GRAMATIKA OD 5. DO 8.

RAZREDA

VRSTE RIJEČI:
PROMJENJIVE – imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice, brojevi NEPROMJENJIVE – prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, čestice

- promjena imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva naziva se DEKLINACIJA ili SKLONIDBA (promjena po padežima)
- promjena glagola po licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA

- padeži u hrvatskom jeziku su:

1. NOMINATIV (Tko? Što? radi)
2. GENITIV (Koga? Čega? nema)

3. DATIV (Komu? Čemu? dajem)
4. AKUZATIV (Koga? Što? vidim)

5. VOKATIV (nema padežnog pitanja, koristimo usklik OJ! EJ!) 6. LOKATIV (O komu? O čemu? razgovaramo)
7. INSTRUMENTAL (S kim? S čim? idemo)

- imenice mogu biti:
1. opće – pišu se malim slovom
vlastite – pišu se velikim slovom i

zbirne – označavaju skup ili zbir nečega
(npr. kamenje, granje, grmlje, lišće, grožđe, momčad, prasad, pilad, janjad…) 2. konkretne – označavaju nešto opipljivo (stol, ploča) apstraktne – nešto neopipljivo (ljubav, dobrota, prijateljstvo, mudrost…)

pridjevi mogu biti: opisni (kazuju nam kakvo je što) posvojni (kazuju nam čije je što. -in. pišu se malim slovom) gradivni (kazuju od čega je što) . -čki. -ški.ako imaju nastavke -ov.ako imaju nastavke -ski. -ev. .. pišu se velikim slovom .

+ komparativ) . -ši) superlativ (naj..promjena pridjeva po stupnjevima naziva se STUPNJEVANJE ili KOMPARACIJA .stupnjevi u komparaciji su: pozitiv komparativ (nastavci -ji. -iji.

.brojevi mogu biti: GLAVNI (kazuju koliko čega ima. količinu nečega) REDNI (kazuju koje je što po redu) .

pokazne – ovaj.zamjenice su: 1. onaj. posvojne – moj. ona. taj. ovakav. on. tolik. tvoj. naš. vi. povratna – sebe. ti. oni. se (to je oblik za genitiv jer ta zamjenica nema nominativ) 4. njezin/njen. ono / mi. vaš. onakav. takav. osobne – ja. onolik . ovolik.. njihov 3. one. ona 2. njegov. povratno-posvojna – svoj 5.

bilo tko. kakav. koji. odnosne – (iste. ništa. neodređene – svi. samo su u izjavnim rečenicama) 8. čiji. nitko. tko god… . što.6. nešto. upitne – tko. kolik 7.

GLAGOLI .

.promjenjiva vrsta riječi kojom izričemo radnju. stanje i zbivanje .

podjela glagola: ..

stanja i zbivanja ..po značenju: glagoli radnje.

po vidu: svršeni i nesvršeni glagoli ..

. neprelazni i povratni glagoli .po predmetu radnje: prelazni.

infinitiv – neodređeni glagolski oblik koji završava na –ti ili -ći ..

glagolski pridjevi: ..

-lo. -la. -li.a) radni (aktivni) – subjekt radi neku radnju -nastavci su: -o. -la . -le.

-en. -t.b) trpni (pasivni) – subjekt trpi posljedice neke radnje -nastavci su: -n. -jen .

.glagolska vremena: .

PREZENT – sadašnje jednostavno glagolsko vrijeme .1.

-iš. -amo.nastavci: a) –am. -a. -ju d) –im. -imo. -u c) –jem. -eš. -ite. -e . -ješ. -ate. -aš. -aju b) –em. -je. -i. -e. -jemo. -emo. -jete.. -ete.

glasovne promjene u prezentu: ..

g. ž. h ispred i prelaze u č.PALATALIZACIJA – glasovna promjena u kojoj glasovi k. š peći  pečem vući  vučem .

ć.JOTACIJA – stapanje glasova d. l. lj. n s glasom j u đ. nj pisati  pišem kretati  krećem . t.

PERFEKT – prošlo složeno glagolsko vrijeme .2.sastoji se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog .

AORIST – prošlo svršeno glagolsko vrijeme jer se tvori samo od svršenih glagola .jednostavno glagolsko vrijeme .3.

