1. to su socijalna prava na to se odnose soc. prava?

? Definirana su zakonima i propisima i ona omoguavaju zadovoljavanje socijalnih potreba pojedinaca i skupine, promiui socijalnu koheziju i solidarnost. Odnose se na socijalnu zatitu, stanovanje, zaposlenost, zdravstvenu zatitu i obrazovanje. 2. Socijalna pomo ima dvije osnovne funkcije. Koje su to funkcije? Te funkcije su izbjei stanje krajnje materijalne oskudice te sprijeiti marginalizaciju i socijalnu iskljuivost pojedinaca. 3. Instrumenti pomoi dr ave i drutva o!itelji To su novac naknade i olakice!, usluge skrb, podrka djeci i obitelji! i vrijeme dopusti! koje se stavlja na raspolaganje zaposlenim lanovima obitelji. ". to je soc. mo!ili#acija? "adniki i drugi siromani slojevi stanovnitva su kroz primarnu distribuciju dobivali nerazmjerno malen dio nacionalnog bogatstva, pa su socijalnom borbom i drugim vrstama pritisaka ishodili sekundarnu raspodjelu dohotka koju kroz socijalnu politiku u njihovu korist obavlja dr#ava. $. %!jasni sustav univer#alni& mirovina Ovaj sustav podrazumijeva mirovinska davanja starim ljudima iznad odre$ene dobi ili invalidima, bez obzira jesu li bili zaposleni ili uplaivali doprinose uvjet za dobivanje je gra$anski status!, a mirovine se financiraju porezima. %everidge &' kasnije u Danskoj za siromane stare, u (vedskoj za sve stare! '. (emo)rafske promjene koje u#rokuju kri#u mirovinski& sustava 2* )tarenje stanovnitva zbog kojeg dolazi do produljenja #ivotnog vijeka odozgo! i ra$anja sve manje djece, odnosno opadanja stope fertiliteta odozdo!. Time dolazi do pogoranja odnosa radne i umirovljenike populacije indeks ovisnosti raste!, mirovinski sustav sazrijeva bab* boom gen.! +. %!jasniti li!eralno,tr ini model #drav. sustava +aglasak na tr#itu, privatnom osiguranju i osiguranim rizicima ),D, -rska, ..,merika!. )ve je preputeno tr#itu, doprinosi se uplauju u privatne fondove koji pokrivaju osigurane rizike. /eliki udio stanovnitva je neosiguran te je ovaj sustav najloiji s aspekta nejednakog pristupa zdravstvenom osiguranju te loijih pokazatelja, pogotovo za siromanije kategorije stanovnitva. -. .ktivna politika prema ne#aposlenima 0odrazumijeva razliite akcije i mjere usmjerene na ukljuivanje nezaposlenih u svijet rada, 1 dr#avne intervencije2 posredovanje uskla$ivanje ponude i potra#nje radnih mjesta!, obrazovanje za tr#ite rada preobrazovati i dokolovati nezaposlene!, neposredno stvaranje javnih mjesta u javnom ili sufinanciranjem u privatnom sektoru!. /. Soc. reforme i#me0u 2 rata? 3naajne soc. reforme 4eimarske "epublike u +., +arodnog fronta u 5" i socijaldemokratske vladavine u (vedskoj crveno&zelena koalicija!, socijalni katolicizam u sr. i ju#noj 6uropi. 5rancuska od 7819. uvodi socijalno osiguranje, pomo obiteljima i osiguranje nezaposlenih. (vedska produbila u 19ima socijalnu politiku i obiteljskom, u ),Du +e: Deal, u /% prve soc. reforme potakla liberalna vlada 789;. godine< 1*. I#ravne su!vencije kod socijalno) stanovanja ,i#ravne stam!ene su!vencije

