VLADA REPUBLIKE HRVATSKE

Na temelju lanka 26. Zakona o zatiti od elementarnih nepogoda ("Narodne novine", broj 73/97), Vlada Republike Hrvatske je na sjednici odranoj 9. srpnja 1998. godine donijela

METODOLOGIJU
ZA PROCJENU TETE OD ELEMENTARNIH NEPOGODA
A. OPI DIO A.1 Vrste tete i proglaenje elementarne nepogode 1. Ovom Metodologijom utvruje se jedinstveni postupak utvrivanja tete od elementarnih nepogoda na podruju Republike Hrvatske. Svrha procjene teta jest utvrivanje vrste i veliine teta u jedinicama lokalne uprave i jedinicama lokalne samouprave, te Republike Hrvatske u cjelini, na sredstvima i drugim dobrima, po vremenu i uzrocima nastanka, te po vlasnicima i korisnicima dobara, kao i stradanja i gubici stanovnitva. Vrste elementarnih nepogoda dane su u Tablici 1. 2. teta se izraava u novanoj vrijednosti potrebnoj da se oteena ili unitena imovina dovede u stanje prije njena nastanka, odnosno u vrijednosti potrebnoj da se ta dobra nabave u koliini i kakvoi koju su imala neposredno prije elementarne nepogode. U vrijednost tete se ubrajaju i trokovi koji su vezani za elementarnu nepogodu, tj. oni kojih ne bi bilo da nije nastupila opasnost od elementarne nepogode ili sama nepogoda (npr. trokovi spreavanja opasnosti, rada povjerenstva, raznih naknada i sl.). 3. Temeljem Zakona ne dodjeljuje se naknada za procijenjenu vrijednost tete ve pomo za ublaavanje i otklanjanje njenih posljedica. Kao teta od elementarne nepogode, za koju se moe dati pomo, smatra se izravna (direktna) teta. Izravna teta jest teta to je neposredno nanijeta sredstvu odnosno dobru, vrijednosno definirana u stavku 2. toke A. 1. 4. teta se utvruje za sljedee skupine dobara: a) graevine b) opremu c) zemljita d) dugogodinje nasade

e) ume f) stoku g) obrtna sredstva h) ostala sredstva i dobra. Podrobno razvrstavanje dobara unutar skupina s odgovarajuim iframa navedeno je u Tablici 2. ove Metodologije. A.2 Podruja procjene 1. teta se procjenjuje na podruju na kojem se dogodila. Uvjet za procjenu tete ne mora biti proglaenje elementarne nepogode. Uvjeti za proglaenje elementarne nepogode utvreni su planovima zatite i spaavanja opine, grada, upanije, odnosno drave i lankom 2. Zakona. Proglaenju elementarne nepogode moe prethoditi prosudba izravne opasnosti, koja se ne mora pretvoriti u elementarnu nepogodu ili prirodnu katastrofu. Ako su se stekli uvjeti za proglaenje elementarne nepogode, vezani za lanak 2. Zakona, elementarna nepogoda moe se proglasiti samo za podruje koje je zahvaeno nepogodom. Dravno povjerenstvo ne mora prihvatiti proglaenje elementarne nepogode i verificirati vrijednost tete, ako nisu ispunjeni uvjeti (posljedice) po lanku 2. Zakona. 2. tete se procjenjuju za naselja, opinu, grad, upaniju, odnosno podruje Republike Hrvatske. Najmanja jedinica procjene za fizike osobe je domainstvo, a za pravne osobe teta cjelovite pravne osobe. Za graevine je najmanja jedinica procjene teta jedna konstrukcijska cjelina (npr. zgrada) neovisno o broju stanova, vlasnika, korisnika i domainstava. Trokovi vezani za procjenu tete od elementarnih nepogoda iskazuju se u teritorijalnoj jedinici u kojoj su nastali. Trokovi obuhvaaju sve izdatke za privremene mjere obrane, za spaavanje i zbrinjavanje stanovnitva, stoke i drugih dobara za trajanja ili neposredno nakon nastanka elementarne nepogode, ili drugog uzroka koji je izazvao neposrednu (direktnu) tetu. A.3 Povjerenstvo za procjenu tete od elementarnih nepogoda 1. Dravno povjerenstvo za procjenu tete od elementarnih nepogoda ima sjedite u Ministarstvu financija.

