Na temelju lana 30. st. 1. i 5. Zakona o standardizaciji (Slubeni list, br. 38/77 i 11/80.

), u suglasnosti sa saveznim sekretarom za unutranje poslove i predsjednikom Saveznog komiteta za energetiku i industriju, direktor Saveznog zavoda za standardizaciju propisuje

PRAVILNIK O TEHNIKIM NORMATIVIMA ZA ZATITU VISOKIH OBJEKATA OD POARA (SL 7/84)*

*Primjena provedbenih propisa utvrena je lankom 53. Zakona o normizaciji (N.N., br. 55/96.) koji glasi: lanak 53. (1) Propise na temelju ovlatenja iz ovoga Zakona donijet e ravnatelj Zavoda u roku od tri godine od dana njegovog stupanja na snagu. (2) Ovlauje se ravnatelj Zavoda da propisima iz stavka 1. ovoga lanka moe odrediti prekraje i propisati kazne za te prekraje. (3) Do donoenja propisa iz stavka 1. ovoga lanka, osim odredaba koje su u suprotnosti s odredbama ovoga Zakona, ostaju na snazi propisi doneseni na temelju Zakona o standardizaciji ("Narodne novine", br. 53/91., 26/93., 29/94. i 25/96.). (4) U propisima iz stavka 3. ovoga lanka naziv preuzetih normi s oznakom "JUS" mijenja se u naziv "Hrvatska norma" s oznakom "HRN", a slovna i brojana oznaka ostaju iste. (5) U propisima iz stavka 3. ovoga lanka odredbe kojima je utvreno da je primjena hrvatskih normi u cijelosti ili djelimino obvezatna ostaju na snazi do 31. prosinca 1996.

lan 1.

Pod visokim objektima prema ovom pravilniku razumijevaju se zgrade s prostorima za boravak ljudi iji su podovi najvieg kata najmanje 22 mm iznad najnie kote terena na koji je mogu pristup i gdje se moe intervenirati uz upotrebu automehanikih ljestava (u nastavku teksta objekt).
lan 2.

Vatrogasnim vozilima mora biti omogueno da objektu priu s ovih strana na kojima su prozori, vrata ili drugi slini otvori. Prilaz zabatnom zidu bez otvora na objektu ne smatra se prilazom za intervenciju.
lan 3.

Za intervencije pri gaenju poara mora se osigurati plato na kojem je mogue upotrijebiti automehanike ljestve u svim poloajima. Pristupni put i plato za intervencije moraju imati kolnike nosivosti najmanje 10 tona osovinskog pritiska.
lan 4.

Pristupni put oko objekta i plato za intervencije moraju se izgraditi tako da su pristup i kretanje vatrogasnih vozila uvijek mogui samo vonjom naprijed.
lan 5.

Najmanje na dva fasadna zida objekta otvori moraju biti pristupani za vatrogasnu opremu da bi se pri gaenju poara moglo intervenirati s vanjske strane. Ako se objekt gradi u nizu s drugim objektima, pa i s onima koji nisu visoki, granini zid visokog objekta ne smije imati otvore i mora biti otporan prema poaru najmanje dva sata.

lan 6.

Ako se na suprotnim zidovima objekta i susjednog objekta bilo koje visine nalaze otvori preko kojih bi se mogao prenijeti poar s jednog objekta na drugi objekt, najmanji razmak izmeu tih otvora odreuje se raunski, a ako se to ne moe odrediti razmak mora iznositi pola visine objekta.
lan 7.

Objekt se dijeli na poarne sektore, ija veliina ovisi o visini objekta, kako je prikazano u tablici. Tablica Visina objekta u m Veliina poarnog sektora u m2 od 22 do 40 od 41 do 75 od 76 do 100 vie od 100
lan 8.

do 1500 do 1000 do 800 do 500

Ako je povrina jednog kata objekta visine do 40 m manja od polovice povrine predviene u lanu 7. ovog pravilnika, poarni sektor moe obuhvaati i dva kata. Duljina strane poarnog sektora iznosi najvie 60 m.
lan 9.

Doputeno je spajanje dvaju poarnih sektora ako su izmeu njih vrata otporna prema poaru najmanje jedan sat koja se pri pojavi dima automatski zatvaraju. Pri spajanju poarnih sektora na objektima viim od 100 m mora se napraviti tampon-zona dvojim vratima koja su otporna prema poaru najmanje jedan sat. Tampon - zona mora se prirodno ili umjetno provjetravati. Vrata iz stava 2. ovog lana moraju imati automatski mehanizam to e ih u trenutku kada se pojavi dim zatvoriti, pri emu se mora ukljuiti ventilacija tampon - zone.
lan 10.

