KLIPER

USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

SKRIPTA IZ PREDMETA POMORSKO PRAVO za 3.razred 1.dio

Nastavnik: Eduard Markovi, dipl.iur. U Splitu, veljaa, 2012 godine.

SADRAJ:
1.1. Imovinsko-pravne osobine broda.str. 3. 1.2. Sudionici pomorskog plovidbenog posla .......str. 5. 1.3. Ugovori o iskoritavanju brodova ... str. 8. 1.4. Ugovori o zakupu .. str. 9. 1.5. Ugovori o pomorsko plovidbenom poslu ..str. 10. 1.6 Prigovor . str. 19. 1.7. Zastara ...str. 19. 1.8. Prestanak ugovora o prijevozu stvari morem.. str. 19. 1.9. Izvanugovorna odgovornost vlasnika broda i brodara .. str. 20. 1.10. Izvrenje ugovora o prijevozu stvari morem .... str. 20. 1.11. Odgovornost prijevoznika za tete na stvarima i za zakanjenje . str. 21. 1.12. Vrijeme stojnica ... str. 22. 1.13. Vozarina ..... str. 24. 1.14. Carinski postupak . str. 24. 1.15. Predaja tereta primatelju . str. 26. 1.16. Teretnica .... str. 27. 1.17. Pomorski teretni list .. str. 30 1.18. Koritena literatura ... str. 32.

III. POMORSKO IMOVINSKO PRAVO

1.1. IMOVINSKOPRAVNE OSOBINE BRODA STVARNA PRAVA Stvarno pravo je skup pravnih normi kojima se reguliraju odnosi meu pravnim subjektima u pogledu stvari.Stvar je samo objekt(predmet) stvarnopravnog odnosa. Ovlateniku se omoguuje da stvar na kojoj ima stvarnopravno ovlatenje titi od svakoga,odnosno potrauje od svakog onog u koga se stvar nalazi. Osnovno je obiljeje stvarnog prava da je ono APSOLUTNO djeluje prema svima.Svaka osoba je duna potovati postojee stvarno pravo nositelja tj. subjekta stvarnog prava. Stvarna prava se dijele na dvije osnovne skupine: - stvarna prava na vlastitoj stvari ( pravo vlasnitva ) - stvarna prava na tuoj stvari ( npr. Zalono pravo,pravo slunosti ) ZALONO PRAVO je stvarno pravo na tuoj stvari kojim se zaloni vjerovnik ovlauje da namiri svoje potraivanje iz zaloga,ako zaloni dunik na vrijeme ne ispuni svoju obvezu. OSNOVNE IMOVINSKOPRAVNE OSOBINE BRODA Brod je po svojim imovinskopravnim osobinama pokretna, nepotrona i sastavljena stvar s mnogim pripadnostima. Stvarna prava na brodu (npr.pravo vlasnitva ) su tijesno povezana s pravom dravne pripadnosti broda.O dravnoj pripadnosti broda esto ovisi koji e pravni poredak biti mjerodavan u sluaju spora. Na Pomorski Zakonik istie da se stvarna prava na brodu upisuju u upisnik brodova. Pravo vlasnitva i hipoteka na brodu imaju pravni uinak prema treim osobama od trenutka upisa u upisnik brodova. Brod je nepotrona stvar,jer je namijenjen trajnom iskoritavanju. Brod kao sastavljena stvar se sastoji od dijelova i pripadaka ijim je tehnikim spajanjem brod i nastao. Brod je glavna stvar,a njegovi pripatci (npr. amci za spaavanje,sidra,konopi..) su stvari koje su upisane u brodski inventar i slijede pravnu sudbinu broda ( npr.prijenos vlasnitva ili otuenje broda obuhvaa i sve njegove pripatke.

PRAVO VLASNITVA To je oblik pripadanja i ovlatenja neke osobe u odnosu na stvar. U objektivnom smislu, vlasnitvo je sve ono to nekome pripada (stvari i prava). U subjektivnom smislu,vlasnitvo je ovlatenje vlasnika da radi po svojoj volji s predmetom vlasnitva to god eli,kao i s koristima koje ta stvar nosi, a svakog drugog iskljuiti od toga. Vlasnik broda moe: 1. Prenijeti brod na drugu pravnu ili fiziku osobu,uz nadoknadu ili bez nje. 2. Osnovati hipoteku na brodu to je ZALONO PRAVO prema kojem je vjerovnik ovlaten da se namiri iz prodajne cijene broda ostvarene sudskom prodajom. Hipoteka prati brod ( brod je njome optereen), djeluje prema svim osobama, bez obzira na promjenu vlasnika broda,im se upie u upisnik brodova.Osnova za upis hipoteke je ugovor (ugovorna hipoteka ) ili sudska odluka ( sudska hipoteka ). Hipoteka na brodu danas je nuan stvarnopravni sustav jamstva za dugorone kredite broda.Posebno je vana pri gradnji broda,kada su krediti najpotrebniji.Stoga postoji i hipoteka na brodu u gradnji koji je upisan u upisnik brodova u gradnji. Hipoteka obuhvaa sve sastavne dijelove broda i njegove pripatke,ali ne obuhvaa vozarinu(prijevoz stvari),prevozninu (prijevoz putnika),tegljarinu i zakupninu,niti nagrade za obavljeno spaavanje na moru ( brodaru treba ostaviti da slobodno raspolae svotama koje zaradi iskoritavanjem broda kako bi se oslobodio duga). Vlasnik broda moe otuiti brod u inozemstvo,ali ne moe biti brisan iz hrvatskog upisnika, ako e time biti oteeni hipotekarni vjerovnici, kojima u stranom upisniku brodova njihova prava ne bi bila priznata onako kako bi bila priznata po hrvatskom pravu. 3. Sklapati ugovore o plovidbenim poslovima i o zakupu Brod, brod u gradnji i jahta mogu biti u suvlasnitvu.Ono se dijeli na jednake, idealne dijelove. Suvlasnitvo je institut kojim se ureuje meusobni odnos vie osoba koje se pojavljuju kao vlasnici jedne nepodijeljene stvari. PRAVO VLASNITVA PRESTAJE: -kad druga osoba stekne vlasnitvo na istoj stvari -naputanjem stvari tj. kad vlasnik izrazi volju da je vie ne eli posjedovati -propau stvari

NASLOVI STJECANJA I GUBITKA PRAVA VLASNITVA NA BRODU Za brodove postoje specifini naslovi stjecanja i gubitka prava vlasnitva na brodu: - proglaenje broda pomorskim plijenom,odnosno ratnim plijenom na moru - prijenos prava vlasnitva na osiguratelja prihvaanjem izjave o naputanju, - isplatom naknade iz osiguranja - propustom vaenja potonule stvari

1.2. SUDIONICI POMORSKOG PLOVIDBENOG POSLA BRODAR (shipowner) je fizika ili pravna osoba koja je kao posjednik broda(vlastitog ili tueg) nositelj plovidbenog pothvata.Razlikujemo pojam brodovlasnika kao osobe koja ima vlasnitvo na brodu,od pojma PRIJEVOZNIKA(shipowner,carrier),kao osobe koja je nositelj plovidbene djelatnosti.Brodovlasnik i prijevoznik mogu i ne moraju biti iste osobe.Ponekad brodovlasnik ne eli iskoritavati brod,pa ga daje drugoj osobi na iskoritavanje tj.upotrebu.Tada se zakljuuju ugovori o zakupu,gdje se zakupoprimatelj pojavljuje u ulozi prijevoznika kao glavni plovidbeni poduzetnik. NARUITELJ (charterer)- je ugovorna stranka koja od prijevoznika naruuje prijevoz stvari,osoba,tegljenje ili obavljanje nekog drugog pomorskog plovidbenog pothvata.On se slui onim uslugama brodara koje su predviene ugovorom,plaajui za to brodaru odreenu naknadu (vozarinu,tegljarinu). Naruitelj je nositelj svih prava i obveza iz ugovora,ali ne mora on sam biti ujedno i krcatelj,ve moe posebnim ugovorom angairati krcatelja,kao to ne mora biti ni primateljem (s primateljem je obino vezan kupoprodajnim ugovorom). KRCATELJ (shipper) - moe biti sam naruitelj ili od njega odreena osoba,koja na temelju ugovora o prijevozu predaje stvari prijevozniku na prijevoz.Krcatelj poduzima pravne radnje (svi poslovi oko dokumenata) predaje stvari na prijevoz dok fiziku predaju stvari,tj. sam ukrcaj,obavljaju slagai.Kad krcatelj ukrca robu,ima pravo traiti od brodara da mu izda teretnicu.Krcatelj odreuje kakve e podatke o teretu sadravati teretnica i kako e ona glasiti(na ime,po naredbi,ili na donosioca).Brodar je duan izdati krcatelju na njegov zahtjev vie primjeraka teretnice. Pismo spremnosti predaje se na adresu krcatelja. Teret se ne moe smjestiti na palubu bez suglasnosti krcatelja. Krcatelj je duan na vrijeme predati zapovjedniku broda carinske i druge isprave potrebne za ukrcaj,prijevoz i iskrcaj robe.

PRIMATELJ (receiver) je osoba ovlatena da primi teret od prijevoznika.To moe biti sam naruitelj ili neka trea osoba koja svoje pravo izvodi iz ugovora ili iz teretnice.Ako je izdana teretnica,brodar je duan robu predati ovlatenom imatelju teretnice,a ako ona nije izdana,brodar e biti duan u luci odredita predati teret osobi koja je oznaena u ugovoru.Ako naruitelj prijevoza u ugovoru ne oznai osobu primatelja,a teretnica nije izdana,ovlatenim primateljem stvari e se smatrati sam naruitelj.Pomorski zakonik ima za naruitelja,krcatelja i primatelja zajedniki naziv KORISNIK PRIJEVOZA. POMORSKI AGENT zbog velike sloenosti pomorskog poslovanja,danas postoje specijalizirane pomorske agencije koje obavljaju razne brodske poslove u luci tj. bave se posredovanjem i zastupanjem.Usluge pomorskih agenata potrebne su za normalno odvijanje pomorskog poslovanja,jer odreene poslove ne bi mogao uspjeno obavljati brodar iz svog sjedita, ni zapovjednik broda koji ne poznaje specifine uvjete u pojedinim lukama. Na Zakonik istie kako se ugovorom o pomorskoj agenciji pomorski agent obvezuje da na temelju ope ili posebne punomoi,u ime i za raun nalogodavatelja,obavlja pomorske i agencijske poslove,te poslove pomaganja,posredovanja i zastupanja,a nalogodavatelj se obvezuje da agentu nadoknadi trokove i plati nagradu. Poslovi pomorskih agencija obuhvaaju:prihvaanje i otpremu brodova,posredovanje pri sklapanju ugovora,kupoprodaja,gradnja i popravak brodova,osiguranje brodova, tereta i interesa,opskrba zalihama,popunjavanje posadom,te briga o posadi i putnicima. Prema sadraju ugovora,agenti se dijele na: 1. Luke agente oni djeluju u lukama,olakavaju posao zapovjedniku broda oko svih formalnosti koje treba obaviti prilikom uplovljavanja ili isplovljavanja broda iz luke,pribavlja brodu mjesto za pristajanje,obavlja carinske i upravne formalnosti,brine o ukrcaju,iskrcaju,plaa luke naknade,naplauje vozarinu,prekostojnice,pomae pri zakljuivanju ugovora.. 2. Agente posrednike oni su ovlateni da prilikom sklapanja ugovora o iskoritavanju brodova obavjetavaju svog nalogodavca o kretanju trita,mogu zakljuivati ugovore u ime i za raun brodara.Takvi agenti posrednici se jo nazivaju brokerima (shipbrokers) 3. Agenti tereta (cargo agenti) javljaju se kao zastupnici krcatelja ili primatelja robe u njegovim odnosima s prijevoznikom. 4. Agenti osiguratelja (insurance agent) je osoba koju je osiguratelj ovlastio da u njegovo ime i za njegov raun zakljuuje razliite ugovore o pomorskom osiguranju. Prema opsegu punomoi,agenti se mogu podijeliti na: 1. Generalni agenti- djeluju na temelju ope punomoi ,to znai da

se obvezuju da e u ime i za raun nalogodavatelja obavljati sve poslove iz njegove djelatnosti. Vano je da je u punomoi jasno istaknut opseg posla. 2. Specijalni agenti rade na temelju posebne punomoi,koja im daje pravo da npr. sklope samo jedan konkretan ugovor o prijevozu u ime i za raun nalogodavatelja(brodara) ili da obavi odreene druge poslove za njega. Pomorski agent je duan obavjetavati svog nalogodavatelja o izvravanju naloga i poloiti mu raun.Pomorski agent ima pravo na naknadu trokova i na nagradu za posredovanje i sklapanje ugovora. ZAPOVJEDNIK (master) mora biti dravljanin Republike Hrvatske.Imenuje ga i razrjeava kompanija.Odgovoran je za sigurnost broda i red na brodu,ima javne ovlasti na brodu(npr.unosi podatke o roenju ili smrti osobe na brodu u brodski dnevnik,prima izjavu posljednje volje...),a takoer je i zastupnik kompanije.Kao zakonski zastupnik brodara ima velika zakonska ovlatenja u mjestima izvan sjedita brodara.Moe u ime i za raun brodara zakljuivati ugovore o spaavanju i pravne poslove potrebne za izvrenje putovanja.Ako u mjestu izvan sjedita brodara nema ovlatenog predstavnika brodara,moe sklapati i ugovore o plovidbenim poslovima(osim ugovora na vrijeme za cijeli brod). OTPREMNIK /pediter/ (forwarder) je samostalni gospodarstvenik,pomonik naruitelja koji se temeljem ugovora o otpremi(pediciji) obvezuje da e nalogodavatelju izvriti jedan ili vie otpremnikih poslova(organiziranja otpreme i dopreme robe) tj.sklapati u svoje ime i za raun nalogodavca (naruitelja)- ugovore o prijevozu stvari i druge ugovore potrebne za izvrenje prijevoza(ugovor o osiguranju,uskladitenju..) i druge radnje vezane uz otpremu robe(npr.carinske formalnosti,pribavljanje teretnice...)a nalogodavatelj se obvezuje da e otpremniku (pediteru) platiti odreenu naknadu za usluge,predujam i naknadu trokova. MEUOTPREMNIK- je onaj otpremnik na kojeg je glavni otpremnik prenio dio svojih obveza tj.povjerio mu je djelomino obavljanje posla otpremanja(npr.organizacija prekrcaja u odreenom mjestu).Dakle,otpremnik je i dalje glavni nositelj komitentovih naloga,ali svoj nalog izvrava sluei se djelomino uslugama meuotpremnika. PODOTPREMNIK je osoba kojoj je glavni otpremnik povjerio u cjelini otpremanje robe.Dakle,on zamjenjuje glavnoga,obavljajui za njega cijeli posao koji mu je povjeren. U pogledu odgovornosti otpremnika za rad drugih osoba kojima se slui,on odgovara samo za njihov izbor,ali ne i za njihov rad.Meutim,postoje sluajevi kad otpremnik moe ugovorom preuzeti odgovornost i za njihov rad,ali se onda ugovara i vea provizija.

