Professional Documents
Culture Documents
Primjer Koordinacije Izolacije
Primjer Koordinacije Izolacije
DEFINICIJE
Koordinacija izolacije: Izbor dielektrine vrstoe opreme obzirom na napone koji se mogu javiti na dijelovima sistema uzimajui u obzir uvjete okolia i karakteristike zatitnih ureaja; Vanjska izolacija: Rastojanje u zraku, i povrina u kontaktu sa zrakom vrste izolacije opreme koja je predmetom dielektrikih naprezanja i efekata atmosferskih i ostalih vanjskih uvjeta, kao to je zagaenje, vlanost i dr; Unutranja izolacija: Unutranja vrsta, tena i plinovita izolacija opreme, koja je tiena od atmosferskih efekata i ostalih vanjskih uvjeta; Samo-obnovljiva izolacija: Izolacija koja potpuno obnavlja svoje izolacijske karakteristike nakon razarajueg pranjenja; Nesamo-obnovljiva izolacija: Izolacija koja gubi svoje izolacijske karakteristike, ili ih ne obnavlja u potpunosti nakon razarajueg pranjenja; Osnovni izolacijski nivo na atmosferske impulse (BIL):Osnovni izolacijski nivo na atmosferske impulse je elektrina vrstoa izolacije izraena pomou vrne vrijednosti standardnog atmosferskog impulsa. BIL je vezan za specificirani oblik vala pored toga to je vezan za standardne atmosferske uvjete. BIL moe biti statistiki ili konvencionalni. Statistiki BIL vezan je za samoobnovljivu izolaciju a konvencionalni za nesamoobnovljivu, a obadva vrijede za suhe uvjete. Statistiki BIL ima vrijednost jednaku vrnoj vrijednosti standardnog atmosferskog impulsa kojem je izolacija izloena sa 90% vjerovatnoom podnoenja i 10% vjerovatnoom kvara. Konvencionalni BIL ima vrnu vrijednost jednaku standardnom atmosferskom impulsu za koji izolacija nije izloena razarajuem pranjenju za specificirani broj narinutih impulsa. Karakteristike izolacijske vrstoe mogu se predstaviti kumulativnom Gausian raspodjelom, slika 1. Srednja vrijednost ove raspodjele ili karakteristike definirano je kao kritini preskoni napon ili CFO.
Slika 1. Karakteristika izolacijske vrstoe za samoobnovljivu izolaciju [1] Primjenjujui kritini preskoni napon (CFO) na izolaciju rezultirat e 50% vjerovatnoom preskoka. Definirajui BIL kao 10% vjerovatnoom preskoka, proizilazi da je BIL
(1)
f u jedininim vrijednostima od CFO naziva se koeficijent varijacije i definira kao standardna devijacija od CFO. f za atmosferske impulse iznosi 2-3%. Konvencionalni BIL se jednostavnije definira ali ima manje znaenja po izolacijsku vrstou. Za narinute impulse (jedan ili vie) standardnog oblika vala i vrne vrijednosti jednake BIL na izolaciju, ako se ne javi preskok, smatra se da je izolacija ima BIL. Izolacijska vrstoa koja ima karakteristike
na Sl. 2, pretpostavlja se da raste od 0% preskoka ili kvara pri naponu jednakom BIL do 100% vjerovatnoe preskoka pri istoj vrijednosti BIL.
