvanom De-inking postupku. Postupak ima za cilj uklanjanje boja. Novine i asopisi se najprije potope u kaastu smjesu u koju se ubacuju mjehurii zraka. To je postupak flotacije pri kojem tamparske boje ostaju na pjeni koja se zatim usisava. Tako oiena kaasta smjesa se koristi za proizvodnju recikliranog roto papira. U prodavnicama i velikim trnim centrima na podrucju Sarajeva ima mnogo otpadne kartonske ambalae. Ona je obicno izradena od otpadnog papira. Valovita kartonska sloena ljepenka moe se ponovo preraditi u ljepenku.

Presovanje otpada na gradskoj deponiji KJKP RAD

Ministarstvo prostornog ureenja i zatite okolia Kantona Sarajevo i Javno komunalno preduzee Rad nedavno su zapoeli realizaciju projekta odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka. U Sarajevu su u naselju Luani i ulici Skendera Kulenovia postavljene plave kante za odlaganje otpadnog papira i ute za PET amabalau. U velikom broju sarajevskih osnovnih kola postavljene su specijalne posude za odlaganje tih vrsta otpada. Uskoro emo ih moi vidjeti i u drugim dijelovima grada, u blizini trgovina i stambenih zgrada.

14

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA PLASTIKA Proizvodi od razlicitih vrsta plastike su sve prisutniji na tritu. U Bosni i Hercegovini su u masovnoj upotrebi plasticne kese koje se kasnije mogu vidjeti na javnim povrinama, izletitima i obalama rijeka kao ruan prizor ljudske nebrige i neodgovornosti. Vrijeme razgradnje otpadne plastike je vrlo dugo, od 100 do 1000 godina. Zato je potrebno odvojeno sakupljati plastiku jer se ona veoma uspjeno moe reciklirati. ta se deava sa prikupljenim PET otpadom i drugom otpadnom plastikom nakon sakupljanja? Plastini otpad se sakuplja u utim posudama i kontejnerima. Za PET ambalani otpad kontejneri imaju okrugle otvore na poklopcu. Odvojeno sakupljeni plastini otpad, ukoliko je p o d o b a n z a reciklau, najprije se usitnjava i sortira u vruoj vodi. Zatim se topi, presuje i pretvara u sitne kuglice (granule). Od granula se proizvode nove plastine kese, folije, boce i dr.

To prije svega vai za otpadnu PET amabalau. To je ambalaa za osvjeavajue napitke (Coca-cola, Fanta, Sprite, Pepsi-cola, Sarajevski kiseljak i sl.) i prehrambene proizvode u tekuem stanju(ulja i sl.). Prije odlaganja u ute posude, potrebno je sa ovih boca skinuti epove poto su oni napravljeni od druge vrste plastike. PET ambalau prepoznat ete po karakteristinim slovima PET i oznaci 01.
15

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA ta se deava sa prikupljenim otpadnim staklom? Sakupljeni stakleni otpad iz kontejnera se usitnjava i sortira, a zatim kao stakleni kr odvozi u fabriku za proizvodnju stakla. Tamo se mijea sa novim sirovinima (pijesak, voda, krec) i tokom proizvodnog procesa zagrijava u pecima za taljenje na 0 1600 C. Nakon toga se proizvedeno staklo automatski pue, odnosno istiskuje u kalupe. Na kraju procesa nastaje nova boca.

STAKLO

Odvojeno skupljeno otpadno staklo iz zelenih kontejnera dodatno se obraduje i kao stakleni kr odvozi u fabrike staklene ambalae. Koritenjem otpadnog stakla u fabrikama stakla se smanjuje potronja energije i drugih prirodnih sirovina, tako da pojedine zemlje cak uvoze otpadno staklo. Otpadno staklo se razvrstava prilikom odlaganja na: otpadnu staklenu ambalau (boce, tegle i sl.), otpadno ravno prozorsko staklo, sijalice, automobilsko staklo, armirano staklo itd. Kontejneri za odlaganje otpadnog stakla su po pravilu zelene boje.

BIOOTPAD

Fabrike staklene ambalae mogu i do 90% nove proizvodnje zasnivati na staklenom otpadu!

