OKOLINA MENADMENTA

OKOLINA je sveukupnost utjecaja na poslovanje organizacije koje treba uzeti u obzir pri odluivanju okolina predstavlja prilike i prijetnje te je potrebno neprekidno motrenje okoline INTERESNO-UTJECAJNE SKUPINE menaderi ih moraju uvaavati ine ih brojni akteri u okolini organizacije odnos izmeu njih i menadera je jako vaan NAJVANIJE INTERESNO-UTJECAJNE SKUPINE SU : ZAPOSLENI primarni inters im je sigurnost zaposlenja MENADERSKI TIM inters im je rast, prespektiva, sigurnost, profit kompanije i razvoj njihove osone karijere DIONIARI ele najvedu stopu povrata od investicija, profit i rast LOKALNA ZAJEDNICA interes joj je zaposlenje njenih stanovnika,te kontrolirani rast te doprinos kompanije kvaliteti ivota lokalne zajednice KUPCI interes im je odgovarajuda vrijednost proizvoda za novac koji su za to platili. DOBAVLJAI u interesu im je sigurnost posla, pravovremena isplata faktura i rast VLADA interese joj je potivanje zakona LOKALNO NEZAPOSLENO STANOVNITVO interes im je dobit posao MEUNARODNA OKOLINA eli operacije koje ne tete okolini i koja oekuje drutveno odgovorno ponaanje kompanije

RAZINE OKOLINE 1. OPDA OKOLINA: ekonomska, tehnoloka, politiko-pravna, drutveno-kulturna, meunarodna 2. OKOLINA ZADATKA: kupci, dobavljai, konkurencija, trite rada 3. INTERNA OKOLINA: struktura, kultura, resursi i menadment

VANJSKA/EKSTERNA OKOLINA
na nju organizacija moe samo u manjoj mjeri utjecati, treba joj se prilagoavati; u najirjem smislu okolina je beskonana organizacija treba reagirati na one aspekte koji se tiu opstanka

1. EKONOMSKA OKOLINA menadment mora dobro poznavati ekonomsku okolinu, opde ekonomske uvjete, mjere gospodarskog sustava i ekonomske politike. Uspjeh poslovanja organizacije povezan je poznavanjem osnovnih ekonomskih pokazatelja: bruto drutveni proizvod, godinja stopa bruto drutvenog proizvoda, dohodak per capita, kupovna mod stanovnitva, stopa nezaposlenosti, fiskalna i monetarna politika, stopa inflacije, kamatne stope... sigurnost i stabilnost okoline odreuju stabilnost i sigurnost organizacije. 2. TEHNOLOKA OKOLINA Informacijska, tehnoloka, komunikacijska revolucija... Tehnologija znanje da se neto uradi Zahtijeva brzu prilagodbu, jer postoji visoka tehnoloka neizvjesnost/nesigurnost zahtjevi za pradenjem tehnolokih novina. Sve organizacije se nalaze pred tehnolokim izazovima... NOVE TEHNOLOGIJE; - Internet i Web, on-line naruivanje; e bankarstvo, e kupovina, revolucija u domeni kupovine, prodaje, plaanja. 3. DRUTVENA OKOLINA SUSTAV VRIJEDNOSTI KOJE NEKO DRUTVO PROMIE - Stavovi, elje, oekivanja, stupanj inteligencije, obrazovanja, vjerovanja i obiaji ljudi u nekoj skupini ili drutvu. - Ekologija/pokret zelenih postao je u nekim zemljama vana politika snaga koja je u velikoj mjeri utjecala na promjenu zakonodavstva. zalae se za za zatitu okolia GLOBALNO ZATOPLJENJE, ONEIDENJE, DRUTVENO ODGOVORNO PONAANJE povezano s menaderskom etikom i poslovnom etikom, je anticipativno i preventivno.

organizacije svojim drutveno odgovornim ponaanjem mogu pridonijeti lakem rjeavanju drutvenih problema.

