REKURZIVNE RELACIJE II

() 12. prosinca 2011. 1 / 18

LINEARNE HOMOGENE REKURZIVNE RELACIJE S KONSTANTNIM
KOEFICIJENTIMA - VI

SESTRUKI KORJENI
() 12. prosinca 2011. 2 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Teorem 5
Neka su x
1
, x
2
, . . . , x
t
svi razliciti korjeni karakteristicne jednadzbe rekurzivne
relacije
a
n
= c
1
a
n1
+ c
2
a
n2
+. . . + c
r
a
nr
, n r
te neka je x
i
korjen kratnosti v
i
, i = 1, . . . , t. Tada je partikularno rjesenje te
rekurzije koje odgovara korjenu x
i
, i = 1, 2, . . . , t, dano sa
a
(i )
n
=
(i )
1
x
n
i
+
(i )
2
nx
n
i
+. . . +
(i )
v
i
n
v
i
1
x
n
i
= (
(i )
1
+
(i )
2
n +. . . +
(i )
v
i
n
v
i
1
)x
n
i
gdje su
(i )
j
neke konstante.
Opce rjesenje te rekurzije dano je sa
a
n
= a
(1)
n
+ a
(2)
n
+. . . + a
(t)
n
.
() 12. prosinca 2011. 3 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Dokaz:
Moze se pokazati ako je x
i
v
i
-struki korjen karakteristicne jednadzbe, onda su svi

(i )
j
n
j 1
x
n
i
, 1 i t, 1 j v
i
rjesenja rekurzije.
Nadalje, buduci da su linearne kombinacije rjesenja opet rjesenja te rekurzije, slijedi da
je a
n
= a
(1)
n
+ a
(2)
n
+. . . + a
(t)
n
takoder rjesenje.
Neka je sada a
n
neko opce rjesenje. Tada je a
n
potpuno odreden pocetnim uvjetima
a
0
= b
0
, a
1
= b
1
, . . ., a
r1
= b
r1
. Stoga treba pokazati kao u dokazu Teorema 4 da
mozemo odabrati r konstanti
(i )
j
i za cvrsto i {1, 2, . . . , t} v
i
njih
v
1
+ v
2
+. . . + v
t
= r tako da vrijede gornji pocetni uvjeti sto daje r linearnih jednadzbi
sa r nepoznanica. Lako se vidi da je determinanta tog sustava:

1 0 .. 0 1 0 .. 0 .. 1 .. 0
x
1
x
1
.. x
1
x
2
x
2
.. x
2
.. x
t
.. x
t
x
2
1
2x
2
1
.. 2
v
1
1
x
2
1
x
2
2
2x
2
2
.. 2
v
2
1
x
2
2
.. x
2
t
.. 2
v
t
1
x
r1
t
.
.
.
.
.
.
.
.
.
x
r1
1
.. (r 1)
v
1
1
x
r1
1
.. .. x
r1
t
.. (r 1)
v
t
1
x
U prvom dijelu determinante ima v
1
stupaca, u drugom ima v
2
stupaca,..., u zadnjem
dijelu v
t
stupaca.
Determinanta D se naziva GENERALIZIRANA VANDERMONDEOVA
DETERMINANTA jer za v
1
= v
2
= . . . = v
t
= 1 podudara se s Vandermondeovom
determinantom.
() 12. prosinca 2011. 4 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Dokaz: Kao konacno rjesenje determinante dobiva se
D =
t

i =1
(x
i
)
(
v
i
2
)

1i <j t
(x
j
x
i
)
v
i
v
j
.
Kako su brojevi x
1
, . . . , x
t
svi medusobno razliciti ne-nul brojevi, to je D = 0 pa sustav
jednadzbi ima jedinstveno rjesenje po
(i )
j
cime je teorem dokazan.
() 12. prosinca 2011. 5 / 18
LINEARNE NEHOMOGENE REKURZIVNE RELACIJE I JO

S NEKI TIPOVI
REKURZIVNIH RELACIJA
() 12. prosinca 2011. 6 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Linearna nehomogena rekurzivna relacija s konstantnim koecijentima ima oblik
a
n
= c
1
a
n1
+ c
2
a
n2
+ + c
r
a
nr
+ f (n), n r (6)
gdje je f : N C neka funkcija.
() 12. prosinca 2011. 7 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Linearna nehomogena rekurzivna relacija s konstantnim koecijentima ima oblik
a
n
= c
1
a
n1
+ c
2
a
n2
+ + c
r
a
nr
+ f (n), n r (6)
gdje je f : N C neka funkcija.
Osnovna ideja da se rijesi (6) je da se nade opce rjesenje pripadne homogene relacije
(koja se dobije izostavljanjem clana f (n)) te da se tome doda neko partikularno rjesenje
nehomogene relacije.
Tako dobiveni zbroj je opce rjesenje od (6).
() 12. prosinca 2011. 7 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 1
r = 1. Tada je (6) oblika a
n
= ca
n1
+ f (n) (7).
Opce rjesenje pripadne homogene relacije a
n
= ca
n1
je a
H
n
= c
n
.
Neka je a

