EMOCIONALNOST i YERKES-DODSONOV ZAKON

by P. L. Broadhurst

YERKES-DODSONOV ZAKON:
Optimalna motivacija za uenje zadatka pada s porastom teine zadatka koji se ui
Optimalna motivacija je: 1. ekstrinzina komponenta (deprivacija) 2. intrinzina komponenta: a) drive level b) drive arousal

UVODNE NAPOMENE:

Rezultati istraivanja utjecaja anksioznosti na uenje kod ljudi sugeriraju da su individualne razlike u jaini nagona vani u okviru ove problematike

Ukoliko neuroticizam definiramo kao autonoman nagon, tada je emocionalnost relevantna varijabla budui da je labilnost autonomnog ivanog sustava podloga kako neuroticizma u ljudi, tako i emocionalnosti u takora

PROBLEMI:

1. Ispitati vrijedi li Yerkes-Dodsonov zakon kod takora 2. Utvrditi da li je u podlozi emocionalnosti nivo nagona (drive level) ili nivo pobudljivosti (drive arousal) 3. Ispitati postoji li mogunost generalizacije dobivenih rezultat na neuroticizam kod ljudi

HIPOTEZE:

H1: Yerkes-Dodsonov zakon pokazat e se valjanim na takorima H2: Emocionalnost je relevantna varijabla u Yerkes-Dodsonovom zakonu H3: U podlozi emocionalnosti je nivo pobudljivosti (drive arousal) H4: Rezultate emocionalnosti kod takora moemo generalizirati na neuroticizam kod ljudi jer im je podloga ista (labilnost autonomnog ivanog sustava)

KONKRETNO:

Emocionalni takori e pokazivati veu snagu nagona od ne-emocionalnih u situacijama u kojima je koritena intenzivna deprivacija zraka (visoki stupanj motivacije), te e bre uiti lake zadatke, ali sporije tee zadatke; zbog toga optimalni nivo nagona u Yerkes-Dodsonovoj situaciji treba biti nii za emocionalne takore u odnosu na ne-emocionalne takore Takoer, moemo predvidjeti interakciju izmeu emocionalnosti s jedne strane i varijabli motivacije i teine zadatka s druge strane; naravno, postoji i interakcija izmeu motivacije i teine zadatka koji predvia Yerkes-Dodsonov zakon

EKSPERIMENTALNI NACRT:

Autor se odluio za faktorski dizajn 3x4x2 (3 nezavisne varijable)

1. NEZAVISNA VARIJABLA: teina zadatka i operacionalizirana je kao diskriminacija izmeu svjetlog (nepriguenog) i priguenog svjetla izmeu dvije cijevi ima 3 razine: a) najlaka razina, tj. zadatak je lagan jer je razlika u iluminaciji izmeu dviju cijevi najvea u omjeru 1:300 b) srednja razina, tj. zadatak je srednje lagan, a razlika u iluminaciji izmeu dviju cijevi je u omjeru 1:60 c) najtea razina, tj. zadatak je teak jer razlika u iluminaciji izmeu cijevi je u omjeru 1:15

EKSPERIMENTALNI NACRT:

2. NEZAVISNA VARIJABLA: razina motivacije koja je operacionalizirana vremenskom deprivacijom zraka ima 4 razine: deprivaciju zraka od 0, 2, 4 i 8 sekundi izmeu pojedinih razina motivacije dolazi do aproksimativno jednakog poveanja brzine plivanja deprivacija dulja od 10 sekundi nema smisla jer se brzina plivanja vie ne poboljava, tj. preko 20 sekundi deprivacije brzina plivanja opada zbog efekta anoksije ovako operacionalizirana motivacija je u stvari ekstrinzina motivacija

0s 2,4

5s

10 s

15 s

20 s

25 s

2,6

2,8

brzina plivanja u odnosu na poveanje deprivacije zraka od 0 s do 25 s

3,2

3,4

EKSPERIMENTALNI NACRT:

3. NEZAVISNA VARIJABLA:
emocionalnost koja je operacionalizirana kao koliina defekacije pri zvunom i svjetlosnom podraivanju

ima 2 razine: emocionalnost i ne-emocionalnost, tj. emocionalni i neemocionalni takori

ovako operacionalizirana emocionalnost je u stvari intrinzina motivacija

EKSPERIMENTALNI NACRT:

2 ZAVISNE VARIJABLE:
1. brzina uenja koja je operacionalizirana kao broj tonih odgovora pri izboru izmeu dvije razliitom jainom osvijetljene ploe, tj. cijevi

toan odgovor je uvijek izbor svjetlije ploe, tj. cijevi jer je ona bila konstantna za sva tri nivoa teine

2. brzina plivanja

EKSPERIMENTALNI NACRT:

ISPITANICI: 120 mukih albino takora od kojih je pola (60) emocionalnih, a druga polovica ne-emocionalnih rasporeeni po sluaju su 12 skupina po 5, tj. u 12 situacija s obzirom na 3 nezavisne varijable testirani su 15 dana za redom: a) prvih 5 dana su uvjebavali plivanje pod vodom i na povrini; upoznavali su se s operacijom otvaranja vrata, jedna strana Y cijevi je uvijek bila blokirana i to se po sluaju mijenjalo kako bi izbjegli pozicijsku naviku b) iduih 10 dana s 10 pokuaja u danu (ukupno 100 pokuaja) je oznaavalo pravi pokus-takori su morali birati izmeu dvije cijevi s obzirom na razliku u iluminaciji; toan odgovor je odabir svjetlije izmeu dvije cijevi

TABLICA UTJECAJA INTERAKCIJE RAZINE MOTIVACIJE I TEINE ZADATKA NA UENJE:

RAZINA TEINA ZADATKA (DISKRIMINACIJE) MOTIVACIJ LAGANO SREDNJE TEKO E (DEPRIVACIJ M SD M SD M SD A ZRAKA) 0 sekundi
2 sekunde 4 sekunde 8 sekundi UKUPNO

UKUPNO M SD

84, 8
86, 4 87, 7 86, 8 86, 4

6, 6
4, 7 3, 9 3, 9 5, 0

81, 3
84, 7 83, 0 83, 2 83, 1

6, 3
5, 9 7, 1 5, 9 6, 5

71, 1
79, 5 71, 6 66, 1 72, 1

9, 0
4, 8 6, 2 6, 5 8, 3

79, 1
83, 5 80, 8 78, 7 80, 5

9, 4
6, 0 9, 0 10, 6 9, 1

ZAVRNA TABLICA ANALIZE VARIJANCE ZA VARIJABLE UENJA I BRZINA PLIVANJA:

IZVOR VARIJAB.

df
2
3 1 6 2 3

Broj tonih pokuaja

Prosjeno vrijeme plivanja

Teina zadatka (T)

Motivacija (M) Emocionalnost (E) TxM TxE MxE

F= 23, 5; p= 0,025
F= 1, 5 F= 3, 0 F= 2, 5; p= 0, 01 F= 1, 3 F= 2, 1

F= 1, 8
F= 4, 0; p= 0, 025 F= 6, 1; p= 0, 01 F= 0, 9 F= 0, 6 F= 2, 1

TxMxE

F= 1, 4

F= 1, 0

REZULTATI STATISTIKE OBRADE (ANALIZA VARIJANCE):

ZAVISNA VARIJABLA: broj tonih diskriminacija

1. uenje (mjereno brojem tonih odgovora, tj. diskriminacija) opada s porastom teine zadatka, tj. diskriminacije (glavni efekt za teinu je statistiki znaajan) 2. interakcija motivacija-teina je statistiki znaajna, tj. poveanje vremena deprivacije zraka statistiki znaajno smanjuje uenje na teim zadacima u odnosu na lake 3. glavni efekt motivacije nije statistiki znaajan

REZULTATI STATISTIKE OBRADE (ANALIZA VARIJANCE):

4. sve ostale interakcije su statistiki neznaajne 5. F-omjer za interakciju motivacija-emocionalnost je statistiki znaajna kada se uzmu samo prva dva najnia nivoa motivacije

STATISTIKI ZNAAJAN GLAVNI EFEKT TEINE ZADATKA:

br. tonih odgovora

90 85 80 uinak uenja 75 70 65 laki zadatak srednja teina teki zadatak

STATISTIKI NEZNAAJAN GLAVNI EFEKT MOTIVACIJE:

90

br. tonih odgovora

85 80 uinak uenja 75 70 65 0s 2s 4s 8s

GRAFIKI PRIKAZ UTJECAJA INTERAKCIJE MOTIVACIJE I TEINE ZADATKA NA UENJE:

br. tonih odgovora

90 85 80 75 70 65 0 sekundi 2 sekunde 4 sekunde 8 sekundi

laki zadatak

teina zadatka

teki zadatak

srednja teina

UTJECAJ INTERAKCIJE IZMEU MOTIVACIJE I TEINE ZADATKA NA UENJE:

br. tonih odgovora

90 85 80 75 70 65 0s 2s motivacija 4s 8s laki zadatak srednja teina teki zadatak

ODNOS IZMEU UENJA (MJEREN U BROJU TONIH POKUAJA) I RAZINE INTENZITETA MOTIVACIJE (ISKAZAN VREMENSKIM TRAJANJEM DEPRIVACIJE ZRAKA)

90 85 80 75 70 65 0s

lagan zadatak teak zadatak 2s 4s 8s

teak zadatak srednja teina lagan zadatak

REZULTATI STATISTIKE OBRADE (ANALIZA VARIJANCE):

ZAVISNA VARIJABLA: brzina plivanja

1. glavni efekt emocionalnosti je statistiki znaajan, tj. emocionalni takori plivaju bre od ne-emocionalnih takora 2. glavni efekt motivacije je statistiki znaajan, tj. poveanjem deprivacije zraka, poveave se i brzina plivanja 3. glavni efekt teine i sve interakcije su statistiki neznaajne

NAI PRIGOVORI:

1. F-omjer za glavni efekt motivacije (ZV-broj tonih diskriminacija) nije statistiki znaajan, a autor ga ipak komentira, tj. naglaava njegov trend
2. autor komentira interakcije izmeu sve tri varijable, naglaavajui njihov trend, a sve su statistiki neznaajne 3. iako je glavni efekt motivacije statistiki neznaajan, autor svejedno provodi post hoc testiranja, i to jo t-testom (a ne Schffeovim testom), koji je blai, kako bi prije pokazali statistiku znaajnost

NAI PRIGOVORI:

4. iako glavni efekt motivacije nije statistiki znaajan, autor je naknadno ograniio varijablu motivacije na 2 najnie razine i proveo analizu varijance, koja je pokazala statistiku znaajnost interakcije varijabli motivacije i emocionalnosti 5. naglo uvoenje nove ZV (brzina plivanja): a) nova ZV je sumnjivo operacionalizirana; nije jasno kako je izraunavana brzina plivanja b) stjee se dojam kako je nova ZV uvedena da bi se njome uspjelo dokazati sve ono to s prvom ZV (broj tonih odgovora) nijedokazano (a to je glavni efekt motivacije i glavni efekt emocionalnosti)

NAI PRIGOVORI:

6. autor se u raspravi bavi analiziranjem prednosti izabranog eksperimentalnog nacrta i operacionalizacija varijabli nad originalnim eksperimentom Yerkesa i Dodsona (ima uspjeno prikriva injenicu da nita nije dokazao) 7. kontradiktornost podloge emocionalnosti-na jednom mjestu je drive level, a na drugom drive arousal; iako se emocionalnost nije pokazala kao relevantna varijabla, autor je na silu eli takvom prikazati

8. o etiko-moralnim kriterijima samog istraivanja prosudite sami!!?

UKRATKO:

REZULTATI POKAZUJU: 1. Yerkes-Dodsonov zakon se pokazao valjanim na takorima; H1 je potvrena (s poveanjem teine zadatka i s poveanjem nivoa motivacije broj tonih diskriminacija opada)
2. emocionalnost se nije pokazala relevantnom varijablom; H2 se odbacuje 3. u podlozi emocionalnosti je drive level, a ne drive arousal; H3 se odbacuje 4. ne moemo nita rei o mogunosti generalizacije na neuroticizam kod ljudi

ZAKLJUAK AUTORA:

Nisu potvrdili, ali niti opovrgli hipotezu o relevantnosti varijable emocionalnosti u Yerkes-Dodsonovom zakonu Nisu potvdili, ali ni opovrgli mogunost da rezultate dobivene za emocionalnost kod takora generaliziramo na neuroticizam kod ljudi