GRAMATIKA OD 5. DO 8.

RAZREDA

VRSTE RIJEI:
PROMJENJIVE imenice, glagoli, pridjevi, zamjenice, brojevi NEPROMJENJIVE prilozi, prijedlozi, veznici, usklici, estice

- promjena imenica, pridjeva, zamjenica i brojeva naziva se DEKLINACIJA ili SKLONIDBA (promjena po padeima)
- promjena glagola po licima naziva se SPREZANJE ili KONJUGACIJA

- padei u hrvatskom jeziku su:

1. NOMINATIV (Tko? to? radi)

2. GENITIV (Koga? ega? nema)

3. DATIV (Komu? emu? dajem)

4. AKUZATIV (Koga? to? vidim)

5. VOKATIV (nema padenog pitanja, koristimo usklik OJ! EJ!) 6. LOKATIV (O komu? O emu? razgovaramo)
7. INSTRUMENTAL (S kim? S im? idemo)

- imenice mogu biti:

1. ope piu se malim slovom
vlastite piu se velikim slovom i

zbirne oznaavaju skup ili zbir neega

(npr. kamenje, granje, grmlje, lie, groe, momad, prasad, pilad, janjad) 2. konkretne oznaavaju neto opipljivo (stol, ploa) apstraktne neto neopipljivo (ljubav, dobrota, prijateljstvo, mudrost)

- pridjevi mogu biti:

opisni (kazuju nam kakvo je to)

posvojni (kazuju nam ije je to;

- ako imaju nastavke -ov, -ev,

-in, piu se velikim slovom - ako imaju nastavke -ski, -ki,

-ki, piu se malim slovom)

gradivni (kazuju od ega je to)

- promjena pridjeva po stupnjevima

naziva se STUPNJEVANJE
ili KOMPARACIJA - stupnjevi u komparaciji su: pozitiv komparativ (nastavci -ji, -iji, -i)

superlativ (naj- + komparativ)

- brojevi mogu biti:

GLAVNI (kazuju koliko ega

ima; koliinu neega)

REDNI (kazuju koje je to po redu)

- zamjenice su:

1. osobne ja, ti, on, ona, ono /

mi, vi, oni, one, ona 2. posvojne moj, tvoj, njegov, njezin/njen, na, va, njihov 3. povratna sebe, se (to je oblik za genitiv jer ta zamjenica nema nominativ) 4. povratno-posvojna svoj

5. pokazne ovaj, taj, onaj, ovakav, takav,

onakav, ovolik, tolik, onolik

6. upitne tko, to, koji, iji, kakav, kolik

7. odnosne (iste, samo su u izjavnim

reenicama)

8. neodreene svi, nitko, bilo tko,

nita, neto, tko god

GLAGOLI

- promjenjiva vrsta rijei kojom izriemo radnju, stanje i zbivanje

- podjela glagola:

- po znaenju: glagoli radnje, stanja i zbivanja

- po vidu: svreni i nesvreni glagoli

- po predmetu radnje: prelazni, neprelazni i povratni glagoli

- infinitiv neodreeni glagolski oblik koji zavrava na ti ili -i

- glagolski pridjevi:

a) radni (aktivni) subjekt radi neku radnju -nastavci su: -o, -la, -lo, -li, -le, -la

b) trpni (pasivni) subjekt trpi posljedice neke radnje -nastavci su: -n, -t, -en, -jen

- glagolska vremena:

1. PREZENT sadanje jednostavno glagolsko vrijeme

- nastavci:
a) am, -a, -a, -amo, -ate, -aju b) em, -e, -e, -emo, -ete, -u c) jem, -je, -je, -jemo, -jete, -ju d) im, -i, -i, -imo, -ite, -e

- glasovne promjene u prezentu:

PALATALIZACIJA glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred i prelaze u , ,

pei peem vui vuem

JOTACIJA stapanje glasova d, t, l, n s glasom j u , , lj, nj

pisati piem kretati kreem

2. PERFEKT prolo sloeno glagolsko vrijeme - sastoji se od nenaglaenog prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog

3. AORIST prolo svreno glagolsko vrijeme jer se tvori samo od svrenih glagola - jednostavno glagolsko vrijeme

- nastavci: -oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oe (kad glagol

zavrava na sti ili i)