4. DEMOGRAFSKA OKOLINA menaderi bi trebali pratiti demografske trendove,.../razliiti u tzv. razvijenom i nerazvijenom svijetu; (stopa nataliteta, mjere pronatalne politike.) iz njih iitavati svoje tekue i budude ciljeve demografska slika svijeta se mjenja i sve veda potreba za obrazovanjem globalni trend; poznavanje stranih jezika, informacijska pismenost. Trend starenja stanovnitva; zanimanja vezana za skrb za starije,... postaje sve utjecajniji imbenik koji menaderi moraju uvaavati prilagoavati mu svoj nain upravljanja i voenja organizacije 5. POLITIKA OKOLINA (povezana s drutvenom i pravnom okolinom) pod politikom se podrazumijeva vlada li u nekom drutvu demokracija, diktatura ili monarhija drava odreuje politiku okolinu POLITIKI SUSTAV: odreuje oblik drutvenog ureenja: demokraciju, diktaturu, monarhiju; razlike kapitalistikog i socijalistikog drutvenog ureenjaspram poduzetnitva,... Politiki sustav u velikoj mjeri odreuje okvire djelovanja te moe ograniavati ili omoguavati razvoj organizacije. Politika stabilnost/nestabilnost je posljedica politikog rizika Demokratska i tritu okrenuta drutva. 6. PRAVNA OKOLINA Podrazumijeva zakone, propise i druge zakonske i podzakonske akte koje donosi zakonodavna vlast svake zemlje. Svaka drava zakonima ureuje svoje aktivnosti; uloga PARLAMENTA. Poeljno je da je pravna okolina stabilna i da se to rjee mjenj a. Potrebne usklaenosti i prilagoavanja zakonima EU. 7. KULTURNA OKOLINA je sustav vrujednosti, shvaanja, uvjerenja, etike, ivotnih stilova, osobnosti i karaktera; predstavlja prevladavajudi nain ponaanja kulturne vrijednosti nisu genetdski prenosive, one se ue cjeloga ivota vie razinska i slojevita postoji organizacijska kultura, kultura lokalne zajednice, nacionalna kultura. danas je svako drutvo multikulturalno

procesi globalizacije jo vie naglaavaju potrebu uvaavanja kulturne okoline menader sudjeluje u oblikovanju kulture

8. MEUNARODNA OKOLINA je okolina gospodarskih subjekata koja posluju izvan matine zemlje. G. Jones meunarodnu okolinu djeli na opdu i specifinu opda meunarodna okolina ukljuuje: ekonomske, tehnoloke, demografske, kulturne i drutvene snage u specifinu meunarodnu okolinu ubraja: vladu, kupce, distributere, sindikate, konkurente i dobavljae

POSLOVNA OKOLINA ILI OKOLINA ZADATKA

Specifina okolina je onaj dio vanjske okoline menadmenta koja je izravno u funkciji ostvarivanja ciljeva organizacije. imbenici specifine okoline neposredno i svakodnevno utjeu na odluke menadmenta Djeli se na: 1. KUPCE - najvaniji segment specifine okoline i treba mu pristupiti s najveom panjom - KUPAC je KRALJ; vanost kupca za uspjeh organizacije - puno toga u organizaciji se mjenja i prilagoava interesima kupaca, sve im je podreeno - o njihovoj odluci da kupe ili ne kupe proizvod ovisi bududnost organizacije - onaj tko to ne razumije i neprilagodi organizaciju kupcu nema sigurnu bududnost - odnos prema kupcima ovisi o odnosu ponude i potranje , tj. stanjem perfektne imperfektne konkurencije - primjer imprfektne konkurencije su javne usluge i menadment javnog sektora koji bi trebali biti servis graana; prilika za unaprjeenje usluga - potrebe i ponaanje kupaca treba to bolje upoznati...