Biootpad ili organski otpad je biorazgradivi otpad koji se biolokom obradom moe preraditi u kvalitetan kompost. Kompost je materijal slican humusu, a nastaje kao rezultat bioloke razgradnje organskih tvari. Svi koji imaju kucu sa okucnicom mogu bez problema praviti kompost. Potrebno je odvojeno prikupiti travu, lice, usitnjeno granje, ostatke voca, povrca, cvijeca, ostatke hljeba, talog kafe i sl. Odvojeni biootpad treba odloiti u tzv. kompostite, prekriti slojem zemlje i povremeno promijeati. Kompostiranje se zasniva na aerobnoj biolokoj razgradnji, odnosno djelovanju aerobnih mikroorganizama.

16

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

Za kompostiranje je potrebno obezbijediti slijedece uslove: Kisik od 15 do 18 posto. Ukoliko koncentracija kisika padne ispod 10 posto proces postaje anaeroban; Vlanost izmedu 25 i 70 posto. Ako je vlanost manja od 20 posto, proces ce stati, a ako je veca od 70 posto, voda ce ispuniti prostor izmedu cestica, postotak kisika ce biti umanjen i uslovi ce postati anaerobni; Hranljive tvari ugljik, azot, fosfor, kalij. Narocito je vaan odnos ugljika i azota (C : N); Temperatura - unutar kompostita temperatura dostie i do 700 C. Visoke temperature imaju dezinfekcijski ucinak; Vrijednost pH - optimalne vrijednosti su od 6.0 do 9.0. I pH vrijednost ima dezinfekcijski ucinak i podlona je promjenama.

Gotovi kompost je rahli i crne boje. Prije upotrebe ga treba prosijati. Koristi se kao vrijedan hranljivi dodatak u batama ili za sobno cvijee jer posjeduje sve to je potrebno za razvoj biljaka.

Jedan od kunih kompostera koji se mogu nabaviti u inostranim trgovinama

Odvajanjem biootpada koliina kunog otpada se smanjuje za jednu treinu

Biootpad je mogue prikupljati organizovano postavljanjem smeih posuda na javnim povrinama blizu veih stambenih objekata, restorana, trnica i sl. U tom sluaju treba znati ta se moe odloiti u takve posude. U posudu za biootpad odlaemo: travu, tanko granje, lie, uvelo cvijee, ostatke voa i povra, ostatke hljeba, ljuske od jaja, talog kafe, piljevinu, papirnate maramice. U posude za biootpad ne odlaemo: ostatke mesa, kosti, pepeo, novine i sl. Biootpad iz posuda se doprema do veih kompostana, a gotov kompost se prodaje na tritu po povoljnim cijenama.

17

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA METALI eljezo, aluminij, bakar, elik i drugi metali su posebno vrijedne vrste otpada jer spadaju u neobnovljive prirodne resurse. Odvojenim prikupljanjem metalnog otpada tedi se i energija. Veinu metala je mogue preraditi. Naprimjer, limenke (doze) za pie i konzerve su veinom od aluminija. Aluminijske doze se dobro prerauju u proizvodnji aluminija. 1 kg aluminija u reciklai mijenja: 8 kg boksita 4 kg hemijskih preparata 14 kVh elektrine energije Staro eljezo je kvalitetna sirovina za proizvodnju elika. Ponovno koriteni eljezni otpad zamjenjuje potrebu za sirovinom u proizvodnji sirovog eljeza u visokim peima. Proizvedeni reciklirani elik se koristi za izradu autokaroserija, elinih nosaa ili dijelova motora. Od otpadnih limenki za osvjeavajue napitke mogu reciklaom nastati metalni dijelovi maine za ve ili dijelovi za automobil. Otpadni bakar je veoma traena sirovina. tetno je za okoli spaljivati plastinu izolaciju na otpadnim elektrinim kablovima. Prilikom sakupljanja radi reciklae izolaciju sa kablova treba mehaniki skinuti.

Osim toga, tedi se i prostor na deponiji. U BiH postoji kakvo-takvo trite sirovina, iako nedostaje berza otpada. Cijena 1 kg starog aluminija kree se izme?u 1 KM i 1,5 KM. Proizvodnjom novog od starog alumija umjesto od boksita utedi se i do 95% energije. Aluminij se moe prodati na mnogim mjestima gdje se otkupljuju sirovine (stari metali).

