PRIKAZI

Lorena LINARDON1

FROSIO to je to, kome treba i zato?

(posebno kod tankera, a i sada glede novih zahtjeva vezanih za tankove balasta), pojavila se potreba za nekakvim oblikom formaliziranja znanja iz podruja antikorozije, za operativce, dakle ljude koji se uglavnom bave primjenom u brodogradnji i industriji. Tako je nastao i poeo se primjenjivati FROSIO. Sam je naziv zapravo izvedenica poetnih slova norvekog naziva za Norveki profesionalni savjet za edukaciju i certikaciju inspektora za pripremu povrine (engleski The Norwegian professional council for education and certication of inspectors for surface treatment, ili norveki Faglig Rd for Opplrning og Sertisering av Inspektrer innen Overatebehandling). Osnovni razlog osnivanja FROSIO-a bio je u tome to je zakljueno da je 90 posto problema koji se dogaaju u aktivnostima bojenja i preranoga propadanja tijekom eksploatacije broda, izazvano loom ili neadekvatnom pripremom povrine. S druge strane, istodobno raste oekivana trajnost zatite. FROSIO je baziran na norvekom standardu NS 476. Prema njemu, trae se stvarna znanja o: - opremi za pripremu i aplikaciju, - metodama pripreme i aplikacije, - teorijama materijala (teorijama korozije, te zatitnim premazima i bojama), - potrebnim normama i pravilima, - naelima QA, - sigurnosti na radu i zatiti ljudi i okolia. Od FROSIO certiciranog inspektora oekuje se da bude osposobljen : - da prepozna i rijei probleme vezane za aplikaciju premaza, na licu mjesta, - da je u stanju proitati i razumjeti specikaciju bojenja, - da samostalno izrauje sva potrebna izvjea. Teorijski, FROSIO inspektor moe postati svatko. Potrebno je prijaviti se i zatraiti pravo na stjecanje certikata. Postoje tri razine inspektora, a ostvarena razina ovisna je o radnom iskustvu u podruju antikorozije. Najvii, III. stupanj moe se ostvariti ukoliko imate barem 5 godina radnog iskustva u poslovima antikorozije. Nakon prijave, svi potencijalni inspektori prolaze dvotjednu teorijsku i praktinu izobrazbu. Po obavljenoj izobrazbi polae se dvodnevni test (prvi dan teorijski dio, drugi dan praktini dio). Ukoliko se poloe oba dijela, stjee se pravo na certikat i dobiva titula FROSIO certiciranog inspektora I., II. ili III. razine. Certikat vrijedi 5 godina nakon ega ga je potrebno obnoviti. Osnovni uvjet za obnavljanje certikata je dokaz o obavljanju poslova antikorozije u prethodnom razdoblju, bez stanke due od 2 godine. FROSIO je nastao kao nacionalni program osposobljavanja u Norvekoj. U isto vrijeme nastajali su slini programi i u nekim drugim zemljama, od kojih je najpoznatiji onaj iz Francuske (ACQPA). Meutim, nakon nekog vremena formalno su najpriznatiji programi, koji su danas i najvie koriteni, oni koji osposobljavaju FROSIO certicirane inspektore, u Europi i Aziji, te vrlo slian program, za NACE certicirane inspektore u SAD-u. Ovisno o tipu broda, vanosti koju vlasnik pridaje boji i antikorozivnoj zatiti, te jo nekim parametrima, na novim se projektima sve ee trai da brodogradilite u kojem e se graditi brod ima FROSIO certicirane inspektore. U Hrvatskoj, sva velika brodogradilita imaju ih barem nekoliko. I to je jedan od razloga zato se ne smije dopustiti propast hrvatske brodogradnje, koja je u svemu u stanju slijediti i usvajati svjetske kriterije i trendove.

U veini velikih hrvatskih poduzea, a sigurno u svim hrvatskim brodogradilitima, postoji neto to se zove organizacijska shema i opisi radnih mjesta. Organizacijska shema zapravo je shematski prikaz formalne organizacijske strukture, sa brojem predvienih izvritelja za svako radno mjesto. Opis radnog mjesta denira se za svako radno mjesto i kazuje koje poslove onaj koji na njemu radi treba sve obavljati, te koje uvjete treba udovoljavati da bi se uope na to mjesto zaposlio. Nije teko pretpostaviti da se u aktivnostima izgradnje trupa ponajvie zapoljavaju brodograditelji, meu ispitivaima strojari i sl. U podruju antikorozivne zatite pitanje osposobljenosti za poslove neto je tee. Poevi od radnika, izvritelja, pa preko njihovog rukovodstva, te sve do organizatora, projektanata i voditelja poslova u aktivnostima bojenja, nitko nije po osobnom obrazovanju osposobljen za posao koji radi. Osnovni je razlog tome to se ovi poslovi uglavnom ne ue u kolama. U zanatskim ili obrtnikim kolama ne postoje zanimanja antikorozista, a na hrvatskim fakultetima se dio poslova iz ove domene tek spominje u nekim kolegijima. Zbog toga je posve svejedno hoe li te poslove u brodogradilitu obavljati ljudi koji su zavrili fakultet strojarstva, brodogradnje, pomorstva ili kemije svima je njima u startu posao jednako stran i nepoznat. Taj problem nije prisutan samo u Hrvatskoj, ve i ire. Kao predstavnika vlasnika koji prate poslove bojenja i inspektora isporuitelja boje, uglavnom se susreu ljudi istih prola kao i u brodogradilitima, ak esto s jo manje formalne naobrazbe. Kako je boja unatrag 20-ak godina na brodovima ipak dobila na vanosti

Adresa autora: Uljanik, Pula 1 Autorica je FROSIO certicirani inspektor, razina III

426

62(2011)4