Pregradni zid koji odvaja poarne sektore mora presijecati cijelu konstrukciju. Ako su stropovi sputeni, pregradni zid mora precijecati vidljivu oblogu stropa i vezivati se s meukatnom konstrukcijom. Ako se u krovnoj konstrukciji objekta upotrebljava gorivi materijal, pregradni zid na posljednjem katu mora presijecati krovnu konstrukciju i nadvisivati je najmanje 50 cm.
lan 11.

U objektima iji su pojedini dijelovi razliite visine na zidu vieg dijela objekta, na visini najmanje 10 m iznad nieg dijela, a i na vanjskom zidu objekta koji je prislonjen uz nii objekt, ne smije biti nikakvih otvora.
lan 12.

Ako se objekt ili dijelovi objekta grade sa sloenim oblicima osnove pri dijeljenju objekta na poarne sektore udaljenost pregradnog zida od unutarnjeg ugla objekta mora iznositi najmanje 5 m, kako je prikazano na slici. 2

Horizontalna prekidna udaljenost na mjestu pregradnog zida koja odvaja poarne sektor iznosi najmanje 1 m.
lan 13.

Nosivi elementi i konstrukcije i elementi putova za evakuaciju s kojih se poar moe prenijeti iz jednog poarnog sektora u drugi sektor ili s jednog kata na drugi kat, prave se od negoriva graevnog materijala otpornoga prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta.
lan 14.

Nosivi i pojaani vanjski zidovi moraju biti od negoriva materijala i otporni prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta. Izolacijski materijal na vanjskim stranama zidova iz stava 1. ovog lana moe biti i goriv, uz uvjet da je nalijepljen na zid i uvren (ankerovan) tako da ne otpada u sluaju poara te da je s vanjske strane obloen negorivim materijalom koji je otporan prema poaru najmanje jedan sat. Izolacijski materijal u zidovima iz stava 1. ovog lana moe biti goriv ako je obloga s unutarnje strane tih zidova otporna prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta, a ako je postavljen s unutarnje strane tih zidova izolacijski materijal mora biti negoriv.

Slika
lan 15.

Unutarnji nenosivi pregradni zidovi, osim pokretne pregrade, harmonika-vrata i sl., moraju biti otporni prema poaru najmanje 30 minuta. Pregradni zidovi izmeu dva stana moraju biti otporni prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta.
lan 16.

Izolacija i obloge zidova u prostorijama u kojima se nalaze mokri vorovi mogu biti i od goriva materijala (plastika, emajlirani tvrdi lesonit i sl.). Stubini se prostor ne smije oblagati gorivim materijalom.
lan 17.

Fasada objekta mora biti izgraena od materijala koji ne moe prenositi vatru s jednog kata na drugi kat. Prekidna udaljenost izmeu otvora na dva susjedna kata na fasadnoj strani mora iznositi najmanje 1 m. Ako je prekidna udaljenost manja od 1 m, put plamena izmeu dvaju katova produava se postavljanjem konzolnih dijelova konstrukcije objekta u razini svakog kata.

lan 18.

Svaki poarni sektor objekta mora biti pristupaan preko najmanje jednog sigurnosnog stubita ili preko najmanje dvaju meusobno neovisnih stubita. Jedno od neovisnih stubita ne mora voditi u prizemlje ako vodi u dio objekta ili drugi objekt koji su nii od 22 m i povezani s drugim stubitem to vodi izvan objekta. Sigurnosno stubite mora biti osigurano tako da vatra i dim ne prodiru sve dok traje poar u objektu i mora biti pristupano iz svih prostorija jednoga poarnog sektora putovima koji nisu ugroeni poarom.
lan 19.

Stubini prostor mora imati otvore za prirodno provjetravanje koji se otvaraju iz prizemlja ili s odmorita na stubama. Ukupna povrina otvora za prirodno provjetravanje mora biti najmanje 5% povrine horizontalnog presjeka stubinog ahta kojem pripadaju, ali ne manja od 0,5 m2.
lan 20.

Najdulji put iz neke prostorije u jednom poarnom sektoru do stubita ne smije biti dulji od 30 m - za objekte visine do 75 m odnosno 20 m - za objekte vie od 75 m.
lan 21.