Slika 2. Karakteristika izolacijske vrstoe za nesamoobnovljivu izolaciju [1] Izolacijska vrstoa na atmosferske impulse obino se specificira samo sa CFO. Izolacijska vrstoom na atmosferske impulse smatra se jedna veliina, CFO ili BIL. Izolacijska vrstoa na atmosferske impulse moe se dati i V-t krivom. Jednaina koja ugrubo predstavlja V-t krivu za vremena do proboja jednaka 2-11s je
(2)
gdje je VB probojni, preskoni ili vrni napon, t-vrijeme do proboja ili preskoka. Za izolatore i prekidae, pri standardnnim ispitivanjima na odrezani val, koristi za 3s ispitna vrijednost od 1.15xBIL, a za prekidae pri 2s, 1.29xBIL. Ovisnost CFO od preskonog rastojanja je linearna, tako da se CFO moe dati jednom vrijednou gradijenta pri kritinom preskonom naponu, ili CFO gradijent pomou kV po metru. Predloene vrijednosti CFO za zrana iskrita i izolatore mogu se dobiti iz izraza
(3)
gdje je S-preskono rastojanje u m, CFO u kV, + i oznaavaju pozitivni i negativni polaritet. Odabrani odvodnici prenapona u postrojenju 110 kV Za zatitu postrojenja od prenapona odabrani su odvodnici proizvoaa OHIO BRASS tipa PVN 84 (za zatitu transformatora, MOP-a i DV izlaza) i tipa PVN 57 (za zatitu neutrala transformatora). Karakteristike odvodnika PVN 84 su: Nazivni napon (kVeff) 108 Maksimalni stalni tadni napon (MCOV) (kVeff) 84 Maksimalni 0.5s napon pranjenja (kV) 288.9 Maksimalni zatitni nivo na sklopne impulse (kV) 205.6 Maksimalni napon pranjenja na impulse oblika strujnog vala 8/20s I (kA) 1.5kA 3kA 5kA 10kA 20kA 40kA U(kV) 221.8 233.2 244.0 262.6 290.7 330.1
3. DEFINIRANJE ATMOSFERSKIH, SKLOPNIH I PRIVREMENIH PRENAPONA U RAZMATRANOM DIJELU MREE NA 110KV STRANI
3.1 Atmosferski prenaponi Ekvivalentni krug za pogonsko stanje: ukljuen 110kV DV Visoko i generator G6 bez ugraenih MO odvodnika prenapona, dat je na Sl. 3. Atmosfersko pranjenje zavrilo je na DV Visoko. Parametri upadnog vala su t/tz=0.6/50s, S=1200kV/s, U=720kV.
Ekvivalentni krug za pogonsko stanje:ukljuen 110kV DV Visoko i generator G6 sa ugraenim MO odvodnicima prenapona u taki J (kod energetskog transformatora), dat je na Sl. 5.
Energija kroz odvodnik prenapona je WJ=22.5KJ Kada bi se narinuo val oblika dvostruko manje strmine, iste vrijednosti amplitude (U=720kV) napon u takama je
Taka Napon (kV) UA 470 UB 457 UC 452 UD 407 UE 364 UF 277 UG 291 UH 270 UI 290 UJ 237
Za narinute valove duine zaelja od 150 s energija kroz odvodnik je WJ=67.5kJ, a za duine zaelja od 300 s, WJ=136kJ.
Ekvivalentni krug za pogonsko stanje: ukljuen 110kV DV Visoko i generator G6 sa ugraenim MO odvodnicima prenapona u taki J (kod energetskog transformatora) i C (na ulazu u postrojenje), dat je na Sl. 7.
3.2 Sklopni prenaponi Ekvivalentni krug za pogonsko stanje: uklapa se dionica 110 kV dalekovoda Zenica 1-Te Kakanj, duine 28.6 km, sa strane TS Zenica 1 sa otvorenim krajem u TE Kakanj, dat je na Sl. 8. Simuliraju se slijedea uklapanja: -nesimultani uklop (tropolni), -tropolni ponovni uklop.
U f max 2 3 Us
vrijednost sklopnog prenapona, Us-nazivni napon na strani izvora. Nakon provedenih prorauna dobijene su slijedee vrijednosti: Nesimultani tropolni uklop (Slika 9) Provedenom analizom dobijene su vrijednosti faktora prenapona na poetku i kraju linije pri tropolnom nesimultanom uklopu u vrhu faznog napona u TS Zenica: k1=1.68 j.v. k2=2.14 j.v. (Slika 10)
Slika 10. Napon u TS Kakanj (k2) pri tropolnom nesimultanom uklopu u TS Zenica, Tropolni APU (Slika 11) Provedenom analizom dobijene su vrijednosti faktora prenapona na poetku i kraju linije pri tropolnom automatskom ponovnom uklopu u vrhu faznog napona u TS Zenica sa maksimalnim zaostalim naponom od 1.0 j.v. u postrojenju TE Kakanj: k1=2.53 j.v. k2=3.45 j.v. (Slika 12)
3.3 Privremeni prenaponi Privremeni prenapon pri naglom rastereenju dalekovoda TS Zenica 1-TE Kakanj, isklop u TS TE Kakanj. Zamjenska shema uklopnog stanja data je na Sl. 13.
