INSTITUCIJE 1.

EUROPSKI PARLAMENT-predstavniko tijelo graa EU, lanovi se biraju na izborima u D svakih 5 godina, zasjeda u B i S a u L je Opde tajnitvo, broj zastupnikih mjesta 754( min 6, max99, RH 12) , predsjednik Shulz, Zadade : zakonodavna ovlast, proraunska i nadzire rad drugih tjela EU, ima aktivnu i pasivnu legitimaciju pred ES-tui i moe biti tuena NACIONALNI PARLAMENTI-primaju inf od Komisije o zakonskim prijedlozima,sudjeluju u izmjenama Osn. ugovora i u procjeni primjene naela supsidijarnosti NAELO SUPSIDIJARNOSTI-primjenjuje se u podrujima gdje su ovlasti podjeljene izmeu D i EU.Unija smije djelovati kad lanice ne mogu ispuniti ciljeve ili ih EU moe bolje ispuniti NAELO PROPORCIJALNOSTI-djelovanje EU ne smije prelaziti ono to je nuno kako bi ostvarili ciljeve ugovora.> Protokol o primjeni naela supsidijarnosti i proporcionalnosti 2.EUROPSKO VIJEDE- razliita od Vijeda ministara od LU samostalna institucija, ine je elnici D,predsjednik EV i EK, predsjednik na mandat od 30 mjeseci, mogudnost reizbora,odluke temeljem jednoglasnosti, glavna zadada davanje poticaja za razvoj EU i prihvadanje opdih politikih smjernica, Van Rompuy 3. VIJEDE MINISTARA-uz EP glavno regulatorno tijelo,ine ga ministri iz D iz svake po 1, zajedno s EP obnaa zakonodavnu i proraunsku funkciju, oblikuje politike i ima koordinativnu funkciju,izraava interese D, predsjedavanje je rotirajude D na 6 mjeseci, najede donosi kvalificiranom vedinom odluke, rijetko jednoglasno a moe i obinom vedinom. Izmjene u 3 razdoblja.1-2009-2014,2. 2014-2017 PASSERELLE-prelazak s jednoglasnog odluivanja na kvalificiranu vedinu bez promjene ugovora KONICA ZA NUDU- omoguduje D da privremeno zaustavi donoenje akta COREPER-pomodno tijelo, Odbor stalnih predstavnika,osigurava stalnost rada Vijeda VISOKI PREDSTAVNIK ZA VANJSKU I SIG. POLITIKU-bira ga EV, predsjedava vijedem ministara i ima dunost jednog predsjednika EK- CATHERINE ASHTON 4.EUROPSKA KOMISIJA-regulatorno tijelo,zastupa opde interese EU,27 povjerenika na 5 godina, odgovorna EP, predsjednik Jose manuel baroso, zasjeda u B i L, upravlja proraunom EU, uvar ugovora,u ime EU pregovora me. ugovore s 3. dravama ZAKONODAVNI POSTUPCI-donose ih EP, vijede ministara i EK, redovni i izvanredni. sudovi 3 skupine promjena - Sud 1. stupnja postaje Opdi sud, nain izbora sudaca i nezavisnih odvjetnika,izmjene ovlasti ES i mogudnost uspostave specijaliziranih sudova. IZBOR SUDACA I NEZAVISNIH ODVJETNIKA-7 lanova, daju miljenje o prikladnosti kandidata koje predlau D,lanove bira Vijede iz redova prijanjih sudaca ES i opdeg suda,sudaca nac. vrhovnih sudova i uglednih pravnika OVLASTI EUROPSKOG SUDA-izrie novane kazne D zbog neprovoenja direktiva,iri ius standi IRENJE NADLENOSTI ES PRAVO EU-zajedniki naziv za pravo koje proizlati iz UFEU,UEU,EURATOM - obuhvada pravne norme koje su sadrane u Osnivakim ugovorima ili su donesene ili izvedene iz njih PRAVNA STEEVINA EU- ukupnost tih pravnih normi IZVORI PRAVA EU-Primarni,sekundarni,sudska praksa i opda naela prava EU 1. PRIMARNI IZVORI-akti D, osnivaki ugovori- prvobitni ugovori o osnivanju EZ i EU,izmjene i dopune prvobitnih ugovora,protokoli pridodani ugovorima,dodatni ugovori,svi ugovori o pristupanju novih D i povelje temeljnih prava EU. OSNIVAKI UGOVORI propisuju temljna prava pojedinca,institucionalnu strukturu EU, nadlenosti EU, nain koji EU odluuje o pitanjima unutar svoje nadlenosti Na snazi : Ugovor o EUROATOM, lisabonski ugovori (UEU i UFEU), povelja temeljnih prava EU

