LINE SLOBODE I PRAVA -seminarski rad iz ustavnog pravaKiseljak, novembar,2011. SADRaj: 1.UVOD3 2.

KRATKA HISTORIJA NASTANKA POJMA LINIH PRAVA I SLOBODA.5 3.N a s t a n a k l i n i h p r a v a i s l o b o d a . . . .6 4.LINE SLOBODE .....................7 5.PRAVO NA LINU SLOBODU, SIGURNOST I DOSTOJANSTV....................8 5.1.PRESUMPCIJANEVINOSTI.......................................................................9 5.2.PRINCIPLEGALITETA..............................................................................10 5.3.PRAVO NA PRAVINO I NEPRISTRASNO SUENJ........................ .11 5.4.ZATITA DOSTOJANSTVA U KRIVINOM POSTUPKU............12 6.SLOBODA KRETANJA i NASTANJIVANJA..........................................................13 7.PRAVO na PRIVATNOST........................................................................................15 7.1.NEPOVREDIVOST STANA..............................................................16 7.2 TAJNOST PISAMA, TELEFONSKIH RAZGOVORA I DRUGIH OBLIKAKOMUNIKACIJE...........................................................17 7.3.TAJNOST LINIH PODATAKA ..18 7.4.ZATITA PORODICE I BRAKA ......................................................................19 7.5.PRAVA DJETETA..........................................................................21 8.SLOBODA MISLI I SAVJESTI..............................................22 9.SLOBODA VJEROISPOVIJESTI....................................................23 10.Z A K L J U A k . . . 2 5 11.LITERATURA............................................................................26

1.UVOD Svi su ljudi roeni slobodni, s jednakim dostojanstvom i pravima. To znai da sve osobe od trenutka roenja posjeduju odreena prava koja se nazivaju ljudskim pravima. Ljudska prava su zagarantovana svakom ljudskom biu na temelju postojanja kao bia.Karakteristike ljudskih prava su: univerzalnost, neotuivost, nedjeljivost i meusobna ovisnost i povezanost. Osnovni principi ljudskih prava su: nediskriminacija i jednakost, participacija i ukljuenost, i odgovornost i vladavina zakona. Osnovna podjela ljudskih prava je na: lina prava i slobode, politika i graanska prava i slobode, i socijalna, ekonomska i kulturna prava. Lina, te politika i graanska prava i slobode se jo nazivaju i pravima prve generacije, dok su socijalna, ekonomska i kulturna prava, prava druge generacije. Tek odnedavnose u ljudska prava poinju ubrajati i pravo zatite prirode i ljudske okoline, te prava kolektiviteta (na primjer, pravo samoopredjeljenja naroda), pravo na razvoj i pravo na mir, koja ine prava tree generacije. 16 meunarodnih konvencija koje su sastavni dio Ustava BiH upravo obuhvataju gore nabrojane grupe ljudskih prava i sloboda.Sva ljudska prava su usko povezana koliko i neovisna jedna od drugih. Iako ne postojihijerarhija ljudskih prava, po principu prioriteta postoji podjela na trenutne i progresivne obaveze, to jeste prava. Trenutna su ona prava gdje nema pregovaranja oko raspoloivihresursa bilo ona ljudske, tehnike ili finansijske prirode. Tu drava kao potpisnicasporazuma mora preduzeti hitne i neodlone mjere za rjeavanje situacije koj om se ugroavaju ta prava, a to su sva graanska i politika prava i slobode, pobrojane uMeunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima. Progresivna prava susva druga, dakle ekonomska, socijalna i kulturna prava. Ova posljednja pod odreenim us lovima prelaze u trenutna, a to je u sluajevima diskriminacije, regresije i statusa quo(gdje se ne preduzimaju nikakve mjere za progresivno unapreenje

stepena uzivanja prava). Takoer, kod nekih progresivnih prava, Generalni komentari pri konvencijama odreuju minimum koji se mora zadovoljiti. Na primjer, pravo na obrazovanje je progresivno socijalno pravo, ali njegov minimalni sutinski sadraj je osnovno obrazovanjekoje drava automatski obezbjeuje. Sve ove segmente prava i ire, pokuat emo na to boljii konzizniji nain objasniti, posebno line slobode i prava koje su direktno tema ovog seminarskog rada.1

