Intervju s Nikolom Teslom iz 1899.

godine
Nikola Tesla (Smiljan, 10. srpnja 1856. New York, 7. sijenja 1943.), znanstvenik i inovator svjetskog glasa. Radio je u podruju elektrotehnike i radiotehnike, te je, izmeu ostaloga, izumio okretno magnetsko polje i viefazni sustav izmjeninih struja. Portal svijesti u cijelosti prenosi Intervju s Nikolom Teslom iz 1899. godine, sa web stranice freedomtek.org. NOVINAR: Futuristi ku d su Dvdeseti i Dvdeset Prvi Vijek roeni iz glve Nikole Tesle. Oni slve Obratno Mgnetsko Polje i pjevju himne Indukcinom Motoru. Njihovog tvorc nzivju lovcem koji je u svoju mreu uhvtio Svjetlost iz dubine Zemlje, i rtnikom koji je zrobio Vtru iz neb. Otc Nizmeninih Struj uinie d Fizik i Kemij zvldju polovinom svijet. Industrij e g proglsiti z svog vrhovnog svec, Bnkri z njveeg dobroinitelj. U lbortoriju Nikole Tesle prvi put je rzbijen atom. Tu je stvoreno oruje koje vibrcijm izziv zemljotres. Tu je otkriven i Crni Kosmiki Zrk. Pet rs molie mu se u Hrmu Budunosti, jer ih je nuio velikoj tjni d se Empedoklovi Elementi npoje ivotnim silm iz Eter. TESLA: D, to su nek od mojih vnijih otkri. J sm ipk poren ovjek. J nism ostvrio ono njvee to sm mogo. NOVINAR: t je to, gospodine Tesl? TESLA: Htio sm osvijetliti itvu Zemlju. U njoj je dovoljno Elektricitet d postne drugo Sunce. Svijetlost bi sijl oko polutr, ko prsten oko Sturn. Ljudski rod nije szreo z veliko i dobro. U Colorado Springs-u npojio sm Zemlju Elektricitetom. Isto tko je moemo npojiti i drugim energijm, ko to su pozitivne psihike energije. One su u muzici Bch ili Mozrt, ili u stihovim kod velikog pjesnik. U Zemljinoj unutrnjosti postoje energije Vedrine, Mir i Ljubvi; njihovi izrzi su cvijet koji rste iz zemlje, hrn koju dobijmo iz nje i sve ono to je ini ovjekovim zvijem. J sm proveo godine trei nin n koji bi te energije mogle utjecti n ljude. Ljepot i miris rue mogu se uzimti ko lijek, sunevi zrci ko hrn. ivot im beskonn broj vidov, dunost nunik je d ih pronlzi u svkom obliku mterije. Tri stvri su bitne u tome. Sve to inim je trgnje z njim. Znm d ih neu ni, li neu ni odustti od njih. NOVINAR: Koje su to stvri? TESLA: Jedno je pitnje hrne. Kojom zvjezdnom ili zemljskom energijom nhrniti gldne n Zemlji? Kojim vinom npojiti sve edne, p d im se srce rzveseli i d shvte d su bogovi?

