PREVENTIVNE KONTROLE I 3 PRIMJERA Spreavaju nastanak nepravilnosti, odnosno pogreke ili rpijevare.

To su zapravo a priori kontrole koje djeluju u trenutku odvijanja neke aktivnosti ili tijekom izraavanja odreenih dunosti zaposlenika. Trokovno to su najisplativiji mehanizmi kontrole. Primjeri: odo renje svih vrijednosno znaajnih isplata s dva potpisa, odnosno potpisnika koritenje odo rene liste do avljaa usklaivanje ulaznih rauna s izvjetajima o primitku !primki" prije odo ravanja pla#anja do avljaa provjera raunske tonosti rauna prije pla#anja DETEKTIVNE KONTROLE I 3 PRIMJERA To su kontrole usmjerene detektiranju, odnosno otkrivanju nepravilnosti i pogreaka nakon njihova nastanka. $oe ju o aviti ovjek, tj ona moe iti oso na, ali i tehnika to je djelotvornije. Primjeri: priprema ankovnih izvjetaja i usklaivanje s poslovnim knjigama usklaivanje izvoda otvorenih stavaka do ivenih od do avljaa s evidentiranim plaanjima %iziko rojenje zaliha i utvrivanje zastarjelosti zaliha promatranje distri u&ije plaa na temelju testa TESTOVI INTERNE KONTROLE '. testovi upozorenja ili snimanja sustava (. testovi podudarnosti ili suglasja ). dokazni testovi *. dvonamjenski testovi Testovi upoznavanja ili snimanja sustava provode se u prelimenarnoj %azi upoznavanja poslovanja poduze#a i polazite su za o likovanje ostalih vrsta testova. + ino se provode tehnikom intervjua, kako i se do ile relevantne in%orma&ije o samom sustavu i kako i se revizor upoznao s temeljnim elementima sustava. Testovima podudarnosti ili suglasja eli se utvrditi primjenjuju li se ugraeni kontrolni mehanizmi u podruju koje se ispituje.

,okaznim testovima nastoji se utvrditi ostvaruju li se &iljevi interne kontrol NAELA IZ ETIKOG KODEKSA '. potenje (. o jektivnost ). povjerljivost *. strunost Potenje stvara povjerenje u pouzdanost njihove prosud e + jektivnost- moraju pokazati najve#u razinu pro%esionalne o jektivnosti u prikupljanju, o&jeni i prijenosu in%orma&ija o aktivnostima i pro&esima koji se ispituju Povjerljivost- moraju uvaavati vrijednost i vlasnitvo in%orma&ija koje primaju te ih ne smiju otkrivati i prenositi ez mjerodavnog naputka, ukoliko ne postoji pravna ili pro%esionalna o veza da se postupi drukije Strunost- moraju primjenjivati potre na znanja, vjetine i iskustva u pruanju usluga interne revizije DIJAGRAM TIJEKA, PREDNOSTI I NEDOSTACI ,ijagram tijeka je gra%iki prikaz aktivnosti koje se odvijaju prilikom izvrenja nekog posla. Prednosti: s neto iskustva lako se mogu pripremiti udu#i da su in%orma&ije prikazane u standardnom o liku, lako ih je pratiti i mijenjati op#enito osiguravaju da je sustav prikazan &jelovito, udu#i da se &ijeli tijek dokumenata mora predoiti od po#etka do kraja uklanja potre u za opsenim opisima i mogu znatno pridonjeti kod isti&anja znaajnih dijelova kontrole i ilo kojeg nedostaka sustava .edosta&i: takvi pristupi jednostavno su prikladni za opisivanje standardnih sustava. Postup&i koji se ave neuo iajenim transak&ijama moraju se dokumentirati uz koritenje opisnih iljeki teko je unijeti ve#e izmjene ez ponovnog &rtanja dijagrama moe se izgu iti vrijeme na o iljeavanje podruja koja nisu od revizijske vanosti

