samogradnja

solarnih kolektora

Solarni kolektori - sustavi za toplu vodu

Posljednjih dvadesetak godina upotreba tehnologija solarnih kolektora postala je uobiajena na Cipru, u Izraelu, u Grkoj i drugim zemljama koje obiluju sunanim danima tijekom godine. I u Hrvatskoj, posebno u njezinim junim podrujima, solarni kolektori se u zadnje vrijeme poinju stidljivo koristiti. U sunanim krajevima mogue je utedjeti do 80% energije za toplu vodu, ponekad i vie, dok u onim manje sunanim uteda moe iznositi od 50 do 60 %. U Austriji na primjer, gdje sunanih dana ima mnogo manje drava iznimno pomae ugradnju solarnih kolektora. Solarni sustav za zagrijavanje vode sastoji se od solarnog kolektora (ili vie njih), spremnika topline (toplinski izolirani bojler sa izmjenjivaima topline) i ostale opreme (pumpe, termostata, cijevi, itd.). Solarni kolektor je izolirana kutija s jednom prozirnom stranom ispod koje se nalaze cijevi kroz koje prolazi voda. Na cijevi su spojeni limovi tzv. krilca koja ine itavu povrinu unutranjosti kolektora. U jeftinijoj i manje ekasnijoj varijanti krilca su od aluminija, a u skupljoj, ali ekasnijoj varijanti od bakra. Krilca su obojana crnom bojom privlaei tako sunevo zraenje koje prolazi kroz prozirnu stranu kolektora i udara od crnu limenu povrinu krilca te se pretvara u toplinsku energiju. Ova toplinska energija se s limenih krilaca prenosi na cijevi (jer su ziki spojeni) i grije vodu koja prolazi kroz njih. Zagrijanu vodu pritisak odvodi u spremnik gdje se toplinska energija akumulira. Vano je da spremnik bude dobro izoliran i na toplijem mjestu jer se tako smanjuje gubitak energije. Temperatura u kolektoru ovisi o godinjem dobu i koliini sunevog zraenja na tom podruju. Tijekom prosjenog sunanog ljetnog dana temperatura u kolektoru dosegne od 60C do 80C, za vrijeme hladnog, ali sunanog zimskog dana temperatura bude od 50C do 65C , tijekom toplog i oblanog dana bude od 20C do 30C, a oblanog i hladnog od 10C do 15C . Dok je temperatura u kolektoru vea od temperature koja dolazi u kolektor tedi se energija, tj. stvara se uteda energije. Topla voda zagrijana u kolektoru koristi se u kuanstvu uobiajeno: za pranje posua, rublja, pranje i tuiranje. Za potrebe jednog kuanstva dostatan je manji solarni sustav koji se sastoji od 2m2 do 6m2 povrine kolektora i spremnika za vodu veliine od 200 do 300 litara. Meutim, isplati se instalirati i vei sustav od npr. 10m2 do 12m2 povrine kolektora sa spremnikom od 750 do 1000 litara. Takav sustav moe i zimi akumulirati dovoljno energije da se moe spojiti na centralno grijanje tako da je mogue zagrijavati i prostor naroito ako je objekt dobro izoliran i postoji dodatni energent npr. drva (biomasa), plin ili slino. Ovakav nain grijanja zove se aktivno solarno grijanje i znatno moe smanjiti raun za grijanje. Jednostavniji solarni sustavi tzv. termosifonski* jednostavni su za napraviti i iznimno vano mogu se izraditi jeftino.

