Professional Documents
Culture Documents
Kataog+Web Muzej
Kataog+Web Muzej
JUBILEJA
Leonardu da Viniju bilo je potrebno deset godina da naslika Mona Lizine usne, a Dejmsu Kameronu isto toliko da napravi prvi 3D film. Jedna decenija dovoljna je da se teno progovore tri jezika, precizno izmeri klima odreenog podruja ili naraste trenjino drvo. Prevedeno na jezik Noi muzeja: za devet dosadanjih i predstojeu desetu No muzeja u Srbiji - mogue je napraviti revoluciju u umetnosti, progovoriti jezik kulturnog provoda, postati poznat po prijateljskoj klimi i izrasti u dogaaj s prepoznatljivom tradicijom. No muzeja postala je sinonim za spoj kulture i odlinog provoda, metodolokih inovacija i pozitivne energije, edukativnih i provokativnih sadraja; i mesto susreta starih i dragih prijatelja, razmene iskustava, stvaranja porodinih uspomena, novih sastanaka i jedinstvene atmosfere na ulicama grada. Dobro doli na jo jednu, jubilarnu desetu No muzeja! Neka roendanska urka pone!
SUBOTA, 18. MAJ 2013. od 18-02h JEDNA ULAZNICA za 40 LOKACIJA u Novom Sadu Za decu do 7 i starije od 70 godine, ulaz je besplatan U znaku jubileja: POKLON IZNENAENJA!
Svi posetioci iji se serijski broj ulaznica (za No muzeja u Novom Sadu) zavrava brojem 10, svoje poklone mogu preuzeti u Noi muzeja od 18-02h na sledeim lokacijama: LOKACIJA 10 Srpska akademija nauka i umetnosti Ogranak u Novom Sadu Nikole Paia 6 ili LOKACIJA 29 OTP banka, Bulevar Mihajla Pupina 6
Organizator Noi muzeja u Novom Sadu ne snosi odgovornost za realizaciju i eventualne izmene u programu uesnika, kao ni za istinitost i autentinost materijala koji opisuje i ilustruje sadraje, korienog u ovom izdanju.
LOKACIJA 2 Muzej Vojvodine, zgrada nekadanjeg Muzeja socijalistike revolucije, Dunavska 37 LOKACIJA 31 18-02h Sa dalekih meridijana (str. 6) Ameriki kutak Novi Sad, Petra Drapina 3 LOKACIJA 10 18-02h The Dark Knight at the Museum Srpska akademija nauka i umetnosti BATMAN (str. 40) Ogranak u Novom Sadu, Nikole Paia 6 LOKACIJA 32 21-02h Sportska fotografija (str. 16) Pokrajinski zavod za zatitu prirode, Radnika 20a LOKACIJA 24 Rena flotila Vojske Srbije, 1300 kaplara br. 11 18-02h Drveni lukPovratak korenima (str. 41) 18-02h Spomen-soba Rene flotile (str. 31) LOKACIJA 35 18-02h Izloba maketa i jo poneto... (str. 31) Sat na Tvravi, Petrovaradinska tvrava LOKACIJA 25 Galerija Matice srpske, Trg galerija 1 18-02h Kroz stalnu postavku (str. 34)
18-02h 2,5 veka otkucaja (str. 46)
Otvoreni ke kredit
OTP banka ponudila je svojim klijentima atraktivan proizvod - Otvoreni ke kredit. Ime odgovara njegovim karakteristikama, jer ovaj proizvod ima otvorenu namenu za sve korisnike, a i promoteri novog proizvoda su glumci popularne serije Otvorena vrata. Otvoreni ke kredit je gotovinski kredit sa slobodnom namenom i mogunou renansiranja kredita, kreditnih kartica, lizinga i dozvoljenog minusa. Ukoliko kreditna sposobnost klijenta to dozvoljava, mogue je da korisnik kredita istovremeno dobije novac na raun i da renansira svoje obaveze. Procedura pri podnoenju zahteva za renansi ranje kredita je veoma jednostavna, uz minimalan broj dokumenata koja klijent treba da obezbedi. Kredit se odobrava klijentima u radnom odnosu i penzionerima, sa tekuim raunom u OTP banci ili u drugim bankama i preduzetnicima-paualcima. Graani mogu da podnesu zahtev za kredit u iznosu od 20.000 do 5.000.000 dinara.
dunavski park
Trg Re pu blike 07
06
Miloa Baji
05 02 03
a
Beogradski kej
Dun
avsk a
04
08
aP avl a
Ive Lole R
Dunavski park
ibara
V. P u
tnik
sa
jat
09
IHA BULEVAR M
JLA PUPINA
Most Duga 01
ov i
Ign
Beogradski kej (pristanite za brodove Luke kapetanije Novi Sad) zgrada nekadanjeg Muzeja socijalistike revolucije Dunavska 37
Dunav
Dunavsk
dunavski park
!!! NE PROPUSTITE U ZONI - DUNAVSKI PARK !!!
05 MUZEJ VOJVODINE
dunavski park
01
18-02h
Beogradski kej
U organizaciji Muzeja Vojvodine i Rene flotile Vojske Srbije realizuje se zajednika izloba predmeta kapetana bojnog broda Malinari Eugena, komandanta Rene flotile u doba Kraljevine Jugoslavije. Izloba obuhvata predmete i oruja koja je Malinari prikupio na svojim proputovanjima brodom irom Afrike, Azije, Okeanije i Dalekog Istoka. Vei deo ove izlobe postavljen je u prostoru Muzeja Vojvodine u Dunavskoj 37 (zgrada nekadanjeg Muzeja socijalistike revolucije).
02
18-02h
MUZEJ VOJVODINE
SA DALEKIH MERIDIJANA
ta su to dva lovca, kolekcionara i svetska putnika s kraja 19. i poetka 20. veka prikupila na svojim putovanjima? Plemensko oruje iz basena reka Kongo i Ubangi, strele iz Polinezije, upotrebni predmeti iz Kine i Japana, Osmanski titovi iz doba Sulejmana Velianstvenog... Deo ove izlobe podnazivom Transokeanska putovanja Eugena Malinaria, samo u Noi muzeja, bie izloen na brodu Rene flotile Vojske Srbije abac, napristanitu za brodove Luke kapetanije.
18-02h
101 NA 33 LP
U vremenu kad je izgledalo da je preputen prolaznosti i zaboravu, LP se vratio meu poklonike kvalitetnog zvuka. Jedinstven po tome to nam omoguava da neposredno uestvujemo u oitavanju muzikog zapisa, LP je u isto vreme i izuzetan vizuelni doivljaj spoj kolorita, simbola, poruka i kompozicija koje nam alju muziari. Izloba 101 na 33 LP predstavlja izbor iz jugoslovenske produkcije. Deava se u Noi muzeja, a zapoeta je 60-ih godina prolog veka i nema drugu ideju osim da se muzika doivi ovde i sada. Predstavljamo njegovo velianstvo LP!
dunavski park
MUZEJ SAVREMENE UMETNOSTI VOJVODINE
Dunavska 37 www.msuv.org
03
18-02h
18-02h
Izloba se fokusira na istraivanje prostora fotografije i razliitih naina pristupa mediju. Kako se medij fotografije konstantno transformie, izloba zapravo postavlja pitanje: ta znai napraviti (to make) fotografiju u 21. veku. Na izlobi e biti prikazani radovi umetnika-fotografa, ije je kolovanje usko povezano sa studijama fotografije ili filma (Selena Junakov, Delja Nemanja, Ivana Stojanovi, Marko Ercegovi, Jelena Vladui, Aleksandar Ramadanovi, Andrea Palati) i iji radovi predstavljaju dokumentarnu formu kroz koju sprovode svoja istraivanja u razliitim psiholokim, drutvenim ili politikim prostorima. Takoe, bie predstavljeni radovi umetnika koji koriste fotografiju (Tijana Lukovi, Boris Luki, Darija Medi, Miroslav Daj, Petar Mirkovi, Monika Sigeti, Slobodan Stoi), proirujui definiciju fotografije kao prikazivakog medija. Autorka projekta: Andrea Palati; koautor: Boris Luki.