2. Predstavnika tijela upanija i gradova/opina duna su imenovati povjerenstva za procjenu tete. Odluka o imenovanju upanijskih povjerenstava dostavlja se Dravnom povjerenstvu, a odluka o imenovanju gradskog/opinskog povjerenstva dostavlja se upanijskom povjerenstvu. upanijsko povjerenstvo imenuje potreban broj strunih povjerenstava opina i gradova za procjenu tete na imovini fizikih osoba odmah nakon proglaenja elementarne nepogode. upanijsko povjerenstvo imenuje struno povjerenstvo za procjenu tete na imovini pravne osobe na temelju prijedloga pravne osobe. Struna povjerenstva imenuju se ovisno o vrsti elementarne nepogode i potrebi strunjaka odreene strunosti. upanijsko povjerenstvo uz suglasnost nadlenog tijela za zatitu kulturne batine imenuje struno povjerenstvo za procjenu tete na kulturnoj batini. upanijsko povjerenstvo uz suglasnost nadlenog tijela za zatitu prirode i okolia imenuje struno povjerenstvo za procjenu tete u prirodi i okoliu. 3. Trokove rada povjerenstva za procjenu tete na imovini fizikih osoba snosi teritorijalna jedinica koja ih je imenovala. Ona osigurava i tehnike uvjete za rad tih povjerenstava (vozila, osobna zatitna sredstva, mjesne vodie, obrasce, naknadu za rad i dr.). Trokove rada strunih povjerenstava u pravnim osobama snose pravne osobe koje osiguravaju i tehnike uvjete za njihov rad. 4. U sluaju elementarne nepogode velikih razmjera Dravno povjerenstvo moe prije poetka procjene tete organizirati obuku strunih povjerenstava kako bi se osigurao jedinstveni nain procjene. A.4 Primjena jedinstvenih cijena Za utvrivanje tete primjenjuju se jedinstvene cijene za podruje Republike Hrvatske na temelju statistikih i/ili trnih pokazatelja prethodne godine. Izuzetno, Dravno povjerenstvo moe odluiti o primjeni razliitih cijena od ve objavljenih od strane Dravnog zavoda za statistiku za pojedina dobra, ili pojedina podruja ako za to ima opravdanog razloga. Ako neke cijene nisu objavljene primjenjuju se prosjene maloprodajne trne cijene prethodne godine, ili aktualne, za podruja za koje se teta procjenjuje, uz potvrdu Dravnog povjerenstva. Dravno povjerenstvo e voditi brigu o dostavi informacija o cijenama upanijskim povjerenstvima. A.5 Izvjetavanje o elementarnoj nepogodi i procjeni tete Izvjee o elementarnoj nepogodi - prvo priopenje

Prvo priopenje o elementarnoj nepogodi podnosi gradsko/opinsko povjerenstvo upanijskom i Dravnom povjerenstvu i nadlenim ministarstvima. Rok za podnoenje priopenja je osam dana od nastanka nepogode. Prvo priopenje o elementarnoj nepogodi sadri podatke o vrsti nepogode, o veliini zahvaenog podruja, o oteenoj imovini, posljedicama za stanovnitvo i gospodarstvo i prvu orijentacijsku procjenu tete s novanim i koliinskim pokazateljima, te potrebi urnog postupka i pomoi za ublaavanje posljedica elementarne nepogode. Ako posljedice tete ne zahtijevaju urni postupak i odobrenje urne pomoi, teta se procjenjuje u redovitom postupku. Izvjee o priinjenoj teti dostavlja se Dravnom povjerenstvu, kao i upanijskom povjerenstvu iako nije proglaena elementarna nepogoda. Konana procjena tete Procjena tete koju upanijsko povjerenstvo podnosi Dravnom povjerenstvu u redovitom postupku sadri: 1. Odluku o proglaenju elementarne nepogode ili izravne opasnosti i o podruju na koje se odluka odnosi; 2. Odluka o imenovanju osobe odgovorne za koordinaciju izrade konanog izvjetaja o elementarnoj nepogodi i izvjetaja o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utroku sredstava pomoi; 3. Konani izvjetaj o elementarnoj nepogodi koji ima ovaj sadraj:

3.1 Vrsta i opis elementarne nepogode, nazivi naselja i gradova/opina zahvaenih nepogodom (osnovne karakteristike nepogode, veliina zahvaenog podruja), 3.2 Podaci o posljedicama za javni i gospodarski ivot, 3.3 Podaci o ljudskim stradanjima (poginuli, ozlijeeni, oboljeli, raseljeni), 3.4 Podaci o osiguranju imovine (podaci osiguravateljskih drutava), 3.5 Trokovi uklanjanja izravnih posljedica elementarne nepogode, 3.6 Procjena tete zbog elementarne nepogode (prekid proizvodnje, rada, poremeaji u neproizvodnim djelatnostima - kolstvo, zdravstvo, kultura, port, socijalna skrb), 3.7 3.8 3.9 Podaci o prispjeloj vanjskoj pomoi iz zemlje i inozemstva, Ocjena samopomoi na otklanjanju posljedica, Organizacija ublaavanja i uklanjanja posljedica nepogode,

3.10 Podaci o prinosu stradalih poljoprivrednih kultura i dugogodinjih nasada (trogodinji prosjek upanije po hektaru, stablu, trsu), 3.11 Visina prorauna u kunama grada/opine i upanije u prethodnoj godini, 3.12 Odluka jedinica lokalne samouprave i uprave o snienju ili osloboenju od plaanja poreza, te o ukupnom novanom uinku te odluke, 3.13 3.14 Pregled cijena koje su rabljene pri procjeni, Dokumentacija o teti (obrasci, tablice, fotodokumentacija) prema ovoj Metodologiji.

Konana procjena - obraun tete podnosi se u roku od ezdeset dana od poetka elementarne nepogode. Konanu procjenu tete upanijsko povjerenstvo duno je podnijeti Dravnom povjerenstvu u redovitom postupku i u sluaju kada se pomo za tetu od elementarne nepogode daje samo na razini upanije. U konanom izvjetaju o elementarnoj nepogodi ne prihvaaju se procjene tete nainjene od strane vjetaka koje je angairao oteenik, ve iskljuivo procjene imenovanog povjerenstva. Izvjetaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utroku sredstava pomoi Izvjetaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utroku sredstava pomoi gradsko/opinsko povjerenstvo podnosi gradskoj/opinskoj skuptini i upanijskom povjerenstvu. Objedinjavanjem prispjelih izvjetaja upanijsko povjerenstvo izrauje upanijski izvjetaj, te ga podnosi Dravnom povjerenstvu. Dravno povjerenstvo objedinjuje upanijske izvjetaje, te izrauje skupni izvjetaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utroku sredstava koji podnosi Vladi Republike Hrvatske i Hrvatskome dravnome Saboru. Izvjetaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utroku sredstava pomoi gradska/opinska povjerenstva podnose u roku od 60 dana od dana primitka pomoi. upanijsko povjerenstvo podnosi izvjetaj Dravnom povjerenstvu najkasnije u roku od 90 dana od primitka pomoi. Dravno povjerenstvo izvjeuje Vladu Republike Hrvatske i Hrvatski dravni sabor najmanje jednom godinje. U ovim izvjetajima ocjenjuju se kratkoroni i dugoroni uinci elementarne nepogode. U dodijeljenu pomo uraunavaju se i iznosi koje su isplatila osiguravajua drutva, kao i sredstva donacija i druga izvanproraunska sredstva. Zbog kontinuiranog praenja i analize podataka o elementarnim nepogodama u Republici Hrvatskoj upanijski izvjetaj o uklanjanju posljedica nepogode i utroku sredstava pomoi podnosi se primjenom jedinstvenog raunalnog programa kojeg propisuje Dravno povjerenstvo.

