FILOZOFSKI FAKULTET SVEUILITA U RIJECI ODSJEK ZA POVIJEST UMJETNOSTI AK. GODINA 2012./2013.

KOLEGIJ: UMJETNOST DANAS NOSITELJ KOLEGIJA: dr.sc. Julija Lozzi-Barkovi, izv. prof. IZVOAI: dr.sc. Julija Lozzi-Barkovi, izv. prof., Lidija Butkovi Miin, asistent STUDENT: Luka Zovko

PROJEKT MMSU-A RIJEKA: SPAJALICA SERIJA UMJETNIKIH INTERVENCIJA U JAVNOM PROSTORU, 3.5. - 19.5. 2013.

Projekt rijekog MMSU-a, poznat kao Spajalica (u okviru projekta Soft Control), a koji se odravao od 03.05. 19.05. 2013., omoguio je recipijentima razliitih dobi, interesa i svjetonazora da na individualan nain poblie upoznaju, razmotre te definiraju razliite oblike suvremenih umjetnikih intervencija. Dvadesetak umjetnika, kustosa i kulturnjaka okupljeno je putem javnog natjeaja ija se percepcija u vie segmenata razlikuje od dotadanje aktualne produkcije javne umjetnosti to se ponajbolje oituje u kontekstu medija pa e tako dominirati zvune i svjetlosne instalacije, multimedijalne instalacije, performansi i likovno plastike intervnecije. Organizatori su ovim projektom oito nastojali izjednaiti zonu muzejskog i javnog prostora, budui da se veina performansa i odvijala u dinaminoj i aktualnoj gradskoj zoni. Upravo ovakav izlazak iz muzeja eksperimentalno predstavlja ispunjenje mogunosti integracije i sjedinjenja aktualnog umjetnikog ina i javnog prostora, koji na razliitim punktovima i vremenskim razdobljima postaje iva pozornica prolazne umjetnike intervencije. Ovakva realizacija projekta osim to se u topografskom smislu uspjela pribliiti recepijentu te inzistirati na jednostavnosti i pristupanosti suvremenih umjetnikih tekovina, nastojala je ujedno i preispitati karakteristike javnog prostora te koliko njegova sloboda, koja u posljednje vrijeme dobija posve neoakivan predznak, utjee na nae kretanje unutar njega. Umjetnike intervencije prepoznate su i odabrane od peterolane komisije, Tomislava Brajnovia, Ure Jurman, Ivana Metrova, Ksenije Orelj i Sabine Salomon, a meu istima valja izdvojiti performanse Antonia Kiselia, Zorana Pavelia, Marka Batista i Botjana adea, vie kanalne audio instalacije Pawela Kowzana, performans Zorana Pavelia,

intervencije Rafaele Drai te goste rezidencijalnog boravka Kamov Borisa Oichermana, Danielea Samba i Platformere koji takoer interveniraju u prostor grada. MMSU osim to je na kvantitativnom planu donio znatnu seriju umjetnikih intervencija, omoguio je publici pruanje odgovora koje je Spajalica kao manifestacija otvorila. U dvodnevnim razgovorima od 16.05. 17.05. 2013. umjetnici i teoretiari pokuali su elaborirati i predstaviti svoje projekte, problematizirati oblikovanje i teorijski definirati i vrednovati umjetniku tvorevinu, situaciju ili djelo. Razgovori su se za funkcioniranje projekta na neki nain pretpostavili samo po sebi, budui da je percepcija i razumjevanje suvremene umjetnosti ponekad vrlo komplesna. Posebno se istaknula intervencija Marka Batiste i Botjana adea, Timing Diagrams. Rije je o multimedijalnom performansu koji svojom aktivnou mijenja nain na koji doivljavamo javni prostor, u ovom sluaju Koblerov trg. Performans i u ovom sluaju ponovo podsjea da ne mora nuno biti sveden u muzejski ambijent. Izvoenjem Timing Diagramsa stvorena je neverbalna teatarska produkcija, koja njeguje klasian odnos pozornica-gledalite, dok je narativna linija u svim dimenzijama poprimila apstraktni predznak. Budui da do interakcije publike i izvoaa nije dolazilo, izvoai su se doimljali poput objekata koji artikuliraju ambijent slikom i zvukom. Intervenciju je mogue definirati kao autentian dogaaj koji je poprimio posve drugaiju dimenziju, budui da je nastao u prostoru gradskog trga te tako dobio javni karakter, a fasada robne kue Korzo redefinirana je sve popularnijom tehnikom video mapiranja odnosno projiciranja razliitih struktura i iluzija, integrirajui se u prostor kao umjetniki objekt. Umjetnici in situ artikuliraju specifine zvune i vizualne dimenzije ime je trg s posjetiteljima kao prostor doivio posve drugaiju, avangardnu vizuru. Rije je o performansu koji ispituje mogunosti apstraktne animacije te zvukovne produkcije pomou kompjutorske tehnike te na svojevrsan nain moe funkcionirati kao apstraktni film u javnom prostoru. Tradicionalni estetski principi u svakom segmentu produkcije potpuno su odbaeni, budui da su se Batista i ade opredijelili prema aktualnim, svakodnevnim medijima poput digitalne slike i elektronikog zvuka te ih pretvorili u glavno sredstvo umjetnikog izraavanja stvarajui ujedno magijsku, meditativnu, ali i iritantnu ambijentalnu jedinicu u gradskoj strukuturi. Posjetitelj se ne moe oduprijeti djelovanju trenutka budui da je zaokupljen vizualno, ulno te tjelesno, a zvuni impulsi, tj. neartikulirani zvukovi koji podsjeaju na greke nastale uslijed zvune produkcije te kinetika slika postaju njegova stvarnost. Navedena situacija otvoreno djeluje i egzistira sama po sebi, a

budui da je rije o suvremenoj umjetnosti, recepijent je taj koji na individualan nain recepcijom dovrava umjetniko djelovanje. itava manifestacija koja se odravala aktivno esnaest dana, svakako je doprinjela upoznavanju ireg spektra ljudi sa suvremenim umjetnikom produkcijom. Kako organizatori istiu, zakoreenje u javni prostor, prvenstveno je posljedica ideje o susretanju i upoznavanju sluajnih prolaznika koji ne bi prisustvovali manifestaciji da se primjerice odravala u muzejskom prostoru. Drugim rijeima, u okviru umjetnikih intervencija nisu prisutni samo oni koji su prvenstveno htjeli prisustvovati dogaanju, ve i sluajni etai budui da su se umjetniki performansi, instalacije te multimedijalne intervnecije nametnule kao prisutna i opipljiva prepreka unutar njihove uobiajene slobodne zone kretanja.