18-02h
Interaktivni projekat predstavlja prostornu instalaciju camera obscura (mrane komore), u koju posetioci mogu slobodno ui, biti unutar kamere i videti iz prve ruke kako nastaje slika. Motiv ispred camera obscura bie sama publika: u studijski osvetljenom ambijentu, posetioci e imati mogunost da sednu na fotografsku stolicu i budu projektovani unutar camera obscura. www. s
dunavski park
10
Projekat je zamiljen kao radionica crtanja koja e se odvijati u namenski napravljenoj kameri opskuri, u kojoj e posetioci - uz pomo angaovanih demonstratora biti u mogunosti da naprave svoje crtee portreta. Osmiljen je kao interaktivan prostor za decu i odrasle prostor za eksperimentisanje, igru i stvaranje, kao veza izmeu njihovih kreativnih ideja/istraivanja, alata i tehnike, te savremene umetnosti/ fotografije. Projekat se realizuje u saradnji sa Akademijom umetnosti iz Novog Sada.
Na platou ispred Muzeja savremene umetnosti Vojvodine, Studio Mano (Dejana Neovi, dipl. slikarka i Mia Stojanovi, dipl. vajarka) realizovae deju likovnu radionicu. Deca e raditi na ozbiljnim formatima slika: 50x70cm. Studio Mano, kao redovni saradnik MSUV, rad sa decom bazira na teorijskoj i praktinoj edukaciji; uenju kroz rad i igru; upoznavanju sa delima i pravcima moderne umetnosti.
04
18-02h
Na izlobi e biti izloeni crtei Save umanovia koje je ovaj umetnik radio kao pripremne skice za slike. Na tim crteima, nastajalim direktno u predelu, umanovi je veoma esto dopisivao svoja zapaanja: o vremenu crtanja, o poloaju sunca i senki, o boji kronji ili neba i oblaka Te su primedbe bile izuzetno zaajne pri kasnijem nastajanju slika, koje je umanovi realizovao u svom ateljeu. Ovi crtei predstavljaju pravu dragocenost kako zbog oiglednih estetskih vrednosti, tako i zbog svog konceptualnog karaktera koji otkriva i demistifikuje umetnikov stvaralaki postupak. Na izlobi e, uporedo, biti prezentovani crtei, zapisi sa njihove poleine, fotografije i pojedini dokumenti o umanoviu. Autor izlobe: Sava Stepanov.
11
dunavski park
Dunavska 37 www.muzejvojvodine.org.rs
MUZEJ VOJVODINE
05
18-02h
Na izlobi e biti prikazana raznovrsna zbirka nakita iz daleke prolosti, koja prvi put otkriva svoje briljivo skrivane tajne. Iako ga danas povezujemo prvenstveno sa ukraavanjem, nakit je oduvek nosio brojna znaenja. Bilo da je napravljen od kamenia i koljki, ili srebra i zlata, on je nosio znaenja koja nisu vidljiva na prvi pogled... Ova izloba predstavlja neobine i zanimljive prie o predmetima za ukraavanje, koji potiu iz arheolokih zbirki raznih muzeja. Inovativnosti u pristupu ovoj temi doprinee dela savremenih umetnika, kao i aktivna uloga posetilaca.
18-02h
Izloba savremene grafike magistra Dragana Miliia opisuje vreme i drutvo opinjeno igrom, a vezano za najvaniju sporednu stvar na svetu - fudbal. Svojim radovima umetnik prikazuje sportske stadione koji su nedvosmisleni fenomen dananjeg vremena.
SVE JE IGRA
18-02h
Kako je tekao proces proizvodnje sapuna na prostoru Vojvodine najbolje svedoi istorijat novosadske fabrike sapuna Albus, koja je u meuratnom periodu vodila otru konkurentnu borbu sa osijekim ihtom i kruevakom Merimom, iji su proizvodi takoe bili prisutni, u velikoj meri, na ovom tritu. Iz tog razloga, Albus je imao odlino osmiljen marketing i, u tu svrhu, koristio najrazliitije forme reklamiranja: novinske oglase, razglednice, reklamne table, reklamne listie, pa ak i reklamni automobil sa razglasnim ureajem. U okviru izlobe predstavie se i radionica za proizvodnju prirodnih sapuna Sofi.
www.
dunavski park
18-02h
12
Utvrivanje trudnoe i injenice da ena moe obezbediti potomstvo oduvek je igralo vanu, ak i presudnu, ulogu u ljudskoj istoriji. Jedan od prvih tekstova o testu za utvrivanje trudnoe, odnosno steriliteta, pronaen je 1826. godine u jednoj posudi u Sakari, nedaleko od Memfisa u Egiptu. Test je napisan u vidu recepta na tzv. Velikom medicinskom berlinskom papirusu koji je dobio naziv po mestu u kojem se uva Berlinu (Egipatskom muzeju). Napisan je oko 1250. g. p. n. e., u vreme vladavine faraona Ramzesa II. Zbog svoje jednostavnosti i dostupnosti svih neophodnih sastojaka, test se vekovima odrao i, u neto izmenjenom obliku, primenjivao do pre nekoliko decenija, ne samo u Egiptu, ve i irom Evrope. Proverimo zajedno pouzdanost ovog testa i ukljuimo se u akciju Bitka za bebe! Osnovni sastojci stare recepture za utvrivanje trudnoe su dvozrna penica i jeam, glavne ratarske kulture u periodu od pre 3.250. godina. U ovom periodu, jeam se koristio i kao glavna itarica u prozivodnji piva. Pivo se, do pre 200 godina, smatralo hranom, te je kao takvo bilo u nadlenosti ena. Nekada su babice enam na poraaju davale da piju pivo da bi umanjile poroajne bolove. Izreka pijan ko majka vodi poreklo upravo od ovog obiaja...
