PROIZVODNJA STOLNOGA GROA

Zdravko Bui, Marijo Tomi, Ferdinand Pulji, Draan Rakui, Ivo Kirigjija
Izdava:

Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu Kaieva 9/III, 10 000 Zagreb Telefon: 385 - (0)1 - 48 82 700 Fax: 385 - (0)1 - 48 82 701 e-mail: hzpss@hzpss.hr http://www.hzpss.hr/ Glavni urednik: Urednitvo:

dr. Ivan Katalini

Lada Biak, dipl. in., Tatjana Borba, dipl. in., Vinja imunovi, dipl. in. Tehniki urednik: Damir Ravli

PROIZVODNJA STOLNOGA GROA

Tisak: Lektor:

FiLeDaTa

Ivan Martini, prof. Tiskano u 1000 primjeraka

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i sveuilina knjinica - Zagreb UDK 634.86(035)

PROIZVODNJA stolnoga groa / Zdravko Bui... <et al.>. - Zagreb : HZPSS <i. e.> Hrvatski zavod za poljoprivrednu savjetodavnu slubu, 2002. Bibliograja. ISBN 953-6763-07-9

1. Bui, Zdravko I. Stolno groe Uzgoj II. Vinogradarstvo Prirunik

HZPSS 2002.

420814059

PREDGOVOR
Prije godinu i pol dana napisao sam predgovor za brouru Uzgoj i trenje jabuka. Bila je to do tada najopsenija publikacija koju je napisala skupina poljoprivrednih savjetnika iz Hrvatskog zavoda za poljoprivrednu savjetodavnu slubu zaduenih za pripremu materijala iz voarstva. Tih smo dana svi bili uzbueni zbog velikog pothvata, a koji je bio rezultat mnogobrojnih teajeva, radionica, rasprava i dopisivanja. Danas, dok piem predgovor za ovu novu brouru, ini mi se kao da je od onda prolo jako mnogo vremena te da su mnoge moje kolege u meuvremenu stekle veliko iskustvo u izradi tiskanih materijala namijenjenih obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima. Od tada do danas Zavod je tiskao mnogobrojne letke i kratke broure iz svih podruja poljoprivredne proizvodnje, a broura Uzgoj i trenje jabuka prodana je u gotovo 1.000 primjeraka. Bez obzira na vrtoglavu brzinu razvitka moderne informatike i komunikacijske tehnologije, klasino tiskanje pisane rijei na papiru ostaje i dalje vrlo vaan nain komunikacije, odnosno dostavljanja poruka i informacija do obiteljskih poljo-privrednih gospodarstava. Stoga e HZPSS nastaviti razvijati i sve vie usavravati vlastitu nakladniku djelatnost. Broura koja je pred Vama vrlo je vrijedna publikacija, prvenstveno zato jer je to (usudim se rei i bez provjere) jedini cjeloviti pisani materijal o stolnom grou koji je objavljen od osamostaljenja Hrvatske. Ona je jo vrednija ako uzmemo u obzir da je proizvodnja stolnoga groa visokoprotabilna poljoprivredna djelatnost, a stolno groe visokodecitarni proizvod. Siguran sam da e svima koji su se odluili baviti proizvodnjom stolnoga groa za trite i podii vee nasade, ova broura pomoi da bolje upoznaju temelje proizvodnje i bolje isplaniraju novu investiciju. Onima koji stolno groe proizvode samo za vlastite potrebe, ona e postati nerazdvojni prijatelj s kojim e se savjetovati o svim aktivnostima koje je potrebno provesti u vinogradu te o nainu rjeavanja nastalih problema. Poljoprivrednicima koji se odlue za sadnju novih nasada, preporuujem da se za strunu pomo obrate naim djelatnicima te im elim puno sree i dobru zaradu, a onima koji e se proizvodnjom stolnoga groa baviti iz hobija, elim puno ugodnih trenutaka provedenih u vinogradu. 1. 2. 3. 4. Uvod 8. 9. Pomonik ravnatelja HZPSS: dr. sc. Ugo Toi

SADRAJ

Proizvodnja u svijetu i u nas Izbor poloaja

Priprema terena za podizanje nasada stolnoga groa

10

5. Izbor stolnih kultivara i lozne podloge 13 5.1. Izbor stolnih kultivara............................................................ 13 5.2. Lozne podloge ...................................................................... 18

6. Njega (odravanje) vinograda 20 6.1. Obrada tla............................................................................. 20 6.2. Gnojidba ............................................................................... 21 6.3. Navodnjavanje...................................................................... 23 6.4. Zatita................................................................................... 24

7. Rezidba i uzgojni oblici 37 7.1. Rezidba ................................................................................ 37 7.2. Uzgojni oblici ........................................................................ 42 Berba uvanje stolnoga groa

51

52

10. Trokovnik podizanja novog nasada stolnoga groa

54

11. Kalkulacija pokria varijabilnih trokova nasada stolnoga groa u punoj rodnosti 57 12. Literatura

59

1. UVOD
Vinova se loza uzgaja za proizvodnju groa, koje ima veliku hranjivu, dijetnu i ljekovitu vrijednost. Groe sadri mnoge hranjive sastojke: eer, kiseline, mineralne tvari, niz vitamina, aromatske tvari i dr. Najvaniji sastojci groa jesu eeri glukoza i fruktoza, koje organizam lako prihvaa. Poslije dulje konzumacije groa ili groanog soka ojaa itav ljudski organizam. To dovoljno govori o njegovoj hranjivoj vrijednosti. Idealne agroekoloke i klimatske uvjete za uzgoj stolnoga groa nalazimo u primorskom dijelu Hrvatske. Vraanjem i razvojem turizma posljednjih godina poveava se u nas potranja stolnoga groa. Sve su to opravdani razlozi za poticanje podizanja novih nasada stolnih kultivara groa. To je gospodarski unosan posao, ali se pri podizanju nasada mora voditi rauna o mnogim imbenicima, koji su specini za tu proizvodnju. Nove nasade treba podizati uvoenjem novih tehnologija te uvoenjem novih kultivara, na odgovarajuim podlogama za odreene tipove tla. Obiteljska poljoprivredna gospodarstva, koja se odlue za ovu proizvodnju, treba struno osposobiti da bi se izbjegle pogreke. Pogreke koje se naprave pri podizanju nasada odraavaju se tijekom cijele njegove eksploatacije. Cilj autora ove broure jest da pomogne takvim gospodarstvima i podui ih kako podignuti suvremeni nasad stolnoga groa, uz pravilnu pripremu tla, uz dobar odabir odgovarajuih podloga i kultivara te uz primjenu suvremene agrotehnike, to e im donijeti sigurnu ekonomsku dobit.

proizvodnje, a slijede Azija, Amerika, Afrika i Oceanija. Od zemalja najvei proizvoa jest Italija s 15 mil. q ili 19,78 %, zatim Rusija s 10,12 mil. q ili 13,35 %, koliko proizvodi i Turska. Slijede SAD s 5,55 mil. q ili 7,32 %, Grka s 5,23 mil. q godinje proizvodnje itd. Najvei svjetski uvoznici stolnoga groa jesu SAD i Njemaka, koje zajedno uvoze vie od 7,5 mil. q godinje. Najveu godinju potronju per capitata imaju Turska, Sirija i Grka, s 15 - 20 kg, slijede panjolska i Italija s 10 - 15 kg po stanovniku, te Maroko, Kanada, ile, Portugal i Tunis sa 6 do 8 kg po stanovniku godinje. Hrvatska nema sreene statistike podatke o proizvodnji, prometu i potronji stolnoga groa jer se podaci ne obrauju odvojeno od podataka za vinsko groe. Sa sigurnou moemo ustvrditi da je domaa proizvodnja stolnih kultivara groa nedostatna za vlastitu potronju i ne zadovoljava niti 20 % potreba domaega trita. To je danas zasigurno najdecitarniji poljoprivredni proizvod na hrvatskom tritu. Podaci Dravnog zavoda za statistiku iz 1999., 2000. i 2001. pokazuju da je tih godina uvezeno oko 10.000 tona svjeeg ili suhoga groa.

3. IZBOR POLOAJA

Pri izboru poloaja za podizanje novog nasada stolnoga groa treba voditi rauna o svim imbenicima koji mogu utjecati na kvalitetu groa, a time i na njegovu ekonomsku isplativost. Najvaniji imbenici jesu: 1. ekoloki uvjeti: poloaj, klima, tlo; 2. mogunost navodnjavanja; 3. blizina prometnica i trita.

2. PROIZVODNJA U SVIJETU I U NAS

U ukupnoj svjetskoj proizvodnji groa udio stolnih kultivara u odnosu na vinske iznosi 21,5 %. Prema statistikim podacima Meunarodne organizacije za groe i vino - O.I.V. proizvodnja stolnoga groa u posljednjih se dvadeset godina neprestano poveava, a proizvodnja se vinskoga groa smanjuje. U 1998. godini iznosila je 131 mil. kvintala (q), to je za 3,8 % vie nego u 1997. Najvei svjetski proizvoa jest Europa s 54,27 % ukupne svjetske
7

1. Ekoloki uvjeti Za uzgoj stolnoga groa treba, po mogunosti, birati poloaje june ekspozicije, s blagim padom od sjevera prema jugu, dobre osunanosti. Na takvim se poloajima postie dobra obojenost i ranije dozrijevanje groa, to je u toj proizvodnji od osobite vanosti. Treba izbjegavati terene u mikrodepresijama, slabe prozranosti, gdje su mogue pojave kasnih mrazeva. Na takvim terenima groe ne dobije dobru boju, to mu umanjuje trnu vrijednost, a i zrioba kasni u odnosu na blago nagnute i osunane terene. Osim toga, na tim su terenima i problemi s bolestima jako veliki.

Klima je takoer jedan od vanih imbenika u uzgoju vinove loze i zato je pri podizanju vinograda potrebno voditi rauna o utjecaju lokalnih vjetrova, uestalosti pojave proljetnih mrazeva, tue i drugome, jer o tome ovisi mogunost uspjene i gospodarski opravdane vinogradarske proizvodnje. Treba, dakle, izbjegavati mjesta na kojima se mogu pojaviti kasni proljetni mrazevi (u travnju), na kojima je pojava tua esta, a i jaki vjetrovi redoviti. Lagani i umjereni vjetrovi u doba vegetacije loze pogodni su jer pomau pri opraivanju i oplodnji, isuuju rosu s lia, spreavaju pojavu kasnih proljetnih mrazeva i dr. Nepovoljni su suhi i jaki vjetrovi. To su u priobalnom podruju najee suhi juni vjetar, tzv. palac i bura. Jaki vjetrovi lome mladice i groe, spreavaju normalnu oplodnju, isuuju tlo, uzrokuju naglo sniavanje temperature zraka itd. Za zatitu nasada od jakih vjetrova potrebno je podizati vjetrozatitne pojaseve. Tlo je, kao i klima, jednako vaan imbenik za uspjenu proizvodnju stolnoga groa. Svako tlo nije prikladno za njegov uzgoj. Teka tla, gline i ilovae, nisu preporuljive, jer su to u pravilu hladna i slabo propusna tla. Proizvodnja stolnoga groa trai lake tipove tala, koja su topla, propusna i bogata hranivima. Takva su tla povoljnog vodozranog kapaciteta i visoke mikrobioloke aktivnosti. Poeljno je da takva tla sadre i vee koliine zioloki aktivnog vapna (10 - 15 %). Vapno ima osobitu vanost jer utjee na izraeniju obojenost bobica i njihovu posebnu aromatinost. 2. Navodnjavanje Visoke, redovite i kvalitetne proizvodnje stolnoga groa nema bez osigurane vode za navodnjavanje. Dovoljne koliine vode osigurat e grou nesmetan razvoj, bez stresova, dobru obojenost i normalno dozrijevanje. To su preduvjeti za dobivanje kvalitetnog proizvoda, koji e svojim izgledom, ljepotom, veliinom grozda i bobica imati siguran plasman na tritu. 3. Blizina prometnica i trita Blizina prometnica i trita ima vanu ulogu u odabiru terena za proizvodnju stolnoga groa. Zrelo ubrano groe vrlo je osjetljivo na prijevoz. Ako se dugo prevozi makadamskim i loim putovima, gubi na trnoj vrijednosti pa se gubi i na ukupnoj ekonomskoj dobiti. Zato i putove do vinograda stolnoga groa treba prije berbe izravnati da bi groe neoteeno i to boljeg izgleda stiglo na trite. O svemu tome potrebno je razmisliti prije donoenja odluke o podizanju novog nasada stolnoga groa, jer se radi o velikim poetnim investicijskim ulaganjima, pa pogreke koje se naprave pri tome mogu imati nedogledive posljedice.
9

Proizvodnja stolnoga groa na plantanim nasadima i specijalizirana proizvodnja na obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvima u Hrvatskoj je mogua samo u priobalnom dijelu, i to od Zadra prema jugu. Istra i Hrvatsko primorje nisu najpogodniji za proizvodnju stolnoga groa, jer suma efektivnih temperatura nije dovoljna za uspjean uzgoj veine stolnih kultivara s obzirom na vrijeme dozrijevanja. Poznato je takoer da je to podruje izloeno estim ljetnim olujama i pojavama tue. Ipak to ne znai da u tim podrujima ne postoje pojedini specini lokaliteti koji su pogodni za uzgoj, ali samo ranih stolnih kultivara.

