''Slubene novine FBiH'' broj: 11/07 Na osnovu lana 112.

Zakona o radu ("Slubene novine Federacije BiH" broj 43/99, 32/00 i 29/03) lana 2. stav 3. Opteg kolektivnog ugovora za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine Federacije BiH" broj 54/05), Samostalni sindikat eljeznikih radnika Bosne i Hercegovine, Sindikat mainovoa - strojovoa u FBiH i Neovisni sindikat eljezniara u HN/K (u daljnjem tekstu: sindikati) i Federalno ministarstvo prometa i komunikacija, zakljuuju za podruje Federacije Bosne i Hercegovine

KOLEKTIVNI UGOVOR ELJEZNIARA FEDERACIJE BOSNE I HERCEGOVINE

I. OPE ODREDBE lan 1. Kolektivnim ugovorom eljezniara Federacije Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Kolektivni ugovor) ureuju se prava i obaveze iz rada i po osnovu rada zaposlenika eljezniara u Federaciji Bosne i Hercegovine, kao i prava, obaveze i odgovornosti eljeznica u Federaciji Bosne i Hercegovine (u daljnjem tekstu: Poslodavac) u skladu sa Opim kolektivnim ugovorom za teritoriju Federacije Bosne i Hercegovine, Zakonom o radu i drugim vaeim zakonskim propisima. lan 2. Odredbe ovog Kolektivnog ugovora primjenjuju se neposredno, osim ako za primjenu pojedinih odredbi nije potrebna odgovarajua razrada u pravilnicima Poslodavca. Za pojedine pravilnike Poslodavca iz stava 1. ovog lana potrebno je prethodno obaviti konsultacije sa Sindikatima potpisnicima ovog Kolektivnog ugovora ili kada se formira, sa Vijeem zaposlenika. Pravilnici Poslodavca moraju biti u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom. Ako bi Pravilnikom neko pravo zaposlenika bilo utvreno u manjem opsegu od prava koja proizilaze iz ovog Kolektivnog ugovora, primjenjuju se odredbe ovog Kolektivnog ugovora. lan 3. Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se za sve zaposlenike Poslodavca, osim izuzetka predvienog u lanu 4. ovog Kolektivnog ugovora. Odredbe ovog Kolektivnog ugovora odnose se i na uenike i studente na praksi, kao i na pripravnike. lan 4. Odredbe iz dijela ovog Kolektivnog ugovora kojim se ureuju plae i naknade plaa, ne odnose se na zaposlenike koji zakljuuju posebne ugovore sa Nadzornim odborom i sa predsjednikom Uprave generalnim direktorom.

lan 5.

Potpisnici ovog Kolektivnog ugovora e se zalagati za pravilno provoenje i potivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i otklanjati sve prepreke koje onemoguavaju njegovo dosljedno izvravanje u praksi. lan 6. Ovaj Kolektivni ugovor zakljuuje se na neodreeno vrijeme. lan 7. Ovaj Kolektivni ugovor sastoji se od slijedeih dijelova i to: I Ope odredbe II Radnopravni dio kojim se utvruju prava, obaveze i odgovornosti koje se odnose na: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. Zakljuivanje Ugovora o radu, Rasporeivanje zaposlenika, Radno vrijeme, Odmore i odsustva, Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, Materijalnu odgovornost, Odnose sa sindikatom, trajk, Prestanak ugovora o radu, Zatita prava zaposlenika iz radnog odnosa, Vijee zaposlenika, Pravilnik o radu.

III Plae, naknade plaa, dodatke i druge naknade, IV Radni uslovi i zatita na radu, V Prava i obaveze ugovornih strana i nain rjeavanja sporova, VI Prijelazne i zavrne odredbe

II. RADNOPRAVNI DIO

II.1. Zakljuivanje ugovora o radu lan 8. Radni odnos zasniva se zakljuivanjem Ugovora o radu izmeu Poslodavca i zaposlenika. Ugovor o radu izmeu Poslodavca i zaposlenika zakljuuje se na neodreeno i odreeno vrijeme. lan 9. Zakljuivanje Ugovora o radu vri se u skladu sa Zakonom, ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Poslodavca. lan 10. Prije stupanja na rad, zaposleniku se mora omoguiti upoznavanje sa sadrajem ovog Kolektivnog ugovora i Pravilnika Poslodavca, kojima su ureena njegova prava, obaveze i odgovornosti. Poslodavac mora udovoljiti zahtjevu zaposlenika koji trai uvid u sadraj ovog Kolektivnog ugovora i Pravilnika. II.2. Rasporeivanje zaposlenika lan 11. Zakljuivanjem ugovora o radu zaposlenik se istovremeno tim aktom i rasporeuje na odreeno radno mjesto predvieno ugovorom o radu i Pravilnikom Poslodavca. lan 12. U sluaju potrebe, u procesu i organizaciji rada, zaposlenik za vrijeme trajanja radnog odnosa moe biti rasporeen na drugo radno mjesto koje odgovara njegovom stepenu strune spreme, odreene vrste zanimanja, znanju i sposobnostima neovisno o mjestu rada. Potreba rasporeivanja na drugo radno mjesto postoji u sluajevima: uvoenja nove i usavravanje postojee organizacije rada i rasporeivanje vika zaposlenika, zatite zaposlenika i imovine Poslodavca, ukidanja radnog mjesta na koje je zaposlenik do tada bio rasporeen, smanjenja ili poveanja obima rada na pojedinim radnim mjestima u odreenom mjestu rada, od ocjene da zaposlenik za odreene poslove nije zdravstveno sposoban, da je zbog specifinosti njegova zanimanja potrebno da pree na drugo radno mjesto ili u drugo mjesto rada, zbog invalidnosti, neposredne opasnosti od invalidnosti, izmjene radne sposobnosti ili gubitka posebnih zdravstvenih uslova za rad, zbog gubitka prava na polaganje periodinog ispita u tekuoj godini i zbog zabrane obavljanja poslova po posebnim propisima.

lan 13. Ako vanredne potrebe rada zahtijevaju, zaposlenik moe biti privremeno rasporeen na drugo radno mjesto koje ne odgovara njegovom stepenu strune spreme, i to u sluajevima: privremenog poveanja ili smanjenja obima posla, zastoja u obavljanju odreenih poslova, iznenadnog kvara ureaja, kvara na sredstvu za rad, zamjene privremeno odsutnog zaposlenika, kada zbog primjene propisa o sigurnosti i bezbjednosti u saobraaju ne moe obavljati svoje poslove, obavljanja poslova za vrijeme remonta i u drugim sluajevima kada to zahtijevaju interesi procesa rada. Zaposlenik se privremeno rasporeuje na drugo radno mjesto u smislu stava 1. ovog lana dok se ne otklone razlozi zbog kojih je dolo do privremenog rasporeda, a najdue tri (3) mjeseca i pripada mu osnovna plaa radnog mjesta koja je povoljnija za zaposlenika. lan 14. Rasporeivanje zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnih za rad i invalida II kategorije invalidnosti vri se u skladu sa Zakonom o PIO. lan 15. Zaposlenik ne smije biti rasporeen da samostalno obavlja poslove odreenog radnog mjesta, ako prethodno nije osposobljen za samostalan rad na siguran nain. Osposobljavanje i provjera osposobljenosti, sprovodi se u skladu sa propisima o zatiti na radu i drugim odgovarajuim propisima. lan 16. Poslodavac moe zaposlenika rasporediti na rad iz jednog mjesta rada u drugo mjesto, u skladu sa odredbama Pravilnika. lan 17. Poslodavac moe, radi zamjene privremeno odsutnog zaposlenika ako je potrebno i objektivno mogue, rasporediti zaposlenika iji rad nije vezan uz sigurnost saobraaja, da uz obavljanje svojih poslova privremeno, u redovito radno vrijeme, obavlja i poslove privremeno odsutnog zaposlenika. Zamjena iz stava 1. ovog lana moe trajati najdue tri (3) mjeseca.

lan 18.