06
18-02h
ARHIV VOJVODINE
Da li ste znali ko je zasluan za poetak moderme muzejsko-galerijske delatnosti u Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca. Gde i kada je to zapoelo? Saznajte vie o dr Jovanu Milekiu, kolekcionaru, oveku koji je osnovao prvi privatni muzej u Kraljevini (Baki muzej, Subotica, 1926). Izloba predstavlja deo bogate, atraktivne zaostavtine (dokumenta i fotografije) ove zanimljive linosti koja se uva u Arhivu Vojvodine. Osetite duh vremena druge polovine XIX i prve polovine XX veka i uporedite savremeni ivot sa ivotom srpskog graanskog drutva toga doba, na dananjoj teritoriji Vojvodine.
dunavski park
14
07
RIBLJA PIJACA
Treba ti mesto da predahne? Pijace su oduvek bile jedan od centara drutvenog ivota u naem gradu, a sada ima priliku da upozna najstariju gradsku pijacu na sasvim nov i moderan nain. Probaj domae pivo, vino, rakiju, slatke i slane akonije, a istovremeno uivaj u oputajuoj atmosferi uz DJ-a i jazz hitove. JKP Trnica Novi Sad, ike Popovia 4, www.nstrznica.co.rs
18-24h URBANLUK
08
STUDIO M
Dobro vee, ovo su najvanije vesti RTV-a! Audio, video i multimedijalni zapisi, u donjem holu Studija M, provee vas kroz dogaaje koji e ostati upameni. Saoptiti udarnu vest, bilo da je ona tragina i potresna ili, pak, izuzetno radosna, nije nimalo lak zadatak. Kakva su iskustva naih radio spikera i televizijskih prezentera imaete priliku da saznate iz prve ruke, u razgovoru sa njima! Sada ste spremni za studio! U gornjem holu, nalaze se dva improvizovana studija-radijski i televizijski. Okuajte se u pisanju i itanju vesti, pred mikrofonom ili kamerom, a zatim svoj medijski nastup potraite i preuzmite sa naeg sajta www.rtv.rs 18-22h Budite spiker! Pripremite i proitajte vesti, u improvizovanom radijskom studiju! Budite TV lice! Oprobajte se ispred kamere, u improvizovanom televizijskom studiju! Nikad se ne zna!
09
Izloba predstavlja seriju malih monohromatskih radova u samo jednoj, crnoj boji. Crnim tuem, crnom uljanom bojom, temperom, akrilom, crnim krejonom i grafitnom olovkom, sprejom i drugim likovnim tehnikama i sredstvima moe se proizvesti crna boja u svim njenim varijetetima i teksturama. Crna boja postaje centralni i glavni koncept izlobe koja eli da predstavi, obnovi i oivi uloga crne boje u likovnim i vizuelnim fenomenima.
zlatne grede
N. Pa
16
a Sub otia
Jovan
N.
Nikolaje vska
Pa
ia
10
Sveto za
ra Mi
kog
Zm
aj
tia
Jov
ina
Njego
eva
Laze
Tele
Sve toza ra
Gr
letia
12
ko kol ska
Mile
Zla tne
gre
11
de
ia
tic Ma
rp es
e sk
i erl Sk
a ev
17
zlatne grede
!!! NE PROPUSTITE U ZONI - ZLATNE GREDE !!!
zlatne grede
18
10
18-02h
Izloba fotografija sa internacionalnog foto- konkursa Noi muzeja u Novom Sadu 2013.
VREDNOSTI
ta je za vas vredno i dragoceno? ta cenite, na ta se oslanjate, ta vam daje nadu? Koji nain ivota smatrate ispravnim i koje norme ponaanja vanim? ta su za vas prave vrednosti? Mnoge odgovore na ova pitanja pronai ete u odabranim i izloenim fotografijama uesnika foto-konkursa iz Srbije, regiona i sveta. iri: Dubravka Lazi, Branimir Karanovi, Sanja Koji Mladenov. 20h Proglaenje autora najboljih fotografija i dodela nagrada. Prva nagrada je novana (500) i obezbeena je u saradnji sa generalnim sponzorom Noi muzeja u Novom Sadu - OTP bankom.
Na ulinim fotografijama snimljenim u Sarajevu, Atini, Istanbulu i Rimu neete videti panorame, razglednice, niti simbole ovih gradova najee zastupljene u turistikim brourama. Motivi ovih gradova vieni su iz malo drugaijeg ugla koji prevazilazi granice lokalnog. U svojoj sutini, posveeni su onome to je zajedniko za sve njih - LJUDIMA. Fotofrafije su nastale paljivim biranjem prizora iz ivota grada, ne reirajui ih ve reagujui na njih spontano. Senad Tahmaz roen je 1980. godine u Sarajevu, gde ivi i radi. Zavrio je studije sociologije na FPN, Univerziteta u Sarajevu. lan je Asocijacije za Umetniku fotografiju BiH. Izlagao je na preko 50 kolektivnih izlobi u BIH, regionu i svetu. Dobitnik je vie priznanja i pohvala.
Prezentacija radova sa Konkursa za najbolju sportsku fotografiju 2012, Udruenje sportskih fotografa Srbije
SPORTSKA FOTOGRAFIJA
21-02h
Upoznaete se sa najboljim sportskim fotografijama snimanim tokom 2012. i radovima nagraenih autora: Novak urovi (I), Sran Sulejmanovi (II) i Aleksandra Dimitrijevi (III), koji su uspeli da uhvate trenutak kada je sportska akcija na vrhuncu. Za to im je bilo potrebno strpljenje i poznavanje sportske igre i vetine. Za dobru fotografiju morate predvideti ta e se dogoditi, to je autorima ovog konkursa polo za rukom.
19
zlatne grede
21-23h
Specifinost maevanja proizilazi iz rukovanja sportskim orujem. Neophodno je dobro izgraditi rad ruku i nogu, a pokreti u odbrani i napadu treba da budu dobro usaglaeni da bi se postigao uspeh. Ni u jednom sportu telo vebaoca nije tako ravnomerno i povoljno napregnuto kao pri borenju. Sem toga, borenje ukljuuje i intelekt borca, njegovu prisebnost, hladnokrvnost i snalaenje u brzo promenljivim situacijama. lanovi Maevalakog kluba Maevi i maske iz Novog Sada demonstrirae publici Noi muzeja tradiciju duela i omoguiti onima koji ele da se i sami oprobaju u ovoj vetini i naue neke osnovne pokrete. Maevalaka oprema, oruje, maska, odelo, rezultat su modernih tehnolokih dostignua. Maevanje je jedini sport u kojem je sportista direktno elektrificiran, koristi najsavremenije materijale kao kevlar, specijalne legure metala koje se koriste ak i u svemirskim programima, pleksiglas i karbonska vlakna. Probajte modu maevalaca i zabeleite to svojim fotoaparatom!
18-20h
Ponesite svoje fotoaparate i, uz pomo moderatora, nauite da uhvatite pokret. Pozirae vam plesai-deca Studija kreativnog plesa-Sokolskog drutva Vojvodina.
MALI FOTOREPORTER
19h
Studio kreativnog plesa - Sokolskog drutva Vojvodina, predstavie nekoliko novih koreografskih minijatura, nastalih kroz deije plesne improvizacije, koje su se razvijale na asovima kreativnog plesa, pod rukovodstvom plesnog pedagoga Tatjane Gruji. Tematika je arena i vesela, praena muzikom pozadinom od Mocarta do mjuzikla, preko mjuzikla Lion King i Fosse, do poznatog songa Hip Hip Chin Chin. Deca su uzrasta: 6-8 godina (najmlaa grupa), 8-10 godina (mlaa grupa) i 11-14 godina (starija grupa).