Samogradnja solarnih kolektora

Ako se uzme u obzir trenutana cijena fosilnih goriva (nafte, plina i ugljena) i elektrine energije SVAKO novano ulaganje u ugradnju solarne opreme e se isplatiti. Vrijeme povrata investicije e najvjerojatnije biti od 8 do 12 godina. Proizvoai solarne opreme najee daju garanciju na svoju opremu na 20 godina. To znai, ako je period povrata investicije 10 godina, slijedeih 10 godina energija koju oprema proizvede je besplatna. No, budui da se radi o tako jednostavnoj tehnologiji nema razloga zato solarni sustavi ne bi trajali i puno due od 20 godina. Ako se uzme u obzir poskupljenje energenata koje nas eka u blioj budunosti vrijeme povrata investicije e se jo smanjiti. Pitate se, ako je ova tehnologija toliko isplativa, zato nije rasprostranjenija? Najvea prepreka za brzo irenje solarnih sustava je razmjerno veliko poetno novano ulaganje. U ovom trenutku na tritu se nude razni tipovi kolektora i solarnih sustava. Cijenom variraju od jeftinijih i manje ekasnijih (npr. obini ploasti kolektori) pa do skupljih i vrlo ekasnih (npr. cijevni vakumski kolektori). Meutim, prosjean solarni sustav za domainstvo kota oko dvadeset tisua kuna, to je jo uvijek mnogo za prosjenog graanina. to je sustav vei i bolji razmjerno raste njegova cijena. Jo jedan vaan razlog za koritenje solarnih kolektora je velika uteda u emisiji CO2. Koritenjem solarnih kolektora trolana obitelj moe godinje utedjeti oko 2000 kWh (ovisno o podruju i potrebama za toplom vodom) to znai vie od pola tone CO2* . Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da su one prepoznale vanost obnovljih izvora energije pa pomau pojedincima da poetnu novanu prepreku lake savladaju. U Sloveniji se dobivaju veliki poticaji za ugradnju solarne opreme (vidi http://www.aure.si), a u Austriji se dogaa da na ulici dobijete kupon s kojim moete ostvariti subvenciju od ak 50% za ugradnju solarne opreme! Meutim, u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu (jo!) nema, to ne znai da nam solarni kolektori moraju ostati nedostupni. Jedan od naina da se doskoi ovom problemu je da se sami pokuamo upustiti u samogradnju solarnih kolektora. Na taj nain moe se ostvariti velika novana uteda jer jednu komponentu solarnog sustava izradimo sami, a ostatak opreme kupimo. Dobro izvedeni samoizraeni kolektori mogu biti jednako ekasni kao i prosjeni modeli kupljenih kolektora. Najvanije, mogu se izgraditi uz pomo jednostavnih runih alata. Prosjena cijena materijala za jedan kolektor kakve smo do sada izraivali je oko 1000 kn. Cijena e ovisiti o tome kakav materijal emo ugraditi, aluminijska ili bakrena krilca, polikarbonatnu plou ili solarno staklo. Dakle kombiniramo nae potrebe sa novanim mogunostima i dostupnosti materijala.

Izrada ploastog solarnog kolektora

Postoje brojni naini za izradu solarnog kolektora u kunoj radinosti. Pokazat emo vam dizajn koji smo preuzeli od Centra za alternativnu tehnologiju CAT (Centre For Alternative Technology) iz Walesa u Velikoj Britaniji. Iako dizajn nije savren te smo sami uvidjeli mnoge mogunosti za unapreenje, smatramo da je postupak izrade prilino jednostavan i prikadan za poetnike. Kolektor koji emo izraivati ima povrinu od 2m2. Za toplu vodu u kuanstvu najvjerojatnije e vam trebati dva ili tri pa je najbolje odmah kupiti materijale za izradu svih planiranih kolektora. Ako ete ostatak solarne opreme kupiti, instalater solarnog sustava znati e procijeniti koliko velik sustav vam treba i kolika je odgovarajua povrina kolektora. NAPOMENA: Za jednostavan izraun broja kolektora tj. povrine koja vam treba u kuanstvu moe se primijeniti sljedee. Zima, Povrina kolektora = Broj osoba (m2) Ljeto, Povrine kolektora = broj osoba/2 (m2) Npr. za kuu u Zagrebu ili okolici koja ima 4 ukuana zimi e biti potrebno najmanje 2 kolektora (ako svaki ima 2m2), a ljeti e potrebu za toplom vodom osiguravati i jedan kolektor. Naravno ovaj izraun je napravljen na osnovi prosjenog umjerenog koritenja tople vode, i sa koritenjem solarnih kolektora srednje ekasnosti. Tona procjena radi se na osnovu individualne potrebe za toplom vodom, geografskog poloaja tj. prosjene godinje osunanosti, ekasnosti sustava i udjelom solarnog grijanja.
* Za proizvodnju 1 kWh elektrine energije u Hrvatskim elektranama 2005. je bilo potrebno emitirati 325 grama CO2 prema energetskom miksu Hrvatske. (izvor HEP d.d.) 3

