ore Jankovi

Etniki prostor Srba na Balkanu u srednjem veku u svetlu arheolokih i pisanih izvora
Izvor: zbornik Etniki sastav stanovnitva Srbije i Crne Gore i Srbi u SFR Jugoslaviji, Geografski fakultet Univerziteta u Beogradu, Struna Knjiga, Beograd 1993 !strane 19"#$% Splet istorijskih okolnosti uslovio je da Srbi ive zajedno tek od stvaranja Jugoslavije 1918. godine. Ni tada, meutim, jedinstvo Srba nije postignuto u potpunosti. storija i arheologija nisu sagledavale !elovito etni"ki prostor Srba, osim retkih izuzetaka. #$zrok je bio u nedostatku stru"njaka i u usmerenosti na jugoslovenstvo. %bog toga jedva da je bilo rada na istraivanju starije srpske pro&losti.' $ (rugom svetskom ratu su Nema"ka i talija podelile i razdvojile Srbe. )osledi!e !epanja drave nisu izbrisane ni posle pobede saveznika. Srpski narod, podeljen u novostvorenim republikama, nije imao mogu*nosti da se jedinstveno stara o svojoj ba&tini i kulturi, pa ni o svojim arheolo&kim spomeni!ima. $ biv&oj Jugoslaviji postojale su razne na!ionalne arheologije, ali ne i srpska. pak, deo arheolo&kih spomenika vidljiv je na povr&ini tla, pa se moe koristiti za izu"avanje. arheolo&ki nalazi ispod povr&ine zemlje postepeno izlaze na svetlo dana. Sada dostupni arheolo&ki poda!i o srpskom etni"kom prostoru potpuno potvruju ili obja&njavaju oskudne pisane istorijske izvore. +artiranje arheolo&kih spomenika kroz vreme pokazuje stalnost i postepeno &irenje srpskog etni"kog prostora, po"ev od ranog srednjeg veka. ,,, Jedini pisani izvor u kome je sa"uvano predanje o doseljenju Srba jeste Spis o narodima !ara +onstantina - )or.irogenita./10 Nastao je sredinom 1 stole*a. $ Spisu o narodima opisane su srpska istorija i teritorije. )rema predanju iz tog spisa, u 2ojki, gde su Srbi nekada iveli, narod se podelio izmeu dva naslednika prestola. +nez jednog dela naroda prebegao je, zajedno sa narodom, vizantijskom !aru rakliju #3145361', koji im je za naseljavanje dao grad u oblasti Soluna, nazvan kasnije po Srbima Servija #789:;<='. %atim se odsele na (unav, ali se predomisle i preko zapovednika 2eograda dobiju dozvolu !ara raklija da se nasele u (alma!iji. $stanovljena je arheolo&ka veza u - stole*u izmeu (unava u okolini 2rze )alanke i oblasti )ljevlja./>0 ?o moe zna"iti da su Srbi iz dana&nje severoisto"ne Srbije pre&li u oblasti onda&nje provin!ije (alma!ije. ?o dalje ukazuje da bi podatak o prelasku Srba iz okoline Soluna na (unav mogao biti ta"an. @eutim, nema drugih vesti o

Srbima u okolini Soluna, pa se podatak o Srbima, Solunu i Serviji moe druga"ije tuma"iti. Naime, Solun #A8BB=;CD<EF) sli"an je nazivom anti"kom Solinu kod Splita #7=;DG=, Salona'. Servija, koja se nalazi oko 1HI km daleko od Soluna, su tinski je istog naziva kao i Srb kod +nina, udaljen oko 1I4 km od Solina. (akle, moglo bi se pomisliti da se predanje odnosi na Srb i Solin, da su Srbi najpre do&li u zapadnu (alma!iju, a ne u Serviju i Solun. Jva domi&ljanja pokazuju da se problem ta"nosti podatka o naseljavanju Srba ne moe re&iti bez arheolo&kih iskopavanja. %a poreklom i zna"enjem srpskog imena odavno se traga, ali do danas nema op&te prihva*enog tuma"enja. )reovlauju mi&ljenja da je ime Srba iranskog, "ak indo5 iranskog porekla./H0 )rihvatanje ove ili neke druge pretpostavke o poreklu srpskog imena spre"ava nepoznavanje najstarije srpske pro&losti, odnosno odreivanje vremena kada je odreena skupina Slovena ponela to ime. li, obratno, kada su nosio!i srpskog imena postali Sloveni. +ao narod koji se verovatno sam tako nazvao, Srbi se ubrajaju u najstarije slovenske narode. $ Predanju o prolim vremenima, po"etnom ruskom letopisu, Srbi su meu prvih pet poimen!e nabrojanih slovenskih naroda./60 $ letopisu se pominju u sklopu dogaaja koji se verovatno odnose na prvi milenijum pre nove ere. @eutim, nauka ne uzima u obzir ovaj izvor, jer se za sada ne moe arheolo&ki proveriti. Starost srpskog imena jednostavno se dokazuje velikom rasprostranjeno&*u u ranom srednjem veku. @alo je takvih primera u Kvropi. Jsim na Labi i u rimskoj (alma!iji, Srbi u to vreme ive u pomenutom gradu Serviji u oblasti Soluna. Mive i u Nordoserbi #NC9OCB89:=' kod Nikeje u @aloj Pziji, episkopskom gradu koji se vie puta pominje po"ev od - stole*a./I0 )o&to se Srbi javljaju istovremeno na tako &irokom prostoru, o"igledno je da su bili brojni i jaki, te da su svoje ime nosili pre raseljavanja Slovena u - 5- stole*u. Jedinstven je i slu"aj da Srbi danas ive na dva mesta, na 2alkanu i u savremenoj Nema"koj. (ravu Srbiju belei tek !ar +onstantin - . me Srbije se od tada stalno javlja. Jd 1 stole*a, u zapadnim #latinskim' pisanim izvorima drava Srba u )odrinju i )omoravlju naziva se Qa&kom #Qassa, Qassia'./30)oslednji put se naziv Qa&ka koristi za srpsku oblast u meure"ju Save i (rave i u dana&njoj -ojvodini, u 1-51stole*u./R0 %a drave i zemlje Srba na zapadnoj strani koriste se obi"no oblasni nazivi, kao &to su 2osna, Qama, Ser!egovina itd. $ vizantijskim pisanim izvorima Srbi se "esto imenuju i imenima anti"kog doba, po oblastima u kojima su iveli #(almati, ?ribali, (a"ani itd.'. Srbe naj"e&*e nazivaju (almatima, po zemlji u kojoj stanuju, rimskoj provin!iji (alma!iji. ?o je zemlja koja po"inje +osovom, sa gradovima Lipljanom i %ve"anom./80 $ Pnalima Franakog kraljevstva, pod 8>>. godinom zabeleeno je da Srbi Tdre veliki deo (alma!ijeT. ?aj podatak se odnosi na oblast $ne, kako je to pokazala N. +lai*./90 +asniji latinski izvori navode da Srbi ive u (alma!iji ili Slavoniji #S!lavonia', zavisno od toga da li se misli na anti"ki ili onovremeni pojam (alma!ije. Naime, rimska provin!ija (alma!ija prostirala se od stre do sliva @orave i od mora do doline Save. Na tu (alma!iju misle i .rana"ki anali i vizantijske hronike. Pli, po&to je onovremena vizantijska tema (alma!ija obuhvatala samo uzan primorski pojas, latinski izvori nekad Srbiju nazivaju Slavonijom, koja se prostire izmeu (alma!ije #obuhvata gradove ?rogir, Split, (ubrovnik i 2ar' i @aarske./140 $ poslednjim stole*ima Srbe u (alma!iji nazivaju -lasima, @orla!ima, @orovlasima./110 talijanski izvori i Srbe iz 2eograda nazivaju @orla!ima i -lasima.

/1>0

Sloveni su -lasima nazivali Qomane i sto"are Qomane, a potom se taj izraz preneo na sve sto"are. +ada je u Srvatskoj #(alma!ija' stanovni&tvo bilo ozbiljno proreeno u mongolskoj najezdi 1>6>. godine, otvoren je prostor za naseljavanje. )osle toga po"inju da se pominju T-lasiT u Uetini, +ninu i Li!i./1H0 me T-lasiT izvedeno je za Srbe zbog sto"arskog na"ina ivota. $ planinskim oblastima (alma!ije, naro"ito u kraji&tima, Srbi su se tradi!ionalno bavili sto"arstvom. ?o im je omogu*ilo lak&i opstanak uz stalne ratove. Jd najranijih vremena Srbe odlikuje preteno sto"arska privreda, po kojoj se razlikuju od suseda. )rirodu srpske privrede, koja se odrala u nekim vidovima do na&ih dana, pokazuju i arheolo&ki i pisani izvori. +onstantin - )or.irogenit je prvi ostavio bele&ku o sto"arenju Srba. Jn pi&e da Srbi )aganije stanuju na ostrvima @ljetu, +or"uli, 2ra"u i Svaru i da Tposeduju svoja stada i od njih iveT./160 Jovan +inam, opisuju*i osvajanje Nali"a blizu +osovske @itrovi!e 1169. godine, belei da su -izantin!i zarobili mno&tvo varvara Tkoji su delom bili ratni!i a delom sto"ariT/1I0 stovremeni zapadni izvori takoe belee sto"arsku privredu Srba. -ilhelm ?irski pi&e, sredinom druge polovine 1 stole*a, da Srbi ive u planinama i &umama, ne poznaju zemljoradnju, imaju mnogo stada, mleka, sira, masla, meda i voska./130 ?akav sto"arski, jo& uvek sa"uvan narodni ivot dana&njih Srba, naj!elovitije je opisao Jovan Uviji*./1R0 Sezonska kretanja koja je izdvojio, sa (inarske oblasti u meure"je Save i (rave, a donekle i u )rimorje, verno odraavaju stari srpski etni"ki prostor. Naselja su sme&tena u brdsko5planinskim predelima, a preko zime se ispa&a trai u nizinama. ?ako je bilo i u srednjem veku, kada su Srbi nastanjivali (inarsku planinsku oblast, sa nizom povr&i, te susedne upske i ravni"arske predele pogodne za zimovali&ta. $ skladu s takvim ivotom morao je biti poloaj naselja, grobalja, izgled doma*instava, zanati i narav stanovni&tva. Nesumnjivo je da su se na dana&njem srpskom tlu naselili i drugi Sloveni u ranom srednjem veku. $ onovremenim pisanim izvorima obi"no se ne pominju po imenu, jer su to bile male skupine. z raznih pisanih podataka 151 stole*a vidi se da Srbe na 2alkanskom poluostrvu okruuju neka plemena koja su i u susedstvu Srba na Labi. ?a plemena su se stopila u jedinstven srpski narod. ?o je pro!es koji je zavr&en u 1 stole*u, mada je i dalje nastavljeno upijanje novih slovenskih skupina. ?ako za zahumskog kneza @ihaila +onstantin $) belei da je od roda Lit!ika. $ isto vreme, Li!ikaviki ive izmeu donje Jdre i donje -arte./180 )o -il!ima #-u!ima', koji su iveli na Labi u oblasti @eklenburga,/190 kao da je dobio ime dana&nji -ukovar #nekad -l!ou, Volkov, -olkoW'. )otrebno je obratiti panju i na druge Slovene poznate na severu 5 Savoljane na re!i Saveli, zatim Ljuti*e, Nlinjane, Nloma"e, @ora"ane, itd. @oe se pretpostaviti da su u (alma!iju stigli i pripadni!i junoslovenskih plemena. ,,, $stanovljeno je da se Sloveni, od sredine - stole*a, naseljavaju na teritorije koje su drali Qimljani. ?o je doba kada je rimska odbrana na (unavu slomljena usled hunsko5germanske najezde. ?ako se datuje najstarije istraivano slovensko naselje na

2alkanu, kod @u&i*a na (rini./>4 0)isani i arheolo&ki izvori pokazuju da su Juni Sloveni poseli balkanske i zapadne panonske prostore tokom druge polovine - i po"etkom - stole*a./>10 $ to rano vreme treba razlikovati June Slovene od Srba. +ultura Junih Slovena dobro je poznata iz istraivanja u 2ugarskoj, Qumuniji i unekoliko kod nas./>>0 Naselja su sme&tena u re"nim dolinama na blagim padinama, u blizini vode. )olu ukopane drvene ku*e imaju kamene ili zemljane pe*i u jednom uglu. Jd takvih ku*a se obi"no sa"uva "etvorougaoni ukop i pe*. Svoje pokojnike su, kao i svi Sloveni, spaljivali a zatim sahranjivali, sa urnom ili bez nje, u zemlju. ?akva naselja i groblja na prostoru biv&e Jugoslavije, poznata su u )odunavlju i )osavini./>H0 Srbi ive u brdsko5planinskim predelima. Naselja sa nadzemnim drvenim ku*ama sme&tena su na padinama, u blizini izvora i lokvi. Na podu ku*e, blie zidu ili u uglu, nalazilo se ognji&te. Jd takvih ku*a malo &ta se moglo sa"uvati, te ih je te&ko otkriti. )oloaj jednog ranog srpskog naselja poznat je u )e&terskom polju./>60 Jedino istraivano naselje nalazi se u 2atkovi*ima kod 2ijeljine./>I0 ?u su naeni plitki nepravilni ukopi 5 tragovi nadzemnih ku*a. Jvo naselje je kori&*eno tokom !elog srednjeg veka, po"ev od ranog - stole*a. Srbi su svoje pokojnike spaljivali, a ostatke su izlagali iznad tla. ?u je re" o osobenom sahranjivanju u vazduhu. Prheolo&ki osta!i tog obi"aja se samo uslovno mogu nazvati grobovima. ?akav postupak sa pokojni!ima opisan je u Predanju o prolim vremenima.[26] Prheolo&ki su takva TgrobljaT istraivana na prostoru Lui"ana./>R0 (anas se vide kao male humke, pre"nika oko H i visine oko 4,I m. +onstruk!ija humki jo& nije dovoljno istraena. )o obodu ili u unutra&njosti humke ponekad se nau ulom!i posuda preostalih od da*e i zadu&ni!a. Srpska groblja iz - 5- stole*a su kod nas arheolo&ki ispitivana u Ljuti*ima kod )ljevalja i na Jezerskoj planini izmeu )rizrena i Xtrp!a./>80 )o&to su takve humke lako uo"ljive, poznate su i na mnogim drugim nalazi&tima 5 na )e&teru, kod Xavnika, (rvara, Nrahova, Srba, itd. +od +onji!a je delimi"no istraena jedna humka./>90 Jna po relativnom obilju nalaza grn"arije podse*a na humke sa (unava, otkrivene na -elikom Jstrovu u Qumuniji./H40 ?akva groblja se te&ko mogu odrati na tlu koje se obrauje i gde nema kamena. Na tlu )anonije ili sli"nom mogu se samo slu"ajno sa"uvati i uo"iti. Nroblje na -elikom Jstrovu nije uni&teno, jer su tamo bile utrine, a ne orani!e. Nroblja sa humkama su obi"no blizu izvora, &to ukazuje na to da su u blizini bila i naselja. )o pravilu se i danas u blizini tih grobalja nalaze savremena naselja ili ba"ije, ali za sada u blizini nisu naena onovremena naselja. (a su ona postojala, pokazuju posredna svedo"anstva o dru&tvenom ivotu koji se odvijao u blizini. Naime, u Predanju o prolim vremenima opisana su paganska Tigri&taT #igri&"a' izmeu sela./H10 Na njima su se Sloveni pagani okupljali, igrali i sklapali brakove. $ povelji !ara (u&ana #1HH151HII' Silandaru, u kojoj se opisuju mee kod manastira Svetog )etra +ori&kog, navodi se za jedan od vrhova Jezerske planine toponim gri&te # gri&"e'./H>0 ?o nam ukazuje da se na Jezerskoj planini nalazilo ne samo srpsko groblje ve* i pagansko sredi&te dru&tvenog ivota, &to nesumnjivo pokazuje da se tu ivelo u okolnim selima. ?akvih toponima ima i danas. Na primer, u najuoj 2osni, isto"no od +aknja, nalazi se vrh gri&*a #1H4H m', a na Javoru, juno od -laseni!e 5 gri&te #1643 m'.

%na"i, i groblja i naselja Srba sme&tena su u brdsko5planinskom predelu kakav je upravo i predeo (inarske oblasti. $ takvim predelima se ivi pre svega od sto"arstva. Qaspored do sada poznatih humki o!rtava prostor koji su Srbi nastanjivali u - 5stole*uY od razvoa Sitni!e i Lepen!a na jugoistoku, do sliva $ne na zapadu. J isto"nim grani!ama za sada nema podataka. zvan tako omeenog prostora otkriveni su arheolo&ki tragovi Junih Slovena i drugih naroda. Nroblja uobi"ajena za June Slovene sa osta!ima spaljenih pokojnika zakopanim u zemlju, otkrivena su na (unavu #Zelarevo, Slankamen' i u )osavini #Lakta&i, 2ijeljina', a odreuju tada&nje severne grani!e Srba./HH0 ?akvi grobovi u primorju mogu pripadati Srvatima #+a&i*, 2akar'./H60 $ grani!ama srednjovekovne Srvatske u primorju, arheolozi su otkrili vi&e skeletnih grobalja, koja nesumnjivo pripadaju Srvatima iz vremena usvajanja hri&*anstva u 1 stole*u./HI0 Jna odreuju mogu*e jugozapadne grani!e Srba. )ored Slovena, na na&em tlu je bilo stanovni&tva romanskog govora. J Qomanima ili -izantin!ima u unutra&njosti postoje arheolo&ka svedo"anstva zaklju"no sa stole*em/H30 $ primorju se Qomani odravaju due 5 u gradovima kao &to su (ra", (ubrovnik ili %adar, poznatim iz pisanih izvora. %na"ajan je primer Sva"a, grada udaljenog oko 14 km od mora i $l!inja. $ njemu su otkrivene grobni!e sa hri&*anski sahranjenim pokojni!ima. $z skelete je naen vizantijski nakit, posue i drugi predmeti, poznati u vizantijskim oblastima od +rima, preko Si!ilije, do stre. $ grobni!ama su naeni i "isto slovenski proizvodi, kao &to su lon!i raeni na sporom vitlu, ukra&eni "e&ljem. Sli"na groblja otkrivena su i u (ra"u./HR0 Jva vizantijska groblja su naro"ito vana zbog odreivanja porekla kulture +oman 5 +ruje, Jbrazovana je krajem - stole*a, a nestala u 1 stole*u. Nju albanski nau"ni!i poku&avaju da iskoriste za dokazivanje kontinuiteta izmeu starog romanizovanog stanovni&tva i savremenih Plbana!a./H80 @eutim, skeletna groblja ove kulture odlikuju osta!i osobene no&nje i prilozi. Naeni su jedinstveni zaponi, zatim okovi poznati kod nekih nomada, sekire kao ratni"ka oprema i uvozni vizantijski nakit. ?i nalazi ih bitno razlikuju od Qomana iz Sva"a i (ra"a, gde nema takvih predmeta. )o planinskom poloaju grobalja kulture +oman5+ruje, re" je o sto"arima. %ahvatali su prostor od Qumije do Jhridskog jezera. Sve ukazuje na to da su nosio!i kulture +oman 5 +ruje naseljeni krajem - stole*a./H90 -erovatno su tu naseljeni sa zadatkom da brane put (ra" 5 Solun, a uni&teni su tokom &irenja 2ugara u zalee (ra"a u 1 stole*u. Prheolo&ki nalazi plemena Junih Slovena, Qomana, Srvata i +oman5+ruje kulture uokviruju etni"ki prostor Srba. )otrebno je naglasiti da se svi arheolo&ki poda!i o Srbima i njihovim susedima podudaraju. storija Srba u 151 stole*u mnogo je bolje poznata zahvaljuju*i delu !ara +onstantina - . Jn je dosta jasno odredio grani!e srpskih zemalja u primorju. )o njemu, Srbi ive u (uklji, ?ravuniji i +onavlima, %ahumlju, )aganiji i Srbiji. Na jugoistoku se prva prostirala (uklja, u zaleu (ra"a, Lje&a, $l!inja, 2ara i +otora. Na severozapadu je )aganija bila poslednja srpska zemlja na moru, koja se na Uetini grani"ila sa Srvatskom. %ahumlje se Tprema severuT grani"i sa Srvatskom. (uklja, ?ravunija i %ahumlje grani"e se sa Srbijom planinama u zaleu. Srbija se na Tseveru grani"i Srvatskom i sa juga 2ugarskomT, odnosno, na severozapadu dopire do Srvata

na Savi a na jugoistoku do 2ugarske na -ardaru. )rimorska Srvatska je jasno omeena, od reke Uetine do grada Labina u stri, a Tprema Uetini i LivnuT grani"i se sa Srbijom. Jd osam gradova koje +onstantin - pominje u kneevini Srbiji, malo kojem je ta"no odreen poloaj. Pko se pretpostavi da su gradovi navedeni odreenim redosledom, moe im se priblino odrediti poloaj, oslanjaju*i se na one za koje se zna gde su bili manje5vi&e pouzdano. )rvi od nabrojanih gradova (estinik, sasvim je izvesno, bio je u @etohiji./640 Naredni gradovi Zernavusk i @eure"je verovatno su bili negde zapadno od @etohije. Slede*i (resneik bi mogao biti (renik grad blizu $ne. zmeu (resneika i grada Salinesa #nesumnjivo dana&nja ?uzla, nekada&nji Soli', bio je Lesnik nepoznatog poloaja. (va poslednja grada, koji se navode u 2osni a u kneevini Srbiji, jesu +otor i (esnik. Jedan od njih je bio kod Sarajeva, na prostoru Qoga"i*a ili lide, gde su otkriveni osta!i !rkvi iz tog vremena./610 (rugi bi mogao biti kod (esetnika blizu +aknja. %a odreivanje zapadnih grani!a Srba, vane su grani!e Srvatske/6>0 )osle smrti srpskog kneza Zaslava oko 9I4. godine, Srvatska se pro&irila na banovinu +rbavu, Liku i Na!ku./6H0 Anali Franakog kraljevstva sadre podatke koji obja&njavaju pojam te banovine, mada ne poznaju Srvate. $ njima se pominje 2orna #oko 81858>1', knez Nudu&"ana, koji su nesumnjivo iveli na prostoru dana&nje Like, odnosno izmeu Srvatske u primorju i Srvatske na Savi./660 Ne&to posle toga, opisuje se slom ustanka kneza Ljudevita protiv .rana"ke vlasti. Ljudevit se 8>> godine sklonio iz Siska kod jednog od srpskih upana. )o&to je ubio svog doma*ina i probao da zadri njegovu upaniju, Ljudevit je morao da pobegne ka moru, gde je ubijen. +ao &to je pomenuto, na osnovu puta kojim se mogao kretati knez Ljudevit i podataka o upi i gradu Srb od 1 - stole*a, izgleda da se sklonio u dana&nji Srb kod izvora $ne )rema tome, Srbija se na krajnjem zapadu u 151 stole*u oslanjala na oblast Nudu&"ana u dana&njoj Li!i, koji su kasnije uklju"eni u Srvatsku. Nije pouzdano ustanovljeno gde je bila severna Srvatska u unutra&njosti. %ato je tee odrediti severnu grani!u Srba. Jpseg %agreba"ke biskupije, obrazovane pred kraj 1 stole*a, pokazuje gde je mogla biti severna grani!a Srbije. $obi"ajeno je da se oblasti biskupija u @aarskoj poklapaju sa grani!ama administrativno5upravnih oblasti ?o zna"i da su grani!e nove episkopije odraavale oblast starije kneevine sa sedi&tem u %agrebu. Sude*i po tome, juna grani!a %agreba"ke biskupije, odnosno starije kneevine na Savi, protezala se priblino na prav!u %rinska Nora 5 2ela krajina./6I0 (akle, Srbima je u 151 stole*u dostupno meure"je $ne i +rke, sa dana&njom 2anijom i +ordunom #dokle su se prostirala podru"ja pogodna za sto"arenje'. S obzirom na prirodu tla, Srbi su se mogli &iriti planinama u prav!u Jgulina. $ 1 stole*u (onjom )anonijom #-ukovo, Srem, @a"va' upravlja knez ko!elj #8315 8R3'. me dana&nje +o!eljeve u @a"vi potvruje da se Srbija grani"ila )anonijom. )apa Jovan - #8R>588>' pi&e srpskom knezu @utimiru #oko 8I45891[>' da svoju episkopiju pot"ini )anonskoj arhiepiskopiji Svetog @etodija./630 ?o je jo& jedna potvrda da se na severu Srbija neposredno oslanjala na oblasti kneza +o!elja. $ retkim poda!ima o maarskim pohodima na na&e tlo po"etkom 1 stole*a, navodi se da su oplja"kali %agreb, )oegu i -ukovo, pri tom bez pomena Srba ili Srvata. ?o ukazuje da su ti gradovi bili sedi&ta posebnih kneevina, verovatno Srvata, -ilka 5

-ukova i nekog tre*eg plemena nepoznatog imena. $ vreme kneza Zaslava #9>R[8 5 oko 9I4' grani!a Srbije se mogla pomeriti do (rave i (unava./680 Na severoistoku i istoku grani!a se pomerala zbog sukoba sa 2ugarskom. Sredinom 1 stole*a, negde na prostoru Xumadije, )omoravlja i 2rani"eva nalazila se kneevina @orava./690 Jna severo5isto"nu grani!u Srbije odreuje priblino na isti prava! gde je nekada bila grani!a rimske (alma!ije 5 od planine Uera prema Qudniku. (alje se grani!a spu&tala na jug negde izmeu sliva %apadne i June @orave. %a sada je te&ko odrediti gde je ta"no bila grani!a na jugu, ali treba pomi&ljati na razvoe @orave i -ardara i razvoe -ardara i (rima. Prheolo&ki poda!i o Srbima u 151 stole*u suvi&e su retki da bi se g koristili za odreivanje etni"kog prostora. z poreenja sa susednim dravama, poznatih po brojnim, ponekad i rasko&nim nalazima, moe se ste*i pogre&na predstava o onovremenoj Srbiji. Na srpskom etni"kom prostoru nisu istraivane prestoni!e, gradovi, episkopska sedi&ta. @eutim, neki slu"ajni primeri pokazuju da bi to bio pogre&an zaklju"ak. Urkva Svetog )etra i )avla u Qasu, jedina je prvobitna episkopska !rkva meu Slovenima, koja i danas stoji u manje5vi&e neizmenjenom izgledu. ?o je redak primer o"uvane tradi!ije i kontinuiteta od najmanje 1444 godina. /I40 (rugi re"it primer je sa"uvani deo grn"arevog zapisa glagolji!om o zapremini, na kr"agu iz Ze"ana na +osovu./I10 ?o je svedo"anstvo ne samo rano ra&irene pismenosti, ve* i razvijene drave sa primenom mernih jedini!a i ustaljenim porezima. %a sada moemo samo nagaati kakvu je veliku ulogu nekada Srbija imala u slovenskom svetu. Prheologija ne moe bolje osvetliti ni doba 1 51 stole*a. @ada su se spoljnopoliti"ke okolnosti izmenile, srpska drava je ostala snana i manje5vi&e u istom obimu kao i pre. $ vreme kralja @ihaila #oko 14II5148>' i kralja +onstantina 2odina #oko 148>51141', Srbija je predstavljala ozbiljnog protivnika za susedne sile. -redi pomenuti teak put krsta&a pod Qajmundom ?uluskim u zimu 1493[R godine. Jni su putovali skoro 64 dana kroz TSlavonijuT #S!lavonia', od zapadne grani!e do Skadra, gde ih je do"ekao kralj 2odin./I>0 S obzirom na duinu puta, verovatno su u&li u Srbiju negde na podru"ju Like, na krajnjem zapadu Srbije. Na jugoistoku Srbi ive na +osovu, kako pi&e Pna +omnina, a nie na jugu im je grani!a na (rimu oko (ebra./IH0 $ susedstvu, negde u oblasti Klbasana i ?irane, od sredine 1 stole*a pominju se Prbani./I60 Qaskol !rkava i pojava bogumilstva te&ko se odraavaju na Srbe. )od pritiskom @aara i Qima, u krsta&kim pohodima, od Srbije su izdvojeni /II0severozapadni delovi. z njih je kasnije nastala 2osna. ?okom mnogih stole*a vr&eni su stalni napori da se srpsko i drugo slovensko stanovni&tvo pokatoli"i i uklopi u bezimeni slovenski korpus maarske drave. @eutim, stalni pomeni T&izmatikaT u meure"ju Save i (rave i u -ojvodini pokazuju da je slovenska, odnosno pravoslavna sluba opstala bez prekida do pojave ?uraka./II0 Jd 1 -51- stole*a pravoslavni Sloveni u @aarskoj ne mogu se razlikovati od Srba, bilo zato &to su Srbi tu i ranije iveli bilo zato &to su se pretopili u Srbe. ?eritorijalni odnos izmeu pravoslavne i katoli"ke !rkve na terenu pokazuje raspored epigra.skih spomenika. (o 1 stole*a *irili"ni spomeni!i su poznati na zapad do

2ra"a i Uetine, a u unutra&njosti obuhvataju prvobitnu 2osnu./I30 +asnije, u 1 - i 1stole*u, epigra.ski spomeni!i su brojniji, a naro"ito su "esti na ste*!ima. %ato su zabeleeni na zapadu do prav!a @ljet 5 )elje&a! 5 Nrada"a! 5 )akra!./IR 0Jtkriveno je i vi&e latinskih epigra.skih spomenika, naro"ito u primorju, ali oni samo izuzetno razlikuju slovensko stanovni&tvo. Jd 1>68. godine, kada je Qim odobrio ponovo upotrebu glagolji!e, pojavljuju se mnogi glagoljski zapisi./I80 Njihov raspored se nadovezuje na rasprostranjenost *irili!e u prav!u zapada. Neznatno preklapanje pokazuje da nije bilo znatnijih pomeranja Srba na zapad. ?ako je ta"no omeen srpski etni"ki prostor na zapadu u poznom srednjem veku. pored podele Srba "ak na desetak dravi!a od kraja 1 - stole*a, prvobitni etni"ki prostor je zadrao kulturnu jedinstvenost. ?o najbolje pokazuju ste*!i. Ste*!i su masivni kameni nadgrobni spomeni!i, naj"e&*e u vidu razli"itih sanduka. ma ih ukra&enih, bilo .igurama bilo nekim simboli"nim predstavama ili &arama. Njihova umetnost je dobro poznata i odavno privla"i panju. )ropaganda je ste*ke dugo prikazivala kao vid bogumilske umetnosti, &to se pokazalo kao neta"no./I90%apisi na ste*!ima su bez izuzetaka *irili"ni. Nroblja sa ste*!ima sme&tena su na istom prostoru kao i stara paganska groblja sa humkama. %na"i da su i naselja u blizini, te da postoji kontinuitet odravanja starog, sto"arskog na"ina ivota. Sa &irenjem Srba sto"ara na zapad #-lasi' &iri se i upotreba ste*aka, pa ih ima mnogo u (alma!iji i u +rajini, od Uetine do Like i )akra!a. Nroblja sa ste*!ima nalaze se pored !rkava, sru&enih i onih koje danas postoje i gde se danas sahranjuje./340 )o pravilu, to su !rkve okrenute ka istoku, pravoslavne, kao i sami ste*!i. $ retkim slu"ajevima !rkve su i savremena groblja uz ste*ke 5 katoli"ki. +ada se prvobitni izgled sada katoli"ke !rkve moe ustanoviti, vidi se da su to prepravljane !rkve. Na primer, !rkva Svetog \ora u Uavtatu, oko koje ima lomljenih ste*aka, danas na isto"noj strani ima ravan zid. @eutim, iznutra u oltarskom prostoru vidi se u podu sa"uvana polukruna apsida. $ @okrom polju, kod %avoa blizu +nina, na o"uvanom groblju sa ste*!ima, nalaze se ru&evine !rkve polukrune apside. Na njenu apsidu dozidan je sa istoka prav zid kao u Uavtatu. ?o dozvoljava pretpostavku da su nekada sve !rkve na grobljima sa ste*!ima bile pravoslavne. Sa rasporedom ste*aka podudara se istovremena grn"arija, prikupljena na iskopavanjima. ?o je grn"arija osobena za srpski dinarski prostor, grubo raena, naj"e&*e na sporom vitlu. %astupljena je uglavnom lon!ima za kuvanje, dugog, razgrnutog oboda, bez ukrasa &aranih utisnutim valovni!ama, prugama i jami!ama. Na dnu mogu imati otisak pe"ata s vitla. %apadno od (rine nalaeni su u utvrenim gradovima, a na prostoru (espotovine 5 i u manastirima koji su istraivani./310 (atuju se vreme turskih pohoda 5 pozno 1 - i 1- stole*e. ?akvo grn"arstvo je odlika prvobitnog srpskog etni"kog prostora, sa"uvana do najnovijeg vremena. Qaspored radioni!a sa sporim vitlom u 11 stole*u, podudara se potpuno sa rasporedom lona!a iste izrade iz 1 -51- stole*a, pa "ak i izgled lona!a./3>0 $ 1 51- stole*u uobli"io se srpski etni"ki prostor na istoku. )osle sloma -izantije 1>46. godine, Nemanji*i su pomerili grani!e Srbije na istok i jug. $ vreme !ara Ste.ana (u&ana grani!a na istoku se prostirala od \erdapa do doline Strume, a na jugu je izlazila na +orintski zaliv. Jvi dogaaji i grani!e dobro su poznati iz pisanih istorijskih podataka. @aterijalna kultura Srba i drugih Slovena u osloboenim i

priklju"enim oblastima, bila je unekoliko razli"ita, zbog vizantijskog uti!aja. @eutim, iako su sa"uvane mnogobrojne !rkve, arheolo&kih podataka o slivu -ardara i Strume ima vrlo malo. $ vreme kneza Lazara #1HR151H89' oblikovala se oblast koja priblino odgovara pojmu dana&nje ue Srbije. $z stalnu opasnost od turskih napada, tu se razvila materijalna i duhovna kultura pod snanim uti!ajem !arigradskih i solunskih teologa, umetnika i zanatlija. Najve*i privredni i kulturni uspon dostignut je u vreme (espotovine. $ arheolo&kom smislu, Srpska (espotovina je prepoznatljiva, uz osobene !rkve i gradove, po nakitu i naro"ito po grn"ariji. Nleosane zdele, "inije, tanjiri, kr"azi, buklije, imaju osoben ukras izveden u zgra.ito tehni!i. +uhinjski lon!i su obi"no raeni na brzom vitlu, sa dugim razgrnutim obodom i ukra&eni naizmeni"no rebrima sa jami!ama i urezanim ukrasom. Nrn"arija Srpske (espotovine poznata je i u +lju"u i Negotinskoj krajini./3H0 )osle priklju"enja -idina ?urskoj 1H93. godine, +lju" i +rajina su u sastavu Srbije, gde su ostale do kona"nog pada (espotovine pod tursku vlast 16I9. godine. J tome nema izri"itih istorijskih podataka,/360ali to potvruje pomenuta grn"arija. )omo*u rasporeda nalaza te osobene grn"arije, arheolo&ki najlak&e pratimo pomeranja Srba, izazvana najezdom muslimana. $ junoj @aarskoj #dana&nja -ojvodina, meure"je Save i (rave, 2aranja', meu grn"arijom srednjeevropskog tipa, lako se raspoznaje grublja srpska grn"arija 1 -51- stole*a, kao i ona vizantijskog stila./3I0 ,,, z izlaganja o sada pristupa"nim arheolo&kim svedo"anstvima vidi se nesumnjiv kontinuitet na srpskom etni"kom prostoru. ?o je prostor koji se nije bitnije menjao od sedmog stole*a. zvesna &irenja srpskog naroda su razumljiva s obzirom na to da su Srbi bili i ostali najve*i slovenski narod na 2alkanskom poluostrvu. &a'o(ene: 1. Uonstantine )orph]rogenitus, e administrado !mperio, ed. N]. @orav!sik, Knglish translation b] Q. J. S. Jenkins, 2udapest 1969^ obrada na srpskom jeziku 2. _erjan"i*a uY "i#antijski i#vori #a istoriju naroda $ugoslavije !!, 2eograd 19I9,95R6. >. @. i \. Jankovi*, Sloveni u jugoslovenskom Podunavlju, 2eograd 1994, >4,>I,144,1145111 #katalo&ki brojevi R4 i 141[R'. H. N. P. Saburgaev, Ktnonimija TPovesti vremenni% let&, @oskva 19R9, >145>1>. 6. Povest' vremenni% let, @oskva 5 Leningrad 19I4,11,>4R. I. S. Nelzer, (ngedru)kte und ungenugend vero**entli)%te +e,te der -otitiae epis)opatuum, @un!hen 1941, IH8, I6I. 3. J. +ali*, -a#iv &.aka& u starijoj srpskoj istoriji /!010!! vek), %bornik _ilozo.skog .akulteta 1 -51, 2eograd 19R9,R9591. R. !storija srpskog naroda !!, 2eograd 198>,HR3 i d.

8. Pnne Uomnene, Ple`iade #Qegne de laKmpereur Ple`is Uomnene 148151118' , 1IR, H513^ 133, >I5139, i, premaY "i#antijski i#vori #a istoriju naroda $ugoslavije !!!, 1933,H8I5H83, sa komentarom 2. +reki*a. 9. N. +lai*, Povijest 2rvata u ranom srednjem vijeku, %agreb 19RI,>11^ up. i Q. Novakovi*, 3de se nala#ila Sr4ija od "!! do 0 veka, 2eograd 1981, H15HI. 14. Qaimundi de Pguilers !anoni!i )odiensis Sistoria _ran!orum bui !eperunt herusalem, Qe!ueil des historiens des !roisades, )aris 1833, >HR, premaY !#vori #a 4'lgarskata istorija 0!!, So.ija 193I,I65II, koji pominje i Slavoniju i kralja Slavonije #regem S!lavorum'^ up. i N. +lai*, nd. I495I14. 11. +oga treba podrazumevati pod @orla!ima, o"igledno je iz op&irnog opisa uY P. _ortis, Put po alma)iji, %agreb 1986, H153> /"iaggio in alma#ia dell'a4ate Al4erto Fortis, -enezia 5667'. 1>. M. Xkalamera, @. )opovi*, -ovi poda)i sa plana 8eograda i# 569:, Nodi&njak grada 2eograda 11 , 19R3,6456>, !itiraju obeleje za pravoslavnu !rkvuY TUhiesa delli Seismatt!i, @orla!hi, -ala!hi e Nre!i.T 1H. N. +lai!, )ovijest Srvata u razvijenom srednjem vijeku, %agreb 19R3, 344, 34R5 314, ne pomi&lja da je re" o Srbima. 16. ?o je zabeleeno u poglavlju H4, T zlaganje o provin!iji (alma!ijiT, za koju se smatra da je naknadno uba"ena u drugoj polovini 1 stole*a 5 up. komentar 2. _erjan"i*a u "i#antijski i#vori ), >3. 1I. oannis Uinnami epitome rerum ab oanne et Ple`io Uomnenis, gestarum re!. P. @eineke, 2onnae 18H3, 14>,18514H,19^ "i#antijski i#vori -, 19R1,>I. 13. Villermi ?]rensis ar!hiepis!opi, 2istoria rerum in parti4us transmarinis gestarum re!. P. @eineke, Qe!ueil des historiens des !roisades , )aris 1886, 11, 6, 963596R, premaY zvori za balgarskata istorija 1 , So.ija 193I,19I. 1R. J. Uviji*, 8alkansko poluostrvo i ju;noslovenske #emlje, 2eograd 19>>, >R95>83. 18. )rema komentaru N. K. San"uka uY "idukind <orve=ski=, ejanija Saksov, @oskva 19RI,>IR. 19. %a -ilke i druga slovenska plemena u oblasti Labe, v. (ie SlaWen in (euts!hland, 2erlin 198I. >4. . Zremo&nik, !stra;ivanja u >ui?ima i @a4ljaku i prvi nala# najstariji% slovenski% naselja kod nas, Nlasnik %emaljskog muzeja 11-, Sarajevo 19R4,6I5111. >1. N. Jstrogorski, !storija "i#antije, 2eograd 19I9, 9951>1. >>. %a junoslovensku arheologiju osnovne su dve knjige M. -aaroveY Slavjanski i slavjano4'lgarski seliAa v 8'lgarskite #emi ot kraja na "!10! vek, So.ija 193I^ Slavjani i Pra4'lgari po danni na nekropolite ot "!10! vek, So.ija.

>H. @. i \. Jankovi*, n. d., sa pregledom nalazi&ta i literature. >6. @. i \. Jankovi*, .ekognos)iranje srednjovekovni% nala#ita u #apadnoj Sr4iji i na Peteru, Prheolo&ki pregled >4, 2eograd 19R8, >I. . Zremo&nik, .anoslovensko naselje Ja#bine u 8atkovi?u kod 8ijeljine, Nodi&njak PN$2 S 1-, 19RR,>>R5H4I. >3. Povest' vremenni% let, 1I, >11. >R. (ie SlaWen in (euts!hland, H45H1, sl. 14. >8. Neobjavljeno^ up. @. i \. Jankovi*, Sloveni, >4,>I. >9. ). Pneli*, va srednjevekovna nala#a i# Sulti?a kod <onji)a, Nlasnik %emaljskog muzeja 1 -, 19I9,>4I5>49, sl. H. H4. -. 2oroneant, . Stinga, Uer!etarile privind se!olul al - 5lea de la Jstrovul @are, (robeta, ?urnu Severin 19R8, 8R514R. H1. Povest' vremenni% let, 1I,>11. H>. P. -. Solovjev, va priloga prouavanju uanove dr;ave, Povelje )ara uana o meto%iji sv. Petra <orikog, Nlasnik skopskog nau"nog dru&tva , Skoplje 19>R,>3,H4. HH. @. i \. Jankovi*, n. d., 94,146514I, 11R^ H. Meravi!a, .anoslovenska nekropola 8agrua u Petoev)ima kod Baktaa, Nlasnik %emaljskog muzeja #P' 64561,198I5 1983,1IH51I6. H6. J. 2elo&evi*, @aterijalna kultura Srvata od - do 1 stolje*a, %agreb 1984, 635 68^ %. -inski, Nibt es .ruhslaWis!he +eramik aus der %eit der sudslaWis!hen Laudnahmec Pr!haeologia ugoslavi!a 2eograd 19I6,R15RH. HI. J. 2elo&evi*, n. d., 3R5R>. H3. @. i \. Jankovi*, n. d., 195>4. HR. K. %e"evi*, Qezultati istraivanja srednjovekovnog Sva"a, Nlasnik Srpskog arheolo&kog dru&tva I, 2eograd 1989, 11>5116^ _. ?artari Nje varreze e mesjetes se hershme ne (urres, liria 1, ?irana 1986, >>R5>66. H8. )otpun pregled albanske literature daje -. )opovi*, Al4anija u kasnoj anti)i, !liri i Al4an)i, 2eograd 1988,>415>I4, koji smatra da su autohtoni stanovni!i nosio!i kulture +oman 5 +ruje. H9. Nosio!i +oman 5 +roje kulture nisu sa 2alkanskog poluostrva, &to pokazuje nalaz iz -rapa nomadskog porekla, o kome je poslednji pisao J. Verner, Neue Pspekte zum PWaris!hen Shatz.und von -rap, liria 1 198H,1915>41.

64. Q. Novakovi*, n. d., 3153H. 61. . Zremo&nik, !#vetaj o iskapanjima u .ogai?ima kod 8la;uja, Nlasnik %emaljskog muzeja - , 19IH,H4>5H1I^ ?. Nlava&, !skopavanje preromanike )rkve u "rut)ima kod "rela 8osne, Nlasnik %emaljskog muzeja HR #P', 198>,9H51>>. 6>. )rilikom razmatranja zapadnih grani!a Srbije, uobi"ajeno se oblast izmeu -rbasa i $ne izuzima iz Srbije^ up. !storija srpskog naroda 2eograd 1981,134513>. 6H. +onstantin - )or.irogenit ovu banovinu ne pominje, ve* se nalazi u naknadno uba"enoj glavi H4^ up. "i#antijski i#vori !!, HH5H6. 66. 2orna je du` Nudus!anorum^ N. +lai*, )ovijest Srvata u ranom srednjem vijeku, >435>48, 2ornu naziva hrvatskim knezom, koji ujedinjuje Srvatsku sa Na"anima. 6I. )o N. +lai*, isto, 69R5I4R. 63. $p. Lj. @aksimovi*, J vremenu po%oda 4ugarskog kne#a 8orisa na Sr4iju, %bornik _ilozo.skog .akulteta 1651,19R9,RH. 6R. Uhroni!on Pnon]mi regis notarii, Nesta Sungarorum, S!riptores rerum Sungari!um , 2udapestini 19HR, 8R588^ premaY 3raCa za istoriju 8eograda u srednjem veku , 19I1. 68. $ isto vreme Srvatska se pro&irila na )osavinu, te je sasvim prirodan odbrambeni savez Slovena protiv @aara. Ljetopis popa (ukljanina, %agreb 19I4,36533, belei da su kneza Zaslava uhvatili @aari u Sremu i udavili ga u Savi^ up. komentar -. @o&ina. 69. +neevinu @oravu spominje jedino +onstantin - )or.irogenit u Spisu o narodimaD up. "i#antijski i#vori , R8. I4. Q. @ihailovi*, Erkva Svetog Petra kod -ovog Pa#ara, Novopazarski zbornik 14, 1983, 3R5144^ J. Ne&kovi*, Q. Nikoli*, Petrova )rkva kod -ovog Pa#ara, 2eograd 198R. I1. N. ?omovi*, 3lagoljski natpis sa Feana, storijski "asopis 111- , 2eograd 1994 #1991', I518. I>. -. napomenu 14. IH. Pnne Uomnene, Ple`iade, 86,115>H^ "i#antijski i#vori , H96.

I6. 2. _erjan"i*, Al4an)i u vi#antijskim i#vorima, !liri i Al4an)i, 2eograd 1988,>8I5 H4>. Nije razja&njena pojava Plbana!a, sto"ara 5 planina!a -a!a, s obzirom na brojne slovenske toponime upravo u planinamaY P. @. SeliAev, Slavjanskoe naselenie v Al4anii, So.ija 19H1.