4. PRIPREMA TERENA ZA PODIZANJE NOVOG NASADA

Planiranje (sistematizacija) terena Za uspjeno vinogradarenje i za nesmetano obavljanje svih agrotehnikih radova u vinogradu katkad je na terenu potrebno najprije izvesti krenje, zatim provesti ravnanje terena, odvodnju, terasiranje i sl. Vinogradi se esto podiu na tlu na kojem su prije bile neke drvenaste kulture ili uma. Stoga je potrebno ukloniti sve nadzemne dijelove te iskriti panjeve i dobro oistiti korijenje, jer se upravo na drvenaste ostatke korijenja mogu naseliti opasne gljive koje izazivaju trule (Dermatophora necatrix i Armillariella mellea), a koje mogu biti pogubne za mladi vinograd. Poslije krenja ne smije se odmah saditi vinova loza nego je potrebno makar dvije do tri godine sijati ratarske kulture ili leguminoze. Poslije krenja i ienja otpadaka od korijenja treba obaviti planiranje terena i poravnati mikrodepresije. Time se osigurava nesmetan prolaz traktora s prikljucima, postie se ujednaena bujnost svih trsova u vinogradu i omoguuje se otjecanje oborinske vode koja se nakuplja u mikrodepresijama.

Odvodnja suvinih voda Ako u vinogradu postoji opasnost od oborinskih ili podzemnih voda, potrebno je to rijeiti prije podizanja nasada otvorenom kanalskom mreom, drenaom ili pak pravljenjem nasipa za spreavanje plavljenja.

Meliorativna gnojidba Najpogodniji trenutak za unoenje organskih i mineralnih gnojiva jest vrijeme prije sadnje loze kad se gnojivo moe unijeti u cijeli prol tla u kojem e se nalaziti korijen vinove loze. To je pravi trenutak da se unese vea koliina gnojiva i da se poprave zika i bioloka svojstva tla. Taj se zahvat naziva

10

meliorativna gnojidba. Organska i mineralna gnojiva rasipavaju se po povrini neposredno prije rigolanja. Koliina organskoga gnojiva ovisi o sadraju humusa u tlu. Na tla normalno opskrbljena humusom organsko gnojivo nije potrebno dodavati. Tla siromana humusom treba gnojiti stajnjakom u koliini od 5 do 10 vagona po hektaru. Za visoku i kvalitetnu proizvodnju stolnoga groa potrebno je meliorativnom gnojidbom osigurati zalihe osnovnih hraniva u tlu, i to: 15 - 20 mg P2O5/100 g tla i 25 - 40 mg K2O/100 g tla. Na osnovi rezultata kemijske analize tla, vodei rauna o potrebnim zalihama osnovnih hraniva, meliorativno se dodaju NPK mineralna gnojiva razliitih formulacija, npr. NPK 7:20:30 ili 5:20:30. Rigolanje (duboko oranje) Duboka obrada tla koja prethodi podizanju vinograda naziva se rigolanje ili duboko oranje. Taj je zahvat vrlo vaan jer se njime stvraju povoljni uvjeti za bri poetak razvoja i plodonoenja mladoga trsa. Rigolanjem se postie: - prorahljivanje tla na dubini veoj od 50 cm, ime se popravlja struktura tla, vodozrani uvjeti i bioloka aktivnost u tlu; - odstranjivanje ostataka korijenja prethodne vegetacije; - mijeanje horizonata tla i unoenje organskih i mineralnih gnojiva u dublje horizonte, gdje e se razviti korijen. Dubina rigolanja ovisi o tlu i njegovim zikalno-kemijskim svojstvima, a kree se od 60 cm (teka tla) do 100 cm (lagana, pjeskovita tla). Najpovoljnije vrijeme rigolanja jest tijekom ljeta i rane jeseni. Izrigolano tlo ostavlja se u otvorenoj brazdi sve do pred samu sadnju da bi se pod utjecajem sunca, kie i niskih zimskih temperatura tlo usitnilo i u njemu akumulirala vea koliina vlage. Rigolanje se obino obavlja traktorima gusjeniarima ili traktorima na kotae velike snage, od 90 do 150 KS. Vea dubina i bolja kvaliteta rigolanja postie se gusjeniarima i vuenim plugovima. Priprema za sadnju Prethodno izrigolano tlo obino se u proljee pred sadnju kultivira i poravna ravnjaem te se na tako izravnatoj povrini obavlja razmjeravanje i iskolavanje.

Takoer se odreuje i smjer redova, vodei pri tome rauna o mikroklimatskim prilikama na tom podruju. Budui da stolno groe trai bolju (veu) osvijetljenost grozdova, smjer redova, ako je mogue, treba biti sjever - jug.

a)
JAMA - SADNO MJESTO grudasta i neplodna zemlja sipka i plodnija zemlja

b)

c)

JEDNOGODINJI CIJEP a) s jednom mladicom b) pripremljen cijep za sadnju

POSAENI PARAFINIRANI CIJEP a) sipka zemlja b) stajski gnoj c) zemlja d) paranirani cijep

Crtei 1. Sadnja loznog cijepa

Sadnja vinograda Na prethodno obiljeenim (iskolenim) mjestima kopaju se jame runo, runo-motornim svrdlom ili traktorskim svrdlom. Jama za cijep obino se kopa do 40 - 50 cm dubine, a 30 - 40 cm irine. Cijep vinove loze prije sadnje treba pripremiti tako da se korijen cijepa prikrati na 8 - 10 cm duljine. Sade se paranirani cijepovi, koje je poeljno namoiti u vodu 24 sata prije sadnje.Neposredno prije sadnje moi se cijep u smjesu kravlje balege, zemlje i vode u omjeru 1:1:1. Cijep se stavlja u jamu, blago koso prema kolcu. Korijen cijepa zatrpa se sipkom zemljom, a zemlja se dobro nagazi. Potom se stavlja 5 - 10 kg zrelog stajskoga gnoja, koji ne smije biti u doticaju ni s korijenom ni s cijepom. Na stajski gnoj stavlja se opet sipka zemlja. Dubinu sadnje odreuje visina spojnog mjesta koje treba biti u razini tla ili samo 2 - 3 cm iznad razine tla. Poeljno je da se svako sadno mjesto zalije vodom tako da uz korijen to bolje prilegne zemlja.

11

12

Razmaci sadnje stolnih kultivara Vinova loza, kao i svaka druga biljka, za rast i razvoj te kvalitetan i obilan prinos zahtijeva odreeni ivotni prostor. Dugogodinja iskustva strunjaka i proizvoaa groa govore da je za svaki trs optimalno potrebno oko 3,0 do 4,5 m2. Pri odreivanju razmaka sadnje prvenstveno treba voditi rauna o postojeoj mehanizaciji te razmak sadnje treba prilagoditi njoj. Razmaci sadnje stolnih kultivara vinove loze najee su od 2,0 do 2,8 m meuredno (to ovisi o strojevima za agrotehnike zahvate) te od 1,2 do 1,5 m u redu. S obzirom da danas nove nasade stolnoga groa podiu obiteljska poljoprivredna gospodarstva na preteno manjim povrinama (od 0,25 do 0,5 ha), moe se saditi i na manje razmake, i to od 1,8 do 2,0 m meuredno te od 1,1 do 1,2 m u redu. Taj razmak sadnje primjenjiv je za kordonski uzgojni oblik.

5. IZBOR STOLNIH KULTIVARA GROA I LOZNE PODLOGE

5.1. Izbor stolnih kultivara
Izbor kultivara stolnoga groa vrlo je delikatan i teak posao. U svijetu danas postoji ak nekoliko tisua kultivara. Meutim, tek malen broj, moda ni pedesetak, kultivari su visoke gospodarske vrijednosti. Stolne kultivare treba iskljuivo gledati kroz trnu cijenu groa i ekonomske uinke koji iz toga proizlaze. Da bi dobar stolni kultivar bio prihvaen na tritu i da bi postigao zadovoljavajuu cijenu, mora zadovoljiti odreene uvjete, i to: - da je grozd velik (250 do 300 g), jednolian, rastresit i to ljepeg izgleda. esto se misli da je kultivar kvalitetniji ako ima vei grozd. Nije tako, jer veliki je grozd potrebno konfekcionirati, to zahtijeva dodatni rad, a time i trokove; - da bobice budu to vee, podjednake veliine te dobro sratene na stapici (peteljici). Bobica moe biti karakteristinog oblika (okrugla, jajolika i dr.), to moe imati vanosti u atraktivnosti, a time biti od vanosti i za proizvoaa; - da je peteljica vrsta i to dulja, da se ne odvaja lako od glavne peteljke; - da je koica bobice mekana, otporna na pucanje i s izraenim makom;
13

- da je meso bobice gusto, sono ili hrustavo, ne odvie slatko, ugodnog okusa, koji moe biti neutralan, diskretno mukatan ili izrazito mukatan. Ukusi potroaa vrlo su razliiti, jer neki vole vie slatko i aromatino groe, neki neutralno i manje slatko groe, neki vie obojene bobice, a neki manje obojene bobice; - da su sjemenke malene i mekane ili da ih uope nema; - da dobro podnosi dranje na trsu, da dobro podnosi prijevoz i da se dobro uva u rashladnom prostoru. U nas su se uveliko uzgajali kultivari koji su sada potpuno ili djelomino naputeni: abski biser radi sitnog ploda i niskih priroda; kraljica vinograda radi osjetljivosti na bolesti, slabe bujnosti i priroda koji obino ne prelazi 12 t po 1 ha, to je u proizvodnji stolnoga groa malo. Naputa se i vrlo cijenjen, nekad po proizvodnji prvi stolni kultivar u svijetu Afus-ali, jer je to kultivar iskljuivo toplih podruja. Naime, u podruju sjeverne Dalmacije, koje pripada IV. klimatsko-vinogradarskoj zoni zbog promjenjivih vremenskih prilika u vrijeme cvatnje i oplodnje (zahlaenja), esto se razvijaju neujednaene bobice, to znatno umanjuje trinu vrijednost. U Hrvatskoj, napose u priobalnom dijelu, obavljana su mnoga istraivanja i introducirano je puno stolnih kultivara, ali malo ih je prihvaeno u praksi, jer nije lako udovoljiti svim zahtjevima potroaa, koji svakim danom postaju izbirljiviji. U zadnje vrijeme u susjednoj se Italiji poeo uzgajati vrlo interesantan rani obojeni kultivar Black Magic (prilog 7.), koji svakako treba ispitati u naim prilikama. Takoer je potrebno ispitati i ranu grupu besjemenih kultivara, preteno amerikog podrijetla, koji prema stranoj literaturi imaju perspektivu irenja, a to su: - Sugrave, bijeli kultivar, dozrijeva u prvoj dekadi srpnja (prilog 8.); - Red Flame, rozo-ljubiasti kultivar, dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza (prilog 9.); - Sugraone, bijeli, dozrijeva u prvoj dekadi kolovoza (prilog 10.); - Down Seedless, bijeli, dozrijeva koncem srpnja i poetkom kolovoza (prilog 11.). Pored tih ranih besjemenih kultivara postoje i kasni besjemeni kultivari, koje takoer treba provjeriti u naim ekolokim uvjetima. Vano je svakako napomenuti da se u Hrvatskoj u zadnjih 12 godina (zbog Domovinskog rata i prilika nakon njega) nije nita radilo na introdukciji i ispitivanju stolnih kultivara pa je krajnje vrijeme da se tom pitanju posveti

14

duna panja. Ovdje su opisani samo oni kultivari koje s potpunom sigurnou moemo preporuiti za daljnje irenje na veim povrinama: Cardinal, Michele Palieri i Alphonse Lavallee od obojenih, te Matilda, Victoria i Italia od bijelih stolnih kultivara. CARDINAL (prilog 1.) Taj kultivar dobiven je krianjem kultivara Flame Tokay x Alphonse Lavallee u Kaliforniji (Fresno). Na zadarsko podruje introduciran je 1964. u PK Zadar kao glavni obojeni stolni kultivar. Opis kultivara U vrijeme berbe taj je kultivar svijetle do tamno ljubiasto-crvene boje, ovisno o poloaju, tlu, ampelotehnikim zahvatima i navodnjavanju. Pupove tjera u prvoj i drugoj dekadi travnja. Cvate od poetka lipnja do kraja prve polovice lipnja. Poinje arati u prvoj dekadi srpnja, a u punoj je zriobi u prvoj dekadi kolovoza. Grozd je dosta velik, cilindrino-konian; potrebna je obrada grozda u zelenom stadiju. Srednja je teina grozda 400 grama. Meso bobica vrsto je, a pokoica bobica pokrivena je jednolinim makom. Bioloko-proizvodna svojstva Bujni je kultivar, trai da bude nacijepljen na bujnu podlogu. Dobre rezultate u prinosu daje mjeovitom rezidbom, kombinacijom prigojnih i rodnih reznika odnosno lucnjeva. Uspjeno se uzgaja na kordoncima, pergolama kosog krova i na tendonama. Gospodarska vrijednost ovog kultivara vrlo je velika jer daje redovit i stabilan urod, s berbom u vrijeme turistike sezone. Do sada ovaj kultivar nije zamijenio nijedan obojeni kultivar stolnoga groa. Daje prinos od 15 000 kg do 18 000 kg komercijalne robe za trite, a ukupni prinos moe biti i do 25 000 kg/ha groa. MICHELE PALIERI (prilog 2.) Crni je stolni kultivar koji je krianjem dobio M. Palieri, i to krianjem Alphonse Lavallee x Red Malaga. Opis kultivara Pupove tjera u drugoj dekadi travnja, ima rairene vrke jako zelene boje. Vrni listii malo su zavijeni, zelene boje i prozirni. List je velik, s pet reanja, okruglast. Grozd je velik, cilindrino piramidalan,
15

pravilnog oblika, srednje teine 800 grama. Bobica je krupna, okruglasta, srednje otpornosti, s makom na pokoici, meso joj je vrsto, crno ljubiaste boje; slatkastog je neutralnog okusa, ima dvije sjemenke. Srednja je teina bobice 9 - 10 grama, slador 14 - 15 %, ukupne kiseline 6 i pH 3,35. Cvate u prvoj dekadi lipnja. Dozrijeva u prvoj dekadi rujna, uz jae optereenje, a moe dozrijevati i u treoj dekadi kolovoza.