A.6. Dodjela pomoi 1. Pomo za ublaavanje i otklanjanje posljedica od elementarne nepogode prvenstveno se dodjeljuje fizikoj osobi (lanak 29.), iznimno pravnoj osobi (lanci 31. i 35.). Za dodjelu pomoi iz dravnog prorauna moraju biti zadovoljena odreena mjerila, a ako ona nisu zadovoljena pomo se dodjeljuje iz proraunskih sredstava jedinica lokalne samouprave i uprave, ako su osigurana. Ako priinjena teta na poljoprivrednim kulturama i/ili dugogodinjim nasadima na odreenom podruju (opina, grad, upanija), lanak 31. stavak 3., umanji prirod (rod) na razinu koja predstavlja najvie 30 postotno umanjenje trogodinjeg prosjenog priroda dotine kulture za pripadajuu upaniju po hektaru, stablu i sl. tada pomo dodjeljuje jedinica lokalne samouprave, ili jedinica lokalne uprave. Ako je spomenuta razina via od 30 posto po zahtjevu se mogu ukljuiti i sredstva dravnog prorauna. Prosjeni trogodinji prirod po hektaru, stablu za pojedinu kulturu na podruju upanije utvruje Dravni zavod za statistiku. 2. Ukoliko je potvrena ukupna vrijednost izravne tete (lanak 31. stavak 4.) vea od 20% vrijednosti proraunskih sredstava jedinice lokalne samouprave ili jedinice lokalne uprave, moe se takoer uputiti prijedlog za dodjelu pomoi iz sredstava dravnog prorauna. A.7 Iznos pomoi Dravno povjerenstvo priznaje samo vrijednosni iznos prijavljene tete koja je potvrena (verificirana) od strane matinog ministarstva, odnosno znanstvene ili strune institucije koju odredi Dravno povjerenstvo (npr. u sluaju potresa). To znai, da u najveem broju sluajeva vrijednost tete na poljoprivrednim kulturama potvruje Ministarstvo poljoprivrede i umarstva. Javna poduzea i drutva gospodarske infrastrukture, temeljem svojih propisa, procjenjuju tetu i saniraju je. Neposredno surauju s Dravnim povjerenstvom i odgovarajuim ministarstvom. tete na komunalnoj infrastrukturi otklanjaju jedinice lokalne uprave i jedinice lokalne samouprave, ukoliko teta nije prela mjerila utvrena lankom 2. i 31. Zakona. A.8 Rokovi za prijavljivanje tete Dunost je svake fizike i pravne osobe da tetu prijavi u skladu sa lankom 28. stavak 1. i 2. Zakona o zatiti od elementarnih nepogoda. Oteeni tetu prijavljuje u roku od osam dana od poetka elementarne nepogode nadlenom gradskom/opinskom povjerenstvu. teta prijavljena nakon tog roka ne uzima se u obzir osim u opravdanim sluajevima. Pod poetkom elementarne nepogode smatra se dan kada je nepogoda nastala, a ako je nastajala u duljem razdoblju (sua, mraz, poplava) kao poetak nepogode uzima se dan proglaenja elementarne nepogode.

teta fizikih i pravnih osoba prijavljuje se na obrascima propisanim ovom Metodologijom. Obraene podatke o teti gradsko/opinsko povjerenstvo dostavlja upanijskom povjerenstvu kao konanu procjenu tete u roku od pedeset dana od poetka elementarne nepogode. Ako postoje zakonom predvieni uvjeti za odobravanje pomoi iz dravnog prorauna upanijsko povjerenstvo obraene podatke o teti dostavlja Dravnom povjerenstvu u Zakonom propisanom roku, tj. ezdeset dana od poetka elementarne nepogode. A.9 alba na utvrenu visinu tete i dodijeljenu pomo alba na utvrenu visinu tete i dodijeljenu pomo nije doputena. Oteeni ima pravo prigovora samo u sluaju ako je struno povjerenstvo propustilo procjeniti tetu na nekom dijelu njegove imovine i ako takav propust utjee na konani rezultat procjene. Prigovor rjeava upanijsko povjerenstvo. Oteeni moe zatraiti tumaenje o dodjeli pomoi od upanijskog i/ili Dravnog povjerenstva. A.10 Viekratne tete u jednoj godini Ako se na podruju jedne upanije elementarna nepogoda dogodi dva ili vie puta tijekom jedne kalendarske godine tete se zbrajaju. U tom sluaju pomo iz dravnog prorauna odreuje se usporedbom propisane granice za dodjelu pomoi i zbroja teta od elementarnih nepogoda u toj godini. B. POSEBNI DIO B.1 Prijava tete teta se prijavljuje na obrascu EN-P "Prijava tete od elementarne nepogode". Prijavu tete na imovini fizikih osoba potpisuje prijavitelj (vlasnik ili korisnik imovine, lan obitelji ili lan strunog povjerenstva). teta se procjenjuje u cjelini za svako domainstvo. Prijavu tete na imovini pravnih osoba potpisuju odgovorna osoba i predsjednik strunog povjerenstva pravne osobe. Pravne osobe uz prijavu podnose: a) izvjetaj u kojem se navode okolnosti u kojima je teta nastala te njene kratkorone i dugorone posljedice za pravnu osobu b) iznos sredstava koja su dobivena ili se oekuju s naslova osiguranja imovine c) fotodokumentaciju iz koje se moe dobiti uvid u opseg poinjene tete d) kopiju registracije tvrtke