STANDARDI INTERNE REVIZIJE - VRSTE, TKO IH PROVODI I KAKO SE ODRAAVAJU NA INTERNE REVIZORE /odine '012. Svjetski institut internih revizora o javio je Standarde za pro%esionalno o avljanje interne revizije. 3ako se izravno radi o na&ionalnim standardima interne revizije, oni su danas nadna&ionalni, odnosno uo iajeno se nazivaju $eunarodni standardi interne revizije ili $eunarodni standardi za pro%esionalno o avljanje interne revizije. .akon sugestije meunarodne skupine eksperata +d ora za internu reviziju, podijeljeni u tri skupine i to '. Standardi o iljeja interne revizije (. Standardi o avljanja interne reviizje ). Standardi primjene. 4 sklopu 5rvatske zajedni&e raunovoa i %inan&ijskih djelatnika '002. godine osnovana je Sek&ija internih revizora, koja je (66'. godine usvojila 5rvatske standarde interne revizije. 5rvatske standarde interne revizije moemo podijeliti u ) temeljne skupine: '. +p#i standardi interne revizije (. Standardi organiza&ije i upravljanja internom revizijom ). Standardi o avljanja internom revizijom a svaka skupina ima jo i svoje razrede. INTERVJU, PREDNOSTI I NEDOSTACI 3ntervju je svako prikuljanje in%orma&ija o injeninom stanju sustava putem pojedinanog usmenog ispitivanja koje se ostvaruje kontaktom s ispitanikom. /lavne su prednosti intervjua u tome to ispitivanje ini %leksi ilnim postoji mogu#nost prilagoavanja individualnim zahtjevima osigurava se do ivanje povratnih in%orma&ija temeljem kojih se mogu modi%i&irati piranja i njihov redoslijed. /lavni nedostatak intervjua je u tome to iziskuje poprilino vremena i trokova.

ULOGA INTERE REVIZIJE U UPRAVLJANJU RIZICIMA 3nterni revizor ima pro%esionalnu o vezu i odgovornost iti podrka ili servis menadmentu u upravljanju rizi&ima, i to: pruaju#i neovisnu i o jektivnu o&jenu, odnosno uvjerenje o primjerenosti i uinkovitosti pro&esa upravljanja rizi&ima i internih kontrola u nekoj organiza&iji davanjem savjeta i sugestija pri de%iniranju naina identi%ika&ije i strategije upravljanja rizi&ima te davanjem prijedloga o mogu#nostima unapreenja pro&esa upravljanja rizi&ima i intenih kontrola u organiza&iji. RAZLIKA IZMEU INTERNE REVIZIJE I INTERNIH KONTROLA 3nterna kontrola je nadzor kojeg o likuje uprava poduze#a, vii menadment i oso lje. 3nterna revizija je neovisna %unk&ija pro&jenjivanja ustanovljena unutar organiza&ije koja ispituje i pro&jenjuje njezine aktivnosti kao servis te organiza&ije 7azlika izmeu interne kontrole i interne revizije tre a traiti u samom postupku djelovanja. S tim u svezi, prema postupku ispitivanja i uklanjanja nepravilnosti, unutarnji nadzor moe iti prethodni ili naknadni. Prethodni nadzor ostvaruje se kontrolom. 3nterna revizija je naknadni nadzor, prije svega %unk&ioniranja internih kontrola i ostvarenja poslovanja u skladu s usvojenim &iljevima PLAN PROVOENJA KOREKTIVNIH AKTIVNOSTI, TKO SASTAVLJA, ODOBRAVA I OBJASNI Plan provoenja korektivnih aktivnosti sastavljaju rukovoditelji organiza&ijskih jedini&a koje se ispituju, i to u suradnji sa svojim kolegama !ispitani&ima". 8 odo rava ga rukovoditelj odjela interne revizije. .............9+: ;3,3T3<<<<<<<<<<<<<<