Unutarnja sigurnosna stubita za objekte vie od 40 m moraju udovoljavati ovim uvjetima; 1) moraju biti odvojena od unutarnjih komunikacija objekta tampon-zonom koja se prirodno ili umjetno provjetrava; 2) povrina tampon-zone mora iznositi najmanje 5 m2, s tim to zona ne moe biti ua od 1,25 m; 3) tampon-zona mora biti odvojena od stubita i unutarnjih komunikacija vratima koja ne proputaju dim a napravljena su od negoriva materijala i opremljena mehanizmom to ih uvijek dri zatvorenima; 4) ako se ne moe osigurati prirodno provjetravanje preko fasade objekta, tampon-zona se provjetrava umjetno s 20 izmjena zraka na sat; 5) dizala moraju biti izdvojena od stubinog prostora i tampon-zone.
lan 22.

Unutarnja sigurnosna stubita za objekte od 22 m do 40 m visine moraju se od ostalih komunikacija odvojiti vratima koja ne proputaju dim i koja su opremljena mehanizmom to ih uvijek dri zatvorenima.
lan 23.

Dim se iz stubinog pretprostora odvodi s najvieg mjesta pretprostora ispod stropa, a svjei, se zrak ubacuje pri dnu pretprostora. Provjetravanje se predvia samo za jedan poarni stubini sektor od etiri kata. Ureaj za provjetravanje ukljuuje se automatski preko signalnih ureaja za dim koji su postavljeni u unutarnjim komunikacijama ispred stubinog pretprostora na najvioj toki ispod stropa. Osim automatskoga, mora biti osigurano i runo ukljuivanje sistema za provjetravanje.
lan 24.

Stubino okno mora biti odvojeno od unutarnjih prostora objekta zidovima otpornima prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta.
lan 25.

Najmanja irina sigurnosnog stubita odreuje se tako to se za svakih 100 ljudi osigurava irina od 60 cm, s tim da ukupna irina ne moe biti manja od 1,25 m. Ako bi u skladu s odredbama stava 1. ovog lana trebalo osigurati stubite ire od 2,20 m, morala bi se napraviti najmanje dva sigurnosna stubita. Stubini kraci i gazita moraju se napraviti od materijala otpornog prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta. Konzolna i spiralna stubita u objektima nisu doputena.
lan 26.

Vanjska sigurnosna stubita moraju udovoljavati ovim uvjetima: 1) moraju biti pristupana iz hodnika ili najmanje iz dviju prostorija zgrade na svakom katu; 2) ne smiju se postavljati blie od 1,5 m od otvora na fasadi objekta, osim ako su ozidana prema tom otvoru; 3) korisna irina ne smije biti manja od 80 cm, a nagib ne smije biti vei od 45 ; 4) ne smije se praviti kao spiralno stubite i penjalice; 5) zatitna ograda otvorenih stubita ne smije biti nia od 1,20 m; 6) graevni materijal mora biti negoriv; 7) da se mogu upotrebljavati, bez obzira na vremenske prilike.
lan 27.

U objektima viima od 40 m nije doputeno povezivanje podruma i gornjih katova zajednikim stubitem U objetima od 40 m visine podrum i gornji katovi mogu se spajati stubitem uz uvjet da je ulaz u podrumske prostorije osiguran provjetravanom tampon-zonom i vratima otpornima prema poaru 1 sat.
lan 28.

Pod hodnika mora biti ravan i bez suenja. Zidovi se u hodnicima ne smiju oblagati gorivim materijalom. Zidovi to odvajaju hodnike od ostalih ugroenih prostorija moraju biti otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta. irina hodnika odreuje se kao i irina sigurnosnih stubita prema odredbama lana 25. ovog pravilnika. Vrata koja povezuju hodnike s prostorijama visokoga poarnog optereenja moraju biti otporna prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta i uvijek zatvorena. Na svim putovima za evakuaciju doputeno je postaviti samo zaokretna vrata koja se moraju otvarati samo u smjeru izlaenja

lan 29.

irina izlaza iz objekta odreuje se tako to se za svakih 100 ljudi osigurava irina od 60 cm, s tim da izlaz ne moe biti ui od 1,25 m ni iri od 2,20 m. Izlazi i prilazi izlazima moraju biti uvijek pristupani. Put do izlaznih vrata ne smije voditi kroz prostoriju koja se zakljuava i mora biti vidljivo obiljeen.
lan 30.