Drug stvr je: kko unititi energije zl i ptnje u kojim prolzi ovjekov ivot? One se ktkd jvljju ko epidemije iz dubine svemira; u ovom vijeku te bolesti su se s Zemlje ririle po svemiru. Tre stvr je: postoji li u svemiru suvin svjetlost? J sm otkrio zvijezdu koj, po svim stronomskim i mtemtikim zkonim, moe nestti, d se nizgled nit ne izmijeni. T zvijezd je u ovoj glksiji. Njen svjetlost se moe zbiti do tkve gustoe d stne u kuglu mnju od jbuke, teu od Sunevog Sistem. Religij i filozofij ue d ovjek moe postti Krist, Bud i Zrtustr. Ono z ime j trgm lue je, vee i nemogunije. To je: t uiniti d se u svemiru svki ovjek rodi ko Krist, Bud i Zrtustr. J znm d je Grvitcij nklonjen svemu to treb d leti i moj nmjer nije d nprvim letee naprave (vion ili rketu), ve d ovjeku povrtim svijest o njegovim vlastitim krilim Dlje, j pokuvm d probudim energije koje se nlze u vkumim. Vkumi su njvei izvori energij; ono to se smtr przninom smo je mnifestcij neprobuene mterije. Nem prznine n Zemlji, niti u svemiru. U crnim rupm, o kojim govore stronomi, njmonije su energije i izvori ivot. NOVINAR: N prozor ve sobe u hotelu Vldorf-Astori, n trideset treem katu, svkog jutr slijeu golubovi. TESLA: ovek mor biti sentimentln prem pticm. To je zbog njihovog kril. I on ih je nekd imo, prv i vidljiv! NOVINAR: Niste prestli d letite jo od onih dvnih dn u Smiljnu! TESLA: elio sm d poletim s krov i po sm: pogreni djeji proruni. Ne zborvite, mldiu: kril su sve u ivotu! NOVINAR: Nikd se niste enili! Nije poznt nijedn v ljubv prem nekoj eni. Fotogrfije iz mldosti prikzuju vs ko izuzetno lijepog ovjek. TESLA: Ne. Nisam. Dv su put: mnogo ili nimlo seks. Sredin slui z obnvljnje ljuskog rod. Previe seks kod izvesnih ljudi pothrnjuje i sni vitlnost i duh. Uzdrvnje od seks to isto ini kod drugih ljudi. J sm izbro tj drugi put. NOVINAR: Vi potovoci le to npdte Teoriju Relativiteta. udn je v tvrdnj d mterij nem energiju. Sve je proeto energijom; odkle on? TESLA: Njprije je bil energij, potom mterij. NOVINAR: Gospodine Tesl, to je ko kd biste kzli d ste vi rodili svog oc, ne on vs. TESLA: Uprvo tko stoji stvr s roenjem svemira. Mterij je stvoren iz prvobitne i vjene energije koju znmo ko Svjetlost. Zsjl je i pojvile su se zvijezde, plnete,

ovijek i sve to je n Zemlji i u univerzumu. Mterij je izrz beskonnih vidov Svjetlosti; zto je energij strij od nje. Postoje etiri zkon Stvrnj. Prvi je d je izvor sveg u Nepojmnom, crnoj estici koju um ne moe zmisliti, niti mtemtik izmeriti; u tu esticu stne cijeli svemir. Drugi zkon je irenje tme, koj je prv prirod Svjetlosti, iz Nepojmnog i njen preobrj u svjetlo. Trei zkon je potreb Svjetlosti d postne mterij. etvrti zkon glsi: nem poetk ni krj; tri prethodn zkon oduvek trju i Stvrnje je vjeno. NOVINAR: U neprijteljstvu prem Teoriji Relativiteta idete dotle, d na proslvm svojih roendn drite predvnj protiv njenog tvorc. TESLA: Upmtite nije zkrivljen Prostor, ve ovjekov um koji ne moe d shvti Beskrj i Vjenost! D je tvorcu Reltivnosti to jsno, steko bi besmrtnost, k i fiziku ko mu je to po volji.J sm dio Svjetlosti, on je muzik. Svjetlost ispunjv mojih est ul: j je vidim, ujem, osem, miriem, dotiem i mislim. Misliti je kod mene esto ulo. estice Svjetlosti su ispisne note. Jedn munj moe biti itv sont. Tisuu munj je koncert. Z tj koncert j sm stvorio loptste munje koje se uju n ledenim vrhovim Himlj. O Pitgori i mtemtici, nunik se o to dvoje ne moe i ne smije ogrijeiti. Brojevi i jedndbe su znkovi kojim se obiljev Muzik Sfer. D je Einstein uo njene zvuke, ne bi stvro Teoriju Reltivnosti. Ti zvuci su poruk umu d ivot im smisl, d u svemiru postoji svren skld, i d je ljepot uzrok i posljedic Stvrnj. T Muzik je vjeno kruenje zvjezdnih nebes. Njmnj zvijezd je zvren kompozicij i ujedno, dio nebeske simfonije. Otkucji ovjekovog src su dijelovi te simfonije n Zemlji. Newton je szno d je tjn u geometrijski prvilnom rsporedu i kretnju nebeskih tel. On je spozno d je hrmonij vrhovni zkon u svemiru. Zkrivljeni Prostor je kos; kos nije Muzik. Einstein je glsnik vremen Buke i Bijes. NOVINAR: Gospodine Tesl, d li vi ujete tu Muziku? TESLA: Uvijek je ujem. Moje duhovno uho je veliko ko nebo koje vidimo iznd ns. Svoje fiziko uho uveo sm Rdrom. Po Teoriji Reltivnosti dve prlelne linije sste se u Beskrju. Time e i Einstein-ova kriv postti prv. Jednom stvoren, zvuk trje vjeno. Z ovjek on moe d iezne, li nstvlj d trje u tiini koj je njegov njve mo. Ne, nemm nit protiv gospodin Einsteina. On je ljubzn ovjek i uinio je izvjesne dobre stvri; od tog e neto postti dio Muzike. J u mu pisti i pokuti d objsnim d Eter postoji, i d su njegove estice ono to dri svemir u hrmoniji i ivot u vjenosti. NOVINAR: Recite, molim vs, koji su uvjeti prilgoavnj jednog Anel n Zemlji? TESLA: J ih imm deset. Biljeite pljivo. NOVINAR: Zpisu svku vu re, potovni gospodine Tesl.