. -. -oše (kad glagol završava na –sti ili –ći) -h. -ste. -smo. -še (kad glagol završava na –ti) . -e. . -osmo.. -oste. -e.nastavci: -oh.

4.jednostavno glagolsko vrijeme . IMPERFEKT prošlo nesvršeno vrijeme jer se tvori samo od nesvršenih glagola .

-ijasmo. -asmo. -ijaste. -jasmo. -jaste. -ijahu . -jaše. -ijaše. -ahu b) -jah. -ijaše. -aše. -jahu c) -ijah. -aste. -jaše. -aše.-nastavci: a) -ah.

glasovne promjene: ..

g. h ispred e prelaze u c. s peći  pecijah vući  vucijah .SIBILARIZACIJA glasovna promjena u kojoj glasovi k. z.

m i v i glasa j živjeti  življah . p.EPENTEZA – glas l koji se javlja između glasova b.

JOTACIJA nositi  nošah dolaziti  dolažah .

PLUSKVAMPERFEKT– prošlo složeno glagolsko vrijeme čija se radnja dešava prije neke druge prošle radnje (pretprošlo glagolsko vrijeme) .5.

tvori se od imperfekta ili perfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog ..

FUTUR PRVI – buduće složeno glagolsko vrijeme .6.

tvori se od nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva ..

7. FUTUR DRUGI – predbuduće glagolsko vrijeme čija se radnja dešava prije neke druge buduće radnje (radnje futura prvog) .

tvori se od svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog ..

glagolski načini: ..

licu jednine i 1. licu jednine i množine se tvori pomoću čestice neka + prezent . -te -i. licu množine .1. -ite -j.IMPERATIV – zapovjedni način .u 3. -imo. -jmo.nastavci su: -. -jte . -mo.pravi imperativ je u 2. i 2.

pogodba… . molba. KONDICIONAL PRVI – izriče se savjet.tvori se pomoću aorista pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog 3. KONDICIONAL DRUGI – sastoji se od kondicionala prvog pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog .2.

lice množine prezenta + -ći) 2. -vši ili –avši) . prošli (svršeni glagoli.. sadašnji (nesvršeni glagoli. 3.glagolski prilozi: 1.

PRILOZI – izriču okolnosti neke radnje: mjesto – odgovaraju na pitanja: Gdje? Kamo? Kuda? vrijeme – pitanja: Kada? Otkad? Dokad? način – pitanja: Kako? Na koji način? uzrok – pitanja: Zašto? Zbog čega? količinu – pitanje: Koliko? .

niti. pri. prema…) VEZNICI – povezuju dva pojma ili dvije rečenice (i. no. k(a). ili…) . iznad. po. ni. u. a. na. s(a).PRIJEDLOZI – dodaju se ispred imenskih riječi i utječu na padež te riječi (ispod. ali. te. pa.

baš. tres. da. ne. ma … . oho…) ČESTICE – barem. zar.USKLICI (UZVICI) – izriču neko raspoloženje ili se oponašaju zvukovi iz prirode (uh. jao. joj. pljus. li.

pridjev.čini ga glagol imenski .čini ga bilo koji oblik glagola biti + neka imenska riječ (imenica.SLUŽBA RIJEČI: PREDIKAT – može biti: glagolski . broj) . zamjenica.

SUBJEKT – imenica ili zamjenica u nominativu OBJEKT – može biti: izravni (bliži. indirektni) – u nekom drugom padežu ili prijedložnom akuzativu . direktni) – u akuzativu ili genitivu koji je zamjenjiv akuzativom neizravni (dalji.

alatom?)… .PRILOŽNE OZNAKE – mogu biti: priložna oznaka mjesta (pitanje: Gdje? Kuda? Kamo? Odakle? Dokle?) priložna oznaka vremena (Kad? Otkad? Dokad?) priložna oznaka načina (Kako? Na koji način?) priložna oznaka uzroka (Zašto? Zbog čega?) priložna oznaka društva (S Kim?) priložna oznaka sredstva (S kojim sredstvom.

broju i padežu . zamjenica ili broj) imenički (čini ga imenica u genitivu) APOZICIJA – imenica koja pobliže određuje drugu imenicu i s njom je u istom rodu.ATRIBUT – može biti: pridjevski (kad je pridjev.

Sign up to vote on this title
UsefulNot useful