1 Trnka, Kasim, Ustavno pravo , Sarajevo: Fakultet za javnu upravu , 2006.

2.KRATKA HISTORIJA NASTANKA POJMA LINIH PRAVA I SLOBODAPrvi poznati pravni kodeks doneo je Ur-Namu, kralj Ura, oko 2050. g. p.n.e. U Mesopotamiji je oko 1780. g.p.n.e. donet uveni Hamurabijevzakonik u kojem postoje pravila i sankcije izdela oblasti enskih,djeijhi prava robova.Persijsko carstvo je u 6. vijeku p.n.e., tokom vladavine Kira Velikog, uspostavilo do tada nezabiljeene principe ljudskih prava.KraljKirVeliki izdao je tzv. Kirov cilindar u kome se, izmeuostalog, dozvo-ljava slobodno ispovedanje vere i oslobaanje robova. Drugdje,zaeci ljudskih,linih prava i sloboda, nalazese u svim religijskim dokumentimaVeda,Biblije, Kurana i Konfuijevih spisa. Srednji vijek donosi postepen razvoj svesti o linim pravimaoveka. 1215.godine,engleski kralj Don BezZemlje, donosi tzv. Magna Kartu koja Mu ograniava do tada apsolutnu vlast. Taj dokument je postao osnova ustavnog prava u Britaniji.Nekoliko filozofa 17. i 18. veka, kao to suDonLok,Don Stjuart Mil i Hegel, razvili su koncept tzv.prirodnih prava, po kome ljudi pojseduju prava samo na osnovu toga to su roeni. Po njima, prirodna ili kako kau univerzalna prava,priznata su svim ljudima bez izuzetka, bez obzirana zakon drave,pripadnost etnikoj,religijskoj ili kulturnoj grupi.Krajem 18. vijeka, poslije velikih revolucija u SAD1776. godine i uFrancuskoj 1789.godine, kao njihov rezultat, donose se prve deklaracijeo pravima oveka i graanina koje garantuju neotuiva prava na ivoti slobodu. Bile su toDeklaracija nezavisnosti SAD i Deklaracija prava oveka igraanina u Francuskoj.

3 . N A S T A N A K L I N I H P R A V A I S L O B O D A Slobode i lina prava oveka Poinju da se uobliavaju u dananjem obliku posle velikih buroaskih revolucija, pod uticajem prirodnopravne teorije. Prirodna prava stiu se roenjem, ali su izraena samo ako se uoblie i reguliu pravnom normom-ustavom. Prve deklaracije o linim,prirodnim pravima oveka smove spomenuli kada smo govorili o nastanku pojma. Savremene deklaracije donose se tek posle Drugog svjetskog rata. Tek su veliketragedije svjetskih razmjera, kakvi su bili svijetski ratovi,dovele do toga da seformira meunarodna zajednica i da ona pokae zainteresovanost za razvijanje i zatitu linih prava oveka. Dotada su ljudska prava njihov sadraji garancije i odnos pojedinca i drave, Bili iskljuivo stvar unutranjeg prava svake drzave Sazrela je svijest o univerzalnom karakteru ljudskih prava, ona se Proiruju dopunjuju i tei se ka internacionalizaciji istih,da bi svim ljudima sveta bila zagarantovana.To je dovelo do donoenja prvih univerzalnih konvencija oljudskim pravima koje i danas utiu na sadraj ustava mnogih drava sveta. Na meunarodnom nivou osnovne su Povelja Ujedinjenih nacija, donijeta1945. godine iOpta deklaracija o pravima oveka iz 1948. godine,a na podruju Evrope to je Evropska konvencija za zatitu ljudskih prava i osnovnih sloboda iz1950. Iako nisu bile pravno obavezujue,deklaracije su bile prvi meunarodni pravni Pokuaj da se ogranii ponaanje pojedinih drava i da se one privole da prihvate obaveze prema svojimgra animau priznavanju njihovih ljudskih, graanskih,ekonomskih i socijalnih prava.

4.LINE SLOBODE I PRAVA Kriterijum prema kome se ovu grupu svrstavaju slobode i prava je zatita fizikog iduhovnog integriteta ovjeka i njegove privatnosti. Ovo je najstarija grupa sloboda i prava. Prve deklaracije i povelje, a kasnije i ustavi, upravo su titili fiziki i moralni integritetovjeka, jer je njega najvie ugroavala neograniena dravna samovolja. Na ovim temeljimakasnije su dograivana sva druga prava i slobode. Line slobode i prava imaju temeljni karakter i pripadaju sv akom ovjeku kao pojedincu, bez obzira na njegov status u dravi ili bilo koje drugo svojstvo. 2 Lina prava i slobode predstavljaju skupinu prava koja pripadaju linosti - pojedincu ilipojedinki kao ljudskom biu. Kao primjeri linih prava i sloboda su: pravo na ivot, pravo na privatnost, pravo na imovinu, pravo na slobodu, sloboda kretanja, sloboda nastanjivanja

5.PRAVO NA LINU SLOBODU, SIGURNOST I DOSTOJANSTVO Ne razmatrajui filozofske i socioloke rasprave o ljudskoj slobodi, njenim uslovljenostima, dometima i ogranienjima, ustavno pravo posebno vodi rauna o tome da dravni organi, budui da raspolau vlau, ukljuujui i fiziku silu, ne ugroavaju i ne ograniavaju sloboduovjeka shvaenu u bukvalnom fizikom smislu. Najg rublji oblik ugroavanja fizike linosti i dostojanstva ovjeka je njegovo dovoenje u poloaj roba, odnosno nametanje obaveznog ili prisilnog rada. Naalost , ni dananji svijetnije osloboen pojava da se ljudi dovode u poloaj robova. Zato je polovinom XX vijeka, Niko ne smije biti dran u ropstvuili ropskom odnosu; ropstvo i trgovina robljem zabranjuju se u svim njihovi oblicima. Optadeklaracija, kao i Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima propisuju da niko nemoe biti podvrgnut torturi, niti surovim, neljudskim ili poniavajuim kaznama ili postupcima. Ova prava su detaljno razraena u posebnoj Konvenciji protiv torture i drugih 8 surovih, neljudskih ili poniavajuih kazni i postupaka koja je stupila na snagu 1987. Godine. Ovom konvencijom drave su se obavezale da e preduzimati sve zakonske, administrativne,sudske ili druge efikasne mjere kako bi sprijeile izvrenje akata torture. Akti torture se moraju sankcionisati kao k rivino djelo. Zabranjena je tortura i za vrijeme rata, neposredneratne opasnosti ili bilo kojih drugih vanrednih prilika.Prava zajamena ovim konvencijamaUstav BiH garantuje svim licima na teritoriji nae zemlje .Posebno znaajnu grupu prava kojom se ga rantuje nepovredivost tjelesnog integriteta i dostojanstva ovjeka ine ustavne odredbe koje se odnose na krivino pravo i krivini