SLAGAI / stivadori U prijanje su vrijeme mornari sami ukrcavali i iskrcavali teret.S pojavom parobroda, poela se organizirati specijalna radna snaga-brodski slagai tereta-stivadori. U dananje vrijeme, slagaki poduzetnik obavlja operacije ukrcaja robe na brod,slaganje i iskrcaj s broda,ukljuujui i sporedne operacije. Ugovor o slagakom poslu je ugovor o djelu,kojim se slaga obvezuje da e naruitelju slagakog posla obaviti jednu ili vie slagakih operacija,a ovaj e mu za to platiti naknadu. Pri iskrcaju,slaga radi kao produena ruka broda sve do predaje tereta na gatu.Slaga je duan pri obavljanju posla primijeniti profesionalnu pozornost tj.pridravati se pravila struke,te poznavati tehnoloka svojstva robe kojom manipulira. 1.3. UGOVORI O ISKORITAVANJU BRODOVA Dvije su osnovne skupine ugovora o iskoritavanju pomorskih brodova: -ugovori o zakupu broda -ugovori o pomorsko plovidbenom poslu U ugovore o pomorsko-plovidbenom poslu se ubrajaju: a) ugovori o prijevozu stvari morem (brodarski ugovor,potprijevozni i pomorsko-vozarski ug.) b) ugovori i prijevozu putnika i prtljage morem c) ugovori o tegljenju d) ugovori koji se odnose na druge plovidbene poslove (neimenovani ugovori koji se odnose npr. Na posao polaganja kabela,na ribolovnu djelatnost,znanstveno istraivanje..) Ugovorom o prijevozu stvari brodom moe se zakljuiti prijevoz stvari cijelim brodom,razmjernim dijelom broda ili odreenim brodskim prostorom ( brodarski ugovor,engl. CHARTER ) i prijevoz pojedinih stvari (vozarski ugovor,engl. CONTRACT OF CARRIAGE).Brodarski ugovor (charter) moe se zakljuiti na jedno ili vie putovanja (brodarski ugovor na putovanje) ili na odreeno vrijeme (brodarski ugovor na vrijeme) Ugovori o plovidbenom poslu zapravo su ugovori o djelu. To su ugovori kojima je predmet neki plovidbeni posao,iskoritavanje broda radi plovidbe,bez obzira ostvaruje li se plovidbe prijevozom stvari,prijevozom putnika,tegljenjem ili drugim plovidbenim zadacima. Po naem pravu brodar ostaje poduzetnik pomorskog plovidbenog pothvata i ukoliko (zadravajui upravu nad brodom ) prepusti korisniku prijevoza pravo da se slui brodom radi prijevoza svojih stvari ili stvari treih osoba.

1.4. UGOVOR U ZAKUPU BRODA Ovim ugovorom, zakupodavatelj, kao osoba koja raspolae brodom,daje zakupoprimatelju odreeni brod na upotrebu uz plaanje zakupnine,a radi obavljanja plovidbene djelatnosti. Bitne osobine ugovora: -zakupodavatelj je duan predati brod zakupoprimatelju u stanju da ga moe iskoritavati prema ugovorenoj namjeni(npr.ugovoren je brod za prijevoz odreenog tereta redovitom prugom) -zakupoprimatelj mora opremiti brod,a moe mijenjati posadu pa i onda ako je brod predan zajedno s njom -zakupoprimatelj stjee svojstvo brodara -zakupoprimatelj snosi trokove pogona broda Ako nije drukije ugovoreno brod se predaje bez posade. Ugovor mora biti sastavljen: - u pisanom obliku - sklopljen na odreeno ili neodreeno vrijeme - za jedno ili vie putovanja Za tetu koja je postojala za vrijeme predaje broda,a koja umanjuje njegovu sposobnost za ugovoreno iskoritavanje,odgovara zakupodavatelj,osim ako se radilo o skrivenoj mani broda (latent defect ),pa zakupodavac to i dokae,tj.da nedostatke broda nije mogao otkriti pozornou urednog brodara,a koji su zakupoprimcu prouzrokovali tetu. Zakupnina se plaa mjeseno unaprijed. Ako je brod u trenutku isteka ugovora jo na putovanju,pa je zakupoprimatelj sprijeen da ga preda,tada e se ugovor automatski produiti za onoliko vremena koliko je potrebno da se putovanje zavri.Tada je zakupoprimatelj duan za prekoraeno vrijeme platiti naknadu u visini dvostruke zakupnine. Ugovor o zakupu prestaje: -po isteku vremena koje je ugovoreno -u sluaju propasti broda -trajne nesposobnosti za iskoritavanje -vie sile -u sluaju smrti ugovornih stranaka

a) UGOVOR O PRIJEVOZU STVARI MOREM Ovim ugovorom brodar se obvezuje da e prevesti stvari brodom,a naruitelj prijevoza da e platiti vozarinu.

Ugovor je zakljuen kada se stranke sporazume o bitnim elementima ugovora.Bitni elementi po prirodi posla jesu: 1. stvar,koju se prijevoznik obvezuje prevesti 2. prijevozni put Stvar se individualizira vrstom i koliinom.Koliina se odreuje po masi,obujmu ili broju komada Prijevozni put se individualizira sporazumom stranaka o poetnoj i zavrnoj toki puta. Prijevoz mora biti naplatan (plaanje vozarine kao protuusluga izvrenju prijevoza) Na Zakonik propisuje pisani oblik ,pod prijetnjom nitavosti ugovora ako se oblik ne ispuni. 1.5. BRODARSKI UGOVOR (CHARTER ) Brodarskim ugovorom prijevoznik se obvezuje prevesti teret brodom koji je izriito ugovoren ili brodom koji ima ugovorena svojstva. Brodarski ugovori se ugovaraju uglavnom u slobodnoj plovidbi. Brod je bitan element brodarskog ugovora. Brod koji se ugovara mora biti individualiziran imenom i osobinama za koje brodar jami. Prijevoznik smije zamijeniti ugovoreni brod drugim brodom ako je ugovorena supstitucijska klauzula, uz uvjet da zamjenski brod ima ista svojstva kao i ugovoreni. Brodarski ugovor moemo podijeliti u dvije skupine: a) S obzirom na prostor broda koji je predmetom sklapanja ugovora brodarski ugovori za cijeli brod brodarski ugovori za razmjerni dio broda(npr.1/3, ili prostora broda) brodarski ugovori za odreeni brodski prostor (npr. za odreeno skladite) Obveza je prijevoznika da pravovremeno stavi naruitelju brod na raspolaganje(cijeli brod,razmjerni dio broda ili odreeni brodski prostor) tj. da mu omogui ukrcaj stvari. Ako ugovoreni brodski prostor ne bude u potpunosti iskoriten,prijevoznik ne smije raspolagati tim prostorom bez pristanka naruitelja. b) S obzirom na vrijeme za koje su ugovoreni brodarski ugovor na putovanje(voyage charter) Svrha je ovakvih ugovora osigurati naruitelju potreban ugovoreni brodski prostor za jedno odreeno putovanje ili vie unaprijed odreenih putovanja tj. prijevoz tereta iz jednog mjesta u drugo uz plaanje ugovorene vozarine.

10

 brodarski ugovori na vrijeme (time charter) Svrha je ovakvih ugovora osigurati naruitelju potreban brodski prostor za odreeno vremensko razdoblje (za vie uzastopnih putovanja),ali i zatiti brodara od promjena vozarina na tritu u odreenom vremenu. U praksi se time charter uvijek zakljuuje za cijeli brodski prostor. Navedene se podjele ugovora meusobno ne iskljuuju, ve je mogua i njihova kombinacija obzirom na stvarne potrebe prijevoza stvari. Forma brodarskog ugovora Brodarski ugovor (charter) je neformalni ugovor . Pomorski zakonik propisuje samo dva izuzetka od navedenog pravila i to za brodarske ugovore za vie putovanja i brodarske ugovore na vrijeme za cijeli brod za koje je propisana pisana forma ugovora.Ako navedene dvije vrste ugovora nisu zakljuene u pisanoj formi nemaju pravnog uinka. Unato neformalnosti, u praksi se za sklapanje brodarskog ugovora koristi pisana forma ugovora poznata pod imenom charter party.Korijen naziva potjee od latinskog izraza carta partita, a znai raspolovljeni papir. Taj naziv duguje poslovnom obiaju jo iz srednjeg vijeka kad se brodarski ugovor sastavljao u pisanoj formi,a potom bi se papir raspolovio zupastim rezom te bi jedan dio zadrao za sebe naruitelj,a drugi bi uzeo brodar. U odredinoj luci,ta bi se dva dijela brodarskog ugovora usporedila i ako bi jedan dio u potpunosti odgovarao drugom,to bi bio dokaz o pravu imatelja polovice papira na traenje prevezenih stvari. Iako je samo za brodarske ugovore za vie putovanja i one na vrijeme za cijeli brod propisana pisana forma ugovora,u praksi se danas sve vie koristi pisana forma za gotovo sve brodarske ugovore. Postoje uobiajene forme ugovora (charter party, zakljunica-cargo booking note,triptih..) ija je svrha pojednostavnjenje poslovanja,izbjegavanje dugih pregovora.. Takve tipske ugovore (code name) izdaju brodarska udruenja,meu kojima se istie BIMCO (Baltic and International Maritime Conference). Tipski ugovori predstavljaju nacrt ugovora,o ijim uvjetima je mogue pregovarati. Takvu formu ugovora nazivamo charter party,a osnovna joj je karakteristika da sadri vei broj klauzula o uvjetima prijevoza,a omoguava jednostavno zakljuivanje ugovora na daljinu. Uz to omoguuje strankama da ako ele neto dodati ugovoru onda to mogu uiniti u obliku dodatnih klauzula.Ako stranke nita ne pridodaju,tada se charter party smatra istim (clean charter party). Charter party je redovito u upotrebi kod prijevoza velikih koliina robe u slobodnoj plovidbi.

11

POTPRIJEVOZNI UGOVOR To je prijevozni ugovor naruitelja(charterer) iz brodarskog ugovora s treom osobom (podnaruiteljem) o prijevozu stvari istim brodom.Dakle,radi se o posebnom ugovoru o prijevozu s treom osobom (podnaruiteljem,engl.subcharterer).u odnosima iz podugovaranja u pomorskoj plovidbi naruitelju prijevoza iz brodarskog ugovora se daje pravo da u sklopu tog ugovora slobodno raspolae brodskim prostorom ugovaranjem prijevoza s treim osobama,tj.ustupanjem ugovorenog brodskog prostora treim osobama. Ovaj ugovor se prakticira kada naruitelj ponekad nema raspoloivog tereta za prijevoz ili ga nema u dovoljnim koliinama da ispuni ugovoreni brodski prostor,a kako mora platiti ugovorenu vozarinu bez obzira na to koliko je i to ukrcao,prisiljen je prevoziti stvari treih.Meutim, moe se dogoditi da naruitelj ve unaprijed planira zakljuivanje ugovora o prijevozu upravo radi toga da prijevozom tue robe zaradi na razlici u vozarini. Ovdje se pojavljuje vie odnosa koji nastaju iz ugovora i podugovora: -odnosi nastali sklapanjem brodara i naruitelja iz brodarskog ugovora(naruitelj e odgovarati brodaru za djela podnaruitelja prijevoza iz potprijevoznikog ugovora) -odnos naruitelja s treom osobom(podnaruiteljem)-naruitelj odgovara svom ugovornom partneru jer mu je obeao prijevoznu prestaciju(uslugu) -odnos izmeu brodara i podnaruitelja-brodar odgovara podnaruitelju iako nije sklopio s njim ugovor.