n
neko partikularno rjesenje od (7). Tada je a
n
= a
H
n
+ a

n
opce rjesenje od (7).
Zaista:
a
n
= c
n
+a

n
= (c c
n1
) +(ca

n1
+f (n)) = c(c
n1
+a

n1
) +f (n) = ca
n1
+f (n).
Konstanta odabire se u tom opcem rjesenju tako da zadovoljava pocetni uvjet.
ne mozemo pronaci dok nismo odredili a

n
. Slicno se dokazuje za r > 1.
Ako c = 1 u (7), onda su poznata rjesenja za neke jednostavne funkcije f (n). Za neke
takve funkcije dodajemo rjesenje
f (n) partikularno rjesenje a
n
d(= const) A
dn A
1
n + A
0
dn
2
A
2
n
2
+ A
1
n + A
0
d
2
Ad
n
pri cemu konstante A, A
0
, A
1
, A
2
treba odrediti iz pocetnih uvjeta.
() 12. prosinca 2011. 8 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Ako je f (n) suma razlicitih clanova, onda se posebno rijesi rekurzivna relacija sa svakim
sumandom i ta se rjesenja zbroje pa se dobije partikularno rjesenje za citav f (n).
() 12. prosinca 2011. 9 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 2
Rijesite rekurziju a
n
= 2a
n1
+ 1 uz pocetni uvjet a
1
= 1.
() 12. prosinca 2011. 10 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 2
Rijesite rekurziju a
n
= 2a
n1
+ 1 uz pocetni uvjet a
1
= 1.
Rjesenje:
Opce rjesenje pripadne homogene relacije:
a
n
= 2a
n1
x
n
= 2x
n1
x = 2 a
H
n
= 2
n
.
Partikularno rjesenje se dobije stavljanjem a

n
= A n jer je f (n) = 1.
A = a

n
= 2a

n1
+ 1 = 2A + 1 A = 1.
a

n
= 1 je partikularno rjesenje pa je opce dano sa a
n
= a
H
n
+ a

n
, a
n
= 2
n
1.
se dobije iz pocetnog uvjeta a
1
= 1, a
1
= 2
1
1 = 1.
Trazeno rjesenje je a
n
= 1 2
n
1 a
n
= 2
n
1.
() 12. prosinca 2011. 10 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 3
Rijesite rekurziju a
n
= 4a
n1
4a
n2
2n +5 3
n
uz pocetni uvjet a
0
= 0, a
1
= 1.
() 12. prosinca 2011. 11 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 3
Rijesite rekurziju a
n
= 4a
n1
4a
n2
2n +5 3
n
uz pocetni uvjet a
0
= 0, a
1
= 1.
Rjesenje:
Opce rjesenje pripadne homogene relacije a
n
= 4a
n1
4a
n2
dobije se iz pripadne
karakteristicne jednadzbe
x
n
= 4x
n1
4x
n2
x
2
= 4x 4 x
2
4x + 4 = 0 (x 2)
2
= 0 x
1,2
= 2
pa je ono dano sa a
H
n
= 2
n
+n 2
n
.
Partikularno rjesenje nehomogene jednadzbe odredujemo posebno za svaki clan.
Prvo za relaciju a
n
= 4a
n1
4a
n2
2n rjesenje trazimo u obliku a

n
= A
1
n + A
0
A
1
n + A
0
= 4(A
1
(n 1) + A
0
) 4(A
1
(n 2) + A
0
) 2n
= 4A
1
n 4A
1
+ 4A
0
4A
1
n + 8A
1
4A
0
2n
= n(4A
1
4A
1
2) + (4A
0
4A
1
+ 8A
1
4A
0
)
A
1
= 2, A
0
= 4, A
1
= 8
() 12. prosinca 2011. 11 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 3
Rijesite rekurziju a
n
= 4a
n1
4a
n2
2n +5 3
n
uz pocetni uvjet a
0
= 0, a
1
= 1.
Rjesenje:
Dakle, a