Slika 1:Termosifonski princip

Udruga ZMAG je zajedno sa Zelenom akcijom izradila takav sustav 2004. godine, a Zelena akcija ga je od tada obnavljala i poboljavala. Ovo je dio naeg iskustva u gradnji solarnih kolektora.
* Termosifonski solarni sustav koristi prirodnu pojavu podizanja toplijeg uida (u ovom sluaju vode) tako da tim sustavima nije potrebna pumpa koja tjera medij kroz kolektore, ali se spremnik topline mora nalaziti iznad solarnih kolektora (cca 60cm). 2

Dobro je prije poetka rada na jedno mjesto sakupiti sve potrebne materijale i alate. Alati i materijali na broju? Spremni smo za akciju! Gradnju solarnog kolektora zapoinjete izradom samog srca kolektora solarnog apsorbera (engl. absorber - upija). Solarni apsorber je kljuni dio kolektora i preko njega se suneva svjetlosna energija pretvara u toplinsku. Sastoji se od bakrenih cijevi tj. bakrene reetke i aluminijskih ili bakrenih krilaca. Alumijski lim za krilca je jeftiniji, ali je zato bakreni lim bolji vodi topline. Najbolje je procijeniti to je isplativije: jeftiniji i manje ekasan kolektor ili skuplji i ekasniji. Postupak gradnje je gotovo isti osim to se bakrena krilca mogu zalemiti na cijevi i time dobiti jo bolja svojstva provoenja topline sa krilaca na cijevi. Naa iskustva su pokazala da ako se koristi aluminijski lim treba paziti da svako krilce dobro prijanja za cijev i bude dobro privreno. Prvi korak je izraditi bakrenu reetku kao na slici 2.

NAPOMENA: Najee neete biti u mogunosti kupiti materijale tono zadanih veliina. Na primjer, veliina aluminijskih limova moe varirati kod razliitih dobavljaa, a isto vrijedi i za polikarbonatne ploe ili staklo. S obzirom da je cilj da na kraju ostane to manje otpada treba pripaziti kod kupnje materijala. Zato u postupku izrade kolektora nismo dali ksne mjere i veliine pojedinih komponenti jer ete ih trebati precizno izraunati u skladu s materijalima koje moete nabaviti. Dizajn je takoer prilagodljiv pa ete uz pomo malo raunanja moi iz kupljenih materijala izvui maksimum.
Slika 2. Bakrena reetka sa aluminijskim krilcima

Vaan pred-korak je dobro izraunati mjere svih dijelova. Preduvjet za to je da znamo unutranje mjere drvenog okvira u koji e stati bakrena reetka sa krilcima - absorber. Ako je vanjska mjera 2 x 1 metar, onda e unutranje mjere biti smanjene za debljinu daske. (moda neete nai daske tone debljine 2 cm). Recimo da su unutranje mjere 196x96 cm (daske debljine 2cm). Absorber e biti dimenzija otprilike 193,7 x 96 cm. Dva centimetra treba ostaviti za plastine nosae (po 1 cm gore i dole), a otprilike tri milimetra po duini ostavite zbog uzdunog rastezanja. Naravno uzmite u obzir odmah i mjere krilaca koje ete naknadno staviti. Absorber e imati ukupno 15 krilaca, 3 po svakoj horizontalnoj bakrenoj cijevi 15. , a udaljenosti izmedju okomitih cijevi e biti iste. Napomena: Prije rezanja cijevi treba izmjeriti sljedee: Ukupnu duinu i ukupnu irinu absorbera na osnovu unutranje dimenzije. Koliko pojedinane cijevi 15 i 22 ulaze u tinge Koliko treba ostaviti mjesta za plastine nosae (obino 1 cm za svaki) Najbolje je sve nacrtati, izmjeriti i zatim izrezati cijevi. Rezaem izreite bakrene cijevi prema mjeri. Izreite 5 komada promjera 15 mm i 10 komada promjera 22 mm. Izlazna i ulazna cijev (22 mm) trebaju biti due od ostalih tako da izlaze 10 cm iz kutije kolektora. Na veem stolu ili podu sloite bakrenu reetku. icom za ienje bakrenih cijevi oistite sve dijelove gdje cijevi ulaze u bakrene tinge. Zatim moete poeti s lotanjem. Ovo bi