Na taj nain podnaruitelj moe tuiti svojeg ugovornog partnera,naruitelja,ali i brodara,ili obojicu zajedno u sluaju neispunjenja trabine. Za poveanje obveza brodar ima pravo regresa prema naruitelju.Ukoliko podnaruitelj nije znao za sadraj brodarskog ugovora(glavnog ugovora),to brodar mora i dokazati,tada brodar odgovara samo u granicama glavnog (brodarskog) ugovora. POMORSKO PRIJEVOZNIKI UGOVORI (contract of carriage) To su ugovori za prijevoz pojedinih stvari,neformalni su,ugovaraju se uglavnom u linijskoj plovidbi(plovidba po unaprijed utvrenom redu plovidbe),a brodski prostor nije bitan element ugovora. Glavni predmet ugovora su stvari koje se prijevoznik obvezuje prevesti. Ovdje je rije o prijevozu individualnih poiljaka od raznih naruitelja. Ovi se ugovori zakljuuju pristupanjem ponuenim ope poznatim 12

uvjetima prijevoza i tarifama otisnutim na tiskanom obrascu. To su adhezijski ugovori ,jer se zakljuuju pristupanjem ponudi. Da bi se osigurao prijevoz odreene robe u odreeno vrijeme naruitelj ili njegov krcatelj sastavlja s prijevoznikom: Zakljunicu(cargo booking note) koja sadri samo bitne elemente ugovora o prijevozu:-imena stranaka -luka ukrcaja -luka iskrcaja -vrsta i koliina tereta -iznos vozarine Zakljunica se sastavlja prilikom sklapanja ugovora o prijevozu. Zakljunicom mogu naruitelji unaprijed rezervirati neki termin prijevoza za svoj teret.Zakljunica se smatra dokazom postojanja ugovora o prijevozu. Nakon predaje robe prijevozniku,izdaje se teretnica. Razlike izmeu brodarskih i pomorsko-prijevoznikih ugovora RAZLIKOVNI ELEMENT brod plovidba formulari teret BRODARSKI UGOVOR bitan element uglavnom slobodna tipski ugovori masivni,rasuti POM.-PRIJEV. UGOVOR nebitan element uglavnom linijska adhezijski ugovori komadni teret,mnotvo poiljaka(general cargo)

UGOVOR O PRIJEVOZU PUTNIKA I PRTLJAGE MOREM

POJAM PUTNIKA- kao stranka ugovora o prijevozu, putnik je osoba koja se prevozi brodom na temelju ugovora o prijevozu. Prava i obveze stranaka iz ugovora Ugovorom o prijevozu putnika,prijevoznik se obvezuje putnika prevesti brodom,a putnik treba platiti prevozninu. Glavne obveze su uvanje putnikovog tjelesnog integriteta i njegov prijevoz.To znai da treba putniku osigurati minimum prikladnog prostora na brodu,kao i prehranu na duim relacijama. to se tie izvrenja prijevoza, tu se ubraja pravodoban poetak izvrenja putovanja,odravanje reda plovidbe,pravodoban dolazak broda na odredite... Iako nije propisan oblik ugovora,uobiajeno je izdavanje putne karte, to je ujedno prijevoznikova obveza.Pretpostavlja se da sadraj putne karte

13

odgovara ugovoru. Putna karta moe glasiti na ime ili na donositelja.Putna karta koja glasi na ime, ne moe se prenijeti na drugu osobu bez pristanka prijevoznika. Putnik bez putne karte plaa prevozninu od luke ukrcaja do luke iskrcaja,a ako se nije na vrijeme javio zapovjedniku ili drugom ovlatenom lanu posade broda,duan je platiti dvostruku prevozninu za prijeeni put. Putnik ima pravo odustati od ugovora.U svezi sa samovoljnom izjavom putnika o odustajanju, prijevoznik je duan vratiti prevozninu putnika ija putna karta glasi na ime,ako odustane od putovanja u plovidbi- u granicama unutranjih morskih voda RH ,6 sati prije poetka putovanja,a u plovidbi izvan tih granica- 3 dana prije poetka putovanja. Ako je tijekom putovanja dolo do prekida putovanja (a prekid traje vie od 12 sati) u granicama unutranjih morskih voda RH, odnosno 3 dana na putovanju izvan tih granica, putnik ima pravo: 1. zahtijevati da ga prijevoznik prikladnim prijevoznim sredstvom zajedno s prtljagom preveze do odredita. 2. zahtijevati od prijevoznika da ga zajedno s prtljagom u primjerenom roku vrati u polaznu luku i da mu vrati prevozninu, 3. odustati od ugovora i traiti da mu prijevoznik vrati prevozninu. ODGOVORNOST BRODARA ZA SIGURNOST PUTNIKA Prijevoznik iz ugovora o prijevozu putnika odgovara za povredu putnikovog tjelesnog integriteta (tjelesnu ozljedu,psihike povrede,smrt..) Prijevoz putnika obuhvaa: 1.Vrijeme za koje se putnik nalazi na brodu 2.Vrijeme za koje se obavljaju radnje ukrcavanja ili iskrcavanja putnika 3.Vrijeme za koje se obavlja prijevoz putnika vodenim putem od obale do broda i obratno. U sluajevima da su smrt ili tjelesna ozljeda putnika nastali zbog brodoloma, sudara, nasukanja, eksplozije, poara ili mana broda, prijevoznik odgovara na osnovi PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE, znai da se pretpostavlja da je kriv dok se ne dokae suprotno,tj. da nije kriv. Osoba koja zahtijeva naknadu tete, a poziva se na prijevoznikovu odgovornost,mora dokazati da je smrt ili tjelesnu ozljedu prouzroio jedan od navedenih sluajeva, a prijevoznik ako se eli osloboditi odgovornosti mora dokazati da nije kriv tj. da nema propusta njegove dune panje (npr. da je mana broda bila skrivena) Osoba koja trai naknadu tete mora dokazati da se dogaaj koji je prouzroio tetu dogodio za vrijeme prijevoza, te visinu tete. Na zakonik ne regulira odgovornost prijevoznika za zakanjenje u prijevozu putnika. Meutim, predvia odgovornost za zakanjenje poetka putovanja i za prekid putovanja. Ako je do takve povrede dolo namjerno ili krajnom nepanjom

14

prijevoznika,on je duan nadoknaditi tetu. POJAM PRTLJAGE U Pomorskom zakoniku, prtljaga je svaka stvar, ukljuujui i vozilo koje se prevozi na temelju ugovora o prijevozu. Runa prtljaga je ona koju putnik sam uva i nadzire,bilo da se ona nalazi blizu njega ili u njegovom vozilu.Postoji i tzv. predana ili registrirana prtljaga,koja se prijevozniku predaje na prijevoz. U tom sluaju je prijevoznik duan na zahtjev putnika izdati PRTLJANICU. To je potvrda o tome da je prijevoznik primio prtljagu na uvanje i prijevoz, a putnik njome dokazuje pravo na prtljagu. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA PRTLJAGU Prijevoznik odgovara: - za oteenje, manjak ili gubitak prtljage - - zakanjenje njezine predaje putniku Odgovornost prijevoznika ovisi o tome da li se radi o runoj ili predanoj prtljazi. Za runu prtljagu, prijevoznik odgovara na osnovi dokazane krivnje, to znai da putnik sam mora dokazati prijevoznikovu krivnju, budui da prijevozniku ne mora biti poznat uzrok tete za runu prtljagu koju putnik sam nadzire. Meutim, prijevoznikova se krivnja pretpostavlja u sluaju da su oteenje, manjak ili gubitak rune prtljage nastali uslijed brodoloma,sudara,nasukanja,eksplozije i slinih okolnosti na koje prijevoznik nije mogao utjecati. Ako je rije o predanoj prtljazi koju prijevoznik uva, njegova se krivnja (za nastale tete) uvijek pretpostavlja dok se ne dokae suprotno. Ako prtljaga nakon zavretka putovanja nije preuzeta ili odnesena s broda, prijevoznik ju je duan na rizik i troak putnika sam uvati ili je predati na uvanje uvaru odreenom za taj posao. Prijevoznik ima pravo zadravanja ili retencije prtljage da bi namirio svoje potraivanje u vezi prijevoza.

PRIJEVOZ U KOJEM SUDJELUJE VIE PRIJEVOZNIKA U suvremenoj praksi,vrlo esto jedan prijevoznik ne moe obaviti cjelokupnu prijevoznu uslugu tj. organizirati prijevoz u cjelokupnoj prijevoznoj relaciji.Tada je za izvrenje prijevoznog zadatka potrebno angairati nekoliko prijevoznih sredstava da bi se roba mogla

15

pravodobno dopremiti do krajnjeg odredita. Zakon o obveznim odnosima istie da u sluaju kada u prijevozu iste poiljke sudjeluje jedan za drugim nekoliko prijevoznika,tada svaki od njih odgovara samo za svoj dio prijevoza.To znai da su ugovori s prijevoznicima meusobno neovisni. Jedan ili vie prijevoznika se mogu obvezati da e prevesti stvari samo do konane toke vlastite pruge,uz obvezu posredovanja za korisnika prijevoza pri sklapanju ugovora s iduim prijevoznikom. Svi prijevoznici pristupaju jedinstvenom ugovoru,tako da osim to prime teret, prihvaaju i jedinstvenu prijevoznu ispravu za cijelo putovanje IZRAVNA TERETNICA. Ugovorom o prijevozu stvari morem moe se predvidjeti da e prijevoznik obaviti prijevoz djelomino svojim brodom,a djelomino brodovima drugih prijevoznika IZRAVAN PRIJEVOZ. Prijevoznik koji je na temelju ugovora o izravnom prijevozu stvari primio teret, izdaje teretnicu ili drugu prijevoznu ispravu za cijeli ugovoreni put to je izravna teretnica. Svaki daljnji brodar pristupa ugovoru o izravnom prijevozu stvari ako primi teret i izravnu teretnicu, ime izraava pristanak da sudjeluje u takvom prijevozu. Izravna teretnica ima sve osobine redovite teretnice i predstavlja robu koja je u njoj naznaena. Jedan primjerak izravne teretnice dobiva krcatelj kad ukrca teret,a drugi primjerak izravne teretnice mora pratiti robu,jer e ta isprava sluiti za pristupanje ugovoru o izravnom prijevozu. Brodar zajedno s teretom predaje i tu ispravu daljnjem brodaru. KAKO SE UREUJE ODGOVORNOST BRODARA KOJI SUDJELUJU U IZRAVNOM PRIJEVOZU STVARI PREMA KORISNIKU PRIJEVOZA Brodar koji je sklopio ugovor i izdao izravnu teretnicu, kao i posljednji koji je predao teret primatelju, odgovaraju solidarno za cijeli put, dok ostali meubrodari odgovaraju na temelju izravne teretnice samo za svoj dio puta.Meubrodaru se mora dokazati da je teta nastala na njegovom dijelu puta. Za tetu prouzroenu zakanjenjem u prijevozu stvari, korisniku prijevoza odgovara brodar koji je sklopio ugovor o prijevozu i brodar koji je predao teret primatelju (dakle,prvi i zadnji prijevoznik). Ostali brodari nisu ukljueni u odgovornost, jer je mnogo tee odrediti mjesto i vrijeme zakanjenja, nego sluaj gubitka i oteenja stvari. Kako se regulira meusobna odgovornost sudjelujuih brodara?

16

Ako se ne moe utvrditi brodar za ijeg je prijevoza nastala teta,svota podmirene trabine pada na teret brodara koji su sudjelovali u izravnom prijevozu razmjerno udjelu svakog od njih u ugovorenoj vozarini, osim onih brodara koji dokau da dogaaj nije nastupio na dijelovima puta na kojima su oni obavljali prijevoz.

UGOVOR O TEGLJENJU

Tegljenje tj. potiskivanje je plovidbeni posao pri kojem brod s vlastitim pogonom tegli drugo plovilo ( s teretom ili bez njega). Bit ovog ugovora je da se poduzetnik tegljaa obvezuje tegliti drugi brod ili objekt do odreenog mjesta ili za odreeno vrijeme, a poduzetnik tegljenog broda da e za to platiti tegljarinu. To je cijena za uslugu tegljenja. Visina tegljarine odreuje se ugovorom. Prema prostoru na kojem se obavlja tegljenje, razlikuje se: -luko -izvanluko tegljenje Luko tegljenje se koristi radi olakanja manevriranja brodova gdje je ono oteano ( najvie u lukama- npr. ugovori se da teglja izvue brod s priveza i postavi ga u poloaj kako bi mogao dalje vlastitim pogonom bez zapreka nastaviti plovidbu ). Izvanluko tegljenje se provodi ako je tegljeni brod u kvaru ili je imao havariju, pa ga teglja potiskuje do najblie luke gdje e se obaviti popravak. Poduzetnik tegljaa mora se brinuti za ouvanje tereta na tegljenom objektu samo ako izriito preuzme takvu obvezu. Tegljenje koje zapoima i zavrava u hrvatskim lukama ili unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH (kabotano tegljenje),ne mogu obavljati strani brodovi bez odobrenja ministarstva nadlenog za unutarnju plovidbu. TEGLJENJE I SPAAVANJE Nae li se tegljeni brod u nekoj nepredvienoj i izvarednoj pogibelji, pa ga poduzetnik tegljaa osim tegljenja jo i spaava tj. obavlja izvaredne usluge i napore koje teglja nije duan izvravati, tada poduzetnik tegljaa ( ukoliko je spaavanje uspjeno), osim prava na tegljarinu ima pravo i na nagradu za spaavanje. Meutim, stranke mogu ugovorom o tegljenju iskljuiti pravo poduzetniku na nagradu za spaavanje i onda kada bi poduzetniku takva nagrada

