Iskopom tunelskog profila nastaje sekundarno stanje naprezanja u masivu podzemlja to jest dolazi do koncentracije naprezanja uz otvor.

Primarnom podgradom kao nosivom konstrukcijom spreavamo pokretanja masiva prema otvoru. Velike deformacije i kolapsi sustava javljaju se u sluaju nedovoljne otpornost primarne podgrade (mlazni beton, elina sidra, armaturne mree, elini i reetkaski lukovi). Kod proboja tunela vana je dobra procjena uvjeta na elu iskopa, usvajanje prikladnih metoda proboja i odgovarajudih mjera podgraivanja u svrhu stabilizacije otvora. Mlazni beton armiran elinim mreama predstavlja uobiajeni nain izvedbe primarne podgrade koja ved u ranoj fazi stvrdnjavanja prati pomake masiva. Mreasta armatura svojim vibriranjem nastalim udarom mlaznog betona dodatno rastresa mlazni beton tijekom ugradnje ime se smanjuje kompaktnost i adhezija s povrinom otvora tunela. Djelovanje podgrade poinje ved tijekom procesa vezanja uz u pravilu nepoznate i promjenljive konstitutivne zakone. Vjerojatno niti jedna druga konstrukcija iz oblasti graevinarstva nije opteredena s toliko teko odredivih faktora o kojima ovisi njezina stabilnost kao to je upravo primarna podgrada tunela. Numeriko modeliranje interakcije masiva i podgrade vezano je uz niz pretpostavki. Ciljevi predloenog projekta su uporaba novog kompozitnog materijala podgrade betonske matrice s duktilnim vlaknima, razrada prorauna podgradnih sustava u graninim stanjima i interakcije podgrade i masiva uz uvaavanje relevantnih mehanikih karakteristika. Primjena mlaznog betona armiranog polipropilenskim vlaknima u hrvatskoj tunelogradnji predstavlja ekonominije i racionalnije podgraivanje. Kao rezultati ovog istraivanja oekuju se nove spoznaje o ponaanju podgradnih sustava u graninim stanjima, prije svega novog kompozitnog materijala podgrade to bi pridonijelo napretku te grane graevinarstva kod nas. Povratna analiza ponaanja spregnute konstrukcije (masiv-podgrada) u graninim stanjima, usporedba numerikih prorauna i terenskih mjerenja, konvergencija profila tijekom iskopa tunela. Najznaajniji pokazatelji u tunelogradnji su uz traenu sigurnost svakako vremenski i ekonomski pokazatelji. Primjena novog kompozitnog materijala podgrade u tunelogradnji omogudila bi vremensko smanjenje jednog ciklusa u iskopu tunela to u konanici dovodi do smanjenja trokova izgradnje uz jednaku sigurnost

http://bs.scribd.com/doc/151323983/podzemne-tunel

trojni iskop tunela

Alati i strojevi, Graevina

Iskop tunela zahtijeva opsene radove, a samim time i prikladnu sofisticiranu mehanizaciju. Donosimo vam kratak opis i podjelu strojeva za iskop tunela.Ovisno o konstrukciji, strojevi se dijele na: -strojevi za iskop u punom profilu (krtice) -strojevi sa pokretnom glavom -strojevi za buenje -strojevi za buenje prema gore Ovisno o tome koristi li se ili ne koristi tit, dijele se na: -strojevi sa titom -strojevi bez tita Ovisno o materijalu u kojem se kopa tunel: -strojevi za iskop stijena -strojevi za iskop u zemljanim materijalima tit je elini cilindar koji ima promjer tunela i pod ijom se zatitom vri iskop. Koristi se za iskop tunela u tekim geotehnikim uvjetima kada je teko osigurati stabilnost nepodgraenog tunela

(ela, kalote, balote bokova). tit se u tunelogradnji prvi put koristio za prolaz ispod rijeke Temze u Londonu 1823. godine (tit je patentirao Brunel 1818.). Gotovo redovito, konana obloga tunela se ugrauje ispod tita tako da je materijal u kojem se kopa tunel vidljiv iskljuivo na elu tunela. Kod cestovnih i eljeznikih tunela, obloga se sastoji od prefabriciranih betonskih elemenata dok kod mikrotunela obloga moe biti od betona koji se ugrauju na licu mjesta po principima klizne oplate.

tit moe biti: -otvoren -zatvoren Pod otvorenim se titom podrazumijeva tit koji je otvoren prema elu iskopa. Iskop se kod ovih titova vri runo ili strojno (glodai, bageri, sekundarno miniranje i slino). Ako se pojavi problem prodora podzemne vode, izvodi se tit sa komprimiranim zrakom. Ovaj tit radi na istom principu kao i kesoni za iskop temelja ispod nivoa podzemne vode. Otvoreni titovi esto imaju eline ploe za podupiranje ela iskopa kad je elo nestabilno.

Zatvoreni se tit koristi iskljuivo sa strojevima za iskop tunela u punom profilu. Tada je tit sastavni dio konstrukcije stroja. Na elu tita se nalazi rotirajuda rezna glava koja vri iskop. Stabilnost

ela se obino osigurava bentonitnom suspenzijom koja popunjava prostor rezne glave ili u posebnim sluajevima samo iskopano osigurava stabilnost ela.

Strojevi za iskop u punom profilu (krtice) U posljednji 20 godina izgradnja tunela strojevima za iskop punog profila doivjela je enorman razvoj. Strojevi za iskopu punom profilu mogu napredovati 150 m na dan, 500m na tjedan, 2km na mjesec ili ak 15km na godinu! Meutim nepredvieni teki geoloki uvjeti mogu zaustaviti napredovanje strojeva u dugom vremenskom periodu. Na projektu Madrid M30, postignut je uinak Herrenknecht strojem od 500m na mjesec. Trenutno najvedi stroj za iskop tunela u punom profilu je stroj njemake marke Herrenknecht promjera 15,43 m koji radi na iskopu tunela duljine 9km koji povezuje otoke Changxing i Pudong u Kini. Obino se misli da stroj za iskop tunela u punom profilu moe kopati samo tunel krunog poprenog presjeka. Meutim, koriste se i strojevi koji kopaju eliptini popreni presjek, kod kojih rezna glava nije okomita na os stroja. Takoer, kombinacijom vie strojeva u jednu cjelinu, dobiju se razliiti oblici poprenog presjeka tunela.