SLOBODA RITMA
Studio kreativnog plesa - Sokolskog drutva Vojvodina Ignjata Pavlasa 2-4 http:/ /www.facebook.com/studiokreativnogplesa http:/ /gimnastika-ns.rs/ 18-02h
Doite na urku Radija 021! Va domain Cope i hitovi 80-tih obeavaju dobar provod... www. s
URKA 021
zlatne grede
20
11
18-02h
Ambijentalna postavka u novosadskom ogranku Francuskog instituta doarae vam atmosferu Monmartra i uvenih pariskih kafia. Toj atmosferi doprinee izloba radova studenata Akademije umetnosti iz Novog Sada na temu Odavanje poasti frankofonim umetnicima, kao i ivimuziki program.
12
18-02h
UDRUENJE ZANART
Izloba radova mladih kreativaca, koji su na lini nain interpretirali i oblikovali vizuelne odgovore na pitanja aktuelnog vremena, prostora i tehnolokih mogunosti. Cilj izlobe je afirmacija dizajna kao trino i drutveno relevantne struke. Izloba prikazuje primere dizajnerskog stvaralatva u regionu od izrazito trino orijentisanih, do onih u neprofitnom, kulturnom i istraivakom kontekstu. Na izlobi e biti predstavljeni unikatni komadi nametaja, stolice, stolovi, lampe, slobodne grafike forme i dr.
22
Njego
eva
L. Te
17 21
Zm
aj
Jo vi n a
S lek . Milet ia og
16
14
Dun
avs ka
13
g Nje
Ilij eO gn
afar ikova
ej Jevr
ska
20
Kr
alj
BULEVAR M
IHA JLA PU
PINA
18 PLATO ISPRED SRPSKOG NARODNOG POZORITA 19 SRPSKO NARODNO POZORITE 20 POZORINI MUZEJ VOJVODINE
Kralja Aleksandra 5 Katolika porta 1
21 PROGRAM NA OTVORENOM
Ign
n ori Poz
lek
aA
jat
ne
aP avl a
i trg
sa n
dra
19 18
de Trg lobo M od S e
jen ov i
sa
nska Uspe
15
va oe
23
www.
24
13
18-02h
Na izlobi radova Slavimira Stojanovia predstavljeni su crtei, grafike i objekti kojima autor istrauje fenomen stada i pojedinca u okviru komunikacijskog sistema upravljanja masama. Deo radova pripada projektu Never Boring, sa istoimene izlobe odrane 2012. u Kulturnom centru Srbije u Parizu. Razumljivim i bliskim jezikom i slikom, Stojanovi se obraa pojedincu, provocira i uznemirava porukama iskrenutih fragmenata realnosti i insistira na reakciji publike. Autor ispituje stepen samokritike i autoironije pojedinca, verujui u njihova lekovita svojstva.
14
18-02h
Dunavska 1 www.gbns.rs
Pogledom unazad preko izlobe dokumentovane grae (lanci, fotografije, tekstovi u tampi 19. veka, znamenite linosti itd.) o radu Srpske itaonice, saznaete vane injenice o nastanku i razvoju Gradske biblioteke, a u sadanjost e vas vratiti izloba u izlozima umetnikih radova akademske slikarke Marte Buterer- Ki.
Izlobu i kreativnu radionicu za decu Volim knjigu priredie za nae najmlae sugraane Centar za likovno vaspitanje dece i omladine Vojvodine. Moderatorka radionice je direktorka ovog Centra mr Eva Fedi.
18-02h
Publika Noi muzeja moi e da se upozna sa projektima za mlade realizovanim u biblioteci 2012. godine. Zajednika izloba i video prezentacija predstavie radove nastale kao rezultat projekata: Prepletaji, kola stripa u biblioteci, Budi drug-pokreni sa knjigom jedan krug.
MLADI U BIBLIOTECI
25
Kako da jo vie zavolite knjigu, itanje i uivate u bogatstvu literature pokazae vam Klub umetnika Bina koji e izvesti predstavu nastalu tokom realizacije Akcionog plana za mlade APV.
OKRAJ VS TASTATURA
22-24h
Free team je neformalna grupa mladih koja e izvesti performans i animirati prisutne u skladu sa temom i konceptom ovogodinje Noi muzeja u biblioteci.
PERFORMANS U BIBLIOTECI
15
18-02h
Umetnik svoje sutinsko interesovanje vezuje za fenomen interkulturalnosti iz ega su proistekla njegova mnogobrojna interesovanja vezana za slikarstvo, muziku, reiju, scenografiju, nauni rad. Tema projekta sugerie potrebu za iznalaenjem naina prevazilaenja stereotipnog miljenja i za procesom transformacije simbolike u likovnoj umetnosti Roma u evropski sistem kulturnih vrednosti. Zoran Tairovi je multimedijalni umetnik, roen 1966. u Novom Sadu, gde je diplomirao na Akademiji umetnosti, odsek slikarstvo. Zvanje magistra stekao je na interdisciplinarnim studijama ACIMSI-Univerzitet u Novom Sadu, Menadment u primenjenim umetnostima. Iza sebe ima 50 samostalnih izlobi u zemlji i inostranstvu. Dobitnik je vie prestinih svetskih nagrada.
TRI U JEDAN
18-02h
Na platnu formata 3x3m Zoran Tairovi slikae sa posetiocima Noi muzeja. Javno slikanje bi moglo da bude podloga za integrativnu rekonstrukciju identiteta, to znai da bi moglo da dopusti da u njemu doe do proimanja, a i prelamanja razliitih kultura kroz razliite slojeve individualnih i kolektivnih identiteta. Javno slikanje podrazumeva interakciju umetnika sa posetiocima, gde umetnik na osnovu sugestija stvara sliku interkulturalnog bia.
www. s
26
16
18-02h
GALERIJA LA VISTA
Izloba asamblaa i objekata Jovana Pantia iz ciklusa Daleke strae predstavie izbor iz njegovih najnovijih radova, a pratie je katalog sa tekstovima Dejana oria i Ljubice Miljkovi. Miljkovieva je kod Pantievih slika i skulptura istakla znaaj svetlosti i na kraju zakljuila o autoru: Uporite nalazi u religiji i metafizici, ishodite u zakonima i ljudskim mogunostima nastaloj, prihvaenoj i tumaenoj. Verujem da e svako u njegovim ostvarenjima nai ono to trai, oekuje i voli. Jovan Panti je zavrio studije slikarstva na Fakultetu likovnih umetnosti i magistrirao iz oblasti restauracije slika na Fakultetu primenjenih umetnosti u Beogradu. Radi u Narodnom muzeju u Beogradu, predaje na Akademiji SPC za umetnosti i konservaciju, organizuje strune kurseve, doprinosi usavravanju kolega i struke, objavljuje dragocene knjige iz oblasti kojom se bavi; osniva je Udruenja konzervatora, restauratora i ljubitelja umetnosti Reantika i nagrade Milorad Medi za istaknute rezultate iz oblasti konzervacije i restauracije slika.
