Demografskosocijalni razvoj

Socijalna politika temeljni pojmovi

- nema jedinstvenog stava oko sadraja pojma socijalna

politika, - sadraj uvjetovan razliitim naslijeem i praksom izmeu pojedinih zemalja, - davanje naknada i usluge to ima neposredan utjecaj na blagostanje graana (Marshall), - socijalna politika podrazumijeva socijalna davanja koja su redistributivna a ima ekonomske i neekonomske ciljeve (Titmuss, 1974.). -Cole (1986.) dri da je socijalna politika promiljen nain pronalaenja sredstava za rjeavanje socijalnih problema.

 Ginsburg (1992.) dri da je pojam socijalne politike nije nita drugo doli opisivanje dravne akcije u podruju osobnog i obiteljskog dohotka, zdravstvene zatite, stanovanja, edukacije i izobrazbe kao i usluga osobne skrbi. Pri definiranju socijalne politike bitna su znaajka DOHODOVNI TRANSFERI. To je potpora zaposlenih onima koji su iskljueni iz svijeta rada zbog dobi, bolesti, obiteljskih odgovornosti i neuspjeha na tritu rada (Decon, 1997.). Razlike u poimanju socijalne politike u Velikoj Britaniji i kontinentalnim europskim zemljama: u Velikoj Britaniji (Titmuss) individualistiko socijalna politika promicanje individualne dobrobiti graana. u europskom kontinentalnom krugu socijalno se odnosi na kolektivnu dobrobit dok je individualna na drugom mjestu.

Socijalna politika (Puljiz, 2005.):

Socijalna politika je organizirana djelatnost drave i drugih drutvenih imbenika kojima je cilj: prevladavanje socijalnih rizika, pomo siromanima i socijalnim skupinama, ujednaavanje ivotnih ansi, unaprjeivanje socijalne dobrobiti graana. Socijalna politika temelji se na: solidarnosti, socijalnoj pravdi, jednakosti, socijalnoj sigurnosti, socijalnoj koheziji. Instrumenti socijalne politike: zakoni, propisi, programi i mjere za njenu praktinu primjenu

Pojam i znaenje socijalne politike razliite zemlje U anglosaksonskim i skandinavskim zemljama koristi se pojam politika dobrobiti (Welfare Policy) U Velikoj Britaniji koristi se i pojam socijalna administracija (Social Administration. U Njemakoj se koristi termin Socialpolitik ali ima ire znaenje od srodnog termina u Velikoj Britaniji. U Francuskoj socijalna politika (la politique sociale) U SAD se termin socijalna politika gotovo ne upotrebljava i socijalna politika u ovoj zemlji ima ue znaenje. U SAD-u se govori o sustavu socijalne dobrobiti (social welfare system) namijenjen siromanim graanima, unutar kojeg vano mjesto ima javna dobrobit (public welfare). Vie se govori o programima, a manje o procesima.

Socijalna drava (welfare state)

Termini social polisy i welfare state razilaenja da li su to sinonimi. Socijalna drava ima specifinu historijsku (poslijeratnu) i politiku (institucionalnu) konotaciju. Socijalna politika usmjerena djelatnost drave na socijalnom podruju. Socijalna drava razvila pravno-institucionalni okvir za djelovanje na socijalnom polju. Pod pojmom socijalna drava podrazumijeva se drava koja je na sebe preuzela odgovornost za osiguranje osnovnih egzistencijalnih prava svojih graana. Njemaka Socialstaat je po obvezatnosti i izdanosti iznad anglosaksonske Welfere State. U francuskom jeziku za socijalnu dravu koristi se neobian pojam LEtat providence, ili drava-providnost ili skrbna drava- pojam su osmislili liberalni francuski mislioci i politiari u 19. stoljeu izraavajui zazor prema dravnom paternalizmu.