Slika 13. Zamjenska shema Vrijednost faktora privremenog prenapona uslijed rastereenja jedinice transformator-generator G5 u TE Kakanj je k2=1.23 j.v. Trajanje ovih prenapona je reda 1 sec. Privremeni prenapon pri zemljospoju dalekovoda TE Zenica - TE Kakanj, zemljospoj u TE Kakanj. Zamjenska shema uklopnog stanja data je na Sl. 14.
Slika 14. Zamjenska shema Vrijednost faktora privremenog prenapona uslijed zemljospoja u TE Kakanj je k2=1.54 j.v. (Slika 15). Trajanje ovih prenapona je obino krae od 1 sec.
IZOLACIJE
Za postrojenja naponskih nivoa iz Opsega I (1kV<Um245kV) IEC 71-1 [2] specificira standardni nazivni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije i standardni podnosivi napon na atmosferske impulse, uzimajui u obzir sva mogua naponska naprezanja (privremeni prenaponi, prenaponi sporog porasta ela vala, prenaponi brzog porasta ela vala). Standardni podnosivi fazni napon na sklopne impulse obuhvaen je kratkotrajnim podnosivim naponom industrijske frekvencije. Za napone iz Opsega I, procedure provedbe koordinacije izolacije propisuju specificiranje iste vrijednosti za faznu i meufaznu izolaciju. Zbog moguih visokih meufaznih prenapona sporog porasta ela vala (automatski ponovni uklop), mogu se specificirati i standardne vrijednosti meufaznih podnosivih napona za prenapone brzog porasta ela vala. Pri provedbi koordinacije izolacije podrazumijeva se da je: -najvii napon sistema Us=123 kV, -nivo zagaenja je vrlo velik (IV), -nadmorska visina ugradnje opreme je H=500 m -preostali naponi odvodnika pri nominalnoj struji pranjenja (10 kA oblika vala 8/20 s) i/ili pri strmom strujnom impulsu oblika 1/20 s se usporeuju sa podnosivim naponom opreme na atmosferski impuls, -reprezentativni atmosferski prenaponi za koje se projektuje zatita obino uzrokuju struje kroz odvodnik sa trajanjem ela koje je blie vrijednosti od 1 s nego 8 s. Koritenje preostalog napona pri strmom strujnom impulsu rezultira aproksimativno 5% viem prenaponu od onog kada se koristi preostali napon pri nominalnoj struji pranjenja oblika 8/20 s. 4.1 Napon industrijske frekvencije Za provedbu koordinacije izolacije, najvanije je odrediti maksimalni stalni radni napon sistema, Us=123 kV. 110 kV postrojenje TE Kakanj smjeteno je u krugu TE Kakanj, gdje produkti sagorijevanja u TE Kakanj i blizina Cementare Kakanj sa elementima cementne praine uslovljavaju vrlo teko (IV) zagaenje okoline. U skladu s tim, minimalno puzajue rastojanje izolacije mora biti 31,0 mm/kV najvieg napona sistema. 4.2 Privremeni prenaponi Prvi uzrok znaajnijih privremenih prenapona je zemljospoj, koji uvjetuje porast faznih napona sa faktorom zemljospoja k=1.54 j.v. Odgovarajui fazni reprezentativni privremeni prenapon iznosi: Urp= 1.54
Us 3
= 109 eff kV
Drugi izvor privremenih prenapona je ispad optereenja koji uvjetuje porast faznog napona od k=1.23 j.v., to rezultira faznim i meufaznim reprezentativnim privremenim prenaponom od:
U rp = 1.23
Us 3
= 87.3eff kV (fazno) i