2. DOBAVLJAI kupci se nalaze na izlazu organizacije kao sustava, a dobavljai na ulazu izuzetno vaan imbenik JIT upravljanje nabavom upravo na vrijeme/ racionalizira nabavu, smanjuje broj dobavljaa, smanjenje broja ljudi u nabavi i trokova nabave. - on unapreuje odnos izmeu kupca i dobavljaa i donosi viestruke koristi 3. KONKURENCIJA nemogue je kontrolirati, pojavljuje se bez najave iznenada i mimo nae volje tehnologija je od svijeta uinila svjetsko globalno selo i omoguila da svaki proizvod putem interneta ima svjetsku konkurenciju globalna konkurencija; borba za oskudne resurse KONKURENCIJA = organizacija iz iste djelatnosti, znai da je podjenake snage, odnosno trinog potencijala. menadment mora analizirati i pijunirati konkurencju kako bi imala adekvatan odgovor na njihove poteze UNIKATNA I NEPREPISIVA strategija pravi odgovor na konkurenciju organizacija u borbi sa konkurencijom mogu rabiti razliite konkurentske strategije: strategija diferencije, strategija niskih trokova, strategija fokusiranja uloga interneta i informacijske tehnologije 4. TRITE RADA misli se na ljudske potencijale u vanjskoj okolini organizacije iz koje moe dobiti potrebne zaposlenike ljudi njihova znanja i sposobnosti, najvea konkurentska snaga za svaku organizaciju vano je da ima kvalitetne, obrazovane i sposobne zaposlenike mogunost privlaenja najboljih, kvalitetnih i obrazovanih zaposlenika multikulturalne kao i globalne organiozacije = nehomogenu strukturu zaposlenih; rase, nacionalnosti, spolne razlike, socijalno nasljee, stupanj obrazovanja, religijska opredjeljenja... MIGRACIJE, sve vee razlike i raznovrsnosti, upravljanje njima je izazov.

INTERNA OKOLINA
podrazumijeva se sve ono to se nalazi unutar svake organizacije obuhvada sljedede elemente: 1. ORGANIZACIJSKI RESURSI sve komponente inputa koje se ili pomodu kojih se proizvode gotovi proizvodi i usluge svakoj organizaciji su potrebni matrijalni resursi i ljudski potencijali pod materijalnim se resursima podrazumijevaju sirovine, matrijali, tehnologija, financijski resursi i informacijski resursi pod ljudskim potencijalima misli se na sve zaposlene u organizaciji koje treba koordinirati, motivirati i voditi 2. ORGANIZACIJSKA STRUKTURA sveukupnost veza i odnosa izmeu i unutar resursa poduzeda sastavni je i najvaniji dio svake organizacije vrste: klasine i moderne/funkcijska, divizijska, matrina, procesna i mrena 3. ORGANIZACIJSKA KULTURA kljuni elemenr interne okoline potrebno joj posvetiti veliku pozornost predstavlja prevladavajudi nain ponaanja sveukupnost stavova, vjerovanja, vrijednosti, normi i pogleda koji djeli vedina zaposlenika 4. MENADMENT aktivnost koja objedinjuje funkcije, vjetine i znanja

4.1 PLANIRANJE
je funkcija menadmenta koja odreuje ciljeve za organizacijsku uinkovitost u budunosti i rasporeivanje zadataka i resursa potrebnih za njihovo ispunjenje planiranje kao primarna funkcija menadmenta utvruje budude pravce djelovanja planiranje odreuje to organizacija eli postdi i kako de to ostvariti planiranjem usmjeravamo organizaciju prema bududnosti, ono odreuje izbor misije, ciljeva i akcija za njihovo ostvarivanje planiranjem definiramo bududnost organizacije i postavljamo njezine ciljeve i time odreujemo njezino budue kretanje, ali i njenu uspjenost ova funkcija menadmenta daje vjetar u lea organizacijama ako je dobro razradila svoje budude razvojne smjernice i time znaajno povedava anse da de se ostvariti njezina svrha postojanja planiranjem sadri dijagnozu poslovnog poloaja poduzeda, odreivanje pravca djelovanja, ciljeve koje na tom putu treba ostvarivati, strategiju koju treba izabrati za ostvarivanje tih ciljeva te menadersko odludivanje u svim tim fazama planiranjem odreujemo gdje se organizacija sada nalazi, gdje elilmo da ona bude u bududnosti i odreujemo nadine kako to ostvariti