TESLA: Prvi uvjet je visok svijest o svom poslnju i djelu koje treb izvriti. On mor, mkr i mutno, postojti u njrnijoj mldosti. Ne budimo lno skromni; hrst zn d je hrst, grm pored njeg d je grm. Ko djek od dvnest godin bio sm sigurn d u doi n Nijgrine Vodopde. Z veinu svojih otkri zno sm jo u djetinjstvu d u ih ostvriti, premd ne ssvim jsno Drugi uvjet prilgoavnj je istrjnost. Sve to sm poduzimo, zvrvo sm. NOVINAR: Koji je trei uvjet prilgoavnj, gospodine Tesl? TESLA: Usmervnje svih vitlnih i duhovnih energij n djelo. Otud i oienje od mnogih stvri i potreb koje im ovjek. J time nit nism izgubio, ve smo dobio. Toliko sm dobio d sm se rdovo svkom svom dnu i noi. Zpiite: Nikol Tesl je bio sretn ovjek etvrti uvjet je prilgoavnje tjelesnog sklop djelu. NOVINAR: Kko to mislite, gospodine Tesl? TESLA: Njprije, to je odrvnje tog sklop. ovekovo tijelo je svren min. J poznjem svoj sklop i t je dobro z njeg. Hrn veine ljudi meni je tetn i opsn. Zbog tog ktkd umiljm d su svi kuhri svijet u zveri protiv mene Dotknite moju ruku. NOVINAR: On je hldn. TESLA: D. Krvotokom se moe uprvljti, ko i mnogim procesim u nm i oko ns. Zto ste problijedjeli, mldiu? NOVINAR: To je pri d je Mrk Twain npiso Tjnstvenog strnc, onu divnu knjiicu o Stni, inspirirn vm. TESLA: Rije Lucifer mi je dr. Gospodin Twain voli d se nli. U djetinjstvu sm jednom ozdrvio itjui njegove knjige. Kd smo se ovdje upoznli i to mu isprio, bio je toliko gnut d je zplko. Postli smo prijtelji i esto je dolzio u moj lbortorij. Jednom je ztrio d mu pokem minu koj je vibrcijm izzivl osjenje blenstv. Bio je to jedan od onih izum z zbvu, kojim sm se ponekd bvio. Opomenuo sm gospodin Twaina koliko smije d ostne pod tim vibrcijm. Nije me posluo i osto je due. Zvrilo se time to je, poput rkete, drei se z hlae, odjurio u izvjesnu prostoriju. Bilo je to avolski smijeno, li j sm suvo ozbiljnost. Vrtimo se n prilgoavnje tjelesnog sklop. Pored hrne, vrlo vn je i sn. Od dugog i iscrpljujueg rd, koji je iziskivo ndljudski npor, j bih se poslije jednog st spvnj potpuno povrtio. Steko sm sposobnost d uprvljm snom, i zspim i budim se u s koji sm sebi odredio. Ako mi neto u onome to rdim nije jsno, primorvm sebe d mislim o tome u snu i n tj nin nlzim reenje. TESLA: Peti uvjet prilgoavnj je pmenje. Mod je kod veine ljudi mozk uvr spoznj o svijetu i znnj koj stiu u ivotu. Moj mozk se bvi vnijim stvrim od pmenj; kod mene on lovi ono to mu je u odreenom trenutku neophodno. To je oko