Oprema se ugrauje na nadmorskoj visini od 500 m. Odgovarajue vrijednosti faktora, ka, su [3]: Za podnoenje napona industrijske frekvencije, ka=1.03, Za podnoenje sklopnog prenapona, kafazno=1.06 i kameufazno=1.063 Za podeenje atmosferskog prenapona, ka=1.063
Zahtijevani podnosivi privremeni prenaponi iznose, Urw=1.051.03109=118eff kV (fazno), i Urw=1.051.03151=163eff kV (meufazno). 4.3 Prenaponi brzog porasta ela vala (atmosferski prenaponi) U skladu sa IEC Standardom [3] koordinacioni podnosivi prenapon na atmosferski impuls u bilo kojoj taki postrojenja dobiva se iz izraza,
S U t = U odv + 2 T , n
(4)
gdje je T-maksimalno vrijeme puta izmeu odvodnika (ukljuujui duine spojnih i uzemljivakih veza) i tiene opreme, n-broj linija prikljuenih na postrojenje, S-strmina upadnog vala,
S=
Kc , ( L sp + Lt )
(5)
Rt 1 = (uobiajene vrijednosti za Rkm Rkm ( BFR)( MTBF ) (BFR)=1/100km.godina a Rt(MTBF)=1/400godina, Kc=675 kV-km/s [1, 3].
Sigurnosne granice predloene od strane IEC Standarda [3] su 5% za vanjsku izolaciju. Sraunati napon na opremi usporeuje se sa BIL a ne sa ispitnim nivoom odrezanih valova, budui da IEC ne specificiraju ispitivanja odrezanim valom. Koristei vrijednosti proradnog napona na val oblika 8/20s, struje odvoenja 10kA, Uodv= 262 kVvrno , Lsp=300 m, BFR=1/100km.godina, MTBF=400 godina i n=2. Rastojanje izmeu ugraenih odvodnika prenapona i tiene opreme (napr. energetski transformator) iznosi 30 m (T=0.1 s). Iz odabranih vrijednosti za Rt(MTBF)=1/400 god i Rkm(BFR)=1/100 km-god, dobije se
Lt = Rt 1 100 = = = 0.25 km Rkm ( BFR)( MTBF ) 400
S=
Vrijednosti konstanti kc i A, dati su u tabeli 4.1 Tabela 4.1 Konstanta priguenja koronom, kc i faktor A
Tip linije Distributivne linije (meufazni preskoci): -sa uzemljenim konzolama (preskok prema zemlji pri niskim vrijednostima napona) -sa drvenim stubovima (preskok prema zemlji pri visokim vrijednostima napona) Prenosne linije (jednofazni preskok prema zemlji) -jedan vodi -dva vodia kc, kV-km/s 135 405 675 1050 A (kV) 900 2700 4500 7000
Zahtijevani podnosivi prenapon na atmosferske impulse, Urw, dobije se mnoenjem koordinacionog podnosivog prenapona, Ucw, sa sigurnosnim faktorom ks=1.05 i atmosferskim korekcionim faktorom, ka, koji iznosi 1.063
Zahtijevani podnosivi napon na sklopni impuls obuhvaen je standardnim kratkotrajnim ispitivanjem na napon industrijske frekvencije ili ispitivanjem na standardni atmosferski impuls.
4.4 Izbor standardnih vrijednosti podnosivih napona
Za vanjsku izolaciju postrojenja odabire se standardni kratkotrajni podnosivi napon industrijske frekvencije od 230 kVeff i standardni podnosivi napon na atmosferski impuls od 550 kVvrno. Minimalna zrana rastojanja izmeu faza i izmeu faze i uzemljenih dijelova mora biti jednaka ili vea od 1100 mm [3].
LITERATURA
[1] A.R.Hileman, Insulation Coordination for Power Systems, Marcel Dekker, 1999 [2] IEC 71-1 Insulation coordination, Part 1, Definitions, principles and rules, 1993 [3] IEC 71-2 Insulation coordination, Part 2. Application guide, 1996