17

inae pripadala. Ukoliko je tegljarina ugovorena samo za sluaj USPJENOG TEGLJENJA , a dogodi se da tegljenje nije uspjelo, tada poduzetnik tegljaa dobiva pravo na tegljarinu ukoliko dokae da je za neuspjeh tegljenja kriv poduzetnik tegljenog broda. OBVEZE PRIJEVOZNIKA - PREMA NARUITELJU / KRCATELJU 1. Pravodobno,do poetka putovanjaosposobiti ugovoreni brod za plovidbu 2. Staviti naruitelju na raspolaganje brod, u ugovoreno vrijeme,u ugovorenoj luci, na ugovoreno mjesto 3. Prevesti stvari brodom(ugovorenim / uobiajenim) 4. Prevesti stvari putem (ugovorenim / uobiajenim) 5. Prevesti stvari na odredite u roku ( ugovorenom / primjerenom) 6. Izdati PISMO SPREMNOSTI i dostaviti ga krcatelju (slobodna plovidba),te mu dati upute o slaganju tereta na brodu 7. Izdati i potpisati prijevoznu ispravu kojom potvruje da je primio robu na prijevoz (teretnicu) 8. Upozoriti na nedostatke pakiranja stvari,pa ak i odbiti primiti poiljku ako su ugroeni interesi sigurnosti osoba,broda,okolia,te ako je uvoz,provoz,izvoz tereta zabranjen ili se krijumari 9. Izvjestiti poiljetelja o okolnostima koje bi mogle utjecati na izvrenje prijevoza 10. Postupati po nalogu (uputama) poiljatelja 11. Izvjestiti o nemogunosti predaje poiljke OBVEZE PRIJEVOZNIKA - PREMA PRIMATELJU 1. 2. 3. 4. Obavijestiti bez odgode da je poiljka prispjela Predati teret primatelju u luci odredita Zahtijevati da mu primatelj vrati teretnicu Zahtijevati od osobe kojoj predaje teret izdavanje potvrde o primitku 5. Iskrcati teret na troak i rizik primatelja,dati ga na uvanje,prodati teret,namiriti svoju trabinu,ostatak novaca poloiti u korist korisnika prijevoza nadlenom sudu ( u sluaju da primatelj ne preuzme poiljku i ne plati mu ) OBVEZE NARUITELJA (KRCATELJA) PREMA PRIJEVOZNIKU 1. Pakiranje stvari na propisan ili uobiajeni nain

18

2. Izvjeivanje prijevoznika o podacima koji se odnose na teret 3. Davanje uputa za manipulaciju teretom 4. Pravovremena predaja carinskih i drugih isprava potrebnih za ukrcaj,prijevoz i iskrcaj tereta 5. Ukrcaj i iskrcaj tereta 6. Potpisivanje prijevozne isprave na zahtjev zapovjednika broda 7. Plaanje naknade prijevoza i prijevoznih trokova 8. Davanje uputa prijevozniku u sluaju nemogunosti predaje poiljke 1.6. PRIGOVOR ( PROTEST ) Ako postoji nedostatak ili manjak tereta,primatelj moe uloiti prigovor(protest) u pisanom obliku i u odreenom roku. Ukoliko to ne napravi odmah pri preuzimanju tereta,pretpostavlja se,dok primatelj ne dokae suprotno,da mu je teret predan onako kako je primljen na prijevoz. Prigovor se predaje ovlatenoj osobi (prijevozniku,zapovjedniku broda ili agentu),a razlozi prigovora moraju biti tono odreeni. Ako oteenje tj. manjak nisu vidljivi pri preuzimanju tereta,primatelj moe staviti pisani prigovor u roku od tri dana od dana preuzimanja tereta.

1.7. ZASTARA POTRAIVANJA To je gubitak prava na podnoenje tube da bi se ostvarilo pravo za ispunjenje obveze.Znai, ako se propusti zakonski rok za traenje ispunjenja obveze,oteena stranka gubi pravo na daljnje potraivanje da joj se obveza ispuni. Potraivanja iz Ugovora o iskoritavanju pomorskih brodova zastarijevaju po isteku roka od 1 godine (osim trabina iz ugovora o prijevozu putnika i prtljage). 1.8. PRESTANAK UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM Ugovor o prijevozu stvari morem moe prestati na jedan od ova 4 naina: 1. IZVRENJEM-uzajamnim izvrenjem ugovornih obveza posao je zavren,pa je ovo u stvari redovit nain prestanka ugovora 2. PO SILI ZAKONA-ako je izvrenje ugovora trajno onemogueno djelovanjem vie sile 3. SUGLASNOM VOLJOM UGOVORNIH STRANA-uslijed promjenjenih okolnosti,obje ugovorne strane izgubile su interes za 19

ispunjenje ugovora 4. ODUSTAJANJEM JEDNE OD UGOVORNIH STRANA 1.9. IZVANUGOVORNA ODGOVORNOST VLASNIKA BRODA I BRODARA Odredbe o izvanugovornoj odgovornosti vlasnika broda i brodara primjenjuju se i na brodice i na svaki drugi plovni objekt,bez obzira na veliinu i namjenu kojoj slui,kao i na hidroavion na vodi.Ovim odredbama su takoer obuhvaeni i ratni brodovi. Odgovornost za smrt i tjelesne ozljede Za smrt i tjelesne ozljede kupaa i drugih osoba u moru koje prouzroi brod odgovara vlasnik broda i brodar,ali i osoba koja u trenutku tetnog dogaaja upravlja brodom.Iznimka je u sluaju ako im je brod protupravno oduzet. Temelj odgovornosti ovisi o podruju gdje je tetni dogaaj nastupio. Dakle,ukoliko je smrt ili tjelesna ozlijeda nastala na podruju koje je rezervirano iskljuivo za kupae,propisana je stroga a p s o l u t n a o d g o v o r n o s t poinitelja. U slijedeem sluaju,ako je smrt ili tjelesna ozljeda prouzroena u morskom prostoru do 150m od obale,a taj pojas nije ni kupalite ,ni podruje zabranjene plovidbe,tada je odgovornost takoer strogo a p s o l u t n a ,ali s mogunou da odgovorna osoba dokazuje da je nesretni sluaj prouzroen ili krajnjom nepanjom oteenog ili viom silom. Ukoliko je takav dogaaj nastupio na podruju udaljenom vie od 150m od obale,tada vlasnik broda tj. osoba koja njime upravlja odgovara na temelju dokazane krivnje (nije postupio dunom panjom).

1.10. IZVRENJE UGOVORA O PRIJEVOZU STVARI MOREM

Dunosti prijevoznika u izvrenju ugovora Prijevoznik je duan prevesti teret brodom koji je izriito ugovoren,odnosno brodom koji ima uobiajena svojstva za izvrenje ugovorenog prijevoza. Brod koji se ugovara mora biti individualiziran imenom i osobinama za koje brodar jami. Prijevoznik je duan pravodobno, do poetka putovanja osposobiti ugovoreni brod za plovidbu (popuniti ga posadom,primjereno opremiti,opskrbiti zalihama,pripremiti za ukrcaj),staviti naruitelju brod na raspolaganje u ugovoreno vrijeme u ugovorenoj luci,na ugovoreno mjesto,pripremljen tako da se teret moe ukrcati,sloiti,prevesti i iskrcati u stanju u kojem je preuzet na prijevoz. Naruitelj prijevoza odgovara prijevozniku za djela i propuste krcatelja u okviru ugovora o prijevozu.

20

Zapovjednik broda mora ishoditi dozvolu za slobodan promet ,koju izdaje nadlena luka odnosno pristanina kapetanija- nakon sanitarne,veterinarske,carinske i druge kontrole broda. Ukoliko nema zapreke za ukrcaj odnosno iskrcaj tereta,zapovjednik broda izdaje PISMO SPREMNOSTI (engl. Notice of Readines) i dostavlja ga krcatelju na njegovu adresu tijekom radnog vremena. Pismom spremnosti zapovjednik broda iskazuje spremnost broda za ukrcaj/iskrcaj tereta. Pismo spremnosti ne dostavlja se ako brod plovi u linijskoj plovidbi,jer je ovdje dolazak broda unaprijed najavljen.Teret kojeg treba ukrcati na brod,mora biti pripremljen za ukrcaj kad brod doe u luku. Prijevoznik je duan u luci odredita predati teret primatelju,odnosno ovlatenom imatelju teretnice,a ako ta isprava nije izdana, onda osobi koja je ovlatena na temelju ugovora o prijevozu. Zakasni li brod zbog neke havarije ili drugog opravdanog razloga, prijevoznik o tome mora to prije obavijestiti naruitelja i predvidjeti naknadni datum spremnosti za ukrcavanje tereta. U pogledu odreivanja mjesta ukrcavanja tereta,u slobodnoj plovidbi to mjesto osigurava naruitelj,zapravo krcatelj, a u linijskoj plovidbi prijevoznik.

1.11. ODGOVORNOST PRIJEVOZNIKA ZA TETE NA STVARIMA I ZA ZAKANJENJE Prijevoznik odgovara za svako oteenje,manjak ili gubitak stvari,i za zakanjenje predaje stvari,ako ne dokae da su oteenje,manjak ili gubitak stvari nastali zbog uzroka koji se nije mogao sprijeiti ni izbjei dunom panjom. To znai da prijevoznik odgovara na temelju PRETPOSTAVLJENE KRIVNJE . Korisnik prijevoza dokazuje: da su stvari predane prijevozniku neoteene,te dokazuje tetu i visinu tete;a prijevoznik ako se eli osloboditi odgovornosti za tetu,mora dokazati da uzroke tete nije mogao ukloniti tj.izbjei ni pozornou dunog prijevoznika.Takav temelj odgovornosti je u skladu s Hakim pravilima (Konvencija o teretnici).Hamburka pravila (Konvencija o prijevozu robe morem 1978.) zadravaju naelo pretpostavljene krivnje. Prijevoznikova odgovornost poinje preuzimanjem tereta ispod brodske dizalice)ispod vitla engl.along side, i traje do njegove predaje primatelju,otputanjem s brodske dizalice.Prijevoznik je duan o svom troku i na svoj rizik krcati teret,sloiti ga,te izravnati na brodu. Ako brod ukrcava ili iskrcava na sidritu,krcatelj e dopremiti tj, primatelj e primiti teret uz bok broda o svom troku i na svoj rizik.

21

U brodarskim ugovorima postoje slijedee klauzule: 1. FIO (free in and out)-ona obvezuje krcatelja ( primatelja) da ukrcava (iskrcava) teret o svom troku. 2. FI (free in = slobodno u brod) obvezuje krcatelja da ukrcava teret o svom troku. 3. FO (free out = slobodno iz broda) obvezuje primatelja da iskrcava teret o svom troku. 4. FIOS (free in and out stowage) namee korisnicima prijevoza i trokove slaganja. 5. FIOST (free in and out stowage trimming) uza sve- i trokove poravnavanja tereta Zapovjednik broda je duan dati krcatelju koji sam krca teret upute o nainu slaganja tereta,kako bi se izbjegla oteenja zbog prijevoza konkretnog tereta,i osigurala sigurnost broda. Ako prijevoznik odgovara za tetu,pitanje je do koje visine prijevoznik odgovara.Prema naem Pomorskom zakoniku, odredbe o naknadi tete propisuju- da se gubitak stvari odreuje prema prometnoj vrijednosti druge stvari iste koliine i svojstava u odredinoj luci na dan kad je brod onamo stigao. Znai,prijevoznik nadoknauje prometnu,tj, trinu vrijednost robe.to se tie oteenja stvari,visina tete se odreuje u visini razlike izmeu prometne vrijednosti te stvari u neoteenom stanju i prometne vrijednosti te stvari u oteenom stanju. U sluaju da je nemogue odrediti visinu naknade za oteenje i gubitak stvari,nju e odrediti sud.Meutim,bez obzira na stvarnu vrijednost stvari,prijevoznik ne odgovara u iznosu koji je vei od propisanog,bez obzira na stvarnu vrijednost ili visinu tete. Na Pomorski zakonik ograniio je odgovornost prijevoznika na odgovarajui iznos po jedinici tereta.Ta granica odgovornosti se primjenjuje i kod odgovornosti za zakanjenje.