II. (. (ragojlovi*, Gi#matiki popovi *ranjevaki% (ubia i pravoslavna tradi!ija u srednjevekovnoj 2osni, 2al!ani!a annuaire de lainstit des etudes 2alkanibues, 2elgrade 198I51983,6H5I6. I3. Q. @ihalj"i*, Nementragende Steinis!hri.ten in Jugoslavien vom Knde des R. bis zug @athe des 1H. Jahrhunderts, Nlossar zur .ruhmittelalterli!hen Nes!hi!hte im Jstli!hen Kuropa >, Viesbaden 198>. IR. )rema X. 2e&lagi*, Ste*!i, tipolo&ko5katalo&ki pregled, Sarajevo 19RR, karta 11. I8. 2. _u"i*, Nlagoljski natpisi, %agreb 198>, sl. >56. I9. X. 2e&lagi*, Ste*!i 5 kultura i umetnost, Sarajevo 198>,68I5I1H. 34. Jdnos !rkvi i grobalja sa ste*!ima najbolje se vidi iz pregleda koji daje Lj. Sparavalo, Srednjovjekovna gro4lja, )rkvine i )rkve na podru Gume tre4injske, ?ribunia I, ?rebinje 19R9,IH51H3. 31. )o pravilu, ova grn"arija se datuje u poznije 1 - stole*e i u prvu polovinu 1stole*a, a primer!i iz 1 51 - stole*a poznati su Studeni!e i sa Sva"aY K. )ejovi*, <atalog ar%eoloki% nala#a, 2lago manastira Studeni!e, SPN$, 2eograd, RH, sl. H>[>, H4[R, 63^ K. %e"evi* Nlasnik SP( I,198I,116, ?. ) 13^ -. +ora*, Studeni)a. 2vostanska, 2eograd 19R3, R1, sl. >>[I53^ (. @ini*, Starinar 111, 19R9 #1984', 6I, ?. #+ru&eva!'^ @. )opovi*, 2al!anoslavi!a R, )rilep 19R8, 14R, sl. H #Smederevo'^ @. -uksan, Nlasnik SP( I, 1983, 1>>, ?. [13 #+ovin'^ Lj. 2jelaja!, Nodi&njak grada 2eograda 11-, 19R8,1HH51HR, ?. #2eograd'^ @. Jankovi* Saop&tenja 1- , 2eograd 1986,169, sl. 3[I #?rono&a'^ . 2ojanovski, Na&e starine 1, Sarajevo 193I, RH, sl. R^ ). Pneli*, 8o4ova) i <raljeva Sutjeska, Sarajevo 19RH, 111511>,181518>^ ?. Nlava&, 2al!anoslavi!a R, 1I1, ?. . #-isoko'^ ?. Pneli*, ?ribunia -, ?rebinje 19R8, 18519, ?. 5 #-relo Li&ti!e'^ . 2ojanovski, Na&e starine 1 , 19R>, I1, ?. 5 #Sokol na )livi'^ H. Meravi!a, Na&e starine 1- 51 1, 1989, H>, ?. #-ilusi'Y . Zremo&nik, Nlasnik %emaljskog muzeja 1, 19II, 166516I, sl. H #)rijedor L. Meravi!a, H. Meravi!a, %bornik +raji&kih muzeja - , 2anja Luka 19R6 >>1, >>I, ?. X #Nornji )odgrad!i, (onja (olina'. 3>. U. )opovi*, +e%nika primitivnog lonarstva u $ugoslaviji, Nlasnik %emaljskog muzeja u Sarajevu 1 -, 19I9, >I5IR, sa kartom dopunjenom premaY ). ?omi*, 3rnarstvo u Sr4iji, 2eograd 198H,>65H>. 3H. @. -uksan, <ovin, lokalitet 3rad 1 sonda;no istra;ivanje 5H96 godine, Nlasnik Srpskog arheolo&kog dru&tva I, 2eograd 1989, 1>>, objavljuje lon!e srednjoevropske izrade na ?. [1H516 i srpske 5 ?. [1I513. 36. (. 2ojani*5Luka", <rajina u vreme turske vladavine, Nlasnik etnogra.skog muzeja H15H>, 2eograd 193851939,3I538. 3I. @. @, -asi*, Starinar , 1943, 635I6, sl. 1H51I, #Stala*'^ (. @ini*, Starinar 111, 19R6,6I, ?. [H #+ru&eva!'^ @. Jo!i*, \. Jankovi*, Leskova"ki zbornik 11- , Leskova! 198R,3>, sl. 1I #Skobalji* Nrad'^ @. 2ajalovi* 5 Sadi5)e&i*, <eramika u srednjovekovnoj Sr4iji, 2eograd 1981, 6H566, sl. HH, H3 #Ni&, Le&je'^ @. )opovi*,

2al!anoslavi!a R,19R8, 14R, sl. H #Smederevo'^ (. @ini*, Starinar 111 5111 -, 198>5198H, >31, ?. [8 #Qibni!a'^ (. @ini*, Starinar 111 5111 -, 198>5198H, >96, ?. [15> #)ore"ka reka'^ @. i \. Jankovi*, 2al!anoslavi!a R, 19R8, 1IR51I9, sl. 6[1, 6[I, I[9, 11 #-i&esav'^ N. Stanojevi*, \erdapske sveske H, 2eograd 1983, >H85 >H9, sl. R[65I^ S. Kr!egovi*5)avlovi*, (. @ini*, \erdapske sveske H,1983, >945>91, sl. H[6, 3[H56 #-elesni!a'^ \. Jankovi*, 2al!anoslavi!a H, 2eograd 19RI,14I5143, sl. 8[16,1351R #+orbovo, 2ukov"e, 2adnjevo'.

piro ivkovi

Bura

szivkovi!"!#$%u

Srbijo& maji!e
)'ril 1999 godine ?i si, maj"i!e, stigla na Nolgotu Nose*i krst svoj kao svoju volju trnov vijena!, pe"at svom ivotu 5 ?voj Simon krstonosa! jo& je u polju. Qazapinju te razbojni!i, majko rugaju se, pomogni sama sebi. )rije pijetlova odre"e te se svako, Sablazni&e se, maj"i!e, kako ne bic Na krstu svome ostavljena sama, Ni suner na trsku sa sir*a par kapi (a e ti ublai, &to polako slama d Pli duh tvoj jo& uop&te ne hlapi. eKloi, eloi, lama savahtanifg 5 Zita se sa tvojih modrih usana, ?amo pakla smrti, pohlepna, stani, %ar toliko traju tri tvoja danac )opij namjenjenu gorku "a&u boli, 2rzo *e nedelja, jo& malo, maj"i!e. Pko p&eni"no zrno truljenju odoli Jstaje samo bez ivota i kli!e. -oskresni, Serbijo d ustani, maj"i!e^ %asijaj opet, pomra"eno sun!e, $jarmi volove, operi kabli!e, poki&aj sjeme, zaspi vodeni!ef %ba!i sa glave &ajka"u, za!jelo, +apu bez znaka u vojni"kom znaku, Jbu!i staro ki*ano odijelo, Stavi na per"in &ubaru astragankuf

)ritegni kani!u i lake opanke, %atakni za uvo bosiok, !vije*e svjee, %asviraj u .rulu i dvojni!e tanke, )ovedi sitno kol!e ispred Samodreef

'aksim (lokovi

)omo *rstov +opovi knji,evnik i istoriar

1853-1931
*ovodo( etrdese'etogodi+nji,e s(rti
Izvor: -Boka . zbornik radova iz nauke, kulture i u(jetnosti/, br 0, 1er,eg" &ovi 1923 , str 421"405 2oka +otorska, kao rijetko koji kraj na&ega )rimorja, "uva na "itavoj svojoj teritoriji ostatke ljudske !iviliza!ije i kulture iz raznih istorijskih epoha. Jvuda se vijekovima skitala legenda starih Jelina i Qimljana, odzvanjala pjesma jasne i elegantne rije"i sa vizantijskih spomenika, ozarivao nas sjaj umilnog li!a sa srpske .reske i razlijegalo se eho pjesme mleta"kih orgulja i zvona ...#1' +njievni rad na na&oj knjizi po"inje pojavom prvih emisara slovenskog pisma u na&im krajevima. ?u misiju kod nas primi&e na sebe benediktinski manastiri, koji malo po malo, posta&e rasadni!i glagoljskog pisma. )ored ostalih, tu je misiju u dana&njem her!egnovskom kraju preuzeo benediktinski manastir Sv. )etra u 2ijeloj #San )ietro di Uampo',#>' "iji se osta!i i danas nalaze u bijeljskom lokalitetu Qake.#H' Sa puno prava pro.. 2ranko -odnik konstatuje i kaeY hS juga dopira&e glagoljizam preko stare (uklje, dana&nje Urne Nore i Ser!egovine u 2osnu i (alma!iju, gdje ga ve* u 1 i 1 stolje*u po"elo potiskivati *irilsko pismoi.#6' Qad na *irilskoj knjizi u her!egnovskom kraju datira, po svoj prili!i osnivanjem savinskog manastira tj. gradnjom male savinske !rkve, koja pada d ako je natpisima vjerovati d oko 14H4. godine.#I' -jerujemo da se od 1 vijeka protee kontinuitet pisane rije"i na na&em jeziku do na&ih dana. Jsim savinske !rkve Sv. Save, koja se pripisuje Sv. Savi Nemanji*u da je gradio u S vijeku, tu su i mnoge legende vezane za Nemanji*e i Sv. Savu. @ala savinska !rkva $spenija 2ogorodi!e ivopisana je jednim "udnim manirom, koji je sretno ukomponovao srpsku .resku i mleta"ki portret. Naslovi portreta ispisani su *irilskim pismenima.#3' ?vrtkov i dvor Ser!ega Ste.ana u Ser!eg5Novom, primao je u"enu srpsku, dubrova"ku i kotorsku vlastelu. Ser!eg Ste.an je mjese!ima ivio u Ser!eg5Novom, gdje je pored dvora imao i tvorni!u "ohe, pa je, pored ostalog, unapredio pomorstvo, trgovinu i zanatstvo. (arovita i umna Jelena Sandaljeva, koja se, pored monahinje

Je.imije, ubraja u prve na&e ene knjievni!e, imala je u Ser!eg5Novom dvor u koji je "esto navra*ala i oko kojega su se okupljali u"eni ljudi onog doba. Ser!egova"ki mitropolit (avid, koji se ubraja u vrsnije kaligra.e svog vremena, ostavio nam je pored nekoliko majstorski sro"enih pisama i testamenat Ser!ega Ste.ana, koji je pisan u Ser!eg5Novom hkao divan uzorak kaligra.ske vje&tinei. Nije pretjerano ako tvrdimo da je na ovim .eudalnim dvorovima bilo knjievne radnje, kao &to je to bilo u (ubrovniku i +otoru.#R' @edrese #&kole za hode' i mektebi #nie &kole' koje je zatekao turski putopisa! Kvlija Zelebija u Ser!eg5Novom 1336. god. imale su svoje nastavnike i svoje biblioteke. %ato Zelebija i kae za Jalijsku obalsku kapiju... hJvdje se skupljaju ljudi koji trae razonodu i nau"ni!i da se nadi&u svjeega vazduha, jer ova kapija vodi na luku i morei.#8' Sava -ladislavi* 1R>>. god. prevodi Jrbinijevu istoriju h+raljevstvo Slovenai na ruski jezik. Sava -ladislavi* nam je ostavio putopis na ruskoslovenskom jeziku hJpis Sibira i +inei. %a ovaj putopis knjievna kritika kaeY hJpis Sibira i +ine iz pera Save -ladislavi*a ima nesumnjive knjievne vrijednosti i nijesu uzalud podvla"eni proni!ljivost i ljepota stila prvog Srbina koji je bio moderni putopisa!i.#9' Sava, kao i njegov sinova! Jovan, ostavljaju svojim testamentom bogate darove !rkvama Savine, Qisna i ?ople. Njegov naslednik obavezan je da po&alje u domovinu dva sanduka knjiga i toY hjedan sanduk u ?rebinjski manastir pri Ser!eg5Novom #misli na kaluere izbjegle iz manastira ?vrdo&a, tada ve* nastanjene u Savini', a drugi manastiru Mitomisli*u u Ser!egovini.#14' Jvdje jo& spada i "itava jedna zbirka testamenata, presuda hSuda dobrih ljudii, seten!ija, zapisnika bratstveni"kih skup&tina i pisama, punih barokne ljepote i jezi"ke interesantnosti. )rvi kulturni preporod Ser!eg5Novog po"inje otvaranjem Srpske "itaoni!e 18I4. godine. +ako su ve* bile ovamo prodrle knjige -uka +aradi*a i kada je Nikolajevi*ev Srpsko5(almatinski magazin bio omiljena lektira savinskih kaluera, pomorskih kapetana i ono malo pismenih trgova!a, te pojavom lirskog preporoda i Norskog vijen!a, interes je za kulturni razvoj bio svakog dana sve ve*i i ve*i. )ored ve* postoje*e &kole na narodnom jeziku, koja je bila nastavak ?ropovi*eve &kole, te osnovnih &kola na italijanskom, koje su bile nastavak mleta"kih gradskih &kola, tu vidimo i neku vrstu privatne .ratarske polugimnazije, te privatne pomorske &kole u ?oploj, koju su drali pomorski kapetani, zatim iste &kole u .ranjeva"kom manastiru Sv. Pntuna na italijanskom jeziku. Sve ovo jasno govori o velikom interesu na&ih ljudi za &kolstvo, prosvjetu i kulturu. (olaskom -i!ka (jel"i*a 18H6. godine za u"itelja Jsnovne &kole u Ser!eg5Novom, osnovna &kola dobija rang vi&e osnovne, a 18H8. god. otvara se nauti"ki te"aj na kojem su se izu"avali pomorski predmeti. Jvaj te"aj je prestao sa radom 1866. g. kada je preme&ten (jel"i* za u"itelja kotorske &kole. Srpska pomorska zakladna &kola po"inje sa radom 18I8. god. koja je radila sa manjim prekidima do 1916. god.#11' )rvi njeni nastavni!i bili su na&i poznati rodoljubi i knjievni!iY @ato @r&a, Sristi.or Lombardi*, (r @ilan Jovanovi*, Stevo Zuturilo, Qisto +ova"i*, Simo @atavulj, Stevo @ren, Josip 2eru&i*, (anilo 2ertoli, +osto +uli&i*, Stanko 2rkanovi*, ?omo ?ripkovi*, ?omo +rstov )opovi* i dr.#1>' (r @ilan Jovanovi*5@orski, "uveni srpski pisa!, dolazi za op&tinskog ljekara u Ser!eg5Novi i okuplja oko sebe krug mladih i poletnih ljudi sa mnogo smisla za

knjievnost i stvarala&tvo. Simo @atavulj po"inje svoj knjievni rad u njegovom omiljenom hQozopekui. (r Lazo ?omanovi*, ve* poznat sa svojih polemi"kih i knjievno5istorijskih "lanaka, Jovan Naki*enovi*, odu&evljeni pristali!a $jedinjene omladine srpske i pisa!, (r Qadoni"i* #kasniji kotorski biskup' poznat kao besjednik i teolog, prota Lombardi* bija&e hdobar besjednik i jedan od najo"itijih ljudi u 2o!ii. ?u spadahu i bra*a Nojkovi*i. ?omo +rstov )opovi*, istori"ar i pisa! i mnogi pomorski kapetani.#1H' Jvom krugu ne&to kasnije, pridruili su se @arko Uar, kasniji knjievni kriti"ar i esteta i -eljko Qadojevi*, na& poznati pisa! i .olklorist. Jvaj krug "esto je upotpunjavao svojim prisustvom i Jovan Sunde"i*, pjesnik, koji je vrlo "esto dolazio iz +otora u Ser!eg5Novi da prisustvuje zajedni"kim knjievnim razgovorima i sjelima.#16' ?omo +rstov )opovi* u&ao je vrlo rano u ovaj her!egnovski knjievni krug, kada je kao mlad topaljski u"itelj 18R6. god. po"eo svoju kulturnu misiju u 2oki. Jvaj na& zasluni prosvjetni i knjievni pregala! rodio se 19. .ebruara 18IH. godine u Ser!eg5 Novom. Jta! mu +rsto bio je poznati her!egnovski trgova! i dobrotvor, a majka Pnelika bila je k*erka "uvenog pomorskog kapetana i brodovlasnika @arka Nojkovi*a. @aj"ina loza vukla je svoje porijeklo od "uvenih ruskih pukovnika Stratimirovi*a, koji skupa sa mitropolitom karlova"kim Ste.anom bijahu poreklom iz her!egnovskog kraja. )opovi* je bio gord na ovo maj"ino visoko porijeklo. Jsnovnu &kolu zavr&io je u Ser!eg5Novom na italijanskom jeziku, po&to je u svim dravnim &kolama tada bio nastavni jezik italijanski. Njegovi roditelji ga u isto vrijeme upisa&e u privatnu srpsku &kolu na ?opli, koja je bila nastavak "uvene ?ropovi*eve &kole. $ ovoj &koli mu bija&e u"itelj topaljski paroh, prota Sristi.or Lombardi*, poznati rodoljub i besjednik. )et razreda klasi"ne gimnazije zavr&io je u %adru na italijanskom jeziku, kao pitoma! pravoslavnog bogoslovskog sjemeni&ta, gdje je drugovao sa Savom 2ijelanovi*em, kasnijim voom dalmatinskih Srba i Lazarom ?omanovi*em, kasnijim knjievnikom i politi"arem. $ %adru mu je bio pro.esor Nikola -ujnovi*, za koga )opovi* u svojoj hPutobiogra.ijii kaeY hSa blagodarno&*u svaki pravoslavni u"enik zadarske gimnazije iz onog doba treba da se sjeti negda&njeg svog katihete na istoj u"enog popa Nikole -ujnovi*a d o!a narodnog dobrotvora pro.esora Ljubomira -ujnovi*a, koji povjerene mu ake neprestano upu*iva&e da svoje ljube, a tuega da se klonei.#1I' )oslije zavr&enog petog razreda gimnazije pree u u"iteljsku &kolu u Prbanasima kraj %adra, koju uspje&no zavr&i u avgustu 18R6. g. Jdlukom +otarskog &kolskog vije*a u +otoru od 1H. novembra 18R6. god. bio je imenovan za u"itelja Jsnovne &kole na ?opli, gdje je u djetinjstvu u"io privatnu srpsku &kolu. ?u je )opovi* sa naro"itim elanom prionuo povjerenom mu radu. %a njegov portvovan rad u &koli )okrajinsko &kolsko vije*e u %adru izri"e mu pismenim aktom br. 9>9 od 1>. aprila 18R8. godine, hJsobitu pohvalu za najbolji uspjeh u poverenoj mu &kolii. )rilikom dolaska maja mjese!a 18RI. god. !ara _ranja Josipa u 2oku, 9. maja je posjetio i Ser!eg5Novi, pa je tom prigodom !ar posjetio i )opovi*evu &kolu na ?opli, gdje se zadrao jedan &kolski "as, a )opovi* je pred !arem ispitivao u"enike iz doma*e istorije. +ada je 18RI. god. buknuo her!egova"ki ustanak, veliki broj stara!a, ena i dje!e sklonio se ispred turskog zuluma u Ser!eg5Novi i njegovu okolinu. ?ada ?omo +. )opovi*, kako sam kaeY h(a se bar u nekoliko odui svojoj patriotskoj dunosti,

potpuno ubeen d da je i prosvjeta o&tra kao bojni ma", da i ona moe da pognjavi ?urke i osveti na&e +osovo d stavlja se na "elo ak!ije za zbrinjavanje her!egova"ke siro"adi. )opovi*, bez i"ijeg poti!aja prima u svoju &kolu osamdesetoro mu&ke i enske her!egova"ke dje!e, te bez ikakve nagrade radi u dvije smjene za vi&e od dvije godine. ?opaljsku &kolu su pohaala samo mu&ka dje!a sa ?ople i gala, "iji broj tada nije prelazio trideset. Jednom prilikom d nagla&ava )opovi* d kada mu je &kolu pohodio vladika )etranovi* u pratnji prota 1. Lombardi*a i !rkvenijih tutora, topaljskih kapetana Pnta Jankovi*a i @i*a Nudelja, te po&to je vladika ispitao svu her!egova"ku dje!u, uhvati u"itelja )opovi*a za ruku, privede ga k prozoru s koga se vidjela !rkva topaljska i glasno mu tu pred svima re"eY d ?omo, vi&u si zadubinu uradio, nego da si onoliku !rkvu sagradiof...i )opovi* nije samo nastojao da obrazuje i vaspitava ovu dje!u, nego se marljivo starao da im nabavlja sve &to im bija&e potrebno za ivot.#1Ia' )o&to tada bijahu, pogotovo u svim ve*im mjestima 2oke, te i po ve*im gradovima (alma!ije, osnovani odbori, kojima je bio !ilj da materijalno potpomau ustanak i pritje"u u pomo* razbjegloj sirotinji her!egova"koj, to se )opovi* obra*ao njima za pripomo* ovoj &kolskoj dje!i. Jdbori su slali &koli pripomo* u odje*i, obu*i, knjigama i &kolskim potrep&tinama. $ Ser!eg5Novom je radio hJdbor gospoai koji je za "itavu godinu dana kuhao i dijelio topli objed i ve"eru her!egova"koj dje!i i star!ima. Supruge her!egnovskih pomorskih kapetana i trgova!a natje!ahu se koja *e bolje prednja"iti u ovom humanom poslu. Sekretar ovog odbora bio je ?omo +. )opovi*, a revizor prota Lombardi*.#13' 2a& u najve*em zamahu ove ak!ije doe godine 18RR. u Ser!eg5Novi iz Qusije supruga ruskog pukovnika 2ogoljubova i donese sobom nekoliko hiljada rubalja sa nalogom od strane )etrogradskog dobrotvornog dru&tva, da se ovim nov!em zavedu &kole za pribjeglu neja" her!egova"ku. @jesni odbor her!egnovski d za pomo* Ser!egov!ima d kojem bija&e predsjednik onda&nji na"elnik Ser!egnovog, \uro knez -ojnovi*5$i"ki, izdao je )opovi*u pismeno priznanje za njegov dotada&nji humani i patriotski rad. ?omo +. )opovi*, kao veliki propagator prosvjete i knjige bio je 11. marta 18R8. god. imenovan povjerenikom @ati!e (almatinske za "itavu her!egnovsku op&tinu, a mjesto \ura kneza -ojnovi*a5$i"kog, koji je u to vrijeme bio imenovan )redsjednikom (almatinskog sabora. Jvakav rad donio je )opovi*u podozrenje austrijskih vlasti, pa je 18R9. god. dao ostavku na dravnu slubu, napustio Ser!eg5Novi i naselio se u ?rstu, gdje ga je Srpska pravoslavna !rkvena op&tina imenovala svojim sekretarom i to septembra iste godine. $ ?rstu je odmah prionuo na rad, pa je zajedno sa dr Qadoslavom +veki*em i Ljudevitom -uli"evi*em, knjievnikom, osnovao Srpsku "itaoni!u, za koju je napisao i Statut. Svoje bavljenje u ?rstu iskoristio je da sredi i pregleda arhiv !rkvene op&tine i da iz njega prepi&e neke vanije istorijske dokumente, koji *e mu kasnije posluiti za njegove knjievne i istorijske radove. )oslije nesretno zavr&enog bokeljskog ustanka u +rivo&ijama vra*a se 188H. god. ponovo u Ser!eg5Novi, gdje biva postavljen za nastavnika Srpske pomorske zakladne &kole #zadubine 2o&kovi* d \urovi* d Laketi*' u Srbini #kod Ser!eg5Novog', a mjesto pro.. +osta +uli&i*a, koji je ove godine bio imenovan za pro.. gimnazije u +otoru. ?ri godine kasnije, 1883. )opovi* biva postavljen za upravitelja pomenute

&kole, a poslije odlaska pro.. (u&ana Jovanovi*a na Uetinje, koji je bio imenovan za pro.. !etinjske gimnazije.#1R' Qad ?oma +. )opovi*a, kao upravitelja hove jedine u Srpstvu "isto srpske pomorske &kolei bio je naro"ito zapaen i na kulturno prosvjetnom i na na!ionalnom polju. Njegova &kola bila je ari&te naprednih ideja onog doba. Jn je svoju &kolu povezao saY Srpskim u"enim dru&tvom u 2eogradu, (ru&tvom Sv. Save, @ati!om srpskom u Novom Sadu, @ati!om hrvatskom u %agrebu, @ati!om dalmatinskom u %adru itd. Sve ove ustanove slale su besplatno svoja izdanja &koli u Srbini. Njegovom zaslugom biblioteka je uve*ana privatnom knjini!om narodnog dobrotvora kapetana Lesa )avkovi*a, biv&eg na"elnika Ser!eg5Novog i &kolskog dobrotvora, te velikim brojem knjiga iz biblioteke \ora kneza -ojnovi*a5$i"kog i ostalih na&ih graana, knjievnika i dobrotvora. Nodine 188658I. &tampao je prvi izvje&taj ovog glasovitog %avoda, a na osnovu bogate &kolske arhive. Jve godine prvi je uveo obi"aj da se u &koli sve"ano proslavlja Savindan, &to su uvele i ostale okolne &kole. Nabavio je &kolsku zastavu sa prigodnim stihovima.#18' %a vrijeme balkanskih ratova organizovao je u Ser!eg5Novom i u okolini odbore za skupljanje pomo*i Urnogorskom i Srpskom !rvenom krstu.#19' %a vrijeme prvog svjetskog rata bio je interniran od strane austrijskih vlasti kao politi"ki opasan. Sredinom rata vra*en je bolestan u Ser!eg5Novi, gdje mu je bilo strogo ograni"eno kretanje do kon!a rata. Jdmah nakon rata 1919. godine organizovao je rad u svojoj &koli, koja je &kolske 1919519>4. godine pretvorena u Niu realnu gimnaziju, a koja je do H4. jula 19>>. god. radila kao privatna hsa pravom javnostii. ?omo +. )opovi* je tada predavao srpskohrvatski, italijanski i geogra.iju. Jd >4. jula 19>>. god. &kola postade dravna "etverorazredna Nia realna gimnazija. +on!em &kolske godine 19>>519>H. god. ?omo +. )opovi* je bio penzionisan, kada mu je uz prigodnu sve"anost predato odlikovanje Jrden Sv. Save stepena. Sve"ani govor pred svim a!ima i nastavni!ima odrao mu je prota pro.. )etar Qa.ailovi*, tada&nji direktor &kole.#>4' Svoju bogatu biblioteku jo& za ivota ostavio je novootvorenoj $"iteljskoj &koli 19>I. god. u Ser!eg5Novom. ?omo )opovi* je sa naro"itim interesom pratio rad ove &kole, izda&no pomagao njen rad kao i mnoge siroma&ne u"enike. $mro je 9. septembra 19H1. godine ostaviv&i svoje imanje i "itavu u&teevinu u kulturno5prosvjetne svrhe. #>1' Svoj knjievni rad po"eo je jo& kao ak razreda u"iteljske &kole u Prbanasima #%adar' prevodima sa talijanskog jezika. ?ada&nji njegov pro.esor srpskohrvatskog jezika i istorije (on @ate Neki*, koji ga mnogo !ijenja&e kao marljivog i vrijednog u"enika, dade mu nekoliko "lanaka iz poljoprivrede da mu prevede sa talijanskog za njegov hNospodarski listi. )o uputstvu istog pro.esora preveo je )opovi* i knjii!u od N. 2alle hLe malattie del ba!o da setaT, &to je izlazilo u nekoliko brojeva pomenutog poljoprivrednog "asopisa. Jvaj prevod )opovi*ev bio je pisan lijepim i te"nim narodnim jezikom.

)rvi )opovi*ev samostalni knjievni rad po"inje godine 18R8, kada mu je novosadski knjievni list d Javor d objavio biogra.ije Joka +ati*a i Save gro.a -ladislavi*a, pod zajedni"kim naslovom d %nameniti 2okelji. d Jvim radom )opovi* je skrenuo na sebe panju srpske knjievne javnosti. Jnda&nji urednik hJavorai, dr lija Jgnjanovi*, od&tampao je ovaj rad u zasebnoj knjii!i kao prvu svesku svoje edi!ije h+njiga za narodi &tamparije i knjini!e Prse )ajevi*a, Novi Sad 18R9. god. +njievnik Stevan -. )opovi*, izme*u ostalog i urednik velikog ilustrovanog kalendara hJraoi, "estitao mu je na ovom radu hnaro"ito sa lepog pri"anja, "istog jezika i bogatstva narodnih .razai, te ga poziva na saradnju i moli da mu za hJraoi 1884. god. po&alje h2ilo taki jedan ivotopis, bilo pak kakvu pripovest iz 2okei. )opovi* se vrlo rado odazvao ovom pozivu i za kalendar hJraoi za 1884. godinu napisao je biogra.iju pro.esora @ata @r&e, prvog upravitelja Srpske .onda!ionalne &kole u Srbini. $ istom kalendaru za 1881. god. napisao je biogra.iju velikog narodnog dobrotvora kapetana Lesa )avkovi*a, na"elnika Ser!eg5Novog, vrlo zaslunog za otvaranje &kole u Srbini, kao i novelu h@ajka Urnogorkai. Nodine 188H. &tampao je u istoj edi!iji biogra.iju narodnog dobrotvora, savinskog igumana Srisantija Nikolajevi*a, a godinu dana kasnije #1886' biogra.iju pro.. Ljubomira -ojnovi*a, poznatog narodnog dobrotvora dalmatinskih Srba. %atim godine 1889. biogra.iju narodnog dobrotvora i knjievnika, mitropolita \ora Nikolajevi*a, urednika Srpsko5dalmatinskog magazina, prvog knjievnog "asopisa na na&em jeziku na )rimorju. Jvdje jo& spadajuY biogra.ija narodnog dobrotvora 2oa 2o&kovi*a iz (ubrovnika #189H. god.', te biogra.ija neumornog putnika i prosvjetnog pregao!a Prhimandrita Nerasima %eli*a d knjievnika. Sve ove biogra.ije pisane su sa mnogo knjievne i jezi"ne akribije i sa namjerom da budu uzor, da pou"e, da odu&eve &to vi&e mladih ljudi i da ih upute na slubu svome narodu, te da pokrenu &to vi&e imu*nih ljudi na zadubinarstvo. stina, biogra.ije pored ovog su istorijski ta"ne, stilski dotjerane, pisane izvornim narodnim jezikom. )opovi* nije nikada ostvario svoju zamisao da izda svoju planiranu knjigu d %nameniti 2okelji d ve* su ove biogra.ije ostale razasute po mnogim na&im "asopisima i kalendarima.#>>' Njegov zadarski pro.. (on @ate Neki* pi&e mu 18RR. god. kako je izabran za tajnika @ati!e dalmatinske, pa je kao tajnik duan pripremiti i izdati @ati"in h+oledari, pa ga moli da mu po&alje hza isti &to *irili!om napisatoi. h?o ti moe& d nagla&ava Neki* d pa i mora& mi u"initi za ljubavi. )opovi* se rado odazvao molbi svoga pro.esora i poslao mu za @ati"in h+oledari jedan hdijalog izmeu u"itelja i trgov!a, u kome u"itelj kori uop*e na&e trgov!e u 2o!i, &to se sa tr&*anskijem, be"kijem itd. trgov!ima dopisuju tuijem, a ne svojim jezikom, dokazuje mu kako je ovo nelijepo, te mu, osim ovoga predstavlja i sve koristi, &to bi na&i imali kada bi se s njima dopisivali srpskii. +ada je 18R8. god. u kalendaru @ati"inom izi&ao ovaj razgovor, pisao mu je vladika )etranovi*Y h%a uvr&*eni u ovogodi&njem hNarodnom koledarui razgovor izmeu u"itelja \ura i trgov!a -asilija budi vam i s moje strane hvala. ?ako i unaprijed zastupajte u koledaru *irili!u i "isti srpski jeziki... %a slijede*u 18R9. g. )opovi* je objavio u +oledaru *irili!om neka pedago&ka pisma, koja je preveo sa talijanskog jezika. +ada je 1884. god. njegov drug iz Seminarije Sava 2jelanovi* pokrenuo hSrpski listi u %adru pi&e )opovi*Y h)o djel!u d %nameniti 2okelji d koje si mi poslao i na kome ti iskreno i toplo blagodarim i "estitam, vidio sam da ti pero dobro u ru!i stoji. @eni bi osobito milo bilo, a tako i "itateljima na&ega lista, kada bi mogao doneti na javnost i

koju tvoju !rtu, koje ti zna& dobro kao ikoji stari vje&tak izvesti. Jvijem sam ti sve kazao. Ja mislim, da svakom Srbinu na )rimorju mora na sr!u biti, da na& list d prvi u (alma!iji d &to ugledniji bude. )o&to umije& i ti si na to pozvani. )opovi* se odmah odazvao apelu svog druga iz Sjemeni&ta i Nimnazije, pa je listu marljivo slao razne manje dopise o politi"ko5ekonomskim zbivanjima u na&emu kraju pod zajedni"kim naslovom h?amo5amo po 2o!ii. )reveo je (e Pni"isovu novelu, hLa !asa paternai, koju je poslao uredniku 2jelanovi*u i koja je izi&la u dva uzastopna broja pomenutog lista. ?okom "itave 188H. god. u podlisku Srpskoga lista izlazila je njegova dobro dokumentovana monogra.ija o Ser!eg5Novom, koja je godine 1886. od&tampana u zasebnoj knjizi pod naslovom hSer!eg5Novi u spomen petstogodi&nji!e mui. +njii!u je izdala zadarska &tamparija . -odi!ke u %adru 1886. godine. J ovoj zanimljivoj i vrlo simpati"noj istoriji ?vrtkovog grada kritika se povoljno izrazila, dok je pro.. (on Nrigorije %arbarini u svojoj knjii!iY h)aralipomeni del !entenario di Uastel nuovoi napisao hdugu i za pis!a vrlo laskavu o!jenu na ovu knjigui. Jo& prije pojave ove knjige u dubrova"kom hSlovin!ui br. 18, od god. 1884. izi&ao je )opovi*ev "lanak h$spomene iz pro&losti d Ser!eg5Novi u 2oki +otorskoj d njegov postanak i njegova istorijai. Na"in kako je bio primljen ovaj )opovi*ev rad od strane onda&nje nau"ne javnosti dao je pis!u hrabrosti da se upusti u dalja istraivanja i da nam da ovu divnu monogra.iju Ser!eg5Novog. $ hSlovin!ui #(ubrovnik' br. R, od 188H. god. izi&la je iz pera ?oma +. )opovi*a manja rasprava pod naslovomY h)etstogodi&nji!a Kr!eg5 novogi.#>H' Jsim istorije i biogra.ija poku&ao je )opovi* da pi&e pripovijetke i drame, u "emu nije imao onoliko uspjeha, koliko je imao u pisanju istorije. (ubrova"ki hSlovina!i, koji je tada ureivao pro.. Luko %ore, donio je njegovu novelu d Nije on +ami d u broju 19. od 18R9, koju je pisao po svoj prili!i po ugledu na neke onovremene talijanske pis!e. $ istom listu iz 188>. godine izi&la mu je drama hZenja za otadbinomi na kojoj pi&e hdrama u tri razdijela, pre"inio sa italijanskog ?omo +rstov )opovi*i. (ubrova"ki &tampar (ragutin )retner pre&tampao je 188H. god. dramu iz hSlovin!ai i izdao je u zasebnoj knjii!i o svom tro&ku. nteresantno je napomenuti da se ovaj pozori&ni komad igrao nekoliko puta u na&im krajevima. +ada se 1896. god. drama prikazivala na Uetinju u h%etskom domui iza uspje&no prikazane predstave brzojavljaju ?omu )opovi*uY dr Lazar ?omanovi*, Niko ?atar, @ilo +ova"evi*, (re" i dr. slijede*eY h%ahvaljujemo na ve"era&njem uivanju tvog komada d Zenja za otadbinomi. 2jelanovi*ev zadarski hSrpski glasi u broju >1 od 1896. god. meu doma*im vijestima javljaY hZitamo u Nlasu Urnogor!a da je ovo dana pozori&no dru&tvo Simi*evo prestavljalo dvije ve"eri zasebi!e dramu hZenja za otadbinomi, &to ju je po talijanskom motivu za srpsku pozorni!u udesio na& prijatelj i zemljak ?omo +. )opovi*. +omad )opovi*ev, kome se radnja razvija na Njegu&ima i u )etrogradu d jako se dopao na Uetinju^ a drugu predstavu kao &to javlja Nlas Urno5 gor!a izvolio je po"astiti svojim prisustvom i svijetli knjaevski dvor. Jvom lijepom uspjehu na&ega )opovi*a mi se od sr!a radujemo i elimo da ovaj njegov rad naie na jednak uspjeh i u ostalim krajevima srpstva.T#>6' Novosadski hJavori za 1891. god. donio je )opovi*evu komediju h)r*ijai #La dote', koja je prevod sa italijanskog jezika. Jvaj )opovi*ev rad je dobar i moemo ga svrstati u bolje prevode sa talijanskog jezika kod nas. Xtamparija Prse )opovi*a iz Novog Sada izdala ga o svom tro&ku u zasebnoj knjii!i. Jvaj komad je rado "itan i prikazivan je nekoliko puta u na&im krajevima. $ +ninu se prikazivao prigodom

Svetosavske zabave. $ rukopisu mu je ostalo jo& nekoliko prevoda sa talijanskog jezika, meu kojima i interesantna igra za dje!u h)rva alosti. Jo& godine 188H. u nekoliko brojeva dubrova"kog hSlovin!ai iza&ao mu je vrlo lijep i zapaen rad h@anastir Savinai. $ ovom radu )opovi* je htio da nam do"ara ljepote savinskog pejsaa i manastirske znamenitosti. +njiara Jova Sekuli*a u Ser!eg5 Novom ovaj )opovi*ev rad izdala je kao zasebnu knjii!u 1949. g. Jedan drugi in.ormativniji rad, koji nosi takoe naslov h@anastir Savinai izi&ao mu je u "asopisu h2rankovo koloi br. 1I i 13, godine 1949. i 1914. Jvim radom )opovi* je htio da upozna na&u javnost sa ljepotama i znamenitostima manastira Savina.#>I' +ada je 188I. godine @arko Uar, knjievnik, zajedno sa Josipom 2ersom pokrenuo u %adru knjievni list h-uki pozvao je na saradnju i svoga druga iz her!egnovskih dana, ?oma +. )opovi*a. )opovi* se rado odazvao pozivu i u prvim brojevima h-ukai pojavila se )opovi*eva novela h+ukavi!a majkai, a u narednim brojevima pove*a pripovijetka h(jevoja"ke gredei. Sie za ove pripovijetke )opovi* je uzeo iz na&ih krajeva i njegove pro&losti. )o&to je list bio zapao u dugove to ni )opovi*eva pripovijetka nije "itava izi&la, jer je list prestao sa izlaenjem.#>3' (vije godine prije 188>. poslao je iz ?rsta u dva broja knjievnog lista hSrpske ilustrovane novinei, koje su izlazile u Novom Sadu, svoju novelu, hUrna pamet, gotova pogibijai. Uetinjski knjievni list hNova %etai donio je 1889. god. )opovi*evu novelu h?e&ko li je za nedraga po*ii. Sve ove pripovijetke i novele imaju vi&e narativno5didakti"ki karakter, bez mnogo umjetni"kog zamaha i inven!ije. @arko Uar, na& poznati kriti"ar, rekao je za )opovi*aY h?omo +rstov da nije pla&ljiv, da nije strepio &to *e o njemu re*i knjievna kritika, razvio bi se bio u dobrog pripovjeda"a, jer je vrlo dobro poznavao materiju koju je izlagao, tj. ovaj na& kraj, njegove ljude, njihove naravi, jezik i obi"aje.i#>R' )rigodom proslave >I5te godi&nji!e vladikovanja Nerasima )etranovi*a, napisao je 189R. god. u h2osanskoj vilii, Sarajevo, broj >H i >6, vrlo zapaenu biogra.iju ovog narodnog dobrotvora i knjievnika. Nodinu dana kasnije #1898' ovaj rad je naknadom manastira Savine &tampan kao zasebna knjii!a. Jbjavio je takoe u h2osanskoj vilii 1914. god. biogra.iju pod naslovom h+aluer Josi. ?ropovi* d u"itelj vladike Qadai. J svom hvazda&njemi prijatelju Simi @atavulju pisao je u "asopisu h2rankovo koloi 1948. god. $ ovom "lanku opisao je bavljenje i rad @atavulja u her!egnovskoj sredini. )o&to je prvo izdanje knjige hSer!eg5Novi u spomen mu petstogodi&nji!ei, bilo ve* svo rasprodato, to je )opovi* pripremio novo izdanje knjige, sad pod naslovom hSer!eg5Novi d istorijske bilje&kei. Jva dobro i studiozno napisana monogra.ija Ser!eg5Novog obuhvata period od osnivanja grada od strane bosanskog kralja ?vrtka do dolaska Pustrije, tj. do 2e"kog kongresa 181I. god. )rava je &teta da )opovi*u nijesu bili dostupni bogati arhivski .ondovi +otora, (ubrovnika i Ser!eg5Novog, jer bi ovaj rad bio potpuniji i nau"no dokumentovaniji. )isa! je za ovaj svoj rad pro"itao veliki dio literature na na&em i stranim jezi!ima, pedantno provjeravao podatke i onda tek kristalno "iste i ta"ne unosio u svoje zabilje&ke. Jvu knjigu mu je 19>6. godine izdalo h?uristi"ko dru&tvo Jrjeni iz Ser!eg5Novog.#>8'

$ svojoj autobiogra.iji pi&eY sada )opovi* radi na istorijskim !rtama svog rodnog mjesta, koje *e izdati ako poivi pod natpisomY h storijske bilje&ke o Ser!eg5Novomi, a u kojima *e po&to je sabrao mnogo novog gradiva, op&irnijih i potanjih vijesti biti, nego &to je to iznio u svome hSer!eg5Novomi. )is!u ovih redova, koji je bio ak ?oma +. )opovi*a i koji se sa dunim po&tovanjem i sa zahvalno&*u uvijek sje*a svoga nastavnika, )opovi* je rekao 19>9. g. da sprema drugi dio svoje knjige Ser!eg5 Novi. @i smo tragali godinama za njegovim rukopisom, ali na alost ne naosmo re"eni rukopis.#>9' $ pismima @arka Uara naena je hPutobiogra.ijai ?oma +. )opovi*a, koja se sada nalazi u Srpskoj akademiji nauka u 2eogradu kao i popratno pismo upu*eno Uaru, a koje glasiY 2er)eg1-ovi 9. novem4ra 5H56. I ragi >arko, Ako 4udemo redom umrijeti, to ?e dopasti prije mene, poto sam ja stariji od te4eD stoga ti evo aljem neka se po mojoj smrti naCe kod te4e, da ne i#umre sve sa mnom. +i ?e se mo;da smijati ovome, a ja te molim, kao va#danjeg mog prijatelja, da mi pie, poto proita, ama iskreno, da li je #aslu;ivalo da ovo nadrljam na karti i da li je imalo smisla. a si #dravo tvom +omuJ.#H4' )opovi* je za vrijeme austrougarske okupa!ije 2oke bio iva spona izmeu kulturnih !entaraY 2eograda, Uetinja, )etrograda, Novog Sada, %agreba, %adra, Sarajeva, @ostara i (ubrovnika, sa ovim na&im krajevima. ?ako se on dopisuje, &alje podatke, izvje&taje, re!enzije i dopiseY dr Lazaru ?omanovi*u, Savi 2jelanovi*u, Niki.oru (u"i*u, Neorgiju Nikolajevi*u, Pntunu _abrisu, Simi @atavulju, @arku Uaru, Ljudevitu -uli"evi*u, \oru Stratimirovi*u, -ladimiru jorovi*u, Stevanu -. )opovi*u, dr liji Jgnjanovi*u, (imitriju Quvar!u itd. )opovi* je sa naro"itim ponosom "uvao i pisma \ura (ani"i*a iz %agreba u kojem veliki nau"nik zahvaljuje hna poslatijem i protuma"enijem rije"imai. Sva ostala pisma puna su podataka iz istorije, knjievnosti, jezika i .olklora ovog kraja.#H1' ?omo +rstov )opovi* bio je posljednji stub one zaslune kulturno5prosvjetne genera!ije kojoj su pripadali @arko Uar, Simo @atavulj, -eljko Qadojevi* itd. +njievni i kulturni razvoj Ser!eg5Novog ima uvelike zahvaliti ovim pregao!ima za svoj pro!vat i svoju kulturnu a.irma!iju. +ada je pro.. (u&an -uksan pokrenuo na Uetinju 19>R. godine h%apisei, "asopis za knjievnost i nauku, obratio se za saradnju i ?omu +. )opovi*u. )opovi* je, iako ve* u poodmakloj dobi, za 3. svesku ovog "asopisa napisao "lanak h)ro.. Josip (jel"i*i, u kojem je iznio ivot i rad ovog zaslunog istori"ara. Jvo je ujedno i posljednji objavljeni rad ?oma +. )opovi*a. Svoj knjievni i nau"ni rad otpo"eo je godine 18R8. u novosadskom hJavorui, gdje je bio po"eo objavljivati biogra.ije zaslunih sinova 2oke, pod naslovom d %nameniti 2okelji d pa do septembra 19H1. godine. Notovo "itavo pola stolje*a ?omo +.

)opovi* je marljivo djelao na kulturno5prosvjetnoj njivi narodnoj, pola stolje*a je nastojao da perom, rije"ju i djelom prikae, otrgne od zaborava i opi&e sve ono veliko, slavno, lijepo, ljudsko i patriotsko, "ime se ponosio ovaj kraj i &to ga je izdvajalo i "inilo jo& ljep&im i zanosnijim. Jn je pokazao i rije"ju, slovom i djelom kako se ljubi svoj rodni kraj i otadbina. &a'o(ene: 1' @aksim %lokovi* d +njievnost u 2oki od najstarijih vremena do danas #u rukopisu'. >' +ao gore. H' )etar Xerovi* d Jsta!i starog 2enediktinskog manastira Sv. )etra u 2ijeloj d Starinar Prheolo&kog dru&tva 2eograd 19>H, br. H, str. 1I451IR #separat'. -idiY @aksim %lokovi* d 2ijela d Narodni univerzitet 2oke +otorske d +otor 19HR. godine. 6' Qisto +ovijani* d +njievnost +otora d +otorska sek!ija dru&tva istori"ara Urne Nore d +otor 19R4, strana 96. I' Lj. Stojanovi* d Stari srpski zapisi i natpisi. 648>^ vidiY Savo Naki*enovi* d 2oka d Srpski etnogra.ski zbornik 11, 2eograd 191H. 3' -ojislav \uri* d @anastir Savina d 2oka I d Ser!eg5Novi 19RH, strana 14. R' @aksim %lokovi* d Slovenska Mupa (ra"evi!a d 2oka 1 d Ser!eg5Novi 1939, str. 33 i R>. d -idiY \oko @azali* d Leksikon umjetnika 2osne i Ser!egovine d Sarajevo, strana HR. 8' Jovan Qadonji* d )utovanje Kvlije Zelebije po srpskim i hrvatskim zemljama d Nodi&nji!a Nikole Zupi*a, knj. 1 , 2eograd 191>. g. d vidiY ?omo +. )opovi* d Ser!eg5Novi d (ubrovnik 19>6, str. R45R6. 9' @iroslav )anti* d storija srpske knjievnosti baroknog doba d #1- i 1d Nolit, 2eograd 19R4, str. H495H11. -idiY @aksim %lokovi* d Ser!egnovski -ladislavi*i d Nodi&njak )omorskog muzeja +otor 19RH, str. RR i R8. 14' sto, N)@ +otor, str. R8. 11' -ojislav 2oljevi* -ulekovi* d Qazvoj pomorskog &kolstva na Urnogorskom primorju d %bornik 1 -i&e pomorske &kole +otor 19R6, str. 81 i 8>. 1>' -elimir Qadovi* d J Srpskoj pomorskoj &koli u Srbini d %bornik 1 -)X d +otor 19R6, str. 11R i 118. 1H' Simo @atavulj d 2ilje&ke jednog pis!a d S+% 2eograd 19H9, str. 31. 16' Jve podatke dao nam je @arko Uar, knjievnik. vek'

1I' Putobiogra.ija ?oma +rstova )opovi*a naena u pismima @arka Uara. Sada u Srpskoj akademiji nauka u 2eogradu. 1Ia' +ao pod brojem 1I. 13' Jvaj podatak dao nam je svojedobno Niko . (oklesti*, kao i jo& nekoliko podataka o ustanku 18RI. 1R' zvje&taj Srpske .onda!ionalne &kole u Srbini. -idiY hPutobiogra.ijui. 18' +ao pod 1R. (ao nam podatke Niko . (oklesti* i Pndrija 2a"anovi*, a!i pomenute &kole. 19' Jvaj podatak dao nam je Pndrija 2a"anovi* i proto Jovo Pvramovi*. >4' z uspomena pis!a ovih redova, biv&eg u"enika gimnazije u Ser!eg5Novom. >1' Pnton @ilo&evi* d ?omo +rstov )opovi*5Novljanin d Stvaranje d Uetinje 19I1[- , br. 14511, str. R4H5R4I. >>' hPutobiogra.ijai d -idiY hJavori, Novi Sad 18R8. g^ hJraoi 1884, 1881, 188H, 1886, 1889. i 189H. g. >H' hPutobiogra.ijai d -idiY hSrpski listi, %adar 188H^ hSlovina!i d (ubrovnik, br. 18, 1884. i br. R, 188H. >6' sto. >I' hPutobiogra.ijai d vidiY hJavori 1891^ hSlovina!i, br. 1> i 1H 188H^ h2rankovo koloi, br. 1I, 13, 194951914. >3' Saop&tio nam je knjievnik @arko Uar. >R' @aksim %lokovi* d @oji susreti d #Kseji u rukopisu'. >8' sto. >9' )opovi* je saop&tio pis!u ovih redova. H4' z zaostav&tine @arka Uara d Srpska akademija nauka 2eograd. H1' hPutobiogra.ijai.

-ra#an +jeiva!
vision"!#$%u

.E/0E123456

!4$$4%

*ark 6otela 7Boka8

9anastir Savina

:rkva Sv Save na Savini

1otel 7*la;a8

<vr=ava >orte (are

*rolaz u tvr=avi >orte (are

:rkva Sv ?eo'olda 9andi@a

:rkva Sv )r6angela 9i6aila 1

:rkva Sv )r6angela 9i6aila 4

Ulaz u Bokokotorski zaliv 1

Ulaz u Bokokotorski zaliv 4

Ulaz u Bokokotorski zaliv 3

?uka 1

?uka 4

?uka 3

)657)
8998
?ivat je smje&ten u !entralnom dijelu 2oke, za&ti*en od sjevera Lov*enom #1R69 m' i lov*enskim ogrankom -rm!om #R14 m'. ?ivatski zaliv povezan je kroz tjesna! -erige sa Qisanskim i +otorskim zalivom, a putuju*i na jugozapad do&li bi na izlaz iz 2oke. )rema jugu od otvorenog mora ga zaklanja poluostrvo Lu&ti!a. Prheolo&ka istraivanja vr&ena na ovom dijelu 2oke govore o ivoj pro&losti dana&njeg ?ivta. +ao veoma pitomo mjesto sa gotovo idealnom klimom bio je naseljen u predrimskom periodu pa u kontinuitetu sve do dana&njih dana. (onedavno je posjedovao i plantae soli d solila i male pogone veoma kvalitetne opeke 5 lovi!a. Zesto, upravo zbog geogra.skog poloaja pa i pomenute soli, nekada strate&ke namirni!e, bio je meta mnogih osvaja"a. +roz istoriju su se smjenjivali @leta"ka Qepublika, ?urska, Pustrija, _ran!uzi i Qusi. )reko puta, idu*i na jugoistok, nalazi se ostrvo Sv. Prhanela @ihaila #)revlaka', gdje se nalazilo prvo sjedi&te pravoslavne %etske episkopije, koju je osnovao Sv. Sava. +ako danas izgleda ?ivat moete vidjeti u na&oj maloj virtuelnoj razgledni!i.

9arina

Sidro " i danas (nogi Bokelji zara=uju 'love@i

?jetnikova, fa(ilije Bu@a

Aiva

Bojni re(ontni zavod u <ivtu " )rsenal

Sat

9ulo . 'ristani+te obnovljeno 'oslije ze(ljotresa 1929

Kafi@i na rivi

Cio +etali+ta is'red 6otela 79i(oza8

)erodro(

KROZ BOKU 1
)rolaze*i kroz 2oku putnik moe da doivi razna osje*anja, zavisno od doba dana, godi&njeg doba ili samog unutra&njeg osje*aja. Svojevremeno, pro.esori likovne akademije dovodili su svoje studente da vide igru svjetlosti i sjenki u zalivu dok bi sun!e izlazilo. Svjetlost bi se lomila izmeu brda odbijala od mora i ponovo obasjavala stijene... Kvo kako smo mi zatekli zaliv jednog .ebruarskog jutra >44>. godine.