18

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA OPASNI OTPAD Neke vrste otpada koje nastaju u svakom domacinstvu su opasne i za ljudsko zdravlje i za okoli. Stare baterije, ulja, akumulatori, antifriz, boje i lakovi, lijekovi, a cesto i ambalaa u kojima su bili upakovani predstavljaju opasni otpad koji ne bi trebalo odlagati u uobicajene posude za smece ili bacati u kanalizaciju.

Neodgovorno odloen opasni otpad

Opasni otpad u svakodnevnom ivotu

Pogotovo je opasno odlagati takav otpad u prirodu. Samo jedna kap otpadnog motornog ulja zagadi jedan kubni metar vode. Opasni otpad je u stvari svaki otpad koji ima neko od ovih svojstava: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nadraljivost, toksicnost, ekotoksicnost, tetnost, infektivnost, kancerogenost, teratogenost, svojstvo nagrizanja i svojstvo otputanja otrovnih plinova hemijskom reakcijom ili biolokom razgradnjom. Ove osobine mogu da imaju komunalni, industrijski, gradevinski, ambalani i drugi otpad.

U Kantonu Sarajevo je 2002. godine usvojena Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom. U okviru strategije izraeni su vani dokumenti: Registar industrijskog i specijalnog otpada, Lista klasifikacije opasnog otpada, Lista opasnog otpada utvrdena Bazelskom konvencijom itd. Prikupljeni su i podaci o industrijskom i specijalnom otpadu u Kantonu Sarajevo. Pojedine vrste opasnog otpada bi se trebale moi vratiti u trgovine gdje su ti proizvodi i kupljeni. Za veinu ostalog opasnog otpada moraju postojati mjesta za sakupljanje (recikla na dvorita). Skladitenje, transport i postupanje sa tom vrstom otpada odre?uju precizni zakonski propisi!
19

ta treba znati o otpadu?

ODVOJENO SKUPLJANJE OTPADA

Oznaavanje proizvoda koji sadre opasne i otrovne tvari zakonska je obaveza. Za to postoje znakovi opasnosti, upozorenja i obavijesti. Znakovi opasnosti obino su crne boje na crvenoj, narandastoj ili slinoj podlozi. Zapaljivost je osobina opasnih materija koje se pri normalnom pritisku i normalnoj temperaturi mogu lako ili tee zapaliti, uzrokovati poar ili potpomoi gorenje. Mjere opreza : predmete drati dalje od otvorenog plamena, iskrenja i izvora toplote. Eksplozivne su opasne materije koje eksplodiraju pod uticajem plamena ili drugih izvora toplote, ili EKSPLOZIVNO usljed promjene pritiska i pri udarcu. Mjere opreza: izbjegavanje udaraca, trenja, iskrenja, vatre, toplote. Opasne materije koje mogu uzrokovati smrt ili ozbiljna oteenja zdravlja prema zakonu su razvrstane u jake otrove, OTROV odnosno otrove. Panju treba posvetiti mutagenosti i slinim pojavama opasnim po zdravlje (kancerogenost, teratogenost i slino). Mjere opreza: izbjegavati dodir sa ljudskim tijelom, ak i udisanje pare.

Opasne materije sa trenutnim ili trajnim tetnim djelovanjem na zdravlje koje mogu TETNO PO uzrokovati trajne tetne ZDRAVLJE posljedice. Panju treba posvetiti alergijskim reakcijama i slinim pojavama opasnim po zdravlje (kancerogenost). U Strategiji upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom, koju je pripremilo Ministarstvo prostornog ure? enja i zatite okolia Kantona Sarajevo, opasni otpad se prema svojim osobinama dijeli na: -TOKSI AN otpad koji mo e prouzrokovati oteenjaili smrt ivih bia; -OPASAN/specijalan otpad sa razliitim osobinama kao to su: eksplozivnost, reaktivnost, zapaljivost, nagrizanje, nadraljivost, tetnost, infektivnost, kancerogenost, ekotoksinost, teratogenost, mutagenost; -BOLNIKI otpad koji moe izazvati infekciju jer je na razne naine zaga?en. Pozitivan primjer pravilnog odnosa prema specijalnom i opasnom otpadu je nedavni potez firme INA koja je na svojim benzinskim pumpama postavila kontejnere za odlaganje ambalae od motornih ulja i ostalog opasnog i specijalnog otpada koji nastaje od proizvoda koje oni prodaju. U Kantonu Sarajevo postoji inicijativa da se pone sa posebnim prikupljanjem specijalnog i opasnog otpada iz domainstava. U evropskim zemljama proizvo ? a i baterija omoguavaju da se stari i potroeni proizvodi pri kupovini novih vrate kako bi se reciklirali i pravilno odloili.

