Sibenski List, 5. Prosinca 2013.

ibenskilist ib st
u p a n i j s k i t j e d n i k
ETVRTAK 5. PROSINCA 2013. BROJ 2606 GODINA LI CIJENA 8 KN / 1,10
N. MAKALE: MOJ GALEB IZ TREE LIGE IGRAO JE BOLJE NEGO DANAS REPREZENTACIJA
JOSIP STOJANOVI JOLLY:
Sramota je da se lae da je Dogus grupa donirala stolice na Baldekinu a prodala ih je - za reklamu!

SVI POSLOVI RADAKOVE UDRUGE UMIROVLJENIKA I GRADA IBENIKA: DVA MILIJUNA KUNA GODINJE ZA PRIJEVOZ UMIROVLJENIKA, 50 TISUA KUNA ZA UDRUGU, LANI JE ZA IZLETE U BANJU VRUICU ISPLAENO 104.600 KUNA SUBVENCIJA...
STR. 2
ibenski list i upanijska luka uprava poklanjaju itateljima:
Stolni kalendar za 2014. godinu
STR. 46
aktualno
ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist
Subvencije grada ibenika Udruzi umirovljenika na tapetu gradskih vijenika i javnosti:
Dva milijuna kuna godin umirovljenika radi popis, koncesionaru. I plaa Udru
KATARINA RUDAN
katarina.rudan@sibenski-list.hr
Financiranje razliitih djelatnosti, pa tako i rad udruga graana, gdje se to i kako troi novac poreznih obveznika, aktualno je pitanje koje zanima ne samo gradske vijenike ve i iru javnost. Jedna od udruga, koja se zadnjih godina esto nala na tapetu aktualnog sata sjednica Gradskog vijea ibenika je Udruga umirovljenika ibenik. Pitanja poput zato Udruga a ne Grad radi popis umirovljenika koji imaju pravo na besplatan prijevoz i tko to kontrolira, do to se sve umirovljenicima iz gradskog prorauna plaa. Nesumnjivo je da se za privilegij ibenskih umirovljenika najvie zalagao i u konanici izborio dugogodinji predsjednik udruge Mirko Radak, koristei svoju politiku poziciju u gradu i kao predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika ibenik koja je do zadnjih izbora participirala u vlasti. Stranka se kod konstituiranja Vijea uvijek priklanjala pobjednikoj ili veinskoj strani, u ime zatite umirovljenikih prava. Podsjetimo, Mirka Radaka, koji od 1. veljae 2012. godine nije predsjednik Udruge umirovljenika ibenik, ve lan Izvrnog odbora, policija je sredinom prole godine osumnjiila za prijevaru u gospodarskom poslovanju, te njega i Udrugu zbog sumnje prijavila dravnom odvjetnitvu. Radak i danas tvrdi da je sve bilo pokrenuto ciljano - protiv njega osobno, da ga se degradira i uniti, te da je Udrugu proeljala
krim i financijska policija, kao i sve mogue inspekcije, ali nisu pronale nikakve nezakonitosti.
Dr. eljko Buri
kuna Udruga umirovljenika ibenik dobiva iz gradskog prorauna od 2010. godine
50.000
kuna plaeno je iz gradskog prorauna na ime subvencije odlaska umirovljenika u zdravstveno turistiki centar Banja Vruica u Republici Srpskoj u 2012. godini
104.600
kuna raun je za subvenciju desetodnevnog boravka oko 200 ibenskih umirovljenika u Banji Vruici u ovoj godini
86.830
Jo 2006. godine Grad, kojim je tada upravljao HDZ na elu s gradonaelnicom Nedom Klari, s Udrugom umirovljenika potpisao je sporazum kojim je Udruzi dano pravo da radi popis umirovljenika za besplatan prijevoz. Udruga popis prosljeuje Gradu, a ovaj sredstva prijevozniku koncesionaru. Mjeseno se iz prorauna po toj osnovi prijevozniku isplauje 166.666 kuna, to je godinje oko dva milijuna kuna. -Za aktivnosti Udruge iz gradskog prorauna smo do 2010. godine dobivali 16.000 kuna, a od tada 50.000 kuna godinje. Iznos je poveao bivi gradonaelnik dr. Ante upanovi upravo zbog ogromnog posla i trokova popisa oko 6.300 umirovljenika za besplatan prijevoz. Najvei dio tog posla je u prvom tromjeseju, a rade ga nae etiri volontera koji ne primaju nikakvu naknadu, ali valjda zasluuju kavu i sok. Tu su i trokovi grijanja, papir te drugi potroni materijal. Svi u udruzi radimo volonterski, a jedina osoba koja mjeseno prima 1000 kuna neto je umirovljenica koja ima ugovor o djelu i vodi administrativno-blagajnike poslove. Sve to radimo je transparentno, bez i jedne mrlje, kae Radak. Udruga na ime godinje lanarine, koja iznosi 40 kuna, od 4 tisue svojih lanova ubere oko 150.000 kuna, a Radak
Dva milijuna kuna za prijevoz umirovljenika
apostrofira i znatna sredstva koja Udruga dobiva od sponzora i donatora. No, na pitanje o kojim sponzorima je rije i koliki je ukupan godinji prihod udruge nije odgovorio. -Ne mogu otkriti identitet sponzora jer oni to ne ele. Meu njima su i nai dugogodinji i najizdaniji, ali rekli su mi da ih ne imenujem. to se ukupnog godinjeg prihoda tie on je nekoliko stotina tisua kuna, ree.
ibenska Udruga umirovljenika, meu ostalim, ve godinama organizira odlazak svojih lanova
Subvencioniranje toplica bez pisanog traga
u zdravstveno turistiki centar Banja Vruica u Republici Su Bosni i Hercegovini, a osim novca za redovu aktivnost udruge te besplatan prijevoz umirovljenika, novcem poreznih obveznika iz gradskog prorauna subvencionira se 30 posto cijene desetodnevnog boravka u tim toplicama. Doznajemo u gradskoj upravi da pisanog traga, ugovora ili sporazuma o subvencioniranju toplica umirovljenicima nema, pa su obveze koje su po toj osnovi preuzeli nastale na temelju usmenog naslijeenog dogovora. U 2012. godini Banji Vruici isplaeno je 104.600, a u ovoj 86.830 kuna. Na pitanje zbog ega umirovljenici
aktualno
nje za prijevoz, Udruga a Grad prosljeuje novac uzi za to 50 tisua kuna!
odlaze u susjednu dravu u toplice, kad kvalitetnih toplica ima i u Lijepoj naoj, Radak odgovara da je glavni razlog tomu cijena. -Imamo ugovore s domaim toplicama Topusko i Talasoterapija iz Crikvenice. Topusko je na teku muku cijenu spustilo na 2.100 za deset dana, a Talasoterapija na 2.400 kuna ne ukljuujui prijevoz. Za domae toplice potrebne su lijenike uputnice za specijalistiki pregled i terapije, a nai lijenici ih nerado izdaju jer to puno kota HZZO. U Banji Vruici 10 dana plaamo 1.450 kuna u to je ukljueno sve - hrana, neogranieni broj terapija, besplatno vaenje krvi i
urinokulture, besplatno lijeenje ukoliko se umirovljenik razboli i prebacivanje kolima hitne pomoi u bolnicu u Hrvatskoj u koju on eli, dva besplatna izleta, mogunost koritenja bazena, a ako se ozlijedi dobiva odtetu. Za domae toplice upravo iz tih razloga prijavilo se jednom prilikom samo troje umirovljenika. Domoljub sam, ali mojim umirovljenicima elim osigurati najbolje za to manje novca, zakljuuje Radak.