17
18-02h
Katolika porta 5
www.kcns.org.rs
Stari trendovi su opet u modi! Retro je ponovo aktuelan i to na svetleim panoima! Vesele i kreativne sedamdesete ekaju da ih ponovo otkrijete! NIS vam omoguava da, na zanimljiv nain, upoznate bogatu drutvenu istoriju jednog vremena, kroz vrhunske dizajnerske i umetnike domete iz perioda 70-ih godina. Neki su ovaj dutveni period nazivali veselim, neki revolucionarnim, a pojedini i najvanijim periodom u istoriji dizajna. Na izlobi Polet videete upravo najprepoznatljivije novinske oglase objavljeni u nedeljniku Ekonomska politika u periodu od 1969 do 1980. godine. Nesvakidanji spoj zapadnih tekovina oglaavanja, s jedne, i socijalistickog estetizma, s druge strane. Osetite oglaavanje na jugoslovenski nain!
27
FOTO-NOMADI
Imaete priliku da otputujete gotovo dva veka unazad i prisustvujete procesu izrade kolodijumske fotografije. U mobilnoj laboratoriji, ispred zgrade Kulturnog centra Novog Sada, doekae Vas Foto-nomadi (Predrag Uzelac , Mia Keskenovi i gost iz Slovenije Borut Peterlin), koji e demonstrirati itav postupak ove tehnike iz 19. veka. Njihovi modeli bie sluajni prolaznici, nai sugraani, moda ba Vi. Moi ete da prisustvujete i postavci izlobe u nastajanju, u klubu Tribina mladih Kulturnog centra Novog Sada. Sve ovo e biti projektovano putem live streaming-a na velikom platnu, na kom e se naizmenino smenjivati deavanja u laboratoriji i galeriji, kao i videokonferencija autora iz itavog sveta koji se bave ovom tehnikom. Razotkrijte, u eri novih tehnologija, magiju nastajanja fotografije na velianstven, alhemijski nain! Budite publika, eksponat i uesnik ovog fenomenalnog dogaaja!
IA
N ATI N AL T H O
18
AT R
Plesni performans u izvoenju lanova DaNS-a, izvoakog plesnog ansambla Studija kreativnog plesa, koji predstavlja deo programa Sokolskog drutva Vojvodina. Izvoai su obrazovani plesai i glumci koji svojim nastupima pribliavaju publici savremeni plesni izraz, slavei ga kao skriveni renik due. Publika e moi da se prepusti koreografskim minijaturama Jelene Alempijevi i Tatjane Gruji nastalim u saradnji sa igraima DaNS-a. Tematika obuhvata odnose pojedinaca u drutvu, njihovo traganje za sopstvenim identitetom i svrhom postojanja. Razapeti izmeu prolosti i budunosti, poput klatna vremena njiemo se izmeu onoga to smo bili i to postajemo. DaNS ansambl: Jelena Alempijevi, Nataa Vraneevi, Maja Nedeljkov, eljka Jakovljevi, Ivana Pecovi, Laura Kanas, Mia Ini, Aleksandar Bokov i Ivan Markovi. Produkcija: No muzeja Novi Sad VISART, asocijacija za vizuelnu umetnost i kulturu i Srpsko narodno pozorite. DaNS/Studio kreativnog plesa- Sokolsko drutvo Vojvodina Ignjata Pavlasa 2-4 http:/ /www.facebook.com/DaNS.SKP, http:/ /gimnastika-ns.rs www. s
SE
RB
28
19
IA
N ATI N AL T H O
Publici Noi muzeja SNP poklanja ulaznice za predstave sa svog redovnog repertoara za 18. maj 2013: dramsku predstavu akon na sceni Pera Dobrinovi (poetak u 19,30h) i balet Labudovo jezero na sceni Jovan orevi (poetak u 19h). Potrebno je samo da pokaete svoju ulaznicu za No muzeja u Novom Sadu 2013 na blagajni Pozorita i tako obezbedite besplatnu kartu za jednu od navedenih predstava.
AT R
SE
RB
20
Ova multimedijalna izloba realizovae se u prostoru samog ulaza u zgradu Muzeja, gde e biti postavljeno improvizovano gledalite sa stolicama za posetioce. Izloba e predstaviti izdanja Pozorinog muzeja Vojvodine iz oblasti teatrologije. Emitovae se delovi iz razliitih predstava i prezentovati fotografije sa znaajnijih izlobi i fotografije grae od velikog znaaja. Jedan deo izlobe bie posveen znaajnim pozorinim plakatima. Dobrodolicu e vam poeleti volonteri u kostimima iz pojedinih predstava. 18h Koncert Midnight Trio (Nikola Pavlovi, horna; Danijela Veselinovi, truba i Vlado Kastelan, trombon).
21
Katolika porta 1
PROGRAM NA OTVORENOM
Realizacija ovog programa podrazumeva izradu objekata koji e sluiti kao turistika atrakcija za fotografisanje, runo oslikanih na Akademiji klasinog slikarstva. Motivi na objektima za fotografisanje bie prepoznatljivi i autentini za Vojvodinu i Novi Sad kao centar turistikog potencijala. Posetioci Noi muzeja moi e da se fotografiu, ali i da uestvuju u oslikavanju ovih objekata. Ovaj program e realizovati profesori, asistenti i studenti Akademije klasinog slikarstva. Univerzitet Educons, Akademija klasinog slikarstva Vojvode Putnika bb, 21208 Sremska Kamenica
www.aks.edu.rs, www.educons.edu.rs.
liman
VAR BULE
30
22
A VAR C BULE
RA L
A AZAR
23
Riba
o rsko ostrv
Du
na v
Cara Duana
dnog Naro
24
BUL.
DES
OSLO EN BO
n Ive A dria
JA
MO ST SLO BO DE
31
liman
32
22
18-02h
Half-Life, Quake, Doom, Halo, Call od Duty, Battlefield, Counter Strike... Ljubiteljima first person (shooter) igara ovi naslovi su, verovatno, poznati. Ali, kako je sve to poelo? Koje su bile prve igre na kunim raunarima i kako se ovakav nain prikaza vremenom razvijao? Ako vas interesuje kako su izgledali pra-pradede vaeg omiljenog FPS-a, svratite na Once Upon a Byte: FP(S) Edition. Kockasta grafika je zagarantovana! Produkcija: FTN Novi Sad + PMF Novi Sad / Once Upon a Byte
http:/ /www.nutlane.com/time_m.php?s=onceuponabyte
23
18-02h
U Muzeju naftne industrije Srbije izloeni su dokumenti, predmeti, makete i alati koji osvetljavaju bogatu istoriju naftne industrije u Srbiji od 1945. godine do danas. Posetioci mogu da se blie informiu o tome ta je nafta, kako se dobija, kada i gde je prvi put potekla u naoj zemlji itd. Meu izloenim eksponatima su: aparat za toenje goriva iz 40-tih, mehanika maketa dubinske pumpe, maketa naftnog polja... Muzej naftne industrije Srbije nalazi se na platou ispred Poslovnog centra NIS-a, sa desne strane fontane.