1.12. VRIJEME UKRCAVANJA I ISKRCAVANJA (VRIJEME STOJNICA)

To je vrijeme kojim raspolae korisnik prijevoza za ukrcavanje ili za iskrcavanje , bez obveze plaanja naknade prijevozniku(engl.laydays). Za vrijeme stojnica korisnik prijevoza ne plaa naknadu,jer je prijevoznik ve ukalkulirao u iznos vozarine predvieno ekanje u luci za ukrcaj ili iskrcaj. Poetak vremena stojnica: Nae Luke uzance predviaju slijedee: a) ako je pismo spremnosti predano tj.oglaeno do 12 sati, vrijeme stojnica poinje tei istog dana kada je brod spreman,poslije

22

podne poetkom radnog vremena b) ako je pismo spremnosti predano izmeu 12 i 17 sati,vrijeme stojnica e poeti tei sutradan poetkom radnog vremena,nakon spremnosti broda. Dakle,vrijeme stojnica ne poinje tei odmah im je pismo spremnosti predano,nego odreeno vrijeme nakon toga.To se razdoblje zove VRIJEME PREDAHA (engl. free time),a odnosi se na vrijeme koje se ostavlja krcatelju ili primatelju da bi se mogao spremiti za ukrcavanje ili iskrcavanje. Trajanje vremena stojnica: U praksi postoje razliiti naini odreivanja trajanja stojnica: 1. Predvidi se broj dana ili sati za ukrcavanje ili iskrcavanje 2. Odredi se koliina robe koju treba dnevno ukrcati ili iskrcati,ovisno o kapacitetu grotla 3. Stojnice se mogu odrediti i rokom do kada se krcanje mora obaviti 4. Moe se dogovoriti da e brod krcati teret onom brzinom kojom brod moe primati tj, predavati teret s obzirom na sredstva kojima raspolae (klauzula tako brzo kako brod moe primati) Prekid vremena stojnica: Vrijeme stojnica se redoviti prekida zbog nastupanja: 1. vie sile(npr.ako ukrcaj ili iskrcaj zabrane tijela vlasti,ili to sprijee atmosferske nepogode) 2. zbog trajka lukih radnika 3. ako su uzroci zastoja na strani broda(smetnja na brodu,kvar vineva,manjak posade...) VRIJEME REVERZIBILNIH STOJNICA Najee se vrijeme stojnica ugovara posebno za ukrcavanje,a posebno za iskrcavanje,pa se neovisno i obraunava.Meutim,kod tzv. reverzibilnih stojnica vrijeme ukrcavanja i iskrcavanja smatra se kao jedna cjelina, pa se za iskrcavanje tereta rauna i vrijeme koje je ostalo do ukrcavanja.Krcatelj tj.primatelj moe na taj nain ubrzavajui operacije iskrcaja,nadoknaditi vrijeme izgubljeno prigodom ukrcaja.Stojnice mogu biti reverzibilne samo ako je to izriito ugovoreno. VRIJEME PREKOSTOJNICA (engl.demurrages) To je vrijeme koje poinje tei istekom vremena stojnica,i najee se ugovara.Prijevoznik ima pravo na posebnu naknadu za vrijeme prekostojnica,a ona se ugovara. Naknada se plaa svakog dana unaprijed za cijeli brod.Visina naknade za vrijeme prekostojnica neovisna je o stvarnoj teti koju brodar pretrpi zbog zastoja u trgovakim operacijama(tzv. paualna

23

naknada). To znai da e prijevoznik imati pravo samo na ugovorenu naknadu iako je moda pretrpio veu tetu tj. Imao vee trokove zbog zadravanja broda u luci.Ukoliko se naknada za vrijeme prekostojnica ne plati na vrijeme, brod moe odmah otputovati s ukrcanim dijelom tereta,zadravajui pravo na punu vozarinu,naknadu za vrijeme prekostojnica i na druga potraivanja koja mu pripadaju po ugovoru. VRIJEME IZVANREDNIH PREKOSTOJNICA Ukoliko protekne vrijeme prekostojnica,a brod jo nije obavio ukrcaj tj. iskrcaj, tada prijevoznik ne moe odbiti daljnje vrijeme ekanja,ve on za to izvanredno ekanje u luci ostvaruje pravo na naknadu 50% vie od naknade za prekostojnice. Odredbe Pomorskog zakonika koje se odnose na vrijeme stojnica i prekostojnica ne primjenjuju se na prijevoz brodovima linijske plovidbe,jer je tada krcatelj duan predavati teret onom brzinom kojom ga brod moe preuzimati.

1.13. VOZARINA (engl. freight)

To je cijena koju je naruitelj kao protustranka obavezan platiti prijevozniku za prijevoz stvari i iskoritavanje brodskog prostora.Ona obuhvaa sve trokove koje prijevoznik namiruje tijekom putovanja (peljarske, luke i druge naknade,trokove odravanja broda,pogonske trokove,plae posade...),a takoer i iznos ostvarenog profita.Takse i pristojbe koje se odnose na robu(npr. carina) ne terete vozarinu, nego njih podmiruje krcatelj ili primatelj. Vozarina se plaa unaprijed ili po izvrenom prijevozu.Visina vozarine se odreuje ugovorom. Ako se ukrca vie tereta nego to je ugovoreno,vozarina se razmjerno poveava.Ako se umjesto ugovorenog tereta ukrca drugi teret ija je vozarina vea od ugovorene,plaa se vozarina za stvarno ukrcani teret.Ako se ukrca manje od onoga to je ugovoreno ili se ne ukrca nita,a nijedna stranka nije odustala od ugovora vozarina se plaa za cijelu ugovorenu koliinu tereta (tzv. Mrtva vozarina ili vozarina puno za prazno).Za teret ukrcan bez pristanka prijevoznika i za teret neispravno ili nepotpuno oznaen plaa se vozarina po najvioj vozarinskoj stavci. Visina vozarine ovisi o nizu elemenata: vrsti tereta koliini tereta prostoru broda koji brodar stavlja na raspolaganje uvjetima prijevoza trajanju ugovora o prijevozu 24

 zakonu ponude i potranje Naini raunanja vozarine su slijedei: 1.Vozarina po jedinici tereta obraunava se po jedinici mase,obujma ili broju komada.Uobiajena je u slobodnoj i linijskoj plovidbi.Za velike, a lagane terete obino se plaa vozarina po njihovom obujmu,a za teke terete po njihovoj masi.Kao mjerna jedinica za obujam slui prostorni metar,Kad se vozarina izraunava po masi,mjerna jedinica je tona.Komadom se smatra: sanduk,sveanj, grlo stoke... 2.Vozarina prema vrijednosti tereta obraunava se u postotku prema vrijednosti tereta koji se prevozi (kod prijevoza dragocijenosti) 3.Vozarina po jedinici vremena obraunava se po vremenu iskoritenja broda bez obzira na teret koji se prevozi (esta je kod time chartera)Naruitelj je plaa unaprijed. 4.Paualna vozarina obraunava se u situaciji kad se u trenutku zakljuenja ugovora ne zna koliina tereta,a naruitelj eli osigurati za sebe brodski prostor,pa je spreman platiti vozarinu prema jedinici brodskog prostora. 5.Vozarina prema prevaljenom putu u sluaju brodoloma ili druge pomorske nezgode,te meunarodnih zloina na moru,za spaeni teret prijevozniku pripada vozarina razmjerna prevaljenom putu,kao i kod prestanka ugovora po sili zakona ili odustajanja jedne od ugovornih stranaka,te openito u svim sluajevima kada prijevoznik ne odgovara za prekid putovanja. Kod takve vozarine,prijevoznik bi imao pravo na razmjernu vozarinu ovisno o tome koliko je geografski prevalio puta (npr. Ako udaljenost izmeu luke ukrcaja i odredita iznosi 150NM, a brod je preao 50Nm i iskrcao teret,prijevoznik ima pravo na treinu vozarine, bez obzira na to koliku je korist od toga imao korisnik prijevoza).

1.14. CARINSKI POSTUPAK

Meudravni promet robe i putnika ostvaruje se njihovim fizikim prelaskom dravne,odnosno carinske granice.Svaka drava propisuje granine prijelaze u meunarodnom prometu i reim prijelaza osoba i stvari preko dravne granice. Sve stvari koje se prenose preko carinske crte podlijeu carinskom nadzoru.Tako u pomorskom prometu podlijeu:brod,teret,posada i putnici(osim ratnih i javnih brodova). Brodovi koji dolaze iz inozemstva moraju u trenutku prelaska preko carinske crte imati manifest. MANIFEST je isprava u koju zapovjednik broda ili druga ovlatena osoba

25

upisuje cjelokupni teret i druge stvari to se nalaze na brodu. Carinski pregled obuhvaa pregled broda i robe,a obavlja se na carinskom gatu,sravnjivanjem stvarnog stanja s podacima iz manifesta,koji je sainjen u momentu prelaska granice.Zapovjednik broda je duan manifest predati carinarnici prilikom prijave robe i broda. 1.16. PREDAJA TERETA PRIMATELJU To je posljednja radnja prijevoznika u provedbi ugovora o prijevozu.Time prestaje odgovornost prijevoznika za tete koje nastupe nakon tog trenutka. Predaja tereta je dvostrani obveznopravni akt. Dunost prijevoznika je da preda teret, a dunost primatelja je da primi teret. U vezi s predajom tereta primatelju, vani su: odredina luka,mjesto predaje tereta u luci, iskrcaj tereta, vrijeme iskrcaja tereta, troak i rizik iskrcaja tereta i osoba primatelja. Prijevoznik je duan predati teret primatelju u odredinoj luci,a ona se odreuje ugovorom. Teret se moe iskrcati i u nekoj drugoj,a ne u ugovorenoj odredinoj luci, ako za to postoji valjani razlog. Jedan od najeih razloga su elementarna nepogoda,politiki razlozi ili trajk lukih radnika. Kada je prijevoznik ovlaten iskrcati teret u nekoj drugoj luci, ope je naelo da to mora biti najblia pogodna luka. Za linijske prijevoze propisana su posebna pravila. U toj je plovidbi odredina luka predviena plovidbenim redom. Ako je korisnik prijevoza( naruitelj ili primatelj) kriv to se teret ne moe iskrcati u odredinoj luci, prijevoznik moe iskrcati teret u drugoj oblinjoj luci, zadravajui pravo na veu vozarinu i naknadu tete koja iz toga nastaje. U naem pravu vrijedi pravilo da je prijevoznik duan na svoj troak i opasnost iskrcati teret do ispod vitla. Znai da se odgovornost prijevoznika protee od trenutka kada je teret zahvaen kukom brodskog vitla u ukrcajnoj luci, do otputanja s kuke u iskrcajnoj luci. Takav nain predaje karakteristian je za linijsku plovidbu. Mjesto predaje tereta kod brodarskih ugovora redovito se odreuje ugovorom.S tim u vezi je i pitanje preuzimanja trokova i rizika iskrcaja. To se u praksi najee rjeava ugovaranjem uobiajenih klauzula ( FO, FIO ).Prema FIO uvjetima, prijevoznik ne snosi odgovornost, ni trokove iskrcaja tereta s broda. Postupak predaje tereta primatelju poinje iskrcajem tereta iz broda,osim ako se teret ne predaje u brodskom skladitu. Raspodjela dunosti pri iskrcaju je da je prijevoznik duan iskrcati teret,a primatelj ga preuzeti uz bok broda. Ako neko pitanje nije ugovorom rijeeno, primijenit e se luki obiaji ili zakonski propisi. Iskrcavanje se mora zavriti prije nego protekne vrijeme stojnica, a ako se iskrcavanje produi i preko tog vremena, naruitelj je duan platiti naknadu za prekostojnice ili zadravanje broda, slino kao i kod ukrcavanja broda.

26

Prijevoznik je obvezan predati teret osobi koja je kao primatelj navedena u ugovoru. Ako je teretnica izdana, primatelj je ovlateni (zakoniti) posjednik teretnice, te ima pravo, im teret stigne u odredinu luku zahtijevati da mu prijevoznik preda teret. Pri preuzimanju tereta, ovlateni posjednik teretnice duan je teretnicu vratiti prijevozniku. Primatelj se legitimira prezentacijom originala teretnice zapovjedniku broda. U praksi se najee primatelj s teretnicom javi prijevoznikovu agentu. Agent (nakon to je primatelj podmirio sve obaveze iz teretnice),povlai teretnicu i u zamjenu za nju izdaje posebnu priznanicu kojom se potvruje zapovjedniku broda da je osoba navedena u ispravi zakoniti imatelj teretnice i da ne postoje zapreke da joj se teret preda.Ta se isprava naziva BEZ ZAPREKE. Prijevoznik ima pravo zahtijevati od primatelja da mu napismeno potvrdi kako je primio teret. Smetnje pri predaji tereta Pri predaji tereta mogu se pojaviti razliite smetnje: - primatelj tereta se ne javi - ne moe se pronai - nee ili ne moe preuzeti teret - prije poetka predaje tereta javi se vie zakonitih posjednika teretnice U svim tim sluajevima, prijevoznik je duan traiti uputu od krcatelja ili naruitelja i postupati prema uputi.

1.17. TERETNICA (Bill of Lading-B/L)

To je prijevozna isprava kojom prijevoznik potvruje da je primio teret na brod radi prijevoza,te se obvezuje da e nakon zavretka putovanja teret predati ovlatenom imatelju teretnice(primatelju) u onakvom stanju u kakvom ga je primio. Teretnica slui i kao dokaz o postojanju i sadraju ugovora o prijevozu. Ako prijevoznik nije u teretnicu unio nikakve primjedbe u pogledu primljenog tereta,takva teretnica se zove ista teretnica. Ona je vrijednosni papir i predstavlja robu koja je u njoj naznaena i opisana,pa prema tome,raspolagati teretnicom znai raspolagati robom na koju teretnica glasi. Prijenosom same isprave prenose se i odreena prava na taj teret. Teretnica slui osobi koja je posjeduje za obavljanje niza poslova u svezi s robom:carinjenje,plaanje pristojba,dobivanje uvoznih i izvoznih dozvola,dokazivanje porijekla robe,osiguranje robe... Krcatelj ima pravo zahtijevati vie originalnih primjeraka teretnice,jer mu