Perast

Peraki otoci 1

Svetionik u Verigama, najdublji dio aliva

Risanski aliv

Kostanjica! U daljini "ov#en

Bonaca

Peraki otoci $

Pogled na "ov#en

6#njatije (lokovi

*otorski biskup :rano ;elini )i!e

!*ovodo( 5$"godi+nji,e s(rti 1932"1902%
Izvor: -Boka . zbornik radova iz nauke, kulture i u(jetnosti/, br 4$ , 1er,eg" &ovi 1900 , str 423"425 Sedmi"ni list hNlas 2okei, koji je izlazio u +otoru, u broju >>8. od I. juna 19HR. godine, pet dana nakon biskupove smrti, po"inje njegov nekrolog ovim rije"imaY hJeka alobnih zvona sa kotorske katedrale bolno je parala ti&inu sun"anog jutra koji se 1. juna smije&io 2oki. Pli +otor i 2oka ne bijahu raspoloeni za njegov ljetni sun"ani osmijeh. ?uga, duboka i istinska, pala je na zaliv, na grad, na njegove pitome obale. $mro je biskup. Nestalo je velikog "ovjeka.i ?adanji predsjednik Jp&tine grada +otora, u svom komemorativnom govoru, izmeu ostalog je rekaoY h$gasio se ivot uzornog pastira, milosrdnog o!a bijednih i nevoljnih, "estitog na!ionaliste i velikog Jugoslovena, velikog sve&tenika koji je "itav svoj ivot posvetio sre*i, dobru i napretku svog naroda. Njegov dugogodi&nji plodonosan rad ostavi*e neizbrisive tragove^ njegovim djelima posveti*e istorija na&ega doba svoj najljep&i dio^ njegovu veli"inu zna*e dostojno o!ijeniti budu*a pokoljenjai. _rano $*elini5?i!e rodio se na Lopudu, dubrova"kom ostrvu, u pomorskoj porodi!i. Nimnaziju je zavr&io u (ubrovniku, u kojoj je nastavni jezik bio italijanski #kao i u ostalim srednjim &kolama tadanje austrijske pokrajine (alma!ije', a bogosloviju u %adru. Svoju sve&teni"ku slubu po"inje kao paroh brdskog sela J&lje, koje se tada nalazilo na dalmatinsko5her!egova"koj grani!i^ nastavlja kao pro.esor, zatim i rektor 2ogoslovije u %adru. Nodine 189I. imenovan je za kotorskog biskupa. P to je bilo u onoj sudbonosnoj de!eniji kada je Pustrija sprovodila svoje poznato na"elo h(ivide et imperai, kada je uba!ivala mrnju meu Srbe i Srvate u (alma!iji, koja se bila izrodila u nemilu borbu. Savremenik i sudionik zna"ajnih zbivanja u de!enijama borbe za Narodni preporod u (alma!iji, i njenog uspje&nog zavr&etka, $*elini je do&ao u 2oku sa jasnim i izraenim kon!ep!ijama d koje nikada nije iznevjerio d a to je jedinstvo Srba i Srvata, i potreba njihove dalje borbe za slobodu i bolji ivot. Pustrijska vlada je nastojala da bude imenovan za kotorskog biskupa, da ga ukloni iz %adra i u"ini manje opasnim, a sa nadom da *e u antiaustrijski raspoloenoj i ustani"koj 2oki izmijeniti svoj stav. $

tome su se prevarili. $*elini je dobro poznavao i zavolio i 2oku i njen podlov*enski grad, svoju reziden!iju. )ri&ao je odmah narodu i posvetio mu preko "etiri de!enije svog trudoljubivog i plodnog ivota, dre*i se one Njego&eveY hNe pita se ko se kako krsti...i. )ored !rkvenog, dospijeva i snalazi se na svim poljima radaY prosvjeti, kulturi, graditeljstvu i raznim granama privrede. 2oki nijesu nikada bili potrebniji ovakvi trudbeni!i, jer je propa&*u svojih jedrenjaka, i ustan!ima protiv Pustrije 1839. i 188>. godine bila potpuno is!rpljena i zapu&tena. h(obar pastir i sve &to kae inom, i sam svojim potvruje "inomi. Na ostrvu kod +rtola, pored manastira #biskupove ljetne reziden!ije' podie uzorni vinograd i vo*njak, poziva okolne seljake i u"i ih kako se podrezuje i kalemi. )ri opravljanju !rkava i !rkvenih zgrada d koje je na&ao u zapu&tenom stanju d li"no je upravljao poslovima, a ponekad kao obi"an radnik dodavao majstorima kamen i kre". $ jednoj &iroko zasnovanoj ak!iji tadanjih narodnih prvaka za op&tu privrednu obnovu 2oke, koja je po"ela 194R. godine, $*elini uzima aktivno u"e&*e. Jva obnova rodila je prve seoske zadruge, narodne &tedioni!e, i prve za"etke industrije i turizma. $ svim javnim nastupima govorio je o potrebi narodne sloge i vjerske toleran!ije. ?o je potvrdio i na svom ivotnom djelu, prevodu (anteovog djela h(ivina !ommediai koju je posvetio slozi i ljubavi jednokrvne i istojezine bra@e 1rvata i Srba. +njiga je &tampana u +otoru, u 14.444 primjeraka. Pustrijske vlasti su spre"avale njeno rasturanje, ali su vode*i krugovi tadanje kraljevine Srbije na&li na"ina da otkupe ve*i dio pomenutog izdanja. $ 2alkanskom ratu slavi pobjede srpske i !rnogorske vojske. $ Svjetskom ratu javno protestvuje protiv hap&enja i mu"enja bokeljskih rodoljuba. Jgor"en na postupke austrijske soldateske, napu&ta +otor i prelazi u svoje ljetovali&te u +rtolima i tu ostaje do kon!a rata. +ada je 1918. god. predsjednik maarske vlade gro. Stjepan ?isa obilazio jugoslovenske krajeve, trae*i kontakt s narodnim prva!ima, a u namjeri da spa&ava propalu @onarhiju, $*elinija nije posjetio, jer su mu rekli da na dobar prijem ne*e nai*i. $ ovim vremenima, prilikom pobune mornara u 2oki, u .ebruaru 1918. god. i strijeljanje "etvori!e voa ove pobune, 2iskup je rekao jednom svom povjerljivom saradnikuY hJva pobuna zna"i zasluenu propast Pustrije, koju sam ja predvidio, kada je naredila skidanje zvona sa !rkava d vjesnika mira d da ih koristi u ratne svrhei. Savremeni!ima je ostao u nezaboravnoj uspomeni dolazak u Ser!eg5Novi prethodni!e srpske oslobodila"ke vojske #prvih dana novembra 1918. god.' sa potpukovnikom Svetislavom Simovi*em na "elu, kojom prilikom je 2iskup odrao ganutljiv pozdravni govor koji je do suza dirnuo odu&evljeni narod. +ada je poslije osloboenja i ujedinjenja posjetio 2eograd, pri"aju*i prijateljima o svojim utis!ima sa ovog puta, rekao jeY hSvala 2ogu &to sam doivio, bio sam u na&oj prestoni!i 2eogradu. Jd Su&aka do +otora vozio sam se na&im slobodnim morem pod lijepom jugoslovenskom zastavom. J, da danas ustanu iz groba Xtrosmajer, Qa"ki,

+lai* i @ilinovi*f (a samo mogu da proive jedan dan u svojoj slobodnoj otadbinif Sretni bi ponovo u grob legli.i )oslije osloboenja i ujedinjenja, iako u poodmaklim godinama, sa jo& ve*im zanosom nastavlja zapo"eto djelo. )oliti"ki razdor koji je sve vi&e rastao, u tim godinama, bolno diraju njegovo rodoljubivo sr!e, ali stari idealista ne gubi nadu ve* prori"e bolje i sretnije dane. Nodine 19H>. odvaja se od !jelokupnog jugoslovenskog episkopata po pitanju antisokolske poslani!e sa rije"imaY h-jera nije bila u pitanju, zato nijesam poslani!u potpisao i ona nije ogla&ena u mojoj biskupiji. Zlan sam Jugoslovenskog sokola. 2io sam i ostajem. Pko me pozovu da blagoslovim njihov rad, blagoslovi*u ga radi 2ogai. @alo poslije toga na kotorskom vjebali&tu sve"ano blagosilja sokolske zastave, uz ogromno u"e&*e naroda. J ivotu i radu biskupa _rana $*elini5?i!e moglo bi se mnogo napisati. Njegovi savremeni!i ga ponekad nijesu razumjeli. %avr&it *emo rije"ima njegovog biogra.a, dr -iktora NovakaY h+ad sam imao sre*e da prvi put u ivotu vidim "ovjeka i vladiku, koga sam poznavao, studiraju*i dokumenta dugi niz godina, spremaju*i djelo o borbi Srvata za Slovensko bogosluje u katoli"koj !rkvi, osjetio sam da je preda mnom stajao iv svjedok i spomenik mu"ne ali sjajne borbe, ideal sve&tenika i rodoljuba, koji je svojim djelima zaduio Srvatstvo ali i Srpstvo, !io Jugoslovenski narod. 2iskup $*elini u svojoj skromnosti odbijao je sve jubileje. Pli ne*e i ne moe jedan, da ga voli i sa divljenjem po&tuje !io jedan narod^ da *e ga takvim za vje"nost sa"uvati i istorija koja po zasluzi sudi.i Njegov u"enik i sljedbenik d sada pokojni d don Niko Lukovi* postavio je bron"anu bistu svog velikog u"itelja #rad ?oma Qosandi*a' pred pro"eljem Mupskog hrama na )r"nju, uz ostale jugoslovenske velikane. J"ekujemo da *e se imenom biskupa _rana $*elini nazvati i jedna uli!a grada +otora. ?iteratura

+alendar h2okai za 1949. godinu. 2iskup _rano $*elini5?i!e hNarodna odbranai, 2eograd, 1I. - 19>R. god. hNlas 2okei d +otor, I. - br. >>8^ 1>. - br. >>9 i 19. - br. >H4, 19HR. Pnton @ilo&evi* hSokolska prosvjetai d 2eograd, juni 19HR, str. >>4 i >>R. . %lokovi* h)olitikai 2eograd, 1R. 1 193R, str. >4.

5aso J$ 6voevi

+rota Savo 3akienovi

Bokeljski istoriar i etnograf (1882-1926)

Izvor: -Boka/ " zbornik radova iz nauke, kulture i u(jetnosti br 13" 1#, 1er,eg"&ovi, 1904 , str 149"153 Jd polovine pro&log i po"etkom ovog vijeka pojavljuju se vi&e 2okelja koji svojim znanjem, entuzijazmom i pisanom rije"ju daju zna"ajan doprinos nau!i i beletristi!i svoga kraja. ?o je te&ko vrijeme prozelitskog pritiska Pustro5$garske i narodnog bunta, izraenog kroz poznate ustanke i u &tampi. Jedan iz mlae genera!ije ovih vrlo zaslunih intelektuala!a je i prota Savo Naki*enovi*. $ okviru proslave 3445godi&nji!e postanka Ser!eg5Novoga navr&ava se i 1445 godi&nji!a njegovog roenja. %ato je ovo najpogodnija prilika da se prikae njegova li"nost i stvarala&tvo.

I Biografija
2ratstvo Naki*enovi*a davno se doselilo u +ute iz sela Ljubomir kod ?rebinja. P ovdje je do&lo iz Srbije. J tome kazuju samo sa"uvana predanja. )rema poda!ima iz her!egnovskog katastika neki od njih su u"estvovali u osvajanju grada od ?uraka 138R. g., istakli se u borbama i dobili od -ene!ije plemstvo. $ nekim dokumentima se Naki*enovi*i nazivaju starosjedio!ima +uta, koji su do&li mnogo prije migra!ija na kraju 1R. v. )rota Savo spominje vi&e znamenitih ljudi iz svoga bratstva. Qoen je u +utima >I. januara 188>. g. od o!a Jovana i majke Ljubi!e Zukvas. )ored njega, imali su jo& &est sinova i sedam k*eri. J svome selu daje slikovit opisY hSavilo se izme*u kr&eva i gora... )osred sela polji!e, koje ima po sata u duljini, a toliko i u &irini. $ blizini ku*a deru zimi veliki poto!i, koji stanovima ne nanose &tete, ali donekle nanose polju... +lima blaga, o&trija je samo po vrhovima gora. Najtoplije je gdje ive Naki*enovi*i, jer je taj dio u zavjetrini... Selo ima dosta zemlje za obraivanje i njena rodnost zavisi od vrste zemlji&ta... %a dana&nje stanovni&tvo vele da je ve*ina do&la iz Ser!egovine svr&etkom 1- v., kad @le"i* Novi osvoji.i/10 )o svr&etku osnovne &kole redovno je u"io &est razreda klasi"ne gimnazije u +otoru. Jo& prije gimnazije, a po zavr&etku -i&e osnovne &kole, jednu godinu pohaao je nastavu u h)omorskoj &koli u Srbini, vi&e Ser!eg5Novogai. Ne&to do!nije privatno je dao sve ispite iz sedmog i osmog razreda gimnazije hsa ispitom zrelostii. Ppsolvirao je teolo&ke nauke u %adarskoj bogosloviji I. jula 1946. g., da bi ne&to kasnije i diplomirao sa odli"nim uspjehom. $ svome hMivotopisui napominje i o svojim poku&ajima na peruY ,,?ad sam se po"eo baviti knjievno&*ui./>0 )rvi njegovi "lan!i su bili o uglednim li"nostima iz svoga kraja kao &to su o o"evom roaku Jovu Naki*enovi*u i o narodnom dobrotvoru Jovu )avkovi*u sa )oda. $ prolje*e se sprema za slubovanje. $ septembru 1946. g. stupa u brak sa -ukosavom Novakovi* iz +nina. $ +otoru je rukopoloen istog mjese!a u "in sve&tenika od nadlenog episkopa Nerasima )etranovi*a, poznatog !rkvenog pis!a, i stupio na dunost paroha u Sasovi*ima. $z to administrira privremeno i parohijom u +utima.

Jo& u .ebruaru 1943. g. Srpska kraljevska akademija u 2eogradu primila mu je antropogeogra.ski ogled hJp*ine her!egnovska, risanska, pera&ka i Sutorinai za Ktnogra.ski zbornik hNaselja srpskih zemalja 5 rasprave i graai 5 i honorisala je sa H44 srbijanskih dinara. Na alost, ovaj njegov prvi ogled iz oblasti kojom *e da se bavi "itavog ivota, nikad nije samostalno ugledao svijeta. Njega *e do!nije da preradi i uklopi u grau svoga glavnog djela, studije o 2oki. ste godine postao je "lan @ati!e srpske u Novom Sadu. %a ne&to malo vi&e od dvije godine vr&i dunost pomo*nog u"itelja u osnovnoj &koli u +utima. J tome radu pisao je do!nijeY hStarije vlasti bijahu mojim radom potpuno zadovoljne.i/H0 )rota Savo ovdje biljei sve dogaaje u porodi!i. ?ako opisuje i smrt o"evog roaka Jova rije"imaY h@om dobrotvoru i stri!u, koji me je &kolovao bilo je ime Jovan, a i prvom Naki*enovi*u koji je u +ute do&ao.i Jn je bio htajnik op*ine her!egnovske i zastupnik na saboru... )reminuo je na ustavke Nikolj5dana 194H. i sahranjen u groblju topaljskom. ?o je moj drugi ota!. Laka mu zemljafi/60 ?ako biljei i o"evu smrt H4. jula 1949. g. u &ezdesetoj godini ivota rije"ima iz nekrologaY h2io je 2okelj i Srbin starog kova 5 karakter i junak 5 u"estvovao je u ratovima za osloboenje Ser!egovine, te kod (ui umalo ne poginu.i/I0 $ rukopisu autobiogra.skih podataka detaljno izlae i svoj rad na knjizi kao i stradanje pod tuinskom vla&*u. (enun!ija!ije ga prate jo& od 1949. g. do zavr&etka rata i tao&tva. )o svojoj dunosti stalno se kretao po selima, a uz to po"eo je bio da kupi podatke o naseljima, stanovni&tvu, migra!ijama, privredi i toponomasti!i za svoje glavno djelo. ?ako hrad mojih antropogeogra.skih prou"avanja niske i podle du&e denun!ira&e me vojnoj vlasti da sam veleizdajnik, da teim i kupim potpise da se sjedinimo sa Srbijom... )o&to pak nadleni uvidili da sam nevin, denun!ija stavljena ad a!ta.T/30 $ prolje*e 1914. g. pozvao ga je Jovan Uviji* na konstituisanje Neogra.skog dru&tva, na kojem je izabran za "lana. Jo& znatno ranije po"eo je da vodi prepisku sa Uviji*em koja *e da traje s prekidima do smrti. Xteta je da se veliki dio te prepiske, a osobito pisma Uviji*eva i drugih na&ih nau"nika, izgubio. $ jednom od sa"uvanih pisama Naki*enovi*evih Uviji*u od 1H. oktobra 1943. g. pi&e muY hKvo -am &aljem opis Sutorine da ga pregledate. )rimio sam prve sveske Naselja i Ptlasa. 2a& *e mi dobro posluiti za raspravu. Svala -am. )o&to bi lako moglo biti da iz ovih krajeva novom godinom premje&ten budem, to -as molim da biste "im prije pregledali opis Sutorine, te mi sve opise povratili da ih obradim u .ormi rasprave dok sam jo& u krajevima koje opisujem, pak *u -am tako i raspravu do prvog od godine poslati. -e* neke njene djelove po"eo sam obraivati.i/R0 )o"etkom maja 1914. g. obavijestila ga je Pkademija da je primila njegovu antropogeogra.sku studiju o 2oki i hda *e je &tampati ove godine u osmoj knjizi Naselja, meni darovati >I &tampanih komada, a u isto vrijeme i honorari./80 (o &tampanja nije tada do&lo. Qukopis *e da "eka jo& tri godine. ?ek hu avgustu 191H. &tampa Srpska kraljevska akademija moju antropogeogra.sku studiju h2okai u 11 %borniku Naselja i istu honorisa sa R4 dinara od &tampanog tabaka... +njiga bi nagraena po odlu!i predsjedni&tva Pkademije nauka sa 19H8.14 din. Jo& mi je dato na dar H4 separata, a knjiga iznosi, bez atlasa, >Rk tabaka. Qadi ove knjige bio sam

denun!iran i optuen kao veleizdajnik. (ne >. januara po novom 1916. izvr&ili su mi dva poli!ajna komesara potpunu ku*nu premeta"inu. Jdnijeli su mi separate 2oke, knjigu nov"anih uloga i nekolika pisma od Pkademije nauka i Neogra.. dru&tva iz 2eogradai./90 Jo& u aprilu 1914. g. Srpsko Neogra.sko dru&tvo ga je izabralo za svoga povjerenika, h"ega se ja i primihi./140 pored molbe da se razrije&i u"iteljske dunosti u svome selu, na traenje vlasti ostao je do 1I. septembra 1914. g. kada je razrije&en kona"no. J tome radu dobio je pohvalni!u +otarskog vije*a za prosvjetu u kojoj mu se odaje priznanje na hrevnom i u svakom pogledu pohvalnom zauzimanju za napredak povjerene &kolei./110 ?e godine mu se nudi dunost kapelana pravoslavne parohije u (ubrovniku, koju je odbio. )rota Savo se od rane mladosti "itavim svojim bi*em duboko i trajno sve do smrti vezao za svoju rodnu grudu i narod koji ga je veoma po&tovao. $ septembru 1914. g. dobija $putstva za sek!ije Srpskog Neogra.skog dru&tva iz 2eograda i prima se velikog posla da prikuplja hgrau za Jugoslovenski topogra.ski rje"nikT./1>0 %a sve ovo vrijeme i dalje do kraja ivota vrlo savjesno vr&i svoje parohijske dunosti, pi&e i dri propovijedi i vjeronauku. pak je elio da doe za stalno u +ute da se posveti tihom porodi"nom ivotu kakav je i sam bio po svojoj prirodi. ?rebalo je jo& napora do kona"nog mira i slobode u rodnoj zemlji. J slubovanju u Sasovi*ima zabiljeio je u pomenutom rukopisuY hP 1. 14. 1911. bih premje&ten sa parohije Sasovi*i u moje rodno mjesto 5 +uti. Nek se zna sluih na parohiji Sasovi*a sedam godina. Narod me dobro htio i volioi./1H0 Jo& nije imao trideset godina starosti, a ve* je bio napisao dva zna"ajna djela i vi&e "lanaka. J tim radovima bile su publikovane i stru"ne, vrlo povoljne, o!jene. Jstaje u rodnim +utima sve do smrti, iako su mu, kao &to *emo vidjeti, bile nuene visoke !rkvene dunosti. Zini nam se kao da nije mario za poloajem u dru&tvu nego za svojim mirom i radom koji su ga privla"ili u seosku ti&inu. Jsim toga, to je bilo i vrlo burno vrijeme balkanskih ratova, koji su nagovje&tavali svjetski poar. 2io je stalno pod prismotrom poli!ije. Ne postoji vi&e njegove prepiske sa Uviji*em i nau"nim ustanovama u 2eogradu sa kojima nije prestajao da sarauje bez obzira na politi"ku situa!iju i optuivanja./160 ?u je pokazao rijetku hrabrost i snanu volju da ostane vjeran idealima svoga naroda bez obzira na sve posljedi!e. Jd 1911. g. stalni je saradnik lista Srpska zora u (ubrovniku. $redni&tvo je !ijenilo njegov pregala"ki rad na knjizi, pa ga je i pozvalo hza saradnika glavnogi. ste godine poziva ga $prava @ati!e srpske u (ubrovniku hda joj ustupim koju moju ove*u radnju za njena izdanja i ja joj odgovorim da ho*ui./1I0 @ati!a je izdavala knjige za narod popularno pisane iz .onda svoga osniva"a +onstantina -u"kovi*a. )o svemu izgleda da je Naki*enovi* svoj pove*i rad, na 3H strani!e rukopisa na papiru kan!elarijskog .ormata, pod naslovom hSer!eg5Novii bio spremio za ovu ustanovu. Jva studija iz istorije na&ega grada od postanka do osloboenja 1918. g. pronaena je u prostorijama Srpske zore. Na zavr&etku rukopisa nagla&ava o tomeY h2oe daj, da Ser!eg5Novi, oko kog su se mnogo puta prolili poto!i krvi, da se pokae i unaprijed dostojnim svoga velikog osniva"a 5 ?vrtka kralja, a sada&nji nara&taj da se jo& bolje

prigrli, bar na kulturnom ujedinjenju, a u koliko je dozvoljeno, i u ostalom, dvoimenog naroda 5 Srba i Srvata. Jvo je jedna strani!a Srpskog )rimorja, za napredak i prosvjetu koga sve je svoje zavje&tao, veliki narodni dobrotvor +onstantin -u"kovi*, te njemu blagodare*i izlazi ova moja radnja.i/130 Qatne neprilike sprije"ile su publi!iranje ovog Naki*enovi*evog rukopisa i sama ustanova bila je ukinuta. Na vi&e strani!a spominje rad u parohiji, opravke hramova i svoje angaovanje u drugim op&tim potrebama kao &to su opravke puta i mosta u Mlijebima i +utima. P o svojim neuspjesima u tom poslu zabiljeio je i ovoY hJo& bijah izradio, u dva maha, pripomo* za popravku puta od %elenike do Sasovi*a, ali izvjesni elementi to osujeti&e.i/1R0 Jni koji su se protivili njegovom neimarskom djelu u svima potrebama narodnog ivota, uglavnom su stajali u drugom taboru. Jdatle su mu, izgleda, i dolazile sve patnje. Na alost, takvih je bilo meu i saradni!ima i kolegama. %bog njih je bio prinuen da dokazuje i ono &to nije htio iz skromnosti, svoj rad na obnovi Urkve sv. lije u LastviY h$ hatar istine neka se zna da se ta !rkva obnovila za vrijeme moje, dok sam ja bio na parohiji Sasovi*a i ja sa"inio molbe i kupio priloge.i/180 $ jesen 191>. g. postavljen je za stalnog paroha hi moja sve"ana instala!ija bi 13[>9. septembra 191>. u Urkvi sv. ?roji!e u +utimai. Jdlukom Xkolskog sreskog vije*a u +otoru te godine je imenovan za nadzornika mjesne osnovne &kole. z Mivotopisa doznajemo da je poodavno bio po"eo da radi na skupljanju grae za studiju o +onavlima. Nemogu*e je danas da se prati sav ovaj njegov rad na ovom djelu, jer nedostaju arhivski poda!i. )o svemu sude*i ova studija bila je, sadrajno i metodolo&ki, sli"na njegovoj antropogeogra.skoj studiji o 2oki, jer je raena pod nadzorom Uviji*a i njegovih stru"nih saradnika i trebalo je da se pojavi u istoj edi!iji Srpskog etnogra.skog zbornika. 2iljei da je pred kraj 191H. g. i&ao u +onavle da pribira grau. Na povratku ga je zaustavio poli!aja! na eljezni"koj stani!i u Ser!eg5 Novome i prilikom premeta"ine odnio mu hsve noti!e o +onavlima, jer da toboe, denun!ira&e me, ispitujem brda, vode, poloaje, utvrde i dr., te sve to re.eri&em Srbiji i mnogo tomu sli"na &to se "ovjeku ne bi u snu snilo. Pli, neka ihfi/190 Nove patnje na po"etku 1916. g. ve* smo naprijed pomenuli./>40 Jo& u julu ove godine bio je progla&en za ratnog tao!a sela +uti, a 16. avgusta uhap&en i vezan odveden na @amulu. ?amo je na&ao hlijepu kitu 2okeljai. z Ser!eg5Novoga su bili zatvoreni Jevto Nojkovi*, @irko +omnenovi*, $ro& @andi* i lija Pnteljevi*. Spominje poimeni"no i ostale zatvorenike iz )a&trovi*a, 2udve, +otora, Qisna, Jrahov!a i +amenara. @eu njima je bila samo jedna ena, Jlga Qa"eta iz +otora, koja se vrlo hrabro i prkosno drala. ?u se susreo i sa mladim pomorskim kapetanima @ilanom Srzenti*em i _ilipom Sadijom, koji su ubrzo bili strijeljani na Xpanjoli. Jpisuje detaljno sva maltretiranja soldateske na @amuli i zavr&ava rije"imaY h-ezivali su nas i svakojakih muka mu"ili.i/>10 Sa @amule je preba!ivan u druge zatvore da bi uskoro bio pu&ten, hali iz ku*e i iz parohije nijesam smio sve do maja 1918i./>>0

z rata je iza&ao naru&enog zdravlja, ali jo& uvijek snane volje za nova pregnu*a. dalje ga je "ekao veliki posao. on mu je pristupao savjesno i sa dosta odri!anja. 2rige o porodi!i pritiskale su ga !ijelog ivota, jer je slubovao stalno u siroma&nim parohijama. Sav svoj mukotrpni rad kao sve&tenik i intelektuala!, pozvan na prosve*ivanje svoga naroda, od prvog dana shvatio je ozbiljno. $ tom smislu je i sav njegov dugogodi&nji nau"ni rad, iva rije" i odnos sa ljudima. $ toku ratnih godina ni&ta nije mogao da pi&e, jer su ga kao i sve tada mu"ili nema&tina i bolesti, a osim toga maltretiranja poli!ije, tao&tvo i interna!ija. %ato zabrinuto biljeiY h+roz vrijeme rata nijesam ni&ta napisao, a mnogi su mi rukopisi i u zemlji sagnjili. Ne znam &to je sa mojim ispravama za pro&lost Ser!egnovske krajine &to sam ih poslao Nlasniku %emaljskog muzeja u Sarajevo, kao ni sa monogra.ijom Ser!eg5Novi, koju sam u 2eograd poslao. -aljda su i oba ova rukopisa propali.i/>H0 Uviji* je !ijenio njegov doprinos izu"avanju narodnog ivota u 2oki, a posebno i stradanja pod tuinom, pa ga je predloio za odlikovanje. ?ako je 14. 19>6. g. odlikovan Jrdenom sv. Save. $z to ga je pozvao na dalju saradnju. Naki*enovi* je prihvatio da u ljeto 19>4. g. prou"ava i dalje +onavle i skuplja grau na terenu. Na Uviji*ev predlog Pkademija mu je dodijelila I44 dinara za tro&kove. P uz to prou"ava i +ninsku kra5jinu i skuplja grau. Jo& u septembru 1919. g. ini!ijator je za osnivanje nie gimnazije u Ser!eg5Novome. $ tome ima istomi&ljenika i saradnika. _ormiran je odbor u koji su u&li pored njega jo& i prota )etar Qa.ailovi*, (u&an )rnjat, Jovo Sekulovi*, -aso juri*, Niko (oklesti*, lija Pnteljevi*, Lazar (oklesti*, (u&an )er"inovi* i don Jozo -ujovi*. Na njihov memorandum izdat je Qegentov ukaz od 13. de!embra 1919. g. kojim se osniva nia privatna realna gimnazija koja *e se izdravati iz sredstava op&tine. $ &kolskoj 19>45>1. g. prota Savo je predavao istoriju, geogra.iju i kaligra.iju. +ona"no, 9. avgusta 19>>. g. hposta Nia realna gimnazija u Ser!eg5Novome dravna 5 ispuni se i to za "im smo svi u novskom kraju udili, a ja sa mojim drugovima nastavni!ima i toliko truda uloilii./>60 +ulturno5prosvjetno dru&tvo h)rosvjetai iz Sarajeva imenovalo ga je svojim povjerenikom u ovom kraju. J hramovnoj slavi manastira Savine odlikovan je "inom protojereja od strane tada&njeg episkopa +irila @itrovi*a. $kazom Qegenta postavljen je za "lana zamjenika u -rhovnom upravnom savjetu Srpske pravoslavne !rkve. Nueno mu je mjesto sudije Kparhijskog suda u +otoru, na "emu se zahvalio. Jd 19>4. g. po"eo je opet da objavljuje. Spremao je za &tampu studije o +ninskoj krajini i +onavlima. Jbolio je od paralize u aprilu 19>6. god. )odnose*i te&ku bolest, umro je >I. aprila 19>3. g. u 6I. g. ivota./>I0

II Nauni rad
)% Istorija

Svoje priloge iz ove oblasti radio je na osnovu arhivskih materijala i poznate dokumentovane literature. $ ovome su mu pomogli dobro znanje pojedinih dru&tvenih nauka, a osobito poznavanje jezika. +lasi"no obrazovan, govorio je oba anti"ka jezika, a od ivih dobro je poznavao italijanski i njema"ki. )rilikom prou"avanja njegovih radova, to se odmah primijeti. (a bi stvorio povoljne uslove za izradu izvjesnih tema iz doma*e pro&losti, objavljivao je prvo grau. $ rubri!i hStarinei, kakvu je imao Xematizam bokokotorske eparhije, publikovao je vi&e dokumenata koji se, uglavnom, odnose na kraj 18. i prve de!enije 19. vijeka. ?akvu rubriku je imao i veliki ilustrovani kalendar h2okai, koji je izdavao i ureivao poznati na& rodoljub i pisa! arhimandrit (ionisije @ikovi*, nastojatelj manastira 2anja kod Qisna. $ Naki*enovi*evoj monogra.iji hJ her!egnovskim -ojnovi*imai, jo& uvijek jedinoj i neprevazienoj studiji o ovom bratstvu, navedeno je dosta arhivske grae. J tome i sam autor pi&e u predgovoru ove knjigeY hNlavna graa s kojom sam se za ovu radnju koristio, bila je sva neobjelodanjena. P to suY rodoslovlje -ojnovi*a, "itulje, zapisi, dokumenti iz arhive op*ine her!egnovske, koji su bili svojina biv&e op*ine topaljske i .iskalne komore u Ser!eg5Novome, zatim dokumenti iz arhive zadarske #odnosno spljetske', dubrova"ke, mleta"ke, koje sve bje&e pok. \ore #-ojnovi*', kad je traio potvrdu svoje plemenske titule, marljivo sakupio^ dalje porodi"ni spisi -ojnovi*a, mati!e parohije Savine i topaljske, izvje&*a i pisma o -ojnovi*ima u Qusiji, kao i svega drugog &to doznadoh.i/>30 $z to se koristio i .undamentalno arhivskim zbirkama kao &to je diplomatski kodeks zbirke @onumenta Qagusina, izdanje JP%$ u %agrebu. ?akav metod rada, manje5vi&e, zadrao je i kod pisanja drugih istorijskih rasprava i ogleda. zda&no se koristi literaturom. Uitira Jire"eka, Ppendinija, Samera i druge. $potrebljava i dobro o"uvana predanja i narodnu poeziju. )ored op&tinskog katastika slui se i knjigom prilonika man. Savine, vanim izvorom za poznavanje naselja i bratstava u ovom kraju. +njiga sadri, pored uvoda, i niz poglavlja koja raspravljaju o poreklu -ojnovi*a i njihovim migra!ijama. Jd posebnog su zna"aja biogra.ije njihovih prvaka od prvih pomena do posljednjih poznatih njihovih izdanaka. +ao &to je istaknuto na kori!ama i naslovnom listu, knjigu je &tampao o svom tro&ku. ?o je bio vrlo rizi"an poduhvat kako da se tro&kovi &tampe podmire. Jva studija je odli"no primljena, uz pohvalne stru"ne o!jene. @ali istorijski ogled o ?opaljskoj op&tini pod mleta"kom upravom prvi je nau"ni doprinos poznavanju ove doma*e samoupravne institu!ije. ovdje je upotrebljena originalna arhivska graa i pouzdana literatura. stina, oslanja se, uglavnom, na bogatu op&tinsku arhivu, drago!jenu za poznavanje onda&njih prilika. Navodi sela koja se, po ovim izvorima, nalaze na teritoriji stare upe (ra"evi!a. ovdje se, kao u prethodnom radu, slui Jp&tim listom #knjigom prilonika' man. Savine s kraja 18. v. Jve podatke o (ra"evi!i potvruje poznatim istraivanjima kod Jire"eka. %birka dukala je dobrim dijelom upotrebljena da bi se bolje osvijetlile povlasti!e op&tinske samouprave. Jdatle poti"e i navoenje porodi!a doseljenika, koje su se, po dozvoli duda @arka Pntonija od >1. septembra 1388. g., naselile. Jva samouprava je proklamovana 16. jula 1R18. g. koja nije bila potpuna, kako su je narodni predstavni!i

traili./>R0 %ato s pravom na& narod kae, !itira Naki*enovi*, da je @leta"ka Qepublika hhitrinom #lukavstvom' ivjela i na vrhu od igle da je bila kadra rupu u"initii./>80 Jpisuje knjigu datih privilegija pisanu italijanskim jezikom na pergamentu. +ako je ovaj rad pisan u vrijeme balkanskih ratova prota Savo napominjeY h$redovni jezik bio je srpski *irili!om. Njima je to dozvoljeno bilo prije >44 godina, a *irili!a jo& i danas na silu se trpi.i Jvo je pi&"eva aluzija na be"ku politiku prema na&em narodu. Jve, nazovi, privilegije @le"i*i su sami gazili. Jpisuje izbor predsjednika, "etiri hsuei i tajnika #sekretara' komunitadi na ?oploj, koji se vr&io svake godine. Sve .unk!ije u op&tini bile su besplatne. )rema nekim bilje&kama, kojim se autor koristi, oblast ove op&tine se protezala do 2ijele, Jo&i!e i +ru&evi!a. mala je ne&to preko I>44 stanovnika. Na dvije strani!e &tampanog rada ispisuje prezimena i imena svih kapetana #predsjednika' komunitade od 1R19. do 1R93. g., njih 68. )osljednji je pod @le"i*ima bio Jstoja Urnogor"evi*. Jtada se ?opla pripaja Ser!eg5Novome kome je tada na "elu Pleksandar -ojnovi*./>90 Napominje da se za ovaj ogled koristio do tada neobjelodanjenom arhivskom graom. )o njegovim rije"ima h?opaljska op*ina ivjela je ljudski vijek #1R18 5 1R9R', a ja je, evo, iznesoh da je otmem zaboravu, a moe da poslui lijepim prilogom za istori"nu grau mile 2okei./H40 $ daljem prou"avanju ?opaljske op&tinske samouprave ovaj Naki*enovi*ev prilog je veoma zna"ajan materijal za sve one koji se ovim budu bavili. $ rukopisu je ostala studija o Ser!eg5Novome. (anas je nemogu*e objaviti, jer znatan broj strani!a nedostaje. ovdje se slui starim oprobanim metodom pripremeY skupljanje i prou"avanje dokumenata i literature. )isan sa tenden!ijom da bude popularno &tivo za narod, ipak je zadrao nau"ni manir zaklju"ivanja, poslije ispitivanja materijala i uporeivanja poznatih izvora. -idi se iz njegovog izlaganja da je dosta toga prou"io prije nego &to je po"eo da pi&e. ovdje upotrebljava poznate priru"nike i hronike, kao i spomeni"ke zbirke #@iklo&i*, _arlati, \el"i*' i ne&to stranih pisa!a. Nijesu mu bili poznati vene!ijanski izvori o Ser!eg5Novome kojim se koriste ?omo +. )opovi*, Xerovi*, P. @ilo&evi* i drugi./H10 Uitira, kao i oni, Kvliju Zelebiju prema beogradskom izdanju Jovana Qadoni*a./H>0 %a razliku od ?oma )opovi*a po"inje kratkim uvodom o lirima i kretanjima njihovog ogranka Knheleja #jeguljara', o kojima imamo dosta podataka kod anti"kih pisa!a. Jvaj rad ima pet poglavlja u kojima se obrauju pojedini periodi iz ivota grada # , lirsko doba, kretanja Slovena i upa (ra"evi!a, , Jsnivanje grada i uprava kralja ?vrtka, Sandalja Srani*a, Ste.ana +osa"e i njegovih nasljednika, , ?urski period, -, @leta"ka uprava i -, ?opaljska op&tina i austrijska vlast'. %a razliku od drugih, koji pi&u istorijski ivot Ser!eg5Novoga, Naki*enovi* postavlja vrlo &iroke okvire u opisima dogaaja koji mu oduzimaju prostor za detaljnije podatke o ovome gradu. ma detalja kod njega koje ne nalazimo kod drugih pisa!a. %nao je da vlada tom ogromnom materijom istorijskih zbivanja i da ih preta"e u odreene vidove izlaganja. )osebno su interesantna njegova izlaganja o (ra"evi!i, kao i u prethodnom radu, koja se slau sa ostalim autorima. )i&e da je upa (ra"evi!a hzauzimala najljep&i dio 2oke, od Sutorine do +umborai, pa dodaje hu njoj se spominju ova selaY Mvinje, Sustjepan, @okrine, +ameno, selo sv. Nikole #Mlijebic', +uti i Ser!eg5Novi. P g. dr +. Jiri"ek jo& je na&ao )odostro, )olji!a i dr.i %atim se osvr*e na knjigu prilonika man. Savine u kojoj su nazna"ena sela na terenu (ra"evi!e i toY @ojde #)otplanina', Qati&evina, Su&*epan, ?rebesin, @okrine, Urveno brdo, Mlijebi, Sasovi*i, +azimir, @io"e brdo,

)odi, 2rajkovina, Savina, %eleni dub, ?opla, Mvinje, +uti, )resjeka, Lastva, Qujevo, $bli i 2unovi*i. )rema tome hupa (ra"evi!a obuhvatala je od dana&nje op*ine her!egnovske ove kneineY @okrine, @ojde, Qati&evinu, Su&*epan, ?rebesin, )ode, +ameno, Sasovi*e, Mlijebe, +ute, ?oplu i Savinu. Jd op*ine risanske bar neki dio $bala i 2unovi*e, i od Sutorine Mvinjei./HH0 Sa ovakvim zaklju"!ima slae se i knjiga ?oma +. )opovi*a./H60 Jedan rad posve*en je prou"avanju "itulja, rukopisnih knjii!a u kojima se spominju ivi i umrli "lanovi porodi!a. Jvakve knjii!e predavale su se za dugo u man. Savinu radi bogoslune upotrebe. Jne su danas veoma korisne za izu"avanje stanovni&tva sa podru"ja ve*eg dijela 2oke./HI0 (rugi je posve*en deskrip!iji pisanih i &tampanih knjiga srpsko5 slovenske re!enzije. Njih je bilo u 2oki dosta. (obrim dijelom su otuene kupovinom za strane zbirke. Jvaj mali rad je veoma koristan prilog arheogra.skom istraivanju na na&em terenu./H30

B% Dtnografija
%naju*i da !ijeni vrednost na&ih umotvorina, po"eo je dosta rano da skuplja bokeljske narodne hpripovijesti, zagonetke i obi"ajei. $ knjizi o -ojnovi*ima objavio je neka predanja i poeziju koji se odnose prvenstveno na ovo bratstvo./HR0 )reporu"io je Uviji*u da otkupi veliku zbirku narodnih pjesama od jednog (ubrov"anina./H80 $ jednom pismu iz 19>4. g. mu pi&eY hPko ikad, to danas treba da proslijedimo prou"avanje naselja srpskih zemalja... i da tako hbranimo i &titimo na!ionalne, kulturne i ekonomske tekovinei svoga naroda./H90 )redlae mu da li"no Uviji* prou"ava sjevernu (alma!iju i da *e ga on rado na tom putu da prati. ?ako isto, predstavlja mu neke svoje poznanike, intelektual!e koji bi se prihvatili da, prema uputstvima, skupljaju etnogra.ski materijal i antropogeogra.ski materijal i vr&e antropogeogra.ska ispitivanja na pojedinim prou"enim terenima./640 $ duhu narodnog deseter!a napisao je jednu epsku pjesmu o pogibiji Jokana +ati*a, koga su _ran!uzi na prevaru uhvatili i pogubili./610 )rilikom skupljanja .olklornog blaga napisao je jednu pripovijetku za koju kae da je napisana huprav onako kako narod govori sa vjerovanjem, obi"ajima i mi&ljenjem narodnim iz ovoga kraja. $ njoj nema ni&ta moga. Pko -am se dopadne, podajte je tamo da se &tampa da potaknemo i druge na sakupljanje narodnog blagai./6>0 )i&e mu u maju 19>4. g. da skuplja podatke za dopune svojoj studiji o 2oki hkao epilog koji je neophodno potrebit, jer sam je pisao pod pritiskom !rno5ute avetii./6H0 Qukopis je poslao Uviji*u i danas ni&ta o njemu ne znamo, pa ni to koliko je i kako Naki*enovi* radio i uradio na dopunama pomenute studije. Jn je uviao da je potrebno izvr&iti ne samo reviziju teksta nego ga i dopunjavati novim arhivskim i literarnim poda!ima do kojih onda nije mogao do*i./660 +ao &to smo vidjeli Naki*enovi* je jo& 1914. g. predao Pkademiji nauka u 2eogradu svoju antropogeogra.sku studiju o 2oki. 2ilo je obe*ano da *e da bude &tampana iste godine.

(obro je poznato da je na predlog Stojana Novakovi*a 1896. pokrenuta u Pkademiji nau"na edi!ija hSrpski etnogra.ski zborniki sa dva razreda ili odjeljenja izdanja i to Naselja i poreklo stanovni&tva i Mivot i obi"aji narodni. )ored toga Uviji* je prvi kod nas uveo antropogeogra.iju kao nauku i na tome mnogo u"inio. )ozivao je i okupljao intelektual!e na selu, sve&tenike i u"itelje, da mu pomognu u skupljanju grae o poreklu stanovni&tva i naseljima. %a ovaj rad napisao je uputstva, koja je u novim izdanjima dopunjavao. ?o *e do!nije da radi i da mu pomae Jovan Krdeljanovi*. Jn je uviao da je kod na&eg ivlja dobro sa"uvana tradi!ija o porijeklu i doseljavanju, o obi"ajima i usmenoj knjievnosti. )oslije prvog svjetskog rata po"ela se gubiti. Njegovom pozivu su se odazvali. $ izdanjima Srp. Ktnogra.skog zbornika sarauje vi&e sve&tenika i u"itelja./6I0 ?ako je napisao opseno djelo i proto Savo i brinuo sve do smrti o njemu kako bi se dopune mogle objelodaniti u novom izdanju do kojeg nije do&lo. )rilikom pojave iz &tampe studije o 2oki pisao mu je Uviji*Y h-a& rad, "ije je &tampanje po"elo pre ovih na&ih slavnih ratova, sada je potpuno dovr&en. @eni se osobito dopao spe!ijalni deo, koji je nabijen drago!enim poda!ima i ja -am na ovom odli"nom radu najsrda"nije "estitam.i/630 ?o je tzv. hJp*i dioi u kome su izloeni opisi i glavne !rte zemlji&ta, klima, .auna i .lora, kratak istorijski pregled 2oke, ekonomske prilike, posjedi, obraivanje i sto"arska kretanja i ribarstvo. $ ovom odjeljku imaju posebna poglavlja o naseljima i imenima naselja. %atim slijedi h storijat naselja i porijeklo stanovni&tvai. Jbraena je narodna samouprava, prosvjeta, kultura i &kolstvo. )oslije kratkog uvoda o postanku sela daje pregled porijekla stanovni&tva po istorijskim izvorima i narodnom predanju. Jd osobite vrijednosti je odjeljak o etnopsihi"kim osobinama 2okelja i narodnim vjerskim i svetovnim obi"ajima. $ sklopu opisivanja narodnih obi"aja, posebno u kra*im !rtama, pi&e o nekim naro"itim ustanovama kao &to je h2ratskai i h+rvno koloi. Na kraju daje kratak opis narodne no&nje sa razlikama koje postoje izmeu naselja. $loio je mnogo truda i znanja dok je sve ovo prikupio i napisao. J nekim obi"ajima, kae, da je dobio najvjernije podatke od svoga pokojnog o!a. $ pogledu o!jenjivanja etnopsihi"kih osobina 2okelja bio je sasvim originalan i nije se povodio za onim &to su drugi o nama pisali. sti"e da je 2okelj hzdrav i vien, razborit, bistar, hitar, domi&ljat i juna"an. Lako se zna prilagoditi zahtjevima ivota, probije se kroza svijet nekom lako*om. Qadi&an je, brz, okretan, glatko mu sve od ruke ide. Lako upane u pogre&ku, ali se iz nje neprimijetno izvu"e... ?e&ko dozvoljava da mu ko drugi soli pamet, jer se prekomjerno pouzdava u svoj zdravi razum, bistro shva*anje i po5 znavanje svijeta... %na biti i zajedljiv, ali "im po"nu krupne uvrede padati, tu sudi pu&ka i no... Qado politizira, voli nova!, ali rijetko da je 2okelj hopankom svoj obraz krpioi. Ne da se okrenuti, *udi je neovisne, slabo trpi jaram... @noge je vladavine iskusio, jad, nevolja i muke mu kroz kosti u&le, zato je prema mnogima nepovjerljivi.
/6R0

(ana&nji istraiva" treba da se zamisli nad ovom studijom koliko je trebalo posjedovati grae i literature o njoj, koliko energije i entuzijazma da bi se napisala ovolika knjiga. Ni danas nije mogu*e prevazi*i ovakve metode izlaganja u etnogra.skim radovima. Jsim toga, Naki*enovi* je ovo djelo radio u izuzetno te&kim okolnostima, optere*en velikim porodi"nim obavezama i pritisnut denun!ijama i istragama.

stru"niji nau"ni rad kao svako ljudsko djelo, a kamo li ovakav amaterski, svakako da pati od pogre&aka i nedore"enosti. ?o je, kako smo napomenuli, i sam pisa! uviao kad je Uviji*u poslao h(opunei. Na njega se mogu primijeniti rije"i kojima je skoro pro.. etnologije dr @irko 2arjaktarovi* o!ijenio opsenu monogra.iju pro.. Jovana Krdeljanovi*aY h stina je da je Krdeljanovi* u ovom obimnom radu davao preveliki zna"aj narodnim kazivanjima #tradi!iji'. %ato se njegova izlaganja, dobrim delom, i s pravom, ne dopadaju istori"arima.i Jsim toga nije poznavao dovoljno arhivsku grau, jer nije bila onda tako dostupna. P i stanje etnolo&ke nauke u njegovo vrijeme bilo je u razvitku./680 ?ada&nji beogradski etnolozi Krdeljanovi* i ?. \orevi* !ijenili su ovaj veliki trud prota Save. %ato on spominje u Putobiogra.iji njihova pisma, kao i drugih nau"nika, povodom pojave studije o 2oki. Krdeljanovi* isti"e Naki*enovi*evu to5pogra.sku nomenklaturu koja mu je pomogla u nau"nom radu./690 Qad na Jugoslovenskom topogra.skom rje"niku, na koji je bio pozvan jo& 1914. g., sa"uvan je ba& u ovoj studiji, u nomenklaturi pod naslovom h)regled geogra.skih imenai #2oka, s. 8H95833'. $ prolje*e 19>4. g. pi&e Uviji*u da *e hmoda i ovog ljetai prou"avati hupu +onavlei. $ martu 19>>. g. obavje&tava Uviji*a da mu je poru"io po dr ?ihomiru \orevi*u kako je hzgotovio studiju o +onavlimai... Pli, uz to, dodaje da mu je samo potrebno da pregleda (ubrova"ki arhiv ako bi nai&ao dokumenta s popisom konavljanskih porodi!a. Sigurno je u prvom redu mislio na katastike. J tome ovako produavaY hPko takav popis naem bio bi od neizmjerne vrednosti.i P 1. septembra iste godine &alje mu rad o +onavlima i pi&eY hKvo -am, napokon, &aljem +onavle sa (odatkom o 2oki. Nadam se da *ete radnjom biti zadovoljni. %akasnio sam malo, ali rad radnje je bolje.i Uviji* mu je poslao studiju o +onavlima natrag da bi izvr&io ispravke po uputstvima pro.. 2orivoja @ilojevi*a. $ pismu Jova Naki*enovi*a, njegovog starijeg sina, kojim obavje&tava Uviji*a da je njegov pokojni ota! brinuo za rukopise o +onavlima i +ninu #datirano R. jula 19>3', pi&eY hQad o +onavlima, kako rekoste, kod -as je, ali i ove ne&to ima &to je !rvenom &tampom od Pkademije ispravljano #moda &togod kod -as .ali o +onavlimac'.i $ dopisu Pkademije od 16. oktobra 19>6. g., upu*enom proti Savu, pi&e da je Pkademija hodobrila da -am se izda >.I44 dinara na ra"un nagrade za spis +onavlei. $ posljednjem pismu prota Savo pi&e Uviji*uY hXaljem -am +onavle da ih prema priloenom pismu ispravite, jer ja ne stigoh jo& ni ovu sitni!u da ispravim.i/I40 Jvaj rukopis i onaj o (opunama h2okei nestao je vjerovatno u ostav&tini pok. Uviji*a ili u arhivu Pkademije, a rad h+onavlii ve* je bio honorisan i spreman za &tampu #SPN$, 1>1I[>6, od 16. S 19>6. g.'. +ako je u prolje*e 19>>. g. bio izvijestio Uviji*a da je zavr&io rad o +onavlima i (opune h2okii, prihvatio se novog posla, da izradi sli"nu studiju o +ninskoj krajini. $ tu svrhu mu je Pkademija uputila na ra"un honorara za ova nova ispiti5vanja H444 dinara. Javlja mu se dopisni!om iz +nina 8. jula 19>H. g. kako ve* nekoliko dana po terenu pribira grauY h z ovog do sad prikupljenog izgleda da je ovo naselje ve*im dijelom naseljeno u 1- v. iz 2osne. Svakako ovamo tradi!ije nijesu svjee kao u 2oki.i Jvaj rad nije uspio da sredi za &tampu, jer ga je u tome bolest pretekla. )repisivao ga je njegov sin Jovo i dostavio Uviji*u. Nalazi se u Prhivu SPN$./I10

$ nekoliko radova opisuje narodno sujevjerje i obi"aje. ?o su "lan!i o vje&ti!ama i izgonu tena!a #vampira' kao i prikazivanje narodnih obi"aja o umirivanju krvne osvete #+rvno kolo', o vrsti narodne samouprave #2ra!ka', o praznovanju 2oi*a, krsne slave, o svadbama i sahranama. Neke od ovih obi"aja opisivali su stariji etnogra.i5amateri./I>0 Naki*enovi*a je veoma ivo interesovao njegov narod u svima obli!ima egzisten!ije i stvarala&tva. %ato se i posvetio prou"avanju njegove psihe, tradi!ije i duhovnog nasljea.

