Ne kanjavajte ljude ako postoji bilo kakva sumnja!

" "
'Aia r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: Ne sprovodite eri'atske kazne nad muslimanima dokle ikako moete. Ako muslimanu ikako naete izlaza oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogrijei u oprotaju, nego li da pogrijei u kazni! (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; erhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.) Alija r.a., kae: uo sam Allahovog Poslanika s.a.w.s., kako govori: Kol'ko se moe, ne sprovodite eri'atske kazne! (Sunen Darekutni, br.3098.) Abdullah b. Mes'ud, Mu'az b. Debel, 'Ukbe b. Amir el-Duheni r.a., kau: Ako ti nije kristalno jasan zloin odloi kaznu koliko god moe! (Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29086.; Sunen Darekutni, br.3099.) Ebu Hurejre r.a., prenosi da je Allahov Poslanik s.a.w.s., rekao: Ne sprovodite eri'atske kazne (el-hudud), ako ikako ima naina za to! (Da'if. Musned Ebu Ja'ala, br.6618.) Abdullah b. Mes'ud r.a., je rekao: Ne sprovodite eri'atske kazne i smrtnu kaznu nad Allahovim robovima sve dok ima naina za to! (el-Mu'udem el-Kebir, br.9580.) Omer b. el-Hattab r.a., je rekao: Da obustavim sprovedbu eri'atskih kazni zbog sumnji, drae mi je nego li da ih sprovedem u sumnji! (Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29085.) E'ame prenosi od Ibrahima: Uvjek su govorili: Ne sprovodite eri'atske kazne nad Allahovim robovima sve dok ima naina za to! (Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29088.) Zuhri rhm., je rekao: Obustavljaj sprovednu eri'atske kazne zbog ikakve ubhe-sumnje, koja se javi! (Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29089.)

Ebu Va'il rhm., prenosi od Abdullaha r.a., da je rekao: Obustavljajte sprovedbu smrtne kazne i bievanja nad muslimanima, koliko god se to moe! (Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29090.) ***** Ibnul-Munzir rhm., kae: Svi koji se smatraju ulemom-uenjacima, su sloni na tome (idma'), da se eri'atske kazne obustavljaju i ne sprovode ako postoji bilo kakva ubha-sumnja po pitanju odreenog nedjela, shodno hadisu Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kae: Obustavite sprovoenje eri'atskih kazni zbog postojanja sumnji-ubuhat! (Pogledaj: Menziletul-Sunne fil-Teri', 1/36.) Imam el-Sujuti el-afi'i rhm., kae: eri'atske kazne se obustavljaju i ne izvravaju ako ima ikakvih sumnji (ubhi) shodno rijeima Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kae: Ne sprovodite eri'atske kazne nad muslimanima dokle ikako moete. Ako muslimanu ikako naete izlaza oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogrijei u oprotaju, nego li da pogrijei u kazni! (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; erhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.) ubha sumnja, se dijeli na tri vrste: a.) b.) ubhetul-fa'il: sumnja koja se nala kod izvrioca ne-djela poput ovjeka koji je spavao sa enom mislei da je bila njegova ena. ubhetul-mehal: sumnja vezana za sami in, npr. da ovjek, koji je spavao sa odreenom enom, posjeduje istu, ili je u pitanju robinja koja ima vie vlasnika ili je u pitanju robinja-mukateba, ili robinja-majka njegovog djeteta, ili robinja koja mu je haram. ubhetul-tarik: sumnja naina-pravca tj. koja je dola kao dozvola od strane mudtehida tj. da je neki in halal kod odreene uleme, a haram kod druge, poput mut'ah braka, braka sklopljenog bez dozvole staratelja, ili bez svjedoka, kao i svako sklapanje braka u vezi kojeg se islamska ulema razilazi, kao i pijenje alkohola radi lijeenja, i ako je jae miljenje da je u pitanju haram, zbog ubhe razilaenja uleme po tom pitanju. (Pogledaj: el-Ebah vel-Neza'ir, 1/236.)

c.)

ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Naa vjera daje prednost dobroinstvu prema ljudima i opratanju, nad runom ophoenju

prema njima i osveti, shodno hadisu Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kae: Ne sprovodite eri'atske kazne nad muslimanima dokle ikako moete. Ako muslimanu ikako naete izlaza oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogrijei u oprotaju, nego li da pogrijei u kazni! (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki el-Kubra, br.16839-18073.; erhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.) (Pogledaj: Minhadul-Sunneh, 4/209.) ejhul-islam Ibnu Tejmijje rhm., kae: Svako dobro je u slijeenju naih dobrih prethodnika (Seleful-Salih), i to vie se upoznavati sa hadisom Allahovog Poslanika s.a.w.s., uz duboko razumjevanje istih (tefekkuh), Allahovog ueta se vrsto drati, kao i svega onoga to vodi zajednitvu (dema'at), i jedinstvu (ulfeh), uz klonjenje od svega onoga to nas vodi razilaenju (hilaf), i razbijenosti (furka), izuzev ako je u pitanju kristalno jasna stvar za koju nam Allah d.., i Njegov Poslanik s.a.w.s., kazuju da je se klonimo takvo to je dobrodolo! Ali, ako je u pitanju sumnjiva stvar da li se zbog odreenih rijei ili djela kanjava neko ili ne obaveza nam je izostaviti kaznu, shodno rijeima Allahovog Poslanika s.a.w.s., koji kae: Ne sprovodite eri'atske kazne nad muslimanima dokle ikako moete. Ako muslimanu ikako naete izlaza oslobodite mu put. Bolje je imamu (vlastima), da pogrijei u oprotaju, nego li da pogrijei u kazni! (Sahih. Mustedrek, Hakim, br.8163.; Sunen el-Bejheki elKubra, br.16839-18073.; erhul-Sunneh, Begavi, 10/330.; Musannef, Ibnu Ebi ejbeh, br.29094.; Sunen Darekutni, br.3097.) Ovo e se pogotovu odnositi na pitanja koja nas mogu povesti velikom zlu, ili razbijanju Ehli-Sunneta vel-Dema'ata. Zlo koje nastaje u ovakvom razilaenju je mnogo vee od zla koje nastaje kod odreenih ljudi u sekundarnim pitanjima vjere! (Pogledaj: Medmu'ul-Fetava, 6/505.; Muntehab min Kutubi ejhil-Islam, el-Sekkaf, 1/183.) ejh Ibnu Baz rhm., kae: Predstavnicima muslimana (vulatulumur), ulemi i emirima, je obaveza da obustavljaju sprovoenje eri'atskih kazni, ako naiu na ubhu-sumnju, koja je u uskoj sprezi sa odreenim zlo-inom, pa ako, kod Hakima-sudije-vladara, kazna ne poiva na kristalno jasnim dokazima, bez postojanja ikakve ubhe/sumnje eri'atska kazna se nee sprovoditi, i zadovoljie se manjom kaznom ta'azira kojom se moe utjecati na poinjeno zlo, dok se propisana kazna nee sprovoditi poput kamenovanja oenjenog bludnika ili bievanja neoenjenog bludnika, ili kidanja ruke lopovu

nita se od navedenog nee sprovoditi osim nakon 100% dokazanosti izvrenja zloina, koje ne sadri u sebi ni najmanju ubhu ili sumnju, uz svjedoenje dva pravedna svjedoka bez ikakve ubhe pri njima - 2 svjedoka za krau, i 4 pravedna svjedoka za zinaluk, to isto vai i za sve ostale eri'atske kazne. Nadleni (vulatul-emr), moraju sve navedeno uzeti u obzir, te da odloe sprovedbu eri'atskih kazni ako se jave bilo kakve ubhe/sumnje, koje utiu na pritvrenost samog zloina! (Pogledaj: http://www.binbaz.org.sa/mat/3413 ) Priredio: Sead ef. Jasavi, prof.fikha