Bioloko-proizvodna svojstva Kultivar je jakog habitusa, trai uzgojni oblik koji omoguava da njegova svojstva dou do izraaja. Rodnost je 1,0 grozda po pupu pa trai da se duljinom reza regulira postizanje zadovoljavajueg prinosa. Grozd je lijepog izgleda, s izrazito crno ljubiastom bojom, krupnom bobicom, pa je traeni kultivar na tritu. Ima malo problema s anitetom prema nekim podlogama.

ALPHONSE LAVALLEE (prilog 3.) Crni stolni kultivar, potjee iz Francuske, gdje je dobiven krianjem kultivara Bellino x Lady Downes Sedling. U Kaliforniji je poznat pod nazivom Ribier, a u Belgiji kao kultivar Royal. Na zadarsko podruje uveden je 1964. godine zajedno s Cardinalom.

Opis kultivara Pupove tjera u prvoj dekadi travnja. Cvate od zadnje dekade svibnja do druge dekade lipnja, ovisno o poloaju, klimi i duini reza. Zrioba poinje koncem kolovoza, odnosno u prvoj dekadi rujna. Grozd je srednje velik, cilindrino konian, srednje teine 500 - 600 grama. Bobica je srednje velika do velika, okrugla, jednoline tamne modre sjajne boje. Meso je bobice hrustavo, sono, jednostavnog okusa. Groe dobro podnosi prijevoz i uvanje u hladnjai.

Bioloko-proizvodna svojstva Ovaj stolni kultivar ima snaan habitus te dobru proizvodnost; adaptira se na sve uzgojne oblike, na kordonce pri vertikalnom nainu uzgoja, na pergole kosog krova i na tendone. Na zadarskom podruju uzgaja se u obliku zadarske lepeze, na jednostranoj pergoli kosog krova. Daje stabilan urod i u gospodarskom smislu vrlo je pogodan.

MATILDE (prilog 4.) Stolni, bijeli kultivar, dobio ga je 1962. godine prof. Manzo krianjem dvaju poznatih kultivara Italia x Cardinal u Institutu za pokuse u voarstvu u Rimu.

16

Opis kultivara Tjeranje pupova poinje u prvoj dekadi travnja. Vrkovi su pupova raireni, zelenkasti, glatki, a listii razvijenih vrhova svijetle su zelene boje s bronanim nijansama na rubovima. List je srednje velik, pentagonalan, izduen, s urezanim sinusima; povrina je lista glatka. Grozd je srednje velik, nabijen, izduen, pravilno rasporeen; srednje teine 700 - 800 grama. Bobice su povelike, jajolike, meso je vrsto, okusa lagano aromatinog; pokoica je relativno tanka, otporna, ute boje, s dvije sjemenke. Srednja je teina bobice 6 - 7 grama, sa eerom od 14 - 15 % i ukupnim kiselinama 4 - 5 . Cvate u prvoj dekadi lipnja. Groe dozrijeva u drugoj dekadi kolovoza. Bioloko-proizvodna svojstva To je kultivar snanog habitusa, poeljan je neto podignutiji uzgojni oblik, da se trs moe iriti. Trai srednje dugi rez, plodnost je 1,8 grozda po pupu. Radi ranog dozrijevanja, atraktivnijeg izgleda grozda i bobica te prinosa ovaj je stolni kultivar vrlo interesantan. VICTORIA (prilog 5.) Bijeli stolni kultivar, dobiven je u Rumunjskoj u Institutu za istraivanje u Dragaanima. Genetskim je podrijetlom krianac Cardinal x Afus-ali. Najprije je rairen u Rumunjskoj, postupno je ispitan u Grkoj i drugim zemljama. U Hrvatskoj se taj stolni kultivar ne nalazi na sortnoj listi, ali s obzirom na njegova vrlo dobra bioloko-proizvodna svojstva svakako ga treba ovdje spomenuti i treba poraditi na tome da to prije doe na nau sortnu listu. Opis kultivara Pupovi tjeraju kasno, s rairenim vrcima, zeleni listovi gotovo su glatki. List je velik, peterokutan s pet ureza, a sinus je peteljke u obliku slova u, zelene je boje, a donja je strana lista gotovo glatka. Grozd je gladak, piramidalan, srednje zbijenosti, srednje teine oko 600 - 700 grama; bobice su velike, cilindrino elipsaste, zeleno ute boje. Bobica je teka 10 - 12 grama, neutralnog okusa, s laganim makom, jednoline obojenosti; meso je bobice hrustavo, ima dvije sjemenke. Cvate kasno. Dozrijeva rano, berba poinje 10 - 15 dana poslije poetka berbe Cardinala (II. do III. dekada kolovoza). Bioloko-proizvodna svojstva Kultivar jakog okota, vrlo dobre osnovne rodnosti, prilagodljiv formi uzgojnog oblika, kako na tendonama tako i na vertikalnom uzgoju. Plodost je
17

1,2 grozda po pupu. Neto je osjetljiviji na oidium i botritis. Proizvodnja je visoka, dostie i do 20 tona/ha. U svakom sluaju taj kultivar ima dobru i konstantnu rodnost.

ITALIA (prilog 6.) Ovaj bijeli stolni kultivar dobiven je krianjem kultivara Bicane x Mukat Hamburg. U poetku nije bio prihvaen, ali postupno se poeo iriti zbog izgleda grozda, bobice i okusa ploda. U Francuskoj se taj kultivar zove Ideal.

Opis kultivara Tjeranje pupova poinje krajem prve i poetkom druge dekade travnja. Vrci pupova vunasti su, raireni, bijelo zelenkasti, s rubovima zeleno ljubiastim. List je velik, peterodijelan. Grozd je velik, konino piramidalan, teine 600 - 700 grama; bobica je velika, jajolika, s makom na pokoici, lijepe ute boje. Bobica ima hrustavo sono meso s delikatnom mukatnom aromom. Ima dvije sjemenke u bobici. Bobica je velika, teka 8 - 10 grama, slador joj je 15 - 16 % i ukupna kiselina 4 - 5 . Cvate u prvoj dekadi lipnja. Dozrijeva u drugoj odnosno treoj dekadi rujna.

Bioloko-proizvodna svojstva Ovaj je kultivar snaan, trai forme uzgoja u kojima se okot moe rairiti i dugu rezidbu ovisno o ukupnim pedoklimatskim uvjetima. Rodnost je 1,2 grozda po pupu. Dosta je osjetljiv kultivar na pepelnicu i sivu plijesan. Ako se zadovolji svim zahtjevima u proizvodnji, groe ovog kultivara zaista je kraljica na tritu, kako kau trgovci.

Osim navedenih kultivara postoje u priobalnom podruju i drugi, lokalni kultivari: Early Cardinal, Afus-ali, Danlas bijeli i drugi, ali svi su manje vrijedni na tritu od opisanih kultivara.

5.2. Lozne podloge

Od dobre lozne podloge trai se da je otporna na lokseru, da ima dobru srodnost (anitet) s europskom lozom te da se dobro prilagoava tlu i klimatskim uvjetima sredine, da je otporna na vapno, suu, vlagu u tlu, zaslanjenost i na nematode. Izbor loznih podloga za stolne kultivare od osobite je vanosti jer o loznoj

18

podlozi ovisi koliina i kvaliteta uroda. Stoga su osobito vana svjetska i domaa iskustva te rezultati pokusa u uzgoju stolnih kultivara na razliitim loznim podlogama. U suvremenom uzgoju stolnoga groa koriste se lozne podloge iz skupine krianaca Berlandieri x Rupestris te Berlandieri x Riparia. Iznimno, u proizvodnji jako ranog stolnoga groa preporuuju se neke druge lozne podloge, uglavnom podloge slabije bujnosti. Unutar grupe Berlandieri x Rupestris za proizvodnju stolnoga groa najbolje su podloge: 110 Richter, 1103 Paulsen, 140 Ruggeri i 99 Richter. 110 Richter odlina je lozna podloga koja se dobro prilagoava gotovo svim tlima i poloajima prikladnim za uzgoj stolnoga groa. Slae se dobro sa stolnim kultivarima i vrlo povoljno utjee na urod i kvalitetu te neto ranije dozrijevanje. Ova je podloga bujna, dobro podnosi suu i aktivno vapno do 18 %. 1103 Paulsen vrlo je dobra lozna podloga kojoj odgovaraju srednje teka i teka tla, umjereno vapnena (do 18 % aktivnog vapna) pa i neto vlanija, ali ne pretjerano vlana tla. Pokazuje dobar anitet sa stolnim kultivarima, a osobito je dobra u vinogradima jakih uzgojnih oblika. Ova je podloga vrlo bujna i podnosi zaslanjena tla bolje od drugih. 140 Ruggeri odlina je podloga za manje plodna i siromana tla. Dobro se slae sa stolnim kultivarima i na odgovarajuim terenima povoljno utjee na urod i kvalitetu groa. Ova je podloga bujna, odlino podnosi vapneno tlo (do 20 % aktivnog vapna), vrlo dobro podnosi suu, ali slabo podnosi vlagu u tlu. 99 Richter dobra je podloga za umjereno suna pjeskovito-ilovasta, propusna, srednje bogata i umjereno vapnena tla (do 17 % aktivnog vapna). Ta je podloga bujna, dobro podrava visoke i jake uzgojne oblike. Unutar grupe Berlandieri x Riparia treba spomenuti ove podloge: Kober 5BB dosta je rairen na podruju Vrgorca i tu se na njoj nalazi do 90 % stolnih kultivara. Dosta je bujna, dobro podnosi aktivno vapno (do 20 %), dobro podnosi podvodna tla, kompatibilna je s veinom stolnih kultivara i dobro se ukorjenjuje, a stolni kultivari na toj podlozi redovito i obilno raaju. SO4 je podloga koja podnosi do 20 % zioloki aktivnog vapna i kompatibilna je s veinom stolnih kultivara. Vrlo je otporna na niske temperature. Razvija snaan i razgranat korijenov sustav. Ima krae vegetacijsko razdoblje nego podloga Kober 5BB pa je zbog toga pogodna za kultivare kasnijeg dozrijevanja. Za proizvodnju jako ranoga stolnoga groa, ovisno o poloaju, preporuuju se lozne podloge koje pospjeuju dozrijevanje: 110 Richter, 41 B, 775 Paulsen i 420 A.
19

6. NJEGA (ODRAVANJE) VINOGRADA

6.1. Obrada tla

Obrada i odravanje tla u vinogradu obuhvaa niz agrotehnikih mjera kojima se postiu to povoljniji uvjeti za rast i razvoj korijenova sustava i trsa u cjelini. Obradom tla osiguravamo: nesmetano prodiranje vode, zraka i hranjivih tvari do korijena vinove loze, zadravanje potrebnih koliina vode i njezinu racionalizaciju u tlu, unitavanje korova, a time i manji gubitak vode i hranjivih tvari iz tla te unoenje hraniva u tlo. Tlo se odrava na dva naina: - redovitom obradom; - zatravljivanjem i maliranjem.