ns i treb g smo uzeti. Sve to smo jednom vidjeli, uli, proitli i sznli prti ns u vidu svjetlosnih estic. Meni su te estice poslune i vjerne. Goetheovog Fust, moju njmiliju knjigu, nuio sm npmet n njemkom ko student, i sd g cijelog mogu recitirati. Svoje izume sm godinm nosio u glvi, tek potom ih ostvrivo. NOVINAR: esto spominjete mo vizualizcije. TESLA: Njoj mod imm d zhvlim z sve to sm stvorio. Dogaaji iz mog ivot i moj otkri su pred mojim oim stvrni, vidljivi ko svk pojv i predmet. U mldosti sm se tog plio, ne znjui t je to zprvo, li ksnije sm tu mo primio ko izuzetn dr i bogatstvo. Njegovo sm g i ljubomorno uvo. Vizualizcijom sm n veini izum vrio i isprvke, ond ih, tko zvrene, prvio. Njome rjevm i komplicirane mtemtike jednadbe, d ne ispisujem brojeve. N Tibetu bih zbog tog dr dobio in visokog Lme. TESLA: D, to se tko rdi. Moj vid i sluh su svreni i, smijem to slobodno rei, ji nego kod ostlih ljudi. J ujem grmljvinu n sto pedeset milj, i vidim boje u nebu koje drugi ne vide. To uvenje vid i sluh imo sm i ko dete. Kasnije sm to svijesno rzvijo. NOVINAR: U mldosti ste nekoliko put bili teko bolesni. D li je i bolest jedn od uslov prilgoavnj? TESLA: Je. On je esto posljedic nedosttk ili iscrpljenosti ivotnih sil, li esto je i oienje duh i tijel od otrov koji su se nkupili. Neophodno je d ovjek boluje s vremen n vrijeme. Izvor veine bolesti je u duhu. Zto duh i moe d izlijei veinu bolesti. Ko ak rzbolio sm se od kolere koj je hrl u Lici. Izlijeio sm se time to je otc dozvolio d upiem studije tehnike, to je predstvljlo moj ivot. Privienj z mene nisu bolest, ve sposobnost um d prodre izvn tri zemljske dimenzije. Imo sm ih itvog ivot, i primo sm ih ko sve druge pojve oko sebe. Jednom, u detinjstvu, eto sm s ujkom pored rijeke i rekao: Iz vode e se pojviti pastrva, j u bciti kmen i njime je presjei. To se i dogodilo. Uplen i zprepten, ujk je poviko: Bde retro Stns! Bio je uen ovjek i govorio je ltinski Nlzio sm se u Prizu kd sm vidio Mjinu smrt. U nebu, punom svjetlosti i muzike, lebdjel su prekrsn stvorenj. Jedno od njih je imlo Mjin lik, koji me je gledo s beskrjnom ljubvlju. Poto je vizij iezl, zno sm d je moj Mjk umrl. NOVINAR: t je sedmo prilgoavnje, gospodine Tesl? TESLA: Znnje kko d se psihike i vitlne energije pretvore u ono to elimo, i postignemo vlst nd svim osjenjim. Hindusi to nzivju Jogom Kundlini. Ov znnj se mogu nuiti, z t su potrebne mnoge godine ili se stiu roenjem. J sm ih veinu steko roenjem. On su u njblioj vezi s polnom energijom, koj je poslije Svjetlosti njrsprostrnjenij u svemiru. en je njvei krdljivc te energije, time i duhovnih moi. J sm to oduvek zno i uvo se. Od sebe sm stvorio ono to sm htio: misonu i duhovnu minu.