Odluku o svim oblicima rasporeivanja zaposlenika na radno mjesto donosi Poslodavac kroz zakljuivanje prvog ugovora o radu ili kroz zakljuivanje ugovora o radu s ponudom izmijenjenog ugovora o radu. II.3. Radno vrijeme lan 19. Radno vrijeme zaposlenika moe biti puno, nepuno, skraeno i radno vrijeme due od punog radnog vremena (prekovremeni rad). lan 20. Raspored godinjeg radnog vremena za pojedine dane, poetak i zavretak radnog vremena, kao i trajanje i vrijeme dnevnog odmora, ureuje se Pravilnikom ili odlukom Poslodavca, u skladu sa specifinostima poslovanja Poslodavca. lan 21. U radno vrijeme zaposlenika raunaju se i posebni sati iz lana 91. ovog Kolektivnog ugovora. lan 22. Poslodavac je duan osigurati zaposleniku, koji radi sa nepunim, skraenim ili s vremenom duim od punog radnog vremena, sva prava kao i zaposleniku s punim radnim vremenom, ali u obimu koji ovisi o duini radnog vremena. 1. Puno radno vrijeme lan 23. Puno radno vrijeme kod Poslodavca iznosi etrdeset (40) sati sedmino. Puno radno vrijeme iznosi u pravilu osam (8) sati dnevno. U puno radno vrijeme ne ulazi vrijeme predvieno za odmor u toku radnog dana. Radno vrijeme u sedmici moe se rasporediti u najmanje pet (5) uzastopnih radnih dana. 2. Nepuno radno vrijeme lan 24. Radno vrijeme na odreenim radnim mjestima moe iznositi i manje od etrdeset (40) sati sedmino (nepuno radno vrijeme) kada to zahtijeva organizacija rada, priroda poslova ili druge okolnosti. Poslodavac je duan utvrditi radna mjesta na kojima je radno vrijeme krae od punog radnog vremena, i to u roku od ezdeset (60) dana od dana zakljuivanja ovog Kolektivnog ugovora. Radna mjesta iz stava 2. ovog lana utvruju se Pravilnikom. O rasporedu radnog vremena zaposlenika s pravom na nepuno radno vrijeme odluuje Poslodavac u dogovoru sa zaposlenikom. 3. Skraeno radno vrijeme

lan 25. Ako uz primjenu mjera zatite na radu na odreenim poslovima nije mogue zatititi zaposlenika, radno vrijeme na tim poslovima se skrauje srazmjerno tetnom uticaju uslova rada na zdravlje i radnu sposobnost zaposlenika. Pravilnikom Poslodavca utvruju se poslovi iz stava 1. ovog lana kao i trajanje radnog vremena na tim poslovima. Ovakvo skraeno radno vrijeme izjednauje se s punim radnim vremenom. lan 26. U sluaju spora u pogledu rasporeda radnog vremena u smislu prethodnog lana, Poslodavac je duan prije donoenja konane odluke zatraiti miljenje Sindikata ili do formiranja, miljenje Vijea zaposlenika. lan 27. U sluaju da zaposlenik radi krae od punog radnog vremena, radi njege djeteta ili radi njege tee oboljelog branog druga, poetak i zavretak radnog vremena utvrdit e se dogovorom izmeu zaposlenika i Poslodavca. 4. Prekovremeni rad lan 28. Poslodavac moe odluiti da zaposlenici rade prekovremeno u sluaju vie sile (poar, potres, poplava) i u sluajevima neophodne potrebe (vanredni dogaaj). lan 29. Na sva pitanja o prekovremenom radu koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona. 5. Noni rad lan 30. Svako obavljanje poslova zaposlenika u vremenu izmeu dvadesetdva (22) sata i est (6) sati idueg dana smatra se nonim radom. lan 31. Poslodavac moe uvesti noni rad u svim sluajevima predvienim Zakonom.

6. Preraspodjela radnog vremena

lan 32. Poslodavac moe izvriti preraspodjelu radnog vremena kada to zahtijeva priroda poslova, organizacija rada i poslovanja, bolja iskoritenost sredstava rada i opreme, racionalnije koritenje radnog vremena, te izvrenje ugovorenih poslova. lan 33. Preraspodjela radnog vremena moe se za pojedine organizacione procese rada urediti razliito ovisno o vrsti djelatnosti koja se u pojedinom organizacionom dijelu obavlja. lan 34. Preraspodjela radnog vremena se moe, u toku kalendarske godine uraditi tako da u pojedinom vremenskom razdoblju, radno vrijeme iznosi vie od etrdeset (40) sati sedmino, vodei rauna da se zaposleniku osigura obavezan odmor izmeu dva radna dana koji ne moe biti krai od dvanaest (12) sati. Ako je uvedena preraspodjela radnog vremena, prosjeno radno vrijeme ne moe biti due od pedesetdva(52) sata sedmino, a za sezonske poslove ezdeset (60) sati sedmino. Preraspodjela radnog vremena ne smatra se prekovremenim radom. Izuzetno, ukoliko Poslodavac zaposleniku ne obezbijedi preraspodjelu radnog vremena u roku od tri (3) mjeseca po zavretku kalendarske godine, duan je istome isplatiti sate kao prekovremeni rad. II.4. Odmori i odsustva 1. Odmor u toku radnog dana lan 35. Zaposlenik koji radi u punom radnom vremenu ima pravo na odmor u toku radnog dana u trajanju od trideset (30) minuta. Odmor ne smije biti odreen u prva dva (2) sata nakon poetka rada, niti u zadnja dva (2) sata prije zavretka rada. Zaposlenici koji rade u smjenama imaju pravo na odmor tokom rada u trajanju od eterdesetpet (45) minuta za trajanje smjene od 8 -12 sati. Poslodavac je duan za zaposlenike koji svoj rad obavljaju u smjenama propisati vrijeme odmora za svako pojedino radno mjesto u unaprijed utvrenom rasporedu smjena. Vrijeme odmora tokom rada ne smatra se vremenom provedenim na radu. Pod pojmom "puno radno vrijeme" u smislu odredaba ovog Kolektivnog ugovora, podrazumijeva se tzv. osmosatno radno vrijeme kao i rad u smjenama. Zaposlenicima koji rade u smjenama, zaposlenicima koji rade u izvrnoj slubi i zaposlenicima kojima Poalodavac nije u mogunosti obezbijediti koritenje odmora u toku radnog vremena, kao i zaposlenicima kojima tehnologija rada ne doputa prekid rada, te zbog toga ne mogu koristiti odmor u