e) dokumente kojima dokazuju pravo vlasnitva ili koritenja na imovini pogoenoj nepogodom f) izvorni primjerak dokumentacije s proraunom tete prema ovoj Metodologiji. B.2 Procjena tete na graevinama teta od elementarne nepogode procjenjuje se na graevini po formuli = C A P E (u kunama) gdje je: C trna cijena nove graevine po jedinici mjere (m3, m2, m1) objavljena od Dravnog povjerenstva ili prosjena trna cijena (samo trokovi graenja) A veliina graevine izraena u m3, m2 ili m1 P oteenje graevine kao cjeline izraeno kao decimalni broj (0P1,0) E koeficijent istroenosti graevine, Tablica 4. Dravno povjerenstvo objavljuje cijene poetkom svake godine. Ako odreene cijene nisu objavljene, na zahtjev upanijskog povjerenstva Dravno povjerenstvo e objaviti cijenu, ili dati uputu za proraun. Veliina graevine odreuje se za jedinicu mjere koja je primjerena utvrenoj cijeni, npr. za neto povrinu, za duni metar, za kubni metar i sl. Kod graevine tipa stambenih ili poslovnih zgrada prvo se izrauna bruto povrina. Zatim se neto povrina izraunava mnoenjem bruto povrine koeficijentom K, gdje je K=0,65 za kamene, 0,70 za starije zidane, 0,80 za suvremene zidane i armiranobetonske zgrade i 0,85 za zgrade od elika i drva. Pri utvrivanju bruto povrine graevine povrine pomonih prostorija (garaa, podruma, stubita, ostava, punica, ljetnih kuhinja i sl.) mnoe se faktorom 0,5. Oteenje "P" utvruje struno povjerenstvo komisijskim pregledom oteene graevine. Oteenje se izraava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10. Za unitenu graevinu oteenje je P=1,00. Vijek trajanja graevine odreuje struno povjerenstvo. Tipini vijek trajanja za stambene i poslovne zgrade je 100 godina, a za gospodarske zgrade fiziki osoba 50 godina. Vijek trajanja ostalih vrsta graevina uzima se prema podacima koje objavljuje Dravno povjerenstvo. Pri procjeni tete za graevine kulturne batine uzima se koeficijent istroenosti 1,0. Osim navedenih formula teta se moe procijeniti i primjenom trokovnike metode, tj. izradom trokovnika radova potrebnih za dovoenje graevine u stanje prije nepogode. Pri tome se rabe cijene koje je objavilo Dravno povjerenstvo. Za pojedinanu tetu veu od 200.000 kuna prilae se fotodokumentacija oteene graevine.

Podaci se unose u obrazac EN-1 "teta od elementarne nepogode na graevini". B.3 Procjena tete na opremi teta na opremi izraunava se po formuli = C E P (u kunama) gdje je: C nabavna maloprodajna cijena nove opreme E koeficijent istroenosti opreme u vrijeme elementarne nepogode, Tablica 5. P oteenje opreme u elementarnoj nepogodi izraeno kao decimalni broj (0P1,0) Pri odreivanju nabavne cijene doputeno je uzeti cijenu najslinije opreme priblino jednakih tehnikih svojstava. Vijek trajanja opreme i koeficijent istroenosti (E) odreuje struno povjerenstvo. Oteenje "P" utvruje struno povjerenstvo komisijskim pregledom oteene opreme. Oteenje se izraava brojevima od 0,0 do 1,0. Za unitenu opremu oteenje je P=1,00. Osim navedenom formulom teta se moe procjeniti i primjenom trokovnike metode, tj. izradom trokovnika radova potrebnih za dovoenje opreme u stanje prije nepogode. Pri tome se rabe cijene koje je objavilo Dravno povjerenstvo. Istovrsna oprema procjenjuje se navoenjem broja istovrsnih komada. Podaci se unose u obrazac EN-2 "teta od elementarne nepogode na opremi". B.4 Procjena tete na zemljitima Elementarne nepogode mogu uzrokovati privremeno ili trajno onesposobljavanje zemljita. teta se procjenjuje za poljoprivredno, graevinsko i umsko zemljite u obrascu EN-3 "teta od elementarne nepogode na zemljitima". B.4.1 Poljoprivredno zemljite Privremeno onesposobljeno odnosno oteeno zemljite jest zemljite koje se dodatnim ulaganjima moe obnoviti za namjenu kojoj je sluilo prije nastanka oteenja. Trajno onesposobljeno odnosno uniteno zemljite je ono zemljite kojem je uniten gornji sloj tla sve do geoloke podloge ili koje je oneieno tetnim tvarima koje se ne mogu poznatim strunim postupcima odstraniti. Za privremeno onesposobljeno zemljite iznos tete jednak je ukupnim trokovima materijalnih ulaganja i radova potrebnih da se navedeno zemljite dovede u prvobitno stanje.