UPITNICI O INTERNOJ KONTROLI, PREDNOSTI I NEDOSTACI Popis pitanja koje interni revizor koristi pri snimanju i &ojeni sustava intenrih kontrola. =rz i jednostavan uvid u kljune znaajke sustava. Prednosti: pomau internom revizoru pri snimanju i o&jeni sustava pomau pri utvrivanju i planiranju postupka interne revizije trajni zapisi o susatu intenih kontrola > stalni registar internih revizora in%orma&ije se osiguravaju u pisanom o liku. .edosta&i: ponekad su ograniavaju#i mogu#e nerazumijevanje postavljenog pitanja u upitniku ispunjavanje ponekad zahtijeva puno vremena ne odraavaju ljudsku dimenziju. DEFINICIJA INTERNE REVIZIJE I GLAVNA OBILJEJA 3nterna revizija je neovisna %unk&ija pro&jenjivanja ustanovljena unutar organiza&ije koja ispituje i pro&jenjuje njezine aktivnosti kao servis te organiza&ije. .jene temeljne znaake su: internu reviziju provode oso e zaposlene u poduze#u ije se poslovanje o&jenjuje radi se o neovisnoj %ink&iji ispitivanja, prosuivanja i o&jenjivanja, ez ikakvih ogranienja ili restrik&ije na prosud u internog revizora sve aktivnosti poduze#a spadaju u djelokrug rada internog revidiranja interna revizija organizira se kao podrka i pomo# menadmentu i organiza&iji u &jelini, pa je stoga savjetodavna !stoerna", a ne linijska %unk&ija poduze#a

PREDNOSTI I NEDOSTACI REVIZIJSKOG ODBORA Prednosti: pomae menadmentu u o avljanju njihovih dunosti ve#i stupanj neovisnosti revizije potie kvalitetu raunovodstva i revizije osigurava o jektivne %inan&ijske izvjetaje unapreuje komunika&iju izmeu revizora, vrhovnog i nieg menadmenta osigurava koordina&iju i pridonosi razvoju i opstanku poduze#a u udu#nosti .edosta&i: dijeljenje i raslojavanje upravnog od ora zadiranje u podruje odgovornosti menadmenta njegov rad zahtijeva dosta vremena i potie trokove njegovo djelovanje moe iti najmanje djelotvorno u osjetljivim podrujima gdje je najpotre nije ULOGA MENADMENTA U (NE) REAGIRANJU ?etiri su mogu#nosti !ne" reagiranja na revizorovo miljenje: '. predloene mjere su poduzete i pro lem je rijeen (. poduzete su predloene mjere, ali se njima ne rjeava pro lem ). menadment poduzima mjere, ali nije razumio preporuku revizora *. menadment ne poduzima mjere RIZIK I UPRAVLJANJE RIZICIMA 7izik je vjerojatnost nastanka nekog dogaaja koji #e imati posljedi&e na ostvarenje &iljeva organiza&ije. + ino se izraava u terminima posljedi&a i vjerojatnost nastanka. 7izik je vjerojatnost koja se do stanovite mjere moe predvidjeti i odrediti joj intenzitet. 4pravljanje rizi&ima je logina i sistematska metoda, odnosno pro&es identi%i&iranja, analiziranja, pro&jenjivanja, nadziranja i priop#avanja rizika povezanih s ilo kojom aktivno#u, %unk&ijom ili pro&esom na nain kojim se #e osposo iti organiza&iju za

mimiza&iju gu itaka i maksimiza&iju mogu#nosti. @%ikasno upravljanje rizi&ima je izvor dodastne vrijednosti za vlasnike i druge interesne skupine. Aa uspjeno upravljanje rizi&ima nije odgovoran odjel interne revizije ve# menadment poduze#a. 3nterni revizor ima pro%esionalnu o vezu i odgovornost iti podrka i servis menadmentu u upravljanju rizi&ima, i to: pruaju#i neovisnu i o jektivnu o&jenu, odnosno uvjerenje o primjerenosti i uinkovitosti pro&esa upravljanja rizi&ima i internih kontrola u nekoj organiza&iji davanjem savjeta i sugestija pri de%iniranju naina identi%ika&ije i strategije upravljanja rizi&ima te davanjem prijedloga o mogu#nostima unapreenja pro&esa upravljanja rizi&ima i intenih kontrola u organiza&iji.