postupak. Tako su jo Habeas corpus actom iz 1679. godine zabranjene svaka samovolja i arbitrarnost u liavanju slobode. Ove garancije su preuzimane i razraivane u brojnim drugimdeklaracijama i poveljama i, posebno, u gotovo svim ustavima u svijetu.Zbog najveevrijednosti slobode i znaaja ovog pitanja, ustavi, pored uobiajene pravne tehnike, detaljnorazrauju brojne garancije u sluaju liavanja slobode. Ove garancije, najee, obuhvataju :

Presumciju nevinosti

Princip legaliteta Pravo na pravino i nepristrasno suenje

Zatita dostojanstva u krivinom postupku 5.1 PRESUMPCIJA NEVINOSTI Prema kojoj se niko ne moe smatrati krivim dok se krivica ne dokae i utvrdi pravosnanom presudom. U toku postupka teret dokazivanja je na tuiocu. To staro pravilokoje ve ima krakter civilizacijske vrijednosti u praksi se, naalost, esto kri, posebno umedijskom izvjetavanju o policijskim istragama i krivinom gonjenju.

9 5.2.PRINCIP LEGALITETAPrincip legaliteta, odnosno princip Nullum crimen sine lege nulla poena sine lege . Samo se zakonom, nikad podzakonskim aktom, mogu propisivati krivina djela i kazne.

Niko ne moe odgovarati za djelo koje nije bilo zakonom propisano kao krivino djelo uvrijeme kada je izvreno. Isto tako, kazna ne moe biti tea od one koja je bila propisana uvrijeme izvrenja djela. Niko ne moe biti proizvoljno uhapen osim z bog razloga i prema postupku predvienim zakonom. U trenutku hapenja svako lice mora biti obavijeteno orazlozima hapenja. U najkraem roku mora biti pismeno obavijeteno o optubama koje muse stavljaju na teret. Lice koje je pritvoreno ili uhapeno pod optubom da je poinilo krivinodjelo mora u najkraem roku biti predato sudu, mora mu u najkraem roku biti sueno, ilimora biti osloboeno. Osigurano mu je pravo albe o kojoj se mora odluivati po hitnom 10 postupku. Prilikom pritvaranja pritvoreni mora biti upoznat sa svojim pravima, posebno sa pravom na odbranu, na albu i dr. 3 5.3 .PRAVO NA PRAVINO I NEPRISTRASNO SUENJE U meunarosnim dokumentima i ustavima predviaju se raznovrsne garancije za pravino inepristrasno suenje, i naroi to : Pravo na suenje pred redovnim sudom uspostavljenim zakonom ;

Zabrana obrazovanja specijalnih sudova i suenje pred tim sudovima;

Nezavisnost suda; Javnost suenja;

Pravo na albu:

Suenje na jeziku koji optueni razumije;

res iudicata , odnosno da nema suenja u stvari koja je presuena i dr. 3 11 Optueni za krivino djelo mora imati dovoljno vremena i potrebne olakice za pripremanjesvoje odbrane i mogunost da kontaktira sa braniocem kojeg je sam izabrao. Suenje se moraodrati bez nepotrebnog odgaanja, u razumnom roku se mora okonati i mora se voditi u prisustvu optuenog i njegovog branioca. Optueni ima pravo i na branioca po slubenojdunosti o troku drave ako sam nije u mogunosti da ga plati. Niko ne moe biti prisiljen da s vjedoi protiv samoga sebe. Ako se u albenom postupku dokae nevinost, krivo osueniima pravo na naknadu tete. 11 Optueni za krivino djelo mora imati dovoljno vremena i potrebne olakice za pripremanjesvoje odbrane i mogunost da kontaktira sa braniocem kojeg je sam izabrao. Suenje se moraodrati bez nepotrebnog odgaanja, u razumnom roku se mora okonati i mora se voditi u prisustvu optuenog i njegovog branioca. Optueni ima pravo i na branioca po slubenojdunosti o troku drave ako sam nije u mogunosti da ga plati. Niko ne moe biti prisiljen da s vjedoi protiv samoga sebe. Ako se u albenom postupku dokae nevinost, krivo osueniima pravo na naknadu tete.