Kao dokaz potrebno je osigurati strunu elaboraciju uz detaljan trokovnik ulaganja i radova. Tako utvrena teta ne smije biti vea od tete za trajno uniteno zemljite. Iznos tete za uniteno zemljite obraunava se tako, da se utvrdi kategorija, bonitetna klasa i povrina u hektarima, te pomnoi s odgovarajuim prosjenim trnim cijenama u prethodnoj godini. B.4.2 umsko zemljite teta na umskom zemljitu procjenjuje se po istom naelu kao za poljoprivredno zemljite. B.4.3 Graevinsko zemljite teta na graevinskom zemljitu procjenjuje se po istom naelu kao za poljoprivredno zemljite. Podjela zemljita u skupine (zone) za koje se rabe razliite cijene mora biti donijeta u upaniji prije elementarne nepogode. Ako takve odluke nema primjenjuju se prosjene cijene graevinskog zemljita koje objavljuje Dravno povjerenstvo. B.5 Procjena tete na dugogodinjim nasadima teta na dugogodinjim nasadima odnosi se na oteenje ili unitenje stabala u vonjacima, maslinicima i drugim stablima, te na tetu na trsovima u vinogradima. teta se odnosi i na vone lozne matinjake. teta se procjenjuje u obrascu EN-4 "teta od elementarne nepogode na dugogodinjim nasadima". teta se proraunava tako da se za povrinu pogoenu elementarnom nepogodom utvrdi ukupan broj stabala (trsova), ukupan broj oteenih stabala (trsova) i oteenje na tim stablima (trsovima), a zatim pomnoi broj oteenih stabala (trsova) s oteenjem i cijenom po stablu (trsu). B.6 Procjena tete na umama Kod procjene tete od elementarnih nepogoda na umama prvo treba utvrditi povrine pod bjelogorinom i crnogorinom umom po vrstama drvea u ha, a zatim drvnu masu u m po sortimentima oteenih odnosno unitenih umskih sastojina. Vrijednost umskih sastojina prije nastanka tete utvruje se ovisno o dobu i stadiju razvitka sastojine u skladu s Pravilnikom o ureenju uma, poglavlje VIII. Utvrivanje naknade za prenesena i ograniena prava na umi i umskom zemljitu ("Narodne novine", br. 11/97 i 121/97). Za oteene umske sastojine utvruje se vrijednost drvne mase po sortimentima (tehniko i ogrjevno drvo) obraunane s prosjenim cijenama koje su ostvarene prethodne godine. Iznos tete proraunava se u obrascu EN-5A "teta od elementarne nepogode na oteenim umama" tako da se ukupna vrijednost neoteene drvne mase (prije elementarne nepogode) pomnoi s oteenjem "P". Oteenje "P" utvruje struno povjerenstvo komisijskim pregledom oteene ume. Oteenje se izraava brojevima od 0,0 do 1,0 u koracima po 0,10.

Za unitene ume vrijednost tete utvruje se u obrascu EN-5B "teta od elementarne nepogode na unitenim umama". teta je jednaka ukupnoj vrijednosti unitene ume po sortimentima (tehniko i ogrjevno drvo) umanjenoj za iskoritenu drvnu masu. B.7 Procjena tete u stoarstvu Procjena tete od elementarne nepogode u stoarstvu obuhvaa tetu na govedima, svinjama, ovcama, kozama, konjima, magarcima, mulama, mazgama, peradi, pelama, divljai i ribama. Procjenjuje se samo teta na unitenim (uginulim) ivotinjama. Podaci se unose u obrazac EN-6 "teta od elementarne nepogode u stoarstvu". Utvruje se broj uginule stoke po vrstama i kategorijama. Za svaku kategoriju stoke utvruje se prosjena jedinina teina ive vage i odgovarajua trna cijena po kilogramu ive vage. teta je jednaka umnoku broja komada, prosjene jedinine teine i trne cijene iz prethodne godine po kilogramu ive vage. Pri procjeni tete u pela, utvruje se ukupan broj uginulih drutava, pa se primjenom odgovarajuih trnih cijena iz prethodne godine utvruje teta. Pri procjeni teta u ribarstvu procjenjuje se ukupna koliina uginule (nestale) ribe po vrstama, te se primjenom odgovarajuih prosjenih trnih cijena iz prethodne godine izrauna iznos tete. tete se za unitenu divlja obraunavaju tako, da se procijeni broj unitene divljai po vrstama pomnoi s prosjenim cijenama iz prethodne godine po kojima se naplaivao odstrel pojedine vrste divljai. Cijene divljai objavljuje Dravno povjerenstvo. B.8 Procjena tete na obrtnim sredstvima B.8.1 Openito U obrtna sredstva ubrajaju se sirovine, reprodukcijski materijal, sitni inventar, poluproizvodi i nedovreni proizvodi, gotovi proizvodi, trgovaka roba i tekua poljoprivredna proizvodnja. teta u tekuoj poljoprivrednoj proizvodnji moe nastati na itaricama, industrijskom bilju, krmnom i ostalom bilju, livadama i panjacima te na vou, povru, grou i maslinama. teta je jednaka umnoku procijenjenih koliina unitenih roba i odgovarajuih trnih cijena. teta se procjenjuje uvidom na licu mjesta, a obraunava po vrstama roba u obrascu EN-7 "teta od elementarne nepogode na obrtnim sredstvima". B.8.2 Procjena tete na tekuoj poljoprivrednoj proizvodnji tete na tekuoj poljoprivrednoj proizvodnji obraunavaju se pojedinano po vrstama i kulturama, stradalih usjeva (u ratarskoj proizvodnji), te po vrstama voa, povra, groa i maslina. teta na oteenim ili unitenim vonim stablima (dugogodinji nasadi), stablima maslina, trsovima vinove loze i drugim stablaicama obraunava se i iskazuje odvojeno od tekue proizvodnje koja se iskazuje u obrascu EN-4. U daljnjem tekstu za sve elemente poljoprivredne proizvodnje rabi se naziv "kultura".