33
liman
RENA FLOTILA VOJSKE SRBIJE
1300 kaplara br. 11 www.vs.rs
24
18-02h
Spomen-soba Rene flotile predstavlja muzej vojnog renog brodarstva, jedini te vrste kod nas u zemlji, koji govori o postanku organizovanih vojnih jedinica na rekama, na ovim prostorima. Stalna postavka Spomen-sobe sastoji se od 18 odeljaka i uraena je kao unutranjost broda, sa preko osamdeset eksponata. Svaki deo Spomen-sobe govori o nekom periodu istorije i tradicije Rene flotile.
18-02h
Na ulazu u zgradu Spomen-sobe, u predvorju, postavljeni su jedro i kormilo sa siluetama mornara za posetioce koji ele da se fotografiu i postanu mornari koji kormilare pravim drvenim kormilarskim tokom. Fotografisanje nije organizovano i svima je omogueno da posetu zabelee svojim linim aparatima i u drutvu sa Panonskim mornarima.
PANONSKI MORNAR
18-02h
U zgradi Spomen-sobe Rene flotile, u velikoj sali, postavljena je izloba maketa brodova, aviona i oklopnih vozila. Veina izloenih maketa su plastini modeli, ali su izloeni i unikatni modeli runo izraeni od drvate, papira i metala. Izlobu upotpunjuje dokumentarni foto materijal sa aeromitinga irom Evrope, muzeja vazduhoplovstva I takmienja. Takoe, predstavie se maketarska raduonica sa prikazom sklapanja, bojenja I oznaavanja plastinih maketa aviona, upotrebe alata Da li znate: da je prva fabrika aviona u Jugoslaviji i Srbiji bila u Novom Sadu; da je na Dunavu kod eeljevog mosta bio hidrodrom na kome su poletali i sletali hidroavioni iz fabrike IKARUS; da je Jugovievo, deo Novog Sada, dobilo naziv po Jovanu Jugoviu, komandantu Prvog vazduhoplovnog puka Kraljevine Jugoslavije...?
Kroz ovaj sadraj, koji su vam pripremili Maketarski klub Novi Sad i IPMS Srbija u saradnji sa Renom flotilom Vojske Srbije, upoznajte i zavolite ovaj zanimljiv hobi.
www.
banovina
ori Poz g r t
re Jev
A.Ce
34
ni
nd ra
29
Mo
de
Ale ksa
ne
IHA JLA PU BULEVAR M
30
PINA
31
P. D r
Vas e
. Zren janina
sarc
ina
Trg mla de
33
nac a
ska
K.
27 25 26 28
j i a
M. Antia
ap
S ta
nik
ele z
Mak
Go ima
rkog
32
BUL . OS
Rad
nik
29 OTP BANKA
30 VLADA AP VOJVODINE
Petra Drapina 3 Radnika 20a
31 AMERIKI KUTAK NOVI SAD 32 POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZATITU PRIRODE 33 KOLA ZA DIZAJN BOGDAN UPUT
Petra Drapina 26
O LOB EN
JA
35
banovina
!!! NE PROPUSTITE U ZONI - BANOVINA !!!
20-02h HUMANIZAM I RENESANSA U CENTRALNIM APENINIMA I PARALELE 18-02h EKA: KOLONIJA NOVIH IDEJA 22-24h KONCERT BENDA ANA FRLIN & JAZZ PROPELEROS 18-02h SLIKARSTVO ZORANA PETROVIA
18-02h UPOZNAJ NOVAC PROPUTUJ SVET 21-24h LICE S NOVANICE 18-02h THE DARK KNIGHT AT THE MUSEUM - BATMAN
banovina
36
25
20-02h
20-02h
Ova izloba je zajedniki projekat Galerije Matice srpske i Francuskog instituta u Srbiji, koji promovie veze srpske i francuske kulture. umanovi je u Parizu proveo nekoliko godina i tada je oslikao jedan od stubaca u uvenom pariskom kafeu La Coupole. Sluaj je hteo da se skice za etiri enske figure danas uvaju u privatnom vlasnitvu u Srbiji, a da su originalne zidne slike i dalje u Parizu. Izloba premijerno predstavlja umanovieve skice za etiri karijatide, a upotpunjena je replikom oslikanog stubca, video radom umetnika Igora Antia, za koji je muziku radila Aleksandra Vrebalov, i fotografIjama ovog uvenog lokala, sa namerom da se deo atmosfere i duha mondenskog Pariza prenese u Novi Sad.
37
banovina
18-02h
U okviru izlobe Sava umanovi i tajna pod kupolom, bie realizovana kreativna radionica za decu u kojoj e deca, inspirisana izlobom slikati i crtati svoju tajnu pod kupolom. Radionice e voditi kustosi i konzervatori Galerije zajedno sa saradnicama sa Odseka za pedagogiju Filozofskog fakulteta u Novom Sadu i kreativne radionice Matalica.
18-02h
U Stalnoj postavci Galerije posetioci e moi da uivaju u remek delima srpske umetnosti XVIII, XIX i prve polovine XX veka. Realizovae se razliiti interaktivni sadraji u saradnji sa brojnim saradnicima: plesnim studiom Allegro; organizacijom Per.Art iz Novog Sada, koja radi na afirmaciji stvaralatva osoba sa intelektualnom ometenou u okviru programa Umetnost i inkluzija; PU Radosno detinjstvo; kreativnim asopisom Matalica; Srpskim narodnim pozoritem i drugima.
26
18-22h
Prezentacija edukativnog programa za decu Galerije Matice srpske - Potraga za blagom, realizovae se kroz kreativnu radionicu Mali kustos, mali konzervator u kojoj e se deca oprobati u ova dva muzejska zanimanja.
Kroz interaktivnu igru praenu poukama pedagokog odeljenja Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, deca e samostalno stvarati, a potom i izlagati nova umetnika dela. U skladu sa aktuelnom izlobom Eka: kolonija novih ideja, pribliie im se nain rada i doarati kreativna atmosfera uwww. okviru jedne umetnike kolonije. s
banovina
20-23h
38
U SRCU GRADA
U okviru ovog programa mladi umetnici, studenti Akademije klasinog slikarstva iz Sremske Kamenice (Univerzitet EDUCONS), pred publikom e prikazati razliite procese u nastanku njihovih radova inspirisanih arhitekturom, ljudima i prizorima iz centra grada. Ba kao to su stvarali Konjovi, Tabakovi, Radovi, Cuca Soki i drugi poznati umetnici...
22-24h
Bend Ana Frlin & Jazz Propeleros je jedan od predstavnika novosadske dez scene. Izvodi prvenstveno autorske kompozicije, ali i popularne dez standarde, nastupajui na koncertima i festivalima irom Srbije i regiona. Bend ine Ana Frlin (vokal), Bojan Krtini (saksofon), Ervin Malina (kontrabas) i Aleksandar Turukalo (gitara).
27
18-02h
Ova postavka obuhvata umetnika dela iz fonda Savremene galerije Zrenjanin, iji su autori zastupljeni i u kolekciji Pavla Beljanskog: Jovan Bijeli, Ivan Tabakovi, Ivan Radovi, Milan Konjovi, Ljubica Cuca Soki, Milenko erban i drugi. Izloba je osmiljena s namerom da prui novo vienje o znaaju umetnike kolonije. Dela, u najveoj meri inspirisana vojvoanskom ravnicom, predstavie tendencije u umetnosti druge polovine XX veka, koje su se kretale od realizma i naive do asocijativne apstrakcije. Izloba se realizuje u saradnji sa Savremenom galerijom Zrenjanin.