U cijeni od 1450 kuna, umirovljenik ove godine sudjeluje s 1050,
Buri: Besplatan prijevoz da - ostalo preispitati
e dodjeljivat e a ostalo kuna godinje izdvaja se se za konkretplaa Grad. iz gradskog prorauna za ne programe, te Prole godibesplatan prijevoz oko kontrolirati njihov ne umirovlje6300 umirovljenika utroak. nicima je s 500 -Kad smo preuzeli kuna troak toplica upravljanje gradom rekli financirala i Udruga, zahvaljujui Radakovim sponzorima. smo da emo sve naslijeene obKae da su prole godine potroili veze potovati, pa tako i obveze ogromne novce na toplice, izlete prema Udruzi umirovljenika. Bui rukove, a kako se ivi u tekim dunost projekta besplatnog privremenima, ove godine nisu dava- jevoza i drugih aktivnosti Udruge li novac za toplice, jer ne ele rad ovisi o donoenju prorauna koji u udruge dovesti u pitanje. U Gradu konanici prihvaa Gradsko vijee. je, pak, u tijeku izrada prorauna za Subvencioniranje besplatnog pri2014. godinu, a kako su gradski oci jevoza umirovljenika e svakako najavili, sredstva koja se iz prorau- ostati, ali smatramo da i u tom sena izdvajaju za rad udruga graana gmentu treba doi do promjena, a
Dva milijuna
to je uvoenja imovinskih cenzusa. Socijalno smo osjetljivi i umirovljenici s najniim i malim mirovinama e sigurno imati besplatan prijevoz, ali treba odrediti gornju granicu do koje e se prijevoz subvencionirati. Onaj tko novac daje ima pravo kontrole nad novcem, pa emo u tom smislu vidjeti moe li se neto uiniti u organizacijskom smislu i oko popisa umirovljenika za besplatan prijevoz. Kad je rije o odlasku naih umirovljenika u toplice, mislimo da bi se trebalo razmisliti o promjeni lokacije, a hoe li to grad sufinancirati u ovom trenutku je teko rei, kazao nam je gradonaelnik eljko Buri.
aktualno
PAUK: Ukidanjem PU vrata ukida se upan

DAVORKA BLAEVI IBENIK
NOVI USTROJ POLICIJE Nema vie PU ibensko - kninske
redakcija@sibenski-list.hr
Novi ustroj policije, koji je na tragu koncepta nove regionalizacije to je ve neko vrijeme priprema hrvatska Vlada, rezultirat e, uz ostalo, i ukidanjem Policijske uprave ibensko-kninske. Naravno, ne samo nje, jer je predvieno da ubudue policija bude ustrojena u pet regionalnih uprava sa sjeditima u Zagrebu (Grad Zagreb i Zagrebaka upanija), Rijeci (zapadna Hrvatska), Splitu (juna Hrvatska), Osijeku (istona Hrvatska) i Varadinu (sjeverna Hrvatska). Dakle, ubudue nema vie 20 policijskih uprava jer bi se one supstituirale s pet regionalnih. ibenani bi na ovu vijest mogli odmah na noge, jer im je zadnjih godina 'puna kapa' toga sustavnog ukidanja dravnih institucija i njihovih ispostava u ovom gradu koji se tim procesom, htjeli ne htjeli, bili dobrohotni ili tendenciozni, ipak deurbanizira. No, aktualna ustrojstvena promjena, unekoliko je manje bolna po ovdanji ponos, jer pogaa i mnoge druge sredine, a ne samo ibensku. Naelnik PU ibensko-kninske Ivica Kostani o eventualnim konse-
Goran Pauk
nametnuti - kae Pauk neke regionalne poteze prije nego su regije formalizirane pravim politikim odlukama provjerenim u javnosti. Oito je lake ovako, na mala vrata - kritizira politike suparnike Pauk (HDZ). upanija, odnosno PU ovim promjenama e ostati bez naelnika Uprave i jo nekoliko njegovih pomonika koji e dobiti druge nazive i opise posla, a sve drugo e ostati isto
Uporno se eli
kvencijama ove krupne promjene, s obzirom na narav slube i potovanje stroge hijerarhije, nije mogao nita rei. No, saznajemo da nee biti posljedica po zaposlene u PU, odnosno, reorganizacija ne znai automatizmom i tzv. racionalizaciju koja se svodi na otputanja 'prekobrojnih'. Jedina promjena kad su zaposleni u pitanju, jest smanjenje broja efova u policijskim upravama i postajama, a u korist poveane djelotvornosti i funkcionalnosti rada. A to se tie mogueg reduciranja broja zaposlenih, taj e proces biti uvjetovan iskljuivo biolokim faktorom (prirodni odljev).
ibensko-kninski upan Goran Pauk, u najavi reorganizacije u MUPu, vidi, ipak, prije svega, jo jedan dezorijentirani potez ove dravne administracije, a ne racionalizaciju. -Uporno se eli nametnuti - kae Pauk - neke regionalne poteze prije nego su regije formalizirane pravim politikim odlukama provjerenim u javnosti. Oito je lake ovako, na mala vrata - kritizira politike suparnike Pauk (HDZ). upanija, odnosno PU ovim promjenama e ostati bez na-
Dezorijeniranost, a ne reorganizacija
Ivica Kostani
Naelnik PU ibensko-kninske Ivica Kostani o eventualnim konsekvencijama ove krupne promjene, s obzirom na narav slube i potovanje stroge hijerarhije, nije mogao nita rei. No, saznajemo da nee biti posljedica po zaposlene u policijskoj upravi.