Pri procjeni tete na kulturama treba razlikovati: - unitene kulture - oteene kulture u kasnoj fazi razvoja - djelomino oteene kulture kod zapoete proizvodnje. B.8,2.1 Kod unitenih kultura kad proizvodnju nije mogue obnoviti osnovica za proraun tete je prosjeni trogodinji prirod te kulture u upaniji po jedinici mjere. Navedeni prirod treba pomnoiti s prosjenim trnim cijenama ostvarenim u prethodnoj godini u Republici Hrvatskoj i dobiveni iznos umanjiti za procijenjene nerealizirane trokove gnojidbe, zatite, berbe, prijevoza, suenja i druge trokove koji nastaju pri ubiranju priroda kod kultura kod kojih nije dolo do unitenja proizvodnje. Kada je kultura unitena u tijeku jeseni odnosno zime, tetu ine ulaganja u jesensku sjetvu (sjeme, dio mineralnog gnojiva, pesticidi, obrada tzv. nedovrena proizvodnja), jer se u proljee moe zasijati druga kultura odnosno iskoristiti raspoloivo zemljite u istoj gospodarskoj (proizvodnoj) godini. teta se procjenjuje u obrascu EN-7 "teta od elementarne nepogode na obrtnim sredstvima" na sljedei nain: Upie se vrsta kulture i povrina koja se odnosi na pojedinu kulturu. Zatim se ustanovi pojedinani trogodinji prirod, i pomnoi s utvrenom cijenom te dobije iznos tete. Za stavak 2. ove toke utvrdi se vrijednost ulaganja po ha nedovrene proizvodnje i pomnoi s brojem ha pojedine kulture. B.8.2.2 Kod oteenih kultura u kasnijoj fazi razvoja procjenjuje se mogui (oekivani) prirod kulture koji je pretrpio tetu. Tako procijenjeni prirod oduzima se od trogodinjeg prosjenog priroda po jedinici mjere iste kulture na podruju upanije. Dobivena razlika ini izgubljeni prirod. teta se procjenjuje u obrascu EN-7 "teta od elementarnih nepogoda na obrtnim sredstvima" na sljedei nain: Upie se vrsta kulture i povrina koja se odnosi na pojedinu kulturu. Zatim se ustanovi prosjeni trogodinji prirod te kulture i procjeni prirod koji se oekuje nakon elementarne nepogode. Razlika navedenih vrijednosti predstavlja uniteni prirod po jedinici povrine. Oteenje "P" je omjer unitenog i prosjenog trogodinjeg priroda. Ako se potrebna dodatna ulaganja (rada i materijala) da bi se ostvario procijenjeni (oekivani) prirod, ona se uzimaju u obzir pomou korigiranog oteenja "K". B.8.2.3 U sluaju djelominog oteenja zapoete proizvodnje koja se uz dodatna ulaganja (dosijavanje, dodatna gnojidba, njega, zatita i druge mjere) moe popraviti odnosno dovesti u prvobitno stanje, iznos tete na toj proizvodnji jednak je vrijednosti dodatnog ulaganja.

teta se procjenjuje na obrascu EN-7 "teta od elementarnih nepogoda na obrtnim sredstvima". B.8.2.4 Posebne odredbe Primjenu korigiranog oteenja "K" koja se upisuje u obrazac EN-7 potrebno je obrazloiti tekstom i proraunom u prilozima uz obrazac EN-7. tete se obraunavaju za svaku kulturu po vlasnicima odnosno korisnicima zasijanih povrina, prema mjestu tete, a ne prema mjestu stanovanja vlasnika odnosno korisnika stradalih povrina. Iznimno od prethodnog stava, kada iz opravdanih razloga nije mogue izvriti procjenu tete na tekuoj poljoprivrednoj proizvodnji po vlasnicima odnosno korisnicima (sukladno prethodnom stavu), mogue je uz suglasnost upanijskog odnosno Dravnog povjerenstva nainiti globalnu procjenu tete za vee cjeline zemljita. Takva se procjena mora temeljiti na procjeni povrina pod odreenim vrstama usjeva odnosno nasada za podruje dotine cjeline zemljita zahvaene elementarnom nepogodom. Kao osnovu za procjenu tih teta treba koristiti statistike podatke o zasijanim povrinama. Nain obrade podataka, te iznos tete kod globalne procjene metodoloki je isti kao i kod pojedinane procjene, s tim to se naturalni pokazatelji uzimaju i procjenjuju za vee cjieline zemljita zahvaene elementarnom nepogodom i dijele po vlasnicima odnosno korisnicima prema veliini povrina stradalih usjeva odnosno nasada pojedinog vlasnika. B.9 Kriteriji ublaavanja tete za dugogodinje nasade i obrtna sredstva Ako teta na dugogodinjem nasadu ili pojedinoj kulturi oteenika ne prelazi 30% prosjenog trogodinjeg priroda te kulture po hektaru, odnosno stablu ostvarenog u upaniji u prethodnom razdoblju, teta se vlasnicima odnosno korisnicima ublaava na razini grada/opine i upanije iz sredstva lokalne uprave i/ili lokalne samouprave. Ako je na poljoprivrednim povrinama na podruju grada/opine na kojima je elementarnom nepogodom umanjen prirod pojedinog dugogodinjeg nasada ili kulture preko 30% po stablu odnosno hektaru prema prosjenom trogodinjem prirodu ostvarenom u upaniji u prethodnom razdoblju, teta se vlasnicima odnosno korisnicima ublaava dodjelom pomoi i iz dravnog prorauna. Kada potvreni ukupni iznos izravne tete na podruju lokalne samouprave odnosno uprave prelazi 20% vrijednosti prorauna iz prethodne godine, tete e se vlasnicima odnosno korisnicima ublaavati dodjelom pomoi i iz dravnog prorauna neovisno o utvrenom postotku tete u odnosu na ostvareni prosjeni trogodinji prirod na upaniji. B.10 Procjena ostalih vrsta teta Pod ostale vrste teta spadaju tete koje nisu obuhvaene u tokama B.1 do B.8. U ovoj skupini procjenjuju se teta na pokretnoj kulturnoj batini, na prirodi i okoliu i na pokretnoj imovini fizikih osoba kao npr. na osobnim cestovnim vozilima, amcima i brodicama, predmetima kuanstva, osobnim stvarima i sl. teta se procjenjuje u obrascu EN-8 "teta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i trokovi".