5.4. ZATITA DOSTOJANSTVA U KRIVINOM POSTUPKU U svim fazama krivinog postupka i na izdravanju kazne sa okrivljenim, odnosno osue nim licima mora se postupati humano i mora se potivati njihovo dostojanstvo. Ve je istaknuto dasu zabranjenji svi oblici torture, iznuivanje dokaza i svi drugi

oblici nehumanog postupanjaili poniavajueg kanjavanja. U Meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravimadetaljno se propisuju garancije prava optuenih i osuenih lica. Domae krivinozakonodavstvo te garancije dalje razrauje i precizira. 4

6.SLOBODA KRETANJA I NASTANJIVANJA Ova sloboda podrazumijeva pravo graana da se slobodno kreu unutar dravne teritorije, daslobodno biraju mjesto svoga boravitva, kao da slobodno mogu napustiti zemlju i slobodno se vratiti u nju. Rijetki su ustavi u svijetu koji ne garantuju ovo slobodu. ( Izuzetak su ustavi Kine i Kube ). Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima precizira u kojimsluajevima se moe ograniiti ta sloboda. To moe biti uinjeno samo zakonom, i to samo usljedeim sluajevima : a) ako je to potrebno radi zatite nacionalne sigurnosti,b) zatite javnog reda, c) zatite javnog zdravlja ili morala i 13 d) ako je to potrebno radi zatite sloboda i prava drugih lica. Ovim ogranienjima ne smiju se ograniavati druga ljudska prava. Koliki se znaaj u Bosni i Hercegovini posveuje ovoj slobodi govori injenica da je onazagarantovana ve u prvom poglavlju Ustava ( lan I. Taka 4 ). Iskustva potvruju da se bez pune slobode kretanja ne moe govoriti ni o drugim slobodama i pravima, a li ni o obnovi ekonomskog i drutvenog ivota i demokratske reintegracije Bosne i Hercegovine. Nacionalistike i secesionistike snage su se najvie opirale realizaciji ove slobode. Zbog toga je, naroito u poetnom periodu provoenju Mirovnog sporazuma, bilo neophodno znaajnoangaovanje meunarodnih mirovnih snaga (SFOR) i meunarodne policije ( IPTF ) kako bi se osugurala puna sloboda kretanja. Ustav BiH propisuje : Postoji sloboda kretanja irom Bosne i Hercegovine. Bosna i Hercegovina i entiteti nee ometati punu slobodu kretanja lica, robe, usluga i kapitala irom Bosne i Hercegovine. Nijedan entitet nee provoditi bilokakvu kontrolu na meuentitetskoj liniji razgranienja.

Ustavi u svijetu obino preputaju zakonodavcu da preciznije uredi slobodu kretanja. Neki ustavi posebno navode da politika i druga uvjerenja ne mogu biti razlog ograniavanjaslobode kretanja. Meunarodne konvencije i veina ustava izriito zabranjuju protjerivanjesvojih dravljana iz svoje zemlje. esto je ograniena i mogun ost protjerivanja stranaca. U veini ustava meunarodnih dokumenata, pa tako i u Ustavu BiH, sloboda kretanja je pravosvakog ovjeka i nije vezano za dravljanstvo. Ostvarivanje nekih prava se vee zadravljanstvo ( reim prelaska dravne granice ) ili za prebivalite ( birako pravo ). Uzakonodavstvima, rijetko i u ustavu, pravi se razlika izmeu prebivalita i boravita. Prebivalite je mjesto gdje se obavljaju stalne ivotne aktivnosti i za to mjesto je, obino,vezano regulisanje graanskog statusa i ostvarivanje odreenih graanskih prava. Boravite podrazumijeva privremeno zadravanje u odreenom mjestu. To razlikovanje je izriitonavedeno u Ustavu vajcarske u kome se propisuje : Posebnim saveznim zakonom e seodrediti razlika izmeu nastanjivanja i boravka i istovremeno utvrditi pravila kojima e prilikom svog boravka u nekom mjestu biti podvrgnuti vajcarci u pogledu svojih politikihi graanskih prava ( lan 47 ). Za prilike u Bosni i Hercegovini znaajno je napomenuti da status izbjeglice ili raseljene osobe ne utjee na prebivalite. Ono ostaje kakvo je bilo prije progonstva. Takoer, za prebivalite je vezano ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba. 14 Za prilike u Bosni i Hercegovini znaajno je napomenuti da status izbjeglice ili raseljene osobe ne utjee na prebivalite. Ono ostaje kakvo je bilo prije progonstva. Takoer, za prebivalite je vezano ostvarivanje prava izbjeglica i raseljenih osoba. 5