Redovita obrada To je najei nain odravanja tla u vinogradima u primorskom dijelu Hrvatske. Vinogradi se podiu na razliitim tipovima tala pa se svakom tipu tla moraju prilagoditi: nain obrade, vrijeme obrade i orua kojima e se obrada izvoditi, da bi se postigao odgovarajui uinak i ekonominost. U obradi tla treba razlikovati: - Jesensko-zimsku obradu tla, koja se izvodi na 15 - 30 cm dubine. Tom se obradom unose gnojiva u zonu korijenova sustava, jer su hranjivi elementi fosfor i kalij slabo pokretni u tlu. Ta se obrada obavlja u jesen, poslije berbe groa ili tijekom zime, ako za to postoje povoljni vremenski uvjeti. Njome se akumulira i dio vlage u tlu, to je takoer vano u sunim krajevima, kakva je naa Dalmacija. - Plitku obradu tla, koja se obavlja u proljetno-ljetnom razdoblju tijekom vegetacije. Njome se odrava povrinski sloj tla u rastresitom stanju te se unitavaju korovi. Plitkom se obradom u tlo unose i gnojiva za prihranu vinove loze koja imaju vie duika. Obrada se izvodi na 5 - 10 cm dubine. Koliko e biti plitkih obrada i kada e se obavljati ovisi o klimatskim i zemljinim uvjetima. Tom se obradom razbija pokorica i kapilarnost tla te se sprjeava gubitak vlage iz tla. Obino se obavlja 3 - 5 puta godinje. Strojevi, kojima se obavlja meuredna obrada, prilagoavaju se meurednom

20

razmaku sadnje vinograda. To su uglavnom jednoosovinski ili maleni dvoosovinski traktori, koji su konstrukcijom prilagoeni meurednoj obradi vinograda. Za izbor odgovarajueg traktora mora se uzeti u obzir meuredni razmak te uzgojni oblik. Zatravljivanje i maliranje Zatravljivanjem i maliranjem odrava se meuredni prostor. Mogue je samo u nasadima koji imaju osigurano navodnjavanje jer travni pokrov izvlai dio vode iz tla. Za ovakvo odravanje tla potrebno je imati specijalne kosilice - malere, kojima se vinograd odrava pod travnim pokrovom, a ti se strojevi mogu rabiti i za mljevenje rozgve. Prostor u redu mogue je odravati na dva naina: - obradom ili okopavanjem, - tretiranjem herbicidima. Obrada ili okopavanje mogu se obavljati runo ili specijalnim pominim plugovima. Tretiranjem herbicidima najee se odrava prostor u redu, ali treba napomenuti da se tretiranje ne smije provoditi u mladim nasadima do etvrte godine.

metodama. Vizualna metoda temelji se na dijagnosticiranju nedostataka pojedinih hraniva u vegetaciji na liu i na ostalim zelenim dijelovima biljke. Pouzdanija metoda za utvrivanje nedostatka pojedinih hraniva jest analiza tla. Analiza tla obvezatna je mjera prije podizanja vinograda. Uzorci tla uzimaju se do 60 cm dubine (jedan se uzorak uzima na 0 - 30 cm dubine, a drugi na 30 - 60 cm dubine) i utvruje se sadraj tri najvanija hraniva: N, P, K. Pri dubokoj obradi tla provodi se meliorativna gnojidba jer su elementi fosfor i kalij slabo pokretni u tlu. Prema koliini pristupanog fosfora i kalija, za potrebe vinove loze, tla dijelimo na: siromana srednje opskrbljena dobro opskrbljena bogata

P2O5 (mg/100g tla)

K2O (mg/100g tla)

<6

<12

6 - 12

12 - 20

13 - 20

21 - 30

>30

> 45

6.2. Gnojidba vinograda

U suvremenoj vinogradarskoj proizvodnji gnojidba je jedna od najvanijih agrotehnikih mjera, koja zajedno s drugim zahvatima treba osigurati neprekidno visoku i rentabilnu proizvodnju. Gnojidbom tla poboljava se kemijski sastav te zika i bioloka svojstva tla. Vinogradi se esto podiu na krtim i nepovoljnim tlima te je gnojidba nezaobilazna agrotehnika mjera za privoenje takvih tala kulturi. Svake se godine pojedinim dijelovima loze (rozgva i groe) iznosi dio hranjivih tvari iz tla pa se redovnom gnojidbom taj dio nadoknauje da bi se odrala i podigla na viu razinu plodnost tla. Za normalan razvoj i plodonoenje lozi su potrebni makrobioelementi: N, P, K, Ca i S te mikroelementi: Fe, Mn, Cu, Zn, B i Mo. Ako se zbog bilo kojeg razloga jedan od tih elemenata ne nalazi u optimalnim koliinama, nastupaju znaci nedostatka (decijencije) specini za svaki hranjivi element. Ti su nedostaci jasno uoljivi na pojedinim dijelovima loze, a naroito na listovima, koji najintezivnije reagiraju na spomenute nedostatke (prilozi od 12. do 18.). Nedostatke pojedinih elemenata moemo utvrditi vizualnim i analitikim
21

Iznoenje hranjivih tvari iz tla groem i vegetativnim dijelovima loze u praksi se procjenjuje prinosom groa. Jednom se tonom groa iznese 6,5 kg aktivne tvari duika, 3 kg fosfora i 7,5 kg kalija. Prema stupnju iskoristivosti hranjivih tvari obino se rauna da je gnojidbom potrebno unijeti 125 % iznijetog duika i 200 % iznijetog fosfora i kalija. Pri redovitom gnojenju vinograda u punoj rodnosti primjenjuje se odreeni redoslijed gnojidbe tako da se svake etvrte godine unese 40 tona stajskoga gnoja, a mineralna gnojiva unose se na osnovi rezultata analize lia (folijarna analiza) i kemijske analize tla. Kao primjer navodimo gnojidbu s NPK mineralnim gnojivom formulacije 7:20:30, kojeg treba dodati nasadu u punoj rodnosti 700 kg/1 ha. Vrijeme unoenja gnojiva u redovitoj gnojidbi ovisi o brojnim imbenicima: o vrsti gnojiva i obliku u kojem se hranjivi elementi u gnojivu nalaze, o tipu tla, o klimatskim uvjetima i dr. Stajsko gnojivo i mineralna kalijeva i fosforna gnojiva mogu se dodavati tijekom cijelog razdoblja mirovanja vinove loze, od jeseni do proljea. Cjelokupno potrebna godinja koliina fosfornih i kalijevih gnojiva unosi se odjednom, a duino se gnojivo ne unosi u jesen zbog lakog ispiranja, nego u vrijeme kretanja vegetacije te u samoj vegetaciji, prema potrebi.

22

U svijetu je proirena upotreba tekuih i lako topljivih gnojiva kroz sustav navodnjavanja kap po kap. Na taj bi se nain i u nas trebalo gnojiti jer su tim nainom sva hraniva brzo dostupna biljci te su i gubici najmanji. Primjena folijarnih gnojiva takoer je brz i ekasan nain gnojidbe, napose kada treba brzo intervenirati zbog nedostatka pojedinih hranjivih elemenata.

- Sustav kapanja automatski radi i mogua je ekasna kontrola s pomou elektronike. - Manje su mogunosti razvoja bolesti i tetnika (mikroklima manje pogoduje bolestima, manje je ispiranje zatitnih sredstava s biljaka). - Mogue je ostvariti veliku tonost doziranja vode.

6.3. Navodnjavanje
Najkvalitetnije navodnjavanje stolnih kultivara groa jest navodnjavanje kapanjem. Prvi je put taj nain navodnajvanja primijenjen u Izraelu, nakon toga se brzo proirio u druge zemlje, naroito u podruja koja imaju aridnu klimu. Takoer je pogodan za podruja u kojima nedostaje vode za navodnjavanje. Zapravo, ovom metodom tedi se voda jer se minimalnim koliinama postiu maksimalni uinci pri uzgoju poljoprivrednih kultura. Temeljno je naelo ove metode da voda iz sustava postavljenih plastinih cijevi izlazi kroz posebne kapaljke koje su postavljene uzdu cijevi i kapanjem vlai tlo uz svaku biljku. Voda se dovodi do svake biljke i vlai se manji dio povrine pa su gubici vode maleni ili ih uope nema. Dodavanje je vode kontinuirano (traje od 0 - 24 sata) ili povremeno (u odreenim intervalima). To znai da je mogue odravati vlanost tla u aktivnoj zoni korijena svake biljke u blizini vrijednosti poljskog vodnog kapaciteta (u optimalnom intervalu vlanosti tla za uzgoj poljoprivrednih kultura). Za razliku od ove metode navodnjavanja, pri dodavanju vode svim ostalim metodama vlanost tla znatno vie oscilira. Zbog toga se moe konstatirati da se navodnjavanjem kapanjem moe najpreciznije dodavati voda potrebna u tlu. Ureaj za kapanje sastoji se od pogonskog dijela s glavom sustava, ltarskog ureaja, glavnog cjevovoda, lateralnih ili razvodnih cijevi te kapaljki. Prednosti i nedostaci navodnjavanja kapanjem Najvanije prednosti: - Kapanje je prikladno za intenzivne kulture koje mogu podnijeti ulaganja u sustav kapanja, a takva je kultura svakako vinova loza. - Sustavi kapanja tede energiju, trebaju malen tlak te troe malo vode i radne snage. - Uz dodavanje vode mogu se dodavati i otopljena vodotopljiva gnojiva, pa se uz odravanje optimalne vlanosti u tlu istodobno i ekasno hrane biljke. - Znatno se manje pogoravaju zikalna svojstva tla, a neznatno se pojavljuje pokorica.
23

Nedostaci sustava kapanjem: - Pojavljuje se zaepljenje otvora na kapaljkama zbog nakupljanja algi, eljeznih i kalcijevih spojeva, pa takve kapaljke moramo zamijeniti novima. - Instalacija kapanja oteava kretanje i rad strojeva i osoblja. - esto dijelove sustava oteuju glodavci i nepaljivo radno osoblje. U mediteranskoj Hrvatskoj u dijelu vegetacije, u razdoblju razvitka grozda od oplodnje do berbe, loza oskudijeva vodom. Da bi se dobilo kvalitetno stolno groe, lijepog izgleda, te zadovoljavajua veliina grozda i bobica, mora se intervenirati navodnjavanjem. Koliina vode i vrijeme intervencije ovisit e o oborinama tijekom vegetacije. Osim koliine i rasporeda oborina, pomanjkanje vode u tlu najee uzrokuje struktura tla, to za posljedicu ima poremeen vodozrani reim u tlu. Nedovoljne koliine vlage u tlu imat e izravne posljedice na kvalitetu groa. Meso bobice postaje vodenasto umjesto da je mesnato i hrustavo. vrstoa i obojenost bobice i maak bobice u tom sluaju postaju mekani i neizraeni, a okus i specina aroma bobice postaju neodreeni. Navodnjavanje pospjeuje otpornost groa na uvanje te manipulaciju u prijevozu i trgovini. Postotak eera nema vanosti kao u vinskih kultivara, ali ipak utjee i na njega. Prisutnost vode u tlu treba biti ujednaena tijekom itave vegetacije da u lozi ne dolazi do stresova zbog njezina pomanjkanja. Preporuuje se za vrijeme itavog biolokog ciklusa odravati 50 - 60 % hidrolokog kapaciteta tla. Potrebne koliine vode, s obzirom na nain navodnjavanja, prilino variraju i kreu se od 700 do 1000 m3/ha pri povrinskom navodnjavanju u brazdu, a 400 do 600 m3/ha pri navodnjavanju kienjem. Najmanja je potronja vode, a najvei su uinci pri navodnjavanju kapanjem. Iako e se u praksi rijetko dogoditi takav sluaj, duni smo napomenuti da i pretjerano navodnjavanje ima loe posljedice za kvalitetu stolnoga groa. Na kraju moemo zakljuiti da je danas u naim uvjetima proizvodnje stolnoga groa limitirajui imbenik voda.