4.2 PLANIRANJE KAO PROCES

proces planiranja je zahtjevan i sloen, a sastoji se od vie uzastopnih faza 1. proces planiranja zapoinje ANALIZOM OKOLINE organizacije kako bi se elje organizacije uklopile u stvarno stanje na tritu 2. zatim se definiraju ORGANIZACIJSKA VIZIJA I MISIJA, izjave koje usmjeravaju organizaciju 3. nakon toga potrebno je POSTAVITI CILJEVE uz pomod kojih se namjeravaju ostvariti organizacijska vizija i misija 4. idudi korak je DEFINIRANJE STRATEGIJE kojima de se ostvarivati organizacijski ciljevi 5. slijedi RAZRADA PLANOVA nuna da bi se prelo u fazu provedbe planova 6. provedba planova, odnosno faza postizanja ciljeva, jako je vana, jer ako nedoe do IMPLEMENTACIJE PLANOVA nemoe se govoriti o koristi od planiranja 7. posljednja faza je EVALUACIJA REZULTATA tj. usporedba ostvarenog sa eljenim

4.3 RAZINE PLANIRANJA

za STRATEGIJSKO PLANIRANJE (definiranje strategijskih ciljeva i planova) zadueni su vrhovni menaderi i to zbog toga to najbolje poznaju i sagledavaju problematiku na razini cijele organizacije za TAKTIKO PLANIRANJE(definiranje taktikih ciljeva i planova) zadueni su menaderi srednje razine zbog toga to su najbolji u upravljanju aktivnostima i rjeavanju problema na razini organizacijskih funkcija, tj. divizija za OPERATIVNO PLANIRANJE (defuniranje operatvnih planova i ciljeva) zadueni su menaderi najnie razine jer najbolje razumiju svakodnevnu problematiku

4.4 VIZIJA I MISIJA

VIZIJA cjelovita predodba o bududnosti i putevima njenog ostvarenja odgovara na pitanje to elimo postati MISIJA je razlog postojanja neke organizacije odreuje zato organizacija postoji, to eli ostvariti, dakle odreuje svrhu postojanja organizacije i njene vrijednosti je polazite za sva organizacijska nastojanja u ponaanju definiranjem smjera kojim neka organizacija eli idi, tj. odreenjem njezine aspiracije, postavljaju se okviri organizacijskog djelovanja, tj. njezine filozofije i osnovnih vrijednosti, odreuju se prizvodi/usluge organizacije i njihovi korisnici to predstavlja temelj za vrednovanje uspjeha dinamina je poslovna aktivnost kojom menadment potide poslovnu napetost u poduzedu radi stalnog unapreenja poslovanja, neprekidnim provjeravanjem snage i slabosti uz istodobno kritino sagledavanje uinaka IZJAVA O MISIJI predstavlja iroko postavljeno izjavu o svrsi organizacije to organizacija eli biti i koga eli usluivati, a to je razlikuje od drugih organizacija. ona odgovara na pitnja: 1. to je posao organizacije 2. to oni ele 3.to de biti posao organizacije 4.tko su njeni klijenti 5.to bi trebao biti njezin posao

KLJUNE KOMPONENTE MISIJE KOMPONENTA POTROAI PROIZVODI/USLUGE TRITA TEHNOLOGIJA BRIGA ZA OPSTANAK, RAST I PROFITABILNOST FILOZOFIJA SHVAANJE SAMOG SEBE BRIGA ZA JAVNI IMID BRIGA ZA ZAPOSLENIKE OPIS Tko su potroai? Koji su najvaniji proizvodi/usluge? Gdje geografski organizacija plasira svoje proizvode? Je li koritena tehnologija aktualna? Je li organizacija usmjerena rastu i financijskoj uspjenosti? Koja su osnovna uvjerenja, vrijednosti organizacije? Po emu je organizacija posebna tj. njene glavne snage Brine li organizacija za drutvo, zajednicu i okoli? Smatraju li se zaposelnici vrijednom org. imovinom?