)ubvencije najamnine, sni#enje najamnine, pomo pri kupnji stanja ili poboljanju uvjeta stanovanja, proizvo$ake subvencije, subvencije kamata na st. kredite i stambene tednje, gradnja soc. stanova. 11. 3 kriterija ne#aposlenosti +ezaposlen je onaj ovjek koji je bez plaenog posla, spreman je raditi i nastoji se zaposliti unutar odre$enog vremenskog razdoblja. 12. Koje su promjene u socijalnoj politici poslije II. svj. rata? "azvijeni su obvezni mirovinski sustavi, zdravstveno osiguranje, potpora obitelji i socijalna pomo, tek kasnije jedino osiguranje nezaposlenih = do >9ih velik rast socijalnih prava usporedno s ekonomskim rastom. +akon toga slijedi razdoblje obilje#eno restrikcijama i restrukturiranjem sustava soc. politike. ?rajem @9. st. na transformaciju soc. dr#ave najvie utjecali globalizacija internacionalizacija kapitala, proizvodnje, tehnologije, informacija itd.! i drutvene promjene starenje st., transformacija obitelji, nova struktura rada!. 13. 1olitika rano) umirovljenja , to je cilj politike rano) umirovljenja? 0olitikom ranog umirovljenja osloba$ala su se mjesta za mladu radnu snagu koja se teko zapoljavala, bila je popularna zadnjih par desetljea @9. st. 1". 1odru2ja soc.politike Airovinski sustav, zdravstvena zatita, politika zapoljavanja i osiguranja nezaposlenih, stambena, obiteljska, socijalna pomo. 1$. 3ato se soc.dr ava ra#vila i#nad intervencionisti2ko) minimuma do ra#ine preraspodjele treine nac.do&otka? 3bog pritiska ni#ih socijalnih slojeva, sposobnosti i nainu rjeavanja soc. problema, porasta znaenja dr#avne birokracije i administracije, smanjenog znaenja soc. mobilizacije koju su provodile politike partije i sindikati, porasta znaenja intelektualaca&reformatora. 1'. to se podra#umijeva pod pojmom socijalna ko&e#ija? )ocijalna kohezija podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar drutva kao cjeline, te tako$er indicira sposobnost drutva da osigura odre$enu razinu dobrobiti svim svojim lanovima, da smanji socijalne razlike i smanji polarizacije. 1+. Kapitali#irani mirovinski fondovi , osnovno na2elo kod kapitali#acijsko) modela mirovinsko) sustava Temeljno naelo ?A5&a je da osiguranici izdvajaju doprinose koji se ula#u s ciljem ostvarivanja dobiti. Osiguranici dobivaju mirovine kada prestanu raditi uveane za ostvarenu dobit snose rizik poslovanja ?A5&a!. 0osluje se po naelima profitabilnosti i sigurnosti. 1-. 1romjene koje su utjecaje na tr ite rada i odnos prema ne#aposlenosti od sredine +*i&? Od sredine 78>9&ih na dijelu su tri osnovne komponente koje utjeu na tr#ite rada i odnos prema nezaposlenosti = prijelaz na postindustrijsku ekonomiju tercijarni i kvartarni sektor!, globalizacija pokretljivost kapitala! i promjene u demografskoj strukturi starenje stanovnitva!. 1/. Kako Sc&ult# tretira ula)anje u djecu4 to smatra oskudnim resursom? 3a njega je ulaganje u djecu dugorona tednja, i na to se gleda kao na