III Bibliografija
)rve pouzdane podatke za izradu Naki*enovi*eve bibliogra.ije nalazimo u njegovom Mivotopisu. ?u se spominju skoro svi objavljeni radovi i ve*ina u rukopisu. )isa! je !itirao naslove svojih rasprava i "lanaka, nazive "asopisa i listova, godine izdanja i brojeve svesaka ovih edi!ija, ali je izostavio da navede numera!iju strani!a. zgleda da nije mislio na bibliogra.iju svojih radova, nego je htio da u Putobiogra.iji sa"uva pomen o svome stvarala&tvu. Jvi poda!i su zna"ajni, jer upu*uju istraiva"a da lako doe do samih radova i nae nezabiljeenu pagina!iju. Jo& ranije, dok mi nije bio poznat ovaj njegov rukopis, objavio sam samo desetak njegovih radova u "lanku kojim sam komemorirao "etrdesetogodi&nji!u protine smrti. #-. vo&evi*, Svijetla uspomena prote Sava Naki*enovi*a, -esnik Saveza udruenja pravosl. sve&tenika S_QJ. 2eograd, 1933, br. 61151>, s. I. Jugoslovenski leksikogra.ski zavod u 2ibliogra.iji rasprava i "lanaka iz istorije !itira samo sedam njegovih priloga. # - Sistorija, P5J, 193I, br. 16>63[6R^ -[>, 1938, br. 118695IH'./IH0

)% Ebjavljeni radovi
Knjige 1. J her!egnovskim -ojnovi*ima, napisao pop Savo Naki*enovi*, naklada i izdanje pi&"evo, Srpska (ubrova"ka &tamparija, (ubrovnik 1914, s. 14I. >. 2oka, antropogeogra.ska studija, Srpska kraljevska akademija, Srpski etnogra.ski zbornik, knjiga dvadeseta, Naselja srpskih zemalja #Qasprave i graa', knjiga 1, uredio dr Jovan Uviji*, 2eograd 191H. Xtampano u (ravnoj &tampariji +raljevine Srbije, s. 18953H> l 1 tabla hNa!rti i prese!i ku*a u 2okii. _ototipsko izdanje, izdaje Jdbor za proslavu 344. godi&nji!e osnivanja Ser!eg5Novog u saradnji sa Prhivom Ser!eg5Novog, tira 1.I44 primjeraka, Ser!eg5Novi, 198>. Xtamparija ?rebinje. Aas'rave i lan,i 194H.

1. Jovo Naki*enovi*, list (ubrovnik, S [194H, H8, >5H. 1946. >. Jovo )avkovi*, Srpski glas, 1-, 6>, H56. 194R. H. )jesma o smrti Jokana +ati*a, Sr, - , 8, HI5H8. 6. Starine #Liturgijar 2oidara -ukovi*a iz 1II6. g.' Xematizam pravoslavne eparhije bokokotorske, dubrova"ke i spi"anske za 194R, HR5H8. 1948. I. Starine u !rkvi sv. proroka lije u Lastvi, Xematizam, HI5HR. 1949. 3. Novor nad grobom Luke Qatkovi*a, (ubrovnik, 1- , >3, >5H. R. Starine #Stari antimins !rnogorskog mitropolita -asilija )etrovi*a iz 1R36. u !rkvi sv. Pndrije u +utima, Xematizam, HR5H9. 8. Srpske monahinje u 2oki #1I4451844', Sri&*anski vesnik, 2eograd, 11- , 11, R93584H. 9. J her!egnovskim -ojnovi*ima, #podlistak' (ubrovnik, 1- , 61, >5H, 6>, 15>, 6H, 15>, 66, 15>, 6I, 15>, 63, 15>, 6R, 15>, 68, 15>, 69, >5H, I4, >5H, I>, >5H, IH, >5H, I6, >5 H, II, >5H, I3, >5H, IR, 15>, I8, >5H, I9, 15>, 34, 15>, 31, >5H, 3>, 15>, 3H, 15>, 36, >5H, 3I, >5H, 33, 15>, 3R, 15>, 38, 15>, 39, 15>, R4, 15>, R1, >5H, RH, 15>. 1914. 14. Starine u !rkvi sv. Spasa u ?oploj #@inej ili %bornik 2oidara -ukovi*a iz 1IH8. g. i Ppostol, rukopisna srbulja', Xematizam, H35H9. 11. Quski prilozi za gradnju manastira Savine, Sri&*anski vesnik, 11- , >4H. , 1995

1>. Nekoliko "itulja iz @anastira Savine, Nlasnik pravoslavne !rkve u (alma!iji, %adar, 11- , , 36533, , 81586, -, 9R5144, -, 11H5113, - , 1>951HH, - , 16>5 166, - , 1345136. 1H. Sronika !rkve u 2oki i (ubrovniku, Sri&*anski vesnik, - , 1H851H9. 16. Starinski proglasY Stevan Sankovski poziva 2okelje na oruje, 2osanska vila, 11-, 18519, >44. 1I. Stari !rkveno5narodni obi"aji u Savini, Sri&*anski vesnik, 11- , 14, R4>5R43.

13. )roganjanje vje&ti!a, Nlasnik pravoslavne dalmatinske !rkve, 11- , 11, 1R85 18>. 1911. 1R. Starine #)ismo mitropolita )etra )etrovi*a igumanu Nrigoriju 2u*inu sa Stanjevi*a >8. 6. 1R9R, Jkruni!a )etra )etrovi*a o arhimandritu Ste.anu -ukoti*u iz Nrblja o njegovim krivi!ama, upu*ena arhimandritu nokentiju (abovi*u u manastir Savinu iz Stanjevi*a 9. I. 184I. g., )ismo Ste.ana Sankovskog kapetanu i suama u Ser!eg5Novome i Ptestat Sankovskog Spiridonu -ojnovi*u od 1>. 8. 184R. g. za njegovu borbu protiv _ran!uza', 2oka, veliki ilustrovani kalendar, +otor, IR5I9. 18. +rvno kolo, Srpska zora, (ubrovnik, -, 6, H5I. 19. Qimski oltari u pravoslavnim boke&kim !rkvama, Nlasnik pravosl. !rkve, 11, >15>I^ , 61563. >4. J izgonu tena!a, Nlasnik..., 11, -, RI5R9. ,

>1. ?ri pisma mitropolita )etra )etrovi*a savinskom arhimandritu Sinesiju (abovi*u, Nlasnik..., 11- , - , 9>596. >>. Stanje na&e !rkve u 2oki i (alma!iji, Sri&*anski vesnik, 11>H. 2ra!ka i primanje u istu, Srpska zora, -, 1R, 65R. >6. No&enje krsta u 2oki, Sri&*anski vesnik, 11>I. Negda i sada, Srpska zora, -, >6, >5H. 191>. >3. Starine u !rkvi sv. ?roji!e u +utima #Liturgijar 2oidara -ukovi*a iz 1I19. g. i Jevanelje iz @rk&ine !rkve iz 1II>. g.', Xematizam, 6156H. >R. Jp*ina topaljska, 2oka, veliki ilustrovani kalendar, H3568. >8. )omaganje sirota, Srpska zora, - , 15>, H56. >9. J pograni"nim narodnim sporovima, Srpska zora, - , 11, I5R. H4. Jsve*enje ikonostasa !rkve sv. Pndrije u +utima, Xematizam, HR5H8. H1. %anat je zlatan alat, Srpska zora, - , 8, 65I. 191H. H>. Starine #J smrti arhimandrita Qajovi*a, )ismo 2okelja Saboru hrvatsko5 slavonskom, 2oka, kalendar, 385R4. , 9, IRH5IRI. , - , 8I58R.

HH. Sotel h2okai u Ser!eg5Novome, 2oka, kalendar, 116. 1916. H6. Starine #)isma Pksentija Navrilovi*a i Jovana (anilovi*a', 2oka, kalendar, II5IR. 19>4. HI. 2oka za narodno ujedinjenje od po"etka 18. vijeka do 1918. g., %astava, Novi Sad, brojevi I>, 15>, IH, 15>, I6, 15>. 19>1. H3. J poreklu krsnog imena, -esnik Srpske !rkve, 2eograd, 11- , 5 , >>45>H4, - 5- , >995H11. 19>>. HR. Josi. ?ropovi*, u"itelj Njego&ev, )rilozi za knjievnost, jezik, istoriju i .olklor, 2eograd, , 1, >35H3. 19>H. H8. Srpske kalueri!e u 2oki, -esnik Srpske !rkve, 1119>6. H9. Srbulje u 2oki, -esnik..., 11 1, 9, 6H15664^ 1151>, I>95III. 64. Listak iz moje interna!ije 1916, Jadranska straa, , 1. \enovi*i, 14. avgust 19>6, I53. Aadovi u ruko'isu 1. Jpis sela +uta, Sasovi*a, +umbora, \enovi*a i 2ao&i*a./I60 >. Sutorina./II0 H. Jp*ine Ser!eg5novska, Qisanska i )era&ka./I30 6. Ser!egnovski odbor za stradaju*e Ser!egov!e 18RI. g./IR0 I. +ninska krajina./I80 3. +onavli. R. Mivotopis./I90 8. (opune antropogeogra.skoj studiji h2okai. , H58, I3538.

9. Ser!eg5Novi./340 14. sprave iz pro&losti Ser!eg5Novske krajine./310 11. Ziji su potom!i her!egnovski -ojnovi*ic/3>0

Napomene
1' S. Naki*enovi*, 2oka, 191H, 6335639. >' Mivotopis popa Sava Naki*enovi*a, rukopis #Prhiv Srpske akademije nauka i umetnosti #PSPN$', #14H83', s. >. H' Mivotopis, H. 6' Mivotopis, 6. Jovan Naki*enovi* je potpomagao her!egova"ke ustanike. Napisao je dvije knjii!eY 1. hLuka -ukalovi*, her!egova"ki veliki vojvodai, Letopis @ati!e srpske, Novi Sad, 18R6, 113. Qeprint izdanje hNa& ivoti, 19R4, prilikom otkrivanja spomen5biste L. -ukalovi*u u parku ?rebinja, rad vajara Luke ?omanovi*a. >. h)orijeklo %imonji*a porodi!e i pop 2ogdan %imonji*, vojvoda gata"ki, sabrao Jovan Naki*enovi*, sekretar op*ine er!egnovske 18R8.i Novi Sad, 1884, izdanje Prse )ajevi*a. 2io je predsjednik (ru&tva srpske omladine. Sa predsjednikom op&tine Ser!eg5Novi \orem -ojnovi*em organizovao pomo* za her!egova"ke ustanike. Jve, kao i niz drugih podataka dao mi je stariji sin prote Sava Jovan S. Naki*enovi*, advokat iz 2eograda za koje mu i ovom prilikom zahvaljujem. I' 2oka, glasnik za op*e interese 2okelja, +otor, - [1949, br. 13, >. 3'Mivotopis, I. R' )ismo Sava Naki*enovi*a Jovanu Uviji*u od 1H. S 1943. #Prhiv SPN$ 1H686[ '. 8' Mivotopis, I. 9' Mivotopis, 9. 14' Mivotopis, 3. 11' Mivotopis, 3. 1>' Mivotopis, 3. 1H' Mivotopis, 8. 16' )isma Uviji*u #PSPN$, 1H686[1513'. 1I' Mivotopis, R. 13' Ser!eg5Novi, rukopis #Prhiv Ser!eg5Novi'. Uitiramo dio teksta sa posljednje nepaginirane strani!e.

1R' Mivotopis, 8. 18' Mivotopis, 9. 19' Mivotopis, 9. >4' Mivotopis, 9. >1' Mivotopis, 14. S. Naki*enovi*, Listak iz moje interna!ije 1916. Jadranska straa, \enovi*i, 13. 8. 19>6. >>' Mivotopis, 9. >H' Mivotopis, 14. >6' Mivotopis, 1151>. >I' $ posljednjem pismu Uviji*u, datiranom 14. septembra 19>6. g. pi&e mu, pored ostalog, i ovoY h2olujem od paralize #uzetosti', pro&irenja sr!a, bubrene bolesti i velike nesvijesti. 2olest ide sve na gore. @ene, dobro vidim, sve je ve* izdalo i ostavilo. J"i se blije&te te ne mogu ve* ni "itati... Ne zamjerite, dobri Jovane, &to ja ovako slabo i na ovakoj hartiji pi&em ovo pismo 5 vjerujte mi pi&em ve* "etiri danai #PSPN$, Ktnogra.ski zbornik br. HRI[I351'. Jedno vrijeme se lije"io u Sarajevskoj bolni!i, ali zbog vrlo lo&ih uslova hospitaliza!ije pred smrt se vratio ku*i. Sahranjen je u porodi"noj grobni!i u groblju kod Urkve sv. Pndrije u +utima. )o kazivanju savremenika bio je srednjeg rasta, dosta mr&av, njenog zdravlja, tihe i blage naravi, a vrlo hrabar i postojan. $ narodu je bio veoma omiljen i obi"no su ga zvali hpop Savoi. Jn je to rado prihvatio i tako se i potpisivao na svim svojim radovima. >3' J her!egnovskim -ojnovi*ima, (ubrovnik, 1914, H56. Lijepe o!jene L. -ojnovi*a i N. @ila&a. >R' Jp*ina topaljska, veliki ilustrovani kalendar h2okai za 191>, H3568. >8' Jp*ina topaljska, HR. >9' sto, 6H. H4' sto, 6R568. J ?opaljskoj op&tini su kasnije pisaliY -ladimir jorovi*, ?opaljska op&tina kod Ser!eg5Novog u prvoj polovini 1- v. Nlasnik Neogra.skog dru&tva, 1-, 2eograd, 19>9, 151I. ). Xerovi*, z arhiva stare ?opaljske op&tine kod S.5 Novoga, Nlasnik Ktnogra.skog muzeja, 2eograd, 19HH, - , 163, 635I9. sti, Stara ?opaljska op&tina u 2. +otorskoj, storijski zapisi, 19IR, sv. 15>, 1895>14. (r \ore (. @ilovi*, )rilog prou"avanju krivi"nih sudova dobrih ljudi u +omunitadi topaljskoj #@leta"ki period', storijski institut Urne Nore, Uetinje, 19I9. H1' ?. +. )opovi*, Ser!eg5Novi, 6353I. ). Xerovi*, 2orbe s ?ur!ima oko Ser!eg5 Novoga do njegovog kona"nog osloboenja 138R. g. Nodi&njak )omorskog muzeja, +otor, -[19II, I5>8. Pnton @ilo&evi*, Ser!eg5Novi u 2oki +otorskoj, Nlasnik Narodnog univerziteta 2. +otorske, +otor, -[19H8, 15>, 1>5>4.

H>' Jovan Qadoni*, )utovanje Kvlije Zelebije po srpskim i hrvatskim zemljama, Nodi&nji!a Nikole Zupi*a, SSS [191>. Nli&a Klezovi*, Kvlija Zelebija, svetski putnik i putopisa!, Srpski knjievni glasnik, SSS -[19H1, R, IH>5II6. HH' Ser!eg5Novi, rukopis, I53, R58. H6' ?. +. )opovi*, n. d., 859. @. %lokovi*, Slovenska upa (ra"evi!a, 2oka, zbornik radova iz nauke, kulture i umjetnosti, S.5Novi, 1[1939, IH5R>. HI' Nekoliko "itulja iz man. Savine, 2ibliogra.ija, br. 1>. H3' Srbulje u 2oki, 2ibliogra.ija, br. H9. HR' J her!egnovskim -ojnovi*ima, H56. H8' )ismo J. Uviji*u od >R. H. 19>>. #PSPN$, 1H686[6'. H9' )ismo J. Uviji*u od >I. I. 19>4. #PSPN$, 1H686[>'. 64' )isma J. Uviji*u, gore !itirana. 61' Smrt Jokana +ati*a, 2ibliogra.ija, br. H. 6>' )ismo J. Uviji*u od >R. H. 19>>. 6H' )ismo J. Uviji*u od >I. I. 19>>. 66' )etar Xerovi* je namjeravao da izvr&i reviziju podataka o naseljavanjima i porijeklu stanovni&tva pregledom starih op&tinskih katastika. $ tome je uspio da uradi samo za 2ijelu #). Xerovi*, 2ijela u 2oki +otorskoj, Starine i poreklo stanovni&tva, Spomenik SPN$, U- #%bornik izvje&taja o istraivanjima 2. +otorske', , 2eograd, 19I3, 18I519H. 6I' (r )avle -ujovi*, Jovan Uviji*, Sarajevo, 19>8, 13. 2. (robnjakovi*, Pntropogeogra.ija, Narodna en!iklopedija SSS, knj. , 3I533. ?ihomir \orevi*, $"itelji i prou"avanje naroda, Na& narodni ivot, knj. 1, 2eograd, 19H6, 1I151I8. 63' Mivotopis, 9. Xteta da Naki*enovi* ovo pismo nije sa"uvao. $ni&tio ga je u zatvoru, boje*i se novih maltretiranja. $ bilje&kama se sa"uvao samo ovaj odlomak. 6R' 2oka, s. H4H5H46. 68' )ogovor pro.. dr @irka 2arjaktarovi*a knjizi dr Jovana Krdeljanovi*a, Stara Urna Nora, .ototipsko izdanje, Slovo ljubve, 2eograd, 19R8, s. 899. 69' J. Krdeljanovi*, Stara Urna Nora, >45>1. I4' $ posljednjem pismu moli gaY hXtampajte moje +onavle i honorar mi po&aljite.i )isma S. Naki*enovi*a J. Uviji*u #PSPN$, 1H686[1513'.

I1' )isma #PSPN$, 1H686[1514'. I>' J krvnom kolu kod nas su pisali -uk -r"evi*, +rvno kolo, Srpsko5dalmatinski magazin, 1866, s. 3>536. i (imitrije -asiljevi*, paroh ubaljski, Jpisanije kako treba miriti za mrtvu glavu ili metati krvno kolo, obi"aj u ovom predjelu jo& od pamtivjeka uveden &to i danas sljeduje, Srp. dalmatin. magazin, 1866, 365RH. J vje&ti!ama je pisao ). Xerovi*, Nekoliko arhivskih podataka o vje&ti!ama, )rilozi za knjievnost, jezik, istoriju i .olklor, 2eograd, 19I8, sv. H56, s. >6R5>I8. IH' -. vo&evi*, Svijetla uspomena prote Sava Naki*enovi*a, -esnik Saveza udruenja pravosl. sve&tenika, 1933, br. 611561>, s. 6. Jugoslovenski leksikogra.ski zavod, 2ibliogra.ija rasprava i "lanaka, -, Sistorija, %agreb, 193I, br. 16>6356R. -[>, %agreb, 1938, br. 118695IH. I6' 2oka, 19H. II' 2oka, 19H. I3' 2oka, 19H. IR' PSPN$, R>66[ . I8' PSPN$, 14H8I. I9' PSPN$, 14H83. 34' Prhiv Ser!eg5Novi #bez signature'. 31' Mivotopis, 14. 3>' )isma #PSPN$, 1H686[>'.

5aso J$ 6voevi

+rvi knji,evni asopis meu Bokeljima

Izvor: Boka . zbornik radova iz nauke, kulture i u(jetnosti, br 14, 1er,eg"&ovi, 190$ , str 443"4#4

Bibliografija &a'o(ene

Narodni preporod, koji se &irio u (alma!iji u prvoj polovini 19. v., imao je najpogodnije tlo u 2oki +otorskoj, pripremano od duboke starine. ?o je, u stvari, bio javni snani glas na&eg naroda za svoja prava, odbrana dobro "uvanih tekovina, "iji su opstanak ugroavale tuinske, okupatorske sile.

Arhimandrit Dionisije Mikovi (1861-1942)

(obro je poznato da su bokeljske op&tine, uglavnom, upotrebljavale narodni jezik i *irili"ko pismo ne samo u svome internom ivotu nego i u slubenim kontaktima sa tuinskim politi"kim vlastima. ?a okolnost je najvi&e i pridonijela da su se tolika pokoljenja vaspitavala u duhu i tradi!iji doma*e kulture i napredne politi"ke misli o slobodi i narodnom jedinstvu. Na!ionalna svijest 2okelja se izgraivala i njegovala kroz narodni jezik, pismo, umotvorine i obi"aje. onda kada je knjiga bila tako rijetka da je skoro i nije postojalo na ovom podru"ju, osim !rkvene bogoslubene, kao &to su psaltir, apostol i "aslova!, a koje su bile vrlo bliske i dobro poznate na&em "ovjeku jo& od prije, jer je iz njih nau"io svoje pismo do dolaska prvih bukvara, bokeljsko selo, kao i mnoga druga, "uvalo je i prenosilo novim nara&tajima svoju usmenu knjievnost u raznim vrstama poezije, u pripovijetkama, zagonetkama i istorijskim predanjima. Na po"etku pro&log vijeka, kad su sazrele prilike, osje*ala se potreba za pokretanjem glasila koje *e da pribira sve oblike kulturnog blaga i da okuplja doma*e intelektual!e na zajedni"ki rad narodnog prosvje*ivanja. ?u je zamisao uspio prvi da ostvari prvak Srpske narodne stranke dr 2oidar #?eodor' )etranovi* pokretanjem godi&njeg "asopisa koji se u po"etku nazivao hLjubitelj prosvje&tenijai, pa hSrbsko5dalmatinski almanahi i, na kraju, hSrpsko5dalmatinski magazini. )rva sveska se pojavila 18H3. godine. ?om prilikom )etranovi* je uputio proglas u kojem, izmeu ostalog, pi&eY hJna ljubav k predragom mi rodu srbskom, koja me k izdaniju (almatinskog almanaha za 18H3 ljeto pobudila, prinudava me da isti zabavnik i za idu&"ij 18HR god sredstvom &tamparije na svjet izdam, a ob&ta blagonaklonost kojom su ne samo moji patrioti u (alma!iji nego i sosjedna bra*a na&a Srbo5Qvati djel!e moje primili, rodila je u meni naravnu elju da se u so"injeniju novog Plmanaha takove neo!jenime za me ljubovi i povjerenija dostojan pokaemi. ?ako je hprvi "asopis na narodnom jeziku u (alma!iji bio hSrpsko5dalmatinski magazini... bavio se istorijom, literaturom i naukom, bio za svoje vreme odli"no ureivan i nai&ao na op&te simpatije, kao &to moe da posvedo"i i jedna odu&evljena pesma, koju je osnivao!u @agazina posvetio dubrova"ki pesnik Pntun +azna"i*.i/10 )oslije njega nemamo vi&e takvog "asopisa. )ojavljuju se samo politi"ka glasila kao &to su hSrpski listi, a potom, kad je ovaj poli!ija zabranila, hSrpski glasi, hdobro

ureeni i mnogo "itani borbeni na!ionalni organi, oba u redak!iji Save 2jelanovi*a, dosljednog i istrajnog bor!a za narodna prava i vrlo po&tovanog voe Srba na )rimorju./>0 Svega tri godine poslije ovih listova, pojavljuje se u Splitu literarno5politi"ka revija h(ra&kov rabo&i, "iji je vlasnik bio Jovo @etli"i*, a urednik -ikentije 2utijer. )roet duhom jugoslovenstva, &ibao je svaki &ovinizam i servilnost prema Pustro5$garskoj monarhiji./H0 $ ovim glasilima sarauje i (ionisije @ikovi*, iguman manastira 2anja kod Qisna. Sa skromnim obrazovanjem i talentom, a velikim entuzijazmom da se uklju"i svojom saradnjom u napredni patriotski pokret, koji, poslije )etranovi*a i Ste.ana Ljubi&e, vrlo borbeno vodi 2jelanovi*, on po"inje da pi&e pjesme i pripovijetke i da ih objavljuje u raznim doma*im "asopisima po"ev od dubrova"kog hSlovin!ai do novosadske h%astavei i !etinjske h)rosvjetei i hLu"ei./60 Jn je veoma !ijenio zasluge hSrpsko5dalmatinskog magazinai u &irenju prosvjete i politi"ke misli. )ro&lo je bilo ve* skoro "etvrt vijeka otkako je ovaj godi&njak prestao da izlazi. (olazi na ideju da sam pokrene "asopis kojim bi poku&ao da oivi slavnu ulogu )etranovi*evog @agazina. %ato objavljuje knjievni oglas u ljeto 189I. g. koji su donijeli mnogi "asopisi u kojima je saraivao. $ ovom oglasu, izmeu ostalog, pi&eY hLijepi broj slone dalmatinske Srbadije, bez razlike vjere i zvanja, do&ao je na misao da, u ime 2oje, pokrene hSrpski magazini. Jn treba da zamijeni hSrpsko5dalmatinski magazini. Njega *e, evo, ako i kasno, ali "asno, da zamijeni hSrpski magazini, koji se pokre*e iz jednako plemenite rodoljubne tenje. Xtampa*e se *irili!om i latini!om, kako mu koji saradnik privoli. ma*e osobiti obzir na srpske narodne obi"aje i povjesni"ke uspomene, a zastupa*e i ostalo umije*e i zabavu. @olimo sve srpske listove i druge, koji su raspoloeni prema na&oj prosvjeti, da ovaj oglas objave.i/I0 $ intervjuu, koji je dao dopisniku h2osanske vilei i saradniku svoga "asopisa 2ogdanu +raji&niku 1898. g. (ionisije kaeY hSilan dug dugujem rodu i !rkvi, pa valja da doprinesem i ja bar jedan kami"ak na onaj oltar jedinstva, osnovan u svakom plemenitom i rodoljubivom sr!u, i da, po dunosti, posluim svojim skromnim silama.T/30 $ vezi s pojavom (ionisijevog "asopisa objavljujemo ovdje i .ragmente iz njegovih pisama novosadskom knjievniku Pleksandru Sandi*u,/R0 koji su veoma vani za poznavanje prilika u kojima se ureivao i &tampao. ?ako u prvom pismu od H4. aprila 1893. g. mu, pored ostalog, pi&eY h+a urvinama na&e nesre*e #na&eg nazadovanja u svijema granama' nau"i&e me pla"evno gledati pokojni moji dobri roditelji. Stoga, eto, i pojave hSrpskog magazinai... (a muku moju podijele srpski rodoljubi, okrenuh se ja mnogima, a meu tijem i -ama... Svala -am na panji prema hSrp. magazinui. molim -as da ga, u interesu na&e stvari, ni ubudu*e ne zaboravite.i/80 Qukopise za prvu svesku svoga godi&njaka (ionisije povjerava novosadskom &tamparu \oru vkovi*u, koji je 189I. g. preuzeo &tampariju od Prse )ajevi*a i pro&irio je svojom knjigovezni!om./90 Ne znamo danas &to je pobudilo @ikovi*a da svoj "asopis &tampa tako daleko pored toliko bliih &tamparija. (a li je to bila

Sandi*eva elja i preporuka ili &to je neke svoje ranije radove (ionisije &tampao kod )ajevi*a ne moemo da tvrdimo, jer nemamo o tome sa"uvanih podataka. ste godine, >H. maja, pi&e Sandi*uY hN. \. vkovi* izvolio mi je saop*iti svojim pismom od 1>. t. m. da je -a&e rodoljublje udostojilo se primiti te&kog truda da vodi korekturu za radove hSrpskog magazinai... N. vkovi* pisao mi je da ste saizvoljeli primijetiti da S. @. trebao bi imati naslov hSrpsko5dalmatinski magazini. (opustite da -am to rastuma"im koliko je to sada mogu*e. hSrp. dalm. magazini nazivom hdalmatinskii imao je ne&to ui i kao egoisti"ki obim^ njegov sadraj je vi&e odgovarao vjerskoj potrebi. Na&e dana&nje prilike zahtijevaju program hSrp. magazinaiY h2rat je mio koje vjere bioi. Stoga smo na&li za nuno da u oglasu istaknemo taj program i da napomenemo da je TSrp. magazinaa po svemu i sva"emu jednak svakom Srbinu. +ad bismo sad dometnuli ono hdalmatinskii, ne bi ve* bilo po obe*anju. No u stvari je jednako, jer i onaj je bio, i ostaje, jednako svakom Srbinu. Na peru zastalog krila njegovog, poletio je opet hSrpski magazini... N. vkovi* pi&e da ne moe vi&e &tampati od 1444 komada S. @., a ja sam ga molio, negdje kasnije, za 1I44, jer sam htio poslati mukte nekoliko 1445na u Staru Srbiju da se koristi. -as molim da budete dobri preporu"iti mu da &tampa bar &togod vi&e od 1444 komada, ako ba& ne moe 1I44. ?o ne ko&ta vi&e ni&ta nego iznosi karta i mastilo, pa za tu malenkost grjehota je da mnogo srpsko siro"e bude li&eno te lijepe duhovne hrane. (rugo izdanje doivjeti ne*ei... P u pismu od 1R. jula iste godine mu pi&eY hJnim rodoljubnim djelima s kojima znadoste i umjedoste ste*i sebi u narodu srpskom neizgladivi spomenik na sva vremena, pribrojiste jedno vi&e staranjem oko hSrpskog magazinai. Svijet to treba da zna, a ve* i radi toga &to se ja tuim perjem ne mogu kititi. Svijet *e to i znati, ako do"ekamo u nedalekoj budu*nosti. ovdje hvala. N. vkovi* mi pisao neki dan da ste izvoljeli pomisliti se ozbiljnije o ovom navodu u o!jeni h+nj. Prvanitai, gdje se napominje da je knez autor... Svala -am na toj panji. -isoki autor !aruje u mom sr!u, a djelo njegovo zasluuje svake pohvale. Ja sam, dakle, htio da mu po&tovanje i hvalu prema raboti odam, koliko sam kadar. N. vkova*u sam pisao da -i izvolite i jo& bolje i kako najbolje moete i umijete udesite... )re5poru"iti mi je i -ama da ne izostanu na naslovnom listu, koji *e sluiti mjesto kori!a, oni stihovi h2rat... i t. d.i Ja sam ve* dva put o tome pisao g. vkovi*u, a -as molim da mu to i -i preporu"ite, jer taj njegov program i odgovara njegovom smjeru i sadraju. Neka oni stihovi budu uokvireni. Svala -am velika &to me tje&ite onako divnim izrazima o vrednosti hSrp. magazinai. ?o kad bi on doprinio iole koristi na&oj, zajedno bi podijelili svi "estiti saradni!i, a meni bi bila utjeha &to sam s njima svima mogao doprinijeti op*oj zgradi jedan kami"ak. Jvamo&nji listovi, kao &to *e -am biti poznato, vrlo su se laskavo ve* o njemu unaprijed izjavili. N. vko5vi* pi&e mi da *ete i -i ovih dana koju re*i u n. sad. h%astavii. -i kao korektor to moete najbolje... doprinijeti.i/140 +rajem 1893. g. pojavila se prva sveska (ionisijevog knjievnog godi&njaka sa op&irnim spiskom pretplatnika. $ 2eogradu je pretplatu skupljao knjievnik Pndra Navrilovi*, a u )ri&tini srpski konzul 2ranislav Nu&i*. @e*u hpredbrojni!imai su, pored tolikih intelektuala!a raznog nivoa, bili i predsjednik Srpske kraljevske akademije @ilan \. @ili*evi*, predsjednik @inistarskog savjeta i ministar inostranih poslova u ostav!i Nikola )a&i*, akademik dr @ilan Jovanovi*, slikar Steva ?odorovi*, etnolog Sima ?rojanovi*, Stevan Srema!, lija -uki*evi* i drugi./110

$ .ebruaru 189R. g. poru"uje Svetozar jorovi* po -eljku Qadojevi*u da mu (ionisije po&alje tri primjerka svoga "asopisa. jorovi* se dopisivao s Qadojevi*em i u njegovim pismima slao poruke @ikovi*u zbog poli!ijske prismotre./1>0 )ojavom @ikovi*evog hSrpskog magazinai 2okelji su dobili svoj prvi knjievni "asopis./1H0 ?o je bio hrabar i vrlo riskantan poku&aj s politi"kog i .inansijskog aspekta. ni!ijativu mu je dao Sava 2jelanovi* i hrabrio je hpokreta"a i urednika ovoga godi&njaka da ne klone duhom u ovom svojem mu"nom preduze*ui./160 Zisti prihod od prodaje "asopisa @ikovi* je predvidio za .ond hSrpskog glasai u %adru da bi mogao dvaput nedjeljno izlaziti. )rve o!jene o hSrpskom magazinui donose Letopis @ati!e srpske i h2rankovo koloi. Pnonimni pisa! prikaza, pretpostavljamo da je to, moda, i sam urednik Letopisa u to vrijeme @ilan Savi*, pi&eY hNe*emo da tvrdimo da su svi saradni!i h@agazinai mladi knjievni!i, ima ih koji su ve* stekli odreen poloaj svoj, ali *e ve*ina biti od onih kojima se mesi knjievna postupaoni!a. ?akvi vae ovde masom, brojem svojim. $ ovoj knjizi ima ih, ako se ne varamo, "etrdeset i pet radnika, od kojih su gdekoji po vi&e "lanaka napisali, sam urednik deset. Pko odvojimo poznate i uvaene pis!e, ostaju ve*inom mladi nepoznati ljudi kao saradni!i. No to ne "ini ni&ta. ?i su mladi ljudi pokazali da &togod i umeju ili bar da voljno rade na polju na kom se misle odoma*iti. Svakako se mora priznati da je h@agazini zanimljiva i raznovrsna knjiga kojom "itao!i mogu biti zadovoljni. Jedno nam valja zameriti &to nisu svi "lan!i u !elini izneseni. $ "asopisu koji godi&nje izlazi tek samo jedared, ne sme u*i stvar koja *e se nastaviti.i/1I0 (etaljniji prikaz i strou o!jenu dao je u h2rankovom kolui knjievnik @ilan 2udisavljevi*, poznat kao pripovjeda" i prevodila!./130 Navodimo karakteristi"ne odlomke iz njegovog osvrta o (ionisijevom @agazinuY h)isati o nekom knjievnom poduze*u koje je tek po"elo ivjeti, odista je te&ka stvar, osobito u na&im srpskim prilikama gdje se za svaku rije" podme*u sasvijem drugi motivi od onijeh koji su zaista izazvali iskrenu besjedu. No nama u ovoj prili!i bar se ne*e mo*i preba!iti dvije krajnosti, &to ne*emo naime obasuti knjigu ni bogzna kakvom hvalom, kao &to bi to s puno prava a sa svoga gledi&ta u"inile odu&evljene patriote niti moemo obaliti vrijednost ovakvoj knjizi kako bi to mogli, iako ne s pravom, neki na&i krajnji kriti"ari. @i naime drimo da jednoj knjizi ostaje ista vrijednost, pa ma je hvalio ko ili kudio, jer ona sama za sebe najbolje kazuje koliko valja i &ta bi joj jo& trebalo, te je dunost na&a samo da u svom prikazu niu*i &ta je u njoj, uhvatimo njezinu vrijednost i jasnije je "itao!u istavimo, te da on sam !jelokupan sud o njoj stvori.i $ nastavku izlaganja 2udisavljevi* isti"e op&ti utisak o vrednosti (ionisijevog godi&njaka rije"imaY h+o je "itao nekada&nje knjige ovoga imena i iz iste srpske pokrajine, mora priznati da je ovaj novi hSrpski magazini, kraj sveg truda, koji se na njemu ogleda, ipak iza prea&njih zaostao. +ad bi se to, pravdalo, kao &to je to ve* u&lo nekako u obi"aj, "itavim stanjem sadanje srpske knjige uveliko bi se grije&ilo, jer ovaj hSrpski magazini nije, &to bi trebao da je, pravo ogledalo srpske knjige i njezinih radenika.i

)isa! prikaza zamjera starijim uglednim pjesni!ima, kao &to su Pndra Navrilovi* i (ragutin li*, da se nisu pobrinuli ovdje ista*i boljim prilozima. ?ako isto o&tro zamjera mladim pjesni!ima &to su liriku rtvovali i pot"inili pod teret slabo umjetni"ki izraenih patriotskih motiva. P pored opravdanih zamjerki su i njegove pohvale po"etni!ima koji obe*avaju dalji polet svojim stihovima. )osebno isti"e vrednost narodnih pjesama i pripovijedaka, koje su ukras svakog zbornika za skupljanje narodnog blaga. )ohvaljuje urednika @ikovi*a da ima hoprezno oko u izboru narodnih umotvorinai. )rikazi, po mi&ljenju o!jenjiva"a, su sasvim slabi. )rvi na h2osansku vilui i nije to nego samo knjievni oglas, iako se o ovom "asopisu moglo dosta napisati poslije deset godina postojanja. ?ako isto i o!jena h+njaza Prvanitai nije uspjela, jer, izgleda, da se vi&e mislilo o autoru5vladaru nego o njegovom djelu o kojemu se moglo hdosta povoljnoi iznijeti. Na kraju eli da druga sveska "asopisa bude plodnija./1R0 (rugu svesku @agazina za 189R. godinu @ikovi* povjerava poznatom rodoljubu, dubrova"kom &tamparu Pntonu )asari*u. Jna je iza&la iz &tampe sa zaka&njenjem, tek 1898. g. i sa znatno manjim obimom. (ok je "asopis za 1893. g. imao >I6 strani!e, ova druga sveska ima svega 1H3. zdava" i urednik trudio se da odri sve rubrike iz prve sveske. ?e godine ali se Sandi*u u pismu od >3. avgustaY ,,)itate me za hSrp. magazini i evo -am odgovora. Ja sam s njim te&ko nagrajisao, jer pretplatni!i su knjige s pohvalom primili, a jo& mnogi ne &alju pretplate, a meutim ja moram da platim &tampariji. vkovi* je u"inio kao &to -am je poznato i na tome se je svr&ilo, jer ga nijesam htio goniti sudom. Jn je ura"unao i korekturu, koju ste -i iz -a&eg "istog rodoljublja vodili. Naveo je da -i nijeste dospjeli, pa da je drugom platio. Ja mislim i dalje goniti sa ovijem prete&kijem poslom da tijem ulijem jednu kaplji!u ulja u ono sveop*e kandilo, a tako mi 2og dao da mi se nae svije*a na zadnjem "asu, vi&e puta uzamljujem hljeb za hranu, jer je manastir jako siro5ma&an, a ja ne*u da ga ostavim, jer bi morao biti zatvoren... )ozvao sam za saradnika gosp. d5ra ?rojanovi*a i on se je rado primio podijeliti sa mnom ovu te&ku no rodoljubnu muku. Pko izae, iznije*e do >4 &tamp. tabaka, a sa jednakom !ijenom. )ro&li nije mogao biti obilatiji radi tro&ka. Pko vidite oglas i poziv na predbrojadbu, toplo -am se preporu"ujem za saradni&tvo... $ostalom ja -as molim da mi javite u kom listu bude iza&ao -a& prikaz na hSrp. magazini, na "emu -am unaprijed velika hvala.i/180 +ao &to se vidi iz ovog (ionisijevog pisma Sandi*u u vkovi*a se razo"arao, jer mu je napla*ivao i usluge koje nije u"inio. pored tolikog truda i apelovanja na savjest pretplatnika, @ikovi* je ostao duan vkovi*u. ?ada mu je pomogao prijatelj i saradnik Sergije )opovi*, iguman manastira -rdnika, i izmirio sva vkovi*eva potraivanja. sa izdavanjem druge sveske opet zapada u dugove. J tome se alio "itao!ima svoga velikog ilustrovanog kalendara h2okai u predgovoru 1949. g. ovakoY h(aleko od &tamparije, u"enih ljudi i knjini!a, morao sam biti i bio sam i prezadovoljan uspjehom i javnom o!jenom. +ad sam se opravdano nadao dugom ivotu hSrpskog magazinai onemogu*i&e mu izlaenje predbrojni!i, ne plati&e svoj dug ni do sada ne podmiri&e, te na&a srpska &tamparija u (ubrovniku i jo& izgleda na podmiru duga.i/190 Jo& ni 1949. g. ovaj dug nije bio podmiren. (ubrova"ki &tampar Pntun )asari* strpljivo je "ekao na isplatu "asopisa, jer je dobro razumijevao

(ionisijev poloaj i sa njim saraivao na zajedni"kom djelu narodne prosvjete, uz bra*u ?rojanovi*e, poznate bokeljske pjesnike5rodoljube./>40 Nije ni do"ekao tu is5 platu. pored ovakvih nevolja (ionisije ne klonjava. $skoro priprema priloge za tre*u svesku hSrpskog magazinai, koja nije ugledala svijeta. Xalje knjievni oglas u redak!ije pojedinih listova i "asopisa. ?ako urednik h2rankovog kolai objavljuje 1944. g. njegov oglasY h(obili smo ovaj poziv na pretplatu za hSrpski magazini, godi&nji "asopis za pouku, zabavu i knjievnost, knjiga , uz saradnju srpskih knjievnika izdaje i ureuje (ionisije @ikovi*, iguman. Jva *e knjiga iznijeti do 14 &tampanih tabaka. Uijena je knjizi jedna kruna. mena g.g. pretplatnika &tampa*e se na kraju knjige. Nosp. skuplja"ima deseta knjiga na dar. )retplatu za Srbiju prima dvorska knjiarni!a @ite Staji*a, 2eograd, a za Urnu Noru )rva +. U. povla&*ena knjiara ). @. +aluerovi*a, Uetinje. Zist prihod ove knjige namijenjen je zidanju srpske pravoslavne !rkve u Spljetu, te kome je naru"nije moe pretplatu slati odboru za gradnju !rkve u %adar. Qok pretplateY ovogodi&nji @itrov5dan. +njiga *e u*i u &tampu dok se prijavi dovoljan broj pretplatnika za isplatu &tamparskih tro&kova.i/>10 $redni&tvo jednog beogradskog "asopisa pi&e o tomeY hNa& vrsni saradnik i vredni knjievnik na )rimorju (. @ikovi*, iguman man. 2anje, poziva na pretplatu hSrpskog magazinai, knjiga, koga on izdaje i ureuje.i ?o je hjedan od najstarijih i najvrsnijih povremenih "asopisa na&ih, ude&en za &iri krug "itala!ai./>>0 2ez sredstava za jedan takav riskantan poduhvat, ostavljen od pretplatnika, podozrijevan od poli!ije, @ikovi* je morao da odustane od daljih planova za izdavanje "asopisa. Pli ipak uz izdava"ki elan i osje*anje brige i odgovornosti da pomogne svome narodu pod tuinskom upravom izdavanjem popularnih i korisnih edi!ija, do&ao je do nove zamisli da umjesto "asopisa izdaje veliki ilustrovani kalendar koji *e da bude prijem"iviji za &iroke narodne interese od knjievne revije. ?ako je nastao (ionisijev veliki ilustrovani kalendar ,,2okai, koji je odigrao veliku patriotsku ulogu i zbog kojega je stradao i dobio velika priznanja./>H0 (ionisijev hSrpski magazini danas je te&ko na*i^ moda samo u starijim bibliotekama. J njemu se svojevremeno pisalo, kao &to smo naveli ovdje i na kraju rada. $ novije vrijeme se obiljeila &ezdesetogodi&nji!a izlaenja samo jednim prigodnim "lankom.
/>60

Svojom kratkovremenom pojavom dao je drago!jeni doprinos intelektualnoj borbi 2okelja za svoju kulturnu i politi"ku samostalnost. ?aj njegov kratki dah imao je snaan moralni uti!aj na svoju sredinu. dalje od nje, pogotovo na one krajeve koji su zajedno sa 2okeljima o"ekivali svijetle dane slobode i jedinstva. ?o svjedo"e i saradni!i, pogotovo iz Ser!egovine i 2osne, "iji su radovi, uglavnom, politi"ke tenden!ije. (a bi se danas mogao sagledati zna"aj ovoga "asopisa u svome vremenu, potrebno je, makar i letimi"no, prelistati njegove strani!e i razumjeti sve ono o "emu pi&u na&i renomirani knjievni!i, a, pored njih, i po"etni!i. Na kori!ama (ionisijevog knjievnog godi&njaka bila je istaknuta urednikova ideja5 vodiljaY jedinstvo na&eg naroda, bez obzira na vjerske razlike. )ored stiha iz (avidovog 1HH. psalma h+ako je dobro i lijepo kad bra*a zajedno ivei #)sal. 1HH, 1' i Njego&evog gesla ,,2rat je mio koje vjere bioi, !itirani su i stihovi !rnogorskog

kneza5pjesnika Nikole . deju jugoslovenstva @ikovi* je zastupao u svima svojim radovima i svome li"nom ivotu. ?o je naro"ito izrazio u svojoj programskoj pjesmi hJj Sloveni, ljubimo sefi, objavljenoj u @agazinu za 1893. g./>I0 )redviaju*i veliki zna"aj svoga "asopisa, za "iji se opstanak gr"evito borio uz velika odri!anja i razo"aranja u ljude, pi&e u predgovoru prve sveskeY h storija ovog preduze*a kaza*e u svoje vrijeme kako smo zapo"eli, ko nas je pomagao, a ko nas je odmagao. Na ovaj te&ki posao nije me povela nikakva li"na korist ili ambi!ija, nego op*a rodoljubna stvar.i/>30 S pravom je isti!ao da opstanak "asopisa zavisi od pretplatnika i "itala!a. Nadao se u njihovu svesrdnu pomo* da se ovaj godi&njak, kao jedino knjievno glasilo, odri. )retplatni!i su ga razo"arali. ?o spominje u predgovoru druge sveskeY hJnaj lijepi op*i javni glas, koji je popratio lanjski hSrpski magazini, ohrabrio me, pa blagodare*i 2ogu, evo meY dragi "itao!i, pred vama i sa drugim Srpskim magazinom... @ogao bih poviknuti h)rooh kroz oganj i vodui dok iskupih lanjsko obe*anje. ?o *e mi lako povjerovati svi koji pi&u, izdavaju i ure*uju srpske listove i knjige^ a jo& lasnije oni koji jo& poznavaju moje okolnosti kojijema sam u skromnom poloaju podvrgnut. ?o neka me i izvini &to vam prije sa ovom knjigom ove godine ne mogah nazvati 2oga... (o vas je da slijediti mogu... Neka je hvala saradni!ima, skuplja"ima i pomaga"ima.i/>R0 Naalost, ovaj (ionisijev pozdrav pretplatni!ima, "itao!ima i pomaga"ima druge sveske hSrpskog magazinai bio je istovremeno i urednikov opro&taj od one male grupe prijatelja koji su ga hrabrili da izdri sve pote&ko*e u izdavanju "asopisa. za drugu svesku upao je u dug, jer hpredbrojni!ii ne plati&e hkoji svoj dug od preko 1444 krunai./>80 @ikovi* je bio veliki entuzijasta i rodoljub. dok je sam ivio u nema&tini, "esto bolestan i od poli!ije sumnji"en, imao je snage da planira svoju izdava"ku djelatnost i da, uz mali talenat i veliki trud, pi&e i sarauje u preko trideset "asopisa i listova./>90 ?o je izrazio na vi&e mjesta, a osobito u svome "asopisu najljep&im stihovima &to ih je uspio da napi&e. ?o je pomenuta pjesma hJj Sloveni, ljubimo sefi od koje ovdje navodimo najizrazitije motiveY hJj Sloveni, ljubimo se, jer jo& nikad sun!e nije ogrijalo onim arom kojim bratska ljubav grije. Jj Sloveni, ljubimo se, sa ljubavlju opasani, slavno *emo do"ekati &to budu*i nose dani. ?o je na&a hora i svijetla zora. Kj, slovenska hora i svijetla zora.i/H40

@anje umjetni"ke vrednosti, a istog politi"kog zna"aja je i njegova pjesma h z slave u slavui kojom obiljeava dva velika slavljaY "etiristogodi&nji!u Jbodske &tamparije i otkrivanje Nunduli*evog spomenika u (ubrovniku./H10 ?akva je i pjesma hSani poznatog bokeljskog pjesnika dr -ladimira ?rojanovi*a, puna slobodarskih nagovje&taja o velikim danima koji dolaze iza duge okupa!ije./H>0 Sli"na je i stihovima ispovijest h%vijezdama se tuei jedne po"etni!e Jlge Qaki*eve iz Xibenika, koju je dobro zapazio i pohvalio o!jenjiva" (ionisijevog @agazina u h2rankovom kolui/HH0 i o kojoj je (ionisije pisaoY h)ozdravljamo ovu na&u po"etni!u dobrodo&li!om. Melimo da ne sustane nego da ste"e vijena! slave kojim se ve* kite neke na&e sestre.i/H60 ?akva je i druga po"etni!a, u"itelji!a +ati!a +raji* iz 2osanskog )etrov!a sa pjesmom h2ra*i 2osan!imai, kojoj (ionisije eli uspjeha./HI0 (obre priloge iz oblasti istorije i etnogra.ije donose obje sveske. ?u su, na prvom mjestu, radovi -ida -uleti*a5-ukasovi*a, pro.esora iz (ubrovnika, iz oblasti etnogra.ije #o ukrasima kod Junih Slovena i o narodnim obi"ajima na +or"uli'. J !rnogorskoj teokratiji pi&e Lazar )erovi*, pro.esor na Uetinju, a Jovan Xari* iz %adra daje antropogeogra.ski prikaz (alma!ije. Jd biogra.ija isti"e se ona _ilipa Qadi"evi*a o !rnogorskom mitropolitu )etru )etrovi*u5Njego&u, koja je objavljena u dvije sveske. @ikovi* pi&e o pomorskom kapetanu Pndru \urkovi*u iz Qisna. )osebno poglavlje posve*eno je narodnim pjesmama, pripovijetkama, poslovi!ama i zagonetkama. ?o su, uglavnom, umotvorine nepoznate +aradi*u i -r"evi*u, zapisane od narodnih pjeva"a i ovdje prvi put objavljene. $ tome (ionisije prednja"i. Jn je svojevremeno skupio dvije zbirke narodnih epskih i lirskih pjesama raznoga anra, dotle nepoznate. +ako nije imao sredstava da ih &tampa, predao ih je Srpskoj akademiji nauka, uz posredni&tvo Srpskog akademskog dru&tva h%orai iz 2e"a jo& 188R. g. %a ovaj trud Pkademija mu je dodijelila nagradu iz _onda +olar"eve zadubine./H30 -rlo malo se bavio knjievnom kritikom. Najraniji rad mu je o!jena h+njaza Prvanitai. $ prikazu se osvr*e na konstruk!iju i sie djela. $ po"etku prikaza govori o kriti"aru uop&teY h+riti"ar je du&manin svog roda, koji li"no prijateljstvo pojedinog pis!a pretpostavi op*em interesu prosvjetnog napretka, a teinu toga grijeha jako osjeti na savjesti. +riti"ar je sudija, pa kao takav ne smije imati pristrasnih o"iju nego drati knjievno mjerilo kao &to nam prikazuje su!e slika starijeh naroda.i @ikovi* isti"e primjere narodnog morala kao inspira!iju za knjievno stvarala&tvoY h?uili bi se mi, a "ini nam se s razlogom, &to na&i pjesni!i nemaju dostojnije panje za na&e stvari, jer mi imamo svoga dosta i predosta. ?u valja da traimo izvora, da se napojimo knjievne slave. nigdje se tako napojiti ne*emo, ni rodu vi&e koristiti. Nunduli*, )u!i*, @ilutinovi*, Nenadovi*, 2ranko bili su proeti tijem duhom. hSnohvati!ei %majeve svjedo"anstvo su tome, jer njihova jedrina miri&e du&om narodnog genija. P je li &to vi&e obesmrtilo vladiku Njego&a od hNorskog vijen!ai. Jn ga je svio iz ba&te na&e narodne .iloso.ije... Jvaj spjev nije dramski "in u strogom smislu ove rije"i nego je divna istorijska !rta, prikazana u dramskom obliku.i/HR0

+oliko je @ikovi* uspio kao knjievni kriti"ar kazali su o!jenjiva"i njegovog "asopisa. prosje"an "itala! to uvia. Jvo je vi&e pohvala knezu5pjesniku i veli"anje njegove li"nosti kao vladara i pjesnika nego objektivna o!jena spjeva. (ionisijev hSrpski magazini imao je skoro sve rubrike koje imaju i dana&nji knjievni "asopisi. ne&to vi&e. ?o se naro"ito odnosi na one odjeljke sa etnogra.skom graom, u prvom redu .olklorom. Njegov vi&estruki i vrlo plodni rad na narodnoj knjizi donosio mu je i visoka priznanja. )o"ev od Stojana Novakovi*a, na "iji predlog je odlikovan Jrdenom sv. Save stepena sa ogrli!om, pa sve do Janka \onovi*a, koji odu&evljen u star"evoj radnoj sobi pi&e mu rije"i pohvale, i do na&ih dana, kada je oivjela uspomena na njegovo stvarala&tvo u nizu napisa i narasla je literatura o ovom zaslunom pregao!u. Jn nesumnjivo pripada plejadi na&ih kulturnih radnika hkoji svojim skromnim trudom svesrdno slue svome pozivu i idejama svoga vremenai./H80

Bibliografija
I Opti podaci
SQ)S+ @PNP% N godi&nji "asopis za 1893. god., za pouku, zabavu i knjievnost uz saradnju srpskih knjievnika izdaje i ureuje (ionisije @ikovi* iguman godina u Novom Sadu, Xtamparija \ora vkovi*a 1893, str. 1 5 >I6 l dvije nepaginirane strani!e na kraju na kojima su objavljeni sadraj i &tamparske gre&ke. _ormat >1 h 16 sm. ?ira 1444 primjeraka. SQ)S+ @PNP% N godi&nji "asopis za 189R. god. za pouku, zabavu i knjievnost #sa dvije izvorne slike' uz saradnju srpskih knjievnika izdaje i ureuje iguman (ionisije @ikovi* godina u (ubrovniku Srpska dubrova"ka &tamparija P. )a5sari*a 1898, str. 1 5 1H3 l "etiri nepaginirane strani!e na po"etku i na kraju ove sveske na kojima su objavljeni urednikov pozdrav "itao!ima i sadraj. _ormat >6 h 13 sm. ?ira nepoznat. NapomenaY Na kori!ama obje sveske, kao i na naslovnoj strani s nali"ja, nalaze se stihovi hSe "to dobro ili "to krasno no ee iti bratiji vkupjei. Sv. prorok5!ar (avid. h2rat je mio koje vjere bio.i Njego&. h2rat je dobro od svih odvojeno^ sloga bratska krjepost je i snaga, a nesloga oruje slomjeno.i Nikola . lustra!ijeY portret #ikona' )etra )etrovi*a Njego&a, mitropolita i gospodara Urne Nore i .otogra.ija pomorskog kapetana Pndra J. \urkovi*a nalaze se u tekstu sveske za 189R. g. na strani!ama I6. i 33. Na posljednjoj strani kori!a pi&eY

hUijena za g.g. pretplatnike 1 .or. (u*anska !ijena .or. 1 i I4 nov". Zisti prihod namijenjen je .ondu hSrpskog Nlasa.i

II Sadraj asopisa Srpski magazin a !"#$% godinu

Uvodni lan,i
1. @ikovi*, (ionisije, )ozdrav "itao!ima, 153. >. @ili*evi*, \. @., Jedan izabrani sud, >H5H>. H. @itropolit @ihailo, )ismo +laudije )rokule, R5>H.