27

u praksi mogu zatrebati. IZDAVANJE TERETNICE Nakon zavrenog ukrcavanja prijevoznik je duan na zahtjev krcatelja, izdati mu teretnicu,koju mora vlastoruno potpisati. Kada ukrcaj tereta traje due vrijeme zbog velike koliine tereta,uobiajeno je da zapovjednik broda za odreenu koliinu ukrcanog tereta(obino krajem radnog dana)izda krcatelju potvrdu o ukrcanom teretu. Potvrda o ukrcanom teretu predstavlja tzv, triptih dokument, jer se sastoji od tri dijela:-prijava(dispozicija) ukrcaja -nalog ukrcaja -asnika potvrda 1. Najprije krcatelj popunjava DISPOZICIJU UKRCAJA (Prijava ukrcaja)engl.shipper note,gdje oznauje robu i sve njezine osobine,te prihvaa prijevozne uvjete tog prijevoznika.To je ujedno i otpremni list,jer sadri podatke o robi i odreditu.Tu dispoziciju krcatelj predaje zajedno s robom ili posebno. 2.Poto provjeri tonost svih podataka,prijevoznikov agent izdaje krcatelju NALOG ZA UKRCAJ (engl.shipping order). To je pisani nalog brodara koji se upuuje zapovjedniku broda da teret koji je opisan nalogom primi na prijevoz.Smatra se da je izdavanjem naloga za ukrcaj ugovor o prijevozu zakljuen.Uobiajeno je da se tada plaa i vozarina. 3.Nakon zavretka ukrcaja,zapovjednik krcatelju izdaje POTVRDU O UKRCAJU (asnika potvrda).To je potvrda koju zapovjednik broda ili ovlateni asnik daje nakon obavljenog ukrcaja naruitelju ili njegovom krcatelju,ime potvruje da je robu primio na prijevoz.Krcatelj temeljem asnike potvrde trai od prijevoznika izdavanje teretnice. Potvrda o ukrcanom teretu se nakon kompletnog ukrcaja vraa prijevozniku,a on onda umjesto nje ispostavlja i potpisuje teretnicu. SADRAJ TERETNICE Teretnica sadri: - podatke o nazivu i sjeditu,te imenu i prebivalitu prijevoznika koji izdaje teretnicu - podaci o identitetu broda - naziv i sjedite krcatelja i primatelja - luka odredita - koliina,vrsta,stanje tereta i oznake koje se na njemu nalaze - odredbe o vozarini - mjesto i dan ukrcaja tereta i izdavanja teretnice Na Zakonik istie da teretnicu sastavlja prijevoznik na osnovi pisanih 28

podataka krcatelja. Neke teretnice sadre velik broj klauzula iz ugovora(booking bill of lading).Teretnica bez klauzula se zove charter party bill of lading Primjenjuje se i tzv.skraeni oblik teretnice (short bill of lading),koja predstavlja kratak izvod iz redovite teretnice,a sadri sve podatke koji se odnose na ukrcanu robu,ali se pritom izostavlja velik broj klauzula koje su inae otisnute na teretnicama. BITNI ELEMENTI ZA TERETNICU kao vrijednosni papir su: 1. izriita oznaka da je rije o teretnici 2. naziv i potpis prijevoznika koji je teretnicu izdao 3. oznaka primatelja(na ime,po naredbi,na donositelja) 4. vrsta i koliina tereta to ga je prijevoznik duan prevesti i luka odredita 5. mjesto i datum izdavanja teretnice VRSTE TERETNICE S obzirom na mjesto gdje se nalazi teret,teretnica moe biti: a)teretnicaprimljeno za ukrcavanje(received for shipment) b)teretnicaukrcano(shipped bill of lading) Krcatelj u redovitoj plovidbi katkad predaje teret prijevozniku na prijevoz prije nego brod stigne u luku ukrcaja.Kako krcatelj ne moe dobiti teretnicu ukrcano,a predao je teret prijevozniku prije ukrcaja,moe zahtijevati da mu prijevoznik izda potvrdu o preuzimanju ili TERETNICU ZA UKRCAJ (received for shipment bill of lading).Nju potpisuje osobno prijevoznik,koji na temelju takve teretnice moe naplatiti vozarinu i prije ukrcavanja tereta. Kad se teret ukrca na brod,prijevoznik izdaje redovitu teretnicu,a povlai teretnicu za ukrcaj,ili na samoj teretnici za ukrcaj upie napomenu ukrcano.

Postoji i tzv.LUKA TERETNICA (port bill of lading)kojom prijevoznik potvruje da je robu primio u luci ukrcaja i da e je ukrcati na brod koji je ve u luci,pa se u njoj navodi ime broda. SKUPNA TERETNICA (groupage bill of lading)izdaje se krcatelju,obino otpremniku(pediteru) i to radi utede u trokovima.Prijevoznik izdaje krcatelju jednu teretnicu za svu robu raznih vlasnika,koju je ukrcao i koju treba isporuiti veem broju primatelja.Primatelji dobivaju samo otpremnike potvrde(shipping certificate).Vanjskim oblikom potvrde su nalik na teretnicu,ali im nedostaje potpis prijevoznika.

29

PRIJENOS PRAVA IZ TERETNICE Prijenosom teretnice s jedne osobe na drugu,prenose se i prava na stvarima koja su u toj ispravi naznaena. Teretnica moe glasiti na ime,po naredbi i na donositelja. 1.Teretnica na ime -ovlauje samo u teretnici imenovanu osobu da preuzme teret.Prijenos prava iz teretnice je mogu jedino cesijom tj. Ugovorom o ustupanju potraivanja. 2.Teretnica po naredbi Ova teretnica se prenosi indosamentom,a to znai da ovlatenik prava iz teretnice naznai osobu na koju prenosi svoje pravo iz teretnice.To je puni indosament. U poslovnoj praksi teretnica esto glasi samo po naredbi,i esto je nazivaju krcateljevom teretnicom.Naime,ako u teretnici po naredbi nije oznaeno po ijoj je naredbi,onda se smatra da je to teretnica po naredbi krcatelja.On jedini ima pravo na temelju takve teretnice u luci iskrcaja zahtijevati izruenje tereta,odnosno on je jedini ovlaten takvu teretnicu prenijeti na nekog treeg. 3.Teretnica na donositelja Primatelj tereta je svaka osoba koja donese teretnicu,tj.koja je zakonit i poten posjednik teretnice.Prijenos prava iz ove teretnice obavlja se obinom predajom papira.

1.17. TERETNI (TOVARNI) LIST - engl. way bill

To je prijevozna isprava kojom prijevoznik potvruje primitak robe na prijevoz.U posljednje vrijeme teretni se list koristi i u pomorskom prijevozu stvari,gdje se inae iskljuivo upotrebljava teretnica.Teretni list ima najveu vanost u eljeznikom prometu,jer je i on bitan oblik ugovora o prijevozu. Teretni list nije vrijednosni papir, nije prenosiv (negocijabilan), i glasi samo na ime. On je osobito prikladan u prijevozu koji traje krae vrijeme.Teretni se list izdaje na zahtjev krcatelja,i to u jednom primjerku koji potpisuju prijevoznik i krcatelj.Teretni list izmeu prijevoznika i primatelja,dokaz je o primitku stvari kao to je u toj ispravi naznaeno. Nepostojanje,neispravnost ili gubitak teretnog lista ne utjee na valjanost ugovora o prijevozu. Teretni list mora sadravati:

30

ime i adresu poiljatelja i prijevoznika vrstu,sadraj,koliinu poiljke i nain pakiranja poiljke vrijednost dragocijenosti i drugih skupocjenih stvari odredino mjesto iznos naknade za prijevoz odredbu o svoti kojom je poiljka optereena mjesto i dan izdavanja teretnog lista popis isprava koje se prilau uz tovarni list tvrtku ili ime,i adresu primatelja obavezan potpis obiju ugovornih stranaka

U emu je razlika izmeu teretnice i teretnog lista? Teretnica ne prati teret: prijevoznik predaje teretnicu krcatelju,a on vodi brigu da stigne primatelju.Teretnica sudjeluje u pravnom prometu-ima svoju vlastitu pravnu sudbinu. Teretni list prati teret: prijevoznik uva teretni list tijekom prijevoza i predaje primatelju u odredinoj luci.Ne sudjeluje samostalno u pravnom prometu. Prijevozna isprava Status Manipuliranje prijevoznom ispravom tijekom prijevoza Samostalno sudjeluje u pravnom prometuima svoju vlastitu pravnu sudbinu pratiteret tijekom prijevoza,pa ne moe samostalno sudjelovati u pravnom prometu

Teretnica

Vrijednosni papir

Teretni list

Legitimacijski papir

31

1.18. Koritena literatura: Meunarodno pravo mora- Davorin Rudolf Pomorsko pravo- Ivo grabovac Pomorski zakonik

32

33

KLIPER
USTANOVA ZA OBRAZOVANJE KADROVA U POMORSTVU

SKRIPTA IZ PREDMETA POMORSKO PRAVO za 3.razred 2.dio

Nastavnik: Eduard Markovi, dipl.iur. U Splitu, veljaa, 2012 godine.

SADRAJ:

34

2.1. Pomorske havarije str. 3. 2.2. Sudar brodova str. 6 2.3. Spaavanje na moru ...str. 8 2.4. Vaenje potonulih stvari str. 10. 2.5. Pomorsko osiguranje .str. 11. Kontrolna pitanja ....str. 15. Koritena literatura str. 16.

35

2.1. POMORSKE HAVARIJE

POJAM- Havarija u pomorsko-pravnom smislu oznaava sva oteenja i gubitke,i izvanredne trokove koje pretrpi brod ili teret,ili oboje tijekom pomorskog pothvata. Ovisno o tome kakve su okolnosti prouzroile tetu ili trokove,razlikuju se zajednike i posebne havarije. POSEBNA HAVARIJA- To su svi izvanredni trokovi koje pretrpi brod ili teret,kao i sve izvanredne tete koje zadese brod ili teret sluajem,viom silom,nemarnou zapovjednika ili posade,poarom,sudarom,kvarom tereta... Posebnu havariju ne izaziva namjerno zapovjednik broda radi zajednikog spasa broda i tereta kojima je prijetila zajednika opasnost.Posebnu havariju snosi stranka na ijoj je imovini teta nastala,bez prava na kontribuciju. Brodar (prijevoznik) e biti duan nadoknaditi tetu korisniku prijevoza ako je skrivio oteenje.Postoje i sluajevi da i vlasnik tereta (korisnik prijevoza) mora nadoknaditi tetu koju je brodar pretrpio (npr.sluaj prijevoza opasnog tereta bez brodareva znanja). ZAJEDNIKA HAVARIJA Tijekom pomorskog pothvata postoji zajednica interesa onih koji stavljaju na raspolaganje brod i onih koji raspolau teretom ukrcanim na brodu.Imovina sudionika u pomorskom pothvatu (brod, teret i vozarina) zajedniki je izloena morskim opasnostima.Nekad se pomorski pothvat moe uspjeno ostvariti samo ako se namjerno poini teta jednom od sudionika.Budui da su te tete i trokovi podneseni radi zajednikog spasa ili zajednike koristi,pravedno je da vlasnici spaene imovine razmjerno nadoknade tetu vlasnicima imovine rtvovane za spas stvari.To se zove KONTRIBUCIJA. U sluaju zajednike havarije provodi se poseban postupak LIKVIDACIJE. Postupak likvidacije zajednike havarije provodi likvidator zajednikih havarija. On obuhvaa nekoliko faza: -U prvom se dijelu prikazuje izvadak iz brodskog dnevnika,procjena vjetaka o teti koju su pretrpjeli brod i teret,valutacija broda(procjena vrijednosti broda),te vjetaenje klasifikacijskog zavoda. -U drugom dijelu svog prikaza likvidator iznosi uvjete prijevoza,pri emu je najvanije analizirati one klauzule teretnice koje se odnose na rjeavanje zajednikih havarija. Nakon toga likvidator sastavlja diobnu masu. Diobna masa sastoji se od popisa vjerovnike mase i dunike mase, Likvidacija! Havarija!

36

njihove ukupne vrijednosti,zatim postotka doprinosa kojeg svaki sudionik u pothvatu snosi na ime doprinosa zajednike havarije. a) Vjerovniku masu ini imovina rtvovana ili oteena inom zajednike havarije,kao i trokovi koji se smatraju zajednikom havarijom. b) Duniku masu ine sve vrijednosti(brod,teret,vozarina)koje su se nale u pogibelji u trenutku ina zajednike havarije. Da bi se odredio postotak doprinosa u zajednikoj havariji potrebno je vjerovniku masu podijeliti s dunikom masom.Tako se dobije tzv.koeficijent doprinosa. Taj koeficijent pomnoen s vrijednou broda daje postotak doprinosa broda,pomnoen s vrijednou tereta daje postotak doprinosa tereta,a pomnoen s vozarinom daje doprinos vozarine.Zbroj svih doprinosa (broda,tereta i vozarine) morao bi pokriti vrijednost vjerovnike mase. Utvruje se DOPRINOS ili KONTRIBUCIJA u zajednikoj havariji.Svrha kontribucije je da oni koji su se rtvovanjem tue imovine okoristili razmjerno sudjeluju u naknadi te rtve. BITNI ELEMENTI ZAJEDNIKE HAVARIJE 1. 2. 3. 4. izvanredna rtva ili troak(izvanrednost dogaaja) namjernost i razumnost ina zajednika pogibelj zajedniki spas ili korist u istom pomorskom pothvatu

Kontribucija!

1.IZVANREDNA RTVA ILI TROAK za postojanje pomorskih havarija,zahtijeva se izvanrednost dogaaja. (npr. tete zbog naprezanja brodskih strojeva da bi se nasukani brod oslobodio,kao i u vezi s tim utroeno gorivo,znae izvanrednu rtvu ili troak,jer nasukavanje ne pripada redovitoj plovidbi) 2.NAMJERNOST I RAZUMNOST INA osnovna je osobina zajednikih havarija da su teta ili troak uinjeni NAMJERNO, a ne sluajno ili viom silom (npr.sluajno nasukavanje nije zajednika havarija,ali je in zajednike havarije namjerno nasukavanje broda koje naredi zapovjednik da bi sprijeio potonue broda koji proputa vodu,ili namjerno bacanje dijela tereta u more kako bi se brod spasio. Izvanredna rtva mora biti RAZUMNO podnesena.Smatra se da zapovjednik procjenjuje razumno kada postupi onako kako bi postupio svaki prosjeno sposoban zapovjednik u konkretnoj i kritinoj situaciji.