Mi moemo reagirati na ove promjene, ali nemamo na raspolaganju mehanizme kojima bismo to zaustavili, ali zato moemo djelovati na drugi nain. Dakle, ja jesam za regionalizaciju, jer je ona realnost i neizbjena je
ELJKO BURI, GRADONAELNIK
TURIZAM U UPANIJI rast turistikog prometa za sedam posto
Broj noenja dosegao gotovo 5

Na podruju ibensko-kninske upanije i ove je godine ostvareno znatno poveanje turistikog prometa. Prema podacima upanijske turistike zajednice do kraja listopada ostvarena su 815.752 dolaska domaih i stranih gostiju to je poveanje za sedam posto, te 5.346.590 noenja to je poveanje za 7,3 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine. eljana iki, direktorica ureda upanijske Turistike zajednice kae da se taj trend rasta nastavio i tijekom studenog, o emu e podaci biti poznati za koji dan. Promatrano po segmentima, najvei broj noenja, od sijenja do kraja listopada, ostvaren je u privatnom smjetaju, oko 49 posto, to je gotovo polovina ukupno ostvarenih noenja. U odnosu na proteklu godinu u tom segmentu ostvareno je poveanje za ak 11 posto. Iznimno poveanje rezultata ostvareno je u kampovima, gdje je poveanje u odnosu na isti period protekle godine u iznosu neto manjem od 19 posto, a u ukupnom broju ostvarenih noenja kampovi sudjeluju sa 16,8 posto. U segmentu nautike ostvareno je 10 posto od ukupnog broja noenja, a i tu je zabiljeen rast od 7 posto. I konano, hoteli u ukupnoj strukturi sudjeluju s neto vie od 19 posto, a oni su zabiljeili pad od 2,5 posto u noenjima u odnosu na lani.
eljana iki
-to se tie primarnih emitivnih trita i dalje su na prvom mjestu gosti iz Njemake, slijede iz eke, Poljske, Slovake i Slovenije. Na ovih pet kapitalnih trita ostvareno je 53,8 posto noenja stranih gostiju i naa stabilna pozicija na tim tritima bitna je garancija uspjene sezone, a u odnosu na lani prosjeno je porast za 1,1 posto. Pet sekundarnih emitivnih trita su redom Austrija, Maarska, Ita-
Porast noenja u svim segmentima
-to se tie primarnih emitivnih trita i dalje su na prvom mjestu gosti iz Njemake, slijede iz eke, Poljske, Slovake i Slovenije. Na ovih pet kapitalnih trita ostvareno je 53,8 posto noenja stranih gostiju i naa stabilna pozicija na tim tritima bitna je garancija uspjene sezone, a u odnosu na lani prosjeno je porast za 1,1 posto kae eljana iki
lija, Francuska i Nizozemska i na njima je ostvareno 19 posto, te zabiljeen rast od etiri posto u odnosu na 2012. godinu, kae iki. Zabiljeen je rast i na tercijarnim emitivnim tritima od 2,5 posto a to su Rusija, Skandinavija, Bosna i Hercegovina, Velika Britanija, Belgija, vicarska, Srbija, Ukrajina, Rumunjska i panjolska. Rije je o vrlo perspektivnim turistikim tritima, a na njima je ove godine ostvareno 11 posto noenja. I konano, blagi rast noenja zabiljeen je i kod domaih gostiju u odnosu na lani kad smo imali pad, pa su oni u ukupnoj strukturi sudjelovali s 13,1 posto. Oekujemo da emo do kraja godine ostvariti oko 5.450.000 noenja domaih i stranih gostiju, to e u konanici ostati poveanje od sedam posto za cijelu godinu u odnosu na prethodnu, emu je znatno pridonijela dulja turistika sezona, zakljuuje direktorica iki. KATARINA RUDAN
aktualno
U na mala nija
elnika Uprave i jo nekoliko njegovih pomonika koji e dobiti druge nazive i opise posla, a sve drugo e ostati isto, jer uvanje javnog reda i otkrivanje poinitelja kaznenih djela ne moe raditi policajac iz Splita, nego iz ibenika - veli upan, zakljuujui kako se radi o velikom meteu, a nikakvom uinku. Zanimljivo je da je u svojim kritikim opservacijama puno 'meki' ibenski gradonaelnik eljko Buri koji je svjestan da je reorganizacija policije proces koji smo prihvatili jo onda kad smo se odluili za ulazak u EU. - To ne znai gubitak radnih mjesta, ve preraspodjelu poslova u skladu s novom regionalizacijom drave. A taj proces, budimo realni, traje ve 3-4 godine, i bio je aktualan i za bive koalicijske, i one prije nje, HDZ-ove vlasti. Nije se teko sjetiti, uostalom, reakcija 'gradskih otaca' kada se gasilo sjedite Pote u ibeniku, FINA, INA, Trgovaki sud, Carinarnica a zbog ega je u mandatu prole vlasti Gradsko vijee ak odralo tematsku sjednicu i donijelo zakljuke koje je, uz apel da se zaustavi deurbanizacija i obezvrjeivanje starog Kreimirovog grada, uputilo Vladi i zatrailo njezinu intervenciju. Nikad na taj apel iz Vlade nije stigao odgovor, a proces nove regionalizacije nastavlja se -Mi moemo reagirati na ove promjene, ali nemamo na raspolaganju mehanizme kojima bismo to zaustavili - svjestan je Buri. Ali zato moemo djelovati na drugi nain. Dakle, ja jesam za regionalizaciju, jer je ona realnost i neizbjena je. Ali ne odobravam da se sve u tom procesu svodi na to da se sjedita odreenih dravnih institucija i funkcija sele, kad je u pitanju Dalmacija, uvijek u Split. Ako je bilo opravdano, zbog visine prometa, da se FINA seli, to nije sluaj kad govorimo o Carinarnici. Zato sjedite Carinske uprave nije moglo biti u ibeniku koji je tradicionalno imao jai carinski prijelaz od Splita, a da ne govorim o Zadru? Sjedite Trgovakog suda se preselilo u Zadar posve nerazlono, pa sad nai ljudi iz ibenika tamo putuju svaki dan na posao jer oni nisu kadrovski kapacitirani za posao koji su preuzeli. Eto, protiv takve sam regionalizacije koja se uvijek svodi samo na to da su sva sjedita dravnih funkcija u Zagrebu, Rijeci, Splitu - konstatirao je Buri.
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
Uteda koja proizvodi trokove
CRNI HUMOR: Pjeake koji nemaju nogostupa kod ulaza u novu Hitnu pomo, moe tjeiti jedino to im je Hitna blizu!