18-02h
U saradnji Akademije umetnosti u Novom Sadu, Inkluzivno kreativnog centra kole Milan Petrovi i Spomen-zbirke Pavla Beljanskog, bie predstavljena izloba radova osoba sa posebnim potrebama nastalih u okviru kreativnih radionica Reciklart.
39
banovina
GALERIJA LIKOVNE UMETNOSTI POKLON ZBIRKA RAJKA MAMUZIA
Vase Stajia 1 www.galerijamamuzic.org.rs
28
18-02h
Izloba slika u tehnici ulja Zorana Petrovia, iz zbirke Galerije Rajka Mamuzia, zbirke Savremene galerije iz Zrenjanina, Legata u Opovu i Narodnog muzeja iz Paneva. Zoran Petrovi, gledajui svet novim oima, fasciniran mainskim konstrukcijama, od skica onog to vidi, prelazi na slobodne asocijacije i transformisanje mainskih i konstruktivnih elemenata u sasvim novi vid slikarskog izraavanja. Zoran Petrovi roen je 1921. godine. Diplomirao je na Akademiji likovnih umetnosti u Beogradu, gde je kasnije radio kao redovan profesor. Bio je lan Samostalni, jedan od osnivaa Decembarske grupe i osnivaa umetnikih kolonija. Pored slikarstva i vajarstva bavio se literaturom. Umro je 1996 . godine u Beogradu.
18-02h
Projekat Lutajui otisak promovie i afirmie umetniku grafiku u elji da je priblii to irem krugu zainteresovanih, s posebnim akcentom na tradicionalne grafike tehnike. Uesnici projekta demonstrirae proces tampanja grafikog otiska i predstaviti svoje radove.
LUTAJUI OTISAK
www.
banovina
40
29
21-00h
OTP BANKA
Ako elite novanicu sa svojim likom, ne propustite ovaj zanimljiv interaktivni program koji vam poklanja OTP banka. Program podrazumeva pojedinano fotografisanje posetilaca nakon kojeg se, uz odgovarajui softver na raunaru, va lik u veoma kratkom vremenskom intervalu, montira na novanicu OTP banke posebno dizajniranu za ovu priliku. Novanice se na licu mesta tampaju i poklanjaju publici kao suvenir sa Noi muzeja.
LICE S NOVANICE
18-02h
Izloba aktuelnih novanica iz dalekih i egzotinih zemalja vodi nas na put oko sveta i upoznaje sa drugaijim , zanimljivim zemljama i kulturama. Saznaete: ija lica krase angolsku kvanzu i panamsku balbou; ta predstavljaju objekti koji se pojavljuju na valuti ariari sa Madagaskara ili na taki iz Bangladea; ko je dizajnirao japanskio jen i kakva je simbolika upotrebljena na argentinskom pezosu...
Izloba je rezultat saradnje OTP banke i Asocijacije za vizuelnu umetnost i kulturu VISART. Doite da zajedno putujemo po svetu i uivamo u zvucima EXIT-a 2013! 18-21h Kupi me, prodaj me...
Ova deija kreativna radionica sastoji se iz dva segmenta: likovnog, u kome deca prave svoje novanice, i interaktivnog, u kome u improvizovanoj prodavnici koriste novac koji su napravila. Kroz igru i matu, deca e saznati vie o vrednosti novca i njegovoj praktinoj primeni. Sve to kupe u prodavnici, ponee sa sobom kao uspomenu sa Noi muzeja. Radionicu vode Viktoria iko, Ljubica Tankosi i Duan Basara, saradnici za likovno vaspitanje u PU Radosno detinjstvo.
banovina
42
30
18-24h
VLADA AP VOJVODINE
Posetioci ove izlobe imae priliku da vide, ili da se podsete, kako su se i od ega pravile lutke u Vojvodini nekada: lutke od kukuruzovine ili ljutike, krpene lutke... Deo ovih eksponata delo su lanica Udruenja ena iz Kovaice, Golubinaca, Baje, Bakog Petrovca i drugih. Lutke u narodnim nonjama ine kolekciju lutaka od 19. veka do danas. Lutke obuene u slovaku narodnu nonju (tzv. ifonku), rumunsku, srpsku/lalinsku, maarsku, slovenaku, hrvatsku, crnogorsku, makedonsku, bosansku, muslimansku, albansku, rusinsku, kijevsku, englesku, poljsku, italijansku, romsku i arapsku narodnu nonju, doaravaju autentinost kraja i zemlje iz koje potiu.
18-24h
Izloba i degustacija tradicionalnih kolaa po domaoj recepturi lanica udruenja koje ive u Vojvodini. Autor: Zavod za ravnopravnost polova i Pokrajinski sekretarijat za privredu, zapoljavanje i ravnopravnost polova AP Vojvodine, Bulevar Mihajla Pupina 6/IV, www.ravnopravnost.org.rs
31
18-02h
Betmen, jedan od najprepoznatljivijih izmiljenih likova dananjice, prvi put se pojavio u maju 1939. godine u 27. broju detektivskih stripova i, nedugo nakon toga, stekao dotad nevienu popularnost. Jedan je od retkih superheroja koji nema nijednu super-mo, ve sam osmiljava, dizajnira i projektuje razliite vrste pomagala i upravo to ga ini zanimljivim. Na izlobi stripova, igraaka i reprinta najznaajnijih scena, posetioci e saznati kako je nastala i tekla pria o ovom superheroju i moi da predloe izgled Betmena i njegovih pomonih sprava u budunosti. Izlobu prati projekcija filmova o Betmenu, predavanje o fenomenu Betmena i radionica za decu.
43
banovina
POKRAJINSKI ZAVOD ZA ZATITU PRIRODE
Radnika 20a www.pzzp.rs
32
18-02h
Ekokult predstavlja jedinstvenu manifestaciju u kojoj su integrisani svi segmenti eko arhitekture, eko kulture, eko umetnosti, eko dizajna i eko ivota. Posetioci e biti u prilici da vide razliite projekte, modele, predmete, proizvode i ekoloke aparate, umetnike radove, instalacije i performanse inspirisane ekolokim pogledom na svet iz oblasti arhitekture, enterijera, slikarstva, grafike, vajarstva, keramike, tekstila i savremenog odevanja, scenografije, kostimografije i fotografije. Takoe, publika e moi da uestvuje u radionici na temu Tradicionalna eko arhitektura i naini graenja, stari zanati i eko ivot, i u eko foto performansu, uz uee umetnika i strunjaka svih generacija i poznatih linosti meu kojima su: moderator Vladimir Lovri, Veljko Milkovi, Maja Volk, Vesna de Vina, Boidar Mandi, Dragoslav Bokan...
EKOKULT
18-02h
Ova interaktivna izlobaradionica osmiljena je sa ciljem da vas podseti na: drveni luk. Priu o drvenom luku pripovedae vam lukari radionice Staro brdo, koji izrauju istorijski tane replike lukova svih namena i koji e vam pokazati koliko truda i panje, vremena i strpljenja je potrebno da se pojedinano birani, najkvalitetniji komadi drveta, pretvore u mone posetioce iz prolosti, onakve kakve su imali nai preci.