toku radnog vremena, Poslodavac ne moe umanjivati efektivne sate na ime odmora u toku radnog vremena. 2. Dnevni odmor lan 36. Zaposlenik ima pravo na dnevni odmor izmeu dva uzastopna radna dana u trajanju od najmanje dvanaest (12) sati neprekidno. 3. Sedmini odmor lan 37. Zaposlenik ima pravo na sedmini odmor u trajanju od najmanje dvadesetetiri (24) sata neprekidno. Dan sedminog odmora za zaposlenike koji ne rade u smjenama u pravilu je nedjelja. Ako je potrebno da zaposlenik radi na dan svoga sedminog odmora, osigurat e mu se koritenje tog odmora prema dogovoru Poslodavca i zaposlenika. Odredba prethodnog stava ne odnosi se na zaposlenike iji je rad organizovan kroz smjene turnusa. 4. Godinji odmor lan 38. Zaposlenik ima pravo na plaeni godinji odmor za svaku kalendarsku godinu u trajanju od najmanje osamnaest (18) radnih dana. Pod pojmom "radni dan" u smislu ovog Kolektivnog ugovora smatraju se svi dani u sedmici osim nedjelje, te praznika i drugih neradnih dana utvrenih Zakonom. lan 39. U sluaju da se zaposlenik prvi put zapoljava ili u sluaju da ima prekid izmeu dva radna odnosa due od osam (8) dana, takav zaposlenik stie pravo na godinji odmor nakon est (6) mjeseci neprekidnog rada. Ako u smislu prethodnog stava zaposlenik nije stekao pravo na godinji odmor takav zaposlenik ima pravo na najmanje jedan (1) dan godinjeg odmora za svaki navreni mjesec dana rada. lan 40. Duina godinjeg odmora preko osamnaest (18) radnih dana utvruje se zavisno od: uslova rada, sloenosti poslova radnog mjesta, duine radnog staa, zdravstvenog stanja zaposlenika i drugih uslova u kojima zaposlenik radi i ivi.

Blia razrada uslova iz ovog lana, izrada Plana koritenja godinjih odmora, nain koritenja godinjeg odmora i drugo, ureuje se Pravilnikom Poslodavca. lan 41. Godinji odmor po svim osnovama ne moe biti dui od trideset (30) radnih dana. U trajanje godinjeg odmora raunaju se svi dani sem nedjelje i praznika koji se po Zakonu ne rade. lan 42. Tokom godine moe se u iznimnim sluajevima i u interesu Poslodavca odstupiti od utvrenog Plana koritenja godinjeg odmora zbog: hitnih intervencija na otklanjanju kvarova u radnom procesu, neodgodivog obavljanja hitnih i znaajnih poslova i u drugim opravdanim sluajevima. U sluajevima iz stava 1. ovog lana zaposlenik je duan prekinuti zapoeto koritenje godinjeg odmora, s tim da ga ima pravo nastaviti im prestane razlog zbog kojega je odmor prekinut. lan 43. Koritenje godinjeg odmora prekida se nastupom bolovanja, porodiljskog odsustva, vojne vjebe, na opravdani zahtjev Poslodavca, na opravdani zahtjev zaposlenika, te u drugim sluajevima koji se nisu mogli predvidjeti prije poetka koritenja godinjeg odmora. Po isteku prekida godinjeg odmora iz stava 1. ovog lana, zaposlenik nastavlja koristiti zapoeti godinji odmor. 5. Odmor u dane dravnih praznika lan 44. Zaposlenik ima pravo na odmor u dane praznika koji su kao dani praznika odreeni Zakonom. Dani praznika ne raunaju se u dane godinjeg odmora ni u dane plaenog odsustva sa rada do sedam (7) radnih dana. Pri utvrivanju visine uea zaposlenika u raspodjeli sredstava za plae, dani dravnih praznika smatraju se radnim danima. 6. Plaeno odsustvo lan 45. Zaposlenik ima pravo po svom zahtjevu da odsustvuje sa rada uz naknadu plae (plaeno odsustvo) do sedam (7) radnih dana u slijedeim sluajevima: u sluaju zakljuenja braka. 3 radna dana

radi poroaja supruge 3 radna dana

 radi smrti lana ue porodice u skladu sa Zakonom u sluaju tee bolesti lana ue porodice.

5 radnih dana

3 radna dana

radi polaganja strunog i pripravnikog ispita 2 radna dana po osnovu dobrovoljnog davanja krvi za svako davanje ne raunajui dan davanja 2 radna dana Zbir dana odsustvovanja po svim osnovama iz stava 1. ovog lana ne moe prei sedam (7) radnih dana tokom jedne kalendarske godine. Izuzetno od stava dva ovog lana zaposlenik ima pravo da odsustvuje sa rada uz naknadu plae, radi zadovoljavanja vjerskih, odnosno tradicijskih potreba 2 radna dana Pod lanom ue porodice smatraju se sva lica navedena u Zakonu. lan 46. Zaposleniku kome je nadleni organ Poslodavca odobrio vanredno kolovanje ili studiranje ima pravo da za svaku upisanu godinu kolovanja jedanput koristi odsustvo sa rada uz naknadu plae radi pripremanja ispita i to: na visokoj koli, fakultetu i postdiplomskom studiju i za odbranu doktorske disertacije, polaganja specijalistikog i pravosudnog ispita 15 dana na vioj koli 10 dana 5 dana

na III, IV i V stepenu obrazovanja.

Pravo na koritenje odsustva sa rada uz naknadu plae zaposlenik dokazuje potvrdom kole odnosno fakulteta o upisu u kolu ili fakultet odreene kolske godine. 7. Neplaeno odsustvo lan 47. Poslodavac moe zaposleniku, na njegov zahtjev odobriti odsustvovanje sa posla bez naknade plae (neplaeno odsustvo) u sluajevima: obrazovanja i strunog usavravanja u zemlji i inostranstvu koje traje najdue devedeset (90) dana, uestvovanja u drutvenim, kulturnim, sportskim i drugim javnim manifestacijama u zemlji i inostranstvu - najdue trideset (30) dana, njege teko oboljelog lana ue porodice, u ostalim sluajevima dueg boravka u inostranstvu, a najdue devedest (90) dana, radi zadovoljavanja vjerskih potreba - dva (2) dana. Za vrijeme trajanja neplaenog odsustva, zaposleniku miruju sva prava i obaveze iz radnog odnosa.

II.5. Obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad lan 48. Poslodavac moe omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. Zaposlenik je obavezan da se u skladu sa svojim sposobnostima i potrebama rada obrazuje, osposobljava i usavrava za rad, a Poslodavac je duan takvom zaposleniku dati prednost prilikom rasporeivanja na drugo radno mjesto u odnosu na trea lica (novoprimljeni zaposlenici). Meusobna prava i obaveze izmeu Poslodavca i zaposlenika upuenog na obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, utvruju se posebnim ugovorom. U sluaju promjena ili uvoenja novog naina rada ili organizacije rada Poslodavac je obavezan omoguiti zaposleniku obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad. lan 49. Ako Poslodavac uputi zaposlenika na obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad, koje je organizovano tokom radnog vremena, tada se vrijeme obrazovanja, osposobljavanja i usavravanja rauna u puno radno vrijeme, a zaposlenik ima ista prava kao da je radio. Ako je obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad organizirano izvan radnog vremena, tada Poslodavac osigurava zaposleniku odsustvo sa posla u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora. lan 50. Poslodavac moe zaposlenika koji je neopravdano odbio obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad za potrebe Poslodavca rasporediti na drugo radno mjesto koje odgovara njegovoj strunoj spremi. Pravo da odbiju obrazovanje, osposobljavanje i usavravanje za rad imaju: trudnice i majke s djecom do sedam (7) godina starosti, zaposlenik koji njeguje tee tjelesno ili duevno oboljelu osobu, zaposlenik kojemu do penzionisanja nedostaje do pet (5) godina radnog staa ili godina ivota, samohrani roditelj s djetetom do etrnaest (14) godina starosti. lan 51. Pored obrazovanja za potrebe Poslodavca, isti je duan omoguiti zaposlenicima redovno osposobljavnje za tekui proces rada na seminarima ili drugim oblicima obrazovanja.