24

KULTIVARI STOLNOGA GROA

Prilog 5. Victoria Prilog 1. Cardinal Prilog 2. Michele Palieri

Prilog 6. Italia

PERSPEKTIVNI KULTIVARI STOLNOGA GROA

Prilog 3. Alphonse Lavallee

Prilog 4. Matilde Prilog 7. Black Magic

Prilog 8. Sugrave

25

26

SIMPTOMI NEDOSTATAKA HRANIVA NA STOLNOM GROU

Prilog 12. Nedostatak duika (N)

Prilog 9. Red Flame

Prilog 10. Sugraone

Prilog 13. Nedostatak kalija (K)

Prilog 11. Down Seedless

Prilog 14. Nedostatak magnezija (Mg)

Prilog 15. Nedostatak bora (B)

27

28

SIMPTOMI BILJNIH BOLESTI

Prilog 16. Nedostatak mangana (Mn)

Prilog 19. Plamenjaa na listu i grozdu

Prilog 17. Nedostatak cinka (Zn)

Prilog 18. Nedostatak eljeza (Fe)

Prilog 20. Pepelnica na grozdu

29

30

TETNICI STOLNOGA GROA

Prilog 24. Leptiri utog grozdova moljca

Prilog 21. Pepelnica na rozgvi

Prilog 22. Crna pjegavost na rozgvi

Prilog 25. Pepeljasti grozdov moljac

Prilog 26. Leptir grozdova savijaa

Prilog 23. Siva plijesan na grozdu

Prilog 27. Prugasta vinova pipa

31

32

UZGOJNI OBLICI

Prilog 28. titaste ui na trsu

Prilog 32. Stolni kultivar M. Palieri na pergoli tendone

Prilog 29. Grinje na listu

Prilog 30. Crveni pauk na listu

TETE OD HERBICIDA

Prilog 33. Suvremena sortirnica i pakirnica stolnoga groa

Prilog 31. tete od glifosata

Prilog 34. Pakiranje stolnoga groa

33

34

6.4. Zatita vinograda

Za razliku od vinskoga groa, gdje se moe tolerirati manja teta, stolno groe mora biti potpuno zdravo i besprijekorna izgleda. Bolesti S najveom panjom treba provoditi zatitu od plamenjae (peronospore) i pepelnice (oidiuma) te u osjetljivih kultivara zatitu od crne pjegavosti (fomopsisa) i sive plijesni (botritisa). Zatita vinograda poinje prskanjem protiv crne pjegavosti (prilog 22.). Provodi se neposredno pred kretanje vegetacije bakrenim pripravcima, a nastavlja se proljetnim prskanjem. Prvo se obavlja kad su izboji dugi oko 2 cm, a drugo kad su izboji dugi oko 10 cm i to pripravcima na bazi aktivnih tvari: propineba, mankozeba i folpeta. Protiv peronospore (prilog 19.), pratei prognozu zatite bilja, prskanja se izvode najprije organskim sredstvima na osnovi propineba, mankozeba, folpeta, captana i dr. Pred cvatnju i nakon cvatnje prska se sisteminim fungicidima na osnovi metalaksila, benalaksila, oksadiksila i fosetila ili strobilurinima (azoksitrobin, triuoksistrobin) te na kraju odgovarajuim bakrenim fungicidima. Zatita od pepelnice (prilozi 20. i 21.) mora biti osobito uinkovita. Uz svako tretiranje protiv peronospore istovremeno obavljamo i zatitu od pepelnice odgovarajuim sredstvima protiv te bolesti. Na poetku vegetacije uz organska sredstva treba rabiti moive sumpore, a uz sistemina sredstva odgovarajue sistemike preporuene protiv pepelnice i na kraju pripravke strobilurina i moive sumpore. Povremeno se, osobito ako nema vee opasnosti od peronospore, moe koristiti sumpor u prahu. Stolne kultivare koji su osjetljivi na sivu plijesan (prilog 23.) treba prskati odgovarajuim botriticidima na osnovi udioksonila, pirimetanila i dr. neposredno prije dozrijevanja groa. Sva prskanja treba izvesti kvalitetno i pravovremeno najboljim fungicidima pazei na karence (vrijeme koje mora protei od zadnjeg prskanja do berbe). tetnici Iako vinovu lozu mogu napasti brojni tetnici (grozdov savija, vinove pipe, cigara, titaste ui, ose, grinje, crveni pauk, ptice i dr.), najopasniji na stolnom grou jesu grozdovi moljci. Grozdovi moljci (prilozi 24. i 25.) mogu uiniti velike tete, stoga je protiv tih

tetnika potrebna redovita zatita odgovarajuim insekticidima. Ako ne postoji prognozna sluba, prvo prskanje protiv moljca obavlja se pred cvatnju, drugo 45 dana kasnije, a tree prema potrebi desetak dana kasnije. U tim tretiranjima potrebno je dobro poprskati zonu groa, a obavlja se insekticidima na osnovi diazinona, klorpirifos-metila i dr. Prskanja protiv moljaca mogu se izvoditi samostalno ili u kombinaciji sa zatitom od peronospore i pepelnice. Izborom odgovarajuih kultivara i podloga (rastresito i manje zbijeno groe) te agrotehnikim mjerama (odstranjivanje listova s grozdova) mogu se znatno smanjiti tete od moljaca i grozdova savijaa. Grozdov savija (prilog 26.) samo u pojedinim godima moe izazvati znatnije tete. Gusjenice prezime na okotu i ve ih u fazi bubrenja pupova izgrizaju; kasnije izgrizaju peteljke mladih listova i izboje. Mogu se suzbijati prije kretanja vegetacije uljanim organofosfornim insekticidima ili u vegetaciji insekticidima koji su navedeni za suzbijanje grozdovih moljaca. Vinove pipe (prilog 27.) proirene su na itavom oblanom podruju Hrvatske, tete rade u proljee izgrizanjem pupova. Cigar je takoer pipa sjane zelene, plave ili bakrenaste boje; izgriza pupove i listove. U svibnju enka savija list poput cigare unutar kojeg odlae jaja. Ako se po trsu nau jedan do dva savinuta lista, suzbijanje nije potrebno. Na lozi moemo nai breskvinu, ljivinu i lozinu titastu u (prilog 28.), no u vinogradima se nalaze i njihovi prirodni neprijatelji koji utjeu na smanjenje broja tih tetnika. Glavne tete grinje (prilog 29.) rade u poetku vegetacije, kad nastupi prohladno vrijeme, sisanjem na mladim listovima. Pri jakom napadu grinja potrebno ih je suzbijati akaricidima. Crveni se pauk (prilog 30.) javlja u veem broju u vinogradima koji su obilno gnojeni duinim gnojivima i intenzivno prskani fungicidima i insekticidima koji potiu njegov razvoj te pri povoljnim klimatskim prilikama. Suzbijanje se provodi ako se crveni pauk prenamnoi. Stoga je potrebno pregledavati vinograd tijekom zime na prisutnost jaja crvenog pauka i tijekom ljeta na prisutnost svih razvojnih stadija pauka. Ako se pregledom utvrdi jak napad, crveni se pauk suzbija akaricidima.

Zatita od korova Zbog specinih klimatskih prilika u naem Primorju, potpuno ili djelomino zatravljivanje vinograda ne daje zadovoljavajue rezultate pa je korove potrebno pravovremeno unitavati mehaniki ili kemijski odnosno kombinirano. eom obradom meuredna povrina u vinogradu moe se sasvim
35

36

kvalitetno odravati bez korova, ali problem su korovi unutar reda koji se unitavaju motikom, konjom ili kemijskim sredstvima - herbicidima. Budui da je zika radna snaga jako skupa, a konjom se brzo proire i prevladaju otporni korovi, prednost valja dati herbicidima. Iako se korovi unutar reda mogu suzbiti nekim herbicidima koji spreavaju nicanje korova (pripravci na osnovi diklobenila i oksiourfena i dr.),najpovoljnijim su se pokazali neselektivni herbicidi na osnovi aktivnih tvari glifosata i sulfosata, koji ulaze u biljku putem zelenih organa, te kontaktni herbicid na osnovi glufosinata. Prskanje korova unutar redova pripravcima na osnovi glifosata ili sulfosata provodi se dva puta u sezoni, prvi put u oujku, a drugi put u svibnju, ovisno o porastu korova. Ovi herbicidi mogu napraviti tete (prilog 31.) pa prskanje treba izvesti po mirnom vremenu, prskalicama niskog pritiska, pazei da kapljice pripravka ne padnu na zelene organe loze. Ako se kasnije tijekom ljeta pojave novi korovi, za njihovo unitavanje preporuujemo herbicid na osnovi glufosinata, koji, za razliku od ostalih herbicida, ne moe znatnije otetiti vinovu lozu.

kratki reznik dugi reznik (kondir) dugi lucanj

1 - 3 pupa

4 - 6 pupova

kratki i srednje dugi lucanj

6 - 12 pupova

vie od 12 pupova

Prema funkciji pojedini elementi rezidbe dijele se na rodno drvo, prigojno i priuvno (rezervno) drvo. Lucnjevi i dugi reznici zovu se jo i dugo rodno drvo i slue uglavnom samo za rodnost, a u iduoj se godini potpuno odreu. Kratki reznici smjeteni su uvijek ispod rodnog drva, a mogu biti prigojni, ako slue ponajvie zato da se iz njih razviju jake mladice, koje se u iduoj godini koriste za rez, i priuvni ili rezervni, ako slue za zamjenu pojedinih dijelova trsa ili za pomlaivanje. Prema broju ostavljenih pupova, odnosno duini rozgve razlikujemo: - kratku rezidbu, kada se ostavljaju samo reznici, - dugu rezidbu, kada se ree na lucnjeve i - mjeovitu rezidbu, kada se ostavljaju i reznici i lucnjevi.

7. REZIDBA I UZGOJNI OBLICI

7.1. Rezidba
Rezidbom vinove loze regulira se rast, rodnost i kvaliteta priroda te odrava oblik uzgoja. Ni jedna drvenasta kultura ne podnosi tako jaku rezidbu kao vinova loza. Godinje se rezidbom odstranjuje i do 90 % jednogodinjeg prirasta mladica. Na taj se nain utjee na prirodan rast loze, koja je u stvarnosti biljka penjaica. Zato se rezidba mora obavljati svake godine da bi zadrala eljeni oblik i dala optimalni prirod. Loza se moe rezati tijekom mirovanja vegetacije. Rezidba koja se obavlja tijekom mirovanja zove se rezidba u zrelo ili osnovna odnosno zimska rezidba, a rezidba koja se obavlja tijekom vegetacije zove se rez u zeleno ili ljetna odnosno zelena rezidba. Rezidba u zrelo Rez u zrelo jest prikraivanje jednogodinje rozgve na odreenu duljinu, to jest na odreeni broj pupova. Prema broju ostavljenih pupova razlikuju se sljedei elementi rezidbe:

Osnovna naela rezidbe vinove loze Samo se pravilnom rezidbom mogu postii redoviti i zadovoljavajui prirodi. Rodne su one mladice vinove loze koje su se razvile iz zimskih pupova jednogodinje rozgve, a ta je smjetena na dvogodinjoj rozgvi. To zioloko svojstvo rodnosti vinove loze predstavlja ujedno i pravilo rezidbe. Rodnost pupova na jednogodinjoj rodnoj rozgvi nije jednolina. Pupovi na osnovi i vrhu rozgve slabije su razvijeni i manje rodni ili nerodni, a pupovi na srednjem dijelu rozgve razvijeniji su i rodniji. Razlike izmeu pojedinih kultivara u rodnosti pupova na osnovi rozgve, uz jo neke druge imbenike, odreuju i duinu rezidbe rodnog drva pa razlikujemo: a) Kultivare u kojih su rodni pupovi na osnovi - reu se obino kratko. To su npr. Cardinal crveni i Alphonse Lavalle. b) Kultivari u kojih rodni pupovi ponu 3 - 5 nodija od osnove - reu se na duge reznike ili lucnjeve, npr. Afus-ali i Italia bijela. to se manji broj pupova ostavlja na okotu, razviju se jae i bujnije mladice. Mladice koje rastu uspravno bujnije su, ali manje su rodne, a savijene su mladice slabije bujnosti i vee rodnosti. Kultivari s velikim grozdovima reu se obino na kratko i srednje dugo rodno
37

38

drvo; kultivari s malim grozdovima reu se veinom na dugo rodno drvo. Kultivari bujne vegetacije reu se na dugo rodno drvo, slabo bujni kultivari reu se kratko. Na starim ili oslabljelim trsovima mora se primijeniti kratka rezidba. Ekoloki uvjeti utjeu na duinu i nain rezidbe: u sunim krajevima i na mravim tlima mora se rezati krae, na plodnim svjeim tlima primjenjuje se dua rezidba. Pri odreivanju naina reza jedini kriterij ne smije biti veliina priroda, nego takoer kvaliteta i uvanje proizvodne sposobnosti trsa za idue godine. Ispravno je nastojati da se rezidbom postiu priblino jednaki prirodi svake godine. Rezidba, rodnost i razvijenost vegetacije trsa u proloj godini omoguuju pravilan izbor naina rezidbe u iduoj godini. Vrijeme rezidbe Rezidba vinove loze moe se obavljati od pada lia do poetka kretanja vegetacije, tj. u razdoblju mirovanja. To, meutim, ne znai da je itavo to razdoblje (studeni - travanj) optimalno za obavljanje rezidbe. Utvreno je, naime, da vrlo rana rezidba, tj. rezidba izvedena neposredno poslije opadanja lia, kao i vrlo kasna rezidba, izvedena upravo prije poetka kretanja vegetacije, ima za posljedicu kasnije tjeranje pupova u proljee. O tome treba voditi rauna, osobito ako su vinogradi u depresijama, gdje postoji mogunost pojave proljetnih mrazova, pa se kasnijom rezidbom moe na to utjecati. Znai da je kasna rezidba jedna od mjera obrane od kasnih proljetnih mrazova, ali kasna rezidba moe negativno utjecati na kondiciju vinograda. Treba naglasiti da i rana i vrlo kasna rezidba uvjetuju, uz kasnije kretanje vegetacije, i kasniju zriobu groa, slabiji porast mladica i pojavu osipanja grozdova tijekom cvatnje. U naim priobalnim podrujima, gdje se uglavnom proizvodi stolno groe, rezidbu je najbolje obaviti krajem prosinca, tijekom sijenja ili u prvoj polovici veljae (osim u depresijama), jer to vrijeme potpunog mirovanja, prema provedenim istraivanjima, najpovoljnije utjee na kvalitetu i koliinu priroda stolnih kultivara. Rez u zeleno (zelena rezidba) Ampelotehniki zahvati koji se izvode na zelenim dijelovima vinove loze: mladicama, zapercima, liu i zelenim grozdovima, nazivaju se zelenom rezidbom ili rezom u zeleno. U te zahvate pripadaju: plijevljenje suvinih mladica, skidanje
39