7.PRAVO NA PRIVATNOST U ostvarivanju humanih odnosa meu ljudima i u nastojanjima da se proiri sloboda svakogovjeka, pravo na privatnost dobiva sve vei znaaj. Svaki ovjek se najugodnije osjea u svojoj privatnoj sferi, a ona obuhvata dom i porodicu, neometano komuniciranje sa drugim ljudima, tajnost linih podataka i dr. Da bi se, u to veoj mjeri, garantovala privatnost, ustavi propisuju ogranienja za miljenje drave, a pogotovo drugih neovlatenih subjekata, u privatni ivot svakog ovjeka. Naalost, istovremeno sa poveanjem grancija privatnostirazvijaju se razliita informatika, komunikacijska, medijska i druga sredstva pomou kojih se sve vie zalazi u sferu privatnosti. Zbog toga i pravna zatita mora stalno da prati brz razvoj savremenih tehnologija. Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima, pa time i Ustavom BiH, garancije prava na privatnost utvruju se na sljedei nain : Niko ne moe biti predmet samovoljnih i nezakonitih mijeanja u njegov privatni ivot, u njegovu porodicu, u njegov stan ili u njegovu prepisku, niti moe biti predmet nezakonitih povreda njegove asti ili njegovog ugleda. Drave potpisnice ovog pakta su se obavezale da e svojimzakonodavstvom osigurati zatitu ovih prava ( lan 17 ). Evropska konvencija o zatitiprava i temeljnih sloboda, koja je starijeg datuma, ipak, dosta iroko propisuje mogunostograniavanja ovih prava. Tako se u lanu 8. stav 2. utvruje : Javna vlast se ne mijea uvrenje ovog prava osim ako je takvo mijeanje predvieno zakonom i ako je to neophodna mjera u demokratskom drutvu u interesu nacionalne sigurnosti, javne sigurnosti,ekonomske dobrobiti zemlje, spreavanje nereda ili zloina, zatite zdravlja i morala ili zatite prava i sloboda drugih. Pravo na privatnost je kompleksno pravo i ono uklju uje vie razliitih prava. U skladu s tim potrebno je ukazati na najvanija, o emu e u daljem radu biti govora.

7.1 NEPOVREDIVOST STANA Ovo pravo titi privatni ivot pojedinca i porodice time to zabranjuje svako neovlateno uznemiravanje ili prodiranje u stan. Ustavi , najee garantuju ovo pravo, preputajuizakonodavcu da precizira uslove ostvarivanja ovog prava i njegova mogua ogranienja. Najea je odredba kakvu sadri Ustav Belgije, koja glasi: '' Stan je nepovrediv , do ulaska u st an moe doi samo u sluajevima predvienim zakonom i na nain koji zakon propisuje''(lan 10). Vrlo esto ustavi to pravo garantuju zajedno sa drugim srodnim pravima. Tako iUstav BiH propisuje: '' Pravo na privatni i porodini ivot, dom i prepisku'' (lan II taka 3.f)). 16 Zakonom se propisuje da je neovlateno prodiranja u tui stan kanjivo djelo. Njime se propisuju i ogranienja ovog prava, odnosno sluajevi kada se moe ui u tui stan. Udemokratskim zemljama samo sud moe odobriti ulazak u tui stan i eventualni pretres stana. To moe biti uinjeno samo na osnovu pismenog naloga i u prisustvu korisnika stana isvjedoka. Bez naloga se moe prodrijeti u tui stan , i to u sluajevima : spreavanja izvrenjakrivinog djela, hvatanja uinioca krivinog djela , izvravanja sudske odluke, otklanjanjaopte opasnosti i sl.

16 Zakonom se propisuje da je neovlateno prodiranja u tui stan kanjivo djelo. Njime se propisuju i ogranienja ovog prava, odnosno sluajevi kada se moe ui u tui stan. Udemokratskim zemljama samo sud moe odobriti ulazak u tui stan i eventualni pretres stana. To moe biti uinjeno samo na osnovu pismenog naloga i u prisustvu korisnika stana isvjedoka. Bez naloga se moe prodrijeti u tui stan , i to u sluajevima : spreavanja izvrenjakrivinog djela, hvatanja uinioca krivinog djela , izvravanja sudske odluke, otklanjanjaopte opasnosti i sl. 6

7.2.TAJNOST PISAMA, TELEFONSKIH RAZGOVORA I DRUGIH OBLIKAKOMUNIKACIJEPrvobitno , ovo pravo se odnosilo na nepovredivost pisama , telefonskih razgovora i

telegrafskih poruka. Razvojem informatikih i komunikacijskih tehnologija ovo pravo sestalno proiruje. Demokratski pravni sistem tite nepovredivost komunikacije i kad su u pitanju ove nove tehnologije. Istovremeno se, meutim , razvijaju savremeni metodipijuniranja i kontrole ovih komunikacija . U pojedinim ustavima , a najee u zakonima , propisuju se razlozi , uslovi i postupak prema kome se moe ograniiti ovo ustavno pravo. 17 Takva ogranienja se dozvoljavaju zbog odbrane i sigurnosti zemlje , voenja krivinog postupka i sl. Da bi se izbjegla zloupotreba ovih ogranienja , obino se odluka povjeravanajviim dravnim organima , u pojedinim najdelikatnijim sluajevima i efu drave , a vrloesto se predvia i parlamentarna kontrola organa koji donose odluke o ograniavanju ovih prava , kao i slubi koje to neposredno ostvaruju 7.3.TAJNOST LINIH PODATAKA Organizacija savremenog ivota je nemogua bez razvijene informatike podrke. Veliki broj linih podataka o svakom graaninu nalazi se u slubenim bazama podataka . Ukontaktima sa dravnim organima, prosvjetnim, zdravstvenim i drugim ustanovama stalno sedeponuje veliki broj linih podataka . Z bog toga se ustavom i zakonodavstvom svakome garantuje sigurnost i titi tajnost tih podataka . Bez saglasnosti lica na koje se odnose, podacise mogu prikupljati , obraivati i koristiti samo pod uslovima odreenim zakonom. 18 Zabranjena je upotreba linih podataka suprotno propisanoj svrsi. Nadzor nad informatikimsistemima i zatita podataka se, takoer, ureuju zakonom. 7.4.ZATITA PORODICE I BRAKA Prava koja su usmjerena na zatitu porodice i braka u ustavima se pojavljuju jo u drugoj polovini XIX stoljea. Poetkom XX stoljea pojavom druge generacije ljudskih sloboda i prava , socijalnoekonomskih osnovama braka i porodice posveuje se sve vie panje. Neki autori, zbog toga, ova prava svrstaju u grupu socijalnoekonomskih prava . Teite ovih prava je na slobodama i pravima linosti i njene privatnosti. U drugoj polovini XX stoljea ova prava dobivaju i meunarodni karakter i zatitu. Tako se