II. 6. Materijalna odgovornost

lan 52. Zaposlenik je duan da pravovremeno i kvalitetno izvrava svoje radne obaveze u duhu poslovnog morala, pravila struke i profesionalne odgovornosti i da uva sredstva Poslodavca i svu drugu imovinu koja se nalazi u radnom ili pravnom prometu. lan 53. Materijalna odgovornost zaposlenika i Poslodavca, utvruje se u skladu sa Zakonom i Pravilnikom Poslodavca. lan 54. Na sva ostala pitanja koja se odnose na materijalnu odgovornost zaposlenika, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika Poslodavca. II.7. Odnosi sa Sindikatom lan 55. Poslodavac je obavezan bez naknade osigurati slijedee uslove za rad sindikata potpisnika ovog Kolektivnog ugovora: 1. 2. 3. opremljen prostor za rad Sindikata, koritenje AT linije, vriti obraun sundikalne lanarine putem dostavljenih spiskova od strane sindikata. lan 56. Aktivnost sindikalnog povjerenika ili prestavnika kod Poslodavca ne smije biti spreavana niti ometana ako djeluje u skladu sa ratificiranim konvencijama Meunarodne organizacije rada, Zakonom i ovim Kolektivnim ugovorom. Pod terminom sindikalni povjerenik podrazumijevaju se predsjednici Sindikata potpisnici ovog Kolektivnog ugovora i svi ostali funkcioneri koje biraju organi Sindikata. lan 57. Poslodavac se obavezuje da e sindikatima i njihovim organizacionim dijelovima omoguiti djelovanje u funkciji zatite kolektivnih prava zaposlenika na nain: da e potivati odredbe ovog Kolektivnog ugovora, da e provoditi sve mjere zatite na radu u skladu sa propisima, normativnim aktima i Zakonom, da e obavezno sindikatima osigurati informacije o prijedlozima odluka koje e razmatrati, a koje su od znaaja za ekonomski i drutveni poloaj zaposlenika, da e o miljenjima, prijedlozima i primjedbama sindikata zauzeti stav i o tome obavijestiti Sindikat najkasnije u roku od petnaest (15) dana od dana prijema zahtjeva Sindikata, a obavezno prije donoenja odluke u vezi s kojim je Sindikat dao miljenje ili primjedbu,

 da e ovlatenom predstavniku sindikata na njegov zahtjev staviti na raspolaganje sve informacije u vezi sa ostvarivanjem i zatitom prava zaposlenika iz radnog odnosa, a ta obaveza ukljuuje i podatke o plaama, odnosno elementima za njihov obraun, te uplaenim porezima i doprinosima, da e Sindikatima osigurati informacije o prijedlozima poslovnih i razvojnih odluka koje utiu na ekonomski i socijalni poloaj zaposlenika i to prije njihova usvajanja, da e ovlatenim predstavnicima sindikata omoguiti pristup svim radnim mjestima, kada je taj pristup potreban radi obavljanja sindikalnih dunosti, da e ovlatenim predstavnicima sindikata omoguiti prisustvo inspekcijskim pregledima i dostupnost informacijama inspektora o svim zapaanjima u vezi provedbe mjera zatite na radu i da e kod promjena u organizaciji rada, restruktuiranju ili promjeni ustroja, uvoenja novih tehnologija ili ekonomskih potekoa zbog kojih privremeno ili trajno prestaje potreba za odreenim brojem zaposlenika, zatraiti miljenje sindikata i na isto se oitovati. lan 58. Sindikate prema Poslodavcu predstavljaju predsjednici sindikata potpisnici ovog Kolektivnog ugovora ili od njih ovlatene osobe, te sindikalni povjerenici u organizacionim dijelovima u skladu sa organizacijom sindikata i Poslodavca, a do visine organizacionog dijela Poslodavca gdje egzistira sindikalni odbor ili odbor drutva, odnosno ustanove. Sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora su obavezni akt o svojoj organizaciji sa potpisom ovlatenih povjerenika dostaviti Poslodavcu. Poslodavac i direktori organizacionih dijelova drutva su obavezni primiti i sasluati predsjednike sindikata potpisnike ovog Kolektivnog ugovora ili od njih ovlatenu osobu, kada oni to zatrae ili po dogovoru. lan 59. Pravo na profesionalni rad u sindikatima za puno radno vrijeme imaju lica u skladu sa Statutom i odlukama Sindikata. Ukoliko sindikati potpisnici ovog Kolektivnog ugovora donesu odluku o radu profesionalnih lica, Poslodavac se obavezuje da e obraunavati bruto plau i isplaivati neto plau pomenutim licima po odluci organa Sindikata, s tim da se Sindikat obavezuje da e u punom iznosu bruto plau refundirati Poslodavcu u roku od sedam (7) dana od isplate plae. lan 60. Poslodavac se obavezuje sindikalnog povjerenika, odreenog aktom o organizaciji sindikata, koji svoju dunost obavlja uz redovan rad, kao i lana sindikalnog organa, osloboditi obaveza obavljanja rada uz naknadu plae kao da je radio zbog pohaanja sindikalnih sastanaka, teajeva, osposobljavanja i seminara. lan 61. U sluaju koritenja prava iz ovog Kolektivnog ugovora, sindikalni povjerenik, odnosno lan odgovarajueg organa sindikata, duan je najaviti vrijeme izostanka s rada neposrednom rukovodiocu dva (2) dana unaprijed.

Ukoliko je rad sindikalnog povjerenika na radnom mjestu na koje je rasporeen vezan za rad drugih zaposlenika, a povjerenik koristi pravo izostanka s posla, neposredni rukovodioc utvrdit e takav raspored radnog vremena kako se taj izostanak ne bi osjetio. Neposredni rukovodilac moe traiti potvrdu opravdanosti izostanka sindikalnog povjerenika i lana odgovarajueg organa Sindikata iz stava 1. ovog lana, kod ovlatenog predstavnika sindikata. lan 62. Sindikalni povjerenici i lanovi organa sindikata za vrijeme obavljanja sindikalnih dunosti, imaju pravo na koritenje naloga za slubeno putovanje u 1. razredu na svim prugama Poslodavca od mjesta rada do mjesta odravanja sindikalnih aktivnosti i nazad bez prava na naknadu. lan 63. Zaposlenik ne moe biti stavljen u nepovoljniji poloaj zbog lanstva u sindikatu. Sindikalnom povjereniku iz lana 56. i 59. ovog Kolektivnog ugovora za vrijeme obavljanja sindikalne dunosti i est (6) mjeseci po njenom isteku, Poslodavac ne moe otkazati Ugovor o radu bez prethodne saglasnosti Federalnog ministarstva nadlenog za rad. Poslodavac se obavezuje da e vrioce sindikalnih dunosti iz lana 59. ovog Kolektivnog ugovora po prestanku njihovih dunosti rasporediti u skladu sa rasporedom koji su imali prije stupanja na dunosti uz plau tog radnog mjesta. Radi ostvarivanja prava iz ovog lana, Sindikati su duni izvjetavati Poslodavca o poetku i isteku mandata svakog sindikalnog povjerenika. II.8. trajk lan 64. Ukoliko sindikati ocijene da se ne ostvaruju prava zaposlenika utvrena ovim Kolektivnim ugovorom stupit e u pregovore sa Poslodavcem i zahtijevati da se preduzmu odgovarajue mjere. Ako sporna pitanja ne budu rijeena putem pregovora, sindikati e traiti izjanjavanje zaposlenika lanova Sindikata o stupanju u trajk. trajk najavljuju, organizuju i vode organi sindikata. Organiziranje i uestvovanje u trajku organiziranom u skladu sa odredbama Zakona, ovog Kolektivnog ugovora i Pravilima Sindikata o trajku, ne predstavlja povredu ugovora o radu. lan 65. S Poslodavcem pregovoraju i trajkom rukovode trajkaki odbori, iji lanovi ne mogu biti rasporeeni na rad za vrijeme trajka. lan 66. Na prijedlog Poslodavca, sindikati i Poslodavac, spora- zumno utvruju poslove koji se ne mogu prekidati za vrijeme trajka.