Prilazni putovi izlaznim vratima ne smiju prolaziti pokraj ili preko prostorija ako u sluaju poara u tim prostorijama postoji opasnost za ivot. Ako do nekog izlaza iz objekta vodi vie pristupnih putova, dimenzije svakog od tih putova moraju ovisiti o broju ljudi koji se njima slue. Svi izlazi iz objekta moraju voditi izravno na ulicu, dvorite ili u drugi sigurni prostor. Izlaz iz objekta ne smije biti nii od 2,30 m.
lan 31.

Ako su izlazna vrata na objektu zaokretna, moraju se otvarati u smjeru izlaenja. Vrata moraju biti namjetena tako da se u svako doba mogu otvarati sa strane s koje treba izlaziti. Ako s unutarnje strane vrata postoje brave, one se ne smiju otvarati kljuem. Izlazna vrata koja su namijenjena samo za evakuaciju u sluaju poara moraju se s unutarnje strane lako otvarati i biti vidljivo oznaena kao izlazna vrata u sluaju poara.
lan 32.

Krilo izlaznih vrata ne smije biti ue od 70 cm ni ire od 1,20 m. Pod s obiju strana izlaznih vrta mora biti ravan i podjednako izdignut na udaljenosti od 1,50 m najmanje. Iznimno, ako izlazna vrata nisu natkrivena doputa se s vanjske strane izlaznih vrata postavljanje jedne stube visoke najvie 18 cm.
lan 33.

Ako se izlazna vrata pokreu elektrinom energijom moraju biti konstruirana tako da se, u sluaju nestanka energije za napajanje, mogu otvoriti runo. Okretna se vrata ne smatraju izlaznim vratima u sluaju poara.
lan 34.

Svaki izlaz iz objekta u sluaju poara mora biti oznaen uoljivom znakovima ako izlaz ili put do izlaza nisu vidljivi neposredno iz prostorija. Pri oznaavanju izlaza iz objekta ne smiju se koristiti jako osvijetljeni znakovi namijenjeni drugoj svrsi niti se u liniji pogleda prema znaku izlaza smije izlagati roba ili drugi predmeti to bi mogli odvui panju od izlaza.
lan 35.

Svaka vrata, prolaz ili stubite koji ne slue za izlaz niti su pristupni put izlazu, a smjeteni su tako da bi se zabunom mogli smatrati izlazom, moraju biti vidljivo oznaeni znakom to ukazuje na stvarnu namjenu vrata, prolaza ili stubita.

lan 36.

Znakovi za usmjeravanje kretanja ljudi moraju biti osvijetljeni izvorom svjetlosti koji na osvijetljenu povrinu daje jakost svjetla najmanje 50 lx.
lan 37.

Poarni sektor u prostorijama ispod razine terena ne smije iznositi vie od 250 m2 i mora biti odvojen zidom otpornim prema poaru 1 sat i 30 minuta. Svaki podrumski kat mora imati najmanje dva izlaza od kojih jedan vodi izravno napolje. Ako ima vie podrumskih katova, doputeno je postaviti zajedniko stubite koje mora biti napravljeno kao sigurnosno i koje mora imati poseban izlaz van, neovisno o izlazu s nadzemnih katova.
lan 38.

Podrumska prostorija ne smije biti udaljena od izlaza iz objekta vie od 20 m. Sva vrata na putu za evakuaciju moraju biti otporna prema poaru 1 sat i 30 minuta. Vrata koja vode izravno van moraju biti napravljena tako da se s unutarnje strane mogu otvarati bez kljua.
lan 39.

Ako se u podrumskim prostorijama objekta dulje ili krae zadravaju ljudi, kao drugi izlaz moe posluiti prozor ako je takvih dimenzija da se moe upotrijebiti za prolaz.
lan 40.

Vrata u jednom poarnom sektoru koja povezuju pojedine prostorije s putovima za evakuaciju moraju biti otporna prema poaru 1 sat i 30 minuta. Na javnim objektima vrata moraju biti otporna prema poaru 1 sat i 30 minuta. Vrata se na putovima za evakuaciju moraju otvarati u smjeru izlaenja iz objekta.
lan 41.