n
= 2n 8 je partikularno rjesenje od a
n
= 4a
n1
4a
n2
2n.
Nadalje promatramo a
n
= 4a
n1
4a
n2
+ 5 3
n
.
Partikularno rjesenje pokusavamo dobiti oblikom a
n
= A 3
n
.
Uvrstavanjem dobivamo
A 3
n
= a
n
= 4a
n1
4a
n2
+ 5 3
n
A 3
n
= 4A 3
n1
4A 3
n2
+ 5 3
n
A 3
2
= 4 3 A 4A + 5 3
2
9A = 12A 4A + 45
A = 5 3
2
a
n
= 5 3
n+2
() 12. prosinca 2011. 12 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 3
Rijesite rekurziju a
n
= 4a
n1
4a
n2
2n +5 3
n
uz pocetni uvjet a
0
= 0, a
1
= 1.
Rjesenje:
Kombinacijom opceg rjesenja homogene jednadzbe i partikularnih rjesenja nehomogene
dobivamo opce rjesenje nehomogene relacije
a
n
= 2
n
+n2
n
2n 8 + 5 3
n+2
.
Posto je a
0
= 10, a
1
= 1:
0 = a
0
= 2
0
+ 0 0 8 + 5 3
2
= 37
1 = a
1
= 2
1
+2
1
2 8 + 5 3
3
= 25
pa je trazeno rjesenje
a
n
= 5 3
n+2
25n2
n
37 2
n
2n 8.
() 12. prosinca 2011. 13 / 18
NEKE LINEARNE REKURZIJE
() 12. prosinca 2011. 14 / 18
NEKE LINEARNE REKURZIJE
Ako je zadana funkcija f : N C, onda de linearna rekurzija oblika a
n
= f (n)a
n1
rjesava tako da se pomnoze (teleskopiraju) sve jednakosti a
n
= f (n)a
n1
,
a
n1
= f (n 1)a
n2
, a
n2
= f (n 2)a
n3
, . . ., a
2
= f (2)a
1
, a
1
= f (1)a
0
.
Tada dobijemo a
n
= f (1)f (2) f (n)a
0
(1)
Linearnu nehomogenu rekurziju 1. reda s varijabilnim koecijentima
a
n
= f (n)a
n1
+ g(n), n 1 (2)
rjesavamo na slijedeci nacin:
Oznacimo sa F(n) := [f (1)f (2) f (n)]
1
, b
n
= F(n)a
n
.
(2) pomnozimo sa F(n) i dobivamo linearnu rekurziju
F
n
a
n
= [f (1) f (n 1)]
1
a
n1
+ g(n)F(n)
b
n
= b
n1
+ g(n)F(n)
koju mozemo rijesiti teleskopiranjem pa dobivamo
a
n
=
1
F(n)
_
a
0
F(0) +

h
k=1
g(k)F(k)
_
. (3)
() 12. prosinca 2011. 15 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer 4
Rijesite rekurziju (n + 1)a
n
= (n
2
+ n)a
n1
n uz pocetni uvjet a
0
= 1.
Rjesenje:
a
n
= n a
n1

n
n+1
, f (n) = n
F(n) = [1 2 3 n]
1
=
1
n!
, g(n) =
n
n + 1
pa je iz (3)
a
n
= n!
_
1 1

n
k=1
k
k+1

1
k!

= n!
_
1

n
k=1
1
k+1

1
(k1)!
_
.
No, posto je
n

k=1
1
(k + 1)(k 1)!
=
n

k=1
1
k!

1
(k + 1)!
= 1
1
2!
+
1
2!

1
3!
+
1
3!
. . . +
1
n!

1
(n+1)!
= 1
1
(n+1)!
a
n
= n!
_
1 1 +
1
(n+1)!
_
=
1
n+1
.
() 12. prosinca 2011. 16 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer
Posebno poznata rekurzija je populacijska (ili logisticka) jednadzba, a glasi
a
n+1
= a
n
(1 a
n
)
gdje je a
n
proporcionalan populaciji u n (sati, godina) od pocetka promatranja, a
0 < < 4 parametar koji ovisi o brzini razmnozavanja.
Ta rekurzija je diskretizacija kontinuiranog rasta populacije P=P(t) u vremenu t,
tj.
1
P
dP
dt
= k aP.
Za malu populaciju P dobivamo
1
P
dP
dt
k
_
dP
P

_
kdt lnP kt P e
kt
.
U logistickom modelu kada P raste, relativni rast pada i dostize nulu za
k aP = 0, tj. P =
k
a
.
() 12. prosinca 2011. 17 / 18
REKURZIVNE RELACIJE
Primjer
Ova granicna vrijednost L =
K
a
zove se kapacitet okolisa i predstavlja najvecu
populaciju koju okolis moze podnijeti.
Stavimo li a =
k
L
, logisticka jednadzba postaje
dP
dt
= kP
_
1
P
L
_
.
Ta jednadzba je poznata kao logisticka diferencijalna jednadzba cije je rjesenje
P =
L
1 + Ae
kt
, A =
L P
0
P
0
, P
0
= P(0).
() 12. prosinca 2011. 18 / 18