Najkasnije na dan najave trajka sindikati su duni objaviti sporazum o poslovima na kojima se rad ne moe prekidati za vrijeme trajka. Sporazum iz stava 1. ovog lana, sadri naroito, odredbe o poslovima i broju zaposlenika koji su duni da rade za vrijeme trajka ili iskljuenja sa rada radi osiguranja minimuma procesa rada, osiguranje neophodnih uvjeta ivota i rada stanovnitva. lan 67. Sudjelovanje zaposlenika u trajku organiziranom u skladu sa odredbama ovog Kolektivnog ugovora ne predstavlja povredu radne obaveze. Zaposlenik zbog sudjelovanja u trajku organiziranom u skladu s odredbama ovog Kolektivnog ugovora ne smije biti stavljen u nepovoljniji poloaj od drugih zaposlenika kod Poslodavca. Poslodavac ne smije tokom trajka zapoljavati druge zaposlenike umjesto trajkaa. lan 68. Sindikati imaju pravo da organizuju trajk solidarnosti, odnosno druge metode sindikalne podrke zahtjevima zaposlenika. lan 69. Zaposlenik koji ne potuje odredbe Zakona o trajku, odredbe ovog Kolektivnog ugovora i Pravila Sindikata o trajku nee imati zatitu Sindikata ako Poslodavac pokrene postupak za utvrivanje njegove odgovornosti. lan 70. Na sva ostala pitanja koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona o trajku i Pravila Sindikata o trajku. II.9. Prestanak ugovora o radu lan 71. Ugovor o radu prestaje u sluajevima predvienim u Zakonu o radu, Zakonu o penzijskom i invalidskom osiguranju i Pravilniku Poslodavca. lan 72. Otkazni rok je sedam (7) dana u sluaju da zaposlenik otkazuje ugovor o radu, a (etrnaest) 14 dana u sluaju da Poslodavac otkazuje Ugovor o radu. Otkazni rok poinje da tee od dana uruenja otkaza zaposleniku, odnosno Poslodavcu.

lan 73. Otkazni rok u ostalim sluajevima predvienim Zakonom traje trideset (30) dana. lan 74.

Poslodavac odnosno zaposlenik moe otkazati ugovor o radu i bez obaveze potivanja propisanog otkaznog roka kada zbog krenja obaveza iz radnog odnosa nastavak radnog odnosa nije mogu. lan 75. Krenje obaveza iz radnog odnosa zaposlenika utvruju se Pravilnikom Poslodavca. lan 76. Ako se ugovor o radu otkazuje zbog ponaanja ili rada zaposlenika u smislu prethodnog lana, Poslodavac je duan da omogui zaposleniku da iznese svoju odbranu. lan 77. Ako Poslodavac otkazuje ugovor o radu shodno odredbama Zakona, obavezan je da o tome inu pribavi miljenje Vijea zaposlenika. Bez pribavljanja miljenja iz stava 1. ovog lana, odluka o otkazu ugovora o radu je nitavna. lan 78. Na sva druga pitanja u pogledu otkaza ugovora o radu, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona. II.10. Zatita prava zaposlenika iz radnog odnosa lan 79. Zatita prava zaposlenika iz radnog odnosa blie se regulie Zakonom i Pravilnikom Poslodavca. lan 80. Na zahtjev zaposlenika sindikati mogu zastupati zaposlenike u ostvarivanju njihovih prava. lan 81. Strune slube Poslodavca, svaka u svojoj nadlenosti, dune su pruiti strunu pomo zaposlenicima u ostvarivanju prava, obaveza i odgovornosti, a naroito: primiti i evidentirati prispjele zahtjeve zaposlenika i dostaviti te zahtjeve nadlenim organima Poslodavca i Sindikata, davati na zahtjev zaposlenika i nadlenih organa odgovarajua struna miljenja, sudjelovati strunom pomoi i savjetom u postupku za ostvarivanje prava, obaveza i odgovornosti zaposlenika, izraivati nacrte odgovarajuih odluka i rjeenja o ostvarivanju prava i obaveza i odgovornosti zaposlenika Poslodavca i obavljati i druge strune, administrativne i tehnike poslove neophodne za pravovremeno donoenje odluka nadlenih organa Poslodavca o pravima, obavezama i odgovornostima zaposlenika. II.11. Vijee zaposlenika

lan 82. Radi ostvarivanja prava zaposlenika da sudjeluju u odluivanjima koja su ustanovljena Zakonom, kod Poslodavca se mogu formirati vijea zaposlenika. Ukoliko je poslovanje kod Poslodavca organizovano u vie organizacionih jedinica izvan sjedita Poslodavca moe se formirati Glavno vijee zaposlenika koje se sastoji od predstavnika vijea zaposlenika organizacionih jedinica. Formiranje vijea zaposlenika zasniva se na provedenim slobodnim i neposrednim izborima. lan 83. Vijea zaposlenika u djelatnosti Poslodavca formiraju se po naelima i principa utvrenim u Zakonu o vijeu zaposlenika. II.12. Pravilnik o radu lan 84. Pravilnikom o radu Poslodavca ureuje se radnopravni status i druga pitanja koja iz toga proizilaze za zaposlenika i Poslodavca, zatim plae i sve vrste naknada kao i organizacija rada i sistematizacija radnih mjesta. lan 85. Prije donoenja Pravilnika o radu Poslodavac se obavezno konsultuje sa Sindikatom ili Glavnim vijeem zaposlenika kada se isto izabere i konstituie. lan 86. Na sva druga pitanja u vezi Pravilnika, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Zakona.

III. PLAE, NAKNADE PLAA, DODACI I DRUGE NAKNADE lan 87. Podaci o plaama po odredbama ovog Kolektivnog ugovora su javni. Pojedinane isplate nisu javne. Plae se obavezno obraunavaju u bruto iznosu. Poslodavac ne moe uvesti ni jedan doprinos izuzev onih koji su utvreni Zakonom. Zaposleniku se isplauje iznos plae po odbitku obaveznih doprinosa, ali mu se u obraunu iskazuju podaci o svim odbicima raunajui i one na koje je on dao saglasnost (kredit, kasa uzajamne pomoi, sindikalna lanarina i slino). Plae se isplauju u neto iznosu. Plaa se sastoji od osnovne plae, dodatka na plau i stimulativnog dijela.