20

ta treba znati o otpadu?

UPRAVLJANJE OTPADOM
U posljednjih nekoliko godina na podruju Kantona Sarajevo ura?ene su mnoge stvari u pravcu uvo?enja sistema pravilnog upravljanja otpadom iz industrije i domainstava. Prvi i najznaajniji je svakako sanacija i ure?enje komunalne deponije otpada. Uz investiciju od preko 6,5 miliona US$, sarajevska deponija je pretvorena u prvu sanitarnu deponiju u Bosni i Hercegovini. Znaajan pomak u uspostavljanju sistema upravljanja otpadom predstavlja i Strategija upravljanja industrijskim i specijalnim otpadom u Kantonu Sarajevo, usvojena 2002 godine. Veliki korak naprijed uinjen je i pilot projektom odvojenog sakupljanja otpada na mjestu nastanka sa nekoliko lokacija u Sarajevu. Ovim projektom u poetku su obuhvaeni nasel je Luani, ulic a Skendera Kulenovia i jedan broj sarajevskih osnovnih kola. Nakon uvodenja sistema odvojenog sakupljanja otpada na nekoliko lokacija u Sarajevu, KJKP Rad je na podrucju mjesne zajednice Cengic Vila I otvorilo pet reciklanih punktova za sakupljanje otpadnog papira i kartona, te PET ambalae i limenki. Projektom odvojenog sakupljanja i iskoritavanja otpada obuhvaceno je i naselje Dobrinja, a namjera Ministarstva prostornog uredenja i zatite okolia je da se projekt proiri na cijelo podrucje Kantona Sarajevo. Na prostoru Sanitarne deponije u Smiljevicima u planu je uvodenje i tzv. sekundarne reciklae. To znaci da bi se u skoroj buducnosti na deponiji vrilo odvajanje pojedinih vrsta otpada. Iz pomijeanog kucnog otpada kakav stie na deponiju, uz pomoc specijalnog postrojenja izdvajao bi se korisni otpad.

SARAJEVSKA DEPONIJA KOMUNALNOG OTPADA

Uz podrku Ministarstva prostornog uredenja i zatite okolia Kantona Sarajevo, organizacija Ekotim je prilagodila zabavno-edukativni materijal pod nazivom Reciklograd. Tokom 2004, ova igrica je distribuirana ekolokim i informatickim sekcijama osnovnih kola u Kantonu Sarajevo. Osim ovoga, organizacija Ek oti m u sa ra d n ji sa UNDP/UNV je pripremila brouru o recikliranju papira koja je tampana u 8000 primjeraka i distribuirana ucenicima osnovnih kola.

21

ta treba znati o otpadu?