CILJEVI INTERNE KONTROLE I OBJASNI Biljeve interne kontrole mogu#e je podijeliti na: operativne &iljeve in%orma&ijske &iljeve &iljeve usklaenosti ili podudarnosti. +perativni &iljevi > osiguranje uinkovitnosti i djelotvornosti poslovnih opera&ija. 3n%orma&ijski &iljevi > osiguranje pouzdanih %inani&jkih in%orma&ija u pro&esu poslovnog odluivanja. Biljevi usklaenosti ili podudarnost > usklaenost s politikama, pro&edurama, zakonima i drugim ogranienjima.

KRATKORONI I DUGORONI PLANOVI sadrava: vrijeme na koje se odnosi podruje revizije

SADRAJ PLANOVA

Aa razliku od godinjeg plana koji je operativnog znaenja, dugoroni plan naje#e

rojeve revizijskih projekata za svako podruje revizije rojeve revizijskih projekata u okviru projekata pojedinih podruja revizije

 planirano vrijeme o avljanja revizije po godinama i rpojektima te unutar njih po potprojektima

4 sadrajnom smislu, godinji plan interne revizije mora: utvrditi prirodu rpojekta revizije tako da u detalje de%inira ono to se mora ostvariti odrediti potre no oso lje za ispravnu proved u revizije. Plan ukljuuje roj projekta, sam projekt, podrulje o kojem se radi i proraunski odreen roj radnih dana predvidjeti trokove za godinu, ukljuuju#i putne trokoje koje su u vezi s projektima revizije predvidjeti vrijeme potre no za proved u rpojekta, ukljuuju#i naknadne preglede i pisanje izvje#a. ?esto #e iti potre no predvidjeti vrijeme za naknadne radnje koje se provode prema preporu&i, a u &ilju ispravljanja pogreaka

OBJASNI PROCES PLANIRANJA INTERE REVIZIJE odg ti je u knjizi na str ))*C)*6 prem da ja mislim ako mi se pojavi ovo pitanje napisat sljede#e: Pro&es planiranja interne revizije naje#e o uhva#a sljede#e aktivnosti: '. utvrivanje &iljeva i djelokruga rada interne revizije (. prikupljanje in%orma&ija o ativnostima koje se ispituju ). utvrivanje potre nih resursa za o avljanje interne revizije *. suradnju svih pojedina&a koji i tre li iti upoznati s o avljanjem interne revizije D. provoenje ispitivanja na mjestu dogaaja radi upoznavanja aktivnosti i ugraenih kontrola, odnosno identi%ika&ije podruja revizije te radi do ivanja o razloenja i sugestija ispitanika E. razvijanje programa revizije 1. utvrivanje kako, kada i kome priop#iti rezultate revizijskog ispitivanja

2. pri avljanje odo renja plana interne revizije

RAZLIKA IZMEU EKSTERNE I INTERNE REVIZIJE

PITANJA S DEKANSKOR ROKA ---ESEJSKA 1. ta su interne kontrole, koja su njena glavna obiljeja i objasni razliku izmeu interne revizije i internih kontrola 2. objasni sustavni ristu obavljanja interne revizije !"#" $%&A!JE '. objasnite (unk)ioniranje ra*lanjivanja rema o+jela interne revizije rema uslugama, rema korisni)ima i kombina)ijom nave+enih kriterija !"#" $%&A!JE !A,"$-!A 1. rogramom revizije utvruje se 2. o+jela revizije rema tijelu koje rovo+i is itivanje '. o+jela revizije rema o+ru*ju is itivanja .. interne ra*unovo+stvene kontrole osiguravaju /. nave+ite *etiri kvantitativna obiljeja 0ima ih /1 2. nave+i . rimjera reventivne kontrole 3. kontrolni ostu )i u o+sustavu nabave 4. miljenja interne revizije 5. vrste internih kontrola $%&A6%7E !A 8A"K9-:%#A!JE 1. o+ nave+enih koji su minimalni sa+rajni elementi izvje;a interne revizije 2. o+jela internog na+zora '. ka+a eksterni revizor ro)jenjuje ro(esionalnost internog revizora on razmatra .. temeljne vrste revizijskih testova /. onemogu;avanje ristu a +okumentima i imovini neovlatenim osobama su jo su bila ' itanja al ih se ne sje*am osim +a su bila zbunjuju;a