u Evropskoj konvenciji o zatiti 19 prava i temeljnih sloboda propisuje : '' Od trenutka kada postanu sposobni za brak, mukarac iena imaju pravo da sklope brak i zasnuju porodicu prema nacionalnim zakonima kojima seregulie ostvarivanje ovog prava'' ( l an 12). Meunarodni pakt o graanskim i politikim pravima jo preciznije ureuje ova pitanja. Takose istie:'' Porodica je prirodni i osnovni sastavni dio drutva i ima pravo na zatitu drutva i drave. Pravo na sklapanje braka i osnivanje poro dice priznaje se mukarcu i eni kada su odrasliza enidbu. Ni jedan brak se ne moe sklopiti bez slobodnog i potpunog pristanka buduih suprunika.Drave lanice ovog pakta donijee odgovarauje mjere radi osiguranja jednakosti u pravima i od govarajuim suprunika u pogledu sklapanja braka , za vrijeme braka i kodrazvoda braka. U pogledu raskida braka, preduzimaju se mjere radi osiguravanja zatite djece''(lan 23). Ustav BiH, takoer, garantuje ovo pravo kao ''Pravo na brak i zasnivanje porodice'' ( lan IItaka 3.j)) . Domae zakonodavstvo , odnosno zakoni entiteta , u iju se nadlenost ubrajajuova pitanja, treba da osigura i dalje razradi garancije koje su date u ovim meunarodnimaktima i Ustavu BiH. Zbog slinosti naeg ustavnog sistema sa ustavnim ureenjemvajcarske, zanimljivo je navesti odredbe Ustava vajcarske koje se odnose na brak i porodicu : ''1. Pravo na brak se stavlja pod zatitu Konfederacije. 2. Nikakva brana smetnja ne moe da se zasniva na vjerskim razlozima, na siromatvu jednog ili drugog supruga , na njihovom ponaanju ili na bilo kom drugom razlogu policijske prirode. 3. Bie priznat kao punovaan u cijeloj vajcarskoj brak zakljuen u jednom kantonu ili u inostranstvu , saglasno zakonima koji su tamo na snazi. 4. ena stupanjem u brak stjee pravo graanstva svoga mua. 5. Djeca roena prije braka pozakonjuju se brakom koji njihovi roditelji kasnije zakljue.6. Ne moe biti naplaen bilo kakav iznos za stupanje u brak, niti bilo kakva slina taksaod jednog ili drugog supruga. '' (lan 54)

7.5..PRAVA DJETETA Ima veoma mnogo razloga i opravdanja to se u veini drava i u meunarodnoj zajednici posebna panja , iako jo uvijek nedovoljno , posveuje zatiti i brizi o djeci. Najprije , rije je o posebno ranjivoj kategoriji koja do punoljetstva zahtijeva pose bnu zatitu porodice, drutvai drave. Od toga kako e se odgajati mlada generacija zavisi budunost svakog drutva, pa icivilizacije u cjelini. Naalost , u mnogim zemljama , posebno u zemljama u razvoju , veliki broj djece ivi u izuzetno tekim uslovima , esto izloeni eksploataciji i zloupotrebama. Zbog toga se u meunarodnom pravu , od tridesetih godina XX stoljea , poinje posveivatiznaajnija panja ovim pitanjima. Nakon drugog svjetskog rata , u svim najvanijim dokumentima o ljudskim pravima , posebna panja se posveuje pravima djeteta i njihovojzatiti . Koordinisani napori meunarodne zajednice meunarodne zajednice posebno su dolido izraaja usvajanjem Konvencije o pravu djeteta, koja je stupila na snagu 1990.godine. Na osnovu Ustava Bi H ova konvencija je sastavni dio i pravnog sistema nae zemlje. Zatita djeteta zasniva se na sljedeim principima i polazitima : porodici, kao osnovnoj jedinici drutva i priodnoj sredini za razvoj i blagostanje djeteta , treba da budu pruene prijeko po trebna zatita i pomo. Radi potpunog i skladnog razvoja linosti , dijete treba daraste u porodinoj sredini , u atmosferi sree, ljubavi i razumijevanja. S obzirom na djetetovufiziku i mentalnu nezrelost , njemu su potrebni posebna zatita i briga , ukljuujuiodgovarajuu pravnu zatitu, kako prije , tako i poslije roenja. Drave lanice se obavezujuda djetetu prue takvu zatitu i brigu koja je prije potrebna za njegovu dobrobit , uzimajui u obzir prava i obaveze njegovih roditelja, zakonskih staratelja ili drugih osoba koje su pravnoodgovorne za dijete i s tim ciljem preduzimaju sve potrebne zakonodavne i administrativne mjere. U Konvenciji su opirno i detaljno razraeni meunarodni standardi zatite djeteta koje svojim mjerama treba da osigu raju drave lanice. 21