OSNOVNI POJMOVI U VEZI SA OTPADOM

Ekologija Ekologija je nauka koja se bavi prouavanjem odnosa izmeu ivih bia i okoline. Rije ekologija nastala je od grkih rijei: oikos = kua, dom, stanite i logos = rije, govor, znanje. Ekosistem Cjelovit sistem odnosa biljnih i ivotinjskih vrsta i stanita. Herbicidi Hemijske tvari koje se upotrebljavaju za unitenje korova Insekticidi Hemijske tvari koje se upotrebljavaju za unitenje insekata. Izbjegavanje otpada Skup postupaka kojima se prilikom nastanka pojedinih proizvoda vodi rauna da se stvara to manje otpada, da proizvod to due traje, da ima to manje ambalae i da se moe reciklirati. Kompostiranje Proces razgradnje i pretvaranja organskog otpada u kompost ( humus). Kruenje tvari Procesi u prirodi koji se stalno ponavljaju. Naprimjer: kruni tok vode, kruni tok lia, prehrambeni lanac, kruenje kisika, ugljika, duika. Metalni otpad Odbaeni proizvodi od metala pogodni su za preradu kao sekundarne sirovine. Mutagenost Pojam oznaava prirodno nastalu ili vjetaki proizvedenu promjenu nasljednih osobina organizma. Naknada za odvoz smea Iznos koji se mora platiti za odvoz kunog smea na odlagalite. Neobnovljivi izvori Prirodni izvori koji su rezultat geolokih procesa dugih milione godina. Naprimjer: rude, minerali, fosilna goriva (nafta, plin, ugalj itd.) Obnovljivi izvori Prirodni izvori koji se obnavljaju prirodnim nainom. Mogu biti biljnog i ivotinjskog porijekla. Okolina Prirodno okruenje (zrak, tlo, voda, klima biljni i ivotinjski svijet i ovjek), kao i okruenje to ga je stvorio ovjek (gradovi, sela i ukupna materijalna kultura). Opasno Sve to sadri sastojke koji mogu uzrokovati trenutne ili trajne tetne posljedice po zdravlje. Organski otpad Otpad organskog porijekla: otpalo lie, ostaci trave, ostaci hrane i sl. Otpad Odbaena stvar koja se vie ne upotrebljava, odnosno neupotrebljiva je u prvobitnom obliku. Otpad je svaka stvar ili tvar koje se vlasnik rijeio (odloio), eli se ili mora rijeiti (odloiti). Otpad za koritenje je onaj otpad koji e se iskoristiti, a otpad koji se nee iskoristiti je otpad za odstranjivanje (odlaganje). Opasni otpad Svaki otpad koji ima jednu ili vie karakteristika koji prouzrokuju opasnost po zdravlje ljudi i okoli zbog svog porijekla, sastava ili koncentracije, kao i onaj otpad koji je naveden u listi otpada kao opasni.

22

ta treba znati o otpadu?

Papir Proizvodi se prepletanjem vlakana uglavnom biljnog i ivotinjskog porijekla. Zbog uvanja prirodnih resursa (drveta), otpadni papir sve vie dobiva na vanosti. Pesticidi Hemijske tvari koje se upotrebljavaju za unitavanjetetoinai korova. Ponovna upotreba Viekratna upotreba proizvoda u istom obliku i za istu ili razliitu namjenu. Primjer: staklene boce i tegle. Potrono Potrono je sve to je predvi?eno i napravljeno za jednokratnu upotrebu ili za ogranieno vremensko razdoblje. Procjedna voda Voda koja se procijedi kroz sadraj odlagalita ili smetljita i moe zagaditi podzemne i povrinske vode. Reciklaa Postupak sakupljanja odbaenih proizvoda, razvrstavanje i njihovo pretvaranje u nove materijale za izradu novih proizvoda sline ili iste namjene. Sanitarno odlagalite Posebno ure?en prostor, izgra?en i opremljen za trajno, kontrolisano, organizovano i sigurno odlaganje otpada (smea). Nepropusni slojevi folije i gline onemoguavaju prodor procjednih voda u podzemne vode. Sistem skupljanja procjednih voda doputa njihovu kontrolu. Plinovi koji se stvaraju u dubini odlagalita odvode se u posebno postrojenje. Smetljite Otvoreno, neure? eno odlagalite smea, sa puno tetnih posljedica po okolinu i zdravlje ovjeka.

Spalionica Postrojenje za kontrolisano spaljivanje smea i otpada. Na taj nain se smanjuje volumen i teina otpada, a mogue je na taj nai proizvoditi i elektrinu energiju. Trajno Sve to moe izdrati dugotrajnu upotrebu, troenje , naprezanje i slino. Upravljanje otpadom E k o n o m s k i i e k o l o k i r a z u m n o upravljanje tokom otpada od njegovog nastanka, sakupljanja, prevoza, iskoritavanja i obrade do konanog odlaganja uz zakonsku odgovornost i obavezu smanjivanja otpada. Kuni komposter Ukoliko imate prostor u dvoritu, prema priloenoj emi moete napraviti kuni komposter za otpad koji vam moe sluiti i kao ukras u dvoritu i kao mjesto za odlaganje kunog organskog otpada.

23