*oezija
-Sr'ske 'jes(e/ 6. Pnonim, Sloga, 63. I. Pra"lija, spovest, 695I3. 3. 2e&evi*, ). Stevo, Srpskoj maj!i, 6456>. R. Navrilovi*, P#ndra', %vono, HH5H6. 8. li*, (avid, Jkrutna kralji!a #latini!a', I4. 9. li*, J. (ragutin, )salam I4, I65I3. 14. Jov.#anovi*' @. -l., 2olesni strana!, HI. 11. +o#sti*', @irko, za plesa, I>. 1>. +rsti*, -asa5Ljubisav, Na&i dani, H35H9. 1H. Ljubi!a, Sr!u, 6656I. 16. @ikovi*, (ionisije, Ljubimo se ..., I>5IH. 1I. @ilanovi*5+raji&nik, Q. 2ogdan, Stani suzo, I1. 13. Jdavi*, J. Q.#ista', Sumnja, 64. 1R. )opi*, Sergije, $ svetu, IH5I6. 18. Qadivojevi*, Ljubomir, 2ratski doziv, 68569. 19. Qaki*eva, Jlga, %vjezdama se tue, 6H. >4. Qa&i*, Q. -oj.#islav', Srpskom nebu, 6H566. >1. Sokoljanin, Srbinova molitva, 6R. >>. Srbinski, Srbadiji, H65HI. >H. Srbinski @., spovijest sirotana, 6I563. -*jes(a nesti6ovna/ >6. Sandi*, P.#leksandar', (va bela orla 5 dve sre*e srpske #$skr&nja legenda' 1893, IR53H.

*roza
-*ri'ovijetke iz sr'skog ;ivota/ >I. @ilovanovi*5+raji&nik, Q. 2ogdan, (obro se svr&ilo, R65R9. >3. Qodoljub, +avedija, 3R5R6. >R. Srbini*, @ilivoj, 2ez ku*e i ku*i&ta, 3653R.

*uto'isi
>8. \urkovi*, J. Pndro, $spomene s mora, 134513R. >9. @ikovi*, (ionisije, S mora na ?rebi&nji!u, 13851R8. -Istorijski dio/ H4. (ragutin, ?ur"in spasao kaluera, 14>514H. H1. )erovi*, ?. Lazar, ?eokratska vlada u Urnoj Nori, 84593. H>. U#rnogor"evi*', @#laden', Starinska !rkva sv. Luke u +rtolima i njena okolina, 9R514>. HH. Xari*, Jovan, )rilozi za poznavanje (alma!ije, 1465118. -Aazni o'isi/ H6. -uleti*5-ukasovi*, -id, Narodni uresi kod Junijeh Slavena #latnii!a', 1195 1H>. HI. -uleti*5-ukasovi*, -id, Narodni obi"aji na otoku +or"uli #latini!a', 1H>5166. H3. van"evi*, Sp. )etar, Srpski narodni obi"aji u 2osanskoj +rajini, 16I516R. -Fivoto'isi/ HR. @ikovi*, (ionisije, Srbi pomorski kapetani #Pndro Jov. \urkovi*', 1IR51I9. H8. Qadi"evi*, _ilip, Sveti )etar, mitropolit i gospodar !rnogorski, 16851I3. -Stara 'is(a/ H9. @ikovi*, (ionisije, Nramata )etra , ruskog !ara, 1R9. 64. @ikovi*, (ionisije, Singelija popa Pndrije )avlovi*a, 184. 61. )ismo @ehmeda, risanskog dizdara, 181. 6>. J pr*iji #mirazu' ene sv. Ste.ana Xtiljanovi*a, pa&trovskog kneza, 181518H.

&arodne u(otvorine
-Sr'ske narodne 'jes(e/ 6H. 2abi*, \ore, 2oj na )lanoj i ?rnovi!i, 1865189.

66. Jovovi*, )ero, Smrt Leke kapetana, 19>5193. 6I. @ikovi*, (ionisije, Serdar jelovi* i kotorski providur, 1945191. 63. @ikovi*, (ionisije, Sveti Jovan, 19R5>44. 6R. @ikovi*, (ionisije, Qisanka *evojka, >44. 68. @omir, (je"ije pjesme, >415>4>. 69. Qadojevi*, -#eljko', Sestra Lazareva i Jovan "oban, >445>41. -Sr'ske narodne 'ri'ovijetke/ I4. Jovovi*, \. )ero, +ralji!a Jelena, Sotoni*i i Nluhodoljani, >485>49. I1. +arauzovi*, @urat, Sitar *ak, >4H5>46. I>. +a&ikovi*, ?. N#ikola', Uigani u ratu, >46. IH. @arkovi*, Q. @., +adija i haramba&a, >465>4R. I6. @ikovi*, lin, @ilo, 2aba i @ujo, >4R5>48.

Aazni lan,i
-Knji;evni 'rikazi i o,jene/ II. (ionisije, @ali, 2osanska vila, >14. I3. @#ikovi*', \#urov' s#in' (#ionisije', +njaz Prvanit, >115>HH. -*rivreda/ IR. Lazarevi*, Pndra, z vinogradarstva, >H65>6H. I8. $rednik, mena gospode predbrojnika, >665>I6.

a !"#&% godinu
Uvodni lan,i
I9. @ikovi*, (ionisije, Zitao!ima #nepaginirano'. 34. @ikovi*, (ionisije, J svetom krsnom imenu kod Srba, H5I. 31. @itrovi*5Jmladinski, Lj. Pleks.#andar', Sava 2jelanovi* #nepaginirano'. -Istorijski dio/

3>. -ujanovi*, Jovan, 2ilje&ka o pravoslavnoj !rkvi u $l!inju, 1R5>I. 3H. -uleti*5-ukasovi*, -id, J +or"uli i o kor"ulanskijem savezni!ima Neretvan!ima, 3513.

*oezija
-Sr'ske 'jes(e/ 36. Pbdulah, %ode, )ozdrav bra*i, 68569. 3I. Pra"lija, +ad me gleda&, 6R568. 33. 2e&evi*, )etrov St#evo', -itezovi, H65HR. 3R. li*, Lazin, (avid, Qomansa, 6656I. 38. Jovovi*, @ilo, ?i!a u kavezu, 6>56H. 39. +raji*, P. +ati!a, 2ra*i 2osan!ima, 6356R. R4. +rivokapi*, \urov, Simo, %bogom po&li, I45I1. R1. Lukovi*, @. St., %avet, H856>. R>. @ilanovi*5+raji&nik, Q. 2ogdan, Srpskoj &koli, 6I563. RH. @ikovi*, (ionisije, 2ratski zagrljaj, I15IH. R6. Nadoljub, )., Nuslama #latini!a', 69. RI. Njoli, (omeniko, Urnogorskoj kneginji!i Jeleni svadbeni pozdrav, HH5H6. R3. Qaki*, Jlga, Sloga, HR5H8. RR. Srbinski, @., Sajte, sin!i..., 695I4. R8. ?rojanovi*, -ladimir, San, H45H>.

*roza
-*ri'ovjetke iz sr'skog ;ivota/ R9. Qodoljub, Staro i novo doba #Sli"i!a iz her!egova"kog varo&kog ivota', >35>9. -Fivoto'isi/ 84. @ikovi*, (ionisije, Srpski pomorski kapetani #Pndro J. \urkovi*', 33539.

81. Qadi"evi*, _ilip, Sveti )etar, mitropolit i gospodar !rnogorski #svr&etak', I653I.

-*uto'isi/
8>. \urkovi*, J. Pndro, $spomene s mora, R45R>. 8H. \urkovi*, -asov, @arko, +od kneza @ilo&a i kneza @ihaila, R>5R3. -Stara 'is(a/ 86. Pleksandrov, P#leksandar', )ismo -uka Ste.. +aradi*a, RR5R8. 8I. Pleksandrov, P#leksandar', (vije sinelije vladike )etra , mitropolita !rnogorskog, R8584. 83. @ikovi*, (ionisije, )ismo bjelopavli*kih i pje&iva"kih starje&ina, 84581. -Aazni sr'ski obiaji/ 8R. van"evi*, St. )etar, Srpski narodni obi"aji u 2osanskoj +rajini, 8>586.

&arodne u(otvorine
GSr'ske narodne 'ri'ovijetke/ 88. +arauzovi*, @urat, Sitar hoda, 83. 89. Qaji*, van, +ako se je pazio kum i kuma #latini!a', 8I. -Sr'ske narodne zagonetke, 'rekorjei,e i razne izreke/ 94. Qadojevi*, -eljko, Srpske narodne zagonetke, 8R588. 91. Qadojevi*, -eljko, Srpske narodne prekorje"i!e i razne izreke, 89. -Sr'ske narodne 'jes(e/ 9>. Jovovi*, S. )ero, )ogibija @ahmut5bega za Sutormanom oko 1834. g., 11I51>6. 9H. +a&ikovi*, ?. Nikola, )ogibija kneza (anila )etrovi*a Njego&a i uzrok okupa!ije 2osne i Ser!egovine, 9>5141. 96. @ikovi*, (ionisije, Srpkinja evojka, 14>. 9I. @ikovi*, (ionisije, @arko +raljevi* i vila nagorkinja, 14H5111. 93. @ikovi*, (ionisije, Zobanin i "obanka, 1>651>I. 9R. @ikovi*, (ionisije, -jerni vjereni!i, 1>351>R.

98. @idor, )etar, Sveti Sava pi&e svome rodu, 94591. 99. Qodoljub, Srpske sevdalinke, 1115116.

Aazni lan,i
-Iz 'rivrede/ 144. Qanko, Nova rastopina gali!e protiva peronospori, 1>851>9. -Knji;evni oglasi i o,jene/ 141. Pnonim, 2osanska vila, %ora, 1H4. 14>. Qadojevi*, -eljko, Srpske narodne enske pjesme iz Sarajeva, 1H151H3.

?iteratura o -Sr'sko( (agazinu/

1. Pnonim, Srpski magazin, godi&nji "asopis za god. 1893, Letopis @ati!e srpske, 189R, , 13H5136. >. 2ud#isavljevi*', @#ilan', Srpski magazin, godi&nji "asopis za 1893. godinu, 2rankovo kolo, 1893, 16HI516HR. H. vo&evi*, -aso, )rvi knjievni "asopis u 2oki +otorskoj, Susreti, Uetinje, 19I3, sv. 9514, s. I695II6. 6. vo&evi*, -aso, )rvi knjievni "asopis pokrenut je u 2oki +otorskoj 1893. g. (a li znatec )olitika, H4. - 1933, H66R. I. @ikovi*, (ionisije, Nov godi&njak, )rosvjeta, Uetinje, 189I, 1, I48. 3. @ikovi*, (ionisije, )oziv na pretplatu za Srpski magazin, 1169. , 2rankovo kolo, 1944,

R. Jmladinski, Plm. Srpski magazin, godi&nji "asopis za 1893. godinu, 2osanska vila, 1 [189R, , 11.

&a'o(ene
1' Lujo 2akoti*, Srbi u (alma!iji od pada @leta"ke Qepublike do ujedinjenja, 18. knjiga edi!ije mSrpski narod u 1 1 vekuT #urednik St. Stanojevi*', 2eograd, 19H9, s. HI. mSrpsko5dalmatinski magazinT su ureivali i izdavali 2oidar )etranovi* #18H351861', dubrova"ki paroh i pro.esor %adarske bogoslovije, Neorgije #\ore' Nikolajevi* #186>51831', kasnije mitropolit dabro5bosanski i Nerasim )etranovi* #183>518R1', kasnije episkop bokokotorski i dubrova"ki. Zasopis je lijepo primljen i rado "itan u

(alma!iji, 2oki +otorskoj i drugim na&im krajevima. @nogi 2okelji su u njemu saraivali, opisuju*i svoj zavi"aj. >' @arko Uar, Sava 2jelanovi*, (ubrovnik, 1911, -ladimir jorovi*, 2jelanovi* Sava, Narodna en!iklopedija SSS, , >4>, Ja&a )rodanovi*, Srpska narodna stranka na )rimorju, Narod. en!iklopedija, -, H695HI4. i Lujo 2akoti*, Srbi u (alma!iji, 3R539, 9>. H' L. 2akoti*, n. d., 88589, @arija Qo!a, +ult Njego&a u Urnoj Nori i (alma!iji, Nlasnik Ktnogra.skog muzeja, Uetinje, 193H, , H84. 6' -aso vo&evi*, Jugoslovenske ideje (ionisija @ikovi*a, 2oka >, 19R4, >615>II. I' (ionisije @ikovi*, Nov godi&njak, )rosvjeta, Uetinje, 189I, 1, I48. 2rankovo kolo, Sremski +arlov!i, 189I[1, >8H5>86. i 1893[>, 1>6I. 3' 2ogdan +raji&nik, guman (ionisije @ikovi*, srpski knjievnik, 2osanska vila, Sarajevo, 1898, >RH5>R6. R' -eljko )etrovi*, Sandi* Pleksandar, Narod. en!ikloped. -, H65HI. 8' Qukopisno odeljenje @ati!e srpske u Novom Sadu, reg. broj 19H8. 9' (u&an )opovi*, vkovi* \ore, Narod. en!iklop., , 1151>. 14' Qukop. odelj. @ati!e srpske, reg. br. 14.HRI i 19H9. 11' (ionisije @ikovi*, mena gospode predbrojnika, Srpski magazin 1893, s. >665 >I6. Zasopis se "itao po gradovima Srbije, -ojvodine, Urne Nore, 2osne, Ser!egovine i (alma!ije. Stizao je u +azanj, Uarigrad i Njujork. 1>' lija +e!manovi*, z prepiske Svetozara jorovi*a, )itanja knjievnosti i jezika, izdaje +atedra jugoslovenskih knjievnosti i srpsko5hrvatskog jezika _iloso.skog .akulteta u Sarajevu, knj. , sv. 5 , Sarajevo, 19I3, s. 1RI. z ove prepiske saznajemo da je (ionisije, na predlog jorovi*a, poslao mu "lanak o manastiru 2anji sa slikom. jorovi* moli -eljka Qadojevi*a da pozdravi (. @ikovi*a i da mu kae mda je njegov "lanak i sliku man. 2anje zabranila !enzura i zadrala. Ja mu nijesam mogao odgovoritiT. 1H' %natno ranije pojavio se "asopis m2oka +otorska, srpsko5narodni knjievni zabavnik za pouku i zabavu mladei naroda, koristi i druge potrebe, u nekoliko godi&njih svezaka, pi&e i ureuje Jovan Xari*, sveska prva, u %adru, u &tampariji . -odi!ke 188H. g.T ?aj mmali zabavnik... bio je namijenjen bokeljskoj omladiniT i u mnogo "emu se razlikuje od mSrpskog magazinaT koji ima &iru perspektivu i saradnju i s pravom se moe nazvati prvim bokeljskim "asopisom. )odatke o pomenutom zabavniku navodi Qadivoje Xukovi* u radu m-eliki ilustrovani kalendar m2okaT 5 almanah literarno5nau"nog smjera #194951916', 2ibliogra.ski vjesnik, - , Uetinje, 19R8, H, I568.

16' @itrovi* 5 Jmladinski Lj. Pleks. Sava 2jelanovi* #nekrolog', Srp. magazin za 189R, nepaginirano. 1I' Pnonimi, Srpski magazin, Letopis @ati!e srpske, 189R, , 13H5136. 13' -eljko )etrovi*, 2udisavljevi* @ilan, Narod. en!iklop., , >8R. 1R' 2ud. @., Srpski magazin, 2rankovo kolo, 1893, 16HI516HR. 18' Qukopisno odeljenje @ati!e srpske, reg. br. 19HH. 19' (. @ikovi*, @alo pogovora i predgovora, 2oka, ilustrovani kalendar, [1949, HH. >4' -lasnik i upravnik Srpske dubrova"ke &tamparije Pntun )asari* radio je predano na publika!iji doma*ih edi!ija. Zesto je &tampao bez dobiti i na kredit. 2io je istaknuti pobornik sloge i jedinstva Srba i Srvata. %bog svoje antiaustrijske aktivnosti "esto je preslu&avan u poli!iji. 2io je due vrijeme pod prismotrom. Spremala se optuni!a protiv njega i druine dubrova"kih rodoljuba. %bog objavljivanja pjesme mladog bokeljskog pjesnika $ro&a ?rojanovi*a e2oke&ka no*T u "asopisu mSrT, koji se &tampao u )asari*evoj &tampariji, u srijedu I. novembra 194>. g. pred podne uhap&en je )asari*, a &tamparija zape"a*ena. Jdmah je uhap&en i urednik ovog "asopisa Pntun _abris i pisa! pomenute pjesme. straga je dugo trajala. J tokovima istrage pisala je skoro sva juno5slovenska &tampa i neki evropski listovi. -e*ina je ustajala u odbranu optuenih. Jd posljedi!a tamnovanja vi&e mjese!i u vlanim dubrova"kim zatvorima, sva troji!a, poslije pu&tanja na slobodu, za nepunu godinu su umrli. mPntun )asari*, "uveni srpski dubrova"ki &tamparT, rukopis njegovog unuka Qatka N. )asari*a, publi!iste iz Novog Sada, kome sam veoma zahvalan u pribavljanju grae za (ionisijev "asopis. L. 2akoti*, n. d., 1H151H>. -aso vo&evi*, 2ra*a ?rojanovi*i 5 zaboravljeni pjesni!i5 bor!i 2oke, Susreti, Uetinje, , I, 19II, H3>5H3I. Novak Q. @iljani*, )jesni!i bra*a ?rojanovi*i iz Qosa, 2oka 6, 19RH, 1895>44. >1' 2rankovo kolo, 1944, s. 1169. >>' Sri&*anski vesnik, 2eograd, 1941, sv. >5H, s. 99. >H' -aso vo&evi*, -eliki ilustrovani kalendar m2okaT i njegova misija, 2oka 14, 19R8, s. 8159>. Jvdje ukazujemo na pomenuti zna"ajan bibliogra.ski rad Qadivoja Xukovi*a m-eliki ilustrovani kalendar m2okaT 5 almanah literarnog 5 nau"nog smjeraT #194951916', 2ibliogra.ski vjesnik, g. - , Uetinje, 19R8, H, s. I568, kojim je sa"uvana sadrina ovog kalendara, te je u na&e vrijeme postao bibliote"ki raritet. >6' -aso vo&evi*, )rvi knjievni "asopis u 2oki +otorskoj, Susreti, -, Uetinje, 19I3, 9514, 36953I6. >I' -aso vo&evi*, Jugoslovenske ideje (ionisija @ikovi*a, 2oka >, 19R4, >615>II. >3' (ionisije @ikovi*, )ozdrav "itao!ima, Srp. magazin, 1893, s. H.

>R' (ionisije @ikovi*, Zitao!ima, Srp. magazin, 189R. #nepaginirano'. >8' (ionisije @ikovi*, @alo pogovora i predgovora, kalendar m2okaT, 1949, HH. >9' -aso vo&evi*, (ionisije @ikovi* #monogra.ija', +otor, 1938, 81583. H4' Zitavu pjesmu smo objavili u pomenutom radu mJugoslovenske ideje (. @ikovi*aT, 2oka >, 19R4, s. >69. H1' Srpski magazin za 1893, 13951R1. H>' Srpski magazin za 189R, H45H>. HH' 2ud. @., Srpski @agazin, 2rankovo kolo, 189R, 16HI. H6' Srpski magazin, za 1893, 6H. $ ovoj pjesmi ima izvjesnih insinua!ija kao &to je u stihovimaY mP te sjetne misli u brzome letu veli"ajno stiu do zvjezdi&ta sjajna, zvjezdama se tue te neznanke svijetu. @ore, moje more... i tebi su tajna.T HI' $ pjesmi m2ra*i 2osan!imaT ona kazujeY m evo me sae suze lile.da ovdje u sredini bra*e mile, oj, u tebi, slavna 2osno, gdje se tolak )ozdravljam te i molim te da put rujne gleda& zore, a ona *e tvoje muke utopiti sve u more.T Srpski magazin, 189R, 6356R. H3' -aso vo&evi*, Prhiep. (. @ikovi*, 98. HR' Srpski magazin za 1893, >1H. H8' ?ri.un \uki*, )regled knjievnog rada Urne Nore, Uetinje, 19I1, >R4. 5ojislav '$ Beloi!a

:4)4 4*4 izlo,ba umetnikih <oto#ra<ija

Galerija Kluba Bojske Hugoslavije 1er,eg"&ovi 13 . 4$ de,e(bar 4$$1 Selektor: Boris"Bo@o Bujovi@, slikar -ojislav @. 2eloi!a je roen 4I. 41. 19IH. godine u 2ukovi!i kod Qoaja. Jd 19I3. do 19R1. godine je iveo u Srbiji, a poslednje tri de!enije u Ser!eg5Novom. sto toliko vremena se drui sa .oto5aparatima, a umetni"kim i novinskim .otogra.ijama bavi se ve* "etvrt veka. e_oto5oko >441.g je njegova "etvrta samostalna izloba umetni"kih .otogra.ija koje su izlagane na mnogim kolektivnim izlobama &irom biv&e S_QJ, a neke su vi&e puta nagraivane. +ao novinar5.otoreporter brojne .otose je objavio u listovimaY e2okag, e)objedag, e)olitikag, e)olitika ekspresg, eNedeljni telegra.g, e(emokratijag, e-ojskag i e(PNg u kome od prvog broja #poslednje tri godine' uspe&no ilustruje svoje tekstove. Jvom prilikom predstavlja se sa pedesetak radova ve*ih .ormata od kojih su dve tre*ine !rno5bele, a jedna tre*ina su .otogra.ije u boji. $ ovoj virtuelnoj galeriji objavljujemo 14 .otogra.ija po izboru autora #Napomena )Q Qastko52oka'.

Jahting kl !" 1999#

$as%er" 1999#

&alovina" 2'''#

(a til s" 1999#

)erast

magli" 2''1#

)onos *M +J" 2''1#

*omantika 1" 2'''#

&a,arev vrt" 1999#

*omantika 2" 198-#

.at k la" /er0eg-(ovi

'ala virtuelna #alerija

.er!e#23ovi
7utor <oto#ra<ija= 'ilo >apin Ser!eg5Novi je 1H8>. godine podigao ?vrtko +otromani*, T2ojom milo&*u kralj Srba, 2osne i )omorja i %apadnih stranaT. Nrad je postao zna"ajan dravni !entar za vrijeme her!ega od Svetoga Save, Ste.ana -uk"i*a +osa"e. )od turskom upravom je bio od 168>. do 138R. godine, sa kratkim prekidom 1IH851IH9. kada su ga zauzeli Xpan!i. Jd 138R. do 1R9R. je u sastavu @leta"ke republike. %a vrijeme Napoleonovih ratova bio je pod austrijskom, ruskom i .ran!uskom upravom. Jd 181I. do 1918. traje druga austrijska okupa!ija. Jsloboen je R. novembra 1918. godine.

Arhiv

1lavna gradska vrata

$anli k la

$ara2a

(jego3eva li0a

(jego3eva li0a - 2

)ortal 0rkve sv# Arhangela Mihaila na 4elavisti

. ton

5ora

5ora 2

5rg (ikole 6 rkovia

5rg (ikole 6 rkovia - 2

&arodna zastava ujedinjeni6 1rvata i Srba

Izdavatelj: :avtatsko i konavosko bratstvo

I444 primjeraka

Sadr;aj:

Slika 7&arodne zastave8 ujedinjeni6 1rvata i Srba Statut Cru+tva 71rvatski i sr'ski narodni do(8 u :avtatu I(enik 'rvi6 lanova Sveano zasa=enje narodne zastave ujedinjeni6 1rvata i Srba na 79arkovu ka(enu8, na brdu iz(e=u :avtata i Konavala 9olba rodoljubi(a ($2QJ-N + Srpska (ubrova"ka Xtamparija P. )asari*a 194I.

Slika 'Narodne zasta(e) ujedinjeni* +r(ata i Srba%

Statut ,rut(a '+r(atski i srpski narodni dom) u -a(tatu

CUBAEB&IK Sr'ska Cubrovaka Ita('arija ) *asari@a 19$#

I I(e i sjedi+te
n 1. (ru&tvu je ime eSrvatski i Srpski Narodni (omg s naslovom eUavtatsko i +onavosko 2ratstvog. Sjedi&te mu je u Uavtatu a podruni!e u ove*im selima +onavala.

II Svr6a i kako da se 'ostigne

n >. Svrha je dru&tvu prosvjetna i narodna a sastoji se u buenju narodne svijesti plemena hrvatskoga i srpskoga, u njegovanju bratske ljubavi izmeu Uavtata i +onavala, kao i u promi!anju &to tjesnijih odno&aja i veza Uavtata i +onavala s (ubrovnikom, 2okom +otorskom, (alma!ijom i s Ser!egovinom, u kulturnom i ekonomskom pogledu. n H. $ tu svrhu dru&tvo *eY 1. prireivati sijela, sastanke, zabave, predstave i pu"ke igre u sjedi&tu i po +onavoskim selima^ >. drati ve"ernja knjievna i so!ijalna predavanja u dru&tvenim prostorijama, u sjedi&tu, i nedjeljna popodnevna pu"ka predavanja, o svemu &to je narodu potrebito znati, po selima^ H. poduzimati izlete u (ubrovnik i okoli!u, u 2oku +otorsku i u pograni"na sela Ser!egova"ka o blagdanima i sajmovima^ 6. osnivati pu"ke knjini!e po +onavlima^ I. graditi, s vremenom i ako potpora domoroda!a bude izda&nija, eNarodni (omg u Uavtatu i eSeoske +u*eg u ove*im selima +onavala. n 6. Pko bi Jp*ina Uavtatska i +onavoska, kroz prve tri godine postojanja dru&tva, izvela gradnju Jp*inskoga (oma u Uavtatu i seoskih ku*a u +onavlima, dru&tvo je u dunosti, mje&te da gradi vlastiti dom i seoske podruni!e, zaiskati i u slu"aju privole unajmiti doti"ne prostorije u Jp*ine za sve vrijeme postojanja svojega. n I.

$ sveukupnom dru&tvenom djelovanju isklju"ena je svaka bilo vjerska bilo politi"ka tenden!ija.

III Sredstva
n 3. (ru&tvo *e se uzdravati prinosima "lanovaY 1' darovatelja^ >' utemeljitelja^ H' redovitih i 6' uivatelja. Najizda&niju potporu dru&tvo o"ekuje od ono dvije tisu*e Uavta*ana i +onavljana rasijanih po Pmeri!i, Kgiptu, Pustraliji i t. d.

IB Cru+tvena zna(enja
n R. ?oliko u sjedi&tu dru&tva u Uavtatu, koliko u svim podruni!ama po selima imaju biti postavljene za vazda slike )ropetoga i slika jesarova. n 8. sto tako u svim dru&tvenim prostorijama, bilo u sjedi&tu bilo po selima, imaju biti postavljeni za vazda natpisi sa dru&tvenim geslima. ?a su geslaY 1. Jedini neprijatelj d neznanje^ Jedino sredstvo d ljubav^ Jedina svrha d sloboda. >. 2rat je mio, bio Srvat, Srbin bio. H. 2alkan 2alkan!ima. n 9. $ svim prostorijama imaju bitiY 1' karta Sabzbur&ke monarhije u srpsko5hrvatskom izdanju^ >' karta 2alkanskoga )oluostrva. n 14. Suvi&e mo*i *e se dru&tvene prostorije okititi i slikama iz hrvatske i srpske povjesti, kao i slikama zaslunih mueva plemena hrvatskoga i srpskoga, ako to rije&i skup&tina "lanova utemeljitelja su dvije tre*ine glasova. n 11. $ takve mueve imaju se ubrajati samo oni, "ije zasluge budu u narodu priznate deset godina iza njihove smrti. n 1>.

Slike i potpisi svih "lanova darovatelja i svih "lanova utemeljitelja sa"uva*e se za vazda i bi*e izloeni u sjedi&tu dru&tva u dva posebna okvira.

B Cru+tveni barjak
n 1H. (ru&tveni je barjak eNarodna zastava ujedinjenih Srvata i Srbag. Na zastavi su dvije vrp!e, jedna u hrvatskim a druga u srpskim bojama. 2oje su na zastavi poloene ovakoY

!rveno modro bijelo

!rveno bijelo modro

BI Cru+tveni znak
n 16. (ru&tveni je znak !rvena kokarda s bijelim rubom, kojoj su trakovi jedan u hrvatskim a drugi u srpskim bojama. Na trakovima je dru&tveno ime i naslov, a na !rvenom polju kokarde dru&tveno gesloY e2rat je mio, bio Srvat, Srbin biog.

BII Cru;inari
P. Qedoviti. n 1I. (ruinar moe biti toliko stojnik u Uavtatu i +onavlima, koliko i onaj koji prebiva u drugom kojem kraju, pa i u inozemstvu, ako je Srvat ili Srbin iz jesarovine. n 13. Zlanovi se razlikuju uY 1' dobrotvore^ >' utemeljitelje^ H' redovite i 6' uivatelje. n 1R. (obrotvori su oni koji, bilo pri osnutku dru&tva, bilo kroz prvu godinu postojanja njegova, uplate jednom za vazda u dru&tvene svrhe iznos od najmanje kruna dvjesta, bez ikakve daljne obaveze, ili oni, koji, po&to mine prva godina postojanja dru&tva, uplate jednom za vazda u dru&tvene svrhe iznos od najmanje kruna petsto.

n 18. $temeljitelji su oni koji u istinu sudjeluju utemeljenju dru&tva, naime oni koji, borave*i u ovozemstvu, prijave se kao utemeljitelji do dana H1. de*embra 1946, a borave*i u inozemstvu, do dana H1. de*embra 194I. +ad spomenuti rokovi minu, dru&tvo ne *e primati novih "lanova utemeljitelja. n 19. Zlanovi utemeljitelji, pristupaju*i dru&tvu, upla*uju u dru&tvenu blagajni!u kruna >4, a obvezuju se za deset godina upla*ivati krune dvije mjese"no. n >4. $temeljitelji uz to, pristupaju*i dru&tvu, daju ovu izjavuY e)ristupaju*i dru&tvu eNarodni (omg u Uavtatu, kao "lan utemeljitelj, izjavljujem da pristajem uz na"elo da su Srvati i Srbi dva ravnopravna plemena jednoga te istoga naroda, i dajem rije" po&tena rodoljuba, da *u to na"elo u svakoj prigodi ivota ne samo po&tovati ve* i provaati i da ne *u dokle god budem "lan dru&tva i&ta na njegovu &tetu poduzimati. )ristajem da budem iz dru&tva isklju"en gubitkom svih prava &to ih dru&tveni statut zajam"uje, ako skup&tina "lanova utemeljitelja su dvije tre*ine glasova, bez navoenja kakvih razloga, pronae da nijesam svoju rije" odraog. n >1. Svak, mu&ko i ensko, dobra glasa i pona&anja, bio gospodar ili kmet, bio graanin, varo&anin ili seljak, bio katolik, pravoslavni ili muslim, moe da bude primljen za "lana utemeljitelja. n >>. Qedoviti su "lanovi oni, koji se kao takovi pismeno obrate na dru&tveno predstavni&tvo, a skup&tina "lanova utemeljitelja njihovu ponudu prihvati. +o na prijedlog ne dobije odgovora kroz mjese! dana, smatra se da nije primljen. (ru&tvo ne dava nikomu razloga o svojim odlukama. n >H. Qedoviti "lanovi obvezani su za tri godine upla*ivati svaki mjese! unaprijed krune dvije. Skup&tina "lanova utemeljitelja su dvije tre*ine glasova moe u svako doba, bez navoenja kakvih razloga, isklju"iti ih iz dru&tva. Zlanovi redoviti imaju aktivno i pasivno pravo glasa u izboru predstavni&tva. n >6. Zlanovi uivatelji jesu oni, koji prijaviv&i se u tu svrhu upla*uju svaki mjese! unaprijed krunu jednu. Skup&tina "lanova utemeljitelja odlu"uje o njihovu primanju. $ivaju sva prava "lanova redovitih izim prava glasa. n >I.

+o za tri mjese!a zaostane u ispla*ivanju propisanoga prinosa moe biti isklju"en iz dru&tva, gubitkom svih dojako&njih prava^ ko za &est mjese!i zaostane, po&to bude opomenut, mora biti isklju"en iz dru&tva. (ru&tvu je pak zajam"eno pravo zaiskati odmah isplatu !ijeloga doprinosa za sve vrijeme za koje se doti"ni obvezao. 2' zvanredni n >3. Pko je stojnik u Uavtatu i +onavlima koji Slovena! ili 2ugarin, moe da pristupi dru&tvu kao da je Srvat ili Srbin. n >R. (rugi pak stojni!i, bilo kojega jezika, ako su dobra glasa i pona&anja, mogu pristupiti dru&tvu kao "lanovi redoviti. $ivaju sva prava "lanova redovitih izuzam pasivno pravo glasa u izboru predstavni&tva. n >8. Jezik italski, kao vjekovni kulturni jezik balkanskih Slavena na Jadranskom moru, po&tovan je u dru&tvenim prostorijama. Svak se njime moe sluiti isto kao i narodnim. n >9. nostran!ima koje bilo narodnosti, &to putuju nauke ili zabave radi d za !ijelo vrijeme privremenoga boravka njihova u Uavtatu i +onavlima d slobodan je uz prijavu pristup u dru&tvene prostorije, a druinari, kojima je doti"ni inostrani jezik poznat, u dunosti su da se gostima stave na raspoloenje.

BIII Cru+tvena i(ovina

n H4. Zlanovi utemeljitelji isklju"ivi su gospodari svekolike dru&tvene imovine. Zlanovi dobrotvori imaju jednaka prava kao i "lanovi utemeljitelji. Svaki "lan utemeljitelj ili dobrotvor moe nazna"iti onu osobu na koju *e iza njegove smrti prije*i prava njegova. Pko to propusti, prava preminulih "lanova prelaze na ostale. Svako pravo prestaje svojevoljnim istupom iz dru&tva. n H1. Pko se dru&tvo razvrgne zaklju"kom skup&tine "lanova utemeljitelja, o dru&tvenoj se imovini ima odlu"iti apsolutnom ve*inom glasova. Pko dru&tvo raspusti nadlena vlast, dru&tvena se imovina ima razdijeliti u jednake dijele meu tada&nje "lanove utemeljitelje. n H>.

Pko koji "lan, za &to ve*e promi!anje dru&tvenih !iljeva, stavi na raspoloenje dru&tva vlastite knjige, slike, novine ili &to drugo, slobodan je u svako doba to dru&tvu oduzeti. (ru&tvo je s toga u dunosti najdalje kroz H mjese!a od prijave povratiti doti"nu stvar vlasniku. J predanim stvarima koje su vlasni&tvo pojedinih "lanova ima se voditi redovit posebni inventar. (ru&tvo sa svojom imovinom jam"i za &tetu.

IJ Cru+tveno 'redstavni+tvo
n HH. (ru&tveno predstavni&tvo sastoji se od >H li!a, od kojih najmanje 1> moraju biti "lanovi utemeljitelji, nastanjeni u Uavtatu ili +onavlima. n H6. ?a su li!aY 1' predsjednik^ >' potpredsjednik^ H' tajnik^ 6' blagajnik^ I' &est upravitelja^ 3' "etiri redatelja predstava, zabava i pu"kih igara^ R' dva knjini"ara^ 8' "etiri "lana "asnoga suda i 9' tri barjaktara. n HI. )redsjednik zastupa dru&tvo u javnosti i pred vlastima, sazivlje i predsjeda dru&tvene skup&tine, skup&tine "lanova utemeljitelja, sjedni!e uprave, sjedni!e "asnoga suda i redateljnog odbora i potpisuje sve dru&tvene spise. (uan je suvi&e sazvati skup&tinu "lanova utemeljitelja kad god to zai&te deset "lanova utemeljitelja. )odpredsjednik zamjenjuje predsjednika kad je zaprije"en. n H3. ?ajnik vodi i potpisuje zapisnike svih dru&tvenih sjedni!a i skup&tina. n HR. 2lagajnik vodi blagajni!u i potpisuje s predsjednikom sve odnosne spise. n H8. $prava sastoji od dru&tvenoga predsjednika, tajnika i blagajnika, te od &est upravitelja. Jna vodi dru&tvo, a odgovorna je skup&tini "lanova utemeljitelja. Nlasuje redateljnom odboru i knjini"arima potrebite svote u grani!ama prora"una. n H9. +njini"ari rukovode sve posle knjini!e, nabavu, "uvanje i posuivanje. Jednom je povjerena glavna knjini!a u sijelu dru&tva, dok drugi vodi nadzor nad seoskim podruni!ama. d Jdgovaraju upravi za tro&kove. n 64.

Qedateljni odbor sastoji od dru&tvenoga predsjednika, tajnika i blagajnika, i od "etiri redatelja. $ odreivanju predstava, zabava i pu"kih igara, ovaj je odbor nezavisan, a odgovoran je upravi za tro&kove. n 61. Zasni sud sastoji se od dru&tvenoga predsjednika i od "etiri su!a. Svrha mu je da presuuje o li"nim sporovima druinara u dru&tvu. %aklju"!ima "asnoga suda duni su se druinari pokoriti. "asni sud moe zabraniti kojemu "lanu pristup u dru&tvene prostorije najvi&e za osam dana. n 6>. 2arjaktarima je povjerena dru&tvena zastava u svim sve"anim prigodama. +ad je dru&tvo pod barjakom, svi "lanovi dru&tva moraju nositi na prsima dru&tveni znak, a barjaktari moraju uz to biti odjeveni u narodno +onavosko odijelo i provieni narodnim orujem. ?oga radi mogu biti barjaktari pu"ani ovla&teni za no&nju oruja.

J Sku'+tine i sjedni,e
n 6H. ?oliko uprava, koliko redateljni odbor, koliko "asni sud, zaklju"uje apsolutnom ve*inom glasova. %aklju"!i su valjani ako je svim doti"nim "lanovima, koji nijesu odsutni, redovito javljen dnevni red sjedni!e a pristupilo ih je, osim predsjednika ili podpredsjednika, najmanje troji!a. n 66. (ru&tvena skup&tina svih "lanova darovatelja, utemeljitelja i redovitih bira predstavni&tvo. ta skup&tina biva sazvana oglasom, koji mora ostati izloen u dru&tvenim prostorijama najmanje mjese! dana prije skup&tine. %aklju"!i su valjani ma koliko "lanova pristupilo. n 6I. Skup&tina "lanova utemeljitelja glasuje predra"un i kona"ni ra"un^ ona je jedina pozvana da odlu"uje o primanju novih "lanova, o isklju"enju kojega "lana, o promjeni koje odredbe ovoga statuta i o razvrgnu*u dru&tva. Jna moe da uni&ti svaki zaklju"ak uprave, redateljnog odbora, "asnoga dru&tva pa i dru&tvene skup&tine. Jna suvi&e moe u svako doba narediti predsjedniku da sazove glavnu skup&tinu za izbor novoga predstavni&tva. n 63. Zlanovi darovatelji i "lanovi utemeljitelji mogu glasovati i po punomo*niku, koji mora biti takoer "lan utemeljitelj. n 6R.

Skup&tina "lanova utemeljitelja ne moe biti drana, ako nije dokazano, da je poziv sa dnevnim redom bio poslat na vrijeme svim "lanovima utemeljiteljima. n 68. )redloiti i glasovati koju promjenu ovoga statuta mogu samo dvije tre*ine svih "lanova utemeljitelja. zmeu prijedloga i glasovanja mora prote*i tri mjese!a. n 69. zuzam sad navedeni propis, zaklju"!i skup&tina "lanova utemeljitelja valjani su, ako je pristupila najmanje "etvrtina svih "lanova s jednom tre*inom svih glasova. n I4. Skup&tina "lanova utemeljitelja zaklju"uje apsolutnom ve*inom glasovaY 1' o primanju novih "lanova i o >' predra"unu i kona"nom ra"unu, do"im za zaklju"ke o isklju"enju kojega "lana, o uni&tenju kojega zaklju"ka uprave, "asnoga suda, redateljnog odbora i dru&tvene skup&tine potrebite su dvije tre*ine glasova. %a zaklju"ke o primanju novih "lanova i o isklju"enju kojega "lana odreeno je tajno glasovanje.

JI Esnutak
n I1. (ru&tvo *e se smatrati pravovaljano ustrojeno, netom nadlena vlast pronae da ga ne zabrani i netom se u nj upi&e najmanje trideset "lanova utemeljitelja i &ezdeset "lanova redovitih ili uivatelja. n I>. (o pravovaljanog ustrojenja dru&tva, sva prava "lanova utemeljitelja ima odbor promi!atelja.

2r. 1396>[%adar, >I Svibnja 1946. Namjesni&tvo nalazi da ne zabrani u smislu n 3 zakona o pravu udruivanja dne 1I novembra 183R (. %. L. 2r. 1H6 naumljeno ustrojenje dru&tva Srvatski i Srpski narodni dom sa sjedi&tem u Uavtatu na osnovi pravilnika prikazanog podneskom de praes. > svibnja t. g. Nakon konstituiranja dru&tva prosto je dru&tvenoj upravi potraiti, da bude u smislu n 9 navedenog zakona posvjedo"en zakoniti opstanak dru&tva, za koju svrhu treba iznova posebnim podneskom podastrijeti priloeni primjerak dru&tvenog pravilnika.

Jpaa se ovom prigodom, da kad bi dru&tvo namjeravalo u smislu nn 1 i H9 dru&tvenog pravilnika osnovati podruni!a imalo bi se isto tako amo podastrijeti pravilnik istih u I primjeraka. %a *. k. Namjesnika &ardelli

Nr. 11961 (ubrovnik >8 @aja 1946. )o nalogu *. k. Namjesni&tva od >I @aja 1946 br 1396>[- dostavljam ?omu Jdboru priloenu Namjesni&tvenu odluku, a istodobno upozoriti mi je to iz otpisa dru&tvo da &to se ti"e sijela, sastanaka, zabava, predstava, izleta i t. d. predvienih u n H pravilnika, u koliko bi oni spadali u vrst javnih produk!ija, dru&tvo *e biti duno drati se odnosnih, za to postoje*ih propisa. Nadalje upozoriti *u isto dru&tvo da mora u svim prigodama kada bude izvjesiti svoj barjak, uza nj i to na po"astnom mjestu, postavi austrijansku zastavu, i da dru&tvo, i ako po svome pravilniku ima pravo da se slui re"enim barjakom, ipak nije izuzeto od dunosti da se glede njegove javne uporabe mora podvr*i svim odredbama koje politi"ka kotarska vlast, kao vlast javne sigurnosti izda u predmetu. +ona"no upozoriti *u jo&ter dru&tvo da pravo no&enja oruja narodnog, kako je navedeno u n 6> dru&tvenog pravilnika, ne pripada "lanovima dru&tva kao takvim ve* samo onima, koji su na to individualno uobla&*eni. U. k. Namjesni&tveni Savjetnik $pravitelj kot. )oglavarstva &asso

Imenik pr(i* lano(a

) Cobrotvori

Bian,6i )ntun )ntunov, veleposjednik u Uavtatu, poduzetnik u +airu. ?jubi@ Hosi' Cinkov, e ld 2ogdanovg, *. k. kotarski suda! Uavtata i +onavala. Aai@ Ivo 'ok &ikole, veleposjednik i vlasnik parobroda eUavtatg, eStong i eNrug. Bragolov Bo+ko &ikolin, veletra! i op*inski prisjednik.

B Ute(eljitelji

?etuni@ &iko 7Striko8 'ok Kura, trgova! iz @ihani*a od +onavala. Croba, *avo 'ok 9i6a, kapetan duge plovidbe, iz +omaja od +onavala. 9alo+evi@ 9i6o 'ok Stije'a, veleposjednik u Uavtatu. Skuri@ 9i6o 'ok ?uke, kapetan duge plovidbe iz Zilipa od +onavala.

)ntunovi@ 9ato 79ati@8 Kurov, posjednik i biv&i glavar \urini*a od +onavala. Bodo'i@ &iko 'ok Balda, posjednik i op*inski vije*nik iz Lovorna od +onavala. *u+i@ *etar 'ok Ivana, seoski glavar (unava od +onavala. Aai@ ka'etan Ilija, upravitelj dubrova"kog parobrodarskog dru&tva e%orag. 9atkovi@ Ivo 9i6ov, posjednik i seoski glavar (ube od +onavala. Kalai@ ?uko 'ok Bi,e, *. k. biljenik u Uavtatu. Aajevi@ Bla6o 'ok *etra, trgova! u Uavtatu. )rkulin 9ato 79artin8, trgova! i op*inski vije*nik iz Ljute od +onavala. )rkulin Hakov 'ok Ivana, trgova! u Uavtatu. 9ari@ &iko 'ok Aada, posjednik i seoski glavar -italjine. ?jubi@ Kuro 'ok *era, posjednik iz Qadov"i*a od +onavala. Stano+ Ivo 'ok Iva, pomorski kapetan iz Uavtata. 9i6oevi@ Kuro 'ok *era, trgova! iz )ridvorja od +onavala. Kalai@ Ivo, pomorski kapetan duge plovidbe iz Uavtata. Bratievi@ Kuro 7Kuri+a8, posjednik i op*inski vije*nik iz -italjine. &egrini *etar, *. k. sudbeni pristav u Uavtatu. Ere'i@ Bla6o 'ok 9ata, seoski glavar Strav"e od +onavala. Beni@ )ndro 'ok 9arka, kapetan duge plovidbe iz Uavtata. 9arko"9oretti 9aro, posjednik iz Uavtata. Burlovi@ ?judevit, *. k. !ar. prijamnik u miru, posjednik u Uavtatu. Kurovi@ Ivo 'ok 9ata, poduzetnik i op*inski vije*nik iz @o"i*a. )la(at Ivo 'ok &ikole, posjednik iz %astolja od +onavala. :ar Ivo 'ok 9arka, posjednik iz %astolja. Koli@ 9i6o 'ok Bo+ka, veleposjednik iz Strav"e od +onavala. 9iloglav Baldo 7Bajan8, seoski glavar @r!ina od +onavala. &a,6i,6 Ugo, *. k. porezni priglednik u Uavtatu. Kukulji,a &iko 7Bara8, posjednik i glavar @ihani*a u +onavlima. 9iljani@ *ero 'ok Bo;a, posjednik i glavar $skoplja od +onavala. Ku+elj *ero 'ok Ivana, trgova! u Uavtatu. ?juti@ &ikola 'ok Balda, posjednik iz (unava od +onavala. Ce(ovi@ Bla6o 'ok *etra, posjednik iz @r!ina. *atiera 9arko 'ok 9artina, trgova! u Uavtatu. 9iloglav 9i6o 79i@an8, posjednik i op*inski vije*nik iz @r!ina. 9ujo Bla6o &ikov, seoski glavar Lovorna od +onavala. Luuk *etar 'ok Bo;a, posjednik iz (unava. Kano ?uko 'ok *etra, seoski pristav iz @r!ina. Bu,,6i,6 Ivo, ljekarnik u Uavtatu. 9iloglav 9i6o 79i+ara8, posjednik iz )i"eta od +onavala. Brati@ )ntun, posjednik i *. k. sudbeni o.i!ijal u Uavtatu. Biri(i+a ?uka 'ok Iva, posjednik i op*inski vije*nik iz Ljute. 9oretti Ivan 'ok ?uke, posjednik u Uavtatu. ?onza Kuro 'ok Stije'a, posjednik u Uavtatu. Lu'i@ 9i6o Hozov, posjednik iz -atasa od +onavala. *endo Kuro 'ok &ike, posjednik iz @o"i*a od +onavala. :asilari Ivo 'ok Gabra, posjednik u Uavtatu. Brautovi@ ?uko 'ok 9i6a, trgova! u Uavtatu. 9atija+evi@ Ivo 'ok *era, posjednik u Uavtatu.