regulacija prometa kako bi sudionici u prometu bili sigurni, a pacijenti to prije doli do hitne pomoi nema se to drugo nego rei pa zar nije ve u procesu izdavanja lokacijske dozvole onaj tko gospodari prometnicom dao uvjete i suglasnosti projektantima to i kako treba napraviti da bi ulaz u hitni bolniki prijem bio upravo takav
Kada je upanijska uprava za ceste od ibenskog gradonaelnika bezuspjeno traila potvrdu glavnog projekta za vor Rokii i Meterize, dr. Ante upanovi im je nije htio dati jer mu se primjerice nije svialo to u Rokiima taj vor koji su trebale financirati Hrvatske ceste - uzima prilino veliku zelenu povrinu i to je predimenzioniran. Na Meterizama je pak, gradonaelniku bila sporna sanacija pokosa nije mu se svialo u glavnom projektu. To to ne rjeava glavni projekt, makar ne detaljno, nego izvedbeni, nije previe impresioniralo gradonaelnika, iako se i projektant javno preko novina nudio da e gradonaelniku osobno prezentirati sve to ga zanima i uvaiti sve njegove primjedbe i unijeti ih u izvedbeni projekt. Iako je potvrdu glavnog projekta za vor Meterize nakon godinu dana ipak dao, epilog je bio taj da od gradnje vorova Meterize i Rokii do dana dananjeg nije bilo nita jer ni UC ni HC u cijeli projekt nisu htjeli ii bez potvrde glavnog projekta. to htjeli, nisu ni mogli po Zakonu o graenju jer potvrda glavnog projekta znai zapravo - graevinska dozvola. Tako se ona zvala po starom zakonu. Hitni bolniki prijem, investicija teka oko devet milijuna kuna, poela se graditi i raditi samo s idejnim projektom s kojim se dobila lokacijska dozvola, u listopadu prole godine, a da nije bio gotov glavni projekt, i na kraju - njegova potvrda. Ili graevinska dozvola. Proelnica gradskog Upravnog odjela Ljiljana Giljanovi javno je kazala kako tu nema nieg spornog jer se radovi mogu zapoeti i prije izdavanja potvrde glavnog projekta, jer ta potvrda nije prije mogla biti izdana zato to dokumentacija nije bila potpuna. No, nejasno ostaje kako je onda s nepotpunom dokumentacijom mogao uope biti raspisan natjeaj i izabran izvoa radova? Na temelju ega je uope izabran najpovoljniji ponua kad se uope nije znala ni koliina radova ni trokovnik? Idejni projekt to nema. Zar je onda naposljetku udno to se na koncu ne zna ni kada e hitni objedinjeni bolniki prijam biti gotov? Zar je onda naposljetku udno to njegovo otvaranje kasni i to teko da e biti otvoren prije Nove godine. Ako i tada, jer je najnovije kanjenje rezultat toga to je jedan od sudionika natjeaja za opremanje uredskim namjetajem uloio albu. Zar je naposljetku udno to se hitni bolniki prijam kojem gravitira stotinjak tisua ljudi radi bez kvalitetnog krianja na vrlo prometnoj ulici, na ijem je pjeakom nogostupu postoji tek s jedne strane - tek ovih dana, nakon to su ve bili napravljeni skinuti netom postavljeni rubnjaci, a ugraeni novi, uputeni, kako bi se omoguio pristup invalidima. To su valjda bili dodatni radovi jer su ih radili radnici novog, a ne starog izvoaa. Zar je naposljetku udno to je i stalni sudski vjetak za promet Zdravko Peran kazao kako bi ulaz u novi hitni prijam mogao biti problematian i da bi u njemu najugroeniji mogli biti pjeaci jer oni tu praktiki nemaju nogostupa. Crnohumorno, moglo bi se rei da im je barem Hitna pomo blizu, ali zdravo-razumski, na Peranovu konstataciju da e u ovom sluaju biti nuna nova regulacija prometa kako bi sudionici u prometu bili sigurni, a pacijenti to prije doli do hitne pomoi nema se ta drugo nego rei pa zar nije ve u procesu izdavanja lokacijske dozvole onaj tko gospodari prometnicom dao uvjete i suglasnosti projektantima to i kako treba napraviti da bi ulaz u hitni bolniki prijem bio upravo takav. Ili e se i to rjeavati tek sada, ruei ono to je ve napravljeno, ponovno kopajui, stvarajui nove trokove i nova kanjenja. Kao da smo vicarska. A nismo. I ako ovako nastavimo raditi neemo nikad ni biti.
Na Peranovu konstataciju da e u ovom sluaju biti nuna nova
5,5 milijuna!
NIKOLINA VUKOVI
Kao da smo vicarska
Devet milijuna kuna
aktualno
Drniani nemaju nita protiv da potpad ali Kninjani ele samostalnost. Argum
MARIJAN DAMBO
Hoe li spajanje vodoopskrbnih tvrtki u Hrvatskoj dovesti do politikog potresa?
marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr
budu dva, onda bi ove dvije vodoopskrbne tvrtke pripale Kninu. -Ove promjene nisu nita neoekivano, pogotovo ne radi se niti o bilo kakvoj uroti iji je cilj, kako neki sugeriraju u javnosti, privatizacija voda. Zakon o tome donesen je jo prije tri godine i u njemu je jasno naznaeno da se to mora napraviti. U Hrvatskoj danas ima vie od 150 komunalnih poduzea koja se bave vodoopskrbom i odvodnjom. Previe tih poduzea koja nisu u stanju samostalno opstati, niti rjeavati probleme vodoopskrbe. Naime, veina ih se, uz vodoopskrbu, bavi istoom, odravanjem zelenih javnih povrina, grobalja i drugim komunalnim poslovima. Cilj je da se na razini drave takve tvrtke 'oiste' od tih, uvjetno kazano, komunalnih poslova i posvete samo vodoopskrbi. U tom smislu ideja je da se samo financijski monim, te kadrovski i struno ekipiranim poduzeima pripoje ti patuljci i tako osigura stabilan razvoj vodoopskrbe kako bi Hrvatska to prije u tom segmentu stala uz bok najrazvijenijim europskim zemljama. Ona to, ne samo moe, ve i mora jer bi bila prava sramota da zemlja koja po zalihama i izvoritima pitke vode zauzima etvrto mjesto u Europi ne uspijeva svakom svom stanovniku osigurati zdravu pitku vodu iz javnih vodovoda, kau u ibenskom 'Vodovodu'. U ovom trenutku jo nije pao dogovor koliko bi u konanici bilo vodoopskrbnih tvrtki u zemlji. Jedni zagovaraju da to bude 21 poduzee, a u opciji je i varijanta od 33 poduzea. No, s tom odlukom se nee moi dugo odgaati jer bi do kraja ove godine trebao biti dogovoren koncept okrupnjavanja tih poduzea. U cijeloj toj prii pozicija 'Vodovoda i odvodnje' ibenik ne bi trebala doi u pitanje. Ukoliko jedan od kriterija bude godinje isporuene koliine pitke vode, a spominje se cenzus od dva milijuna kubika, ova tvrtka zadrava vodeu ulogu u ovom dijelu Dalmacije. Potroaima godinje isporuuje oko devet milijuna kubika vode. Ima projektni biro od gotovo 60 ljudi koji su do sada u 20 godina realizirali vie od milijardu kuna investicija. -Mi se posebno ponosimo injenicom da smo pitku vodu iz javnih vodovoda uspjeli dovesti ak do 94 tisue stanovnika. Na podruju pod ingerencijom naeg 'Vodovoda' samo nekoliko sela, a to su Konoba, Brnjae,