Radionica e vas voditi kroz razvoj saznanja o obliku nae planete. Zajedno emo zaviriti u shvatanja raznih naroda, filozofa i velikih naunika, doi do dananjih shvatanja, a zatim otii daleko u vasionu da zavirimo u svet zvezda. Mali i veliki ljubitelji geografije svoja znanja moi e da pokau u zanimljivim kvizovima, igricama i likovnim radionicama, a najuspeniji dobie diplome i zvanje mali geograf. Autori radionice su lanovi Drutva mladih istraivaa Branislav Bukurov iz Novog Sada.
www. s
banovina
44
33
19-21h
Primena recikliranih materijala u tradicionalnim tehnikama tkanja. Otkani uzorci dopunjeni su starim tehnikama tampanja i bojenja tekstila - peati i abloni - i predstavljaju rad uenika IIIt i IVt razreda i prof. Mire ili, odsek tekstila. Zainteresovani posetioci mogu da se oprobaju u ovim tehnikama.
18-20h
Primena otkanih uzoraka od recikliranog materijala u odevanju, rad uenika IIIt i IVt razreda i prof. Lidije Stankovic, odsek tekstila.
LUTKA OD PAPIRA
MELODIJA TEKSTILA
18-02h
tamparija
svaki
DETALJ je BITAN
tvrava
40 39
46
Most Duga
trosm
ajerov a
38
Beogr
PEN
adska
Beog
STE
35 34
rads ka kapi ja
ICE
Tvr
35 SAT NA TVRAVI
36 GALERIJA TAPISERIJA BOKO PETROVI 37 ATELJE NADE NEDELJKOVI 38 CRKVA SVETOG JURAJA
Petrovaradinska tvrava, Hornverk 12/27 Petrovaradin, trosmajerova 20 Petrovaradin, Beogradska 23 Petrovaradin, Beogradska 3
DUNAV
a av
36 37
47
tvrava
!!! NE PROPUSTITE U ZONI - TVRAVA !!!
35 SAT NA TVRAVI
18-02h 2,5 VEKA OTKUCAJA 18-02h VENANJE- PETROVARADIN KROZ ISTORIJU PRIVATNOG IVOTA, II DEO 18-02h NOVA ETNOLOGIJA
34
18-02h
Izloba e predstaviti sedam srednjovekovnih tvrava na Dunavu u Srbiji koje svedoe o intenzivnom toku istorije i njegovom uticaju na oblikovanje jedinstvenog konglomerata naeg dananjeg naslea. Razvojni projekat Put kulture - Tvrave na Dunavu, pokrenut je 2010. godine, u sedam gradova i optina na Dunavu koji batine reprezentativne tvrave - Ba, Novi Sad, Beograd, Smederevo, Veliko Gradite, Golubac i Kladovo ima za cilj da sedam dunavskih tvrava od posebne kulturne vrednosti povee u jedinstvenu tematsku celinu i omogui da njihov ekonomski i socijalni potencijal bude stavljen u funkciju razvoja lokalnih sredina u kojima se tvrave nalaze.
TVRAVE NA DUNAVU
18-20h
tvrava
48
35
Petrovaradinska tvrava
SAT NA TVRAVI
36
Crtei, tapiserije i tkani i filcani trodimenzionalni objekti Milice Kecman, koje je autorka radila u saradnji sa Enisom Omanovi iz Biljana i Erminom Islamevi i Enesom Kurtoviem iz udruenja Terra Sana iz Sanskog Mosta, predstavljaju potpuno novi pristup tapiserijskoj umetnosti u opusu ove autorke inovativan, i po postupku i po ideji koja korespondira sa arhainim i primordijalnim u oveku. Ustanova za izradu tapiserija Atelje 61: Tvrava 9, Petrovaradin, www.atelje61.org.rs
37
Ovaj land art projekat ima ekoloki i reciklani karakter koji e se ugraditi u eksterijer prostora ispred ateljea 27 u Hornverku. Tamo e vas saekati graevina od dnevne tampe, mini koloseum, nastala uz uticaj sunca i vode. Sastavni deo koloseuma je i intervencija na drvetu umetnice Dunje Nedeljkovi.
49
tvrava
Otvaranje izlobe radova lanova Daruma Drutva za afir19h maciju i reafirmaciju umetnika Razgovor o ovom projektu sa uesnicima izgradnje koloseu20h ma (Mate Saftic, Riccardo Mario Serafin) 21h Koncert pijaniskinje Rite Kinke Koncert studenata Akademije umetnosti Novi Sad 22h
trosmajerova 20 Petrovaradin
38
VENANJE 18-02h
Posetioci izlobe upoznae kulturno-drutveni i zabavni ivot stanovnika Petrovaradina od kraja 19. do sredine 20. Veka: kako su izgledala venanja, i sve to je bilo vezano za taj dogaaj (moda, obiaji, veridbe, proslave, muziari, mesta proslavljanja, upoznavanje); kako su funkcionisala vatrogasna, sportska, pevaka i karnevalska drutva. Uz dokumentani foto-materijal, nekadanjem ambijentu doprinee i ekponati kao to su: venanica, frak sa cilindrom, cipele, tap, svatovski sto, tafiri, uniforme..., kao i pratei muziki program. Autor izlobe: Dragan Gegenbauer.
Beogradska 23 Petrovaradin
39
40
KOORDINATOR NACIONALNE NOI MUZEJA U SRBIJI Umetniko produkcijska grupa No muzeja, Beograd Osnivai: Ana Jovanovi I Mladen Petrovi
ORGANIZATOR NOI MUZEJA U NOVOM SADU
TIM NOVOSADSKE NOI MUZEJA: KOORDINACIJA i ORGANIZACIJA Svetlana Mladenov i Zorana Ruii ODNOSI S JAVNOU Goranka Jednak Maksimovi MARKETING Slaana Mikovi IZVRNA ORGANIZACIJA Tijana Filipov, Mladen Mikovi i Dunja Huzjan ADMINISTRACIJA Slavica Novakovi, Vesna Andri WEB ADMINISTRACIJA Biljana Ruii DESIGN&PREPRESS Visart TEHNIKA PODRKA Line audio Novi Sad REALIZACIJA Ilija Koci FOTO DOKUMENTACIJA Milan Uljmanski i Aleksandar Kamasi UREENJE I IZDAVANJE KATALOGA Visart ODGOVORNA UREDNICA Svetlana Mladenov UREDNICA Zorana Ruii TAMPA Futura, Petrovaradin ZAHVALJUJEMO Srbijagas, Turistika organizacija Novog Sada,
ednim kreditom obezbedite dodatnu gotovinu za sve vae potrebe, slobodno raspolaite novcem kada i kako vam odgovara, a ukoliko zatreba moete renansirati i sve vrste obaveza kod drugih banaka!
PREDNOSTI:
Brz proces odobravanja i realizacije Bez obaveze prenosa zarade u OTP banku Povoljnija kamata za sve klijente koji primaju zaradu ili penziju u OTP banci Za iznose do 1.200.000 dinara potrebna je samo menica ili administrativna zabrana Naknadu za izvetaj Kreditnog biroa i menicu plaa banka