zaperaka, pinciranje rodnih mladica, prstenovanje, prorjeivanje i prikraivanje (pinciranje) grozdova, skidanje lia i vrikanje (zalamanje) mladica. Plijevljenje je odstranjivanje suvinih mladica koje su se razvile iz starog drva ili iz rodnih i prigojnih dijelova trsa, a mogu imati nepovoljan utjecaj na razvoj rodnih mladica, ukupan razvoj trsa, a time i na prirod i kakvou groa. Plijevljenjem, dakle, uklanjamo sve mladice koje istjeraju iz starog drva i nerodne mladice koje su se razvile na rodnim elementima trsa. Ako je rodnost mladica pretjerana, preporuljivo je ukloniti i dio rodnih mladica, da se dobije to bolja kvaliteta groa. Ako iz jednog pupa potjeraju dvije mladice, to se esto dogaa u bujnih stolnih kultivara, jednu treba odstraniti, da bi se dobila to bolja kvaliteta proizvoda. Ovom se radnjom stvaraju povoljni uvjeti ishrane i razvitka ostavljenih mladica koje donose rod u tekuoj godini i onih mladica koje e posluiti kao elementi reza u iduoj godini. Plijevljenje treba obaviti to ranije, kada su mladice do 15 cm, jer su tada krhke, pa se lako skidaju. Ovo je osjetljiv i struan posao i mora ga obavljati onaj tko pozna naela rezidbe, a osobito je to vano u prvih nekoliko godina, dok traje formiranje uzgojnog oblika. Skidanje (zalamanje) zaperaka obvezatna je mjera u uzgoju stolnoga groa. Najvanije je zaperke ukloniti u podruju cvatova, dakle s donjih koljenaca na mladici, tako da uvjeti cvatnje i oplodnje budu to povoljniji. Zaperke je poeljno prikratiti na jedan pup da se ne oteti zimski pup ili njegovo tjeranje u istoj godini. Skidanje zaperaka na mladicama iznad zone groa nije potrebno, jer to trai puno radne snage pa s gospodarskoga gledita nije opravdano. Pinciranje (prikraivanje) rodnih mladica obavlja se nekoliko dana prije cvatnje, i to tako da se vrhovi mladica prikrate. Time se bujan rast mladica prekine za 8 do 10 dana, a asimilati se iz lista usmjeravaju prema cvatovima. Time se poboljavaju uvjeti oplodnje, to je vrlo vano za stolne kultivare sklone osipanju, kao to su npr. Cardinal crveni i Alphonse Lavallee. Ovom se mjerom prirodi mogu poveati i do 20 %, ako se obavi na vrijeme. Pinciranje se obavlja najmanje na pet listova iznad gornjega grozda na mladici, jer je utvreno da pinciranje na 1 do 2 lista (otro pinciranje) ne daje oekivane rezultate. U kultivara koji nisu skloni osipanju (Matilda, Italia bijela) pinciranje se moe obaviti i dvadesetak dana poslije cvatnje, ime se postie poveanje bobica i bolje dozrijevanje groa. Uinci tako kasnog pinciranja ipak su znatno slabiji nego pinciranja prije cvatnje. Prstenovanje je odstranjivanje dijela kore pri osnovi rodne mladice (rozgve) u obliku prstena. irina je prstena 2 - 5 mm, to ovisi o uvjetima klime. U sunijim

40

podrujima irina prstena bit e manja radi sigurnijeg i breg zacjeljivanja rana. Prstenovanje se izvodi posebnim karama za tu namjenu. Vano je napomenuti da se ova ampelotehnika mjera izvodi iskljuivo na rodnim reznicima (kondirima) i lucnjevima, a nikada na prigojnim reznicima, koji e posluiti kao rodno drvo u iduoj vegetaciji. Mnoga ispitivanja potvrdila su da se ovom operacijom postie poveanje obujma bobice i do 20 %, poveanje sadraja eera u grou te da se ubrzava vrijeme dozrijevanja. Redovitim prstenovanjem trs se prilino iscrpljuje, pa se ne preporuuje na jednom trsu napraviti vie od tri prstena, to opet ovisi o bujnosti i ostalim proizvodnim uvjetima u nasadu. Njime se, dakle, postie krupnoa i ljepi izgled groa, ali treba paziti da se na mladici ostavi toliko grozdova koliko doputa snaga trsa. Prorjeivanje grozdova redovita je ampelotehnika mjera u proizvodnji stolnoga groa. U jako rodnih kultivara skidaju se grozdovi (prorjeuju) radi rastereenja trsa od preobilog roda. Tim se zahvatom poveava krupnoa ostavljenih grozdova i bobica, postie se ljepi izgled grozda i potpunije dozrijevanje. Prorjeivanjem uklanjamo slabo razvijene grozdove, sitnije grozdove i one grozdove koji se nalaze u velikoj zelenoj masi, jer nee dati zadovoljavajuu kvalitetu. Ako je grozdova previe prorjeuju se dobro razvijeni grozdovi. Taj se zahvat radi karama, a ne trga se rukom. Prikraivanje (pinciranje) grozdova obavlja se u kultivara koji imaju produljenu os peteljke, a inae su skloni osipanju radi velike bujnosti (Cardinal crveni i Alphonse Lavallee). Ako se ta radnja ne obavlja, groe e zbog loeg izgleda imati znatno niu trnu vrijednost. Ispitivanja provedena za kultivar Cardinal crveni pokazala su da se prikraivanjem grozdova dobiva neto manji prirod po 1 ha u odnosu na neprikraivanje grozdova, ali dobiva se znatno bolja krupnoa bobica, obojenost i izgled grozda, a time i vea trna vrijednost. Skidanje (prorjeivanje) lia obavlja se u kasnoj fazi razvitka groa, tj. u ari ili neto kasnije. Prorjeivanjem lia postie se bolja prozranost i osvjetljenost groa. Ono postaje izloenije sunanom svjetlu, a time se postie bolja obojenost, ranije dozrijevanje i djelotvornija prirodna zatita od sive plijesni. Skidanje lia mora se obaviti tako da se vodi rauna o optimalnoj lisnoj povrini na trsu, da se ne narui ravnotea izmeu koliine lia i uroda groa. Skida se obino 3 do 5 starijih listova vodei rauna da se ostavlja lie s june strane i da groe nije izloeno naglom udaru sunanih zraka, to moe izazvati opekotine na bobicama. Ta je mjera svakako potrebna u proizvodnji stolnoga groa, osobito tamo gdje klimatski uvjeti nisu idealni.
41

Vrikanje (zalamanje) mladica jest skidanje vrhova mladica pred kraj faze rasta (polovica kolovoza). Ta je mjera korisna i potrebna, jer prevelike mladice smetaju normalnom obavljanju poslova. One esto preklapaju zonu groa i zasjenjuju ga pa je dozrijevanje sporije i vea je mogunost pojave sive plijesni. Treba paziti da na mladici ostane dovoljno lia, koje e omoguiti normalnu zriobu groa. Na mladici ne smije ostati manje od petnaestak listova, jer su prirodi stolnoga groa vei pa je potrebna i vea lisna masa. Vrikanje se na malim povrinama izvodi karama, noem ili srpom, a na veim plantaama strojem, koji se ve dulji niz godina primjenjuje u svijetu i u nas.

Rezimirajui sve ove ampelotehnike mjere koje se jednim imenom zovu zelena rezidba moe se zakljuiti sljedee: - mjere zelene rezidbe vie ili manje pozitivno utjeu na kvalitetu i kvantitetu stolnoga groa, njegov izgled, ljepotu, veliinu grozda i bobica, obojenost i drugo; - ove mjere treba provoditi u optimalnim rokovima, jer se samo tako mogu dobiti zadovoljavajui rezultati; - svrha je svih tih zahvata dobiti proizvod visoke kvalitete.

7.2. Uzgojni oblici

Pravilan izbor uzgojnog oblika od kljune je vanosti u suvremenoj proizvodnji stolnoga groa. O tom izboru ovisi kvaliteta i kvantiteta priroda, a time i rentabilnost proizvodnje. Uzgojni oblik mora: - odgovarati ekolokim uvjetima u kojima se primjenjuje; - odgovarati svojstvima uzgajanih kultivara i loznih podloga; - omoguiti potpunu primjenu mehanizacije u vinogradu; - omoguiti postizanje optimalnih priroda i kvalitetu proizvoda; - odgovarati nainu reza; - omoguiti postizanje najboljih ekonomskih uinaka uz snienje trokova proizvodnje. S obzirom na kompleksnost ove problematike, treba paljivo razmotriti sve imbenike o kojima ovisi izbor uzgojnog oblika, a to su: klima, tlo, kultivar i lozna podloga. Klima igra vanu ulogu u izboru uzgojnog oblika. Podruja s toplom klimom i manjom koliinom oborina najprikladnija su za uzgoj stolnoga groa. Iskustva iz zadarske regije, koja je sredite proizvodnje stolnoga groa u Hrvatskoj, pokazuju da treba dati prednost otvorenim uzgojnim oblicima

42

s veom mogunou prozraivanja i osunanosti. Treba, dakle, izbjegavati zatvorene uzgojne oblike koji omoguuju vei razvitak gljivinih bolesti i na kojima kasni dozrijevanje groa. S druge pak strane, u junoj Italiji, najveem proizvoau stolnoga groa na svijetu, primjenjuju se zatvoreni uzgojni oblici velike ekspanzije (pergola tendone). Vjetar takoer moe utjecati na izbor uzgojnog oblika. Jaki vjetrovi za vrijeme vegetacije nisu poeljni u uzgoju stolnoga groa, pa e se i uzgojni oblici morati tome prilagoditi (kordonski uzgoji s veim brojem ica na armaturi s okomitim smjerom na udare vjetra). Tlo takoer utjee na izbor uzgojnog oblika. Za uzgoj stolnoga groa najpogodnija su duboka tla, opskrbljena odgovarajuim koliinama hraniva, neutralne reakcije, uz mogunost navodnjavanja. Takva tla omoguuju izbor uzgojnog oblika s velikom ekspanzijom trsa. Kultivar vinove loze ima utjecaja na uzgojni oblik s obzirom na bujnost. Poznavanje biolokih karakteristika bitno je u odabiru uzgojnih oblika. Tako npr. kultivari iznimne bujnosti, kao to su Cardinal crveni i Alphonse Lavallee, trae visoke uzgojne oblike, a kraljica vinograda, kultivar slabe bujnosti, moe se uzgajati na niim uzgojnim oblicima. Lozna podloga, slino kao i kultivar, utjee na izbor sustava uzgoja. Bujna i snana podloga prikladna je za vie uzgoje i razvijenije oblike (krianci Berlandieri x Rupestris), a slabo bujne podloge omoguuju primjenu samo niskih ili srednje visokih uzgoja (Riparia i krianci Berlandieri x Riparia). Moe se zakljuiti da su za uzgoj stolnoga groa najprikladnije podloge iz grupe Berlandieri x Rupestris. Izbor uzgojnog oblika U vinogradarskoj praksi postoji vie uzgojnih oblika. Svrstavamo ih prema dva osnovna mjerila: 1. visini stabla (debla), 2. razvijenosti uzgoja i optereenju trsa. Prema visini stabla razlikujemo: - niske uzgoje (visina stabla do 40 cm), - srednje (visina od 40 do 120 cm), - poviene (120 do 160 cm) i - visoke uzgoje (visina debla vea od 160 cm). U proizvodnji stolnoga groa koriste se srednji, povieni (najvie) i visoki uzgojni oblici. Niski uzgoj ne dolazi 43 u obzir jer visina rodnih elemenata na kojima se nalazi groe mora biti dovoljno udaljena od tla da se bobice i grozdovi ne bi oneistili esticama tla za vrijeme kia ili jaih vjetrova.

Prema razvijenosti uzgoja i optereenju trsa razlikuju se: mali sustavi uzgoja (optereenje do 25 pupova po trsu) i visoki sustavi (optereenje od 25 do 60 pupova po trsu, a katkad i vie). U nas je najraireniji kordonski uzgoj (iz skupine povienih) i zadarska lepeza (iz skupine visokih uzgojnih oblika), pa e se ta dva uzgoja detaljnije obraditi. Vrlo kratko opisat e se i uzgoj pergola tendone, jer se on u svijetu dosta primjenjuje u uvjetima tople, aridne klime i bogatih tala.