NOVINAR: A deveto prilgoavnje, gospodine Tesl? TESLA: Sve uiniti d se nijednog dn, nijednog trenutk ko je to mogue ne zborvi ko smo i zto smo n Zemlji. Izuzetni ljudi koji se u ivotu mue boleu, oskudicom ili ih drutvo previe rnjv svojom glupou, nerzumevnjem, progonom i ostlim potekoama kojim Zemlj vrvi ko movr insektim, ostvljju iz sebe djelo neostvreno do krj. Im mnogo plih Anel n Zemlji. NOVINAR: t je deseto prilgoavnje? TESLA: Ono je njvnije. Npiite d se gospodin Tesl igro. Igro se itvog svog ivot i uivo u tome. NOVINAR: Gospodine Tesl! D li se to odnosi i n v otkri i ve djelo? Je li i to bil igr? TESLA: Je, drgi mldiu. J sm tko volio d se igrm Elektricitetom! Uvjek se njeim kd slum o onom Grku koji je ukro vtru. Grozn pri o okivnju i orlovim koji mu kljuju jetru. Zr Zeus nije imo dovoljno munj i gromov, p je bio oteen z jedn ar? Tu je neki nesporzum Munje su njljepe igrke koje se mogu ni. Ne zborvite d u vem tekstu istknete: Nikol Tesl je bio prvi ovjek koji je stvorio munju. NOVINAR: Gospodine Tesl, maloprije ste govorili o Anelim i njihovom prilgoavnju n Zemlji. TESLA: Jesm li? To je isto. Moete npisti i ovo: on se drznuo d uzme n sebe prerogtive Indre, Zeus i Perun. Zmislite nekog od tih bogov kko u crnom veernjem odjelu, s polucilindrom i bijelim rukvicm eliti New Yorka prireuje grmljvine, pore i zemljotrese! NOVINAR: itoci neg list vole humor. Ali zbunili ste me izjvom d i v otkri, koj su neizmjern dobrobit z ljude, predstvljju igru. Mnogi e se nmrtiti n to. TESLA: Drgi gospodine Smith, nevolj i je u tome to su ljudi odve ozbiljni. D to nisu, bili bi sretniji i zntno due bi ivjeli. Kinesk poslovic veli d ozbiljnost skruje vijek. Li Ti Pe je posjetu krmi pretpostvljao posjeti crskom dvoru. Ali d se itoci novin ne bi mrtili, vrtimo se stvrim koje oni smtrju vnim. NOVINAR: Oni bi rdo uli u emu je v filozofij. TESLA: ivot je ritm koji se mor spoznti. J osjem tj ritm i uprvljm se po njemu i preputm mu se. On je vrlo zhvln i do mi je znnj koj imm. Sve to ivi povezno je dubokim i divnim vezm: ovjek i zvijezde, meb i Sunce, ne srce i kruenje beskonnog broj svjetov. Te veze su nerskidive, li one se mogu pripitomiti i umilostiviti tko d ojvek i sm pone d stvr nove i drugije odnose u svijetu, d

stre ne nrui. Znnje dolzi iz svemira; n vid je njegov njsvreniji prijemnik. Immo dv ok: zemljsko i duhovno. Treb nstojti d on postnu jedno oko. Univerzum je iv u svim svojim mnifestcijm, poput kkve mislee ivotinje. Kmen je misono i osjejno bie, ko to su to biljke, zver i ovijek. Zvijezd koj sij tri d je gledmo, i d nismo ove obuzeti sobom rzumjeli bismo njen jezik i poruke. Svoje disnje, oi i ui ovjek mor usklditi s disnjem, oim i uim univerzum. NOVINAR: Dok govorite, ini mi se d slum budistiki tekst, rijei toista ili trktt Przulzus. TESLA: Dobro vm se ini! Zni d postoji ope znnje i istine koje je ovjek oduvijek posjedovo. Po mom osjenju i iskustvu, u svemiru im smo jedn mterij i jedn vrhovn energij s beskonnim brojem mnifestcij ivot. Najljepe od sveg je to to otkriem jedne tjne u prirodi, otkrivte i ostle. One se ne kriju, tu su oko ns, li mi smo slijepi i gluhi z njih. Ako se emotivno veemo z njih, one nm sme dolze. Jbuk je mnogo, li je jedn Newton. On je trio uprvo onu jbuku koj je pl pred njeg. NOVINAR: Pitnje koje je mod treblo postviti u poetku ovog rzgovor. t je z vs Elektricitet, potovni gospodine Tesl? TESLA: Sve je Elektricitet. Njprije je Svjetlost, beskrjni izvor iz kojeg istie mterij i rsporeuje se u svim oblicim koji predstvljju svemir i Zemlju s svim njenim vidovim ivot. Crno je prvo lice Svjetlosti; to je ne vidimo tkvu, to je izuzetn milost prem ovjeku i ostlim stvorenjim. Jedn njen estic posjeduje svjetlosnu, toplotnu, nuklernu, rdijcijsku, kemijsku, mehniku i zsd nepoznte energije. On im mo koj moe pokrenuti Zemlju s njene putnje. On je istinsk Arhimedov polug. NOVINAR: Gospodine Tesl, vi ste previe pristrsni prem Elektricitetu. TESLA: Elektricitet sm j sm. Ili, ko hoete, Elektricitet u ljudskom obliju. To ste i vi, gospodine Smith, li tog niste svjesni. NOVINAR: Je li otud v sposobnsot d kroz tijelo proputte elektrinu struju od milion volti? TESLA: Zmislite vrtlara kojeg npdju biljke; to bi zist bilo ludo. ovjekovo tijelo i mozk sinjeni su od mnogih energij; u mene je njvie Elektricitet. Energij koj je rzliit u svkog je ono to ini ovjekovo j ili duu. Kod drugih stvorenj to je njihov sutin; du biljke nije du minerl i ivotinje. Rd mozg i smrt se mnifestuju svjetlou. Moje oi su u mldosti bile crne, sd su plve i kko vrijeme prolzi i npreznje mozg biv je, one su blie bjelini. Bijelo je nebesk boj. Kroz moj prozor jednog jutr je sletio golub, kojeg sm hrnio. Htio je d mi jvi d umire. Iz njegovih oiju izlzili su mlzevi svjetlosti. Nikd u oim nekog stvorenj nism vidio toliko svjetlosti, ko u tog golub.