Vrata to spajaju poarne sektore moraju imati mehanizam koji ih uvijek dri zatvorenima. Ako se, zbog tehnolokih ili drugih razloga, vrata iz stava 1. ovog lana dre otvorenima, ona moraju imati mehanizam to ih u trenutku pojave dima zatvara.
lan 42.

aluzije i sve vrste roleta postavljene s vanjske strane prozora moraju biti izraene od negoriva materijala. S unutarnje je strane prozora doputena upotreba zastora od goriva materijala.
lan 43.

Zidovi vertikalnih kanala za smjetaj instalacija moraju biti otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta. Pristupni otvori za kontrolu instalacija moraju se osigurati vratima ili kapcima otpornim prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta.
lan 44.

Vertikalnim kanalima za smjetaj instalacija u objektu ne smije se prilaziti iz stubinog prostora nego samo iz prostora koji je od ostalih komunikacija u objektu odvojen vratima to moraju biti izraena od negoriva materijala.

Na najviem katu objekta vertikalni kanali za smjetaj instalacija moraju se provjetravati preko bonih otvora ukupne povrine 5% od povrine poprenog presjeka kanala.
lan 45.

Horizontalni kanali u koje se postavljaju instalacije moraju biti otporni prema poaru 1 sat. Sve obloge horizontalnih kanala i otvora na tim kanalima moraju biti od negoriva materijala.
lan 46.

Izolacije na kanalima u koje se postavljaju instalacije moraju biti od negoriva materijala i postavljene tako da dim ili plamen ne mogu prodirati u susjednu prostoriju. Otvori na kanalima za smjetaj instalacija, ako se nalaze u prostorijama, moraju biti osigurani poklopcima ili vratima otpornima prema poaru 1 sat i 30 minuta.
lan 47.

Horizontalni kanali u koje se postavljaju instalacije moraju se provjetravati. Za provjetravanje se ne smiju upotrebljavati stubini prostori ni prostorije u objektu koje se koriste ili u kojima se nalazi zapaljiv materijal. U horizontalnim kanalima bez protupoarne pregrade koja spreava prenoenje poara uzdu instalacija doputena duljina instalacija moe biti najvie 15 m.
lan 48.

Vertikalni kanali za odvod otpadaka s pojedinih katova moraju imati svoj provjetravani pretprostor, osim ako se otvor za ubacivanje otpadaka, s poklopcem, nalazi na vanjskom zidu. Kanal za odvod otpadaka ne smije biti u neposrednoj vezi sa stubinim prostorom. Unutarnja povrina kanala mora biti glatka.
lan 49.

Zidovi vertikalnih kanala moraju biti otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta. Otvori za ubacivanje otpadaka u vertikalne kanale moraju se nalaziti u posebnoj prostoriji ija povrina ne smije biti manja od 2 m2 i koja mora imati posebno provjetravanje. Poklopac na otvoru kroz koji se ubacuju otpaci mora biti od negoriva materijala, uvijek zatvoren i dobro zabrtvljen.
lan 50.

Zidovi prostorije za skupljanje otpadaka iz vertikalnih kanala moraju biti otporni prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta. Prostorija iz stava 1. ovog lana poseban je poarni sektor. Vrata na prostoriji za skupljanje otpadaka moraju biti otporna prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta i moraju imati mehanizam to ih dri uvijek zatvorenima. Prostorija za skupljanje otpadaka mora se provjetravati.
lan 51.

Svaki poarni sektor u objektu mora biti povezan najmanje s jednim dizalom za prijevoz osoba. Dizala za prijevoz osoba u objektima viim od 40 m moraju biti pristupana iz pretprostora koji se provjetrava.

lan 52.

Zidovi okana za dizala moraju biti otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta. U objektima viim od 40 m okna za dizala moraju biti odvojena od stubinog prostora, a u objektima do 40 m visine doputeno je da provjetravani pretprostor bude zajedniki za dizala i stubita. Osim instalacija potrebnih za rad dizala, u okno za dizalo postavljaju se jo samo instalacije za automatsko otkrivanje poara i dojavu o poaru u oknu za dizalo i u kabini.
lan 53.

Kabine dizala i vrata na oknu za dizalo moraju biti od negoriva materijala. Vrata se moraju zatvarati automatski.
lan 54.

Dizalo mora biti opremljeno ureajima to omoguuju da se u sluaju pojave poara u poarnom sektoru u kojem se dizalo nalazi, kabina automatski dovede u prizemlje i da se, nakon izlaska osoba, dizalo automatski iskljui iz rada. Dimni detektori zbog osjetljivosti ne smiju biti povezani s ureajem za blokiranje dizala.
lan 55.