Kordonski uzgojni oblik Kordonski uzgoj podrazumijeva trs koji na odgovarajuoj visini debla ima jedan ili dva vodoravna stalna ogranka. Ako ima jedan ogranak, naziva se jednostrani kordonac, a ako ima dva stalna ogranka, dvostrani je kordonac. Stalni je ogranak staro drvo, na kojem su razmjeteni trljci (vorovi) koji su takoer staro drvo. Na trljcima se nalaze rodni elementi, tj. reznici (dugi i kratki) ili lucnjevi, ovisno o tipu izabranog kordonca, a to je u neposrednoj vezi s izborom kultivara, tj. ovisno o njegovim agrobiolokim karakteristikama, koje se moraju poznavati. Razmaci sadnje kordonskog uzgoja jesu od 2,6 do 2,8 m red od reda, ako se rabi vea mehanizacija (traktori iznad 50 KS), a najui razmaci mogu biti od 2,2 do 2,4 m, ako se rabi sitnija mehanizacija. Razmaci izmeu trsova u redu iznose od 1,3 do 1,5 m. Razmaci sadnje izmeu redova ne smiju biti manji od 2,2 m zbog ve navedenih razloga (dobra prozranost, osunanost, kvalitetna zatita i drugo). Dugogodinja iskustva u praksi potvruju da su takvi razmaci, ovisno o bujnosti kultivara i vrsti mehanizacije, najracionalnije struno-tehniko rjeenje za postavljanje nasada, za mehanizirano obavljanje niza agrotehnikih

Crte 2. Formiranje trsa u prve tri godine

44

i ampelo-tehnikih zahvata, uz malu upotrebu ivog ljudskog rada, to je vrlo vano u rentabilnosti vinogradarske proizvodnje. Razmak izmeu trsova (1,3 do 1,5 m) omoguuje najprikladniji razmjetaj rodnih elemenata i mladica na ianoj opremi u odnosu na osnovne zahtjeve: sunce, zrak i svjetlo. Formiranje, odnosno konano oblikovanje ovog uzgojnog oblika provodi se kroz pet ili est godina, a to ovisi o tome hoe li se ve u treoj godini formirati stalni ogranci ili ne. Tijek formiranja po godinama: 1. godina Istjerale mladice iz posaenog jednogodinjeg loznog cijepa ostavljaju se da slobodno rastu bez ikakva prikraivanja. Plijevljenje mladica i zaperaka ne obavlja se, jer e stvaranje vee lisne mase uzrokovati snaniji razvitak korijenova sustava, a to e pozitivno utjecati na opu razvijenost mladog trsa. Vano je napomenuti da zatitu treba obavljati do u kasno ljeto da se ne pojave bolesti (peronospora, oidium). To se esto dogodi jer loza pue po zemlji pa i jae rose uzrokuju infekciju tih bolesti. Zdravo lie mora doekati jesen, kada se stvoreni asimilati premjetaju u korijen i prizemni dio budueg stabla trsa. 2. godina Rezidba u drugoj godini obavlja se tako da se najprikladnija rozgva ree na dva pupa. Mladice koje izrastu iz ta dva pupa ostavljaju se da slobodno rastu i privezuju se uz kolac. U povoljnim klimatskim godinama, u bujnih kultivara i za ranijeg tjeranja pupova mogu se ve u drugoj godini iz zaperaka dobiti rodni ogranci. To se postie tako da se najbolje razvijena mladica pincira (prikrati) na visini osnovne ice (visina formiranja stalnih vodoravnih ogranaka). Na toj

visini ostavljaju se tri zaperka ispod ice, i to dva blie ici budui su stalni ogranci, a trei je rezervni, koji se u rezidbi u treoj godini potpuno uklanja. To pinciranje treba obaviti do kraja svibnja, a ako se obavlja kasnije, ne dobiju se zadovoljavajui rezultati. 3. godina U treoj godini rezidba e se obaviti tako da se bolja, razvijenija mladica oree na konanu visinu stabla, to znai jedan pup ispod osnovne ice, a druga se potpuno odree. U tijeku vegetacije od istjeralih se mladica najvie tri-etiri (ovisno o jaini trsa) mladice puste da slobodno rastu i ubacuju se u ice armature, a ostale se isplijeve (skinu). To se obavlja dok su mladice malene i krhke. Ako se u drugoj godini dobiju stalni vodoravni ogranci, oni se oreu na odreeni broj pupova (5 - 6), a zadnji pup mora biti okrenut prema dolje da se idue godine moe produiti, ako se ne dobije dovoljna duljina ogranaka.

4. godina U rezidbi u etvrtoj godini ostavljaju se dvije najgornje mladice najblie ici i oreu se na odreeni broj pupova, obino 5 - 6, to ovisi o jaini (razvijenosti) mladica. Za vrijeme vegetacije istjerat e mladice iz stalnih vodoravnih ogranaka. One mladice koje istjeraju iz gornjeg dijela puste se da slobodno rastu, a mladice iz donjeg dijela obvezatno treba isplijeviti.

Crte 4. Dvostruki kordonac, a) - prije reza i b) - nakon reza)

Crte 3. Formiranje kordonskog uzgoja

5. godina U petoj godini ostavit e se etiri reznika, na svakom ogranku po dva. Treba voditi rauna da oni po mogunosti budu rasporeeni tako da razmak
45

46

meu njima bude priblino isti, oko 30 cm, jer e ti reznici stalno ostati na tim mjestima, na kojima e se u iduoj godini stvoriti trljci s rodnim elementima (reznicima ili lucnjevima). U tijeku vegetacije istjerale mladice pusti se slobodno rasti dok ne prerastu najgornju icu, a onda se ili zalamaju (prikrauju) ili povijaju po ici. 6. godina Formiranje kordonca zavrava u estoj godini. U rezidbi se na svakom trljku ostavljaju po dva rodna elementa, i to: donji oreemo na dva pupa, a gornji ovisno o sorti, na 3 - 4 pupa ili lucanj sa 6 do 8 pupova. Ako se rezidba obavlja tako da se na trljku ostavlja kratki reznik sa dva pupa i dui na 3 do 4 pupa, onda govorimo o kordoncu tipa Royat, a ako se uz kratki reznik ostavlja lucanj, taj tip kordonca naziva se Casenave. Tip Royat primjenjuje se u kultivara koji trae kratku rezidbu (Cardinal crveni, Alphonse Lavallee), a tip Casenave za kultivare duge rezidbe (Afus-ali, Italia bijela). U tijeku vegetacije mladice se puste slobodno rasti, ubacuju se u ice, a kad prerastu gornju icu i ponu padati, prikrauju se (zalamaju). Armatura za kordonski uzgoj mora biti vrsta, da izdri visoka optereenja i jake udare vjetra. Visina stabla kree se od 90 cm do 130 cm. Ako su uvjeti za podizanje vinograda povoljni (dobro tlo, navodnjavanje), visina stabla treba iznositi 130

Zadarska lepeza Uzgojni oblik zadarska lepeza nastao je 1965. godine na podruju Zadra, a autori su joj dr. Fazini i dr. Medin. To je prema skeletu lepezasti uzgoj i pokazao je vrlo dobre rezultate u uzgoju stolnih kultivara. Poznavajui sve prednosti i nedostatke kordonskog i dvokranog uzgoja, nastojalo se doi do takva rjeenja koje e u najveoj moguoj mjeri eliminirati nedostatke tih uzgoja. Zadarska lepeza moe se primijeniti s obzirom na armaturu: - na pergoli otvorenog kosog krova; - na vertikalnoj (uspravnoj) postavi armature.

Crte 5. Zadarska lepeza - konani oblik

cm. U tom sluaju visina stupa treba iznositi 300 do 310 cm. Stup se ukopava u zemlju 60 cm, osnovna ica bit e na 130 cm od zemlje, druga ica bit e na 40 cm od prve. Razmak izmeu druge i tree ice jest 15 cm, ponovno 40 cm do etvrte ice i 15 cm do pete ice.
47

Crte 6. Formiranje zadarske lepeze

48

Na obje vrste armature isti je postupak oblikovanja uzgoja. Jedino se razlikuje visina stabla. Visina debla za uspravnu armaturu iznosi 100 do 120 cm, a za pergole kosog krova mora biti 150 cm zbog normalne primjene mehanizacije. Razmaci sadnje i za ovaj uzgoj jesu od 2,6 do 2,8 m izmeu reda i 1,5 m izmeu trsova u redu. Ovdje se razmaci za pergolu otvorenog kosog krova ne mogu smanjivati radi vrste armature, a za uspravnu armaturu mogu biti neto manji, kao to je navedeno pri formiranju kordonskog uzgoja. Formiranje i rezidba uzgoja na pergoli kosog krova u prve tri godine isti su kao i za kordonac, ali ovdje se formiraju rodni ogranci, a prva je ica na 150 cm visine. 4. godina U etvrtoj godini izaberu se na trsu tri najprikladnije rozgve. Prvu, tj. najgornju, orezat e se na dva do tri pupa, dvije ostale poloit e se koso na glavnu icu, privezati za nju i orezati u visini ice. Ove dvije poloene rozgve bit e budui krakovi lepeze. 5 . godina Pete godine rezidba se obavlja tako da se srednji krak ree na razmak s dva pupa i rodni reznik na etiri do est pupova; isto tako reu se i postrani ogranci, a iz rodnih reznika te se godine produuju krakovi. 6. godina U estoj godini rez se izvodi tako da se svakom od pet dobivenih trljaka donja rozgva oree na dva pupa, a gornja na rodni reznik na etiri pupa. Ovim rezom formiranje je lepeze zavreno. Armatura pergole kosog krova sastoji se od glavnih stupova vertikalno postavljenih, stupova krova koso poloenih i odgovarajueg broja ica. Glavni su stupovi duljine 280 cm, 200 cm iznad povrine tla, a 80 cm u zemlji, a stupovi krova dugi su 150 cm. Na 160 cm visine iznad zemlje dolazi stup krova, koji je poloen koso (45), pa se prema tome i naziva pergola kosog krova. Na armaturi je ukupno pet ica, glavna je na vertikalnom stupu na 150 cm visine, a ostale su etri razmjetene na kosom krovu pergole na razmaku 20 + 25 + 40 + 30 cm. Spoj vertikalnog i kosog stupa privren je vijkom i maticom i dodatno povezan icom da bi stup krova bio stabilan. Uzgojni oblik zadarska lepeza na armaturi jednostavne pergole kosog krova pokazao je: - da su u njemu sjedinjena pozitivna svojstva kordonca i dvokranog uzgoja; od kordonca je zadrano naelo trljka, a time i vea mogunost
49

optereenja, a od dvokranog uzgoja laka mogunost obnove ogranaka; - da je postignuta zioloka ravnotea trsa, koja se manifestira u skladnim odnosima koliine i kvalitete priroda groa; - da se svi radovi mogu obavljati sa zemlje, to nije mogue u drugim visokim uzgojnim oblicima (pergola). Istina, ovaj uzgojni oblik, s obzirom na kompliciranu i skupu armaturu, poveava ukupne investicijske trokove (oko10 do 20 %), pa se s tog stanovita moraju ocijeniti ukupni ekonomski uinci proizvodnje. Treba ponovno naglasiti da se ovaj oblik moe jednako tako kao na armaturi pergole kosog krova primijeniti i na vertikalnoj armaturi, koja je opisana kod kordonskog uzgoja. U ekolokim prilikama sjeverne Dalmacije ovaj uzgojni oblik pokazao je neosporne prednosti u odnosu na sve ostale oblike, a to je i znanstveno dokazano kroz viegodinja istraivanja na tom podruju (bivi PK Zadar).