-h, -, - , -smo, -ste, -e (kad glagol zavrava na

ti)

4. IMPERFEKT prolo nesvreno vrijeme jer se tvori samo od nesvrenih glagola - jednostavno glagolsko vrijeme

-nastavci: a) -ah, -ae, -ae, -asmo,

-aste, -ahu b) -jah, -jae, -jae, -jasmo, -jaste, -jahu c) -ijah, -ijae, -ijae, -ijasmo, -ijaste, -ijahu

- glasovne

promjene:

SIBILARIZACIJA glasovna promjena u kojoj glasovi k, g, h ispred e prelaze u c, z, s

pei pecijah vui vucijah

EPENTEZA glas l koji se javlja izmeu glasova b, p, m i v i glasa j

ivjeti ivljah

JOTACIJA

nositi noah dolaziti dolaah

5. PLUSKVAMPERFEKT prolo sloeno glagolsko vrijeme ija se radnja deava prije neke druge prole radnje (pretprolo glagolsko vrijeme)

- tvori se od imperfekta ili perfekta glagola biti i glagolskog pridjeva radnog

6. FUTUR PRVI budue sloeno glagolsko vrijeme

- tvori se od nenaglaenog prezenta pomonog glagola htjeti i infinitiva

7. FUTUR DRUGI predbudue glagolsko vrijeme ija se radnja deava prije neke druge budue radnje (radnje futura prvog)

- tvori se od svrenog prezenta pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog

- glagolski naini:

1.IMPERATIV zapovjedni nain - nastavci su: -, -mo, -te -i, -imo, -ite -j, -jmo, -jte - pravi imperativ je u 2. licu jednine i 1. i 2. licu mnoine - u 3. licu jednine i mnoine se tvori pomou estice neka + prezent

2. KONDICIONAL PRVI izrie se

savjet, molba, pogodba

- tvori se pomou aorista pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog

3. KONDICIONAL DRUGI sastoji se od kondicionala prvog pomonog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog

- glagolski prilozi: 1. sadanji (nesvreni glagoli; 3. lice mnoine prezenta + -i)

2. proli (svreni glagoli; -vi ili avi)

PRILOZI izriu okolnosti neke radnje: mjesto odgovaraju na pitanja: Gdje? Kamo? Kuda? vrijeme pitanja: Kada? Otkad? Dokad? nain pitanja: Kako? Na koji nain? uzrok pitanja: Zato? Zbog ega? koliinu pitanje: Koliko?

PRIJEDLOZI dodaju se ispred imenskih rijei i utjeu na pade te rijei (ispod, iznad, k(a), s(a), na, u, po, pri, prema)
VEZNICI povezuju dva pojma ili dvije reenice (i, pa, te, ni, niti, a, ali, no, ili)

USKLICI (UZVICI) izriu neko raspoloenje ili se oponaaju zvukovi iz prirode (uh, jao, joj, pljus, tres, oho)
ESTICE barem, ba, da, ne, li, zar, ma

SLUBA RIJEI:
PREDIKAT moe biti:
glagolski - ini ga glagol

imenski - ini ga bilo koji oblik

glagola biti + neka imenska rije (imenica, pridjev, zamjenica, broj)

SUBJEKT imenica ili zamjenica u

nominativu
OBJEKT moe biti:
izravni (blii, direktni) u akuzativu ili genitivu koji je zamjenjiv akuzativom neizravni (dalji, indirektni) u nekom drugom padeu ili prijedlonom akuzativu

PRILONE OZNAKE mogu biti:

prilona oznaka mjesta (pitanje: Gdje? Kuda?
Kamo? Odakle? Dokle?) prilona oznaka vremena (Kad? Otkad? Dokad?) prilona oznaka naina (Kako? Na koji nain?) prilona oznaka uzroka (Zato? Zbog ega?) prilona oznaka drutva (S Kim?) prilona oznaka sredstva (S kojim sredstvom,

alatom?)

ATRIBUT moe biti:

pridjevski (kad je pridjev,

zamjenica ili broj)

imeniki (ini ga imenica u

genitivu) APOZICIJA imenica koja poblie odreuje drugu imenicu i s njom je u istom rodu, broju i padeu