Zbog toga se u meunarodnom pravu , od tridesetih godina XX stoljea , poinje posveivatiznaajnija panja ovim pitanjima. Nakon drugog svjetskog rata , u svim najvanijim dokumentima o ljudskim pravima , posebna panja se posveuje pravima djeteta i njihovojzatiti . Koordinisani napori meunarodne zajednice meunarodne zajednice posebno su dolido izraaja usvajanjem Konvencije o pravu djeteta, koja je stupila na snagu 1990.godine. Na osnovu Ustava Bi H ova konvencija je sastavni dio i pravnog sistema nae zemlje. Zatita djeteta zasniva se na sljedeim principima i polazitima : porodici, kao osnovnoj jedinici drutva i priodnoj sredini za razvoj i blagostanje djeteta , treba da budu pruene prijeko po trebna zatita i pomo. Radi potpunog i skladnog razvoja linosti , dijete treba daraste u porodinoj sredini , u atmosferi sree, ljubavi i razumijevanja. S obzirom na djetetovufiziku i mentalnu nezrelost , njemu su potrebni posebna zatita i briga , ukljuujuiodgovarajuu pravnu zatitu, kako prije , tako i poslije roenja. Drave lanice se obavezujuda djetetu prue takvu zatitu i brigu koja je prije potr ebna za njegovu dobrobit , uzimajui u obzir prava i obaveze njegovih roditelja, zakonskih staratelja ili drugih osoba koje su pravnoodgovorne za dijete i s tim ciljem preduzimaju sve potrebne zakonodavne i administrativne mjere. U Konvenciji su opirno i detaljno razraeni meunarodni standardi zatite djeteta koje svojim mjerama treba da osigu raju drave lanice. 9

8.SLOBODA MISLI I SAVJESTI Ove slobode ubrajaju se u tradicionalne ljudske slobode usmjerene na zatitu duhovnogintegriteta ovjeka. To je kompleksna sloboda i u veini ustava se povezuje sa slobodom savjesti, slobodom opredj eljenja , slobodom javnog saoptavanja i iznoenja miljenja , saslobodom naunog i umjetnikog stvaranja i dr. Neki autori ove slobode smatraju prvenstveno politikim slobodama , pa ih svrstavaju u tu grupu. Nesumnjivo je, da su one primarno line 22 slobode. Ostvarivanje ovih sloboda svakako je uslov za ostvarivanje drugih, posebno politikih sloboda i prava. Sloboda misli i savjesti je prirodno pravo ovjeka i ona se pravnim normama ne moeograniavati. Mogue je ograniavanje izraavanja misli i opredjel jenja, pa se zbog toga , u ustavima posebna panja posveuje slobodi tampe , slobodi govora, javnog istupanja isaoptavanja i drugih prava putem kojih se realizuje sloboda misli. Ta povezanost je izraena iu meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Tako se jo u Deklaraciji o pravimaovjeka iz 1789. godine propisuje : '' Sloboda saoptavanja misli i ubjeenja je jedno odnajprioritetnijih prava ovjeka , prema tome svaki graanin moe slobodno govoriti , pisati ,objavljivati, s tim to odgovara za zloupotrebu ove slobode u sluajevima predvienimzakonom'' (lan 11). U meunarodnom paktu o graanskim i politikim pravima ovo pitanje se mnogo preciznije iire ureuje. Tako se , izmeu ostalog, propisuje : ''Svako ima pravo na slobodu izraava nja , ovo pravo , bez obzira na granice , podrazumijeva slobodu iznalaenja , primanja i irenja informacija i ideja svih vrsta , uusmenom, pismenom, tampanom ili umjetnikom obliku ili na bilo koji drugi nain po slobodnom izboru.Ostvarivanje ovih slo boda obuhvata i posebne dunosti i odgovornosti. Zbog toga, ono moe biti podvrgnuto izvjesnim ogranienjima koja moraju, meutim, biti izriito odreena zakonom , a potrebna su iz razloga : a) potivanje prava i ugleda drugih lica b) zatite dravne sigurnosti , javnog reda, javnog zdravlja i morala '' (lan 19).

Pakt , propisuje da je svako propagiranje rata zakonom zabranjeno , te da je : '' Svaki poziv na nacionalnom , rasnu ili vjersku mrnju koji podtsie na diskriminaciju , neprijateljstvo ili nasilje zakonom (je) zabranjeno.'