NOVINAR: Rdnici u vem lbortoriju priju o bljeskovim svjetlosti, plmenovim i munjm koje se jvljju ko ste gnjevni ili pred kkvom opsnou. TESLA: To su psihik prnjenj ili opomene d se uvm. Svjetlost je uvijek bil n mojoj strni. Znte li tko mi je otkrio Okretno Magnetsko Polje i Indukcijski Motor, to me je proslvilo u dvdeset i estoj godini? Jedne ljetne veeri, u Budimpeti, promtro sm s svojim prijteljem Sigetijem zlzk Sunc. Tisue vatri okretlo se plmtei tisuama boj. Sjetio sm se Fust i recitirao stihove iz njeg. I td, ko u magli, vidio sm kko se okree Magnetsko Polje i rdi Indukcijski Motor. Vidio sm ih u Suncu! NOVINAR: Hotelsk poslug pri d se u vrijeme grmljvine ztvrte u sobu i rzgovrte smi s sobom. TESLA: Rzgovrm s munjm i gromovim. NOVINAR: S njim? N kojem jeziku, gospodine Tesl? TESLA: Njee n mom mternjem jeziku. U njemu im rijei i zvukov, nroito u poeziji, koji su pogodni z to. NOVINAR: itoci neg list bili bi vm vrlo zhvlni d to protumite. TESLA: Zvuk ne postoji jedino u gromu, ve i u munji; kod nje je on pretvoren u sjj i boje, boje se mogu sluti. Jezik je od rijei, to zni d je od zvukov i boj. Svki grom i munj su rzliiti i imju svoj imen. J neke od njih nzivm imenim onih koji su mi bili bliski u ivotu, ili po onim kojim se divim. U nebu sjevju i grme moj Mjk, sestr, brt Dnilo, pjesnik Zmj i linosti iz srpske povijesti. Imen ko to su Izaija, Ezekijel, Leonrdo, Beethoven, Goy, Frday, Pukin i sve neugsle vtre oznuju jt i spletove munj i gromov koji ne prestju svu no, i zemlji donose blgorodnu kiu ili ple ume i ljudsk nselj. Postoje munje i gromovi, i to oni njsjjniji i njmoniji, koji ne iezvju. Oni se vrju i j ih prepoznm meu tisuama. NOVINAR: Po vm, Znanost i Poezij su isto? TESLA: To su dv ok jednog lic. William Blake je uio d je cijeli univerzum roen iz Mte, d g on odrv i d e on postojti dokle god n Zemlji bude postojo i jedn ovjek. S njome je ko Kotaem stronom u koju se mogu skupiti zvijezde svih glksij. On je stvrlk energij rvn svjetlosnoj. NOVINAR: Mt je z vs stvrnij od ivot? TESLA: On raa ivot. J sm se hrnio svojim mislim, nuio sm d uprvljm osjejim, snovim i vizijm. Oduvjek sm je njegovo, ko to sm njegovo i svoj znos. Cjeli svoj dugi vijek proveo sm u znosu. To je bio izvor moje sree. On mi je

pomogo i d tokom svih ovih godin podnesem rd, koji je bio dovoljn z pet ivot. Njbolje je rditi nou, jer su zvjezdn svjetlost i misli u bliskoj vezi. NOVINAR: Rekli ste d sm i j, ko svki stvor, Svjetlost. To mi lsk, li, priznjem, nije mi ssvim jsno. TESLA: Zto bi i treblo d vm bude jsno, gospodine Smith? Dovoljno je d povjerujete u to. Sve je Svjetlost. U jednom njenom zrku je sudbin nrod; svki nrod im svoj zrk u onom velikom svjetlosnom izvoru koji vidimo ko Sunce. I zpmtite: nijedn ovjek koji je postojo, nije umro. Pretvorili su se u Svjetlost i ko tkvi postoje i dlje. Tjn je u tome d se te svjetlosne estice povrte u prvobitno stnje. NOVINAR: To je uskrsnue! TESLA: J to radije nzivm: Vrnje u neku od prethodnih energij. Krist i jo neki znli su tu tjnu. J sm trgo z time kko d se ouv ljudsk energij. On je jedn od vidov Svjetlosti, ktkd rvn vrhunskom nebeskom svjetlu. Nism trgo z time rdi sebe, ve rdi dobr svih. Vjerujem d e moj otkri uiniti ljudim ivot lkim i snoljivim, i usmjeriti ih n duhovnost i morlnost. NOVINAR: Smtrte li d se vrijeme moe ukinuti? TESLA: Ne ssvim, jer prv osobin energije je d se preobrv. On je u vjeitim preobrjim, ko oblci toist. Ali mogue je utjecti u tome d ovjek ouv svijest i poslije zemljskog ivot. U svkom kutku svemira postoje energije ivot; jedn od njih je i besmrtnost ije porijeklo je izvn ovjek i ek g. Svemir je duhovan; mi smo tek npol tkvi. Svemir je morlniji od ns; zto mormo spoznti njegovu prirodu i svoj ivot usklditi s njime. J nism znanstvenik; Znanost je mod njpogodniji nin d naem odgovor n pitnje koje me oduvek progoni, i koje je moje dne i noi pretvorilo u vtru. NOVINAR: Koje je to pitnje? TESLA: Kko su vm oi zsjle! Ono to sm htio saznati je: t se dogaa s zvijezdom koj pd i suncem koje se ugsi? Zvijezd pdne ko prin ili sjeme po ovom ili po drugim svjetovim, sunce se rspe u ne misli, u ivote mnogih stvorenj, u ono to e se roditi ko nov svjetlost, ili g svemirski vjetr raspri po Beskrju. Shvm d je to neophodno i d je urunto u ustrojstvo svemira. Stvr je, meutim, u tome d se jedn od tih zvijezda i jedno od tih sunc, mkr i ono njmnje, suvju. NOVINAR: Ali, gospodine Tesl, vi shvte d je to neophodno i d je urunto u ustrojstvo svijeta! TESLA: Kd ovjeku postne jsno d je njegov njvii cilj d tri z zvijezdom pdlicom i poku d je uhvti, rzumjet e d mu je ivot dn uprvo zbog tog i bit e spen. Zvijezdu e n krju uhvtiti!

NOVINAR: I t e se ond desiti? TESLA: Tvorc e se nsmijti i rei: Pdl je smo d bi ti potro z njome i uhvtio je. NOVINAR: Zr sve to nije u suprotnosti s kozmikom boli, koji tko esto spominjete u svojim spisim? I t je to kozmika bol? TESLA: Nisu suprotnosti, jer smo n Zemlji To je bolest o ijem postojnju ogromn vein ljudi nije svjesn. Otud mnoge druge bolesti, ptnj, zlo, bijed, rtovi i sve ono zbog eg je ljudski ivot psurdn i strn pojv. T bolest se ne moe ssvim izlijeiti, li svijest o njoj e uiniti d bude mnje tek i opsn. Kd god je netko od meni bliskih i drgih ljudi bio povrijeen, j sm osjeo fiziku bol. To je zto to su n tijel od sline grae, due vezne nerskidivim nitim. Neshvtljiv tug koj ns ponekd obuzme, zni d je negdje, n drugom krju ove plnete, umrlo dijete ili plemenit ovjek. Cijeli svemir je u izvesnim periodim bolestan, od sme sebe i od ns. Ieznue neke zvijezde i pojv komete utjeu n ns vie nego to mi to slutimo. Veze meu stvorenjim n Zemlji su jo je; zbog nih osjenj i misli cvijet e divniji zmiristi ili utihnuti. Te istine iznov mormo uiti d bismo se izlijeili. Lijek je u nem srcu i, isto tko, u srcu ivotinje koju nzivmo svemirom.