9lado+evi@ &iko 'ok 9ata, posjednik iz -italjine od +onavala. Ia'ro &iko 'ok *ava, posjednik iz %astolja od +onavala. Galzigna Cuje, *. k. !arinarski prijamnik u Uavtatu. Bragolov 9ato 'ok Stije'a, svr&eni pravnik i veleposjednik u Uavtatu. Ku6o &ikola 'ok )ntuna, poduzetnik iz Zilipa od +onavala. Sukno *asko 'ok *era, veleposjednik iz Uavtata. :ondenaro Bo;o, *. k. sudbeni kan!elist u Uavtatu. Fu'anovi@ Bo;o 'ok Kura, posjednik iz -italjine od +onavala. Sirnig Bi,e 'ok ?uja, trgova! u Uavtatu. Aai@ Kate ud 'ok )ntuna, posjedni!a u Uavtatu. 9iljan Bla6o 'ok )ndrije, trgova! u Uavtatu. Band;ar *etar 'ok Bo;a, posjednik iz @r!ina od +onavala. *erak Bo;o 'ok Bo;a, posjednik iz )i"eta u +onavlima. Kano 9i6ajlo ?uin, posjednik iz @r!ina. *erovi@ 9ato 'ok Bla6a, posjednik iz )i"eta. *erovi@ Baldo &ikov, posjednik iz )i"eta. 9iljan Bi,ko 'ok Bi,ka, strojar u +uparima.

: Aedoviti i U;ivatelji

Ebad *ero ' Stje'ana, posjednik iz )ridvorja od +onavala. Fu'an 9arko 'ok Ivana, posjednik iz Zilipa od +onavala. Kalai@ ?uko 'ok *era, posjednik iz Zilipa. Hozovi@ Ivo Bo+kov, posjednik iz (ube od +onavala. Bera(enta &ikola Kurov, posjednik iz Strav"e od +onavala. ?juti@ Kuro 'ok Balda, posjednik i poduzetnik iz (unava od +onavala. 1a((er Hosi', strojar u Uavtatu. >jorovi@ Ivo *etrov, posjednik iz -odovae u +onavlima. Bogi+i@"*o6l 9arija, posjedni!a iz Uavtata. )laga Ivo 'ok &ikole, posjednik iz @ihani*a od +onavala. Kobasi,a Stije'o, posjednik iz @lina #Mupa'. 9i+i@ 9arko Bla6ov, posjednik iz Xiljeaka od +onavala. Esian )ntun ' Ivana, trgova! iz Uavtata. Auso ?uko ' *etra, posjednik iz Zilipa od +onavala. <onkovi@ *avao ?ukov, trgova! iz @lina od Mupe. *etri, *ero ' *era, posjednik iz Uavtata. &ik+i@ &iko 'ok &ika, posjednik iz @o"i*a od +onavala. Ebad Stije'o 'ok 9i6ajla, posjednik iz )ridvorja. &a,6i,6 ?ujo, !. k. !arinski prijamnik u m. u Uavtatu. Ku+ar )ntun ' Balentina, posjednik iz Zilipa od +onavala. Cubreta &ikola ' Ivana, posjednik iz (unava od +onavala. Ludovi@"*ri(ora, Ivo 'ok Kura, posjednik i glavar iz Jaseni!e. 9i6oevi@ )ne ud 'ok Ivana, posjedni!a iz Uavtata. Buki@ &ikola 'ok *etra, posjednik iz Lovornoga od +onavala. 9alo+evi@ Stije'o 9i6ov iz Uavtata. Kati@ Baldo 9atov, posjednik iz )i"eta od +onavala. Guljel(ovi@ *etar Hakobljev, posjednik iz Jboda. Bellan )ntun, !. k. vi&i geometar u (ubrovniku. )ntunovi@":vjetkovi@ Ivo, posjednik iz \urini*a od +onavala.

Bragolov 9are 'ok Kura, posjedni!a iz Uavtata. Ku+elj Ivo *erov iz Uavtata. Bidak Kuro 'ok Kura 7Iurka8, posjednik iz (ube od +onavala. Glu(a, Ivo 'ok Ilije, posjednik iz Lovornoga od +onavala. 9alo+evi@ Hosi' 9i6ov iz Uavtata. ?jubi@ 9arko 'ok )ntuna, posjednik iz Qadov"i*a od +onavala. Beseli@ *etar ' 9ata, posjednik iz )ridvorja od +onavala. Uvodi@ &iko &ikov, posjednik iz $skoplja od +onavala. Soldi@ Bi,ko 'ok Ivana iz Uavtata. ?etuni@ Ivo 'ok 9ata, posjednik i trgova! iz )ridvorja od +onavala. 1endi@ *avo 'ok 9i6ajla, posjednik s @r!ina od +onavala. >attori Cragutin, !. k. porezni prijamnik u Uavtatu. ?a'talo &ikola Stje'anov, posjednik iz $skoplja od +onavala. Ebradovi@ *etar Bla6ov, posjednik iz (unava od +onavala. Ku+elj )ntun *erov iz Uavtata. Bla6utin )ntun 'ok Hakoba, posjednik iz Nabrila od +onavala. Mu(o 9ato 'ok &ikole, posjednik iz @o"i*a od +onavala. Kalai@ )ntun"Ulderik 'ok Bi,e, posjednik iz Uavtata. Grill 9arin iz @lina od Mupe. Kukan *ero 7*eri@8 'ok *era, posjednik iz @ihani*a od +onavala. Kara(an Ivo 'ok &ikole iz Uavtata. Cabo 9ato 'ok &ikole, posjednik iz Strav"e od +onavala. Butijer 9i6o 'ok 9i6a, posjednik iz (rvenika od +onavala. )rkulin )ndro )ndrov, posjednik iz Lovornoga od +onavala. Bian,6i ?jubi(ir )ntunov, trgova! u Uavtatu. 9arinovi@ Stije'o *erov, posjednik iz )ridvorja od +onavala. ?onza 9ato 'ok Stje'ana iz Uavtata. 9iloglav *etar Ivanov, posjednik s @r!ina od +onavala. Kara(an 9arko &ikolin, posjednik s 2rotnji!a od +onavala. *ri(ora, Ivo 'ok Bo;a, trgova! iz Uavtata. ?jubi@ 9ato ' )ntuna, posjednik s Qadov"i*a od +onavala. Katu+i@"Bi,kovi@ 9ato Bi,kov, posjednik iz Uavtata. Ere'i@ Bo+ko 'ok Ivana, posjednik iz Strav"e od +onavala. Skan,e Bla6o &ikolin, posjednik iz Ljute od +onavala. Beseli@ Bla6o 'ok ?uke, posjednik iz )ridvorja od +onavala. *avlin Bla6o Ivov, posjednik iz $skoplja od +onavala. Sirnig 9ato 'ok ?uja, posjednik iz Uavtata. Kurkovi@ Kuro 'ok Ivana, posjednik iz Ljute od +onavala. Aadin *etar Ivov, posjednik iz @ihani*a od +onavala. )rkulin *etar 'ok Kura posjednik iz Lovornoga od +onavala. Iarilo )ntun, posjednik iz (ube od +onavala. Katu+i@ Ivo 'ok Iva, posjednik iz Nabrila od +onavala. Aadovi@ 9ato 79atana8 'ok Aada, posjednik iz Zilipa od +onavala. *ri(i@ Gajo 'ok &ikole, posjednik iz (unava od +onavala. Biri(i+a Bla6o 'ok Iva, posjednik iz Ljute od +onavala. 9iladin Kuro 'ok ?uke, posjednik iz 2rotnji!a od +onavala. Si(ii@ Ivan !. k. vi&i .inan!ij. nadgled. u m. u Uavtatu. Kralj Hakob Kurov, posjednik iz )ridvorja od +onavala. Biri(i+a Hozo 'ok Iva, posjednik iz Ljute od +onavala.

?juti@ Baldo Kurov, posjednik iz (unava od +onavala. Aa+e Bo+ko 'ok 9i6ajla, posjednik iz Strav"e od +onavala. Kleak )ntun 'ok )ntuna, posjednik iz +omaja od +onavala. Bjelokosi@ Bi,e ?ukov, posjednik iz Zilipa od +onavala. ?juti@ *etar Kurov, posjednik iz (unava od +onavala. Ka'etani@ *ero 'ok Hakoba, posjednik iz Lovornoga od +onavala. Biri(i+a *avo 'ok Iva, posjednik iz Ljute od +onavala. Celija Kuro, posjednik iz (ube od +onavala. Kurovi@ 9ato *erov, zidar iz @o"i*a od +onavala. Croba, )ndrija 'ok 9ata, posjednik iz +omaja od +onavala. Katu+i@ &ikola 'ok &ikole, posjednik iz Nabrila od +onavala. 9artinovi@ Ivo, posjednik iz (ube od +onavala. *rokuri,a *etar 'ok Ivana, posjednik iz )ridvorja od +onavala. ?juti@ ?uka Kurov, posjednik iz (unava od +onavala. Kukan 9arko *avov, posjednik iz @ihani*a od +onavala. Baki@ 9ato *erov, posjednik iz Zilipa od +onavala. ?eventa *ero 'ok Stije'a, posjednik iz )ridvorja od +onavala. Kara(an &ikola )ntunov, posjednik iz 2rotnji!a od +onavala. Selak Ivo 'ok *etra, posjednik s Jaseni!e od +onavala. 9asla Hozo 'ok Bla6a, posjednik iz )ridvorja od +onavala. ?onza Stije'o Kurov, trgova! iz Uavtata. Kurkovi@ Kuro 'ok Kura, posjednik s Jaseni!e od +onavala. Baletin *avo 'ok 9ata, posjednik iz Strav"e od +onavala. Kleak )ndrija 'ok Bla6a, posjednik iz Nabrila od +onavala. Skuri@ *ero 'ok &ika, posjednik iz Zilipa od +onavala. Guljel(ovi@ Ivan Hakobljev, posjednik iz Jboda. Bo+kovi@"Borli@ Bla6o, trgova! iz Zilipa od +onavala. Kovaevi@ &ikola )ndrov, posjednik s @r!ina od +onavala. Bego ?uka 'ok Bo+ka, posjednik s 2rotnji!a od +onavala. Koli@ 9i6o 'ok Kura, posjednik iz Strav"e od +onavala. Skvialo Ivo 'ok &ikole, posjednik iz )ridvorja od +onavala. ?etuni@ Ivo, posjednik iz @ihani*a od +onavala. S're(i@ 9ato 'ok Bla6a, posjednik iz -italjine od +onavala. Gati@ Kor=o Kurov, sud. pisar u Uavtatu. Senjo Aado 'ok Bla6a, posjednik iz @o"i*a od +onavala. Ia'ro )ntun *erkov, posjednik iz %astolja od +onavala. 9atija+evi@ *ero Ivov, posjednik u Uavtatu. Skan,e Bla6o &ikov, posjednik iz Ljute od +onavala.

S(eano zasa.enje narodne zasta(e ujedinjeni* +r(ata i Srba na '/arko(u kamenu)0 na brdu izme.u -a(tata i 1ona(ala
$ nedjelju dne >H. oktobra 1946. zasaena je prvi put na brdu izmeu Uavtata i +onavala, na e@arkovu +amenug, narodna zastava ujedinjenih Srvata i Srba.

?a zastava sastoji se iz sloenijeh zastava hrvatske i srpske, a u sredini je grb. %eleno polje grba zna"i nadu u bolju budu*nost^ dvije mu&ke ruke u grbu zna"e bratimstvo, a zvijezda dani!a vi&e ruku zna"i novo doba. Sve"anost je tekla ovako. +onavljani iz svijeh gotovo sela u narodnoj no&nji, izvezenoj zlatom i srebrom, sa handarima i pu&kama o pasu, sakupi&e se oko R sahati iz jutra pred !rkvom Sv. \ura, daleko jedno > kilometra od Uavtata, gdje su bila postavljena tri narodna barjaka, koja su ozna"ivala +onavosko sastajali&te. Narod su tu predvodili sedam glavaraY vo @atkovi* @ihov, glavar (ube, 2aldo @iloglav pok. va, glavar )i"eta, -laho Jrepi* pok. @ata, glavar Strav"e, Niko @ari* pok. Qada, glavar -italjine, -laho @ujo Nikov, glavar Lovorne, \uro @iljani* pok. \ura, glavar $skoplja i )etar )u&i* pok. va, glavar (unava. $z glavare bili su sa svojim prista&ama i "lanovima eSrvatskoga i Srpskoga Narodnoga (omag u Uavtatu jo& tu sakupljeniY \uro 2rati"evi* pok. @iha, op*inski vije*nik iz -italjine, Luka 2irimi&a pok. va, op*inski vije*nik iz Ljute, @ato Prkulin pok. va, op*inski vije*nik iz Lovorne, Niko -odopi* pok. 2alda, op*inski vije*nik iz Lovorne, vo \urovi* pok. @ata, op*inski vije*nik iz @o"i*a. ?u je bilo kr&ne mladosti, a bilo je i stara!a preko 84 godina, kako glasoviti )ero Lasi* pok. vana od starinske porodi!e konavoske iz vremena 2ogomilskih, kako i Niko Letuni* eStri"kog pok \ura, koga pozna !ijela Ser!egovina, kako Niko @lado&evi* pok. @ata, nazvan eNiki*g iz -italjine, poznat u 2o!i +otorskoj, a bili su svi u odijelima izvezenim zlatom i srebrom, od kojih mnogi vrijede po vi&e od 1444 kruna. Jko R 1[> sahata +onavljani, predvoeni od svojih barjaktara, koji su nosili tri narodne zastave ujedinjenih Srvata i Srba, krenu&e prema Uavtatu pu!aju*i iz pu&aka. $ isto doba Uavta*ani, predvoeni od glavnog dru&tvenog barjaka s ld 2ogdanovom na "elu, krenu&e u susret +onavljanima. za glavnoga barjaka i&ao je zbor od H4 mladi*a i djevojaka, koji su pjevali dru&tvenu himnu, &to je sastavio Ild Bogdanov a uglazbio kapelnik Ivo Li;ek. ?a himna glasiY Svala 2ogu, 2ogu slavaf Novi duh nas ogrijava. Na 2alkanu svi*e zora, Sloni da smo, sad je horaf Staroj kletvi nesta traga. $ jedinstvu nam je snaga. +o da slomi oba brata, Slona Srba i Srvatac Jedna miso, jedan rad, Svi ko jedan, slono sadf ooo %aman spletke s nutra, s polja, Jaka svijest, "vrsta volja, )aklenike smrvit mora. Sloni da smo, sad je horaf

Staroj kletvi nesta traga. $ jedinstvu nam je snaga. +o da slomi oba brata, Slona Srba i Srvatac Jedna miso, jedan rad, Svi ko jedan, slono sadf Svi +onavljani i svi Uavta*ani nosili su na prsima dru&tvenu kokardu, u kojoj su isprepletene hrvatske i srpske &are. Na &arama hrvatskim napisano je ime dru&tvaY eNarodni (om u Uavtatug, a na srpskijem napisan je naslov dru&tva eUavtatsko i +onavosko 2ratstvog. $z povorku i&ao je truba" sviraju* slovenske mar&eve. +ad se dvije povorke priblii&e, zagrmi&e s oblinjijeh breuljaka ma&kuli, i nasta grljenje, bratimljenje i pjevanje, te obje povorke, sastav&i se u jednu, krenu&e u Uavtat. $ taj "as zazvoni misa u .ranjeva"koj !rkvi, te povorka s barja!ima krene u .ranjeva"ku !rkvu, gdje mnogo po&tovani ota! Canijel Aad(ilovi@ blagoslovi i po&kropi svetom vodom barjake i opslui svetu misu. za mise bila je prva dru&tvena skup&tina, kojoj je prisustvovao odaslanik vlasti iz (ubrovnika, !. k. politi"ki komesar Gruber. Skup&tina se drala pod vedrim nebom, u borju pred dru&tvenom zgradom. Na toj skup&tini izabrano je prvo dru&tveno predstavni&tvo. Na prijedlog lda 2ogdanova izabrana su jednoglasno ova gospodaY *redsjednik 9i6o Skuri@ iz Zilipa od +onavala, kapetan duge plovidbe, od 3I godina, koji ivi u Zilipima. *ot'redsjednik Bo;o Bragolov s 2rotnji!a u +onavlima, op*inski prisjednik, veletra! i veleposjednik nastanjen u Uavtatu. Na u'ravitelje: Kuro Bratievi@, op*inski vije*nik iz -italjine. *ero *u+i@, glavar sela (unava. Ilija ka'etan Aai@, vlasnik parobroda eUavtatg, eStong i eNrug, upravitelj dubrova"koga parobrodarskoga dru&tva e%orag, nastanjen u Uavtatu. )ntun Brati@, !. k. sudbeni o.i!ijal, doma*in starinske patri!ijske obitelji iz Uavtata. 9ato )ntunovi@ 9ati@, biv&i glavar iz \urini*a. Bla6o Ere'i@ 'ok 9ata, glavar iz Strav"e. Na redatelje 'redstava i 'uki6 igara: ?uko Kalai@, !. k. biljenik u Uavtatu.

Kuro ?jubi@, seljak iz Qadov"i*a u +onavlima. Bla6o 9ujo &ikov, glavar sela Lovorne. &iko Bodo'i@ 'ok Balda, op*inski vije*nik iz Lovorne, u +onavlima. Na dru+tvene knji;niare: ?judevit Burlovi@, !. k. !arinski prijamnik u pensiji, nastanjen u Uavtatu. Kuro 9i6oevi@, trgova! iz )ridvorja u +onavlima. Cru+tveni Sud: ?uko Brautovi@, trgova! u Uavtatu. Ivo Kurovi@, op*inski vije*nik iz @o"i*a. Ivo 9atkovi@, glavar (ube. 9i6o Butijer, posjednik iz (rvenika od +onavala. Cru+tveni tajnik: 9i6o 9alo+evi@, veleposjednik iz Uavtata. Cru+tveni blagajnik: *ero Ku+elj, trgova! iz Uavtata. Na barjaktare dru+tva: Baldo 9iloglav, glavar )i"eta u +onavlima. Kuro *endo iz @o"i*a u +onavlima. Ivo 9artinovi@ s (ube u +onavlima. Na seoske barjaktare: Kuro ?juti@ i *ero Luuk za selo (unave. Kuro Kano i Bla+ko Ce(ovi@ za selo @r!ine. *avo Biri(i+a za selo Ljutu. Kuro 9iljani@ 'ok Kura i 9ato Aajevi@ za selo $skoplje. )ntun Skuri@ Ku+ar i 9ato Baki@ *erov za selo Zilipe. Bo;o Fu'anovi@ i &iko 9ari@ za selo -italjinu. Bla6o Beseli@ i &iko 9arinovi@ za selo )ridvorje.

*ero Kukan i *ero 9iljas za selo @iljani*e. &iko Buki@ i 9ato Sekondo za selo Lovorno. Guljel(ovi@ Ivo i Guljel(ovi@ *ero za selo Jbod. Aado Senjo i 9ato Mu(o za selo @o"i*e. Ivo :ar 'ok 9arka za selo %astolje i t. d. ,,, za skup&tine svi "lanovi dru&tva svrati&e u dru&tvene lokale, gdje se okrijepi&e ka.om i "a&i!ama. za toga seoski barjektari poo&e u ku*u lda 2ogdanova gdje, po&to se obveza&e da *e u svakoj prigodi ivota biti po&teni i odvani, primi&e seoske barjake. (ru&tveni su lokali u jednoj ku*i biljenika +ala"i*a. ?a je ku*a sva u prizemlju, graena u stilu za dru&tvo i sva na raspoloenje dru&tva. ma dvije velike dvorane, ka.anu, biljarad i pozorni!u potpuno opskrbljenu. Nad vratima dru&tva stoji veliki dru&tveni grb od eljeza i dru&tvena tabla, na kojoj je napisanoY eSrvatski i Srpski Narodni (om u Uavtatug te naslov dru&tveniY eUavtatsko i +onavosko 2ratstvog. $ 14 sahata iz jutra krenu&e svi "lanovi dru&tva s dru&tvenim barjakom i sa seoskim barja!ima, pra*eni gotovo od svega puka u Uavtatu, od mnogobrojnih gospoa, seljana i seljakinja i t. d., pu!aju*i iz pu&aka i uz gruvanje muara, na brdo izmeu Uavtata i +onavala, gdje je veliki e@arkov +ameng, na kome se pred 144 godina vijala zastava jedne .ran!uske regimente. Na brdu zbio se je ovaj prizor. Nlavari seoski pope&e se na kamen, gdje je podignut novi, veliki stup za dru&tveni barjak, dok su seoski barjaktari stali u polukrugu okolo kamena, a u sredini glavni i sve dru&tveno predstavni&tvo. Sve"an je bio "as. +rasan bija&e dan. Nad !avtatskim ku*ama vijalo se H8 dru&tvenijeh zastava, naime na svijem glavnijim ku*ama. Nlavari na +amenu skido&e kape i glavar Baldo 9iloglav, dozvav&i pomo* 2oiju, zavapi mno&tvuY eJesmo li ljudicg Na to sav narod odgovoriY eJesmofg Qe"e za timY eJesmo li bra*acg a narod odgovoriY eJesmofg Qe"e opetY eJesmo li slonicg a narod re"eY eJesmofg ?ad glavar @iloglav progovori jakim glasomY eSun!e nam je istok a gospodin 2og na pomo*f %agrlimo se bra*ofg Nlavari na kamenu zagrli&e se, a tako u"ini i vas narod. ?ad glavari stado&e pu!ati iz pu&aka i 2aldo @iloglav podie zastavu uz urnebesnu viku eslava barjakug i uz gruvanje muara s oblinjih breuljaka. +ad se sve uti&alo, glavar @iloglav progovori naroduY

eKvo vam barjakaf +aite narodu, da sam ga ja sa svojom druinom ovdje razvio. )omogo nam 2og svu na&u bra*u, koji su ovdje i drugovdje na sve "etiri strane. )omogo 2og svakoga brata kr&*anina, kojim god se krstom krsti a za 2oga zna. +upili se ovdje ljudi na dobru volju, na po&ten glas i na slavuf Neka bude sretno i dugovje"no, tvrdo i vjekovitof Slava 2ogu i slavnom bojem poroenjufg Na ovo nasta u mno&tvu neprekidna vikaY eSlava 2oguf )omogo nam 2ogf Slava glavarimaf i t. d.g Sad ld 2ogdanov izre"e mno&tvu sakupljenom okolo kamena ovaj Govor eNa brdu smo, gdje je zrak "i&*i i duh vedriji. Na brdu smo, gdje su o"i i sr!e slobodni od ta&tina i sitni!a, koje se u nizini veli"aju. %ato malo rije"i^ tek onoliko koliko treba da svak, ovdje i drugovdje, spozna &to ho*emo i &to "inimo. Qije"i malo, jer ovaj put govori djelo. Uavta*ani i +onavljanif 2ra*o i drugovi mojif d (ana&nji je dan va& danf -a&om voljom i va&om mukom, ovdje, na @arkovu +amenu, na ovom breuljku, u junoj (alma!iji, u ovoj prama zapadu najizloenijoj strani 2alkanskoga )oluostrva, danas prvi put stoji i vije se pod sun!em narodna zastava ujedinjenih Srvata i Srba. Slava zastavif #Nromka vikaY eSlava #astaviKL' 2ez velika sjaja, bez velike buke, skromno ali dostojno, izvedeno je danas po vama, bra*o, djelo ljubavi. Slava vamaf #Nromka vikaY MSlava Eavtatu i <onavlimaKL' (jelo je to veliko. Ne po nama, jer smo mi maleni i "asoviti ljudi, ali je veliko po misli, koja nas vodi. ova stvar, danas nejaka, ra&*e daljinom i posta*e snana, jer je istinitaf $ tom djelu nama nas jo& mnogo, tek nekoliko stotina. @ala danas "eta, ali iza nje do*i *e gusti redovi narodnih pobornika, od nas sretnijih, koji *e potvrditi i ra&iriti s visokih brda ono, &to mi ovdje objavismo. d (anas smo roenif $ tmini rodismo se narodnoj, pa u nama ni&ta veliko nema, izim vjere, ali po njoj u nara&taju bezvjernu jesmo naj ja"if Nas je rodila ljubav, i neka znate, da *e nas ljubiti, danas i do vijeka, svi oni koji ljubiti mogu, kao &to *e nas mrzjeti i klevetati oni, kojima sr!e nije jo& sito u"i i pravdanja. Pl neka vas zato nije briga, jer je ljubav ivot, a mrnja je smrt. vi *ete ivjeti, rasti i mnoiti se, jer je u vama zdrava krvf

Lijepa je va&a zastava. Novori jasno i "isto. +azuje svakomu, &to ho*e da kae. (obra je va&a zastavaf Jna vi"e na sav glas, da bez ujedinjenja nema spasa. Jna opominje sadanje i budu*e nara&taje, da *e bit dvoji!i bolje nego jednome, i da ako bi ko nadja"ao jednoga, dvoji!a *e mu s pomo*i 2oijom odoljeti. (vostruka vrp!a ne kida se lako. Jaka je va&a zastavaf S njom i jedino s njom na& *e mukotrpni narod ste*i pravo na ivot i napredak i bi*e po&tovan od svih ostalih naroda kako po 2ogu i prirodi zasluuje. P lijepo joj prvi put izabraste mjesto, na brdu sred Uavtata i +onavala, na @arkovu +amenu, u ovoj klasi"noj zemlji. Jvdje d eno jo& starinskijeh znakova i gvoa d prije 144 godina vijao se barjak tuinskoga "asovitoga nasilja. Jvdje, na ovom istom kamenu, vi danas zasadiste zastavu slobode. -elim slobode, jer slobode bez svijesti, bez ljubavi, bez mjere nema. P mi ho*emo da na& narod bude slobodan. d %ato se ba& ne igramo revolu!ionarizma, jer je to ili djetinjarija nedoraslijeh zanesenjaka, koja se moe i oprostiti, ili posljednja karta besavjesnijeh i nesposobnijeh, propalije% politiara, koje valja igosati i kaznitif d @i i&temo re*ormu, re.ormu du&evnu, preporod nutrnji. &temo, da oni, koji narod gule, zavode i varaju, panu. &temo da oni, koji siju mrnju, neslogu, nemo*, budu oboreni. Na& je prevrat u du&ama. d So*emo da obnovimo sebe, jer jedino tako na& *e narod odoljeti svijem neprijateljima. d )o&ten je, dobar, zna"ajan i vjeran na& puk, ali se ludost i sljeparstvo posadi&e na najvi&a mjesta, pa je ova na&a sirota domovina puna boraba i meusobi!a, zemlja spletkara koji se tove u dugim pravdama i trvenjima, koji jedno govore a drugo "ine, koji ne *e da bude svijesti, ne *e da bude svjetlosti, ne *e da bude slobode, jer kad bi narod progledao, njih ne bi vi&e bilo. d tmina *e s toga ustati da zadavi novoroen"e, ala utamanf @i se borbe ne pla&imo. @i borbu i&temo, jer je zlo ponaraslo tako, da je borba postala dunost, kojoj se niko pa i najmanji "ovjek ne smije otimati. Samo budite sloni i pobjedi*etef svoj *ete barjak naskoro prenijeti u (ubrovnik, u +otor, u ?rebinje i dalje po svim zemljama, gdje Srvat i Srbin ivi. 2udite sloni, i va&a *e se zastava vijati proti svakomu vjetru, a promisao 2oja posla*e vam takove voe, "iji *e glas "uti i poslu&ati vlade u "asovima zaslijepljenosti, kako i zavedene gomile ljudske u "asovima ludila. )o&tujte zakone. 2udite pravi kr&*ani i u svakoj prigodi da ste vazda vjerni, odani i zahvalni na&emu gospodaru i jesaru _ranu Josipu , ... #$rnebesno kli!anjeY M@ivio na NesarK @ivjelo -jegovo "elianstvo Frano $osip !L' ... pod "ijim sretnim vladanjem ova se zastava slobodno razvila pod sun!em. 2udite ljudi napretka i rada. (rite se na pravom putu, daleko od skrajnosti, ali svijesni, ustrajni i odlu"ni. %lo je

oko vas ponaraslo veliko, pa te&ko da razum od jednom sve obnovi. %a to neka ste strpljivi, sno&ljivi, i neka vas ljubav vodif zvr&io samf Slava ovoj grudi zemljef Slava ovom kamenuf Slava ovijem brdima i poljimaf Slava Uavtatu i +onavlimafg #$rnebesna vikaY MSlavaKL' %a tim zbor pjeva"a ispjeva dru&tvenu himnu eSlava 2ogu, 2ogu hvalag, te po&to trublja" okupi sve barjake, velika povorka, pu!aju*i iz pu&aka, povrati se u Uavtat. Jko podne bio je objed u dru&tvenijem lokalima, na kome je bilo preko H44 dru&tvenijeh "lanova. )ro"itani su brzojavni pozdravi dru&tvenijeh "lanova, pomorskijeh kapetana iz ?rsta, Uarigrada, ?aganroka. Nazdravi!ama nije bilo kraja. Najljep&e su bile one Nosp. )ntuna Brati@a, koji je nazdravio svijem rodoljubima po zemljama hrvatskijem i srpskijem, vape*i da ustanu na obranu svete misli ujedinjenja^ Nosp. Kura 9i6oevi@a iz )ridvorja, koji je oigosao !rnu strana"ku &tampu, &to se drznula ovo sveto poduze*e oklevetati i ona Nosp. 9i6a 9alo+evi@a, koji je izrazio elju, da se i neprijatelji obrate na pravi put. Spomenuti je nada sve starinsku zdravi!u, koju je izrekao poznati u svijem +onavlima zdravi"ar ?uka Kalai@, seljak iz Zilipa. ?a je zdravi!a neka osobita stvar u stilu negda&njih 2ogomila, u kojoj ima mnogo starinskih uspomena, te sve u njoj izgleda kako neka tajna zavjera. %dravi!a je slijedila ovakoY Luko +ala"i* sjedio je prema ldu 2ogdanovu, te od jednom, vazda sjede*i, stao se s njim razgovarati, sve glasnije i glasnije, zovu*i u pomo* sile prirode i Sveto ?rojstvo. +ako mu je glas rastao ja"i, ustajali su ljudi s oblinjijeh stolova, i sve to vi&e i vi&e, dok se !ijela vojska digla na noge i bila u skupu. ?ad nazdravlja" ustane, zovu*i sun!e na istok a Nospoda 2oga na pomo*, te izre"e !ijelu svoju zdravi!u, u kojoj spomenu sve zemlje gdje Srvat i Srbin ive. 2lagoslovi vjetrove, dok je !ijelo mno&tvo svaku njegovu re"eni!u pozdravljalo s ePmeng, udaraju*i naglaskom a i nogom na potvrdu, nekim tajinstvenim na"inom, koji se ne da izre*i. Jko tri sahata +onavljani pra*eni od Uavta*ana krenu&e s narodnim barja!ima u sela, pjevaju*i i pu!aju*i iz pu&aka, gdje su svuda bili do"ekani zdravi!ama i po"a&*eni jelom i pi*em.

/olba rodoljubima
Kto, u"inili smo &to smo mogli. )osijali smo, i niklo je^ ivi, a ako 2og da ivje*e.

S velikom mukom, s velikim, te&kim rtvama to je u"injeno. (a je komu znati sve &to smo pretrpjeli i s kakvim nam se nevoljama valjalo boriti, i kakvih nam se sa sto strana prepona stavljalo, a i sad stavlja, bilo bi za plakati. Sve u"inismo sami, bez i"ije pomo*i do 2oije, pa hvala budi 2ogu, ivi smo i zdravi, i ne mislimo na ono &to je bilo ve* na ono &to *e biti, da utvrdimo, da ra&irimo, da na&a stvar pro!vate i urodi zdravim plodom. Pli za to ho*e se novih ku&nja, novih rtava, a mi sami sve ne moemo. %ato molimo rodoljube, po svim zemljama gdje Srvat i Srbin ivi, da nas pomognu.

'ilan 5uksanovi2+uovi

6stina o Srbima2katoli!ima iz Boke

>eljton, 7Glas :rnogor,a8, *odgori,a, # . 11 oktobar 4$$1 O eJedna je narodna njivag, govorili su i pisali Srbi pravoslavni i katoli!i iz 2oke, (ubrovnika i zemalja pod tuinskom vla&*u Napomena , $ eNlasu Urnogor!ag su neki djelovi teksta skra*eni. Naslov i podnaslovi su redak!ijski. Jvdje dajemo integralnu verziju. #prim. uprave )rojekta eQastko52okag'.

)lemiki gr! %orodi0e $rasojevi-$amenarovi

!% 1amenaro(i2i
*avo, Bo;a Bidova Ka(enarovi@"Krasojevi@ !1041"19$0% je 'oto(ak fojniki6 Krasojevi@a, sr'ski6 'le(i@a dinastije Kotro(ani@a, o e(u svjedoi i 'le(i@ki grb Krasojevi@"Ka(enarovi@ Jdlu"iti se danas, te objaviti dio istorijskih istina o Srbima katoli!ima iz 2oke, ili kojeg drugog po&ireg &tokavskog prostoraY (ubrovnika, (alma!ije, 2osne, +rajine ili Slavonije, zna"i prihvatiti opasnost da vam te istorijske arte.akte iskomadaju .a&istoidni na!ionalisti i .alsi.ikatori, potira"i istorije i trajanja. %bog uvrijeenog i ve* eozakonjenogg strmoglava istorije dvadesetog vijeka, govori*emo izvornim dokumentima, polemikama, perom i rije"ju priznatih i poznatih glava, istinoljuba!a, patriota i bora!a za srpska na!ionalna prava, bili oni pravoslavni ili katoli!i. ?aj stameni svijet nije bila zahvatila lihvarska interna!ionala, grupa!ija ebilderbergerg, katoli"ka svjetska zavjera, niti je bio eiznikaog %bignjev 2einski. )a pustimo taj na& soj neka nam govorif )avo 2oa -idova +amenarovi*d+rasojevi* #18>151948' je potomak .ojni"kih +rasojevi*a, srpskih plemi*a dinastije +otromani*a, o "emu svjedo"i i plemi*ki grb +rasojevi*5+amenarovi*, koji se "uva u porodi"noj arhivi )avovog praunuka, arhitekte -ladimira +amenarovi*a iz 2eograda. )avo +amenarovi* je po stru!i pomorski kapetan duge plovidbe. &"itavaju*i porodi"ne spise doznajemo kako je +amenarovi* rano batalio pomorstvo, te se latio zapu&tene na!ionalne njive gdje je otkrio sebe, pri "emu se u mnogome ugledao na svoje vrle prethodnike Ste.ana @itrova Ljubi&u, Sima @atavulja i mnoge druge, koliko mu je dru&tveni poloaj jednog Srbina5katolika dozvoljavao, a jeste, jer su njegov entuzijazam i pregala&tvo iz 2oke sjaktili poput zvijezde Sv. Sera.ima Sarovskog &to je hri&*ane privodio (uhu Svetome. %ra"io je iz 2oke taj uglednik na svo Srpstvo, ono pod tuinom i ono u mati!i. Pli, pustimo istoriju da iskae svoje sudove. )rilikom )avovog izbora u be"ko eUarevinsko vije*eg, mnogi ga pozdravljaju, a najupe"atljiviji je telegram sa 1H6 potpisa poznatih (ubrov"anaY e(ubrovnik 189I 1>[9

%astupnik )avo +amenarovi* +J?JQ ?vojijem izborom, 2oka svojijema neprijateljima i klevetni!ima kaeY 2oka je Srpska, a taj glas radosno odjekuje u !ijeloj Srbadiji. Mivio di"ni starino do kojega ne dopire luda predrasuda, da je vjera i narodnost jedno te isto, ve* katolik si i di"ni Srbin. Zestitamo tebi, 2oki i Srbadiji. Miviof @atija Sari*, (r. @atijovi*, 2o&kovi*, (r. Pntun )ugliesi, (r. Jero )ugliesi, (oktorand 2ana!, )ero 2ana!, @ato gra. )oza, Sarlovi*, Pndrija Svilokos, -uk 2ojani*, Slava @ari*, @arko @ari*, Qisto van"evi*, Lujo Nramovi*, Nrkeva!, ?ripo )eru!ina, Jose. @i"i*, Luka Uili*, Lujo 2izaro, Natali, \uro +ova"evi*, 2oo Nra"i*, @ladu&i*, )uti!a, Stjepan Jela"i*, Uukovi*, Niko (ev"i*, +ovelj, Lazar Lu"i*, -i!ko Svilokos, +aloera, @arosi )etar, +api!a, +rsto Lu"i*, Jozo (ileo, van (ragutinovi*, -laho +ala.ati*, 2eloti, Lese -laho, (oktorand +neevi*, @usladin 2aldo, (ragi"evi* _rano, ?omo 2ranolija 2u"in, S. 2erberovi*, \oro Pleksi*, Jarak @ato, Stjepo ?oma&evi*, )op _i!ovi*, @iho @edar, )etar +neevi*, 2ari&i* Niko, @ari* @ilo&, @atej Juri&in, _rano 2ibi!a, \ura&i*, @i&kovi* 2aldo, )etar Jpuji*, ?o&ovi*, +neevi* @ilan, \uro Savinovi*, Jokanovi*, )asko Uasko, van Subert, )avo +ati"i*, ?riva, Nikola @ari*, vo Saraka, Spiro Nerum, ?oma&evi* Qiko, Niko Uesko, Pntun Uesko, 2urani* vo, Prsete _rano, Nikola (ileo, Luptalo, ?alaja Lujo, Sukor, \oro 2abi*, Jozo +si*, Luka )eravi*, @atija Nra"i*, (r. Nradi, -r"evi*, )askoje Job, -ukasovi*, @ijatovi* )ero, J. +neevi*, @i*e @ili&i*, +reki* Pntun, )ero @atijevi*, )ilato, Uvjetko )erovi*, Qaduli*, 2erdovi*, Je.tanovi*, Uelovi*, Uantoni Pngjel, Josip Skrato, Luka @ili&i*, 2alzani, Qadoslavi* $ro&, @ari*, (ra&kovi*, \oro, 2ogdan 2eberovi*, @eko ?oma&evi*, Nligo 2erberovi*, @ari* Jovo, Uuli*, )asari* Pntun, @jerko Nguini, %ip.el Pntun, Nalju. Pntonije, Job 2envenuto, 2ezo @arati, -laho Lonza, Pndro Uar, Nino Savi*.g %bog upornog na!ionalnog djelovanja doivljavao je "este uvrede i ponienja iz krugova bliskih tuinu i e+ongrega!iji za propagandu vjereg, o "emu *e se op&irnije govoriti u nastavku ovog malog istorijskog &tiva.

3% Stefan /itro( 4jubia

Furio je da uredi i 'os're(i sr'ske stvari u Boki kao da je naslu@ivao da ne@e biti dovoljno vre(ena, te utie da se stradalni,i(a u Boke+koj 'obuni obezbijedi 'o(o@ za sru+ene i 'o'aljene do(ove i otvori 'rva sr'ska 'o(orska +kola u Srbini novskoj

Smatrali smo da bi savremeni "itala! bio u mnogo "emu uskra*en ili polovi"no in.ormisan ako bi ga li&ili kratkog iskaza o jednom drugom narodnom tribunu, o pravoslavnom Srbinu52okelju, Ste.anu @itrovu Ljubi&i, kome su ve* davno mimo njegove volje pridodali i novu na!iju. K, taj uglednik i poznata istorijska li"nost o svemu je druga"ije govorio i pisao od onoga &to mu se danas lano ume*e i atribui&e. Jer on je bora!, bio i ostao, za narodna, posebno srpska na!ionalna prava, koja su bila ukidana od tuina i Srvata, taman kao danas &to "ine montanjari dokleanski. P ne*e to mo*i tako, ako smo Ljubi&inog soja i pameti.

.te7an Mitrov &j !i3a

Jn je u mnogo teim uslovima djelovao smjelo, otresito i uvijek "asno, po"ev&i od 1831. godine, kada je izabran u %adarski sabor i ne&to kasnije u Uarevinsko vije*e. Qazumijevaju*i se u suptilne politi"ke igre %agreba, usporavao je ili osporavao prisajedinjenje (alma!ije Srvatskoj, jer mu je bila poznata hrvatska politika da iz javnog ivota istisne talijane i Srbe, kao &to je u ranijim razdobljima istisnula Nrke i Qomane, pa i @aare. eto, kona"no se geno!idnom politikom #u dva navrata' otarasila i Srba. Ljubi&a je otvoreni protivnik dualisti"ke ugarsko5hrvatske kraljevine i njenih pretenzija na Jadranu, pa kaeY e$vaiv da u pomenutim kraljevinskim odborima nije ni bilo zastupnika +raljevine dalmatinske, o sudbini kojom se raspolagalo, i da doti"na nagodba nije bila nikad predloena na odobrenje Sabora dalmatinskoga, ni Uarevinskog vije*a, kao zainteresovanih strana. $vaiv da i kad bi se mogle kraljevina Srva!ka i Slavonija, opozvati na stori"na prava, nekoliko vijeka straga, svee ta prava ne bi se mogla protezati nikako na zemlji&ta dubrova"ko i kotorsko, koja nijesu nikad pripadala takozvanoj ?rojednoj kraljevini #Srvatska d Slavonija d (alma!ija', no su do&la u vlastitost Pustriji u smislu "l. 9H i 96 evropskog ugovora god. 181I. kao osobine povijesno neodvisne od +raljevine (alma!ije, kao &to su uklju"ivo i priznali gorepomenuti kraljevski odborni!i kad ugovori&e utjelovljenje dana&nje, a ne Stare (alma!ije.g

Neospornim autoritetom uti!ao je na odluke Sabora i Uarevinskog vije*a, spa&avaju*i provin!iju (alma!iju, posebno 2oku i (ubrovnik od pogibeljnog djelovanja banske Srvatske. Nalazio je da *e se narodni interesi uspje&nije &tititi pod be"kom vla&*u i dalekoseno pro!jenjivao kakvi bi se pro!esi javili kad bi se kojim slu"ajem 2oka pridruila (alma!iji, a &to je nedvosmisleno isti!ao na )r"anjskoj skup&tini 1868. g. Murio je da uredi i pospremi srpske stvari u 2oki kao da je naslu*ivao da ne*e biti dovoljno vremena, te uti"e da se stradalni!ima u 2oke&koj pobuni obezbijedi pomo* za 8%isko% 1erasim )etranovi sru&ene i popaljene domove i otvori prva srpska pomorska &kola u Srbini novskoj. Li"no je uplivisao kod austrijskog !ara da se &to prije imenuje bokokotorski episkop. $ istoj istorijskoj ideji i kontekstu valja razumjeti i gore pomenutu )r"anjsku skup&tinu 2okelja, kad su ti na&i pre!i eotpozdravilig banu Jela"i*u onim poznatim eNKg, iako je taj imao podr&ku i sa mjesta van 2oke, da se "ovjeku digne kosa na glavi. ?ako *e i dana&nji 2okelji re*i svakome ko ih eli odvojiti od mati!e. )onovi*e se )r"anjska skup&tinaf Ljubi&a je imao u Saboru plebis!itarnu podr&ku Srvata za neke ak!ije koje je vodio, posebno kod a.irma!ije srpsko5hrvatskog #narodnog' jezika i istiskivanja italijanskog iz &kola i administra!ije. No, kad se i to postiglo, hrvatski predstavni!i se angauju da ga &to prije elimini&u iz javnog ivota. )rora"unato i temeljito podrivaju njegov javni ugled u Saboru i mati"noj 2oki, oslanjaju*i se na soj nevoljnika, odnaroene rugobe,

4isk % 9rano :elini

koji su uvijek motali tue bandijere d naslednike onih koji su sa ratnog broda 2oke&ke mornari!e, topovskim salvama dokusurivali temelje %etske episkopije na +rtoljskoj prevla!i. kona"no, 18R3. g. ostvari se du&manska namjeraY Ljubi&a je od svojih 2okelja po tre*i put izabran u zadarski sabor, a krivo&ijski glavari poru"i&eY MSlijedi put kojim slijedi, na #lotvore tvoje i nae nemoj glavu o4ra?ati.L Pli u saborni!i, kod ovjere mandata, biva sramotno uklonjen. ?ada Ste.an odra vatreni patriotski govor, pozdravljen burnim ova!ijama. nastaviY M$a #nam to vi mene ne trpite, jer sam Sr4 narodno?u i pravoslavnom vjerom...L

da nije pregala!a poput Ljubi&e, )etra jelovi*a, )ava, Qada 2ajkovi*a, Save Naki*enovi*a, Laza +osti*a, @arka Uara, @irka +omnenovi*a, Ljubibrati*a, $*elinija, grbaljskih kneeva, bratstva tr&*anskih Srba, pa&trovskog plemstva d srpskom narodu ovih krajeva zatro bi se svaki trag.