Pergola tendone (prilog 32.) Rije tendone u prijevodu znai nadstor ili zatvoren (pokriven) krov, a u nas se uobiajeno zove pergola ravnog krova. To je danas u svijetu najraireniji uzgojni oblik u proizvodnji stolnoga groa. Treba, meutim, naglasiti da se ovaj uzgojni oblik moe primijeniti samo u iznimno povoljnim pedolokoklimatskim uvjetima, a to podrazumijeva duboka i plodna tla, dobrih zikalnih svojstava, koja se lako ugriju, te toplu aridnu klimu s manjim oscilacijama za vrijeme vegetacije, bez olujnih vjetrova. Taj je uzgoj nezamisliv bez osigurane dovoljne koliine vode za navodnjavanje. Ako su svi ti uvjeti zadovoljeni, pergola tendone svakako je nezamjenjiv uzgojni oblik za proizvodnju stolnoga groa. Pokusi s ovim uzgojem obavljani su i na podruju Zadra, ali s obzirom da tu vlada neto hladnija klima, pergola tendone nije dala zadovoljavajue rezultate. Razmaci sadnje za pergolu tendone jesu od 3,0 do 3,5 m x 2,5 do 3,0 m, to znai da jedan trs zauzima od 7,5 do 10,5 m2 ivotnog prostora. To je, dakle, uzgoj samo za iznimno bujne kultivare na bujnim podlogama i iskljuivo na ravnim terenima. Formiranje i rezidba u prve tri godine obavlja se kao u prethodnim oblicima. Visina debla iznosi od 180 do 190 cm, dakle od 30 do 35 cm ispod krova pergole. U etvrtoj godini izaberu se etiri rozgve i svaka se oree na 3 - 4 pupa. To su etiri budua stalna ogranka pergole. U petoj godini na svakom ogranku ostavlja se po jedan prigojni reznik s 2 - 3 pupa i po lucanj s 10 do 12 pupova. Time zavrava formiranje pergole ravnog

50

krova, a rezidba se iduih godina ponavlja ustaljenim redosljedom. Armatura za taj uzgoj iznimno je skupa. Stupovi su dugi od 2,9 do 3,0 m, a ukopani su 70 cm u zemlju. Znai, visina krova iznosi 2,2 m. Stupovi se postavljaju na 6 do 8 m razmaka, a moraju biti povezani meusobno icom od 3 do 4 mm debljine. Kad su svi stupovi postavljeni i povezani glavnom icom, itav se krov prekrije icama 2,8 - 3,2 mm debljine na 40 do 50 cm razmaka. Time je zavrena armatura - krovna mrea tendone. Prednosti ovog uzgoja jesu: - velika mogunost optereenja rodnim drvom, pa prema tome i mogunost postizanja visokih uroda groa; - visoka kvaliteta proizvoda, jer groe slobodno visi, pa je zatita ekasnija, a mogunost oteenja bobica iskljuena; - velika i laka primjena mehanizacije u obradi i zatiti vinograda. Nedostaci su: - vei investicijski trokovi u odnosu na vertikalne uzgoje; - vei proizvodni trokovi jer se veina runih radova obavlja uz pomo malih ljestava ili drugih pomagala (rezidba, berba); - primjena uzgoja samo u uvjetima tople i aridne klime; - loa primjena u kultivara koji trae kratki rez rodnog drva (Cardinal crveni, Alphonse Lavallee i drugi); - u crnih kultivara ne dobiva se zadovoljavajua obojenost i kasni dozrijevanje. Ovaj posljednji nedostatak treba osobito istaknuti te stoga navodimo praktino iskustvo obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva D. Krpine iz mjesta Radainovci, opina Benkovac, koji ima nasad na pergoli tendone, gdje sorte Cardinal, M. Palieri i A. Lavallee dozrijevaju za 7 do 10 dana kasnije u odnosu na plone (kordonske) uzgoje.

8. BERBA STOLNOGA GROA

Stolno se groe bere u fazi tehnoloke zriobe. U toj je fazi stolno groe najkvalitetnije i najatraktivnije za trite. U nekih stolnih kultivara ovo je razdoblje vrlo kratko, kao npr. za abski biser, u drugih je znatno dulje, npr. za Cardinal crveni. Poetkom are eer se poinje nakupljati u bobicama, a u isto se vrijeme sadraj ukupnih kiselina postupno smanjuje. Koica dobiva odreenu boju, meso odreen okus, a i stvara se posebna aroma karakteristina za pojedinu
51

sortu. Grozd se ocjenjuje s obzirom na oblik, veliinu i kompaktnost, bobice s obzirom na oblik, veliinu, obojenost, zdravstveno stanje, otpornost na otkidanje od peteljice i okus, a peteljka s obzirom na oblik, razgranatost, obojenost i svjeinu. Sve komponente ine zbroj imbenika koji odreuju ocjenu kvalitete, a time i optimalni rok berbe. Kvaliteta u trenutku berbe mora se podudarati s kvalitetom u trenutku stavljanja groa u promet, naroito ako se groe prevozi na udaljena trita, a pri prijevozu mogu nastati promjene koje umanjuju kvalitetu. Produljeni rok berbe nakon tehnoloke zriobe rezultira slabijom prijevoznom sposobnou, a time i niim cijenama na tritu. Berba stolnoga groa specina je. Groe se bere tako da se lijevom rukom hvata vrh peteljkovine grozda i vinogradarskim se karama grozd odree. Pri tome treba paziti da se bobice ne diraju prstima, da se ne bi otetio maak. Postoje za berbu posebno konstruirane kare koje pri rezanju vrka peteljke zadre itav grozd na karama, pa se tako grozd lako prenosi u prikladnu ambalau (prilog 33.). Time se smanjuje mogunost oteenja maka na bobicama. S malih povrina groe se sprema za trite u vinogradu, a s veih povrina za trite se sprema u sortirnicama (prilog 34.). Vano je upozoriti da obrano groe ne smije ostati dugo na suncu, nego se treba smjestiti u improvizirane nadstrenice u samom vinogradu, ili ga treba to prije prevesti u sortirnice. Ako je groe oteeno (oteenja od tue ili botritisa), treba obvezatno obaviti ienje i klasiranje. Ambalaa za pakiranje stolnoga groa treba odgovarati odreenim uvjetima: da je solidne grae, laka, da omoguava provjetravanje grozdova, a pri tome da je i jeftina, jer se upotrebljava samo jednom i ne naplauje se njezin povrat proizvoaima groa. Drvena ambalaa, odnosno drvene letvarice (holandezi) izrauju se od prvoklasnog drveta, uglavnom jele, smreke ili topole. Za pakiranje stolnoga groa u naoj se zemlji upotrebljavaju plastine, a najee drvene letvarice, razliite veliine i dimenzija, prema meunarodnim standardima. Na letvericu ili kartonski sanduk obvezatno je staviti etiketu s oznakom proizvoaa, mjesta proizvodnje, kultivara i kvalitete prema zakonskim propisima. Ambalaa je danas na tritu vana oznaka suvremenog naina prezentiranja i njoj se sve vie pridaje panja, s obzirom da njezin izgled izravno utjee na

52

uspjeh komercijalizacije stolnoga groa (prilog 35.).

9. UVANJE STOLNOGA GROA

Osnovni cilj uvanja stolnoga groa u rashladnim prostorima jest da ono doe na trite u vrijeme kada proe redovita sezona berbe. uvanje moe imati i tu svrhu da se groe, koje je obilno rodilo, povue s trita na neko vrijeme, radi odravanja odreene ravnotee ponude i potranje na tritu. U oba sluaja, ovaj zahvat ima ekonomsko opravdanje jedino ako prodajna cijena uvanoga groa u rashladnom prostoru pokriva trokove uvanja. Zato je najvanije odrediti najprikladnije vrijeme uvanja groa u hladnjai, da bi se najbolje isplatilo uvanje. Osnovni je zahtjev da uvanje traje to krae, da bi se smanjili trokovi uvanja. S druge strane, vano je da groe predvieno za uvanje mora u trenutku berbe biti besprijekorno zdravo. Dvije osnovne karakteristike, koje moraju imati kultivari za uvanje u rashladnim uvjetima, jesu: - kasni kultivar, kojem vrijeme dozrijevanja nee biti tako pretjerano kasno da se svake godine ne bi postiglo dobro dozrijevanje, - dobro uvanje groa na okotu koje omoguava da se groe obere zrelo i dobrog zdravstvenog stanja.

10. TROKOVNIK PODIZANJA NOVOG NASADA STOLNOGA GROA

Povrina: 1 ha Kultivar: Cardinal

Podloga: 99 Richter ili 1103 Paulsen

Razmak sadnje: 2,2 x 1,3 m (3500 trsova/1 ha)

Ekonomski vijek trajanja nasada: 25 godina

Uzgojni oblik: dvostrani kordonac ili zadarska lepeza

KALKULACIJA ULAGANJA

Godina prije sadnje

Kuna

1. Materijalni trokovi 10.500,00 stajsko gnojivo ..................................................................... 4.400,00 mineralno gnojivo ................................................................. 6.100,00

2. Rad stroja 8.470,00 dovoz i rasipanje stajskog i mineralnog gnojiva ................... 1.470.00 rigolanje ................................................................................ 7.000,00

3. Runi rad 1.120,00 utovar i istovar gnojiva............................................................ 640,00 rasipanje gnojiva .................................................................... 480,00 Ukupno (1+2+3):

20.090,00

53

54

Prva godina (priprema i sadnja)

4. Materijalni trokovi kolci za uzgoj ....................................................................... 2.500,00 lozni cijepovi ...................................................................... 52.000,00 sredstva za zatitu bilja ....................................................... 2.120,00 5. Rad stroja kultiviranje i ravnanje tla prije sadnje...................................... 500,00 dovoz i razvoz sadnica i kolja ................................................. 200,00 dovoz stupova ........................................................................ 900,00 6. Runi rad razmjeravanje i iskolavanje .................................................. 500,00 kopanje jama runo ili motornim svrdlom ............................ 2.000,00 utovar i istovar kolja................................................................ 400,00 priprema sadnica i razmjetaj................................................. 700,00 sadnja i ostali trokovi oko sadnje ....................................... 5.000,00 zatita (ukupno 7x) .............................................................. 1.350,00 Ukupno (4+5+6): 68.170,00 9.950,00 1.600,00 56.620,00 10. Materijalni trokovi

Trea godina

3.380,00

sredstva za zatitu bilja ...................................................................... 11. Rad stroja

1.800,00

meuredna obrada ............................................................................. 12. Runi rad

8.950,00

zatita (ukupno 7x) ............................................................... 1.350,00 okopavanje unutar redova .................................................... 4.000,00 rezidba, plijevljenje, iznoenje rozgve .................................. 1.600,00 ostali trokovi........................................................................ 2.000,00 Ukupno (10+11+12):

14.130,00

REKAPITULACIJA TROKOVA:
- Godina prije sadnje

20.090,00

Druga godina (postavljanje armature)

7. Materijalni trokovi 56.640,00 armiranobetonski stupovi .................................................. 31.500,00 sidra i zatezai..................................................................... 4.500,00 pocinana ica..................................................................... 8.000,00 vezivo ..................................................................................... 520,00 sredstva za zatitu bilja ....................................................... 2.120,00 cijevi za navodnjavanje kap po kap ................................ 10.000,00 8. Rad stroja 500,00

- Prva godina (priprema i sadnja)

68.170,00

- Druga godina (postavljanje armature)

68.890,00

- Trea godina formiranja nasada

14.130,00

SVEUKUPNO (1+2+3+4+5+6+7+8+9+10+11+12):

171.280,00 kuna

proljetna obrada ..................................................................... 500,00 9. Runi rad 11.750,00

utovar i istovar stupova i ica ................................................. 400,00 postavljanje stupova i ice................................................... 6.000,00 zatita (ukupno 7x) .............................................................. 1.350,00 postavljanje cijevi sustava za navodnjavanje ...................... 4.000,00 Ukupno (7+8+9): 68.890,00

55

56

11. KALKULACIJA POKRIA VARIJABILNIH TROKOVA NASADA STOLNOGA GROA U PUNOJ RODNOSTI

57

58

12. LITERATURA
1. Branas, J.: Viticulture, Montpellier, 1974. 2. Buri, D. P.: Vinogradarstvo II, Novi Sad, 1972. 3. Cindri, P.: Sorte vinove loze, Novi Sad, 1990. 4. Fazini, N., Fazini, M.: Stolno groe, Zadar, 1990. 5. Fazini, M.: Ispitivanje agrobiolokih svojstava i optimalne agrotehnike stolne sorte cardinal crveni, doktorska disertacija, Zagreb, 1984. 6. Fazini, M., Fazini, N.: Studija vinogradarsko-vinarske proizvodnje zadarske regije, Zadar (PK Zadar), 1988. 7. Fazini, N.: Suvremeno vinogradarstvo, Zagreb, 1971. 8. Fazini, N., Medin, A.: Zadarska lepeza - jedno novo rjeenje uzgoja vinove loze, Agronomski glasnik, br. 11.- 12., Zagreb, 1972. 9. Frutticoltura - Volume LXII, N. 2, 1998. 10. Frutticoltura - Volume LXII, N. 3, 2000. 11. Galet, P.: Precis d Ampelographie praticqe, Montpellier, 1985. 12. Galet, P.: Les Raisins de table, Montpellier, 1964. 13. Instituto sperimenatle per la viticoltura: Le uve da tavola, Conegliano Veneto, 1989. 14. Licul, R., Premui D.: Praktino vinogradarstvo i podrumarstvo, Zagreb, 1979. 15. LInformatore agrario, br. 50, 1999. 16. LInformatore agrario, br. 49, 2000. 17. Male, P.: Vinogradarstvo i vina Dalmacije, Split, 1987. 18. Miroevi, N.: Vinogradarstvo, Zagreb, 1993. 19. Pastena, B.: Trattato di viticoltura Italiana, Bologna, 1976. 20. Sokoli, I.: Prvi hrvatski vinogradarsko-vinarski leksikon, Rijeka, 1992. 21. Tomi, F.: Navodnjavanje, Zagreb 22. Tomi, F. i suradnici: Prirunik za hidrotehnike melioracije, knjige br. 1. i br. 4., Zagreb 23. Vivai Cooperativi Rauscedo, Catalogo Generale 24. Winkler, A. J. i suradnici: General viticulture, Berkeley, 1974. 25. Tadijanovi, .: Oblici okota, rezidbe i planiranje prinosa vinove loze, Beograd, 1981.

59