investiciju a ne potronju. Oskudnim resursom smatra kvalitetu stanovnitva, koja dakle ima ek. vrijednost i zahtjeva trokove. 2*. to je utjecalo na promjene u o!itelji u 56 u dru)oj polovici 2*. stoljea? %d ;9ih godina poinje ubrzana modernizacija industrije, to dovodi do urbanizacije stanovnitva, zapoljavanja u inozemstvu, promjena politikog i gospodarskog sustava i ratne agresije na Brvatsku u 7889&im godinama = poetak prirodne depopulacije Brvatske i niske stope fertiliteta. 21. Sa#rijevanje mirovinsko) sustava 0od time se misli na odlazak na bab* boom generacije ro$ene u C9&im godinama u mirovinu danas 22. to se podra#umijeva pod transformacijom o!itelji? 0od time se podrazumijeva na transformaciju patrijarhalne obitelji do polovice @9. st., agrarno stanovnitvo ka gra$anskoj obitelji od ;9ih godina, urbanizacija stanovnitva!. 23. 7tjecaj )lo!ali#acije i li!erali#acije tr ita kapitala na nac.dr avu 8kri#a mirovinski& sustava9 0ri tome se misli na to da se smanjuju kompetencije nacionalne dr#ave, a ojaava pozicija poduzea koja vre pritisak na dr#avu s ciljem smanjenja socijalnih trokova, jer visoki trokovi poskupljuju radnu snagu, a smanjuju profit. 2". :avedite neke od mjera o!iteljske politike. Djeji doplatci, porezne olakice vezane uz djecu, ovisne supruge i samohrane majke, davanja vezana uz stambene trokove, davanja ili usluge za smanjenje trokova, zdrav. zatite, davanja i usluge za smanjenje trokova predkolske i kolske skrbi. 2$. ;iskalne posljedice dem. starenja 3bog demografskog starenja dolazi do pogoranja odnosa radne i umirovljenike populacije, to uzrokuje rast zdravstvenih i javnih mirovinskih trokova, to se posebno odnosi na razvijene i srednje razvijene zemlje udio mirovinskih trokova u %D0&u 79&7CD!. 2'. (emo)rafska i )ospodarska o!ilje ja<trendovi #apadne europe do +*i& )odina? Od 78C9&ih do sredine 78>9&ih uspon socijalne dr#aveE raste udjel socijalnih trokova u %D0&u. F strukturi socijalnih trokova najznaajniji su izdaci za starosno osiguranje i zdravstvenu zatitu. (irenje drutva masovne potronje simboli2 automobil, televizor i odlasci na godinje odmore! i model jednog hranitelja u obitelji nije bilo znaajnijeg zapoljavanja #ena osim u nordijskim zemljama!. %io je povoljan odnos izme$u broja aktivnih osiguranika i broja umirovljenika. 2-. to podu#ea tra e od dr ave da smanji? Tra#e da smanje socijalne doprinose odnosno trokove, jer visoki trokovi poskupljuju radnu snagu, a time smanjuju profit poduzeima dodaci na plau itd.! 2/. =irovinsku kri#u produ!ila je i poveana ne#aposlenost te promjene u strukturi rada. Koje su se promjene dogodileG Tehnoloki razvoj uzrokovao je Hproizvodnju suvinih ljudiI sve manje ljudi

potrebno u proizvodnji!, a poveana nezaposlenost je razlog i produ#enog kolovanja zbog ega mladi kasnije stupaju u radni odnos. 3*. Kri#a socijalne dr ave +*,i&. =ijenjaju se koje pretpostavke socijalne dr ave? >9ih godina dolazi do porasta javnih trokova uslijed izdataka za socijalne namjene = potrebne restrikcije i restrukturiranje sustava soc. politike. 0restrukturiranje socijalne dr#ave pod utjecajem globalizacije i drutvenih promjena = deregulacijom i privatizacijom se poveava ovisnost o tr#itu, individualna odgovornost, a smanjuje se dr#avna redistribucija. 31. 3 na2ina kako kapitalisti re u trokove rada 0ritiskom dr#avi ka smanjenju socijalnih trokova, zamjenom radnika strojevima, osloba$anjem poduzea od visokih fiskalnih i drugih obaveza. 32. 7#roci promjena o!iteljske strukture u 56 nakon 1//*. Od 7887. u "B je nastupila prirodna depopulacija, nastupili demografski poremeaji, preko tri etvrtine naselja u Brvatskoj bilje#ilo smanjenje ukupnoga broja stanovnika, T5"J7,1K ispod obnovljive granice! = raste broj samakih kuanstava, broj obitelji s 7 uzdr#avateljem, broj parova bez djece, manja stopa nupcijaliteta, vea stopa divorcijaliteta, vea socijalna sterilnost... 33. =eki model muko) &ranitelja Aodel dvaju hranitelja (vedska!, u ;9im i >9im godinama #ena se preobrazila od ovisnog do punopravnog lana obitelji = veinom zaposlene u skrbnikim i uslu#nim poslovima. Ovaj model daje jednaka prava svim odraslima koji ovise o tr#itu rada, ali francuski model nudi #eni vie od ovog m.
(to je obiteljska politika, to se dogodilo u soc. politici nakon @.svj.rata, to se podrazumijeva pod pojmom fleksibilizacija, 1 kriterija nezaposlenosti, to je bio cilj popularne politike ranog umirovljenja, 1 instrumenta obiteljske politike, to se podrazumijeva pod pojmom modernizacija, to podrazumijevamo pod pojam starenje mirovinskih sustava, koji je najva#niji uinak globalizacije i jo jedno