U objektima viim od 75 m jedno od dizala koja se normalno upotrebljavaju predvia se kao dizalo za evakuaciju u toku poara (u nastavku teksta sigurnosno dizalo). Sigurnosno dizalo mora biti smjeteno u vlastito okno iji su zidovi i vrata otporni prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta. Okno sigurnosnog dizala moe biti smjeteno u stubini prostor, u provjetravani pretprostor stubita ili locirano tako da ima poseban pretprostor za provjetravanje, sa 20 izmjena zraka na sat najmanje.
lan 56.

Jedna od dimenzija sigurnosnog dizala mora iznositi najmanje 2,10 m. Pretprostor iz kojega se ulazi u sigurnosno dizalo mora biti takvih dimenzija da se nesmetano mogu unositi i iznositi bolnika nosila s bolesnikom u leeem poloaju.
lan 57.

Ureaj za upravljanje sigurnosnim dizalom mora biti napravljen tako da se kabina pozivom iz prizemlja, preko posebnog prekidaa, moe sigurno u svako doba dovesti u prizemlje. Sigurnosno se dizalo upotrebljava za vrijeme poara samo pomou posebnog kljua za upravljanje.
lan 58.

Temperatura nastala od poara ne smije utjecati na rad sigurnosnog dizala u toku jednog sata.
lan 59.

Sigurnosno dizalo mora se oznaiti natpisom. Ako natpis nije vidljiv s ulaza u prizemlje, moraju se postaviti posebni natpisi za usmjeravanje.
lan 60.

Prostorija u koju je smjeten pogonski agregat za dizalo (strojarnica) mora se nalaziti na najviem mjestu u objektu i mora biti odvojena od ostalih komunikacija vratima otpornima prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta. Zidovi te prostorije moraju biti otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta. 9

lan 61.

Kotlovnica za zagrijavanje moe se postaviti u objektu visine do 40 m ako udovoljava ovim uvjetima. 1) ako su zidovi kotlovnice i meukatna konstrukcija otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta; 2) ako su vrata za ulaz u kotlovnicu postavljena s vanjske strane objekta. Kotlovnica moe biti povezana s objektom preko tampon-zone s umjetnim provjetravanjem i vratima otpornima prema poaru 1 sat i 30 minuta; 3) ako kotlovnica ima najmanje dva izlaza, od kojih jedan vodi izravno van objekta; 4) ako se vrata na kotlovnici otvaraju u smjeru izlaenja; 5) ako se skladini prostor za gorivo (kruto, tekue ili plinovito) ne nalazi u objektu.
lan 62.

Kotlovnica za objekte vie od 40 m mora biti locirana izvan objekta. Ako se kotlovnica postavlja neposredno uz objket ona mora udovoljavati ovim zahtjevima: 1) da zid objekta uz koji se prislanja kotlovnica nema otvora na visini najmanje 5 m iznad kotlovnice; 2) da je zid kotlovnice prema objektu otporan prema poaru najmanje tri sata; 3) da su krovna konstrukcija i krovni pokriva kotlovnice izraeni samo od negoriva materijala; 4) da na zidu kotlovnice prema objektu ne postoji veza s objektom.
lan 63.

Podstanica za toplu vodu u objektu mora se smjestiti u posebnu prostoriju.

lan 64.

Za zagrijavanje vode za centralno grijanje moe se upotrebljavati i plin, s tim da se kotlovnica postavlja na najvii kat objekta. U prostoriju kotlovnice mora se ulaziti samo s terase. Kotlovnice se plinom opskrbljuju pomou cjevovoda to se postavlja s vanjske strane objekta na zidu bez otvora, a ako je zid s otvorom, cjevovod se postavlja 2 m od otvora i zatiuje od utjecaja atmosferilija te od visokih temperatura. Dio cjevovoda koji je pristupaan s razine terena mora biti zatien od mehanikog oteenja.
lan 65.

U objektima nije doputeno postavljanje transformatorskih stanica. U objektima do 40 m visine moe se, iznimno, dopustiti postavljanje transformatorske stanice uz uvjet da je prostorija u koju se stanica postavlja odvojena od ostalih prostorija. Zidovi prostorije u koju se smjetaju transformatori moraju biti otporni prema poaru tri sata. Iznad ulaznih vrata u transformatorsku stanicu mora se napraviti nadstrenica koja s objektom ima dobro zabrtvljenu vezu i ija duljina mora biti najmanje 2 m a irina od vrata na jednu i drugu stranu, po 1 m.