Okrupnjivanje vodoopskrbnih poduzea u Hrvatskoj nee prouzroiti neke dramatine promjene u ibenskom i kninskom kraju. ibenski 'Vodovod' zadrat e svoju lidersku poziciju u dravi jer je uspio dovesti zdravstveno ispravnu pitku vodu ak do 98 posto stanovnika, ime se ne moe pohvaliti niti jedna upanija, odnosno upanijsko sredite u zemlji. S druge strane, drniki vodovod s kojim gazduje tamonja tvrtka Rad, po svoj prilici, morat e se prikloniti 'Vodovodu i odvodnji' ibenik. Kijevski vodovod, odnosno vodovod koji opskrbljuje potroae na podruju opine Biskupija, a kojima upravljaju lokalne tvrtke, vie nee moi zadrati takav status. Za sada je neizvjesno hoe li se pripojiti ibeniku ili, pak, Kninu. Naime, jo nije konano odlueno hoe li na ibenskom i kninskom podruju vodoopskrbom upravljati jedno ili dva poduzea. Ukoliko
Kaos u komunalijama
POSTO stanovnika upanije spojeno je na vodovodnu mreu
96.6
Napajamo se s izvora ikole ija je izdanost 22 litre u sekundi, te rezervnog izvora Torak s 50 litara u sekundi. Na naem podruju 95 posto itelja ima prikljuak na vodovod. Inae, okrupnjivanje kao ideja je dobra ali me strah da svojim korisnicima i osnivaima nee donijeti nita dobro
DAVOR JAKELI DIREKTOR RADA
Vrsno, Podine i Lepenica, nemaju vodovod. Zapravo, 98 posto itelja koji ive na prostoru pod ingerencijom naeg 'Vodovoda', ima pitku vodu i po tome smo bez konkurencije u dravi, kau nam u ibenskom poduzeu. Ako gledamo i na razini upanije, prilike s vodoopskrbom su iznimne i na tome bi nam mogle zavidjeti i razvijenije sredine, jer ovdje 96,6 posto stanovnika ima vodu iz javnog vodovoda. Zapravo, ak 118 tisua itelja nae upanije pije zdravstveno ispravnu vodu iz javnog vodovoda. Statistiki to je ak vie negoli slubeno, po posljednjem popisu ima stalno naseljenih stanovnika. Kako na okrupnjavanje gledaju elni ljudi vodovoda koji e se morati ugasiti kao samostalne tvrtke, pripojiti monijim i postati njihove ispostave? L jiljana Gapar, direktorica Komunalnog drutva iz Kijeva pod ijom ingerencijom je lokalni vodovod, uope ne dvoji da se moraju pripojiti monijoj tvrtki. - Prije 11 godina Kijevo je, uz pomo 'Hrvatskih voda' poelo s gradnjom vodovoda i za te namjene je Opina od HBOR-a uzela kredit. Voda je dovedena iz Vukovia vrila s izvorita Cetine. Danas imamo 400 prikljuaka i taimo e 417 stanovnika kojima godinje isporuimo oko 350 tisua kubika vode. Jo samo tri sela, Glava, Validi i Podinarje, nemaju vodu i opskrbljujemo ih cisternama. Napravili smo idejni projekt vodovoda i do tih sela. No, stalo
aktualno
dnu pod ibenski Vodovod, ment: Kod njih Krka izvire!

-Apsolutno, mi elimo biti samostalni. Za tako neto osigurali smo sve preduvjete. Planom upanije planirana su dva isporuitelja vodnih usluga na ibenskokninskom podruju. Uz ibenskih Vodovod, smatramo da smo mi drugi. Ispunjavamo sve uvjete tehnike opremljenosti. Imamo kvalitetan tehniki i struni kadar. Spremni smo na sve dobre i loe izazove koje ovaj posao moe donijeti odluna je Sanja Bebek, direktirca kninskog komunalnog poduzea
Sanja Bebek
Glava otobraco
BRANIMIR PERIA branimir.perisa@sibenski-list.hr
Briva
Gleda Dobra Parona kroz ponistru od svoje betulice kako kaleticon, jedan po jedan, u tiini i disciplini, promie grupa japanskih turista, deboto zadnjih gostiju ta su priostali u ovomen taunu. Dikoji priko usta ima onu ka doktorsku masku, a kokoda bome, nosi bile rukavice Ve je odavno izgubila svaku nadu da e neko od njih zapeti u njeinu butigicu i tokoda naruiti, pa se sada, umisto prvotnog kukanja zbog indiferentnosti turista prema njeinoj ponudi -osin ako su u pitanju aa vode ol kundot - zabavlja promatrajui ih kako razgledavaju grad i komentirajui in est. -Boe mi oprosti, ka da iu koga operirati! Ma skuajte, al nije lipo ni pristojno doi u vako lip i ist grad, meu uredne ljude, pa staviti priko face masku ol navu gvante na ruke, ka da smo infetani, pa se boju da od nas tokoda ne pokupu! govori ona El Tigreu, koji se tufo nalaktija pored frike pive-zidarue. Pogleda ju je ka da mu je koko zadija japanski ma-katanu u tumak, pa ga teke zakrenija, tek tolko da mu provitri tripe: -Svaka ast, divin se vaen irokon obrazovanju, naroito poznavanju mentaliteta i kulture Zemlje Izlazeega Sunca! Onda je potega jedan dugi gucalj pive od ije ledenoe ispadaju zubi ako ih ovik ima, pa nastavija: -Znadete li, draga gospojo, zato japanski policjoti nosu bile rukavice, gvante? -Bome, da bi lipe izgledali. Vie nako, ka sveano! rekla je ona ka iz topa, u isto se vrime namitajui na svojin vratiman dok ju je jedna Japanica slikavala i poslin jon se naklonila smijui se od uva do uva. -Nita vi ne znate! reka jon je razoarano. Nosu rukavice da one izgrednike i kriminalce ta ih vataju ne bi moda zarazili vlastitin klicaman i bakterijaman Zato nosu i medicinske maske na licu: da drugoga ne bi infetali svojon boletinon, a ne ta bi se bojali da koko ne zarazi njih! Atroke se useknjivati nasrid ulice, ol otrati balusine o rukav! Ostala je ka incukana nakon ta je saznala neto novo, al jopeta jon vrag nije da mira, pa je proamatala vie ka za se da in sigurno ne bi maska pala sa lica, niti se gvante poderale da koju kunu ostave u njeinoj betulici. Uto se pojavija Jahali Smo Pjeice, pa stvar japanske kulture dopunija razmatranjen o nekin vrlo zanimljivin anatomskin razlikaman izmeu njiovih i naih ena za ne bit puno prost, samo je drutvu da naznaiti kako se u tokijskin kainiman, osobno, ka stari pomorac, uvjerija da Japankaman mala stoji vodoravno, a ne uspravno, ka i u drugih. I jo bi valjda izbalija ko zna kakvih lai, da ga nije prikinija El Tigre: -Pa, kada su oni taki, a mi vaki narod, onda mi neto pada na pamet! sinila je nika ludost El Tigreu u moane. Ajmo mi lipo pozvat Japance da nan temeljito sredu zemlju, a mi emo dotle biti u njih, u Japanu, malo razgledavati, teke udriti po suiju I neka nan Rvatsku vratu sreenu, poslin godinu dana, zajedno sa uputon za upotrebu. E, a ko e onda raditi u Japanu? pita Dobra Parona. Na to jon je Jahali Smo Pjeice reka da je to tolko dobro organizirana zemlja da godinu dana more raditi po inerciji, bez ikoga, ka i veliki brod kada uvati brivu. Bez ikoga osin njiove policije - koja e nas budno uvati da nan sluajno ne pane na pamet tokoda raditi.