Procjena se provodi primjenom trinih cijena. teta je jednaka trnoj cijeni novog predmeta umanjenoj za istroenost (amortizaciju) i pomnoenoj s postotkom oteenja. B.11 Procjena trokova Trokovi koje je eventualno imala fizika osoba u vezi s elementarnom nepogodom se ne procjenjuju. Trokovi koje je imala pravna osoba sastoje se od trokova obrane od elementarne nepogode, trokova zbrinjavanja osoba i imovine, trokova zdravstvene zatite, novanih davanja, trokova evakuacije i spaavanja dobara, trokova raiavanja ruevina, trokova asanacije okolia, trokova rada povjerenstava za procjenu tete i drugih trokova koji se moraju valjano dokumentirati. Ovi se trokovi iskazuju u obrascu EN-8 "teta od elementarne nepogode na ostalim dobrima i trokovi". B.12 Obrada i prikazivanje podataka o teti od elementarne nepogode Podaci prikupljeni prilikom terenskog uvida pri procjeni tete unose se u obrasce propisane ovom Metodologijom. Zatim se podaci s obrazaca unose u raunalo i obrauju jedinstvenim raunalnim programom koji propisuje Dravno povjerenstvo. Rezultati obrade tiskaju se u obliku tablica u kojima se teta prikazuje po sljedeim parametrima: vrsta nepogode, upanija, grad/opina, oteenik, djelatnost tvrtke, skupina i vrsta dobara, koliina i iznos tete. Podroban oblik i sadraj tablica propisuje Dravno povjerenstvo. Uz izvjetaj o uklanjanju posljedica elementarne nepogode i utroku sredstava pomoi daju se raunalom obraeni podaci o procjeni tete koji se usporeuju s podacima o sredstvima prispjelim na ime pomoi i za uklanjanje posljedica nepogode. Nain obrade i prikazivanja tih podataka propisuje Dravno povjerenstvo. C. ZAKLJUNE ODREDBE Tablice 1., 2., 3., 4. i 5., te obrasci EN-P, EN-1, EN-2, EN-3, EN-4, EN-5A, EN-5B, EN-6, EN-7 i EN-8, priloeni su uz Metodologiju i ine njezin sastavni dio. Ova Metodologija stupa na snagu danom objave u "Narodnim novinama". Klasa: 920-11/98-01/02 Urbroj: 5030114-98-1 Zagreb, 9. srpnja 1998. Predsjednik mr. Zlatko Matea, v. r.

TABLICA 1. RAZVRSTAVANJE ELEMENTARNIH NEPOGODA

01 02 03 04 05 06 07 Potres Olujni i orkanski vjetar Poar Poplava Sua Tua Mraz

08 09 10 11 12 13 14 15 16

Snijeg, snijeni nanos, lavina Led na vodotoku Odron zemljita Epidemija Biljna bolest Zagaenost zemljita Zagaenost vode Zagaenost zraka Ostale nepogode

TABLICA 2. RAZVRSTAVANJE DOBARA I IFRE

IFRA 101 102 103 104 105 106 107 108 111 112 113 114 115 116 117 118 119 121 122 123 124 131 132 133 134 141 142 143 144 145 201 301 302 303 304 401 402 403 404 405 NAZIV GRAEVINA Brane Nasipi Kanali Bazeni Cjevovodi za vodu Vodovodi Kanalizacije Ostale hidrotehnike graevine eljeznike pruge eljezniki mostovi Dravne ceste Ostale ceste Cestovni mostovi Gradske prometnice Obale Zrakoplovne piste Ostale prometne graevine Elektroenergetski vodovi Telefonski vodovi Vodovi energenata Ostali vodovi Proizvodne graevine tvrtki Neproizvodne graevine tvrtki Poslovne graevine tvrtki Ostale graevine Obiteljske i viestambene zgrade Gospodarske graevine fizikih osoba Zgrade u izgradnji, vikendice, nenaseljene stambene zgrade Graevine kulturne batine Ostale graevine OPREMA Sve vrste opreme ZEMLJITA Obradivo poljoprivredno zemljite Ostalo poljoprivredno zemljite umsko zemljite Graevinsko zemljite DUGOGODINJI NASADI Vonjaci Vinogradi Maslinici Voni i lozni matinjaci Ostali nasadi MJERNA JEDINICA kom m1 m1 kom m1 m1 m1 kom km km km km km km km km kom km km km km m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 m2 ha ha ha ha kom kom kom kom kom