Poreze i doprinose na bruto plae plaa Poslodavac. lan 88. Plaa zaposlenika utvruje se na osnovu ostvarenih rezultata rada, vrste i sloenosti poslova i uslova rada. Osnovna plaa koja se mora isplatiti zaposleniku predstavlja najnii iznos za posao pripadajue grupe sloenosti, za puno radno vrijeme i normalne uvjete i rezultate rada, a utvruje se po grupama sloenosti kao proizvod koeficijenta sloenosti poslova i najnie plae. lan 89. Najnia neto plaa je osnovica za obraun osnovne plae zaposlenika. Najnia neto satnica ne moe biti manja od 1,94 KM za mjeseni prosjek od 174 sata. Na najniu neto plau zaposleniku se primjenjuje koeficijent po lanu 93. ovog Ugovora. Kada trokovi ivota u posljednja tri mjeseca na osnovu zvaninih podataka Federalnog zavoda za statistiku porastu najmanje za 5 %, osnovna plaa zaposlenika uveava se za najmanje isti iznos. lan 90. Osnovna plaa se koriguje i na osnovu ostvarenih rezultata u procesu rada, odnosno na radnom mjestu. Pravilnikom Poslodavca utvruju se kriteriji i mjerila za utvrivanje rezultata rada zaposlenika. Poslodavac unaprijed utvruje radne normative i standarde. Zaposlenici moraju biti unaprijed upoznati sa mjerilima stimulacije rada. lan 91. Zaposleniku se kao posebni sati obraunavaju: 1. 2. 3. 4. vrijeme provedeno u rezervi. 50% 80%

vrijeme provedeno na rei putovanju.

vrijeme deurstva na radnom mjestu 50% vrijeme bavljenja voznog osoblja u obrtnoj stanici:

a) ako bavljenje traje do dva sata 100% b) ako bavljenje traje preko dva sata, svo ovo vrijeme se obraunava: ako nije obezbijeeno odmaralite 100% ako je obezbijeeno odmaralite 5. 6. 7. 50%

vrijeme prekida rada zbog elementarnih nepogoda 100% namireni sati nakon preraspodjele. 100%

vrijeme provedeno na obaveznom ljekarskom pregledu 100%

8. 9.

vrijeme obeveznog pouavanja u skladu sa vaeim propisima 100% vrijeme provedeno na strunim i periodinim ispitima u skladu sa vaeim propisima 100%

10. vrijeme od 7 sati za otkazani redovni voz uz uslov da je zaposlenik stigao na posao, a o otkazivanju voza nije obavijeten100% 11. vrijeme provedeno u pripravnosti kod kue 20%

Sati iz ovog lana po takama 1 - 10 svode se na efektivno radno vrijeme. Odluku o pripravnosti kod kue donosi Poslodavac. Svoja ovlatenja iz prethodnog stava Poslodavac moe prenijeti na druga lica. Osnov za obraun plae po osnovu sati iz ovog lana je osnovna plaa zaposlenika, korigovana vrijednou boda. lan 92. Sloenost svake grupe poslova utvruje se kao minimalni koeficijent sloenosti za obavljanje poslova na odreenim radnim mjestima. Minimalnim koeficijentom utvruju se relativni odnos izmeu grupa poslova, od najjednostavnijeg do najsloenijeg.

lan 93. Koeficijenti grupa sloenosti poslova su: I GRUPA poslova podrazumijeva jednostavan rutinski rad koji zahtijeva minimalno obrazovanje, odnosno kvalifikaciju za tekui rad, te je potrebno minimalno znanje za razumijevanje rada i radnih naloga - NK zaposlenik.

Koeficijent sloenosti je 1,00 - 1,20. II GRUPA poslova podrazumijeva manje sloene poslove odnosno rad pomou jednostavnih sredstava za rad. Za obavljanje ovih poslova potrebno je struno obrazovanje za drugi stepen strune spreme. Koeficijent sloenosti je 1,30 - 1,85. III - 1 GRUPA podrazumijeva srednje sloene poslove na kojima se rad ponavlja uz povremenu pojavu novih poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je trei stepen strune spreme. Koeficijent sloenosti je 1,55 - 2,00. III - 2 GRUPA podrazumijeva sloenije i raznovrsnije poslove na kojima se rad ponavlja uz estu pojavu novih poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je stepen strune spreme kao i kod grupe III - 1. Koeficijent sloenosti je 2,00 - 2,20. IV - 1 GRUPA podrazumijeva sloenije i raznovrsnije poslove za ije obavljanje su potrebne konsultacije u njihovom izvravanju. Za obavljanje ovih poslova i zadataka odgovara zavren obrazovni proces za etvrti stepen strune spreme. Koeficijent sloenosti je 1,90 - 2,35. IV - 2 GRUPA poslova podrazumijeva sloenost i etvrti stepen obrazovanja kao i kod grupe IV-1. Radi specifinosti odgovornosti i teine poslova od posebnog interesa za Poslodavca, konkretna radna mjesta utvrditi e se Pravilnikom o radu. Koeficijent sloenosti je 2,35 - 2,80. V GRUPA poslova podrazumijeva sloenije poslove koji zahtijevaju vei stepen samostalnosti u izvravanju poslova i zadataka. Za obavljanje ovih poslova je potreban peti stepen strune spreme. Koeficijent sloenosti je 2,10 - 2,40. VI GRUPA poslova su sloeni i specijalizirani poslovi koji zahtijevaju samostalnost i vei stepen kreativnosti u njihovom izvravanju. Za obavljanje ovih poslova potreban je zavren stepen obrazovanja na vioj koli ili na I stepenu fakulteta. Koeficijent sloenosti je 2,40 - 3,40.

VII - 1 GRUPA poslova podrazumijeva sloene i visoko sloene raznovrsne operacije za koje je potrebno zaokrueno znanje i sposobnost sistematskog obrazovanja i naunog rada, zaokrueno teoretsko i praktino znanje koje omoguava obavljanje vrlo sloenih poslova. Za obavljanje ovih poslova potreban je zavren stepen obrazovanja na fakultetu ili vioj koli. Koeficijent sloenosti je 3,40 - 4,10. VII - 2 GRUPA poslova podrazumijeva vrlo sloene strune poslove s potpunom samostalnou za rad na nauno - istraivakim projektima, sloenijim i vrlo sloenijim poslovima rukovoenja, rasporeivanja, kontrole i koordinacije poslovnog procesa. Za zaposlenike ove kategorije zanimanja odgovara zavren stepen obrazovanja na fakultetu, odnosno visokoj koli i zavren specijalistiki program obrazovanja (magisteriji i slino). Koeficijent sloenosti je 4,10 - 4,80.

lan 94. Zaposlenik ima pravo na uveanu osnovnu plau po osnovu uslova rada najmanje 5% osnovne plae za sate rada provedene pod tim uslovima. Konkretna visina uveanja iz prethodnog stava utvruje se Pravilnikom Poslodavca. lan 95. Zaposlenik ima pravo na poveanu plau: za noni rad najmanje 30% od bruto satnice, za rad nedjeljom 20% od bruto satnice, za prekovremeni rad 50% od bruto satnice, za rad u dane praznika koji se po Zakonu ne rade 50% od bruto satnice. Dodaci se meusobno ne iskljuuju, sem dodatka za rad nedjeljom i praznikom. Dodaci iz ovog lana mogu biti i vii to se utvruje Pravilnikom Poslodavca. lan 96. Po osnovu radnog staa zaposleniku se uveava plaa za svaku godinu radnog staa 0,6% od osnovne plae. Dio plae iz prethodnog stava koriguje se vrijednou boda i moe iznosti najvie do 20% osnovne plae zaposlenika. lan 97. Dio dobiti koji se izdvaja za plae zaposlenika srazmjeran je ueu ukupnih plaa u trokovima poslovanja.