poetnicima mogao biti najtei dio izrade kolektora. Ako imate mogunosti, bilo bi dobro da nauite lotati uz nekog tko ima iskustva (npr. vodoinstalater). Ako nemate, eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokuavajte dok ne dobijete spoj koji ne puta vodu. Lotanje: 1. Osigurajte da su sve cijevi do kraja umetnute u tinge. 2. Pastom za lotanje namaite oiene spojeve. U poetku nemojte krtariti na pasti jer o njoj ovisi kvaliteta spoja, a premala koliina paste moe dovesti do spojeva koji putaju. S vremenom ete shvatiti koliko paste je dovoljno. 3. Plamenikom grijte cijev koju treba zalotati. Ne prelazite plamenom direktno preko budueg spoja jer e se pasta spaliti. Umjesto toga plamen usmjerite tik do spoja. Ovisno o vanjskoj temperaturi bit e dovoljno zagrijavati otprilike manje od jedne minute. 4. icu za lotanje prislonite uz spoj. Ako je cijev ispravno zagrijana ica e se rastaliti i ui u pore izmeu bakrenih cijevi. Spoj je zalotan kada se pojavi kapljica na dnu spoja. Kada zalotate sve spojeve, potrebno je provjeriti puta li negdje reetka. Priekajte da se zadnji spoj ohladi te ulijte vodu u reetku i provjerite sve spojeve. Ako je mogue provjerite reetku pod tlakom iz slavine: prvo ispunite reetku vodom pa zaepite jedan kraj, a na drugi privrstite cijev s vodom pod tlakom. Spojeve koji putaju ponovno lotajte, no najprije dobro posuite oba kraja cijevi.

Opseg: O = 2 x 0,75 x 3.14 = 4.71 cm Pola opsega: 2.35 cm Razlika: = 2.35cm 1.5cm = 0.85 cm Znai konana irina krilca ispada 19.16 + 0.85 = 20 cm Ovo moda izgleda komplicirano ali nije u stvarnosti. Osim toga nee biti veliki problem ako se krilca unutar absorbera preklapaju ili ima malo razmaka izmedju njih. Bitno je da cijeli absorber moe stati u drveni okvir. Alat za utore na krilcima sastoji se od postolja i nabijaa: 1. Postolje se sastoji od dva eljezna U prola koji su postavljeni na udaljenost od 16 mm i ksno spojeni u toj poziciji (mogu se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu podlogu). Postolje je dugako koliko i krilca no moe biti i malo due. 2. Nabija se sastoji od komada tvrde i ue daske duine krilca na koji je vijcima privrena bakrena cijev punjena pijeskom.

Slika 3. Dobro zalotani spoj

Drugi korak je izrada aluminijskih krilaca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog lima s utorom u sredini. Ona se slau na bakrenu reetku tako da utorom prijanjaju uz bakrene cijevi. S obzirom da trebate 15 krilaca koje e poslagani na bakrenu reetku odgovarati dimenziji unutranjeg okvira trebate izraunati dimenziju jednog krilca i sve ih na mjeru izrezati. Utore po sredini krilaca nainit ete pomou posebnog alata za utore koji izraujete posebno za ovu funkciju. Jednom kad ste ga izradili, moete ga ponovo koristiti. Primjer izraunavanja njihovih mjera. Dakle, imamo po tri krilca na svakoj cijevi, duinu pojedinanog krilca dobiti emo tako da prvo izmjerimo kolika je duina bakrene cijevi 15 nakon lemljenja (od T tinga do T tinga) i podijelimo je sa tri. Dobiti emo oko 60 cm. Napomena: Prva i zadnja cijev je nesto kraa zbog reduktora i koljenastog tinga. Tako e i dva krilca na tim cijevima biti kraa. irina krilca malo je zahtijevnija za izraunati jer moramo uraunati koliko e se iznositi nakon savijanja, tj. izrade utora po sredini. Prvo: irina absorbera je 96 cm (ako elite biti sigurnio da e stati stavite 95,8cm). Po irini imamo 5 krilaca, znai 19,16 cm. To treba biti duina savijenog krilca. Znai nesavijeno krilce treba biti due za onoliko koliko je pola opsega 15 due od radijusa. Po formuli O=2r, slijedi:

Slika 4. Alat za savijanje

Sa spremnim alatom za utore, moete oblikovati svoja aluminijska krilca. Savijanje je prilino jednostavno izrezani komad lima poloite na postolje tako da budui utor bude tono na sredini po duini krilca. Na lim stavite komad za nabijanje (s cijevi prema dolje) i gumenim ekiem udarajte dok se u limu ne stvori otisak bakrene cijevi utor. Utor mora biti otprilike dubok kao pola cijevi ili malo vie. Aluminijska krilca, nadalje, treba privrstiti na bakrenu reetku. Od ostataka lima oblikujte 30 trakica veliine do oko 2 x 6 cm, to znai da e za svako aluminijsko krilce trebati dvije trakice. Na oba kraja trakice izbuite rupu borerom za metal kao i na odgovarajuim mjestima na krilcu. Zatim se u rupu trakice i krilca umetne zakovica koja se pomou alata za zakivanje pritisne tako da se ona rairi i vrsto spoji s oba lima.

