1. Za vrijeme krize socijalne drave, to su vlasnici kapitala htjeli smanjiti? Trokove rada, plae, poreze i doprinose. 2.

to Schultz misli o ulaganjima u djecu, to se smatra oskudnim resursom? Shultz misli da su trokovi za djecu ulaganje u budunost i investicija jer se poveava potranja za kvalitetnom djecom i dijelom odraslih. Kvalitetno stanovnitvo (u smislu znanja i vjetina koje posjeduje, a koje se ne mogu kupiti na trzitu ili prenijeti na drugoga kao dar) je oskudan resurs i trajno dobro pa je i ulaganje u njega investicija, a ne troak. 3. to se dogodilo sa socijalnom dravom nakon 2. svjetskog rata? Socijalna drava nakon II. svj rata se iri. Drave su shvatile kako drava mora biti ta koja jami osiguranje temeljnih ivotnih potreba. Dravna intervencija je poeljna. Do 70-ih se socijalna politika gleda kao dio fiskalne politike, u 70-im to razmiljanje zamijenjuje neoliberalna ekonomija. Zbog naftnih okova i proraunskih deficita drave poinju sa rezanjem socijalnih trokova i sve vie toga preputaju tritu. 4. Fiskalne posljedice demografskog starenja? Raste udio javnih trokova u financiraju mirovinskog sustava pa raste javni dug. Pogorava se indexs ovisnosti (a on se pogorava jo vie od 2010. kada baby boom generacija odlazi u mirovinu). 5. Instrumenti drave i drutva za pomo obitelji. Novac, usluge, vrijeme, djeji doplatak, porezne olakice, davanja vezana za stambene trokove, davanja ili usluge kojima se smanjuju trokovi zdravstvene zatite, davanja i usluge kojima se smanjuju trokovi za predkolsku i kolsku skrb o djeci. 6. to je cilj politike ranog umirovljenja? Nastojalo se osloboditi radna mjesta za mlade kvalificirane ljude koji nemaju radnog iskustva. 7. 3 kriterija nezaposlenosti. nezaposlen je onaj ovjek koji je bez plaenog rada koji je spreman raditi koji se nastoji zaposliti unutar odreenog vremenskog razdoblja 8. Utjecaj globalizacije na nacionalnu dravu. Utjecaj globalizacije i liberalizacije kapitala utjecao je na krizu mirovinskih sustava na nain da je dolo do smanjenja kompetencija nacionalne drave jer poduzea koja sada imaju veliku financijsku mo vre pritisak na dravu s ciljem smanjenja socijalnih trokova, budui da ti razni socijalni doprinosi poskupljuju radnu snagu, samim time i trokove poslovanja pa im time smanjuju profit.

9. to se podrazumijeva pod transformacijom obitelji? Sve manje ljudi brak vidi jedinim oblikom ivota mukrarca i ene, izjednaavanje branih i izvanbranih zajednica, porast broja dogovornih izvanbranih zajednica, dolazi do rasta broja djece roene izvan braka, porast broja razvoda, vie jednoroditeljskih obitelji, porast broja samakih kuanstava, smanjena privlanost viegeneracijskih obitelji.. Na te promjene utjee zapoljavanje ena, part -time zapoljavanje, opadanje stope fertiliteta... 10. Izravne subvencije kod socijalnog stanovanja? subvencije najamnine snienje najamnine pomo pri kupnji stana ili poboljanju uvjeta stanovanja proizvoake subvencije subvencije kamata na stambene kredite subvencije stambene tednje gradnja socijalnih stanova 11. Promjene u socijalnoj politici poslije II. svjetskog rata. intenzivna industrijalizacija i urbanizacija druga industrijska revolucija snaan radniki pokret na Zapadu poveanje broja korisnika socijalnog osiguranja znaajni dogaaji koji su bitno obiljeili socijalnu politiku bili su velika ekonomska kriza, II. svjetski rat ojaao je dravni intervencionizam u ekonmskoj i socijalnoj sferi zapadnih zemalja snaan uspon socijalne drave, porast dravne redistribucije i via razina socijalnih prava dolazi do brzog ekonomskog rasta na transformaciju socijalne drave tijekom posljednje etvrtine 20.st najvie su utjecale globalizacija i drutvene promjene 12. Osnovno naelo kod kapitalizacijskog modela mirovinskog sustava? Temeljno naelo jest da osiguranici izdvajaju doprinose koji se ulau s ciljem ostvarivanja dobiti. Osiguranici dobivaju mirovine kada prestanu raditi uveane za ostvarenu dobit. Osiguranici snose rizik poslovanja KMF-a. Posluje se po naelima profitabilnosti, ali i sigurnosti. 13. to poduzea trae od drave da smanji? Trae smanjenje socijalnih trokova zato to oni poveavaju cijenu radne snage.