10

lan 66.

Osim redovnog napajanja elektrinom energijom iz mree, u objektima se mora osigurati i rezervni izvor koji e elektrinom energijom napajati ove ureaje: 1) sigurnosno dizalo ili najmanje jedno dizalo namijenjeno korisnicima objekta: 2) rasvjetu putova za evakuaciju (stubita, hodnika, pristupnih putova, natpisa za bru evakuaciju i sl.); 3) ureaje za zatvaranje dimnih klapni u objektu; 4) hidroforno postrojenje i pumpe (ako postoje u objektu); 5) ureaj za automatsko otkrivanje i dojavu poara; 6) automatske ureaje za gaenje poara (ako su postavljeni); 7) ureaje za provjetravanje pretprostora, tampon-zona i elektrinih ureaja koji slue za zatitu od poara.
lan 67.

Ako se kao rezervni izvor za opskrbu elektrinom energijom upotrebljava agregat s motorom s unutarnjim izgaranjem, za taj se agregat mora osigurati posebna prostorija zidova i vrata otpornih prema poaru najmanje 1 sat i 30 minuta. Agregat iz stava 1. ovog lana mora se automatski ukljuivati i mora biti sposoban osiguravati energiju najmanje dva sata.
lan 68.

Akumulatorske baterije koje se upotrebljavaju kao rezervni izvor elektrine energije moraju biti smjetene u posebnu prostoriju koja se dobro provjetrava. Prostorija iz stava 1. ovog lana mora imati elektrine instalacije koje su izvedene u protueksplozijskoj zatiti. Vrata na prostoriji moraju biti otporna prema poaru najmanje jedan sat, a pri otvaranju i zatvaranju ne smiju iskriti. Akumulatorske baterije moraju biti sposobne osiguravati energiju najmanje dva sata.
lan 69.

Elektrina instalacija u objektu mora biti napravljena tako da se iz prizemlja ili izvana moe brzo iskljuiti. Razdjelne ploe i druge ploe s mjernim ureajima postavljaju se u ormare od negoriva materijala koji se ne smiju nalaziti na putu za evakuaciju iz objekta. Glavni naponski vodovi, a i ostali vodovi koji prolaze kroz jedan poarni sektor ili vie poarnih sektora, postavljaju se tako da se preko njih ne moe prenijeti vatra s jednog kata na drugi kat odnosno iz jednog poarnog sektora u drugi poarni sektor. U okna namijenjena za elektrine kabele ne smiju se postavljati druge instalacije.
lan 70.

Za svaki poarni sektor izgrauje se u pravilu, poseban sistem za klimatizaciju odnosno provjetravanje.

11

Iznimno od odredbe stava 1. ovog lana, ako se ne moe izbjei spajanje dvaju ili vie poarnih sektora kanalima za klimatizaciju ili provjetravanje, na mjestima na kojima ovi kanali prolaze kroz stropove ili zidove to odvajaju poarne sektore moraju se postaviti klapne otporne prema poaru koje se automatski pri pojavi dima ili poveanoj toplini zatvaraju. Vertikalni otvori za provjetravanje moraju se svih strana biti otporni prema poaru 1 sat i 30 minuta. Materijal koji se upotrebljava za toplinsku ili zvunu izolaciju ureaja za klimatizaciju i provjetravanje mora biti negoriv.
lan 71.

Pri aktiviranju signalnog ureaja za dim ili ureaja za automatsko otkrivanje i dojavu poara ureaji za dovod svjeeg zraka moraju biti izvedeni tako da se automatski iskljuuju. Ureaji za provjetravanje i klimatizaciju ponovno se ukljuuju iz prizemlja prekidaem postavljenim na lako pristupanom mjestu.
lan 72.

Klimatizacijske komore i drugi ureaji za provjetravanje moraju se smjestiti u zasebnu prostoriju koja je od ostalih prostorija u objektu odvojena zidovima otpornima prema poaru 1 sat i 30 minuta. Vrata na prostoriji za klimatizacijske komore i ureaje za provjetravanje moraju biti otporna prema poaru 1 sat i 30 minuta.
lan 73.

Ovaj pravilnik stupa na snagu nakon proteka 12 mjeseci od dana objave u Slubenom listu.

12