37

3.ZAJEDNIKA POGIBELJ(opasnost) Potrebno je da se brod i teret nalaze u zajednikoj pogibelji.Nekad opasnost moe biti vea za brod,a manja u odnosu prema teretu,i obratno.Ako se ipak u pogibelji nalazio samo brod ili samo teret, onda nema zajednike havarije. 4.ZAJEDNIKI SPAS ILI KORIST U ISTOM POMORSKOM POTHVATU in zajednike havarije mora se poduzeti radi zajednikog spasa broda i tereta,odnosno rtve i trokovi moraju imati zajedniku korist za brod i teret.rtva treba biti uinjena za spas svih ili veeg broja sudionika plovidbenog pothvata,a kontribucija se provodi i onda kada je rtvovan cjelokupni teret,a brod spaen i obrnuto.Ako su brod i teret propali,tada nema zajednike havarije, jer se time niko nije okoristio. TIPINI SLUAJEVI ZAJEDNIKIH HAVARIJA Zajednike havarije mogu se pojaviti kao tete na teretu ili brodu,ili kao izvanredni trokovi. TIPINE TETE NA BRODU: Bacanje tereta u more Zapovjednik broda koji je u opasnosti moe odluiti koji e teret i kako izbaciti.Najprije bi se izbacivao teret koji je sluajno ukrcan bez teretnice,pa teret iz skladita,i to najprije tei i manje vrijedan,a zatim ostali teret.Ako je teret baen iskljuivo u interesu jedne stranke ( npr.baca se dio pokvarena tereta da se sauva ostatak), ne postoji sluaj zajednike havarije. Gaenje poara na brodu Poar je sam po sebi posebna havarija.Nastaje na brodu viom silom(grom),sluajem(kratki spoj na el. vodiu) ili neijom krivnjom.Teko je zamisliti da bi se poar izazvao radi zajednikog spasa. Prema tome, tete nastale od poara ne znae zajedniku havariju. Meutim,tete koje nastaju gaenjem poara mogu se smatrati zajednikim havarijama (npr.zapovjednik moe narediti da se poar gasi vodom,a voda moe otetiti teret koji nije zahvaen poarom). Namjerno nasukavanje i odsukavanje Ako je zapovjednik namjerno nasukao brod za zajedniki spas interesa angairanih u pothvatu,postojat e zajednika havarija (npr.da bi se spasio brod od potonua koje prijeti zbog prodora mora)Tijekom odsukavanja nastaju slijedee tete i trokovi: tete na teretu prilikom prekrcavanja u teglenice ili iskrcavanja na obalu,gubitak sidra i lanaca,gubitak vijaka,kvar na stroju,dodatni trokovi ponovnog ukrcavanja na brod...tete koje nastaju pri sluajnom nasukavanju ne ubrajaju se u zajedniku havariju,ali ako zapovjednik poduzme odsukavanje tako nasukanog broda da bi spasio brod i teret,tete pri odsukavanju imat e

38

svojstvo zajednike havarije. teta na strojevima i kotlovima Prema zakonu, zajednikim se havarijama smatraju samo one tete na strojevima i kotlovima koje su uinjene u namjeri da se nasukani brod u pogibelji oslobodi tj.odsue. Izriito je naglaeno da se oteenja pogonskog ureaja i kotlova dok brod pluta ne mogu smatrati zajednikom havarijom (npr.ako bi u oluji,kada brod nije nasukan nastali teta ili kvar na pogonskom stroju broda, takva teta se nee smatrati zajednikom havarijom). Upotreba tereta,brodske opreme i zaliha kao pogonskog goriva Dogaa se da se zbog nepredvienih zapreka putovanja ukrcani teret upotrijebi kao pogonski materijal.Takve bi se tete priznale kao zajednika havarija radi zajednikog spasa.

2.2. SUDAR BRODOVA

Sudar brodova (engl.collision) je takav dogaaj u kojem jedan brod ili vie brodova izravnim dodirom (srazom) ili neizravno prouzroi tetu drugom brodu,odnosno imovini ili osobama koje se nalaze na brodu. - Izravni sudar (sraz) nastaje kada se brodovi stvarno dodirnu trupom ili pojedinim dijelovima svoje opreme (npr.jedan brod nanese tetu drugome time to ga zahvati ili dotakne svojim dizalicama,sidrom ili nekim drugim sastavnim dijelom ili pripatkom koji stri).Izravni sudar je i onaj sudar pri kojem jedan brod udari u sidreni lanac na kojem je usidren drugi brod. - Neizravni (indirektni) sudar podrazumijeva da je jedan brod prouzroio tetu drugome bez stvarnog doticaja (npr.kada jedan brod plovi prevelikom brzinom i pravei valove nanese tetu drugom brodu privezanom za obalu). Za pojam sudara nije vano plove li oba broda.To znai da se odredbe o sudaru primjenjuju i na odgovornost za tetu koju prouzroi usidreni brod ili koja se nanese usidrenom brodu. Odredbe o sudaru se ne primjenjuju pri tzv. UDARU (udar je direktni udarac broda s vrstim pomorskim ili kopnenim objektom,npr. svjetionicima,obalama,plutajuim napravama... NAKNADA TETE U SLUAJU SUDARA/ TEMELJ ODGOVORNOSTI U pogledu temelja odgovornosti primjenjuje se naelo dokazane krivnje broda, a to znai odgovornost vlasnika i brodara. Dogodi li se sudar iskljuivom krivnjom jednog broda,ukupnu tetu podmiruje taj brod. Ako je teta prouzroena krivnjom dvaju ili vie brodova tj. zajednikom

39

krivnjom brodova, svaki brod odgovara r a z m j e r n o s v o j o j k r i v n j i. Taj razmjer krivnje, na osnovi ukupnog injeninog stanja ocjenjuje sud. Razmjer se redovito izraava u postocima ili u razlomcima (npr. jedan brod je kriv 70%,a drugi 30%) Ako su brodovi krivi u sudaru,ali se omjer njihove krivnje ne moe ustanoviti, odgovornost brodova za tetu d i j e l i s e n a j e d n a k e d i j e l o v e (svaki po 50%,primjerice,ako je jedan brod pretrpio tetu u iznosu od 30%,a drugi od 70%,to znai ukupno 100%, svaki od brodova snosi tetu od 50%, ali brod koji je pretrpio tetu od 30% nadoknauje drugome brodu tetu u iznosu od 20%, tako da oba snose 50% tete) Koliki se opseg naknade tete priznaje? U sluaju tete prouzroene sudarom brodova nadoknauje se,osim s t v a r n e t e t e (konkretne tete na imovini oteenog) i i z m a k l i d o b i t a k. Visina izmaklog dobitka ovisi o stanju broda,situaciji na tritu,o tome je li brod imao ve unaprijed zakljuene poslove...o emu odluuje sud. Do koje visine odgovara brod koji je kriv za sudar? Za materijalne tete prema treima pomorski brodovi koji su skrivili tetu odgovaraju razmjerno svojoj krivnji.Meutim,ako je sudarom brodova prouzroena smrt ili tjelesna ozljeda neke osobe,za tetu nastalu smru ili tjelesnom ozljedom s o l i d a r n o odgovaraju brodovi ijom je krivnjom dolo do sudara.U sluaju solidarne odgovornosti zadrano je regresno pravo broda koji je platio naknadu tete koja prekorauje razmjer njegove krivnje u odnosu prema drugom brodu. Ako je teta nastala sluajem ili viom silom(dakle,bez krivnje brodova),ili se ne moe ustanoviti uzrok zbog kojeg je sudar nastao,tada tetu snosi oteenik(tj. svaka strana namiruje jedino svoju tetu). PRAKTIKI POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA U SLUAJU SUDARA BRODOVA U sluaju sudara zapovjednik broda duan je poduzeti spaavanje drugog broda s kojim se sudario. Zapovjednik broda duan je brodu s kojim se sudario priopiti,ako je mogue,ime i luku upisa svog broda,ime posljednje luke iz koje je isplovio i ime luke u koju plovi. Zapovjednik e zatraiti i nastojati utvrditi identitet drugog broda i njegovu prvu namjeravanu luku pristajanja. Zapovjednik bi trebao sve vane okolnosti i podatke u vezi sa sudarom unositi odmah u nekakav neslubeni podsjetnik,to moe poslije imati veliko znaenje pri utvrivanju odgovornosti za sudar.Takoer treba izraditi i pohraniti s k i c u s u d a r a iz koje e biti vidljivo kretanje brodova prije sudara,s oznakama brzine i kursa,te sam sudar s kutom

40

sraza. Jednog od iskusnijih asnika treba zaduiti da nakon pregleda zapisniki utvrdi vidljive tete na brodu i teretu,te da upozori na mogunost drugih oteenja koja se ne mogu utvrditi vanjskim pregledom. Zapovjednik mora odmah obavijestiti svog brodara o sudaru,uz saet opis dogaaja i teta. Posebno je vano u brodski dnevnik unijeti sve vane podatke. Lukoj kapetaniji (u domaoj luci) ili diplomatsko-konzularnom predstavnitvu nae zemlje (u inozemstvu) zapovjednik mora podnijeti prijavu pomorske nezgode u roku od 24 sata nakon dolaska u luku. Za utvrivanje tete na brodu i teretu zapovjednik e se koristiti uslugama vjetaka. Od zapovjednika drugog broda ili njegovog brodara treba zahtijevati pouzdano jamstvo za naknadu tete.U protivnom,ako zatraeno jamstvo izostane, zapovjednik e zatraiti od nadlenog suda zabranu isplovljenja drugog broda iz luke gdje se nalazi. Zapovjednik bi mogao,u dogovoru sa svojim brodarom i osigurateljem broda odabrati mjesto i tvrtku za remont, kako bi popravio brod radi nastavka putovanja. 2.3. SPAAVANJE NA MORU LJUDI I IMOVINE Pod pojmom spaavanja razumijeva se svaka potrebna i korisna usluga i pomo pruena imovini i osobama koje se nalaze u opasnosti na moru.Spaavanje je samo ona djelatnost koja je imala koristan rezultat. Objekt spaavanja na moru su ljudski ivoti i imovina. Zapovjednik broda koji na bilo koji nain dozna da se osobe,ukljuujui i neprijatelje u sluaju oruanog sukoba nalaze u ivotnoj opasnosti na moru,duan je odmah krenuti im u pomo najveom brzinom i poduzeti njihovo spaavanje.Ako zapovjednik ili osoba koja ga zamjenjuje ne prui pomo osobama u ivotnoj opasnosti,osobno e odgovarati.U naem pravu,takav je propust kazneno djelo. Meutim,postoje razlozi koji ga oslobaaju od obveze spaavanja: -Ako bi poduzimanje tog spaavanja znailo ozbiljnu opasnost za brod kojim zapovijeda i za osobe na tom brodu,ili ako opravdano smatra da spaavanje ne bi bilo uspjeno -Ako dozna da je drugi brod izabran da ide u pomo -Ako je obavijeten od strane zapovjednika broda koji je u opasnosti da pomo vie nije potrebna Osim obveze spaavanja osoba,u naelu ne postoji obveza spaavanja imovine.Meutim, iznimno se zapovjedniku broda namee i ta obveza. U stvari s broda ubraja se teret na brodu, oprema broda, pripatci i zalihe, vozarina i prevoznina,prtljaga putnika i osobne stvari posade. U sluaju sudara brodova,zapovjednik broda je duan,osim spaavanja osoba,poduzeti spaavanje drugog broda s kojim se sudario,ako to moe

41

uiniti bez ozbiljne opasnosti za svoj brod. Zapovjednik broda mora u brodski dnevnik unijeti razloge zbog kojih nije krenuo u pomo osobama u opasnosti i poduzeo njihovo spaavanje,kao i razloge zbog kojih nije poduzeo spaavanje broda i stvari na njemu premda za to postoji naelna obveza. to se tie ratnih brodova,on se ne smije spaavati u sluaju izriite zabrane njegovog zapovjednika.Svaka njegova zabrana se smatra razlonom,te trgovaki brod spaavatelj nije ovlaten procjenjivati razloge odbijanja pomoi. Visinu NAGRADE ZA SPAAVANJE utvruje sud, uzimajui u obzir ova mjerila: -spaenu vrijednost broda i stvari -vjetinu i napore spaavatelja -opseg uspjeha to ga je spaavatelj postigao -prirodu i stupanj opasnosti -utroeno vrijeme,uloene trokove i gubitke spaavatelja -rizik odgovornosti -brzinu kojom su usluge pruene -dostupnost i upotrebu brodova i druge opreme za spaavanje Ova mjerila se temelje na Meunarodnoj konvenciji o spaavanju 1989. U sluaju spora,sud moe smanjiti nagradu spaavateljima ili odrediti da im ona ne pripada,ako su svojom krivnjom izazvali potrebu spaavanja ili su prilikom spaavanja izvrili krau ili prijevaru. Spaavatalj koji sudjeluje u akciji spaavanja protiv izriite i razumne zabrane zapovjednika broda, nema pravo na nagradu. 1. PRAKTIKI POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA BRODA U OPASNOSTI ZA VRIJEME I NAKON PODUZETE AKCIJE SPAAVANJA Zapovjednik broda u opasnosti mora nastojati da u granicama vlastitih mogunosti izbjegne pozivanje u pomo drugog broda.Zato cirkularni poziv u pomo mora biti krajnja mjera za spas ljudi i imovine. Ako je u prilici,zapovjednik mora izvijestiti havarijsku slubu svog brodara o prirodi havarije i pruiti sve ostale podatke s miljenjem kakvu bi akciju valjalo poduzeti.Kada je akcijom spaavanja uklonjena glavna opasnost, a sigurnost broda vie nije ugroena,zapovjednik treba otkazati daljnje usluge spaavatelja i sam preuzeti brigu o brodu. U brodski dnevnik valja unijeti objektivni opis situacije koja je dovela do potrebe spaavanja.Pri tom e zapovjednik nastojati upozoriti na mogue propuste spaavatelja u akciji spaavanja. O zakljuenom ugovoru o spaavanju i o ishodu spaavanja,zapovjednik e u dogovoru s brodarom obavijestiti osiguratelja broda i osiguratelja tereta.Zapovjednik e dati pregledati svoj brod klasifikacijskom zavodu zbog provjere sposobnosti za plovidbu ili utvrivanje potrebnih popravaka.