Zaposleniku pripada dio plae iz dobiti proporcionalno njegovoj isplaenoj plai u odnosu na ukupno isplaene plae. Plaa iz dobiti isplauje se u novcu. lan 98. Zaposleniku pripada naknada plae u slijedeim sluajevima: za prekid rada (koji nije prouzrokovao zaposlenik) u visini satnice (izraunate iz njegove osnovne plae) pomnoeno sa satima prekida rada, praznika u dane kada se po Zakonu ne radi, vjerskog praznika u skladu sa Zakonom, godinjeg odmora, odsutnosti sa posla u skladu sa ovim Kolektivnim ugovorom i Pravilnikom Poslodavca, obrazovanja i strunog osposobljavanja i prekvalifi- kacije u skladu sa potrebama Poslodavca, ekanja posla u skladu sa Zakonom, vojne slube, u drugim sluajevima utvrenim Pravilnikom Poslodavca. Visina ovih naknada i osnovica za obraun utvruje se Pravilnikom Poslodavca. lan 99. Zaposleniku pripada novana naknada u sluajevima privremene sprijeenosti za rad usljed bolesti do 42 dana u visini od 90% plae, a preko 42 dana u skladu sa Zakonom. Osnovica za izraunavanje naknade za bolovanje do 42 dana je plaa zaposlenika isplaena u prethodnom mjesecu, a preko 42 dana je osnovica utvrena Zakonom. lan 100. Plaa pripravnika ne moe biti manja od 80% osnovne plae odgovarajueg stepena sloenosti radnog mjesta za koje se pripravnik osposobljava. lan 101. Uenicima i studentima na obaveznoj praksi, pripada naknada u skladu sa Pravilnikom Poslodavca. lan 102. Pravo na naknadu plae zaposlenik invalid II kategorije invalidnosti ostvaruje u skladu sa Zakonom o PIO. lan 103.

Zaposlenik ima pravo na regres za godinji odmor u visini od 70% od prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. lan 104. Zaposlenik ima pravo na otpremninu prilikom odlaska u penziju u visini petostrukog iznosa prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. U sluaju otkaza ugovora o radu zaposlenika, ako otkaz uruuje Poslodavac, zaposlenik ima pravo na otpremninu u visini od jedne treine prosjeno isplaene mjesene plae po odredbama Pravilnika i Zakona. lan 105. U sluaju smrti zaposlenika, usljed nesree na poslu ili tekog profesionalnog oboljenja, njegovoj porodici se isplauje novana naknada u visini tri (3) prosjene plae ostvarene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. U sluaju smrti zaposlenika ili teke invalidnosti zaposlenika koji nisu posljedica nesree na poslu i u sluaju smrti lana ue porodice zaposlenika, isplauje se naknada u visini dvije (2) plae iz prethodnog stava. lanom ue porodice iz stava 2 ovog lana smatraju se: brani drug, djeca i roditelji, kao i unuad bez roditelja koje zaposlenik izdrava ivei u zajednikom domainstvu. lan 106. Poslodavac je obavezan zaposleniku obezbijediti ishranu u toku radnog vremena (topli obrok). Ukoliko Poslodavac ne obezbijedi ishranu, zaposleniku se isplauje mjesena naknada u iznosu od najmanje 20% prosjene neto plae isplaene u FBiH prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. lan 107. Zaposlenik ima pravo na prijevoz ili naknadu trokova prijevoza na posao i sa posla u skladu sa odredbama Pravilnika. lan 108. Zaposlenik ima pravo na dnevnicu za slubeno putovanje u zemlji u visini od 10% prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Putni trokovi priznaju se u cjelini, kao i trokovi noenja, prema priloenom raunu, osim hotela "Dluxe" kategorije. Visina dnevnice (cijela, pola i umanjena) utvruje se Pravilnikom Poslodavca. lan 109.

Zaposleniku koji po istim poslovima u toku mjeseca slubeno putuje vie puta uzastopno, izdaje se putni nalog za slubeno putovanje sa prilogom. Dnevnica po nalogu iz prethodnog stava utvruje se na taj nain to se ukupan broj sati provedenih na slubenom putovanju podijeli sa 24. Putovanja ispod 8 sati ne uzimaju se u obzir. lan 110. Pod slubenim putovanjem podrazumijeva se putovanje na udaljenosti preko 10 kilometara od mjesta rada, odnosno stanovanja. Za zaposlenike graevinske i elektrotehnike djelatnosti pod mjestom rada podrazumijeva se: sjedite sekcije, radne jedinice, odnosno radne grupe, za pruni odred: dionica pruge gdje pruni odred redovno radi i za uvara pruge: uvarska dionica. Dnevnice za slubeno putovanje ne mogu se utvrivati paualno. Slubeno putovanje u jedno mjesto moe trajati najvie trideset (30) dana neprekidno, a preko toga zaposlenik ostvaruje pravo na naknadu za odvojeni ivot ili naknadu za rad na terenu. lan 111. Dnevnica za slubeno putovanje u inostranstvo isplauje se na nain propisan za organe uprave. lan 112. Za vrijeme rada i boravka na terenu (radilitu) izvan mjesta rada, odnosno mjesta stanovanja u smislu lana 110. kada se zaposlenik ne vraa kui, zaposleniku pripada naknada za poveanje trokova u iznosu od: 100% ako nije organizovan smjetaj i ishrana, 60% ako je organizovan samo smjetaj ili ishrana, 30% ako su organizovani smjetaj i ishrana. Osnovica za obraun naknada iz ovog lana je dnevnica za putovanje u zemlji. Dnevnica i terenski dodatak se meusobno iskljuuju.

lan 113. Naknada za putne trokove voznog osoblja (kilometraa) iznosi 4% dnevnice za slubeno putovanje u zemlji, za svaki sat proveden na putovanju. U vrijeme provedeno na putu uraunava se:

 vrijeme putovanja voza, vrijeme pripremno zavrnih radnji, vrijeme u obrtu i vrijeme rei putovanja. Naknade za putne trokove iz ovog lana i putne dnevnice meusobno se iskljuuju. lan 114. Naknada za odvojeni ivot od porodice pripada zaposleniku koji je privremeno rasporeen na rad van mjesta prebivalita njegove porodice i iznosi 70% prosjene plae ostvarene u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema posljednjim objavljenim podacima Federalnog zavoda za statistiku. Dnevnica, naknada za odvojeni ivot i terenski dodatak se meusobno iskljuuju. lan 115. Na sva ostala pitanja plaa i naknada plaa koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom primjenjuju se odredbe Pravilnika i Zakona.