2. SEKUNDARNI IZVORI-proizlaze iz osnivakih ugovora,nastaju aktivnodu institucija EU,pravna pravila koja nastaju i stupaju na snagu prema ugovorom propisanom postupku i okvirima regulatorne ovlasti EU OBUHVADAJU: temelnje akte koje donose EP i Vijede Eui provedbene mjere Komisije, ES koji stvara sudsku praksu i sporazumi EU s trdim dravama OBLICI: UREDBA-opda primjena,obvezujude u cjelostii izravno se primjenju u svim D DIREKTIVA-pravno obvezujude u cjelosti izravno primjenjive u D kojima su upudene u odnosu na rez. ODLUKA- obvezatne u cjelosti, mogu biti upidenje pravnim i fizikim osobama, imaju izravan uinak u D i stupaju na snagu nakon to su priopdene PREPORUKE I MILJENJA-neobvezujudi pravni akti, odnose se na odreene D pravne ili fizike osobe, mogu obvezivati nacionalna tijela MEUNARODNI SPORAZUMI I KONVENCIJE-predstavljaju 3. vaan izvor, sporazumi obuhvadaju veliki raspon ugovora, imaju uinak na sve D i ugovori koje sklopi EU s 3. drava i me. organizacijama 3. PRAKSA EUROPSKOG SUDA-presude imaju uinak ne samo meu strankama ved i na sve razlika od presude HR sudova: presude HR sudova sastoje se od uvoda,izreke i obrazloenja, izreka presude stvara pravo iskljuivo izmeu stranaka u sporu, ostali djelovi presude ne shvadaju se kao izbor prava,u obrazloenju presude u njemus e navode samo injenice. ZAKONODAVNI AKTI- donose se u redovnom ili posebnom zakonodavnom postupku, oni koje su zajedniki usvojili EP i Vijede, i koje su usvojili samo vijede ili EP , usvajaju se kao uredbe, direktive i odluke NEZAKODAVNI AKTI- delegirani ili provedbeni akti, donosi ih iskljuivo europska komisija, nazivaju se takoer uredbama, direktivama i odlukama ali uz oridjev delegirana, odnosno provedbena NAELA PRAVA EU: OPDA NAELA - stvaraju se kroz praksu ES, ubrajaju se u primarne izvore prava EU, obvezuju institucije EU i D TEMELJAN NAELA: naelo dodijeljene ovlasti, supsidijarnosti, razmjernosti, lojalnosti, zabrane diskriminacije, samostalnosti prava EU, jednistvenom vaenja i primjene prava EU, izravne primjene prava EU, prvenstav prava EU, izravnog uinka, odgovornosti D za tetu -naelo dodijeljene ovlasti - EU ima one ovlasti koje su joj dodijelile D i smije djelovati samo u tim granicama - pozitivne ovlasti EU: EU smije donositi pravne norme samo u podrujima u kojima su joj D dodijelile takvu ovlast - negativne ovlati: ograniavaju D u regulatornim izborima koje imeju u svrhu ureenja podruja koje je i dalje u njihovoj regulatornoj nadlenosti - naelo supsidijarnosti - nadovezuje se na neelo dodijeljenih ovlasti - naelo proporcionalnosti - naelo lojalnosti - D i EU obvezne poduzimati sve mjere opde ili posebne naravi za ispunjavanje obveza - naelo zabrane diskriminacije - zabranjuje svaku diskriminaciju na temelju dravljanstva, ukljuuje formalna i materijalna ogranienja i otvorene oblike diskriminacije FORMALNA DISKR- kada je za dravljane drugih D zakonom odreeno da za ostvarivanje nekog prava moraju ispuniti dodatne pretpostavke koje inae ne vrijede za domade dravljane MATERIJALNA DISKR-dravljani drugih D nisu izravno propisom stavljeni u diskrim. poloaj u odnosu na domadine ali se za ostvarivanje nekog prava zahtjevaju pretpostavke koje mogu ispuniti samo domadi dravljani - naelo samostalnosti prava Unije-pravo Unije autonomni pravni poredak, samostalan i odvojen od poretka D - naelo jedinstvenog vaenja i primjene prava Unije-pravo Unije funkcionira kao cjelina,jedinstveno je i primjenjuje se na isti nain u svim D, preduvjet za djelotvorno funkcioniranje zajednikog trita - naelo izravne primjene prava Unije- pravo Unije virjedi u svim D i nije ga potrebno implementirati , ima prednost pred pred pravom D uvjeti za izravan uinak: odredba mora biti jasna i nedvosmislena,mora biti bezuvjetna,i sadravati odreeno subjektivno pravo -naelo odgovornosti D za tetu-svaka D duna fizikim i pravnim osobama nadoknaditi tetu nastalu zbog neizvravanja svojih obveza. TIPOLOGIJE: 1. ISKLJUIVE NADLENOSTI-carinska unija,prihvadanje pravila o trinoj utakmici, monetarna politika za drave EUROZONE,ouvanje morskih resursa,zajednika trgovinska politika,zakljuivanje me.ug 2.KONKURENTNE NADLENOSTI- unutarnje trite, socijalna politika, ekon soc i teritorijalna kohezija, poljo i ribarstvo, okoli,zatita potroaa,transport energija, podruje slobode sigurnosti i pravde 3. KOMPLEMENTARNE NADLENOSTI- zatita ljudskog zdravlja,industrija,kultura,turizam,obrazovanje, sport,graanska zatita i upravna suradnja. OVLASTI EU-ograniene naelima dodjeljene ovlasti,proporcionalnosti i subsidijarnosti NACIONALNI SUD: primarno pravo izvan dosega prava EU, sekundarno pravo kad je odreeno podruje regulacije dodjeljeno EU primjenjuje se EU pravo.