Socijalna prava
Definirana su zakonima i propisima: omoguuju zadovoljavanje socijalnih potreba pojedinaca i skupina, promiu socijalnu koheziju i solidarnost. Socijalna se prava odnose na: socijalnu zatitu, stanovanje, zaposlenost, zdravstvenu zatitu i obrazovanje. Socijalna prava graanima jame zadovoljavanje temeljnih egzistencijalnih potreba.

Socijalna pravda
Pojam pravda u ovom se sluaju odnosi na raspodjelu resursa odnosno ansi u drutvu ili u socijalnoj zajednici. U raspodjeli resursa koriste se tri kriterija: prava, zasluge, potrebe. John Rawls smatra da se ekonomske i socijalne nejednakosti u drutvu mogu opravdati jedino po uvjetom da su svi ljudi imaju jednake anse (naelo jednakih ansi). Nejednakosti se mogu opravdati jedino onda kada one doprinose poboljanju poloaja najugroenijih lanova drutva (naelo diferencijacije).

Socijalna pravda u postindustrijskom drutvu: 1. Borba protiv siromatva ne samo zbog ekonomske nejednakosti ve stoga to siromatvo ograniava samostalnost i samopotovanje. 2. Oblikovanje najviih standarda obrazovanja dostupnog svima. 3. Zaposlenje svima koji su voljni i sposobni. 4. Socijalni sustav koji osigurava zatitu i dostojanstvo. 5. Ograniavanje nejednakosti prihoda i bogatstva ako oni sprjeavaju ostvarenje prva etiri cilja ili ugroavaju drutvenu koheziju

Cilj mjera (prema Rawalsu):

unaprjeivanje obrazovanja, smanjivanja razlika u bogatstvu oporezivanjem nasljedstva i darovanja, jamstvima socijalnog minimuma za sve graane. To se postie: raspodjelom obiteljskih dohodaka, opom zdravstvenom zatitom, zatitom u sluaju nezaposlenosti, dodatkom na prihod siromanih u vidu negativnog poreza. Drugi dre da prirodne nejednakosti treba ispravljati redistribucijom dohotka.

Socijalna kohezija

podrazumijeva povezivanje i integraciju pojedinaca i skupina unutar drutva kao cjeline, sposobnost drutva da osigura dobrobit svim svojim lanovima, smanjivanje socijalne razlike i izbjegavanje polarizacije drutva. Jen Jenson(1998.) izdvaja pet dimenzija socijalne kohezije: -pripadnitvo -nasuprot izolaciji, - ukljuenost nasuprot iskljuenosti, - participaciju- nasuprot pasivnosti, - priznanje nasuprot odbacivanju, - legitimnost nasuprot nelegitimnosti.

Socijalna sigurnost, socijalna zatita, socijalno osiguranje Socijalna sigurnost

U irem znaenju: socijalna sigurnost stanje gdje su graani osjedaju sigurni pred rizicima, za socijalnu sigurnost vani su zaposlenost, obitelj, socijalna mrea i dravna akcija. U uem znaenju: sustav odravanja dohotka i zadovoljavanje egzistencijalnih potreba graana.

Tri osnovna elementa socijalne sigurnosti:

socijalno osiguranje obvezno ili dobrovoljno, socijalna pomod pomod za podmirenje osnovnih ivotnih potreba financira se iz poreza, univerzalna davanja koja pripadaju graanima temeljem statusa dravljanstva ili boravka u nekoj zemlji gdje su ukljueni pripadnici rizinih skupina: djeji doplatci, nacionalne mirovine, davanja hendikepiranima

 Socijalna zatita
iri pojam od socijalne sigurnosti: Obuhvada mjere koje poduzima drava radi zatite od glavnih ivotnih rizika: bolest, materinstvo, nesreda, smrt, starost, nezaposlenost..