IV. RADNI USLOVI I ZATITA NA RADU lan 116. Poslodavac je duan obezbijediti takve uslove rada i sve potrebne mjere line i kolektivne zatite na radu kojima se titi fiziko i psihofiziko zdravlje i lina i kolektivna bezbjednost zaposlenika u procesu rada, u skladu sa Zakonom, Zakonom o zatiti na radu i drugim pravilnicima Poslodavca. lan 117. Zaposlenik ima pravo odbiti da radi ako mu nisu obezbijeena propisana sredstva zatite na radu i o tome obavjetava Sindikat koji e zahtijevati od Poslodavca obezbjeenje propisane zatite na radu. Ukoliko se ne udovolji zahtjevu Sindikata iz prethodnog stava Sindikat e obavijestiti nadleni inspekcijski organ. lan 118. Ukoliko se ustanovi da je zaposlenik radio ili radi bez zatitne opreme, Sindikat e od Poslodavca zahtijevati pokretanje odgovornosti neposrednog rukovodioca i zaposlenika zaduenog za obezbjeenje sredstava zatite na radu. lan 119. Poslodavca je obavezan sve zaposlenike osigurati kod nadlenog osiguravajueg drutva od posljedica povrede na radu, za sluajeve prirodne smrti i smrti uslijed nesree na poslu, invalidnosti i slino. Sindikat je duan zahtijevati od Poslodavca, da premije osiguranja budu maksimalne za zaposlenike koji rade na radnim mjestima sa tekim uslovima rada.

lan 120. Na sva ostala pitanja koja reguliu zatitu na radu zaposlenika, zatitu maloljetnika, zatitu ena i materinstva, zatitu zaposlenika privremeno ili trajno nesposobnog za rad, a koja nisu regulisana ovim Kolektivnim ugovorom, primjenjuju se odredbe Zakona i Pravilnika Poslodavca.

V. PRAVA I OBAVEZE UGOVORNIH STRANA I NAIN RJEAVANJA SPOROVA lan 121. Ugovorne strane dune su zalagati se za potivanje odredaba ovog Kolektivnog ugovora i za njegovu pravilnu primjenu. Ugovorne strane dune su se suzdravati od svakog djelovanja koje bi bilo u suprotnosti s odredbama ovog Kolektivnog ugovora ili bi sprijeavalo ili oteavalo njegovu primjenu. Ovaj Kolektivni ugovor je obavezan za strane koje su ga zakljuile, kao i za strane koje su mu naknadno pristupile. lan 122. Postupak za zakljuivanje novog Kolektivnog ugovora pokree se na zahtjev bilo koje ugovorne strane. Ugovorne strane mogu u bilo koje vrijeme predloiti izmjene odnosno dopune ovog Kolektivnog ugovora. U zakljuivanju izmjena i dopuna ovog Kolektivnog ugovora, sindikati nastupaju kao jedna strana na strani zaposlenika. lan 123. Ugovorna strana koja eli izmjenu odnosno dopunu ovog Kolektivnog ugovora, predlae drugoj strani svoj obrazloeni zahtjev u pisanom obliku. Druga ugovorna strana duna se je o prijedlogu izjasniti u roku od trideset (30) dana od dana prijema zahtjeva iz prethodnog stava. U sluaju da ugovorna strana ne prihvati prijedlog za izmjenu ili dopunu ovog Kolektivnog ugovora, odnosno da se o prijedlogu ne izjasni u roku od trideset (30) dana, strana predlaga pokree postupak pred Mirovnim vijeem. Odredbe stava 1. do 3. ovog lana primjenjuju se i na postupak zakljuivanja novog Kolektivnog ugovora. lan 124. Eventualni sporovi koji bi u vezi primjene ovog Kolektivnog ugovora nastali izmeu ugovornih strana rjeavaju se meusobnim pregovaranjem. Ako se spor ne moe rijeiti meusobnim pregovaranjem pokree se postupak mirenja.

Meusobno pregovaranje moe trajati najvie sedam (7) radnih dana. lan 125. Postupak mirenja provodi se pred Mirovnim vijeem. Mirovno vijee se formira shodno odredbama Zakona. lan 126. Tokom postupka mirenja Mirovno vijee e ispitati navode i prijedloge stranaka, a po potrebi prikupiti e i potrebne obavijesti i sasluati stranke. Shodno provedenom postupku Mirovno vijee sainit e pismeni prijedlog nagodbe. lan 127. Mirenje se smatra uspjelim ako obje strane prihvate prijedlog nagodbe. Mirenje je bezuspjeno ako bilo koja strana pismeno izjavi da mirenje smatra neuspjenim. Nagodba u smislu stava 1. ovog lana ima snagu nagodbe zakljuene van suda (vansudska nagodba). Nagodba mora biti sainjena u pisanom obliku. lan 128. U sluaju da se stranke ne sporazumiju o zakljuivanju, promjeni ili dopuni ovog Kolektivnog ugovora, odnosno da ne postignu saglasnost mirenjem, ili na drugi nain, rjeavanje spora povjerava se arbitranom vijeu kao stalnom organu za rjeavanje sporova. lan 129. Broj i sastav arbitranog vijea utvrditi e se sporazumom zainteresiranih strana. Broj arbitara je neparan. Svaki arbitar mora imati zamjenika. Predsjednika i zamjenika arbitranog vijea strane imenuju sporazumno iz svojih redova. lan 130. Arbitrano vijee utvruje i sluajeve krenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora i donosi odluke u tim sluajevima. Postupak za utvrivanje krenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora, mogu pokrenuti potpisnici ovog Kolektivnog ugovora, Poslodavac i nadlena inspekcija. lan 131. Odluka arbitrae je konana i protiv nje nije doputena alba. Arbitrana odluka ima pravnu snagu i djejstvo ovog Kolektivnog ugovora. lan 132.

Za sjedite arbitrae se odreuje Sarajevo. lan 133. U sluaju da jedna od ugovornih strana kri obaveze koje je preuzela ovim Kolektivnim ugovorom, druga strana moe ovaj Kolektivni ugovor otkazati. Otkaz je potrebno drugoj ugovornoj strani prethodno najaviti u roku koji ne moe biti krai od tri (3) mjeseca. Po otkazivanju ovog Kolektivnog ugovora, svaka strana moe traiti zakljuivanje novog Kolektivnog ugovora. lan 134. Trokovi pripremanja, praenja i ostvarivanja ovog Kolektivnog ugovora snose ugovorne strane svaka u svom dijelu, a trokove pripremanja i rada arbitrae i Mirovnog vijea stranke dijele proporcionalno.

VI. PRIJELAZNE I ZAVRNE ODREDBE lan 135. Ugovorne strane su saglasne da imenuju zajedniku komisiju od etiri (4) lana za praenje primjene, sprovoenja i tumaenja odredaba ovog Kolektivnog ugovora. Svaka ugovorna strana u komisiju iz stava 1. ovog lana imenuje po dva (2) lana. lan 136. Poslodavac je duan da ovaj Kolektivni ugovor dosljedno primjenjuje u svim njegovim organizacionim dijelovima. lan 137. Na sva druga pitanja iz dijelova ovog Kolektivnog ugovora a koja nisu regulisana istim, primjenjuju se odredbe zakona kojima se regulie ta oblast. lan 138. Ovaj Kolektivni ugovor smatra se zakljuenim kada ga potpiu ovlateni predstavnici ugovornih strana. lan 139. Izmjene i dopune ovog Kolektivnog ugovora vre se na nain i po postupku propisanom za njegovo zakljuivanje. lan Uredba. Ovaj Kolektivni ugovor stupa na snagu osmog (8) dana od dana objavljivanja istog u "Slubenim novinama Federacije Bosne i Hercegovine".

lan 141. Stupanjem na snagu ovog Kolektivnog ugovora prestaje da vai Kolektivni ugovor eljezniara Federacije Bosne i Hercegovine ("Slubene novine FBiH" broj 28/00). Broj 01-27-1274/06 28. decembra/prosinca 2006. godine Sarajevo