42

U dogovoru s brodarom i osigurateljem broda,zapovjednik e odabrati mjesto i tvrtku za remont. 2. PRAKTIKI POSTUPAK ZAPOVJEDNIKA BRODA SPAAVATELJA ZA VRIJEME I NAKON SPAAVANJA Zapovjednik broda spaavatelja mora ubiljeiti u brodski dnevnik primitak i sadraj poziva u pomo,te svoju odluku.Ako nije krenuo u pomo ljudima i imovini,duan je navesti u brodskom dnevniku prave razloge.Kada doe blizu broda u opasnosti,mora realno procijeniti situaciju, i nikako se ne bi smio uputati u spaavanje ako ne raspolae odgovarajuim tehnikim i ljudskim potencijalom. Ako se odluio prihvatiti spaavanja,zapovjednik mora,kada to dopuste prilike nastojati da se potpie ugovor o spaavanju. Zapovjednik broda spaavatelja ima slijedee zadatke: 1. rukovodi spaavanjem 2. mora upoznati posadu svog broda s njihovim pravima i dunostima u akciji spaavanja 3. biljeiti osnovne podatke o akciji spaavanja( upotrebljena sredstva,broj angairanih ljudi,oprema,vremenske prilike,trajanje akcije...) to moe biti korisno kod kasnijeg utvrivanja visine nagrade. 4. od zapovjednika spaenog broda pribaviti pisanu izjavu o uspjenom zavretku akcije 5. nakon zavretka spaavanja napisati saeti izvjetaj i sastaviti prikaz u brodskom dnevniku 6. na kraju, kompletirati dokumentaciju u vezi s akcijom spaavanja i uputiti je svom brodaru. 2.4. VAENJE POTONULIH STVARI Dogaa se da stvari potonu za vrijeme spaavanja ili tijekom trajanja opasnosti u kojoj se brod nalazio neposredno prije poetka spaavanja. Na se Zakonik primjenjuje onda ako su stvari potonule u unutranjim morskim vodama i teritorijalnom moru RH. Potonulu stvar moe vaditi domaa ili strana osoba koja ima pravo raspolagati s tom stvari ( vlasnik stvari ). Nju nazivamo o v l a t e n o m o s o b o m. Ukoliko potonula stvar znai ili moe prouzroiti smetnje ili opasnost za plovidbu ili iskoritavanje prirodnih bogatstava mora ili znai opasnost od oneienja, kapetanija e ovlatenoj osobi narediti da u primjerenom roku izvadi ili ukloni potonulu stvar. Ako ovlatena osoba ne postupi po nareenju, kapetanija e na njezin troak i rizik, potonulu stvar izvaditi ili ukloniti s plovnog puta, pogotovo ako ona predstavlja neposrednu opasnost ili smetnje za plovidbu. Ako se potonula stvar na kojoj postoji pravo vlasnitva ne izvadi u roku od 10 godina od kad je potonula, postaje vlasnitvo RH.

43

Razlikujemo i z v o a a r a d o v a (osoba koja obavlja tehnike operacije vaenja) i ovlatenu osobu koja te operacije ne obavlja ili ne moe obaviti, budui da nije struno osposobljena ili ne raspolae odgovarajuim tehnikim sredstvima. Izvoa radova koji vadi potonulu stvar na temelju odluke nadlenog tijela ili ugovora s ovlatenom osobom odgovara za tetu koju prouzroi svojim radom, ako ne dokae da se teta nije mogla izbjei upotrebom dune panje.Odgovara dakle po naelu p r e t p o s t a v l j e n e k r i v n j e. Ako je rije o tzv. samovoljnom vaenju, a to znai o vaenju bez odluke nadlenog tijela i bez ugovora s ovlatenom osobom, tada za tetu prouzroenu vaenjem potonule stvari izvoa radova u v i j e k o d g o v a r a (naelo kauzaliteta), osim ako ne dokae da je tetu skrivila ovlatena osoba. Izvoa radova ima pravo na n a k n a d u za obavljeno vaenje potonule stvari, osim u sluaju da je njeno vaenje obavljeno usprkos izriite zabrane ovlatene osobe.Naknada za vaenje potonule stvari ne moe prekoraiti svotu vrijednosti izvaene stvari. Izvoa radova ima p r a v o z a l o g a na izvaenoj potonuloj stvari (za osiguranje naknade vaenja stvari i njeno uvanje),te moe zadrati izvaenu stvar dok mu vlasnik ne plati tu naknadu.

2.5. POMORSKO OSIGURANJE Ugovorom o pomorskom osiguranju, ugovaratelj osiguranja se obvezuje uplatiti odreena financijska sredstva(premiju osiguranja) osiguratelju,a osiguratelj se obvezuje da e, ako se ostvari dogaaj koji predstavlja osigurani sluaj,isplatiti osiguraniku ili korisniku osiguranja naknadu odnosno ugovorenu svotu. Predmet osiguranja mogu biti: stvari pa govorimo o osiguranju imovine osobe - pa govorimo o osiguranju osoba Osnovna podjela transportnog osiguranja: Osiguranje prijevoznog sredstva kasko osiguranje Osiguranje robe u prijevozu kargo osiguranje Osiguranje od odgovornosti prijevoznik se osigurava od odgovornosti za tete uzrokovane njegovom djelatnou

Sudionici ovog osiguranja su: -osiguratelj -osiguranik -ugovaratelj osiguranja OSIGURATELJ je ugovorna strana koja na sebe preuzima obvezu da e isplatiti naknadu iz osiguranja osiguraniku u sluaju nastanka osiguranog rizika i nastanka tete,a za uzvrat naplauje premiju osiguranja. 44

Osiguratelji su razliita drutva za osiguranje.Najvanije obveze osiguratelja su: Izdavanje police osiguranja Isplata osigurane svote(osigurnine)

OSIGURANIK je korisnik osiguranja tj. fizika ili pravna osoba u iju se korist zasniva odnos osiguranja.Njemu se isplauje naknada iz osiguranja u sluaju nastupa osiguranog dogaaja(rizika protiv kojeg se osigurao). UGOVARATELJ OSIGURANJA je svaka poslovno sposobna osoba koja sklapa ugovor o osiguranju s osigurateljem i to: za svoj raun (ugovaratelj osiguranja je ujedno i osiguratelj) za raun druge osobe (osiguranika)

On ima pravo traiti od osiguratelja policu osiguranja,ali ne i naknadu za eventualnu tetu. Ugovor se smatra sklopljenim kad se postigne suglasnost volja izmeu osiguratelja i ugovaratelja osiguranja o svim bitnim elementima,a to su: 1. 2. 3. 4. 5. 6. osigurani predmet osigurani rizici suma osiguranja premija osiguranja trajanje osiguranja osigurani sluaj

Kao potvrda o sklopljenom ugovoru esto se izdaje polica osiguranja koja sadri odreene elemente koji se nalaze u ugovoru. U polici se moraju navesti ugovorne strane,osigurana stvar,rizik koji je obuhvaen osiguranjem,trajanje osiguranja ( vrijeme pokria),osigurana svota,premija,datum izdavanja police i potpisi ugovornih strana. Polica je legitimacijski papir i slui kao legitimacija osiguranika prema osiguratelju.Osiguratelj nije duan izvriti svoje obveze ako mu se ne podnese polica osiguranja. RIZIK se moe definirati kao mogunost nastupanja nekog budueg i neizvjesnog dogaaja koji je neovisan o iskljuivoj volji ugovaratelja osiguranja ili osiguranika. Postoje osnovni i dopunski rizici. OSNOVNI su svojstveni pomorskom transportu i proistjeu iz plovidbenog pothvata.Prema naem Zakoniku pokrivaju se rizici kojima je izloen osigurani predmet u plovidbi,a to su:plovidbena nezgoda,poar,eksplozija,elementarna nepogoda.. DOPUNSKI RIZICI su pokriveni samo ako su izriito i posebno

Rizici osiguranja?

45

ugovoreni.Sudionici u pomorskoj razmjeni dobara ne zadovoljavaju se samo osiguranjem od osnovnih transportnih rizika, ve uz poveanu premiju trae i pokrie dopunskih rizika.tete od takvih rizika su manje,ali su zato ee u odnosu prema osnovnim rizicima.Dopunski rizici su: kraa,neisporuka,manipulativni rizici koji se ostvaruju prilikom ukrcaja,iskrcaja ili skladitenja (rasipanje,manjak,lom,oteenje transportne ambalae...) TETE pokrivene osiguranjem: nastale zbog osiguranih rizika potpuni gubitak osiguranog predmeta djelomini gubitak ili oteenje osiguranog predmeta trokovi spaavanja zajednike havarije nagrade za spaavanje

OSTVARIVANJE PRAVA IZ OSIGURANJA Osiguratelj e isplatiti osiguraniku naknadu pod uvjetom da je osiguranik podnio odtetni zahtjev s dokazima,a to su: isprava o osiguranju,raun o visini tete,zapisnik vjetaka o visini tete,prijevozne isprave,te protest upuen prijevozniku.Takoer je vano da osiguranik nije kriv za nastanak tete (npr. davanje netonih podataka o robi,nepravilan ukrcaj,neprimjereno pakiranje za ukrcaj). Osiguratelj je duan isplatiti naknadu tete u roku od mjesec dana o zaprimanja odtetnog zahtjeva sa svim propisanim dokumentima. Ako osiguratelj ne isplati naknadu tete u navedenom roku, osiguranik moe podii tubu pred sudom u roku od 5 godina koliko iznosi rok zastare potraivanja u osiguranju. Osiguranje moe biti dobrovoljno , koje se temelji na slobodnoj volji ugovornih stranaka,i obavezno kad drava namee odreenim subjektima obvezu sklapanja ugovora o osiguranju. NAKNADA IZ OSIGURANJA ( OSIGURNINA ) Osiguratelj je duan osiguraniku nadoknaditi tetu, a to znai platiti osigurninu.Dakle,kada se ostvari rizik,nastaje i obveza za naknadu.Osiguratelj je obvezan za tetu pokrivenu osiguranjem dati naknadu samo do svote navedene u ugovoru o osiguranju (osigurane svote). Ako je osigurana svota j e d n a k a ugovorenoj,odnosno stvarnoj vrijednosti osiguranog predmeta,osiguratelj nadoknauje stvarnu tetu,a to znai da u sluaju potpune propasti osiguranog predmeta osiguratelj isplauje osiguranu svotu,pa se govori o punom osiguranju.Kao vrijednost osiguranog predmeta uzima se njegova vrijednost na poetku osiguranja (stvarna vrijednost),a to je njegova trna vrijednost na poetku osiguranja.

46

Ako je osigurana svota v e a od ugovorene ( stvarne ) vrijednosti osiguranog predmeta,pri likvidaciji tete uzima se u obzir samo ugovorena (stvarna) vrijednost osiguranog predmeta.U tom je sluaju rije o tzv. nadosiguranju. Ako je osigurana svota m a n j a od ugovorene(stvarne) vrijednosti osiguranog predmeta,osiguratelj je obvezan naknaditi nastalu tetu samo u razmjeru izmeu osigurane svote i stvarne vrijednosti osiguranog predmeta.To je tzv. podosiguranje. Postoji i tzv. v i e s t r u k o o s i g u r a n j e . To je takvo osiguranje kada je isti predmet osiguran kod dva ili vie osiguratelja od istih rizika,za isto vrijeme i u korist istog osiguranika,ali zbroj osiguranih svota ne prelazi stvarnu vrijednost tog predmeta.Tada svaki osiguratelj odgovara za potpuno izvrenje obveza nastalih iz ugovora.Ukoliko ukupne osigurane svote prelaze stvarnu vrijednost osiguranog predmeta,tada govorimo o dvostrukom osiguranju. Tada osiguranik moe traiti djelominu ili potpunu naknadu tete od osiguratelja po svom izboru,ali ukupno dobivene naknade ne mogu prijei svotu tete koja se moe pokriti osiguranjem.(npr. ako je stvarna vrijednost robe 300 000,a osigurana je dvostrukim osiguranjem kod 4 raznih osiguratelja sa po 100 000, tj.ukupno 400 000,osiguranik moe traiti od trojice osiguratelja po 100 000,a nita od etvrtog.U tom sluaju,trojica osiguratelja koji su platili imaju pravo zahtijevati od etvrtoh osiguratelja da svakome plati po jednu etvrtinu tete,po 25 000, tako da e u ukupnom obraunu svaki od etvorice osiguratelja snositi po 75 000.) Pri podnoenju zahtjeva jednom osiguratelju,osiguranik ga je duan obavijestiti o svim ostalim ugovorima s drugim osigurateljima. Viestruko osiguranje!

47

Koritena literatura: Pomorsko imovinsko pravo-Drago Pavi Pomorsko pravo-Ivo Grabovac Pomorski zakonik Pomorske havarije Predrag Stankovi

48

49