14. Kakvi su bili demografski i gospodarski trendovi u zapadnoj Europi do poetka 1970.-ih? Gospodarska obiljeja - naftna kriza 1970-ima izazvala je deficite zbog ega su mnoge zemlje krenule s rezanjem socijalnih trokova. Keynesijanska doktrina dravne intervencije zamijenjena je neoliberalnom ekonomskom misli. Drava vie nije bila izravni imbenik razvoja. Demografska obiljeja - baby boost u 70-ima i 80-ima. To je znailo smanjenje totalne stope fertiliteta, smanjenje nupcijaliteta, porast divorcijaliteta. Ove promjene su uglavnom uzrokovane zapoljavanjem ena zbog ekspanzije part-time poslova. 15. Mirovinsku krizu produbila je i poveana nezaposlenost te promjene u strukturi rada. Koje su se promjene dogodile? Tehnoloka revolucija je uzrokovala "proizvodnju suvinih ljudi" (sve manje ljudi je potrebno u proizvodnji). Poveana nezaposlenost je razlog produenog kolovanja zbog ega mladi kasnije stupaju u radni odnos. 16. Od sredine 1970.-ih na dijelu su tri osnovne komponente koje utjeu na trite rada i odnos prema nezaposlenosti. Koje su to komponente drutvenih promjena? U razvijenim zapadnim zemljama dogodio se prijelaz na postindustrijsku ekonomiju, koja je obiljeena brzim rastom uslunim djelatnosti i razvojem informacijskih tehnologija Globalizacija koja je dobila silan zamah, izazvala je veliku pokretljivost kapitala Velike su se promjene desile u demografskoj strukturi. U svim razvijenim zemljama osjetno se poveava udio starog stanovnitva, a istovremeno se smanjuju stope nataliteta 17. Kriza socijalne drave 70-ih (vlasnici kapitala ele smanjiti...). Mijenjaju se koje pretpostavke socijalne drave? 18. Kriza mirovinskih sustava zbog globalizacije i liberalnih trita kapitala. Kako u kontekstu toga globalizacija utjee na drave? Multinacionalne kompanije rade pritisak na nacionalne drave da smanje socijalne izdatke unutra kojih su i izdaci za za mirovine, s obzirom da nacionalna drava kao takva gubi snagu. Kompanijama je u interesu smanjiti trokove rada na taj nain i poveat profit. 19. Demografske promjene koje uzrokuju krizu mirovinskih sustava? U prvom redu dolazi do starenja populacije do koje dolazi zbog produljenja prosjenog ivotnog vijeka (starenje odozgo) i raanja sve manje djece. Dolazi i do opadanja stope fertiliteta (starenje odozdo).

20. Zato se drava izdigla iznad institucionalnog minimuma u korist raspodjele treine nacionalnog dohotka? Zbog: pritiska niih socijalnih slojeva sposobnosti i nainu rjeavanja socijalnih problema, dravne administracije u identificiranju porasta znaenja dravne birokracije smanjenog znaenje socijalne mobilizacije koju su provodile politike partije i sindikati porasta znaenja intelektualaca reformatora 21. Sazrijevanje mirovinskog sustava. Do sazrijevanja mirovinskog sustava doi e kada baby boom generacija (oni roeni 50ih i 60ih) budu u godinama za odlazak u mirovinu budui da e se jo vie naruiti ve sada naruen index ovisnosti umirovljenika o zaposlenima, taj omjeri izmeu mlaeg (koji plaaju doprinose za mirovninsko osiguranje i razne druge) i starijeg kontingenta (korisnika mirovinskog sustava) stanovnitva. 22. Uz utjecaj modernizacijskih procesa, u drugoj polovici 20. stoljea ubrzane su promjene u obiteljskim strukturama u Hrvatskoj. Zbog kojih initelja? Gospodarske i poitike promijene (rat, prelazak na trinu ekonomiju...), iseljavanje stanovnitva iz zemlje, odlazak na rad u okolne zemlje, odlazak ljudi iz sela u gradove, porast broja gradskog stanovnitva, forsirana deagrarizacija i deruralizacija. 23. to se podrazumijeva pod pojmom socijalna kohezija? Socijalna kohezija podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar drutva kao cjeline. Socijalna kohezija takoer indicira sposobnost drutva da osigura odreenu razinu dobrobiti svim svojim lanovima, da smanji socijalne r azlike i izbjegne polarizacije. 24. Na to se odnose socijalna prava? Socijalna prava su prava definirana u zakonima i propisima; ona omoguavaju zadovoljavanje socijalnih potreba pojedinca i skupine, promiu socijalnu koheziju i solidarnost. Preciznije reeno, socijalna se prava odnose na socijalnu zatitu, stanovanje, zaposlenost, zdravstvenu zatitu i obrazovanje. 25. Socijalna pomo ima dvije osnovne funkcije. Koje su to funkcije? izbjei stanje krajnje materijalne oskudice te sprijeiti marginalizaciju i socijalnu iskljuivost pozitivno-trebalo bi poduzeti mjere rdai olakavanja i poticanja individualnog razvoja korisnika i njihovog socijalnog ukljuivanja. Negativno socijalna pomo treba minimizirati gubitak inicijative u traenju plaenog zaposlenja te gubitak osjeaja individualne ili obiteljske odgovornosti