Manastir Miholjska )revlaka kod 5ivta

5% Neugasi(a srpska iskra

Iako je dokazano da 'relazo( u latinski obred nije se 'ot'uno, u svako(e i svuda, ugasila sr'ska iskra, o'et je ona sa(o u 'ojedini( tinjala, kao neko nejasno osje@anjeP ali do 7Sr'skog Glasa8, to osje@anje nije se nikad do jasne svijesti razvilo, ni do kulturnog naela olienog u itavoj jednoj stran,i +amenarovi* se ne osvr*e na prijetnje, ve* se u eSrpskom glasnikug br. 9 iz 1894. godine javlja poduom raspravom eJ Srbima katoli!imag. eNe moe biti zaludan posao o!ijeniti ovu pojavu, koja je zaista najznamenitija u "itavom narodnom pokretu u (alma!iji. +o ne posmatra stvar sa uskog stanovi&ta jedne politi"ke stranke, ve* sa visokog gledi&ta kulturnog razvitka naroda, nema nikakva uzroka da zbrka narodna sa politi"kim pitanjima, ni da suuje kulturne pojmove u grani!e jednog strana"kog programa. Srbi i Srvati nijesu dvije politi"ke strankeY to bi oni tek onda bili, kad bi se podijelili na liberal!e i klerikal!e, na radikal!e i konzervativ!e itd., te kad bi primili doti"ni naziv, ali kao Srbi i Srvati, oni su dvije kulturne struje u jednom narodu. Ni Srvati ne odri"u prirodnu "injeni!u, da su jedan narod sa Srbima^ samo tvrde, da imaju svoju zasebnu kulturu, koja ih dijeli od Srba, te da je kulturni dualizam njihova tenja^ dok Srbi katoli!i, odbijaju*i kulturni dualizam, kao &tetan za narodni razvitak, isti"u kulturno jedinstvo, koje i Srvati priznaju, kao nuan uvjet narodnom opstanku u vje"itoj borbi za ivot protiv ja"ih kulturnih naroda koji nas opkoljavaju. ako je eSrpski Nlasg #eSrpski Listg', svojim postanjem, pruio priliku katoli!ima liberal!ima da mogu ostati Slavenima, a da i ne rtvuju svoja liberalna na"ela, opet u tome ne stoji zna"aj ovoga lista i srpskog pokreta u (alma!iji, ve* "isto u tome, &to su ovaj pokret i ovaj list udesili zgodne prilike, da se istakne -ukova misao, da se izjedna"e katoli!i sa pravoslavnim Srbima u narodnim tenjama, da se ostvari narodno kulturno ujedinjenje. $spjeh i plod toga pokreta u prvom redu jesu Srbi katoli!i. ako je dokazano da prelazom u latinski obred nije se potpuno, u svakome i svuda, ugasila srpska iskra, opet je ona samo u pojedinim tinjala, kao neko nejasno osje*anje^

ali do eSrpskog Listag, to osje*anje nije se nikad do jasne svijesti razvilo, ni do kulturnog na"ela oli"ena u "itavoj jednoj stran!i. (o eSrpskog Listag, svi mi katoli!i d izuzetak i ovdje potvruje pravilo d mislili smo, da su Srbi samo pravoslavni, a da mi, katoli!i, ne moemo biti nego Srvati. )ostanjem eSrpskoga Listag ta obmana i&"ezava. Smjerno, tiho, bez druge potpore, osim one koju istina daje, progonjen od ve*ine eSrpski Listg javlja katoli!ima da u razli!i vjere ne moe biti razlike narodnosne, te obara najtvru pregradu &to je podigao bio uti!aj strane kulture izmeu katolika i pravoslavnih. ?o je bilo dosta. Jstalo *e oboriti sami Srbi katoli!i. (ok mnogi, u namjeri da rije&e srpsko5hrvatski spor, raspravljaju o arheologiji, o starim politi"kim grani!ama itd., u (alma!iji Srbi katoli!i rje&avaju to pitanje, ne na papiru, ve* prakti"no, i ostvaruju ga u ivotu. @eu katoli!ima Srbi se naprosto vi&e ne broje^ ima ih po "itavoj (alma!iji, i javnih, i tajnihY ima ih po gradovima i po selima^ ima ih meu "inovni!ima i meu popovima i meu .ratrima^ u (ubrovniku, gdje je sjedi&te narodne inteligen!ije u (alma!iji^ Srbi katoli!i imaju "itav izborni kotar sa svojim zastupnikom. Ljudi, koji su se prije nazivali Srvatima, misle*i da je to naziv katoli"kog Slavena, sad se tome "ude, kad je obznana oti&la, to Srvati postaju Srbima. (a smo mi velik, prostran narod, kao na primjer, Njem!i^ da smo razvili svoju narodnu kulturu do visokog stepena^ na kome su narodi koji nas opkoljavaju, kao Njem!i i talijani^ tada, iako bi na&e !ijepanje po kulturi bilo "udo u dana&nje doba, opet nas to ne bi barem izlagalo opasnosti, da propanemo kao narod. Pli nas je malo, u nas je narodna kultura tek u zametku. ?reba dakle o&tro braniti tu kli!u. Naravno, mi se ne*emo osamiti od izobraenog svijeta. Srbi primaju plodove zapadne kulture, kao i Srvati^ u tome razlike nema. Pli je pitanje, ho*emo li dopustiti da nas ive zakopaju ispod plodova latinske i njema"ke kulture, ili *emo se postepeno razvijati na svojoj narodnoj slavenskoj osnovi, primaju*i s dvora samo onoliko du&evne hrane, koliko na& narodni organizam moe da prisvoji bez povrede svoje narodne samostalnosti. $ borbi za ivot, koja jednako vlada u "itavoj prirodi, i u razvitku naroda, velike, ja"e kulture name*u se manjim narodima, uni&tavaju*i njihove osobine. ?o smo osjetili svi mi Slaveni katoli!i u (alma!iji. Pko mali narodi nemaju dobro razvijena oruja da o"uvaju svoju osobnost, ako se !ijepaju, ako u samom narodu postoje zjala rastvorena neograni"enu prodiranju stranih kultura, tad se ne mogu odrati u borbi za opstanak. sti!anjem narodnog dualizma, kao &to "ine Srvati, narodna se obrana slabi^ a isti!anjem zapadne kulture, po kojoj d kako tu skoro re"e spljetski eNarodg d Srvati su blii talijanima, nego li Srbima, stvaraju se zjala stranim kulturama, da podave i Srbe i Srvate. S toga Srbi katoli!i smatraju da je narodni dualizam poguban opstanku slavenskog naroda u (alma!iji, i da nam se name*e zajedni!a u radu na narodnom polju, kao nuan uvjet za spasenje svoga bi*a. Pli se ovdje name*e pitanje, koja struja treba da nas ujedini u obrani svoje zajedni"ke narodnostiY srpska ili hrvatskac %aista nije bilo, niti danas ima li!a, koji je Srbin ili Srvat, samo za ljubav tijem slovima sloenim u rije"i. Pli svako od tijeh imena ima svoj sadraj, svako predstavlja prava!, struju narodnom razvitku. d ?reba dakle izviditi koji prava! bolje obezbjeuje

narodni opstanak i razvitak Srba i Srvata, jer *e taj prava!, ili prije ili poslije, pobijediti i u Srba i u Srvata^ a na to nam odgovara nauka, i "itava priroda. Najstalnija pojava u prirodi jeste borba za ivotY e$ nj ratuje ivina s ivinom, $ nj ratuje narod sa narodom, $ nj ratuje "ovjek sa "ovjekom.g $ toj borbi za ivot moe da odri svoj opstanak samo onaj organizam, koji najbolje osje*a nudu obrane i koji je najbolje snabdjeven zgodnim orujem da o"uva svoju osobnost. ?aj zakon vlada u "itavoj prirodi. Jo& prije (arvina to nam je javio srpski pjesnik )etar )etrovi* Njegu&Y e &te svijet neko djeistvije, (unost raa neko pope"enje, Jbrana je s ivotom skop"ana. Sve priroda snabdjeva orujem, )rotiv neke neobuzdne sile, )rotiv nude, protiv nedovoljstvaY J&tro osje odbranjuje klasje, ?rnje ruu brani o"upati.g $ jeziku, u slovima, u obi"ajima, u !rkvi, pravoslavni su Srbi najbolje obranili i sa"uvali nepomu*enu narodnu osobnost. Nauka danas i ne zna za drugi naziv na&eg jezika, osim srpskog naziva. $ @iklo&i*evu eSlovaru Xesti Slavjanskih Jazikovg, koji je kao kruna njegovomu radu, nije ni spomenut hrvatski, ili slovenski jezik, ve* samo

Mirko $omnenovi

srpski.g

6% asta(a srpske boje

U Cobroti se je od 'rije dr;alo, da su Srbi i 1rvati jedan te isti slavjanski narod, 'a 'od ovi( 'osljednji( i(eno( zagovarala se je narodna sloga, u i(e koje vijale su se slobodno i bez iijeg 'rigovora 'red ,rkvo( Sv Ivana, zajedno sr'ska i 6rvatska zastava, dokle su se i razdrle, a od kad je

'ostanulo 'itanje, da li su Bokelji Srbi, da li 1rvati, od tada se je i 'orodio ru;ni razdor (e=u bra@o( %adarski eSrpski glasg br. 3[189H. u rubri!i e)abir!ig izvje&tava o posjeti 2oki +otorskoj !. k. poglavara @aroj"i*a te, izmeu ostalog, navodiY e...)avo +amenarovi*, koji, po ovom priznanju, ima zasluga u borbi za narodna prava. Sad je dunost hrvatske &tampe, da taj dogaaj bistri i da se brani, dunost eN. Listag, eNarodag i t. d., a ne jednoga dopisnika, koji se krije. Pko ne odgovori, i ako se ne obrani, ostaje dokazano, da je na& zastupnik istinu govorio, da smo mi istinu pisali i da se ig ne moe zbrisati, koji smo ovoj &tampi udarili na "elo, pozivlju*i se na jednoga svjedoka, do danas nepobijenoga. )o&to se pak dopisnik eN. Listag pozivlje na pu"ko u"iteljstvo, mi se nadamo, da *e mu &kolska vlast u"initi po volji, te da *e &kolska vlast ovaj dogaaj ispitati, i da *e, radi ugleda na&eg zaista rodoljubnog pu"kog u"iteljstva i radi zada*e pu"kijeh &kola, istrijebiti iz njih one nesretne u"itelje, koji se bave politi"kijem petljanijama i kuju lane denun!ije. OOO )rimili smo dopis iz Ser!eg Novoga o poznatom prolasku barona @aroj"i*a. z istoga vadimo nekoliko momenata, po&to smo ve* dovoljno pisali o stvari. )arobrod, koji je vozio barona @aroj"i*a, vijugao je po zalijevu boke&kom i oblazio sve male op*ine Srba katoli"ke vjere, pa je "ak i&ao pod selo +ra&i*e, op*ine Lu&ti"ke, u kome ima ne&to 16 ku*a katoli"kijeh. $ Ser!eg5Novome iza&li su pred slavljenika i njegove pratio!e apotekar \onovi* i testar Xpalatin. )oslije, pristao je u dru&tvo po&tar 2aldani. Jd op*ine i od naroda nije niko goste do"ekao, ili s njima pristao. ako je iz +otora op*ini javljen dolazak barona @aroj"i*a, na"elnik Nojkovi*, koji zna do"ekivati goste kao i sav narod one di"ne op*ine, nije im iza&ao na susret, jer je vidio, da je ta pratnja i slava samo jedna politi"ka demonstra!ija protiv Srba i protiv jezgrovitog i istinskog govora (ra +vekvi*a. Xto se ti"e hvale evelikoga Srvatag \unija, da je @aroj"i* dijelio pomo* pravoslavnijem siromasima, dopisnik opaa, da je !. k. poglavarstvo +otorsko, za @aroj"i*a, dalo op*ini Lu&ti"koj neku pomo* od .. >I4, i ako je u njoj najve*a nevolja bila. )o tome je u juniju 189> grad obio vinograde i masline u Lu&ti!i i odnio polovi!u ploda. Lu&ti!a nema druge ljetine do masline i vinograda, pa kad se op*ina obratila na -ladu za pomo*, preko %emaljskoga Jdbora, -lada je odgovorila, po&to je primila izvje&taj !. k. poglavara @aroj"i*a, da stanje u Lu&ti!i nije najgore. Svakako po ovom dopisu ispada, da baron @aroj"i* nije siroma&nom narodu ni&ta dijelio iz svoje kese d dok eNar. Listg to ne dokaefg z (obrote &alje polemi"ne tekstove hrvatskom eNarodnom Listug, te u eSrpskom Nlasug br. 14 iz 189H. god. isti"eY

e(opis iz 2oke +otorske dne 1H teku*ega, uvr&ten u broju 16 !ijenjenog eNarodnog Listag, nije me, ne, ni malo iznenadio, za&to ve* poznajem ela mia genteg, te moram ba& da alim na &to smo spali. doista ne zasluuje, da se na nj osvrnem, a jo& manje &to moji mje&tani o samoj stvari ve* su danas istinito obavije&teni, a moji ostali poznani!i, pa i da nijesu "itali moj ispravak u broju 11 eN. L.g, ne bi mogli vjerovati da moj napadnik istinu govori. Nego bi mu moda vjerovali i krivo o meni pomislili, "asni "itatelji eNarodnoga Listag, koji skromnu moju osobu ne poznaju, pak *u mu se zato, za ovaj put odazvati. Ja bih se bio iznevjerio na"elima graanske slobode, po"itanju osobnih uvjerenja i ljubavi prema bratskoj slozi, ovim lijepim svojstvima starih na&ih (obro*ana, kad bih se bio protivio 2ou +amenarovi*u da, izvje&enjem jedne proste trobojni!e srpske boje, javno istakne svoja osobita osvjedo"enja o svojoj narodnosti. tim manje mogah to u"initi, kad takva trobojni!a nipo&to nije znamen politi"ke stranke, ve* samo jest obiljeje srpske narodnosti, koju u (obroti pripoznaje dobar dio mojih zemljaka, koji nijesu voljni da se kunu ein verba magistrig. $ (obroti se je od prije dralo, da su Srbi i Srvati jedan te isti slavjanski narod, pa pod ovim posljednjim imenom zagovarala se je narodna sloga, u ime koje vijale su se slobodno i bez i"ijeg prigovora pred !rkvom Sv. vana, zajedno srpska i hrvatska zastava, dokle su se i razdrle, a od kad je postanulo pitanje, da li su 2okelji Srbi, da li Srvati, od tada se je i porodio runi razdor meu bra*om. Ja sam se evo ve* preko trideset godina vazda borio protiv autonoma&ima i protiv svakome, koji nije zagovarao sjedinjenje sa Srvatskom i to pod barjakom narodne stranke, te i danas, i ako bogme ve* vojnik u pri"uvi, ne ustru"avam se od boja, ali nijesam nigda "uo od najstarijih (obro*ana, &to sam ih od moga djetinjstva poznavao, da su na&i stari iz Srvatske, a naprotiv "uo sam vi&e puta da su do&li iz Srbije, iz 2osne, iz Urne Nore itd., pak u smislu na&e narodnosti, da pravo re"em, ni ja se ne mogu rije&iti za hrvatstvo. Kto za&to sam bio suglasan, da se u (obroti slobodno izvjesi zastava srpske boje. P ma &to bezimeni dopisnik pi&e, da sam tobo bio suglasan enapadaju .akina itd.g, to je samo prosta la i gadno opadanje, koje on ne bi imao obraza da meni re"e o"i u o"i, kao &to podlo pod krinkom bezimenika misli da smije "initi. J takvim .akinima niti je (r +vekvi* &to govorio, niti je slova o tome bilo u dopisu uvr&tenom u prvom broju eN. L.g, niti dosljedno, ja sam imao &ta u toj raboti da ispravim, ve* je to novi jedan dar bezo"nog klevetnika, ba"en na mene i na 2oa +amenarovi*a, do"im svak u (obroti i u +otoru danas ve* "isto znade, da izgred kotorskih .akina preko (obrote jest izazvalo urlikanje, zvidanje i bukanje, koje se zbilo nekoliko puta pred vanjdan od strane zlo napu*ene male i velje, na alost dobrotske dje"urlije prama osobam, koje voze*i se laom preko "arobnoga +otorskog zaliva, pjevale su, izmeu ostaloga, neke srpske pjesme. Xto pak moj dopisnik kae, da sam ja jednu lanu denun!iju potvrdio, ni to istina nije. Ja sam samo u mome ispravku rekao istinsku istinu, to jest potvrdio sam, da je onu lanu denun!iju protiv meni jedan u"itelj u pero kazivao perovoi, pak je najprvi potpisao, a o na&em erodoljubnom pu"kom u"iteljstvu kao takovomg govora bilo nije.

+oliko je pak istinita ova tvrdnja, da sam ja iskrivio eobavjest bratstva politi"koj vlastig, dosta je da se zna da sve &to sam ja u mom ispravku kazao o toj obavijesti, sve sam od slova do slova prepisao iz zapisnika, koji se nalazi u op*ini pod brojem 619 godine 189>. o "em se moe lasno osvjedo"iti kogod ho*e. P sada neka razboriti, nepristrani &tio! prosudi, ko lae, ko iskrivljuje^ ja koji moja pisma potpisujem ili onaj bezimeni dopisnik, koji onako na mene iz busije napada. Nego je uprav smije&an ovaj "ovo, kad se isti"e velikodu&nim te veli da epotonje ne odgovara obzirom na pro&aste zasluge starine )avag i to po&to je na toga starinu sve

)ravoslavna 0rkva .v# & ke" $otor

one podle klevete svalio. Jh, da je on iole obzira imao, ne velim ena starina )avag, nego na svoj obraz, na svoje roeno mjesto, na svoju narodnost i na svoju politi"ku stranku, ako ju ima, te koju misli da se takim orujem braniti smije, ne bi bio svoje pismo gadnim potvoram nakitio niti bi se sramio svoje pismo potpisati.g

7% Srpska kr( Boke

&a :etinju 'ovodo( obodske sveanosti u i(e Srba iz Cal(a,ije, Cubrovnika i Boke, Ka(enarovi@ dr;i 'oznatu zdravi,u, objavljenu u 7Sr'sko( Glasu8 br 34 iz 1093 g eNe pita se ko se kako krsti, No "ija mu krv!a grije prsi, Zije la ga je zadojilo mlijeko.g #eNorski -ijena!g' e@i smo sin!i jedne majke mile, +rv nam jedna mili kroza ile, Slavske su nas zadojile grudi. +aa &to pti!a svome jatu leti, (uh nas kre*e, rek bi, da poleti Ndje najve*e srodni su nam ljudi. ?ajnim glasom kli"e nam priroda, (a krv nije, da krv nije voda.

?e brat bratu sa zanosom hrli. )a evo nam prekrasna prizora, $ svom krilu danas Urna Nora 2rata gleda gdje se s bratom grli. S bratom grli da proslavi sjajni ?aj prosvjete za"etak zna"ajni, +om "etvrti evo vajek se puni. (a, Jboda vrhu razvaline Zim prosvjete novim sjajem sine, -jen!em slave srpska "ela kruni. %dravo, bra*o, zdravo i veselo, Nek sa ovjen"a juna"ko vi "elo Jd lovora vjen!em i masline (a zavlada sasvim bratska sloga @eu bra*om roda slovinskoga 2oljeg dana da nam zora sine. Urnoj Nori u bratinskoj slozi ?im napijam^ ah, 2oe pomozi, $zajamni sveti plam ljubavi 2ratinska nam prsa nek razgori, (o"im slava po svoj Urnoj Nori Jbodske se &tamparije slavi. Urna Noro, koja hljebom, solju 2ratski si nas susrela, Svee svudi srela sre*u bolju +ud god stupaj povela. $ pregnu*u da bi svakom tvomu 2eri*etno uspjela, Sve na diku srpskom rodu svomu Urna Noro, ivjelafg )rilikom kr&tenja sina knjaza Nikole pi&e prigodnu pjesmuY e...Svala 2ogu, hvala velikome a "estitost knjazu svijetlome koji vlada sred Uetinja ravna koga slu&a kr&na gora slavna, ge se davno sa"uva sloboda juna"koga srpskoga naroda...g Svoje slavjanstvo ispoljava u mnogim svojim pjesmama. ?ako prilikom otkrivanja spomenika Pndriji +a"i*u @io&i*u 1894. god. pi&eY e...Nlas niz ravne ori se +otare primorjem odasvake strane. 2eri nova!, star"e @ilovane, +oji na&e pjevao si stare. 2eri nova! harnosti duboke Nlas iz kr&ne jo& ori se 2oke... ..............................

.............................. ...Jj narodni pjesni"e najprvi, (ok slavinstvu ige bude traga svetinje doma*ega praga P u ilama kap juna"ke krvi ?ebi *e se, star"e @ilovane, Jrit slava na sve slavske strane... .............................. .............................. Nrudi spremne smrti na popri&te $ za&titi svetih amaneta Jd svakoga du&manina kleta (a obrane vjeru, dom, ognji&te, @aj"in jezik, jezik taj narodni +oji slavi razgovor ugodni...g Jedan drugi uglednik @arko Uar #18I9519IH' Srbin5katolik u knjizi eNiz rodno )rimorjeg veliY M! tako 4iva te se u 4okeljskog Sr4ina, pored svi% plemeniti% oso4ina koje su naem narodu ve? u krvi, o4ra#uje i neka druga narav, neko naroito *i#iko i psi%iko o4lije, kojim se on od ostale svoje 4ra?e potpuno odvaja i koje mora da u toj 4ra?i i#a#iva uCenje... >nogi posumnjaju u srpsku krv 8oke. Ali to iuCavanje ne traje dugo, jer se uskoro i# svakog od nji% iauri kieljivi starosjedila) koji svoje porijeklo dovodi od <osova i u svoje preCe u4raja Stra%inj14ana i >arka <raljevi?a... i dalje, kao stari Novljanin, ne bez ponosa isti"eY M3lavno mesto u 8oki <otorskoj po starinskom opredelenju i po #vaninoj de#igna)iji je grad <otor. Ali je moralna prestoni)a, 4e# pogovora 2er)eg1-ovi. Pvim ne o4aram vrednosti <otoru i ostaloj 8oki, ali, 4adava. -ovi je mesto gde se naj4olje sr4uje i gde je tuCinska dosad najmanje mogla da pusti korena.L #Navodi iz knjige e2oka i 2okeljig +rtoljanina Laza +osti*a'. , nisu samo srpski na!ionalni prva!i u 2oki, (ubrovniku i (alma!iji, na razmeu vjekova, isti!ali svoj rod i rodoslov, ve* se javljaju i &iri slojevi naroda, publi!isti, istori!i, knjievni!i i Urkva. Svi oni su na .onu srpskog bi*a i porijekla, polemi&u*i uspje&no sa protivslovljima vremena, kratkog pam*enja i nametnutog zaborava, "iji je osnovni !ilj uni&tenje srpskog etnosa. ?ako list e(ubrovnikg polemi&u*i sa anonimnim autorom knjii!e e(ubrov"ani jesu li Srvaticg koja se pojavila 189>, navodi kako se pomenuti anonima! bavi "akav&tinom kao domi!ilnim govorom (ubrov"ana starijih genera!ija. e(ubrovnikg osporava te navode i sve ostale koji su pretendovali da budu njihova istina, pa kae da je "akav&tina presaena, a da je izvorni govor (ubrovnika uvijek bio &tokavski. M$agi?ev ar%ivL Q navodi se dalje d Mje sasvim o4alio taj %rvatski na staru du4rovaku knji;evnost, pak sami primjer pukog govora, #a akavskog knji;evnog vremena, i ostali i#vori potvrCuju nas u toj misli. Prvi du4rovaki umjetni)i pis)i, nai dioskuri, akavski pjesni)i 4je%u ;ivo r;i? i Giko >eneti?...L

P ko je njih uputio u taj strani na"in pisanja, kad je u (ubrovniku bio od vajkada pu"ki govor &tokavsko5ijekavski. eJvo kolen!e iz (ubrova"kog arhivag d navodi dalje list d e"akav&tina nije nigde do (ubrovnika doprla i ovaj grad od po"etka bio je &tokavski... po&to su Srbi, ma gdje bili &tokav!i, eto prave karakteristike srpstva u (ubrovniku, i (ubrov"ani su Srbi. P ima li Srvata &tokava!ac @iklo&i* kae da nema. +oliko je Srvatima bio potreban &tokavski izgovor vidje*e se po tome &to su ikavski, kajkavski i "akavski izba!ili iz svog knjievnog jezika. Srpski jezik u 2osni je jedini jezik, a .ratar Juki* d 2anjalu"anin u svom e+olug veli da 2o&nja!i ne znadu za ime hrvatsko.g e(ubrovnikg, kao i +amenarovi*, polemi&e o Srbima5katoli!ima pa veliY e+o to kae da nema Srba izvan pravoslavlja. Niko pametan, ostale vjere iz srpstva ne*e istisnuti. $ spomen srpstvu, pominju se starovjer!i, te imena brda, dolina, mjesta, porodi!a. %atijem obi"aji i no&nja srpska. stina ovu no&nju mnogi su mu&kar!i pometli, jer su mahom svi pomor!i, ali enskadija je sa"uvala prili"no narodnu srpsku no&nju. )ovelje, testamenti su *irili!om napisani. Jsim toga jo& se spominje svije*a, biva nova!, &to su srpski kalueri s brda Ptosa primali za naknadu od (ubrova"ke republike. P da je Qat #Ston' u zama&aju isto"ne Urkve potvruje Stonska eparhija, utemeljena od Sv. Save.g dalje de da jedan kraj hri&*anski, postane kr&*anskijem i obratno za srednji vijek, to je bilo lak&e nego bi bilo sad #f si! @. -. d ).' jer te dvije ispovijedi onda nije dijelilo drugo, nego obred, a &to je (ubrovnik na ovoj obali bio straa katoli"anstva, a svi krajevi dubrova"ki, malo po malo, se polatini&e #ali ne uti!ajem +aptola i Srvata, ve* Qima i -ene!ije d prim. @. -. d ).' d zato +onavljani zovu hri&*ane da su estare rukeg #starog obreda', a sebe !ijene da su enove rukeg. %a taj isti razlog zovu na&e -odokr&*e #2ogojavljenje' Stari 2oi*. )a i tada mnogi +onavljani nalau badnjake, kao i na latinski 2adnji dan. +onavljani nau"eni u staro doba imaju oenjene popove, kao eno ti po isto"nom obredu i enu nazivaju popadijom.g

+alta,ar 4ogi3i

$% 8eina srpske sudbine

Na'u+tene sr'ske ze(lje od :etine nani;e, te Bosna i 1er,egovina, nakon 'ro'asti sr'skog ,arstva, na'adaju i odnaro=uju jezuiti, franjev,i, Benja(in Kalaj, kardinal Bauer, izda+no 'o(agani 'a'insko( dr;avo( e$ meuvremenu izbrisani su stari srpski natpisi na grobovima u )opovi*ima, -ignjima, Lovornu, 2rotni!ama i drugdje. Pli ono &to je pravo, ivo srpsko obiljeje, to je krsna slava d krsno imeY Nikoljdan, @iholjdan, Lu"indan, @itrovdan, \urevdan #ne dan Sv. Jurja d prim. @. -. d ).', Srevdan, 2ijela neelja, Lazari!a #Lazareva subota', Sv. ?roji!a, )removdan, X*epandan. )a ipak i u +onavlima je i&"ezlo srpsko ime i u narodu se elje spominje. Kvo i tomu razloga. Qepublika, kad bi stekla koji kraj, odma bi nastojala da puk obrati na latinstvo, no kako su Srbi ne samo narodnost, nego i vjeru zvali srpskom, trebalo je to prekinuti, jer je nastupilo drugo vjerovanje koje nije srpsko.g e(ubrovnikg polemi&u*i dalje sa bezimenim skribomanom veli Q MPoto je 4jelodano doka#ano da plemensko i politiko %rvatstvo u srpskijem #emljama od Eetine ili -eretve put juga nije nego sanjarija i i#miljotina i poto po tome nema imenu %rvatskomu u reenijem #emljama vidnoga traga ni u puku, ni u knji#i, a poto narodni na#iv srpski ise#ao je i# du4rovake o4lasti ise#om srpske vjere, kako se na#vao je#ik i koje mu je sad imeR Sad puk svoj je#ik #ove naki #$ 2oki se i danas odnaroeni podrepa&i slue tim eu.emizmom d prim. @. -. d ).'. Pomenuti skri4oman, ipak je kao to se vidi osjetio da nije sve isto, ali je ipak onom knji;i)om pregao osvojit u4rovnik i njegovu okolinu #a %rvatstvo. -ije udo da i#a njega o 3unduli?evoj slavi u u4rovniku je stiglo politiara i# Sagre4a koji su ka#ali da su doli osvojit i otet u4rovnik. Ptimlje se i osvaja samo ono to se nema, i to je tuCeL d zaklju"uje list. +ona"no, -altazar 2ogi&i*, o!jenjuju*i knjii!u anonim!a, kaeY M"alja mu pri#nati da je vrlo vjet u i#vrtanju istineD ta je knjiga jako pogi4eljna u rukama jednog ne#nali)e, jer u njoj ne?e na?i nego istinu umjetniki i#vrnutu.L %apu&tene srpske zemlje od Uetine nanie, te 2osna i Ser!egovina, nakon propasti srpskog !arstva, napadaju i odnarouju jezuiti, .ranjev!i, 2enjamin +alaj, kardinal 2auer, izda&no pomagani papinskom dravom.

No, pored opasnog jezuitizma, srpski episkop Ste.an Ljubibrati*, vrlo obrazovani i uporni za&titnik pravovjernih hri&*ana kroz (alma!iju, uspijeva i&"upati Srpsku pravoslavnu !rkvu ispod biskupskog iga i torture. $ tome je imao prili"nu pre*utnu podr&ku Plvizija @o*eniga, generalnog providura (alma!ije, "ije je sjedi&te bilo u %adru. No, njegovu aktivnost prati budno oko nadbiskupa %majevi*a, "iji su pre!i porijeklom iz +atunske nahije. ?aj uporni srpski mrzitelj nosao je svoju biskupsku, te zatim nadbiskupsku katedru od +otora, 2ara do %adra. $plivi&e Marko ;ar kod pape i mleta"kog duda da se opasni &izmatik skloni iz (alma!ije. napokon u tome uspijeva. Ste.an Ljubibrati*, ne*ak vladike Savatija, biva protjeran iz svoje episkopije. Srpski ivalj kroz (alma!iju i (ubrova"ku republiku se postepeno tanji bez za&tite svoje drave, ali u 2oki, taj pro!es ni izdaleka nije bio tako izraen, jer je 2oka po broju pravoslavnih bogomolja, uvijek bila u ogromnoj prednosti. P i srpski ivalj bio je u ozbiljnoj prevagi, "ak i onda kada su se strane vojske pripremale za ratne

(arodna ,astava jedinjenih /rvata i .r!a

opera!ije na Ser!egovinu i Urnu Noru. )a i tada, a prema austro5ugarskim redovnim popisima, Srbi "ine >[H do H[I ukupnog stanovni&tva 2oke. S druge strane, znatan broj Srba katolika, ustajao je kad im se god pruila prilika, da pomene svoju slavnu istoriju, ako ni&ta drugo, a ono da epukg ne pogubi svoje korijene. Na tom prav!u je i dru&tvo eSrvatski i srpski narodni domg, osnovano 1946. godine u Uavtatu, koje je na&lo da dru&tvena zastava treba da bude srpska pa hrvatska na jednom koplju. eSvrha (ru&tva je prosvjeta narodna, a sastoji se u buenju narodne svijesti plemena hrvatskoga i srpskoga.g (ru&tvena gesla suY

M5) $edini neprijatelj Q ne#nanjeD $edino sredstvo Q lju4avD $edina svr%a Q slo4oda. 2) 8rat je mio, 4io 2rvat, Sr4in 4io. :) 8alkan 8alkan)ima.L Srbi katoli!i, ma gdje se nalazili, rano su osjetili svu teinu srpske sudbine uzrokovane razurom helenizma, a zatim podjelom velikog !arstva, gdje je papinska drava rastakala pravoslavlje, jer je bila i jeste drava u dravi. )reko te mo*ne ovozemaljske tvorevine, rimska drava je i dalje nastavila da postoji. No, gle apsurda. (ok smo bili pod tuinskom zastavom, katoli!i su vi&e njegovali svoja stara, srpska ishodi&ta, ali kad dopado&e kaptolskog .iliobue5a bivaju pritjerivani na izja&njavanje kao Srvati. (akle, katolik d Srvat, bio on Srbin, Qoman, talijan ili Nrk. ?i ljudi bivaju silom odvajani od apostolskih vremena po&tovanja (uha Svetoga. P za njegovo zadobijanje, kae Sv. Sera.im Sarovski nisu dovoljne samo posti, molitve i darovi siromasima, jer ni jedno dobro djelo ne donosi plodove (uha Svetoga, ako nije u"injeno iz ljubavi prema Sristu. Nospod kaeY e+o sa mnom ne sabira d rasipag. ?i na&i Srbi katoli!i postepeno podlijeu papinskoj zemaljskoj dravi, koja predvodi zapadnu hedonisti"ku !iviliza!iju, &to ubrzano zida evavilonsku graevinug i jedan milenijski jezik d engleski, smje&ten u titrave ekrane op&teg sljepila. Sila ih i strah za budu*nost goni da se sve vi&e odri"u svojih predaka.

.r%ski manastir /ilandar na .vetoj 1ori Atonskoj

&% No2 otadbine

Sr'ski na,ionalni 'rostor se intenzivno su;ava &ekada je on bio daleko od boke+ki6 (e=a, a vidjeli s(o kako je otu=en u Cal(a,iji, Krajina(a, Slavoniji i dubrovako( okru;enju I kada je to 'os're(ljeno, aktiviran je 'o' Cukljanin i farsa od Cukljanske akade(ije ) sekundira 'oodavno 7Kongrega,ija za 'ro'agandu vjere8, koju vodi don Branko Nbutega i njegovi doglavni,i iz Kotora, oko bisku'ije i konzulata, te 7Boke+ka (ornari,a8 -eliki ruski literata (ostojevski, polemi&u*i sa svojim savremenikom, .ilozo.om Nradovskim, veli da Mpravoslavni narodi od Sapadne Tvrope #"itajY zapadnog svijeta', imaju to nauiti u )ivili#a)ijskim dostignu?ima, ali u prosve?ivanju, od nji% se nema to nauiti. Pravoslavni narodi su prosve?eni samim tim to su pro;eti

du%ovnom svetlo?u, koja o#aruje duu i prosve?uje sr)e. (pu?uje um kuda vodi pravi put. Na& narod d uzvikuje _jodor @ihailovi Q je prosve?en time to je primio %ri?anstvo i njegovo nepatvoreno Q apostolsko uenje. +u on od #apadni% jeretika nema to uiti. -a #apadu nema %ri?anstva, jer kapitali#am prela#i u idolopoklonstvo, a protestanti#am gra4i atei#mu, kole4ljivoj nau)i o moralu. Ako .usija napusti %ri?anstvo ona ?e nestatiK Gto vredi podi?i ustanovu i na njoj napisatiU li4erte1egalite1*raternite, mora?ete dovesti i etvrtuL d kae on egzaltirano Nradovskom d o la mort, pa *e bra*a po"eti sje"u glava, da bi preko graanskog dru&tva, a mi dodajemo eljudskih pravag i globalnog dru&tva, ostvarili svjetsko bratstvo. %aista, ima li se &to dodati ovim proro"anskim mislima velikog pjesnika ljudske du&e. Jedino &to nam preostaje je udaljavanje od katoli"ke moderne inkvizi!ije personi.ikovane u papi nao bojem izaslaniku na zemlji i .amozne edamnatio memoriaeg koja nam se name*e od hrvatstva i +aptola. Pko se prihvatimo (ostojevskog i njegovih istina, otkri*emo vrlo brzo svu provaliju koja nam se stolje*ima name*e po"ev od ?omasa ?orkvemade, zloglasnog jevrejina5katolika u &panskoj inkvizi!iji, "etvrtog krsta&kog rata pod vostvom starog slijep!a Knrika (andola d mleta"kog duda, koji razaraju*i najljep&i grad na svijetu uzvikuje esvojimg _ran!uzima5krsta&imaY M-e dajte <onstantinopolj)ima da sa so4om ponesu ni no? otad;4ineL. )ropast +onstantinopolja, mnogo kasnije, evidiog je povratnik istinskom Sristu, &panski ratnik don Jorge Queda el Sabio, u mona&tvu @anuil, klanjaju*i se pred ikonom (amaskinove ?rojeru"i!e u SilandaruY eNiotkud, iz nebuha, nad glavom spu&talo se lelujaju*i bijelo desetohiljadito pero iz skitskog pla&ta, zagubljeno kod propasti Qomejskog !arstva. Urnoriza! zgrabi relikviju te njom prvi put upisa svoje mona&ko ime na margini "aslov!a #brevijara' koji je po"ivao na nalonji pred ?rojeru"i!om. Pli to "udotvorno pero je i dalje, skoro samo, pisalo, nastavljaju*i zapo"eto kazivanje nepoznatog hroni"ara !ara ?eodora Laskarisa... Stara slijepa orlu&ina Knriko (andolo, vikao je krsta&imaY eNeka vam je jedna ruka zauzeta palei, a druga razuromg. Jganj je saiao najljep&i grad na svijetu d dopisivao je povjesni!u monah, a ruka mu je podrhtavala... tamo na hipodromu, poprsja vladara mazali su kamiljom balegom, a monasi vezani puzali su "etvorono&ke... Ljutiti slijepa! ogrnut krvavim hermelinom, traio je izgubljena znamenja iz "udotvornog skitskog pla&ta, kojih su se dokopale bugarske uhode. )ero je ve* popunjavalo "etvrtu marginu "aslov!a. )redajte pera, skotovi .ran!uski, zar vam nije premnogo palei. )la&t nije !eo. $zmite sve, ali mi predajte proro"ka pera, koja imao!a brane od smrti. -ojni!i nisu slu&ali duda d kazivao je Sonijat Nepoznati, ve* su hitali kupatilima, ne bi li sprali krvavi pir sa umornih tjelesa. %a njima je bauljao poznati evitezg od Sen5 Jmera, odri"u*i se vite&tva i svih .ran!uskih vezag. #Jdlomak iz romana eJaredg @. -. d ).'.

P &to je donijelo novo vrijeme, predvoeno papom -ojtilom i zapadnom lihvarskom interna!ionalomc Kto, pokoravaju "itav svijet, a Srbe izgone sa svojih ognji&ta papinski juri&ni!i ne dozvoljavaju*i im, ne da ponesu eno* otadbineg, ve* preklani egledajug svojim iskopanim o"ima u nebo. Srpski nevoljni osta!i ostataka, u nekada&njim svojim na!ionalnim prostorima ne smiju ni disati, a kamo li da pred svijetom iznesu sva svoja stradanija kroz vjekove. (a prebroje rtve u ratovima i mirovima. (a pokau kako su njihova ebra*ag svojim najnovijim poduhvatima po"eli emutiti pulentug jo& tamo 19R1. godine. Jd tada su krenuli progoni i paljevine srpskih imanja po Slavoniji, (alma!iji i +osovu i @etohiji. Srpski na!ionalni prostor se intenzivno suava. Nekada je on bio daleko od boke&kih mea, a vidjeli smo kako je otuen u (alma!iji, +rajinama, Slavoniji i dubrova"kom okruenju. kada je to pospremljeno, aktiviran je pop (ukljanin i .arsa od (ukljanske akademije. P sekundira poodavno e+ongrega!ija za propagandu vjereg, koju vodi (on 2ranko %butega i njegovi doglavni!i iz +otora, te e2oke&ka mornari!ag. $ goste im se odoma*ila i Srvatska televizija, sa svojim juri&nim programom kako je 2oka ezaljev hrvatskih sveta!ag, i da esvaki kamen boke&ki, govori hrvatskig. J tempora, o moresf J, Srbi katoli!if Pko je u 2oki bilo katolika, to nisu bili Srvati, ve* Qomani, -ene!ijan!i d talijani. P rijetki boke&ki starosjedio!i d Srbi, &ljegli sa susjednih brda, primili su katoli"ku vjeru iz potrebe i zaposlenja, ali se za dugo nisu odri!ali svoje mati"ne na!ije. Sve!i, koje gospoda na!ionalni Srvati nazivaju ehrvatskimg, to nisu, po"ev od Sv. ?ri.ona, koji je ovamo prispio sa istoka u osvit 14. vijeka, i po "emu bi on bio latinski sveta!, da nije po oltaruf #si!.'. Jstali katoli"ki svetitelji, Sv. Jzana +otorska i Sv. Leopold @andi*, opet su srpskog porijekla. (on Niko Lukovi* veliY M8la;ena P#ana <otorska roCena je 57H: Q selo .ele#i Q Bjeanska na%ija, o4ani)a, od srpski% roditeljaL. P Sveti Leopold @andi* poti"e iz siroma&ne kamenske porodi!e sa mnogo dje!e. 2ilo je i drugih, vrlo poznatih Srba5 katolika iz 2oke, kao &to su bra*a %majevi*i, @artinovi*i i drugi. samo se nadbiskup -i!ko %majevi* izdvaja od ostalih po dubokoj mrnji prema svom narodu.

?ibro ot 1erblja
Na 1750 = godine jese! j"nija o#isanije it"lja$ ot jesta %er&lja
*riredio dr Goran Ko(ar
Internet izdanje zvr&ni produ!ent i pokrovitelj ?ehnologije, izdava&tvo i agen!ija Janus 2eograd, H4. novembar >441. Ita('ano izdanje Libro ot Nerblja zdava"Y +) TNikola )a&i*T Suizdava"Y TSrpsko vije*e 2oke kotorskeT

)rodu!ent i odgovorni urednikY %oran Ste.anovi* Likovno oblikovanjeY @arinko Lugonja (igitaliza!ija tekstualnog i likovnog materijalaY Nenad )etrovi* +orekturaY Sa&a Xekari*

>444. $rednikY @iodrag +. Skuli* )rireiva"Y (r Noran M. +omar $nos tekstaY vana @ilojevi* )riprema &tampeY @ilan ?ani* XtampaY S. Simi*, 2eograd

U ) 5 +atalogiza!ija u publika!iji Narodna biblioteka Srbije. 2eograd 9>9.IH #69R.13' T1RI4T SP@PQ\ j, +iril #gre&ka 5 napomena )rojekat Qastko' Libro ot Nerblja Y na 1RI4 p godine mjese!a junija opisanije "ituljah ot mjesta Nerblja [ +iril Samari* ^ #priredio i preveo Noran M. +omar'. 5 2eograd Y TNikola )a&i*T ^ +otor Y Srpsko vije*e 2oke kotorske, >444 #2eograd Y TS. Simi*T'. 5 9R str. Y .aks.^ >R !m $por. tekst na srp. i starosl. jeziku. 5 ?ira I44 a' $mrli 5 Nrbalj 5 1RI4 5 )opisi (p8IR8I144

-r 1oran *omar= +red#ovor

Nrbalj je mala srpska zemlja u sred 2oke +otorske "ija se srednjovekovna istorija skriva u tmini koju nanije&e ratovi, bune i pusto&enja, u jednoj eksponiranoj ta"ki, sasvim legendarnoj, a to bija&e predanje o gradu Nrispuliju koji uni&ti&e Pgarjani. 2ija&e to uni&tenje negdje u 1 - stolje*u. )oslije, njegove se .amilije raseli&e po udolini Nrbaljskoga polja. Zetiri su znamenite grbaljske kneine sa prva!ima Lazarevi*ima, 2ojkovi*ima, Ljubanovi*ima i ?ujkovi*ima. Stare srpske TkomunitadiT tako su bile sastavljene od bratstveni"kih 5 rodovskih agregata "ije su replike vidljive i u doba koje karakteri&e sa"uvanost arhivske grae, ali "ija se istorijska ishodi&ta otkrivaju u zapretenim vremenima ranog srednjeg vijeka. Jvaj model politi"kog strukturisanja staroboke&kog dru&tva nalazimo i u starim rimokatoli"kim op&tinama #)erast i njegove kazade', govore*i u prilog zajedni"kim etni"kim ishodi&tima obadvije kon.esije u 2oki +otorskoj. Jgroman je zna"aj ovih starih knjiga za srpsku narodnu istoriju i, posebno, istoriju srpske pravoslavne !rkve. @oe se tvrditi da su na&i pomeni!i, ovako briljivo "uvani

i dopunjivani, kakvi su nesumnjivo savinski, isklju"iva spona sa ina"e, zaboravljenim imenima jednog iznenauju*e velikog broja sve&tenika i kaluera na&e !rkve. @oda je prvo &to impresionira u "ituljama grbaljskih .amilija okupljenih u ovome pomeniku, broj sve&tenika koji je u njihovom u"e&*u u zastupljenim .amilijama jako veliki. Naro"ito iz ugla posmatra"a dana&njeg "ovjeka i vremena. )omenik grbaljski je interesantan i zbog toga &to Nrbalj, kao predio, nije trpio od snanijih .luktua!ija i migratornih izmjena sastava svojega stanovni&tva, odnosno, njegov je starinski spoj veoma snaan i vidljiv i u na&em vremenu. Nrbaljski pomenik je u manastiru Savina nastala i sa"uvana arhivska knjiga koja obuhvata "itulje znatnog broja grbaljskih .amilija i rodova. Sve su to srpsko 5 pravoslavne .amilije. Zitulje su u Savinu pohranjivane tokom druge polovi!e 1vijeka. Svetouspenski manastir Savina bija&e u to doba u velikom obnoviteljskom i graevinskom zamahu tokom kojega je podignuta velika !rkva. 2a& tada su i nastale ili pohranjene ove "itulje da bi ih paljivi savinski kalueri sakupili i u koni povez uvezali. Ja sam uvjeren da su sve ove .amilije zapravo priloni!i kod gradnje velike savinske !rkve. )omenik obuhvata sljede*e .amilije koje se pominju u njihovim naseljima i mi *emo imena naselja dati onako kako su napisana u samoj knjizi. Qizni*i 5 ?rst, ?ujkovi*i 5 Sutvara. (ub^ -uk&i*i 5 Sutvara, @a"i*i 5 (ub, Jankovi*i 5 ?ujkovi*i, 2ukili!e 5 ?ujkovi*i, 2rajevi*i 5 )elinovo, (onkovi*i 5 Xi&i*i, Xo.rani 5 Xi&i*i, Pntovi*i 5 Xi&i*i, Ljubanovi*i 5 )rijerade, @ezalini 5 @ezalini, 2ogeti*i 5 Norovi*i, Le"i*i 5 Norovi*i, @iovi*i 5 Lastva. -ukadinovi*i 5 Lastva, 2au!i 5 )odlastva, 2ojkovi*i 5 (oli, -i&njevo, Nlavati, 2jelo&evi*i, ?up"evi*i 5 -i&njevo, )opovi*i 5 %agorom, (oljani!e 5 ?urija, Slav"evi*i 5 2jelo&evi*i, Lazarevi*i 5 Lazarevi*i, Nlavati"i*i, %ekljevi*i 5 Nlavati"i*i, )arapide 5 Nlavati"i*i, Xtilete 5 Lje&evi*i, @aro&i 5 Lje&evi*i, -erstav"evi*i 5 Lje&evi*i, +a&telani 5 @ira! i Qadoni*i 5 bez odreenja mjesta. Uijela knjiga je ispisana starom *irili!om, uredno i "itko. $ !ijelini je dobro o"uvana. (imenzije originalnih kori!a suY 19 h 1I.I !m. +njiga broji 1>R paginiranih strana, od kojih je II ispisano starom *irili!om, kaligra.ski.

'i&ro ot %er&lja
3a @AB9 C #odine mjese!a junija opisanije ituljah ot mjesta 1erblja #naknadni potpis' +iril Samari*

1223P Litulja Hovi,e Aizni@a

iz ?rije&*a usop&ih Ste.ana, Jovana, Pleksija, (imitrija,

(amjana, )etra, Stojana, Neorgija, Laza, @ihaila, Navrila, Stanu, Stoju, Pneliju, ?omaniju, Pni!u, Pnastasiju, Je.imiju, @ariju, (espinju, @ariju, Stanu^ obe&ta se davati na svako godi&te po jedan talijer^

Kne;ina Kneza &ika <ujkovi@a

Sutvara Zitulja Nospodina +neza Nika ?ujkovi*a Jovana, @arka, @ilo&a, Jova, Stanka, -uka, Stijepa, Jova, @artina, Jova, \ura, Laza, Stanu, +atu, Stanu, Pnu, @aru, Janu, @aru, Nika, Janu, @aru, Janu, @aru, Janu, @ili!u, -ojina, @ili!u, @aru, @ili!u, +atu, @aru, Stanu, @aru, Nika. Jova, \ura, Stanu, @aru, Laza. @arka, \ura, Nika, Stanu, @ili!u @arka, Janu, -ojina, @aru, )era, Nika. +atu, Janu, -ojina, +atu, Nika, va, +atu Nika. @arka, Stijepa, )etra, @ili!u Savi!u, -ojina, +rsta, Stanka, Nordanu. Sutvara Zitulja +neza Qada -uk&i*a Qada, Nik!a, -uka, 2oa. Stjepa, Nika, @onahiju, Jelisavetu, (a.inu, Stanu, +atu, Stanu, Jovanu Selo Cub 122$P avgusta Q4Q Zitulja Qada Stjepova @a"p i*a i kneza Stani&e ?ujkovi*a Stani&u, @iliju, Janu, Stanu, )era, Qada, Stijepa, Jovana, Nika, Stanka, \ura, Stjepa, )era, Jovanu , Pnup &u, @ili!u, Stanu, @ip li!u, Janu , Stanu, @ili!u, \ura,

Stjepa, Jova, Qada, @arka, Stanka, Stanu, +atu, Jova, +atu, Qada, @aru, @arka, )era, Stanu Selo Sutvara Zitulja Pndrije ?ujkovi*a &to je reditao sa svojom enom Janom od plemena )eri*a usop&ih Jova )era @ilo&a )avla Nika Pndriju \ura Jova \ura Laza @aru Stanu @aru Stanu Jovanu Pnu 1209: Sutvara Zitulja Stijepa -ukova -uk&i*a $sop&ih Stijepa Jovana Stanoja -uka Stijepa Jova vana vana Ljiljanu Jovanu Jovanu Ljiljanu @aru vanu -uka Jelu Stanu Nika Jrli*a -uka -uka -uka )era )era Jelu )era @arka Pnu Janu Stanu Qada @aru Stanu Janu Pnu Stanu Pnu Stanoja \ura Qada @andu va Pnu +atu @aru @arka Stanu @aru \ura Stijepa Jova Jova (ap .inu @aru Stanu @aru )era Nika (ap .inu -uka Stoja Nordanu Pnu Jovanu Stanu va vanu Selo <ujkovi@i Zitulja -uka \urova Jankop vi*a liju Janka Qada Nik!a Jereja Qada @aru Nika Stijepa Janu Nika Jelu Jova -uka )era Nika Stanip &u Jova @andu @aru Quu Qada Janu +omnep nu \ura Nika Janu -ujap "u Stanu -uka )era Qada 2o&ka -latka )era Stanu Savu Stanu va Stanu Janu )era va Janu )era \ura Stanka Qada @andu @aru Quu Janu +omnenu Janu -uja"u Stanu va Janu Stanu )era Qada

-uka @arka Selo <ujkovi@i Zitulja Qada 2ukili!e @onaha Janu Stanu Qada \ura (a.inu Qa.aila @arka )era )era Stijepa Janu Stanu Janu +atu \ura va vanu Stanu Pnu -ojina Stanka @aru Janu (a.inu Nika vanu vanu Stanu -uka (a.inu -uka Jova Nika @iha -ojina @arka \ura Janu va Stijepa vanu Savi!u liju (a.inu Nika -uka Stanu @aru +ersta )era -uka Jova Stanu @ilo&a -uka (a.inu Nika -asa Jovanu +ersta Janu va @ilo&a +atu Pnu Stanu -uku \ura @ateja \ura Pnu Janu Pnu Stanu Selo <ujkovi@i Zitulja Nika sina +neza )era @onaha )etra @onaha @ap ksima monahiju @elentiju Jeromonaha (anila Jova Luku Jelu Stanu Pndriju +atu \ura -idnu Stojap nu )etri*a @onahiju Pnastasiju )eju Stanu -uka @arka Selo *elinovo Zitulja va @arkova 2rajep vi*a @arka Jovana )etka @ilo&a S*ep!a Uvijetka

-uka \ura -uka 2oa \ura @argita Pnu&u Stanu Janu Stanu @aru )era Jelu @itrap nu Nika Jovana vana *elinovo Zitulja )era -uki*a @onaha -ikentija @onahiju Jelisavetu \ura Nika +rsta 2oa Luku 2oa Luku Jelu @andu +atu Jova )era @arka va -uka Pndriju Jovana )era @aru +atu -asa *elinovo Zitulja va \uki*a -ojina Nika \ura @andu @aru Janu vanu va Nika -ojina \ura Janu @onaha -i*enp tija va \ura )era @ap rka Nika \ura Stijepa Luku )era -uka Stanu -uka vanu Pnu Jovanu Stanu *elinovo Zitulja \ura Qadanovi*a \ura Qada Nika -uka Nika )era Jova @arka Stijepa Pnu @onahiju Pnu Janu +atu Janu @arka Pnu Stanu Jova 2oa @ihajla *elinovo Zitulja va Ljepovi*a Jereja -uka Stijep!a vana -uka Janu Qada Stijepa @ilo&a @arka Qada -uka va \ura Jovana +atu Janu +atu Janu Jovanu Stanu +omnenu 2oa @aru va Stanu Pnu&u Stijepa Janu @ili!u Janu va Stijepa

liju @arka Stanka @andu va Janu Janu vanu @ili!u Stap nka Qada @itra @andu +atu Jovanu Stanu vanu Nika Spap soja +atu @arka Nika Ii+i@i Zitulja @irka (onkovi*a @itra Stani&u @arka Nika )era va -uka Jelu @aru Stanu +atu -ojina Janu @andu Ii+i@i Zitulja popa )era Xo.rana Jeromonaha -isariona @arka @onahiju @ariju Nika @ip haila Nika Stijepa vanu +atu \ura -uksap na va )e&a monaha @ip tro.ana )era @arka Qada Pnu 2oa @andu @aru Stanu Uvijetu prezvip tera Stijepa -asa Stijep pa Stanu -uka Stijepa Kne;ina ?jubanovi@a *rijerade Zitulja gospodina +neza @arka Ljup banovi*a ivu&"ih @arka Nika +omnenu vanu Janu Stanu Nordanu Ljiljap nu @andu Nika \ura Jova va Jovanu usop&ih @arka S*ep!a @andu @ilo&a Janu monahiju @artu Qada @aru Jelu vanu Stanu +atu Laza \ura )era -uka @aru Nika @aru Laza \ura @aru @aru Nika Pnastaziju Lazara -uka \ura @ariju @aru Pnu&u

@aru @ariju Pndreja Pndra So v semi doma&nimi vanu Nika \ura 1294 Litulja Iva Aadoni@a usop&ih )era Nika Qada Stijepa Jova Nika Stanka Qada Uvijetu +atu Jovanu Pndriju Jovanu -uka Jovanu +atu Janu Stanu @aru Stanu Stanu Pnu Qada va (a.inu Nika Jovu @aru Brate+i@i Zitulja Qada i (raga @ilo&eva ivu&"ih -uka Qada (raga Nika Jovanu Nika @ilo&a Stijepa usop&ih -ukotu -uka Qada @ilo&a )rezvitera (ragi*a (raga @arka (raga -uk!a Jova -uka @iliju Stijepa Jova Janu Stanu +atu Ljiljanu (a.inu @aru +omnenu Pnep liju -u"etu )avu rinu vanu Qada vanu Jovanu Jovanu -uka 2oa Stanu @ili!u @aru Janu (mitra -uka -uka Jova (amjana Jova Nika 9ezalini Zitulja popa Nika i \ura @ep zalina Jeromonaha Nikodima )rep zvitera @arka )era Pnu -ojina -uka @itra @andu monahiju Janu Jovanu Nika @arka jerap nu va Qada Stanu Nika Jovanu Nika monap hiju Stanu Qada Pnu Stanu )era @aru Janu -uka @ilo&a va Pnu Stanu \ura Janu Stanu