Davor Jakeli
Ljiljana Gapar
se, jer nema novca, a radi se samo o 50-ak stanovnika. Takoer, napravili smo i idejni projekt odvodnje i za sada se na tome stalo, objanjava vodoopskrbne prilike na kijevskom podruju direktorica Gapar. to se tie cijena, neto kubik vode stoji 4,5 kuna. Kada se tome pridoda PDV, te naknada 'Hrvatskim vodama', kubik graane kota 7,5 kuna. Izvjesna je i budunost drnikog vodovoda kojim gospodari komunalno poduzee Rad. Tvrtka je premala da bi samostalno opstala. Vodovod ima 4700 vodovodnih prikljuaka kojima godinje isporui oko 840 tisua kubika vode. -Napajamo se s izvora ikole ija je izdanost 22 litre u sekundi, te rezervnog izvora Torak s 50 litara u sekundi. Na naem podruju 95 posto itelja ima prikljuak na vodovod. Inae, okrupnjivanje kao ideja je dobra ali me strah da svojim korisnicima i osnivaima nee donijeti nita dobro, kae direktor Rada Davor Jakeli. Hoe li Drniani poslije okrupnjivanja piti skuplju vodu? Prije da negoli ne. U ovom trenutku kubik vode plaaju 3,9 kuna. Tom iznosu treba pridodati PDV, zatim 0,87 kuna po kubiku za razvoj, te fiksni dio po prikljuku od 18,4 kune mjeseno. Ako je sudbina kijevskog, drnikog i biskupijskog vodovoda praktino ve odreena, to se, pak, ne bi moglo kazati i za Knin. -Apsolutno, mi elimo biti samostalni. Za tako neto osigurali smo sve preduvjete. Planom u-
panije planirana su dva isporuitelja vodnih usluga na ibensko kninskom podruju. Uz ibenskih 'Vodovod', smatramo da smo mi drugi. Ispunjavamo sve uvjete tehnike opremljenosti. Imamo kvalitetan tehniki i struni kadar. Spremni smo na sve dobre i loe izazove koje ovaj posao moe donijeti. Iznimno smo organizirani i imamo bogato iskustvo koje smo stekli na velikim projektima koji su u tijeku. Grad Knin s okolicom ima pitke vode na pretek. Smatramo da moemo sami njima upravljati. Ipak, Krka izvire u Kninu, odluna je Sanja Bebek, direktorica Komunalnog poduzea Knin koje je javni isporuitelj vodnih usluga.
Godinja prodaja vode
MILIJUNA KUBIKA Vodovod ibenik
840
TISUA KUBIKA Vodovod Drni
Direktorica Bebek istie da su iz Komunalnog poduzea posljednjim danom prole godine izdvojene sve druge komunalne djelatnosti i tako je poslovanje usklaeno sa Zakonom o vodama, a upravo se usklauje poslovanje s pravilnicima za ispunjavanje uvjeta za obavljanje javne vodoopskrbe i odvodnje. -U ovom trenutku imamo 4714 prikljuenih domainstava i 238 privrednih subjekata kojima godinje isporuujemo vie od 770 tisua kubika vode. Tonije, danas samo 14 posto domainstava na kninskom podruju nema pitku
Direktorica: izgubila bi se kvaliteta
770
TISUA KUBIKA Vodovod Knin
350
TISUA KUBIKA Vodovod Kijevo
vodu iz javnog vodovoda. to se tie izvorskih kapaciteta, u ovom trenutku imamo vie vodocrpilita. Izdanost izvorita Krke je dvije tisue litara u sekundi, imia vrela gotovo 600 litara, a uskoro bismo trebali preuzeti i Crno vrelo od H-a od 80 litara u sekundi koje napaja 150 domainstava, te H i ureaj za proiavanje, kae direktorica Bebek. Ona u osnovi podrava okrupnjavanje vodoopskrbnog sektora, ali u konkretnom sluaju tvrdi da bi se izgubila kvaliteta usluga aktualnih korisnika na kninskom podruju. -Imamo planove za proirenje mree do 2020. godine koji e osigurati najnie cijene vodnih usluga za nae potroae. Dakle, sadanje cijene kubika od 7,54 kune mogle bi biti nie. Istina, dovrenjem sustava za odvodnju i proiavanjem otpadnih voda, usluge odvodnje koje danas iznose 2,35 kuna po kubiku bi rasle, kae Sanja Bebek, direktorica kninskog vodovoda. To su, dakle, kninski argumenti kojima se zagovaraju dvije tvrtke na ibenskom i kninskom podruju u sektoru vodoprivrede. -Mi smo ve uputili Ministarstvu poljoprivrede, Upravi za vodno gospodarstvo i 'Hrvatskim vodama' da nam se vrati nekadanje podruje gdje smo do 1990. godine isporuivali svoje usluge. Prihvati li se na zahtjev, pod na krov dolo bi Kijevo, Biskupija, te opine Ervenik, Kistanje i Promina.
aktualno
Intervju tjedna
JOSIP STOJANOVI JOLLY PODUZETNIK, ALFA I OMEGA KK JOLLY JADRANSK
Sramota je da se lae d donirala stolice na Bal je za reklamu! I to jo b

KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
S Josipom Stojanoviem Jollyjem, jednim od najveih ibenskih, ali i regionalnih poduzetnika, ovaj smo put razgovarali najmanje o biznisu. Glavna tema razgovora bila je koarka, koja je ponovno u ii interesa u ibeniku. Naime, kroz koarku se zrcale mnogi drutvenopolitiki, ali i poslovni odnosi u gradu. Tako smo s Jollyjem razgovarali o ambicijama njegovog kluba, nedavnom gradskom derbiju, odnosu s GKK ibenikom, ibenskom gradskom upravom, Dogus grupom... Za poetak, kakvo je stanje u vaem klubu. Jolly je otvoreno najavio plasman u ABA ligu, ali niste dobro uli u sezonu. Zbog loeg starta odstupio je i trener Ivan Veli, u iju strunost ste se kleli kada je dolazio u ibenik? -ujte, vjenaju se mu i ena, pa se nakon nekog vremena rastave. Znate, takav je trenerski posao danas jesi, sutra nisi. Vidite, Spahija je trener svjetskog glasa pa je morao odstupiti. Na njegovo mjesto sjeo je Rimac bez dana iskustva pa nie pobjede. To je to se tie Velievog odlaska, od prvog kola i neugodnog poraza u Krievcima, vidjelo se da neto ne tima. Ni sam ne znam to se dogodilo. Da ne ispadne kako je Jolly veliki potroa trenera, pustio sam da se Veli sam pokua izvaditi. Meutim, to oito nije bilo mogue. Na kraju sam je ponudio ostavku koju sam prihvatio. Rastali smo se korektno i ostali u odlinim odnosima. Njemu elimo sreu i vrata naeg kluba uvijek su mu otvorena - poeo je razgovor Stojanovi. Novog trenera pronali ste u svom dvoritu - posegnuli ste za iskusnim Anelkom Matovom.