Solarni apsorber je jo malo pa gotov! Potrebno je jo da ga obojate crnom mat bojom koja mora biti otporna na visoke temperature. Boja se samo ona gornja strana apsorbera na kojoj nema zakovica. Kod bakrenog apsorbera najbolje je bojati onu stranu na kojoj su cijevi jer su direktno izloene suncu. Bit e potrebna dva nanosa boje da bi se u potpunosti prekrila reeksna povrina aluminija. Trei korak je izrada drvenog okvira. Trebate izraditi drveni okvir kao na slici 6. Pazite da vanjske mjere drvenog okvira odgovaraju dimenzijama aluminijskog lima (2000x1000) koji ete postaviti na poledjinu.

Slika 6. Drveni okvir

Slika 5. Privrivanje aluminijskih krilaca na bakrenu cijev

Na taj nain trebate zakovati sva krilca na bakrenu reetku kao na slici 5. Pri izradi solarnog apsorbera s bakrenim krilcima postupak izrade je isti do privrivanja na cijevi. Bakrena krilca ne trebaju zakovice, ona se privruju na reetku lemljenjem, tj. na isti nain na koji ste spojili samu reetku. Prvo oistite povrine koje e se spojiti, zatim nanesite pastu, ali ovaj puta onu koja ve ima u sebi lem smjesu. Kada vrsto pripojite krilce na cijev trebate samo zagrijati spoj brenerom od jednog kraja do drugog i to je to! Ako nemate takvu pastu, moete zalemiti i sa obinim lemom.

Spojeve je najbolje privrstiti vijcima (80x6mm ili slini) i ljepilom za drvo. Nakon to ste napravili okvir, sa stranje strane postavite aluminijski lim koji e sluiti kao poleina. Privrstite ga vijcima za drvo (20x4mm) na svakih 20 tak cm, koje prvo lagano zabijete kroz lim do drveta. Prije umetanja apsorbera potrebno je premazati okvir bojom za zatitu drveta. Dovoljna su 2 premaza sadolinom i jedan premaz lakom za amce ili neki drugi lak koji je otporan na atmosferske utjecaje. Nakon to se okvir osui, stavite toplinsku izolaciju mineralnu vunu debljine 5 cm, a preko vune aluminijsku foliju (malo deblju od kuhinjske) koja e sluiti kao zika barijera izmeu solarnog apsorbera i mineralne vune te e reektirati dio topline nazad na apsorber. Aluminijsku foliju privrstite klamericom za unutranji rub okvira. Sada je sve spremno za postavljanje absorbera. Prije stavljanja moraju se izbuiti rupe za ulaznu i izlaznu cijev borerom promjera 22 mm. Najbolje je poloiti absorber na okvir i zacrtati gdje treba probuiti rupe. Absorber treba stajati izmeu izolacije sa donje strane i prozirne ploe sa gornje strane. Idealno je kada absorber to manje dotie gornju i donju stranu i rubove tako da se to manje topline gubi. Kada se izbue rupe za ulaznu i izlaznu cijev potrebno je i izrezati trokutasti komad drveta tako da apsorber moe sjesti u kutiju. Nakon umetanja apsorbera zalijepite natrag trokutaste komade drveta i privrstite vijkom tako da apsorber ne moe ispasti iz kutije.