Socijalno osiguranje
Socijalno osiguranje obuhvada naknade i usluge koje se stjeu temeljem zaposlenosti, odnosno pladanjem doprinosa od strane osiguranika ili poslodavaca u fondove osiguranja od odreenih socijalnih rizika: u kontinentalnim europskim zemljama socijalna sigurnost se gotovo podudara sa socijalnim osiguranjem, programi socijalne sigurnosti mogu se financirati ne samo doprinosima nego i porezima, u Velikoj Britaniji i nekim skandinavskim zemljama, porezima se financira dio mirovina, djeji dodaci i socijalna pomod, u zemljama koje se naslanjaju na njemaku tradiciju porezima se financiraju univerzalni djeji dodaci i socijalna pomod.

Socijalna i ekonomska politika

Analiza stogodinje povijesti socijalne politike pokazuje: cijelo se vrijeme njena funkcija svodila na: 1) upravljanje tenzijama izazvanih razvojem kapitalizma, 2) preuzimanje opdih trokova razvoja koji su neprestano rasli, U ekonomskoj politici sve do 1970-ih dominirao je dravni intervencionizam u ekonomski i socijalni ivot (kenzijanizam). Tada se socijalna politika tretirala kao dio fiskalne politike: porezi, trokovi, davanja. Od 1970-ih sve donedavno dominirao je neoliberalni ekonomski koncept i vjera da trite najbolje maksimiziran profit. pad socijalistikog sustava i globalizacija oblikovali su privid o svemodi trita, sadanja, gotovo sveopda, ekonomska kriza ponovno prividno ??? uvodi dravni intervencionizam. Da li je to prolazno?

Podruja socijalne politike

Pojednostavljeno: djelovanje socijalne politike koncentrira se oko sekundarne distribucije dohotka, izravno ili neizravno, glavni instrumenti socijalne politike su transferi, usluge te pravna regulativa. Naknada je davanje koje stjeu zaposlenici, temeljem uplate doprinosa u fondove socijalnog osiguranja, u sluaju nastupa osiguranog rizika: bolest, invalidnost, starost, smrt hranitelja, nezaposlenost: razne vrste mirovina, naknada za nezaposlenost, bolovanje, nesrede na poslu, invalidnost i sl. Davanje temeljem prevencije/kompenzacije nastoje se sprijeiti nastup nepovoljne socijalne situacije (zaposlenost nije pravni titulus za stjecanje socijalnih davanja): djeji i drugi obiteljski doplatci, univerzalne temeljne mirovine, davanja hendikepiranima..

 Javna socijalna pomod dodjeljuje se graanima koji po drugim osnovama ne mogu ostvariti potrebna sredstva za ivot, socijalna pomod je nasljednica milosra. Usluge Osim neposrednim transferima socijalna se politika realizira uslugama: zdravstvena zatita, obrazovanje, institucionalna skrb, zbrinjavanje djece, Usluge su neka vrsta prikrivenih novanih transfera. Porezna politika je komponenta socijalne politike jer razliitim stopama utjee na standard graana. Podruja socijalne politike: mirovinski sustav, sustav zdravstvene zatite, politika zapoljavanja i osiguranja nezaposlenih, obiteljska politika, socijalna pomod, stambena politika.

Drava zatitnica i socijalna prava Feudalna drava bila je definirana neposrednim podlonitvom kmetova feudalcu a feudalci su imali vazalski odnos prema kralju kao vrhovnom feudalcu Moderna drava na Zapadu konceptualizirana je u vremenskom rasponu izmeu 14. i 18. stoljeda. Drava titi individuu na dva naina: pravo na ivot, pravo na vlasnitvo. U dravama kasnog srednjeg vijeka radi zatite sigurnosti individue poduzimaju se i mjere protiv skitnica i prosjaka: u to vrijeme prosjaci i skitnice spadaju u obveze crkve, kako javno siromatvo raste tako drava postupno preuzima skrb ali i represiju nad prosjacima i skitnicama. S procesom industrijalizacije rastu i socijalni problemi srednjevjekovno milosre zamjenjuje se pravom na dravnu pomod, razvoj statistike daje temelj za upravljanje rizicima.