9.SLOBODA VJEROISPOVIJESTI Ova sloboda je jedna od tradicionalnih i najstarijih individulanih sloboda ovjeka. Ona jezagarantovana najveim brojem ustava u svijetu, ali i svim najvanijim meunarodnim dokumentima o ljudskim pravima. Ova sloboda je u uskoj vezi sa slobodom misli,savjesti i uvjerenja. Zbog toga se esto tretira u kontekstu ovih sloboda. Dva su bitna aspekta oveslobode privatni i javni. Sastavni dio ovjekove privatnosti jeste da bez ometanja vjeruje ipraktikuje svoja vjerska uvjerenja i obrede. Javni aspekt ovog pitanja ogleda se u ustavnopravnom tretiranju vjerskih zajednica i ureivanju odnosa izmeu njih i drave.Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima je detaljno razraena ova sloboda i utvrene su garancije za neometano uivanje te slobode. Osnovni cilj svih dokumenata je da jaaju razumijevanje, toleranciju i potivanje slobode vjere i uvjerenja, te nastojanje da sezabrani svaka zloupotreba religije i vjerskih osjeanja. Generalna skuptina Ujedinjenih nacija usvojila je 1981. godine posebnu Deklaraciju o eliminisanju svih oblika netolerancije idiskriminacije na osnovu religije i uvjerenja. Ta sloboda je Meunarodnim paktom o graanskim i politikim pravima definisana na slj edei nain : '' Svako ima pravo na slobodu misli, savjesti i vjeroispovijesti. Ovo pravo podrazumijeva slobodu ispoljavanja i primanja vjere ili uvjerenja po svom nahoenju , kao islobodu da tu vjeru ili uvjerenje ispoljava pojedinano ili zajedno sa dru gima kako javno, tako i privatno, kroz kult, vrenje vjerskih i ritualnih obreda i kroz vjeronauku '' (lan 18).Pakt zabranjuje bilo kakvu prinudu kojom bi se krila sloboda vjere. Samo zakonom se mogu predvidjeti ogranienja u koritenju ove slobode, i to samo ako su nuna radi zatite javne sigurnosti, reda, zdravlja ili morala , ili osnovnih prava i sloboda drugih. Pravo roditelja je dasvojoj djeci osiguraju ono vjersko i moralno obrazovanje koje je u skladu sa njihovimvlastitim uvjerenjima. 24 O odno su drave i vjerskih zajednica u uporednom ustavnom pravu iskristalisale su se dvijeosnovne koncepcije: koncepcija sekularne drave prema kojoj su vjerske zajednice odvojeneod drave i druga , prema kojoj se jedna ili vie religija proglaavaju dravnim

i njima se posveuje posebna briga i prua pomo iako postoji sloboda ispoljavanja i drugih religija.Ustav BiH, takoer garantuje slobodu misli,savjesti i vjere. Meunarodne garancije vjerskihsloboda su sastavni dio naeg pravnog sistema . Za razliku o d Ustava Federacije BiH , koji pretpostavlja odvojenost vjerskih zajednica od drave, Ustav Republike Srpske sadravao je isljedee odredbe: '' Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavne vjere . Drava materijalno pomae pravoslavnu crkvu , sarauje sa njom u svimoblastima, a naroito na uvanju, njegovanju i razvijanju kulturnih, tradicionalnih i drugihduhovnih vrijednosti '' (lan 28). Odlukom Ustavnog suda iz 2000.godine , poznatom kao ''odluke o konstitutivnosti nar oda'', ponitena je ova odredba Ustava RS , jer nije saglasna sa ustavom BiH. Visoki predstavnik je u aprilu 2002.godine,umjesto ove, nametnuo odredbukoja glasi : '' Srpska pravoslavna crkva je crkva srpskog naroda i drugih naroda pravoslavnevjere '' ( Amandman LXXII na ustav RS).

10. Z A

Lina prava i slobode su demokratski ideali.Cilj koncepta linih prava isloboda jeuspostavljanje zajednikih standarda u poloaju ljudi koje trebada postignu svi narodi, kako biih svaki pojedinac uivao i doprinosio njihovom uspostavljanju i razvoju.Pojam linih prava isloboda odnosi se na koncept koji se bazira na idejida sva ljudska bia imaju univerzalna,prirodna prava, nezavisna od pripadnosti dravi, rasi, vjeri ili polu.Postojanje, validnost isadraj linihprava i sloboda, poslije dugih rasprava u filozofiji,politikimi pravnimnaukama,konanosedefinie umeunarodnom pravu poslijestravinihsvjetskihratova,sredinom prolog vijeka ido danas se razvija.

U nekim zemljama svijeta, demokratijailinaprava i slobode jouvijek nisu u potpunosti primenjeni a u pojedinim skoro danemaogranienjaistih. U preambuliOptedeklaracije o pravimaovekaiz 1948. godine kae se:Priznanjeuroenogdostojanstva i jednakih ineotuivihprava svih ljudskih biaje osnov slobode, pravde i mira usvijetu. Ovareenicadaje ukratkosutinusvih deklaracija i konvencijadonijetihdosada.Deklarativno,veinazemalja sveta prihvata sve meunarodnedokumente.Problem jeu njihovoj implementaciji u pravne sisteme i njihovoj primjeni u praksi.Dakle, pravno suline slobode i prava definisane u meunarodnompravu,kao i uunutranjempravu velikog brojazemalja.Ona su ustanovljena sa ciljemuvoenjazajednikihstandarda u poloaju ljudi kojetreba da postignusvi narodi i nacije, kako bi svaki pojedinac i svaki graanindrutva imaosva prava i slobode. Isti taj pojedinac trebao biteitida doprinese potovanju iunapreenju ustanovljenih prava i sloboda.

LITERATURA

Ustav Bosne i Hercegovine Slubeni glasnik BiH br. 25,2009 g. Ustav F Bosne i Hercegovine, "Slubeni glasnik FBiH", br. 1,1994 g.