Slika 5. Lemljenje bakrenih krilaca na bakrene cijevi

Slika 7. Rupa za ulaznu i izlaznu cijev i umetanje absorbera

Tek tada apsorber moete zapeatiti trokutastim komadima koji se zalijepe mjeavinom piljavine i drvoksa. Kako se on ne bi pomicao unutar okvira, potrebno ga je dodatno uvrstiti plastinim draima za cijevi koji se vijcima spajaju na drveni okvir. Radi temperaturnog istezanja (ne zaboravite, va apsorber e se svaki dan zagrijavati, a nou hladiti) potrebno je ostaviti cca 3 mm prostora s gornje i donje strane tako da moe raditi po duini (iriti se i skupljati). etvrti korak izrade solarnog kolektora je postavljanje staklene ili polikarbonatne ploe. Posljednji korak izrade solarnog kolektora je stavljanje staklene ili polikarbonatne ploe. Postoje dva naina postavljanja. 1) Tako da prozirna ploa sjeda unutar drvenog okvira Ako ste sve dobro izraunali vanjske dimenzije prozirne ploe bi trebale odgovarati unutranjim dimenzijama drvenog okvira, tako da ploa lako upada u unutranjost okvira. Kako ploa ne bi stvarno upala u okvir, s unutranje strane je potrebno staviti letvice na koje sjeda prozirna ploa. Zatim se preko rubova (lijeva, desna i gornja strana, na donjoj ne jer e se tako lake cijediti kia i snijeg) stavljaju drvene letve (ili aluminijski proli) koje e drati da ploa ne moe ispasti iz okvira. Letve se takoer moraju zatititi zatitnom bojom za drvo, a spojevi izmeu letvi i ploe takoer se trebaju zabrtviti silikonom. 2) Tako da prozirna ploa sjeda na drveni okvir Vanjske dimenzije prozirne ploe tada trebaju odgovarati vanjskim dimenzijama drvenog okvira, tako da ploa sjeda na okvir. Nakon toga konstrukciju je potrebno zatvoriti s aluminijskim L prolima po rubovima (lijeva, desna i gornja strana). Alu-proli se lako reu pilom za metal, a privruju se za boni rub s malim vijcima za drvo. Pri postavljanju stakla treba osigurati da staklo zbog svoje teine ne sklizne prema dole. To se rjeava postavljanjem dviju kuka nosaa koje privrujete za donji rub kolektora. Kuke je lako izraditi od ostataka bakrenih cijevi, koje se prereu na pola po duini izravnaju ekiem i lako oblikuju i obrauju. Nakon postavljanja prozirne ploe rubove izmeu stakla i aluminijskih prola morate dobro zatvoriti silikonskim kitom. U oba sluaja ploa treba biti 5-10 cm dua od ruba sa donje strane radi cijedjenja vode sa kolektora. Napomena: Oba naina su pogodna, jedino je princip sa Alu prolima jednostavniji jer ne treba postavljati unutranje letvice kao nosae. estitamo! Va prvi solarni kolektor je gotov!

Postavljanje kolektora i spajanje na solarni sustav

Da bi sakupili najvie sunevog zraenja kolektor treba okrenuti prema jugu i po mogunosti izabrati mjesto koje nema hlada. Kut nagiba okvirno se izraunava tako da ako koristite kolektor vie po ljeti, nagib je geografska irina - 10 stupnjeva, znai oko 35 u naim krajevima, ili zimi geografska irina + 10 stupnjeva, znai oko 55. Ako se koristi cijele godine stavljamo srednju vrijednost znai otprilike kut koji odgovara vrijednosti geografske irine. Razlog tome je to je prividna putanja ljetnog sunca via i kut upada je vei pa kolektor moramo vie polegnuti. Isto je i sa zimskim suncem gdje je putanja nia i moramo vie podignuti kolektor od zemlje. Spajanje kolektora sa spremnikom je dosta sloeno (osim ako ste vrlo vjeti s instalacijama) pa je najbolje da ga prepustite profesionalcima, pogotovo ako spremnik i ostalu opremu kupite. Druga mogunost je izraditi i ostatak sustava po uradi sam principu. Prilaemo vam skicu pomou koje moete sami izraditi jednostavan sustav za skladitenje solarne topline. Vano je znati da u ovakvom sustavu nema tlaka koji normalno postoji u vodenim instalacijama, to znai da e voda na tuu izlaziti pod manjim tlakom. No, ako spremnik stavite na viu poziciju od tua, voda e potei dovoljno velikim tlakom da se moete istuirati. Prema naim iskustvima ovakav sustav biti e dovoljan za potrebe tuiranja 3-4 osobe u toplijim mjesecima.
Slika 8. Jednostavno spajanje 1 solarnog kolektora u termosifonski sustav.

10

11

Zelena akcija Frankopanska 1 10 000 Zagreb www.zelena-akcija.hr

Solarni info centar tel: 01/4813-913, pon.-et. 10-15 sati E-mail: sic@zelena-akcija.hr Savjetovanje u uredu uz najavu: srijeda i etvrtak, od 16-18 sati www.zelena-akcija.hr/sic

12