26. Podruja socijalne politike. Djelovanje socijalne politike koncentrirano je oko tzv.sekundarne distribucije dohotka, bilo posredne, bilo neposredne. Glavni instrumenti socijalne politike su: transferi, usluge, te pravna regulativa. mirovinski sustav sustav zdravstvene zatite politika zapoljavanja i osiguranja nezaposlenih obiteljska politika socijalna pomo stambena politika 27. Meki model mukog hranitelja. model dvaju hranitelja (vedska) 60-ih i 70-ih godina ena se u znaajnoj mjeri preobrazila od ovisnog u punopravnog lana obitelji ovaj model daje jednaka socijalna prava svim odraslima koji ovise o tritu rada na temelju ovog modela ene su izile na trite rada ali su uglavnom zaposlene u skrbnikim i uslunim poslovima izvan kue meutim francuski model eni nudi vie od vedskog modela vrednovanje neplaenog rada i zaposlenosti odreuju poloaj ene u dananjem sustavu 28. Socijalna mobilizacija. Dostignue socijalne politike vidljivo je kroz rezultat borbe siromanih slojeva stanovnitva, prije svega radnike klase, za poboljanje njihovog poloaja. Radniki i drugi siromani slojevi stanovnitva kroz primarnu distribuciju dobivaju nerazmjerno malen dio nacionalnog bogatstva, pa socijalnom borbom i raznim vrstama pritisaka uspijevaju ishoditi sekundarnu raspodjelu dohotka koju kroz socijalnu politiku u njihovu korist obavlja drava. Uvjerljivost socijalne mobilizacije umanjuje prigovor da se radi o naknadno uspostavljenoj vezi izmeu radnike mobilizacije i napredovanja socijalne politike. 29. Socijalne reforme izmeu 2 svjetska rata. Weimarske Republike u Njemakoj, Narodnog fronta u Francuskoj i socijaldemokratske vladavine u vedskoj, u povijesti vedske socijalne politike uspostavljena je crveno zelena koalicija seljaci su bili zainteresirani za dravne subvencije u Velikoj Britaniji seljatvo je razbijeno u ranoj fazi industrijalizacije, u srednjoj i junoj Europi znaajnu ulogu u mobilizaciji ima socijalni katolicizam lijeve partije trae redistribuciju dohotka prema niim slojevima preko dravnog aparata

30. Objasni sustav univerzalnih mirovina. Podrazumijeva mirovinska davanja starim ljudima iznad odreene dobi ili pak invalidima, bez obzira jesu li bili zaposleni ili uplaivali doprinose, a mirovine se financiraju porezima. Uvjet za dobivanje je graanski status, a ne zaposlenost ili uplaeni doprinosi. Glavnim promotorom se smatra britanski socijalni reformator Beveridge. Ovaj model nastaje krajem 19. i poetkom 20.st. 31. Objasniti liberalano-trini model zdravstvenog sustava. Ovdje je naglasak na tritu, privatnom osiguranju i osiguranim rizicima. Karakteristian je za SAD, Irsku te zemlje Latinske Amerike. Sve je preputeno tritu. Doprinosi se uplauju u privatne fondove koji pokrivaju osigurane rizike. Karakteristika ovog sustava nisu samo djelomino osigurani rizici, ve i veliki udio neosiguranog stanovnitva. Ovaj model je najloiji s aspekta nejednakog pristupa zdravstvenom sustavu te loijih pokazatelja, pogotovo za siromanije kategorije stanovnitva. 32. Aktivna politika prema nezaposlenima. u irim razmjerima aktivna politika je prvi put primijenjena na New Deal-u u SAD-u. nakon II. Svjetskog rada u mnogima su se zemljama razvile kompleksne aktivne politike na tritu rada s ciljem zapoljavanja nezaposlenih (skandinavske zemlje) aktivne mjere podrazumijevaju 3 temeljne vrste dravne intervencije na tritu rada: 1. POSREDOVANJE 2. OBRAZOVANJE ZA TRITE RADA 3. NEPOSREDNO STVARANJE RADNIH Aktivne mjere, kao savjetovanje za rad, obrazovanje i privremeni rad, tendiraju da budu skuplji od davanja nezaposlenima, ali mogu smanjiti trajanje nezaposlenosti i podii produktivnost.