UME 501 502 503 504 505 506 507 508 509 510 601 602 603 604 605 606 607 608 609 610 611 612 613 614 615 616 617 618 619 620 621 622 623 624 625 626 627 628 629 630 631 632 701 702 703 Koze VRSTA Listae KATEGORIJA Bukva Hrast Ostale tvrde listae Topola Ostale meke listae Smreka i jela Bor Ostale etinjae KATEGORIJA Telad i junad do 1 godinu starosti Junad starija Krave i steone junice Bikovi za priplod Volovi Svinje Prasad do 2 mjeseca starosti Prasad od 2 do 6 mjeseci starosti Svinje preko 6 mjeseci starosti Krmae i suprasne nazimice Nerastovi za priplod Svinje u tovu Pomladak do godinu dana starosti Ovce za priplod kom Ovnovi i jalove ovce Pomladak do godinu dana starosti Koze za priplod kom Jarci i jalove koze Konji drebad i omad Kobile i drebne omice Pastusi i kastrati Ukupno Ukupno Ukupno Po vrstama - ukupno Ukupno - drutava Ukupno Po vrstama - ukupno OBRTNA SREDSTVA Penica Ra ha ha kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha

etinjae

STOKA VRSTA Goveda

Ovce

Magarci Mazge Mule Perad Pele Ribe Divlja itarice

704 705 706 707 708 709 710 711 712 713 714 715 716 717 718 719 720 721 722 723 724 725 726 727 728 729 730 731 732 733 734 735 736 737 738 739 740 741 742 743 744 745 746 747 748 749 750 751 752 753 754 755 756 757 758

Industrijsko

bilje

Jeam Zob Kukuruz Ostale itarice eerna repa Suncokret Uljana repica Soja Duhan Ljekovito i aromatino bilje Ostalo industrijsko bilje Krumpir Mrkva Luk crveni enjak Grah za zrno i mahune Kupus i kelj Rajica Paprika (zelena) Krastavci Jagode Maline Dinje i lubenice Ostalo povre

ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha ha kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom kom

Povre

Krmno bilje na oranicama Djetelina Lucerna Kukuruz za krmu (silau) Stona repa Ostalo krmno bilje Ukupno Panajci Trenje Vinje Marelice Jabuke Kruke Dunje ljive Breskve Orasi Bademi Narane Mandarine Limuni Smokve Kiwike Ostalo voe Na amerikoj podlozi - vinsko Direktno rodni

Livade Panjaci Voe

Maslina Groe

Ukupno

759 760 761 762 763

901 902 903 904 905

OSTALA OBRTNA SREDSTVA Sirovine, repr. mat., sitni inventar Poluproizvodi i nedovreni proizvodi Gotovi proizvodi Trgovaka roba OSTALA DOBRA Pokretna kulturna batina Priroda i okoli Pokretna imovina fizikih osoba TROKOVI Trokovi obrane od elementarne nepogode Trokovi zbrinjavanja stanovnitva Trokovi zdravstvene zatite Novana davanja Ostali trokovi

hibridi Stolno - ukupno

kom kom -

TABLICA 3. IFRE DJELATNOSTI TVRTKI

PODRUJE OZNAKA 02 A B C NAZIV Poljoprivreda, lov i umarstvo Ribarstvo Rudarstvo i vaenje Vaenje energetskih sirovina Vaenje ruda i kamena osim energetskih sirovina Preraivaka industrija Proizvodnja hrane, pia i duhanskih proizvoda Proizvodnja tekstila i tekstilnih proizvoda Proizvodnja koe i proizvoda od koe Prerada drva i proizvodi od drva Proizvodnja papira; izdavatvo, tiskarstvo Proizvodnja koksa, naftnih derivata i nukl. goriva Proizvodnja kemikalija, kem. proizvoda i umjetnih vlakana Proizvodnja proizvoda od gume i plastinih masa Proizvodnja ostalih nemetalnih mineralnih proizvoda Proizvodnja metala i proizvoda od metala Proizvodnja strojeva i ureaja Proizvodnja elektrine i optike opreme Proizvodnja prometnih sredstava Ostala preraivaka industrija 0105 1013-

CA CB

12 14 D 16 18

DA DB DC DD DE DF DG DH DI

151719 20 2123 24 25 26 2729 303436-

22

28 33 35 37

DJ DK DL DM DN

E 41 F G 52 H I 64 67 74 L M N O 93 P Q R J K

Opskrba elektrinom energijom, plinom i vodom Graevinarstvo Trgovina, popravak motornih vozila i predmeta za kuanstvo Ugostiteljstvo i hotelijerstvo Promet, skladitenje i veze Financijsko poslovanje Poslovanje nekretninama, iznajmljivanje i poslovne usluge Javna uprava, obrana, obvezno socijalno osiguranje Obrazovanje Zdravstvena zatita i socijalna skrb Ostale drutvene djelatnosti, socijalne i osobne uslune djelatnosti Privatna kuanstva sa zaposlenim osobljem Izvanteritorijalne organizacije i tijela Fizike osobe

4045 5055 60657075 80 85 9095 99 00

TABLICA 4. KOEFICIJENTI ISTROENOSTI GRAEVINE

Starost graevine u godinama 0-10 11-20 21-30 31-40 41-50 51-60 61-70 71-80 81-90 91-100 preko 100 Koeficijent istroenosti Vjerojatno trajanje 50 godina 100 godina 0,90 0,96 0,78 0,90 0,62 0,84 0,42 0,78 0,20 0,70 0,62 0,52 0,42 0,32 0,20 0,20

TABLICA 5. KOEFICIJENTI ISTROENOSTI OPREME

Nova ili do 1/3 vijeka trajanja Od 1/3 do 2/3 vijeka trajanja Od 2/3 do 1/1 vijeka trajanja Vea od vijeka trajanja 1,00 0,70 0,40 0,30