4.5 ASHRIDGEOV MODEL MISIJE

SVRHA daje odgovor na pitanje zato poduzee postoji. Neka poduzeda vide svrhu svog postojanja u stvaranju to vee vrijednosti za dioniare. STRATEGIJA odreuje nain na koji de se realizirati svrha organizacije u odnosu na konkurenciju s poduzeima. STANDARDI PONAANJA odreuju ponaanje zaposlenika i menadera to pomae ljudima u organizaciji da znaju to se od njih oekuje, to trebaju raditi i kako se trebaju ponaati u obavljanju svog posla. VRIJEDNOSTI se odnose na uvjerenja i moralna naela na kojima se temelji organizacijska kultura a proimaju sve aspekte rada i ivota poduzeda.

4.6 CILJEVI I PLANOVI

CILJEVI usmjeravaju djelovanja organizacije na svim razinama kroz to to ukazuju na prioritete, olakavaju odluivanje te su temelj za vrednovanje postignutog vizija, misija i ciljevi moraju biti meuovisni i promatrani kao cjelina su eljeno stanje, pozicija ili rezultat pojedinca, grupa ili cjelokupne organizacije u nekom vremenskom trenutku mjerljivost ciljeva jedno je od najvanijih obiljeja ciljeva, jer su mjerljivi ciljevi nedvosmisleni, precizni i jasni

VREMENSKA DIMENZIJA CILJEVA s obzirom na VREMENSKU DIMNEZIJU ciljeve djelimo na: 1. KRATKORONE ciljeve koje je potrebno ostvariti u roku godine dana 2. SREDNJORONE ciljevi koji se odnose na razdoblje od 1-5 godina 3. DUGORONE ciljevi s rokom realizacije duljim od 5 godina s obzirom na PODRUJA ZA KOJA SE POSTAVLJAJU: 1. ciljeve moemo djeliti s obzirom na podruja djelovanja i pojedine funkcije u organizaciji 2. oblikujemo ciljeve za razliite funkcije u organizaciji: npr. ciljevi koji se odnose na marketing 3. ciljevi se mogu odnositi i na razliita podruja poslovanja npr. kvaliteta s obzirom na HIJERARHIJSKU RAZINU: 1.STRATEGIJSKI opisuju to organizacija eli postidi u bududnosti. Operacionalizacija su organizacijske vizije i misije. Odnose se na cjelu organizaciju, dugoroni su i postavljaju ih menaderi najvie razine 2. TAKTIKI razrada su strategijskih ciljeva. Odnose se na organizacijske djelove tj. funkcije i divizije. Srednjoroni su i postavljaju ih menaderi srednje razine.

3. OPERATIVNI precizni su i mjerljivi ciljevi pojedinih odjela i grupa. Razrada su taktikih ciljeva, kratkoroni su te za njihovo postavljanje i ostvarivanje odgovorni su menaderi najnie razine. ciljevi s obzirom na PODRUJA ZA KOJA SU POSTAVLJENI: profitabilnost rast trini udio drutvena odgovornost zadovoljstvo zaposlenih kvaliteta proizvoda istraivanje i razvoj diverzifikacija uinkovitost financijska stabilnost odravanje resursa razvoj menadmenta

UPRAVLJANJE POMODU CILJEVA to je participativan sustav upravljanja koji se temelji na mjerljivom principu postavljanja ciljeva organizacije moraju imati jasne, mjerljive i usklaene ciljeve PLANOVI navode aktivnosti i zadatke koje je potrebno provesti, definiraju kako de se alocirati resursi te odreuje vrijeme odvijanja operacija u svrhu postizanja eljenog trajni planovi procedure pravila politike jednokratni planovi: programi projektni planovi proraun