Taj potez je urodio plodom, zabiljeili ste dvije uzastopne pobjede protiv neugodnih protivnika Kvarnera i Zaboka: -Znate, Anelko nije bilo tko u koarci. Odavno je on zasluio da vodi na klub. Odlino je posloio i na omladinski pogon. Nakon to je Veli ponudio ostavku, prospavali smo no i odluili da Matov mora biti novi trener
ABA liga i dalje ostaje cilj

Ulazak u ABA ligu i dalje ostaje klupski cilj? -Naravno! Do sada nismo izgubili nita, osim puno ivaca. Dodue, puno vie igrai, nego mi iz uprave. Pobjeda u Zaboku anulirala je sve krive korake do sada. Imamo povoljan raspored i kvalitetnu ekipu koja e se sve vie dizati. Nakon Zaboka ste bili ljuti na suenje: -U Zaboku smo imali bezobrazno suenje. Ne bih rekao da se radi o namjeri. Oito suci se ne snalaze u poslu za koji su jako dobro plaeni. Obavijestili smo Savez da emo poduzeti radikalne mjere ako se tako nastavi. Znai li to da su zahladnili odnosi s Dankom Radiem? -Ne bih to tako gledao. Osobno sam u dobrim odnosima s Dankom. Pa, ja sam zvao Savez nakon utakmice GKK ibenika i Jollyja da pohvalim suenjem. Znate, nije bilo lako ne podlei pritisku u onakvoj atmosferi. Bez obzira na sve, mi imamo ekipu koja je 40 posto bolja od svih drugih i igrai se nemaju pravo izvlaiti na suenje. Spomenuli ste gradski derbi. Je li vam poraz u toj utakmici teko pao? -Nisam posebno dramatino do-
ivio taj poraz. U jednoj utakmici ce kao i svi drugi gledatelji. Osim svatko svakoga moe dobiti. Jed- spomenutih 40 karata za GKK, sve na pobjeda ne znai nita. Bitna je ostale ulaznice ii e u slobodnu zavrnica prvenstva, ili kako nai prodaju. Kartu e moi kupiti svatstari kau 'na kraju se mrtvi broje'. ko tko eli i moi e navijati za koga Na kraju smo suparnicima poteno eli. Samo to mi neemo brojiti tko estitali, a normalno je da bih volio su iji navijai, kao to je to uradio trener arin. Ne mogu za njega niti da smo pobijedili. Na utakmice 'potegnete' i do rei da je gospodin. Zapravo, on je Baranje, a na gradski derbi niste trener socijalni sluaj! Drago mi je da sam utakmicu gledao na TV-u doli. Zato? samo kako bih mogao uti -Sigurno bih doao da ninjegovu izjavu kako su sam imao goste - poslovod 1500 gledatelja ne partnere. Ali, elim 1492 navijala za GKK rei da ionako nisam a 8 za Jolly. Znai da mogao dobiti dvije KARATA niti onih s naih 40 karte za B tribinu na dali su nam iz GKK karata nije navijalo kojoj inae sjedim. Na ibenik za derbi za Jolly!? parketu nisam elio Dosta ste otri presjediti, jer tamo nikada ma arinu. No, uoi derbine sjedim. ak sam molio ja iz tabora ibenika dolazigradonaelnika i dogradonali su pomirljivi pozivi za elnike da mi osiguraju zajednikim rukom. dvije karte za B tribiAli, ideja nije realizinu, ali nisu uspjeli, pa rana, navodno ste sam utakmicu gledao odbili poziv opravna TV-u, u Splitu. MILIJUNA KUNA Kako komentirate bio je proraun kluba davajui se poslovnim obvezama? injenicu da je goleza 2012. godinu -Bit u otvoren kao ma veina publike u i uvijek i rei da nisam za dvorani navijala za GKK lanu ljubav i da ne sjedim za ibenik? -Kada je ibenik domain, nor- istim stolom s ljudima koji preko malno je da velika veina publike noi mijenjaju svoje izjave i lau. Ne bude za njih. Kad mi budemo do- mogu sjediti s ljudima koji ne dolaze maini, vjerujem da emo biti u na sjednice upanijskog Koarkaveini. Za utakmicu smo dobili 40 kog saveza i koji izjavljuju da sam karata, premda nas po propisima dao 50.000 eura Poliniku da GKK pripada svega 25 ulaznica. Kako ne ue u prvu ligu. S takvim ljudisu se oni odnosili prema nama kao ma ne sjedim, a meu njih spada i domaini, tako emo i mi njima uz- Burak Baykan, predstavnik glavnog vratiti na proljee. GKK e sigurno sponzora GKK ibenika. Nemam nidobiti 40 ulaznica, moda ak i koju ta protiv njega, on je moj prijatelj, ali imam protiv toga da obmanjuje vie. Znai li to da 'Funcuti' nee mo- javnost. i u dvoranu, jer teko je vjerovati Moete li malo objasniti... -Dogus grupa je uloila puno da e oni navijati za Jolly? -Funcuti e moi kupiti ulazni- novca u biznis oko marine u ibe-
40
4.5
niku za koji nemaju sve potrebne dokumente, a vlasti to koriste da bi ih ucjenjivali i izvlaili od njih novac. Ja sam Turcima prvi elio pomoi da dobiju dokumente i legaliziraju poslove. Ipak su oni investirali u Hrvatsku i nee to odnijeti sa sobom. Za razliku od njih, nae tvrtke imaju sve uredne papire i tijekom cijele godine imamo permanentne nadzore krim policije, USKOK-a, Porezne uprave... jer konstantno stiu anonimne prijave dravnim institucijama protiv nas. Ali, hvala bogu, mi i dalje samo radimo svoj posao i ne bavimo se drugim stvarima, pa nam nita ne mogu nai. Kako komentirate aferu oko postavljanja novih stolica u dvorani na Baldekinu, to se dugo predstavljalo kao donacija Dogus grupe? -To je ista prevara! Sramotno je da smo sasvim sluajno doli do istine, tonije zbog TV prijenosa kada nam nisu dali postaviti vlastite reklame. To je neuveno, pa ak Partizan i Zvezda mijenjaju reklame za svoje utakmice, jer igraju u istoj dvorani. Sramotno je da se tako ugledni poslovni ljudi slue laima i govore da su donirali stolice. Zapravo, rije je o klasinom sponzorskom ugovoru. Oni nisu dali stolice, nego su ih prodali za reklame. Iao bih i korak dalje i rekao da je rije o kaznenom djelu, jer su bez javnog natjeaja potpisali ugovor o sponzorstvu, a sam naziv javna ustanova kazuje da mora biti raspisan javni natjeaj. U ovom sluaju neki ljudi su pogodovali Dogus grupi. Usto, trebalo bi provjeriti i tijek novca u ovom poslu, jer imamo neke sumnje... No, to je posao za one dravne institucije koje mene svakodnevno propituju. Ja neu nikoga prijavljivati niti okrivljavati, samo neemo dopustiti da bilo
MERCEDES ODLINO KURI

Stojanovi se okuao u trgovini, hotelijerstvu, poslovima s PET ambalaom... Najfrikiji Stojanoviev biznis vezan je uz automobilsku branu, tonije Mercedes. Naime, Jolly je nedavno otvorio Mercedesove salone u Splitu i Zadru. Ima li u ovo krizno vrijeme ljudi koji kupuju skupocjene Mercedese? -U naim planovima zacrtali smo da emo dvije godine raditi u minusu. No, ve mjesec studeni je bio pozitivan. Ponosni smo to smo zaposlili 55 novih radnika, a uskoro emo otvoriti jo jedan salon u Splitu. Kada smo ulazili u ovaj biznis, svi su nam govorili da smo luaci, a mi smo do poetka ovog tjedna prodali 69 vozila. Inae, Mercedes je globalno najbre rastui brend s porastom prodaje od deset posto. I mi tek idue godine oekujemo pravi bum. Ve sada u narudbama imamo preko 50 vozila - kae Jolly o poslu s Mercedesom.