demografski uzroci krize mirovinskih sustava,karakteristika liberalno&tr#inog modela lorganizacije zdrav. sustava, aktivna politika prema nezaposlenima, funkcije socijalne pomoi, izravne subvencije,model univerzalne mirovine, temeljno naelo kapitalizacije,utjecaj globalozacije na nacionalnu dr#avu grupa ,2 univerzalne mirovine, temeljno naelo kapitalizacije mirovinskih fondova, tr#ino&liberalni model zdravstvenog osiguranja, kriza socijalne dr#ave >9&tih & to vlasnici kapitala #ele smanjiti i koje pretpostavke socijalne dr#ave se mijenjaju, demog. uzroci krize mirovinskog sustava, aktivna politika prema nazaposlenima, funkcije soc. pomoi, izravne subvencije, kriza mir. sustava zbog globalizacije i liberalizacije tr#ita kapitala, pretpostavke socijalne dr#ave i koje su se promjene dogodile..

Pitanja s rokova 1. Uz utjecaj modernizacijskih procesa, u drugoj polovici 20. stoljea ubrzane su promjene u obiteljskim strukturama u Hrvatskoj. bog kojih !initelja" 2. #to se podrazumijeva pod pojmom socijalna kohezija" $. %ako &chultz tretira ulaganje u djecu" '. %akvi su bili demogra(ski i gospodarski trendovi u zapadnoj )uropi do po!etka 1*+0.,ih" -. .a /to se odnose socijalna prava" 0. #to se podrazumijeva pod trans(ormacijom obitelji" +. 1irovinsku krizu produbila je i poveana nezaposlenost te promjene u strukturi rada. %oje su se promjene dogodile" 2. 3d sredine 1*+0.,ih na dijelu su tri osnovne komponente koje utje!u na tr4i/te rada i odnos prema nezaposlenosti. koje su to komponente dru/tvenih promjena" *. &ocijalna pomo ima dvije osnovne (unkcije. %oje su to (unkcije" 10. .avedite neke od mjera obiteljske politike.

, podru!ja socijalne politike , kriza socijalne dr4ave +0,ih 5vlasnici kapitala 4ele smanjiti...6. 1ijenjaju se koje pretpostavke socijalne dr4ave" , %riza mirovinskih sustava zbog globalizacije i liberalnih tr4i/ta kapitala. %ako u kontekstu toga globalizacija utje!e na dr4ave" , osnovno na!elo kod kapitalizacijskog modela mirovinskog sustava ,izravne stambene subvencije , kako &chultz gleda na ulaganje u djecu i /to je za njega ograni!eni resurs" , meki model mu/kog hranitelja , /to su socijalna prava ,sazrijevanje mirovinskog sustava , instrumenti pomoi dr4ave i dru/tva obitelji ,socijalna mobilizacija , utjecaj globalizacije na nacionalnu drzavu ,socijalne re(orme izme7u 2 svjetska rata ,socijalna dr4ava nakon 2. svjetskog rata ,(iskalne posljedice demogra(skog starena ,politika ranog umirovljenja ,za/to se dr4ava izdigla iznad institucionalnog minimuma u korist raspodjele treine nacionalnog dohotka"