Qada Stanu @ilo&a -uka Quu -uka @are \ura Nika Jova \ura Jelu vana \ura @andu vanu )era Janu -uka Jelu liju Qada Nikolu Stanu Nikolu \ura Stoju Pndrijanu Janu @arka vanu Sava Qada @ilo&a @andu liju -ojina @aru Gorovi@i 1221 Zitulja \ukana 2ogeti*a ivu&"ih Jeromonaha Nikanora Jovana Neorgija @arka Jakova -ukolaja Stanu Pnu @ariju Jovanu usop&ih Jovana Neorgija -ukolaja 2ogetu vana Neorgija @ihaila -ukolaja @arka liju +ap tarinu @ili!u @andu Janu Stanu vana Nikolaja Stijepa @arka Qada Jova @ilo&a Pndrijanu Stanoja Jova Stanu Jakova @ili!u Selo *odko'jelo( Zitulja Nika -ukova usop&ih @arka Qada -uka Qada -uka @arka Jova Qada Jova @arka Jova ?omnu Stanu Pnu Quu Stanu Quu Stanu Gorovi@i Zitulja Jovana @arkova Le"i*a Stijepa liju @arka Stanu Janu Pnu (a.inu Jova @arka Nika Stanu 2rata Jova Qada va @andu Stanu va Jovanu Naran"u ?astva Zitulja Lija Qadova @iop

vi*a @ihaila -uka Stanka Luku @onahiju Janu @ili!u Janu -uka @ara Nika Stap nka Uvijetu Janu -uka Stijepa @aru Jovana @ara Stanu Janu @ili!u Pnu&u Stanu -uju Stanka \ura @iha ?astva Zitulja Nika -ukadinovi*a Stanka Nika -uka&ina Nika -ukelu \ikana )rezvitera -ukoja Qada Nika Pndra Nikolu Pnu -uknu +atu @aru vanu @aru vanu Ljiljanu Stanka 1220 *odlastva Zitulja Stanka Stijepova i Nika Stijepova 2auka usop&ih Stijepa Stanka Stijepana @ihata )era Nika Janka @arka Luku @arka Jova -ula )era Jova +omnenu -uja"u Pnu @andu +atu @arka Jova +atu \ura @aru Qai"a Stanoja Jovana Jovanu -asa -ula Pnu @arka @aru @andu @ihata Stanu Stanu Pnu Stanu @aru Stanu Svinji+ta Zitulja va )opova Jova Ljup banovi*a @onaha )etronija +atu Jereja Ste.ana Qada @aru +atu @onahiju @artu \ura -ojina \ura )era Nika Laza )avu Nika @ili!u vanu Jelu Qeko&e davati po dvadeset i pet litarah &eni!e svaki

Kne;ina Bojkovi@a Coli Zitulja Nospodina +neza -ojina 2ojp kovi*a @arka Jova -uka va \ura -uka @aru Janu Pnu @andu va -ojina 2ojkovi*a ivu&"ih -ojina @arka va Stanu @aru Janu +atu Coli Zitulja Nospodina va 2ojkovi*a i njegova sinov!a @arka va -uka @arka Jova -uka \ura @aru Janu Pnu @andu va va 2ojkovi*a ivih -ojina @arka va Stanu @aru Janu Stanu +atu @aru @andu Bi+njevo Zitulja \ura Qadova 2ojkovi*a Qada Laza Nika @arka (a.inu Jelu Stijepa \ura Stijepa Janu Nika Jova @arka Bi+njevo Zitulja +neza Stijepa -ukop va 2ojkovi*a va -uka Janu @andu @ap ru @arka va Qai"a @ara @arka Jova Bi+njevo Zitulja \ura 2rojanova ?upp "evi*a \ura Jova @arka Janu @andu Nika )era va 2rojana Nagoro(

Zitulja Nika )opova i popa -ojina )rezvitera -ojina prep zvitera \ura Nika \ura @arka Qada Stanka )era Stijepa Laza monahiju Qistanu +atu @andu Pnu Stanu @andu Janu Stanu @andu Jovanu Neran"u vanu Ljiljanu va @ip li!u Pnu Jova Stanu Jovanu Jova vanu Stanu Stanu @ili!u Stanu -uka Sava )era Stanu Nika +atu Pnu vana @ili!u Stanu @ili!u jeromonaha -asilija monahiju Jelisavetu Pnu vanu +atu Jovanu Janu Nika Nika @arka )rez. -ojina )rez. -uka @arka \ura Stanu Nagoro( Zitulja gospodina popa \ura )op povi*a )rezvitera Qada jeromop naha -asilija prezvitera Nikolu jeromonaha Nikop dima jeromonaha )etronija prezvitera Stijepa monap hiju Jelisavetu Nika monaha -asilija )era Jova +ersta monahiju Qistinju Pndriju Nika Qap da Nika -ula Jovana prezvitera \orija Qada )era monahiju Qistinju @andu +atu @andu +ap tu @andu +ersta +atu Nika @itra )era Jovanu Stanu Jovanu +atu Jovanu )rez. -ojina Nika prez. -uka @arka )era Stanka @ili!u Pndriju +ersta Nika Pndriju va Jovanu @aru Jovanu +atu <urija Zitulja -ojina sina Nika (op

ljani!e @onaha Qa.aila monaha Ste.ana monahiju Pnastap siju \ura Nika va Jovap nu va )ijera Stijepa @aru \ura @aru Jovanu @andu Glavati Zitulja va 2ojkovi*a Nika \ura Janu Stanu )era 2atri*a )era Pnu Stijepa -ojina @arka \ura Nika Stanu Jovanu +atu @ili!u Janu @aru @andu Stanu Qada @ilo&a vanu @ilo&a va vanu 122$ Glavati Zitulja @itra i \ura 2ojkovi*a Jova -ojina (a.inu Qada -uka monaha \orija Stanu Pnu Stanka Pnu Uvijetu Janu @arka Janu Stijepa )era -uka 2atri*a Nika \ura @arka Stanka @andu Stanu @aru Jovanu @andu +atu @andu \ura @itra (a.inu Jova @andu Bjelo+evi@i Zitulja \ura i -ojina Qadova 2ojkovi*a (amijana -ula Qada monaha Qa.aila vanu Stanu vanu prezvitera @ilo&a Savu @ilo&a Nika @arka @aru Stanu Qada Jovanu @ihajla @andu +omnenu )era +ersta Qada Stanu -ojina Uvijetu -ojina Stanka va -ojina @ilop &a @ila va \ura

\ura @ilo&a Nika +atu liju +atu Jovanu Stanu Nika +atu +atu +atu Nika Bjelo+evi@i Zitulja Qada i \ura -ukop va Slav"evi*a 2oa Nika -uka Stijepa Jova Stanka Stanu )era @ili!u @arijanu Pnu \ura @ili!u (a.inu Nika \ura Nika Jovana Janu Janu Kovai Zitulja Qada i -ojina (oljani!e va -uka monahiju @arp tu monaha Qa.aila )era Nika @aru monap hiju Jekaterinu -ojina va @aru va va vanu vanu Qada -ojip na Stanka )era Nika Laza Janu Pnu Jelu Jova vanu Qada -uka jeromonaha @aksima Kne;ina ?azarevi@i Zitulja gospodina kneza )era Lazarevi*a Nika Jovanu -ojina Jova )etra -ojina Jova Jovanu monahiju Pnastasiju Pnu Stanu )etra -ojina monahiju Pnu Glavatii@i 1204 Zitulja -uka %ekljevi*a usop&ih Nika -ula prezvitera Qada prezvitera Stijepa )etra Stap ni&u Nika @arka @arka Jova @arka Stanu +atu @aru Nordanu -uka Stanka -uka Janu vanu

Glavatii@i Zitulja gospodina _ilipa Jovap na Lazarevi*a Nika Jova -ojina prezvitera vana -uka +atu -ojina monahiju Janu @aru @aru Glavatii@i Zitulja gospodina Laza )etrova Lazarevi*a i njegove bra*e \ura Nika prezvitera vap na prezvitera Nika Pnu Jova Stanka va Jelu va @aru Janu Pnu monahiju Pnu +atu Pnu Laza -ojina )etra -ojina Laza -uka (a.inu Pnu Jova Stanka Nika Janu Jovanu +atu Pndrijap nu +atu Stanu Pnu )etra _ilipa @andu Jovanu prez. @arka Pnu Pndrijanu Qada Glavatii@i Zitulja -uka vova )arap pida usop&ih -uka va Nika @andu Stanu Uvijetu Jelu Janu Stanu @aru Stanu -uka i obe*a se davati svake godine litara &eni!e >I, i suvi&e 5 > Selo Glavati@i 1205 Zitulja \ura Nikova )arapida usop&ih Jereja Neorgija Qada Qada Nika Stijepa )era Qada )era \ura Nika Nika Janu Stanu Janu Pnu Jova @andu +atu Qada Stanka Stanu _ilipa @andu @andu @aru Selo ?je+evi@i

Zitulja -uka vana Xtip leta @onaha @akarija Stijepa va +atu vanu Jova Stanu Janu va +atu Stijepa va +atu -asa Nika @ariju va Stanu vanu Janu -uka Nika -uka @aru Jovanu @aru Jovanu Stanu Janu Stanu -uka ?je+evi@i Zitulja Jova -u"etina i @arka @aro&a Qada -uka Janu -uka monaha @aksima Stanu Stijepa Stanu Nika Janu Stanu Jova Janu +atu Nika Jovanu Stanu Janu Stanu )era Pnup &u @arka ?je+evi@i Zitulja va \urova Jova @arkova -erstav"evi*a vana Nika Stanu -ukotu Jova -uk!a Savu Jovanu Pnu -uk!a Pnu&u -uja Jova vana Pni!u Sava Nika vana Pnu )etri*a jerap nu )avi*a Qada Stanu va Stijepa -uka @andu Stanu Pnu&u ?je+evi@i Zitulja -uka @aro&evi*a Jova monahiju Je.imiju monaha -asilija Nika @ap ndu -u"inu -uka +omnep nu Nika -uka Stani&u (onka Stijep!a -ukmira (mitra Stanu Pnu&u Stanu -uka Jova )etra Jelu Stanu

?je+evi@i Zitulja @arka @aro&evi*a -uka va Jelu Pnu&u Qada @andu Pleksu Stanu Pleksu Nika )era -uka Qada Stap noja @ara Janka Pnu Stanu Pnu&u @ili!u -uk!a \urana -uja"u Qada Jana Pnu Janu Jelu 9ira, Zitulja )era Jovova +a&telana -uka&ina -u"etu monap ha Nikodima monaha )ahomija Jova -u"etu \ura vana Sava vana @arka vana Stanka Jova Stanoja monahiju @eletiju +atu vanu Stanu 9ire, na Q1251: $ob&ti&e se svjatomu monastiru na Savinu mir"ani da daju na svako godi&te ob&te svi go >>4p litarah &eni!e Jovo @aru Sima Jova liju )era Nospavu Jovana 122$: (jese,a: okto(rija: +aza ljek ot mi!ine ljekar @artin, kvas p&eni"ni i s rakijom u jedno razmije&at i u"initi kako pulentu i ogrijati kako moe terpjeti i priviti ovo slui za svaku mi!inu e god izae^

%r &oran Komar

Izlaganje na promociji knjige 9:Sa(inske itulje no(ski* familija::

U 'erceg()ovome, $*! oktobra $++1! godine Zitulje sa imenima jesu pomenik neumrlih, koji su njeli po uznemirenom polju morskoga svijeta, morske pustinje velikog svijeta u sredini teolo&kog protektivnog prstena sve na&e istorije, koji je jo& uvijek "uva u svome krilu kojim okriljuje sve narode privrenike istini u Sristosu, "ije je ime saop&teno u jevanelskim "ituljama. Norska pustinja dinarskog "ovjeka i njeno nepomi"no polje uokvireno vr&nim gorama sa grobnim gomilama koje "uvaju najstarije "itulje balkanskih Srba, jer im u evropskom srednjem vijeku bijahu pridodati bezimeni likovi, u kolo uhva*eni, a )resvetom ?roji!om okriljeni. Kvropski srednji vijek obiljeio je dinarski "ovjek simboli"nim sabiranjem !jelokupnog saznanja istorijskog hoda Sredi&njeg svijeta i taj je biljeg rasprostrt po vas!ijelom 2alkanu, srpski Nenesis, kojemu jo& uvijek nismo na&li kod da ga pro"itamo i saznamo. Jva knjiga od ste*aka jeste knjiga )ostanja i ona se naprosto ne moe ispisivati na tuoj zemlji. Jna vjerovatno sakriva ime 2oije, ali i te kako razgovjetno otkriva ime Sina i (jejstva i troji"ni vrhunski znak. Jnoliko koliko smo prodrli u dubinu i razmjere "vori&ta znaka krsta, toliko smo danas sposobni doku"iti zaokruenost sistema vjerovanja u kojemu je istaknut ?vora"ki, Jbdravaju*i i -askrsavaju*i prin!ip i prije istorijske pojave Srista Spasitelja. Jn je osvetio morsku pustinju i po njoj su neumrli Srbi kupili znanje i snagu za odranje svojega naroda i nama nedostojnima pruili sliku i ispisani put za na&e narodno vaskrsenje. Srbin naime ima samo jedno narodno ime sa"uvano u imenu jedne blje&tave i sasvim nadzemne i nadzemaljske i nadsvjetske sile koja se u njegovome imenu "ita. P ono je starije od svakog najstarijeg istorijskog imena slovenskoga. Jnako kako su ste*!i i njihova slova narodne "itulje prvih Sristovih Srba, tako su i ove male "itulje njihov prvorazredni i moderni produetak u evropskom Novome vijeku jedne rastere*ene i ra.inisane Sristove nauke koja je u prvim vremenima "itulja, prvim vremenima na&ih narodnih op&tih listova na&la put do dinarskog "ovjeka da je on pronese kroz svoj tegobni i opasni ivot. Jne su, dakle, i okvir malene i sasvim saete narodne knjige )ostanja i knjige zbavljenja, one nose znakove i zna"enje tvora"ke i vaskrsavaju*e snage u starom balkanskom svijetu koji ne pamti obli"je dunavskih beo"uga koji nisu ni&ta drugo nego veoma, veoma, stari panonski i dunavski ste*!i u preovladavaju*im .ormama njihove panonske zemlje, koju obiljeava njeno glavno dobro i njego glavno obdravaju*e sredstvoY rijeka, kao &to su srednjevjekovni ste*!i na"injeni u preovladavaju*im rezantnim .ormama planinske dinarske zemlje. panonski i dinarski "ovjek nosili su u sebi nezatomljivu potrebu opona&anja zemaljskih .ormi kojima su unosili ivot i lik i u tome obli"ju sadran je djejstveni prin!ip @ilo&a @ilojevi*a u sastavu i neraskidivom okviru ?roji"nog 2oga. (akle, u sli!i osnovnog prirodnog toka gradnje preovladavaju*e predjelne .orme. Zitulja je rodoslov i prenosiva knjiga )ostanja i zbavljenja u otomanskoj presiji i perspektivi vazda&njih pomjeranja po srpskom etni"kom okviru u kojima je na& narod preivio svoj Novi vijek. Jedan narod vezan za zemlju i zavi"aj od kojega se te&ko otkidao i zato je pop Savo Naki*enovi* napisao, u "asu kada je prvi put pomenuo ove savinske "itulje, a bija&e to 1914. godine, da je "itulja sve &to je Srbin sobom nosio kada je morao pognut svoju ku*u napu&tati. Jna je bila i prenosiva !rkva i maleni grobnik i pomenik i svjetilo na putu.

Sve to u ovim "ituljama prenijeli su her!egova"ki Srbi u (ra"evi!u kada na izmaku 1R. vijeka krenu&e prema Nrahovu i Sitni!i. Jne veza&e her!egova"ki i trebinjski 1R. vijek i boke&ki i novski 18. i 19. vijek. Pli, ne veza&e nas koji jedva da znamo da je prota Savo 1914. godine, u okupiranoj 2oki, traio da se ova zbirka na&tampa i objavi. P ona u pedeset porodi!a i rodova pominje troji!u vladika, jednoga kandidata za vladiku, &estori!u arhimandrita, dvadeset jeromonaha, dvadeset i devet monaha i monahinja, &esnaest sve&tenika i jednoga akona. $koliko ovaj broj nije razlogom da vjerujemo da je ?rebinje i (ra"evi!a u 1R. i 18. vijeku rasadnik najsnanijih sve&tenika i apologeta pravoslavne Urkve, &ta bi bilo razlogomc Naj"istiji tok narodne istorije, istrajnost i snaga zemaljske i u zemlji utemeljene Urkve to je djelo ovih "istih Srba koji su stvorili temelj na kojemu mi jo& uvijek ivimo. $ &esnaest sve&teni"kih .amilija, gotovo sve "itulje otpo"inju trebinjskim i her!egova"kim jeromonasima i monasima, ali i episkopima, od savinskih i topaljskih Mivkovi*a, episkopom Ste.anom i episkopom Simeonom, a od trebesinjskih )aliku*a episkopom Pvksentijem. @eu trebesinjskim Pvramovi*ima, sa trideset sve&tenika i kaluera i &est kalueri!a u rodu, prvi je arhimandrit trebinjski Neorgije, a ostali se raahu u 2oki. ova zbirka "itulja novskih .amilija, svjedo"i vezanost Novoga i ?rebinja i ona kazuje &ta su novska ishodi&ta, jer po njoj, Novi proizilazi i stvara se u %ahumlju. Naravno, u svemu onome &to je vrijedno o &to danas moemo pokazati i iznijeti Svijetu. zmeu &esnaest elitnih rodova i .amilija koji su svi ovdje stajali u 19. vijeku "ak jedanaest vi&e ovdje ne stoji. li su izumrli ili raseljeni. sada ove "itulje postaju na&e obdravaju*e sredstvo za uzdranje i podizanje na&e dje!e jer ukoliko na& narod zadri svoj narodni dravni i !rkveni okvir, on *e svakako iznova stvoriti i svoje narodne &kole u kojima *e se pisati i "itati srpska narodna pametarni!a osloboena od okupa!ionih taloga. tada *e ovi upisani velikani govoriti o zemlji i slobodi, o zavi"ajnoj i nepromjenljivoj zemlji u kojoj umrli grade njenu nadzemaljsku otadbinu, i slobodi stoka koji je sama sloboda i koji su oni hranili i podupirali svojim ivotima. Jva imena su imena onih her!egova"kih sve&tenika i kaluera koje je na svome putu kroz ovu zemlju susreo ruski diplomata Pleksandar Nilj.erding, ali i engleski arheolog Prtur Kvans. oboji!a, iz razli"itih kultura, vjera, u jednom dravnom okviru bosanske i her!egova"ke zemlje koju je ona ivjela u svome 19. vijeku, do&li do jednakih osnovnih pogleda na njen narod, i oboji!a, u svojim djelima, otvorili ista pitanja. @oda je ova zbirka, i ova knjiga i opomena. moda *e i ona pomo*i da se u beskraju vremena koje smo, proivjev&i svoju istoriju mi sami ispisivali, pronau i utvrde one ta"ke na kojima se gradio program zatiranja i zaboravljanja, program uni&tenja i .alsi.ikovanja. P razgledaju*i prinos i ota"esko predanje starih Srba kojemu su "itulje i op&ti listovi najviso"ija novovjekovna nadgradnja u ru!i ispruenoj da dohvati do nas sustalih i gordih, te ta"ke ne stoje daleko. (ublje u vrijeme, dalje u prostor, brodite po pustinji Sredi&njeg mora, ili putujte po tragu neumornih primorskih karavana, sve *ete ja"e osje*ati domete i snagu najja"e srpske dinarske narodne jezgre koju je Sveti Simeon podario svome najdraem sinu. sin se podigao u putu koji su ova imena bezpo"etno i bespogovorno ponavljala i ona se sama ne bi ni zapisala da se ne stvori&e prosti zapisiva"i kojima i sebe samoga pribrajam.

Novskoj dje!i ovo prepisiva"ko djel!e posve*ujem da se, kada se priberu i okrenu pogledom po zavi"ajnom okviru svoje male zemlje, sjete da se ni&ta u boanskom toku i usmjerenju ljudske istorije ne moe ljudima mijenjati, nego samo 2ogu upodobljavati. P oni su dje!a najve*ih ljudi, koliko su ljudi mogli rasti i u istoriji se ukazivati. %ato *e isklju"ivo novska dje!a podi*i svoj grad i metnuti ga u kolo gradova budu*eg vijeka. Jnoga "asa kada njegovi neroeni itelji dotaknu onaj stari boanski protektivni prsten mediteranskog svijeta po kojemu su se kretali stari Novljani u svakome djelu i svakome preduze*u, svakom mi&lju, i svakom slutnjom, ovaj *e grad iznova da nae svoje razlomljene temelje.

1ovori na promo!iji #odinjaka D(ubaki #lasnikE

*lub 5ojske Ju#oslavije .er!e#23ovi& 8F$ oktobar 899@$

@ilenko -i!oY Qije" o T%uba"kom glasnikuT (r Noran +omarY zlaganje na promo!iji prvog broja qr%uba"kog glasnikarr \ore japinY Novor na promo!iji godi&njaka h%uba"ki glasniki

'ilenko 5i!o /ije o G(ubakom #lasnikuG

(ragi Novljani, Novljani sa %uba!a i %ub"ani iz Ser!eg5Novog. (ragi prijatelji, pa odakle god bili, a svi smo sa ovog nedjeljivog komada srpske zemlje, bratski vas pozdravljam. )ozdravljam vas u ime $druenja plemena %ub!i koje je i izdava" ovog godi&njaka o kojem ve"eras govorimo. pak, rije"5dvije o tome za&to promo!ija %uba"kog glasnika u Ser!eg5Novom i u +lubu -ojske Jugoslavije d u ovom svojevrsnom hramu lijepe rije"i, umjetnosti i istinskih kulturnih de&avanja. Qazloga je vi&e, ali jedan je preovlauju*i. %ub"anima je oduvijek pogled stremio podjednako prema plavi"astoj visini (u"i*evog Leotara i izazovnom plavetnilu morske obale. ?uda su u svijet odlazili i ku*nom pragu se iz svijeta vra*ali. Na tome putu nisu ih mogle omesti ni mo*ne !arevine, tiranije i ideologije koje su uporno poku&avale da zarad svojih interesa ekonomski, vjerski i kako sve ne, izdijele ovaj prostor. ?im opakim, "esto i krvavim naumima mo*nih, na&i pre!i su d jednako 2okelji i Ser!egov!i d znala"ki odolijevali. )omagali su im vjera i spoznaja o zajedni"kom korijenu. $ostalom, nije li i glasoviti zuba"ki vojvoda Luka -ukalovi*, u"e*i pu&karski zanat u Sutorini, zajedno sa prva!ima ovoga kraja i svojim zuba"kim podvini!ima, skovao plan o dizanju her!egova"kih ustanaka, koji su, istorija kae, uzdrmali ne samo sultanove minderluke nego i onda&nju Kvropu. tako redom. (o na&ih dana. P mi, evo, poku&avaju*i da se odupremo svima koji bi i danasY na!ionalno, vjerski, jezi"ki, administrativno d u su&tini &ver!erski d htjeli da nas dijele

i po otrovnoj matri!i svojih kratkovidih interesa podijele, pored ostalih knjiga, koje "uvaju na&u pro&lost i budu*nost, promovi&emo %uba"ki glasnik. 2ranimo se od zaborava i duhovnog antraksa koji siju kojekakvi, na sre*u prepoznati, raskolni!i i njihove unov"ene ideologije. )ro&le godine, o )reobraenju Nospodnjem, bratskom voljom i s 2ojom promi&lju, %ub"ani iz zemlje i dijaspore su se okupili na svom svetom mjestu i sabori&tu d kod !rkve sv. \ura u 2rveniku. Na toj svezuba"koj skup&tini, osnovali su $druenje plemena %ub!i. ?ek izabrani $pravni odbor $druenja, na svojoj prvoj sjedni!i, pored ostalog, dade sebi u zadatak da pokrene godi&njak pod nazivom %uba"ki glasnik. , kako to u nas %ub"ana obi"no biva d re"eno u"injeno. Sr!a na&ih saplemenika, a vjerujem i du&e predaka na&ih, ozarila je svjetlost ove proljetos pe"atane, prve, nadati se dugovjeke i uistinu reprezentativne zuba"ke knjige. Na njoj bi nam, nije to samo na&e mi&ljenje i jo& manje hvalisanje, nego i sud renomiranih poslenika pisane rije"i, mogle pozavidjeti i mnoge kulturne institu!ije. Svjedok za ove rije"i je ovaj na& gra.i"ki uspje&no opremljeni i sadrajem bogati %uba"ki glasnik. da vi&e ni&ta na&e $druenje, ne daj 2oe, ne uradi, svrhu njegovog osnivanja je ovaj godi&njak opravdao, ostaju*i da vasi vijek, u svakoj zuba"koj ku*i, a bogme i mnogim nau"nim ustanovama, svjedo"i o vremenima na&eg plemena i kraja i znala"ki usmjerenom poduhvatu ove na&e genera!ije. )a &ta je to u prvom broju %uba"kog glasnika, meu kori!ama koje je vi&e nego uspje&no gra.i"ki oblikovao Luka )erov Spai*, zapisanoc 2ez namjere i potrebe da prepri"avam objavljene tekstove, koje *ete vi, kako se to sa knjigom i "ini, sami, shodno svojoj znatielji, u miru i&"itavati, ja *u za ovu priliku samo ukratko prelistati imena autora i naslove njihovih priloga. h...)a&*e pau"ina na ma"eve grube, a skromno *e ralo opet da zasvetli...i ...poru"uje nam sa potkori!e ove knjige znameniti Jovan (u"i*. %namo da se na ovim prostorima od pamtivijeka podjednako oralo i ma"em i ralom, a iza svih tih krvlju i znojem natopljenih sjetvi i etvi ostajala je i jedino preostaje d rije". Na prvim strani!ama na&eg glasnika je, kako po 2ojoj i narodnoj dolikuje, rije" d blagoslov preosve*enog vladike %ahumsko5her!egova"kog i )rimorskog, gospodina Nrigorija, u kome, pored ostalih, stoji i sljede*a porukaY h...kad 2e" i Stambol "ine &to su naumili kud bismo drugo nego na %ub!e. -remena u kojima ivimo druga su i druga"ija od onih Lukinih, ali je sloboda i njena nepromjenljiva vrijednost uvijek ista. Stoga neka %uba"ki glasnik zove i objavljuje slobodu.i +ao prirodan slijed ovih vladi"inih rije"i, u glasniku "itamo tekst pod naslovom h%uba"ki vijena!i pjesnika i narodnog tribuna, k tome i predsjednika $druenja pleme %ub!i, 2oidara ?ri.kova -u"urevi*a, a zatim i Qije" urednika Qajka @ilo&eva Spai*a.

)osebnu teinu prvom broju ove publika!ije daje u !jelosti pre&tampana, daleke devetsto dvadeset i pete u @ostaru objavljena, h2oja rije"i isposnika (raga Spai*a. Slijede prilozi za istoriju na&ega plemena i kraja d h%ub!i u srednjem vijekui dr Pleksandra Qatkovi*a. h)ogled u ranu pro&lost %uba!a d storijske pri"e i legendei pro.. dr Qajka -uka&inovi*a, zatim zanimljivo &tivo h%uba"ka vlastela, prezimena i imena od 1H. do 1I. vijekai. $ rubri!i h z -idoslovai glasnik donosi tekstove h zloenje o )ravovernoj #)ravoslavnoj' veri d starosrpski tekst o %akonopravilu Svetog Savei i prilog pro.. dr \ora Jankovi*a h@anastir ?vrdo&i. Qubrika hSje*anjai u ovom broju posve*ena je pro&le godine preminulom narodnom is!jelitelju i dobrotvoru, u posljednje vrijeme i zapaenom politi"aru dr @arku Spasovu Spai*u. Nlasnik u rubri!i h(okumentii donosi vi&e starih .otogra.ija sa komentarima, zatim spiskove vjen"anih u @jesnom uredu %ub!i u 19445oj, 19I45oj i >4445toj godini, kao i reprint )opisa stanovni&tva na %ub!ima 18R9. godine. Slijede ntervju sa slikarkom i modnom kreatorkom (ragi!om )etrovom Spai* i )ortret pod naslovom hNa& dobrotvori posve*en @irku @itrovu -u"urevi*u. ?u su i besjede sa pro&logodi&njeg sabora, kao i prikazi i odlom!i knjiga o zuba"kim bratstvima -uka&inovi*a, -u"urevi*a i -i!a, zatim pri"a h%uba"ko ve"ei Slavoljuba Stankovi*a, pjesme Qadovana Spai*a, @ilenka -i!a i Qajka Spai*a, kao i prikaz knjige hJvako je biloi 2oidara -u"urevi*a. $ rubri!i iz nauke "itamo tekstove h zlaz iz predvorja pakla #$spjeh vojne neurohirurgije'i, posve*en nau"nim dostignu*ima dr @ilana Jovova Spai*a i prikaz knjige hQadija!ija i zdravljei, "iji su autori Stevan @arkovi* i Qajko Spai*. Nlasnik zatim donosi zapis o poznatom ko&arka&kom asu, takoe na&em %ub"aninu )redragu Sa&i (anilovi*u, kao i tekstove o pro&logodi&njem zuba"kom saborovanju pod naslovom hXto je Lov*en za Uetinje to su %ub!i za ?rebinjei i %uba"koj ve"eri u ka.ani hStara Ser!egovinai u 2eogradu, "iji su potpisni!i novinar podgori"kog lista h(ani \ore 2ruji* i na& saplemenik, promoter zuba"kog duha i kuhinje i zato"enik zavi"ajnog jezika i pisane rije"i Marko Je.tov Qatkovi*. Naredne strani!e Nlasnika ustupljene su rasporedu bogosluenja i .otogra.ijama hramova na %ub!ima, koji je sa"inio sve&tenik Ljubi&a 2rnjo& i tekstu Jovana Naki*enovi*a pod naslovom hLuka -ukalovi* her!egova"ki veliki vojvodai, koji je pre&tampan iz Letopisa @ati!e srpske, objavljenog 18R6. godine u Novom Sadu. , kako to ljudski i zakonski valja i trebuje, Nlasnik donosi Statut $druenja pleme %ub!i, +onkurs za stipendiranje studenata i spisak darovite zuba"ke dje!e, kao i spisak darodava!a "ijim prilozima je ovaj broj %uba"kog glasnika uspio da se pojavi pred li!em javnosti.

Svala darodav!ima, a meni preostaje da u ime Qedak!ije Nlasnika uputim iskrenu zahvalnost na&em uredniku Qajku @ilo&evu Spai*u, koji je nesebi"nim radom, "ije grani!e doseu do s.era .anatizma, najvi&e doprinio da ovu vrijednu knjigu danas moemo da promovi&emo. (a njome ne samo tolimo zavi"ajnu e, nego da se sadrajima, dometima i izgledom njenim, uveliko, pred sobom i drugima, legitimi&emo. $ o"ekivanju da *e ova na&a legitima!ija doivjeti jo& mnogo izdanja, bratski vas pozdravljam. Ser!eg5Novi, >I. 14. >441. @ilenko -i!o

dr 1oran *omar 6zla#anje na promo!iji prvo# broja HI(ubako# #lasnikaII

u .er!e# 3ovome& 8B$ oktobra 899@$ pored sve &irine nemirne morske njive, bijahu ipak ona zuba"ka vrata od 2oke njena naj&ira i najsigurnija vrata i kapija i antemuralni kon.in njenog protektivnog prstena koji ju je hranio i "inio bogatom i gordom. Jvaj skromni prsten kojim je u neraskidivom narodnom savezu i vjeri obiljeen ukupni tok zapisane i nezapisane srpske istorije Stare Ser!egovine, jo& podsje*a na glavne osobine her!egova"kog svijetaY postojanost i nedeklarativnost. Svako veliko narodno djelo koje je iznijela i u kojemu je u"estvovala, Ser!egovina je iznijela *utke i nikada u sebi nije nalazila svojstvo izuzetnosti i posebnosti. -isoki dar hri&*anske pobonosti zemlje koja je kroz "itavu svoju istoriju trpjela osude za jereti"nost njene stare !rkve a koja je u sebi nosila najdublje saznanje drevnosti svojega naroda koje nam je prenijela do na&ih dana u bezbrojnim sa"uvanim stabilnim sakralnim ta"kama svojega jadranskog i kontinetalnoddinarskog opsega. Ja *u vam kazati koje su to i kakve ta"ke. ?o su ta"ke susti!anja i nadograivanja veoma starih grobnih biljega predsvetopavlovske i predsvetosavske misije u na&em dinarskom i obalskom svijetu sa prvim biljezima Sristove vjere koji su ostavili &iroke i osobene tragove upravo u na&oj 2osni i Ser!egovini. Na&a Ser!egovina i danas "uva sigurni klju" od vrata ukupne srpske istorije koja je ostala zatamnjena. ?aj je klju" grobna gomila i nekropola ste*aka sa malom seoskom !rkvom ograenom u srednjem vijeku. )oite u %up!e, u ?urmente, i pogledajte !rkvu )resvete 2ogorodi!e sa ogromnim grobljem od ste*aka koje uni.ormno i jasno pokazuje "itav tok srpske istorije da je jasan i malome aku i vrhunskom nau"niku. Jvdje se pred o"ima odvija slika mnogih vjekova stare srpske zemlje koja je pod ogromne i nijeme grobnike primala svoju snagu u mnoini savr&enih vaseljenskih Srba stanuju*ih u grobnim gradinama svoje zemlje koju upravo oni najdjelotvornije "uvaju na njenim etni"kim grani!ama. Jni nas nedostojne "ine snanima i mi njih "inimo ivima. Pko poete niz 2oku, ili +onavle, ili staru upu dubrova"ku, opet ista slikaf li staro!rnogorske predjele izvi&e 2oke, ka drugim, lov*enskim vratima od 2oke. Jno &to "ini sa"uvano materijalno naslijee osobene kulture srednjega vijeka dinarskog "ovjeka koje je najbolje sa"uvano u Ser!egovini, i

koje nam je nedoku"ivo sa svoje sinteti"nosti i drevnosti, to se isto naslijee rasprostire po svim okolnim srpskim zemljama. +roz sva upam*ena vremena, bija&e ?rebinje i (ra"evi!a, pa i +onavli i znatni djelovi dana&nje dubrova"ke teritorije jedno administrativno podru"je. $ po"etku 1>. vijeka, u unutra&njim srpskim sukobljavanjima, 1118, vlast u (uklji uzeo je 2odinov sin \ore koji se sa majkom Jakvintom protivio uti!aju Qa&ke. Nakon vizantijske ak!ije koju je vodio sin Pleksija +omnina sti*i *e na vlast Nrubi&a, 2odinov stri"evi*, a u 11>I., u okr&aju pod 2arom kralj \ore *e poraziti Nrubi&u. Nradihna *e se podi*i iz %ahumlja i upravljati %etom i ?rebinjem, a poslije njega sin mu Qadoslav, opet obema oblastima, nose*i titulu kneza. kasnije, veliki upan (esa, sin ili brat ra&kog upana $ro&a (rugog, vlada*e %etom i ?ravunijom. Srpski suveren Ste.an Nemanja dao je na upravu %etu i ?ravuniju svome sinu -ukanu. +ada je $ro& )rvi 1>6H. do&ao na presto u Srbiji, njegov stariji brat -ladislav, budu*i udaljen sa trona, zadravaju*i titulu kralja, dobija %etu i ?rebinje. Jn (ubrovniku ukida danak koji je grad pla*ao za vinograde u Mupi knezovima ?rebinja i %ahumlja. +ada se kralj (ragutin odri"e prestola u korist @ilutina, u 1>8>. godini, on zadrava upravu nad djelovima srpske drave od Qudnika do ?rebinja i +onavala. Jn maj!i Jeleni daje upravu nad %etom i ?rebinjem, da bi, poslije nje, ovim oblastima vladao +onstantin mlai sin @ilutinov. )olovinom 16. vijeka u ?rebinju sjedi zahumska vlastela (rugovi*. +onavli i tada sa ?rebinjem "ine jednu upu i pominje se njihov gospodar Strahinja i sin mu upan Nenad. $vijek je (ra"evi!a u sklopu pomenute oblasti. +ada 1HRH. Nikola Pltomanovi* ustupa svoje zemlje \urau 2al&i*u, on ustupa zajedno (ra"evi!u, +onavle i ?rebinje. ?vrtko je 1HRR. zauzeo ?rebinje, +onavle i (ra"evi!u kao zemlje biv&e srpske krune. $ vrijeme turske uprave raspar"ava*e se ova stara srpska zemlja na nahije, ali *emo sa po"etkom stogodi&nje uprave i prodorima -ene!ije u dubinu Ser!egove zemlje, na izmaku 1R. vijeka, i kasnije, sa u"vr&*ivanjem njene vlasti u 2oki, na*i u dokumentima neke znakove sje*anja i stava krupnijih srpskih protagonista u nemirnim vremenima @orejskog rata i poslednjeg velikog mleta"ko d otomanskog sukoba 1R1I., na pitanje !jelovitosti politi"kog i etni"kog kruga trebinjsko d novske ili novsko d trebinjske oblasti. Na pregovorima u Sremskim +arlov!ima, 1399. godine, -ene!ija je svoje aspira!ije i .akti"ko osvojenje her!egova"kih predjela branila stavom da ona dri Novi pa je o"ekivati da zadri i sve &to Novome pripada. Nlavar zuba"ki +uzman (anilovi* iz )otkraja, branio je %up!e u najteim vremenima u osvit velikog vijeka Srba stije&njen izmeu -ene!ije i njenih aspira!ija u Ser!egovini, Jtomanske imperije, i dva "inio!a manje krupno*e ma velike i vazda&nje krajnje neugodne prisutnostiY (ubrova"ke republike i opasnih katunjanskih grupa koje preko %uba!a upadahu u dubrova"ke zemlje gdje nisu vodile oslobodila"ki rat nego plja"ku. +uzman (anilovi* si&ao je sa bra*om u svome neodrivom poloaju 1R1I. godine u (ra"evi!u, i izgleda da je, prije nego je Nikola +e!ojevi* iz @ojdea postao serdarom nad svom novskom krajinom, pominjan kao serdar nad Novim i nad %up!ima. Ja sam sklon da vjerujem da je ve*i dio dra"evi*ke imigra!ije u @orejskom ratu, u kojem predanja nemaju oslon!a, zapravo potekao iz ovoga pokreta zuba"kog kneza. Jno &to je u vrhun!u sukoba tursko d mleta"koga oko zauzimanja Novoga bilo Nrahovo, to su u ova dva rata neprestano bili %up!i. kasnije, u svim bunama 19. vijeka. -rata od 2oke koja su stari (ra"evi*ani i %up"ani uvijek drali &iroko

otvorenim, i koja su uvijek, kada su ih tue ruke zatvarale, donosila te&ko slabljenje i uginjanje na&ega grada. +ada se danas upitate o te&kom poloaju Ser!eg d Novog i potraite mogu*nosti za sagledavanje uzroka takvoga stanja, onda stiete u prostor okupa!ionih zatomljavanja i zatiranja svih autohtonih silni!a i tenji isto"noher!egova"kih i primorskih Srba, jer sva istorija (ra"evi!e se u galeriji svojih najviso"ijih protagonista ispisuje Starom Ser!egovinom, od )ive do )opova polja. Jni koju su vodili narod, koji su imali snagu da pokre*u narod, samo su kroz na&u poznatu i ispisivanu istoriju gledali da ponove i podre djelo srpskih narodnih svetitelja. (a anju po morskoj njivi Sredi&njeg svijeta i nikada se ?rebinje nije ugradilo tako snano i neponovljivo u Novi kao u ona vremena kada su Sava Pneli* i Sava +uja"i* i tre*i Sava d episkop Savatije Ljubibrati* poduprli neizvjesnu ak!iju @le"ana u njihovom najve*em pregnu*u u @orejskom ratu. @i i danas uivamo u rezultatima njihovog djela i njihovo nepropadljivo djelo podravamo i na vidjelo svijetu uznosimo. dr Noran +omar

ore >apin 1ovor na promo!iji #odinjaka D(ubaki #lasnikE

(ame i gospodo, uvaeni gosti, po&tovao!i tradi!ije i kulture srpskog )omorja, Zast mi je da u"estvujem u ovoj, pomalo neobi"noj, kulturnoj mani.esta!iji, neobi"noj moda na prvi pogled, jer nije "esto da jedno pleme izdaje svoj "asopis. to ne bilo kakav "asopis, ve* i po izgledu i po sadraju takav, da bi na njemu pozavidjele i ozbiljne kulturne institu!ije. %bog toga mi je drago da u"estvujem u ovom dogaaju, o kome ne*e ni slova napisati reimske novine, o kome ne*e ni rije"i prozboriti reimske radio i ?- stani!e. %a njih i njihove gospodare je i u ovom slu"aju, kao i uvijek u posljednjih godinu i po dana, sporno sve d od naslovne strane, sadraja "asopisa, preko mjesta dogaanja, do u"esnika. (rago mi je i zbog onih u Novom koji imaju sr"ane smetnje kad god se ovdje pojavi knjiga koja u nekom segmentu istinito prikazuje istoriju, tradi!iju i kulturu srpskoga )omorja. $ sre*nim i pametnim zemljama naukom se bave nau"ni!i, knjige &tampaju institu!ije, a novinari sve to biljee, ne dijele*i kulturne dogaaje na hna&ei i hnjihovei. $ pametnim zemljama nema divljih akademija, nepismenih akademika ni raspopa za oltarom. $ pametnim zemljama doktorske titule i universitetske katedre se sti"u radom i znanjem, a ne kumovskim vezama i &vaj!arskim .ran!ima. $ pametnim zemljama nema privatnih arheolo&kih lokaliteta i privatnih iskopavanja. $ pametnim zemljama penzioneri &etaju unu"i*e, elektri"ari se dre bandere, a taksisti volana. Na& nara&taj ima nesre*u ili privilegiju da ivi u interesantnom i prelomnom vremenu, vremenu pobrkanih kompeten!ija, kada je na pazaru sve, od jezika i istorije 5 do Urkve i drave. %ato je, izmeu ostalog, i ovaj "asopis vaan, jer u njemu nema ni novih na!ija, ni novoga jezika, ni nove istorije, ni novih sekti. h%uba"ki glasniki je nastao kao savremeni izraz jednoga zna"ajnog, istorijski posvjedo"enog i utemeljenog her!egova"kog plemena, "iji je prvi pomen u istorijskim izvorima stariji od pomena Urne Nore. Stariji su %ub!i od najmanje pet savremenih

drava na 2alkanu, pa ipak danas nemamo ni zuba"ku na!iju, ni zuba"ki jezik, ni zuba"ku !rkvu. mamo zato hiljadugodi&nju tradi!iju toga kraja i toga plemena 5 i upravo zbog svoje utemeljenosti u tradi!iji, mogli su da ostanu &to su oduvijek bili, mogli su da odbrane i sebe i druge i danas mogu da izdaju "asopis bolji od bar polovine "asopisa nekih stru"nih i nau"nih ustanova. (uboka je istorijska brazda zuba"ka. %ato je tamo malo toga novog i gotovo ni"eg slu"ajnog. Na jednome od starih mramorova ili ste*aka iz 1I. vijeka u +onjskom stoji ovakav epita.Y ...iP SK LKM -$+PX N (J2QPX NJ- j $ ?J (J2P $@Q JKS S-P+J@$ @K MPJ 2 @J@$i... ...pisan istom onom *irili!om kojom su pisane kasnije isprave (rave Novske i kojom su se dopisivali age i begovi po 2osni i Ser!egovini do prije stotinak godina, dok su znali ko su i od koga poti"u, prije nego ih je !arski 2e" ubijedio da su ne&to sasvim druga"ije od svojih predaka. ma li danas ikoga kome je savremeni srpski jezik maternji, da ovo ne razumije i da mu treba prevodila!c ma li danas ikoga ko bi smio ustvrditi da ovi spomeni!i i ovakvi epita.i pripadaju nekom drugom narodu koji se po ne"emu razlikuje od savremenih pravoslavnih Srbac %ub"ani su i prije I44 i vi&e godina, za vladanja ISte*ana, 8o;jom milo?u %er)ega od Svetoga Save i velikog vojvode rusaga 4osanskogaJ bili isto &to su bili za vrijeme vojvode Luke i isto &to su i danas, kao i sav ovaj dana&nji ostatak zemlje Ser!egove. +ada je 199>. godine prozapadno hhumanoi i hdemokratskii razorena Saborna !rkva i episkopski dvor u @ostaru, na& narod se povukao na slobodni ostatak nekada velike zemlje Ser!egove i na svojoj starini, u manastiru ?vrdo&u, Iu +vrdou, gradu starinskomeJ, kako ga pamti narodni pjeva" d ponovo vaspostavio na starim temeljima sjedi&te Kparhije %ahumsko5her!egova"ke i )rimorske. z ?vrdo&a !ara +onstantina, kralja @ilutina i Svetoga -asilija ?vrdo&kog i Jstro&kog krenuo je onaj gotovo nevjerovatni obnoviteljski zamah vladike Ptanasija i za kratko vrijeme duhovno je vaskrslo -ojvodstvo Svetoga Save, uti"u*i na sve okolne oblasti. @i danas moda nismo u potpunosti svjesni uti!aja tog pro!esa na Novi i 2oku, a izdavanje ovakvih godi&njaka kakav je h%uba"ki glasniki moemo sa sigurno&*u smatrati njegovim plodom i direktnom posledi!om. ?aj uti!aj je bio i bi*e uvijek ja"i od uti!aja novokomponovanih portabl5drava i instant5akademija i Novi je danas, izmeu ostalog i zbog toga, ostao vje"ita prestoni!a -ojvodstva Svetoga Save i postao moralna prestoni!a savremene Urne Nore. $vijek je grad Svetoga Ste.ana bio u neraskidivoj prirodnoj vezi sa svojim zaleem, i u slobodi i pod okupatorom. ?ako *e biti i ubudu*e i to ponajmanje moe sprije"iti neki @ujo ili Jozo na novokomponovanoj dogani na Nrabu, koji na kapi nosi grb ?vrtka +otromani*a, Ikralja Sr4a, 8osne i PomorjaJ, "uvaju*i svoju virtuelnu dravu od realnih Srba spolja i iznutra. (anas smo svjedo!i laganog umiranja srpskog rimokatoli"kog (ubrovnika, vje&ta"ki odvojenog od svog srpskog pravoslavnog

zalea. Sli"nu je sudbinu moda neko namijenio i Novom, ali dok je %uba!a i %ub"ana, te spone Novog sa ?rebinjem, takve su namjere jo& uvijek samo puka .antazija. %ato je dobro &to ovaj "asopis predstavljamo u Ser!eg5Novom, kao &to smo na&a izdanja uvijek predstavljali u ?rebinju. $ ?rebinju se &tampalo mnogo toga kada se ovdje nije moglo, kada su prestoni!om zemlje Ser!egove duvali neki drugi vjetrovi. ?o je vrijeme, sre*om, za nama. Jdlaze polako u zaborav i trgov!i vjerom i dravom i konavoski vatrogas!i. P one, kojima stra&no smetaju knjige, a naro"ito knjige o Novom i u Novom, zamoli*emo da izmile i da javno kau ono &to uzbueno &apu*u po svojim jazbinama 5 &ta ih to toliko boli 5 ili da sami po"nu izdavati druga"ije, bolje i istinitije knjige. Neka je sre*an po"etak h%uba"kom glasnikui. Svala na panji i ivjelif \ore japin

'ala virtuelna #alerija *4)4/

Autor fotografija: Dragan Pjeivac vision@cg.yu *otor je istorijsko sredite Boke i du#o vremena njen privredni i kulturni !entar$ 3alazi se na mjestu nekadanje# rimsko# 7kruviuma i srednjovjekovno# #rada -ekaderona$ *ulturni !entar dr,ave 3emanjia i va,na luka$ /enesansno nadahnue mno#ih umjetnika$ +ostradao kroz istoriju od rata& po,ara& zemljotresa i ku#e$ 3je#ov dananji iz#led mo,ete po#ledati u naoj virtuelnoj raz#ledni!i Klikni na sliku za vei prikaz

*otor @= Izgled dananje rive

*otor 8= radski toranj ili !at kula sagra"ena #$%& g. sa pira'ido' u podno(ju koja je slu(ila kao stu) sra'a.

*otor F= *rkva !v. +i,aila- #. *otor J= *rkva !v. /uke zidana u vrije'e velikog v. sagra"ena na te'elji'a (upana 0e'anje i sina 'u 1ukana ##23 g.

starijeg ,ra'a iz ##$$ g. sa frag'enti'a fresaka 4 Deizis5lagovijesti.

Dozidana kapela !v. !piridona #6.6 g.

*otor B= *rkva !v. 0ikole zidana #2%2 g. na te'elji'a starije crkve koja je izgorela u po(aru #72$ g.

*otor K= *rkva !v. +arije 8 Kole"ata 4 gra"ena #&&# g. za vrije'e !tefana Prvovjen9anog na 'jestu ranijeg ,ra'a iz 2 v.

*otor A= :grada Po'orskog 'uzeja- nekadanja palata rgurina. Druga polovina #6 v.

*otor L= Katedrala !v. ;ripuna sagra"ena polovino' #& v. < crkvi se nalazi dio 'otiju !v. ;ripuna.

*otor M= Kotorski prozori.

*otor @9= =edna od kotorski, ulica.

*otor @@= Pjaca od oru(ja.

*otor @8=

lavna gradska vrata.

*otor @F=

radske zidine.

*otor @J=

radska luka o)novljena poslije ze'ljotresa #262 g.

'ala virtuelna #alerija *4)4/

Autor fotografija: Dragan Pjeivac vision@cg.yu *otor je istorijsko sredite Boke i du#o vremena njen privredni i kulturni !entar$ 3alazi se na mjestu

nekadanje# rimsko# 7kruviuma i srednjovjekovno# #rada -ekaderona$ *ulturni !entar dr,ave 3emanjia i va,na luka$ /enesansno nadahnue mno#ih umjetnika$ +ostradao kroz istoriju od rata& po,ara& zemljotresa i ku#e$ 3je#ov dananji iz#led mo,ete po#ledati u naoj virtuelnoj raz#ledni!i Klikni na sliku za vei prikaz

*otor @= Izgled dananje rive

*otor 8= radski toranj ili !at kula sagra"ena #$%& g. sa pira'ido' u podno(ju koja je slu(ila kao stu) sra'a.

*otor F= *rkva !v. +i,aila- #. v. sagra"ena na te'elji'a starijeg ,ra'a iz ##$$ g. sa *otor J= *rkva !v. /uke zidana u vrije'e velikog frag'enti'a fresaka 4 Deizis(upana 0e'anje i sina 'u 1ukana ##23 g. 5lagovijesti. Dozidana kapela !v. !piridona #6.6 g.

*otor B= *rkva !v. 0ikole zidana #2%2 g. na te'elji'a starije crkve koja je izgorela u po(aru #72$ g.

*otor K= *rkva !v. +arije 8 Kole"ata 4 gra"ena #&&# g. za vrije'e !tefana Prvovjen9anog na 'jestu ranijeg ,ra'a iz 2 v.

*otor A= :grada Po'orskog 'uzeja- nekadanja palata rgurina. Druga polovina #6 v.

*otor L= Katedrala !v. ;ripuna sagra"ena polovino' #& v. < crkvi se nalazi dio 'otiju !v. ;ripuna.

*otor M= Kotorski prozori.

*otor @9= =edna od kotorski, ulica.

*otor @@= Pjaca od oru(ja.

*otor @8=

lavna gradska vrata.

*otor @F=

radske zidine.

*otor @J=

radska luka o)novljena poslije ze'ljotresa #262 g.