Zapravo, rije je o klasinom sponzorskom ugovoru. Oni nisu dali stolice, nego su ih prodali za reklame. Iao bih i korak dalje i rekao da je rije o kaznenom djelu, jer su bez javnog natjeaja potpisali ugovor o sponzorstvu, a sam naziv Javna ustanova kazuje da mora biti raspisan javni natjeaj. U ovom sluaju neki ljudi su pogodovali Dogus grupi. Usto, trebalo bi provjeriti i tijek novca u ovom poslu, jer imamo neke sumnje...
aktualno
da je Dogus grupa ldekinu a prodala ih bez javnog natjeaja!

to rade nautrb naeg kluba. Ostavimo se Dogus grupe, uhvatimo se vaeg odnosa s gradskom upravom. Nema dvojbe da je biva koalicijska vlast bila naklonjenija ibeniku. Hoe li aktualna HDZ-ova 'milovati' Jollyja? -To njih trebate pitati. Ja do sada nisam osjetio neku posebnu naklonost. Koliko su mi skloni moglo se vidjeti iz toga da mi nisu uspjeli nabaviti dvije karte za B tribinu. Uostalom, otkako je HDZ na vlasti ja sam samo jedanput bio u gradskoj upravi i to radi sudske nagodbe za garau u robnoj kui. Dobro, ali nisu rijetki koji su vas vidjeli u drutvu s gradonaelnikom Buriem. ak ste zajedno sjedili i na utakmici ibenik- Alkar. -Buri je moj prijatelj odavno. Ja sam sa svima u dobrim odnosima. Ne dijelim ljude na HDZ-ovce i SDPovce, uostalom imam puno prijatelja u svim strankama. rije je o manje-vie simbolinim iznosima. -Mi smo od grada prole godine dobili manje od 200 tisua kuna, to je ispod pet posto naeg prorauna. To nama nije dovoljno niti za patike. Ili, vie nas kota kotizacija i troak za suce. Meutim, zahvaljujem gradu i na tim sredstvima, uostalom kao i svim drugim sponzorima. to kaete na odredbu po kojoj e biti zabranjeno financiranje profesionalnih klubova javnim novcem? -Pobornik sam ideje da se javnim novcem financiraju sportski objekti i sportske kole koje ne naplauju lanarinu. Protiv toga sam da se javnim novcem financiraju treneri, uhljebi i socijalni sluajevi. Plasira li se Jolly u ABA ligu, hoe li moi igrati na Baldekinu? -Moemo igrati na Baldekinu uz uvjet da promijenimo parket i postavimo teleskopske tribine. Primjerice, naa dvorana je vea od Krkine u Novom Mestu, Cedevita igra u 'dvojci' Doma sportova... Kompromis je mogue napraviti. Je li u budunosti mogu jedan koarkaki klub u ibeniku? -To je utopija - kao da se spoje najljui suparnici u Madridu, Real i Atletico. Mi imamo svoj put i ne diramo ni u koga. Dabogda u ibeniku bilo pet klubova ako ih ima tko financirati. Hoete li izai iz muke koarke, kao to se to dogodilo sa enama? -U koarci emo biti onoliko koliko budemo eljeli. Kada se odluimo oprostiti od koarke, onda emo to najaviti barem tri godine unaprijed. to se enskog kluba tie, mi poteno ispunjavamo sve svoje obveze i dalje ih sponzoriramo, premda ne nose nikakve reklame od Jollyja.
NIKA STIPANIEV / CROPIX
KA BANKA
S novcem od grada ni patike ne moemo kupiti

Kuloari tvrde da GKK ibenik ima proraun oko 2,1 milijun kuna. Koliki je Jollyjev budet? -Mi nemamo fiksni proraun. On uvijek ovisi o krajnjim ciljevima te o pojaanjima na koja e se odluiti sportski direktor i trener. Na kraju sezone znat emo koliki nam je bio proraun. Prole godine potroili smo 4,5 milijuna kuna. U naem klubu nema tajni. Sve plaamo preko iro rauna, uredno isplaujemo sva davanja i sve to iz toga proizlazi. Puno je trzavica bilo oko financiranja dvaju koarkakih klubova iz ibenskog prorauna. S obzirom na vae visoke budete,
BIVE KINO TESLA NA JESEN

Ve due vrijeme se eka da ponete s radovima na zgradi biveg kina Tesla koji je u vaem vlasnitvu? -Istina, jer projekt gradnje poslovnog centra bio je praktiki spreman. No, ulaskom u EU promijenili su se neki propisi, tako da smo sada u fazi prilagodbe projekta. Oekujem da e do ljeta biti gotova sva dokumentacija, tako da emo na jesen moi poeti s izgradnjom. Istiem da je rije iskljuivo o poslovnom, a ne o stambenom centru - rekao je Stojanovi.
10
upanija
PRAVNE ZAVRZLAME Tvrtka 5. Kolovoza d.o.o. Drnia Anke i Ante Grcia u sudskom sporu s dravom zbog vlasnitva
Kupili Salonacoopovu prutanu - a drava se uknjiila kao vlasnik

NIKOLINA VUKOVI
KATARINA RUDAN DRNI
Ante Grci ispred prutane koja (ni)je njegova
Kad je 2007. godine tvrtka '5. kolovoza' d.o.o. Drni, Anke i Ante Grcia, na javnom natjeaju Salonacoopa u steaju kupila objekt stare prutane, Grcii nisu ni slutili u koje pravne zavrzlame upadaju. Dali su, kae Ante, velike pare za objekt, namjeravali se kreditno zaduiti te pokrenuti proizvodnju pruta i pancete. Prema njegovim rijeima trebalo im je oko milijun kuna da objekt privedu svrsi, jer su statika objekta i krov dobri, a struja i voda u objektu. Prutana je povrine 1.250 etvornih metara u prizemlju i 800 kvadrata na katu. Kapaciteta je 30.000 komada pruta u dva ciklusa, a uz njih se mogu suiti i pancete. Za poetak, Grcii su namjeravali proizvoditi 2000 komada pruta, a kasnije poveavati proizvodnju. -Sve oko kupoprodajnog postupka tada smo povjerili jednom naem odvjetniku, ali on nije dobro posao napravio i 2009. godine na nau prutanu uknjiila se drava. Zbog toga smo u srpnju 2010. godine tuili dravu radi utvrivanja vlasnitva i upis vlasnitva u zemljine knjige, a kako se sve jo vie zakompliciralo, prije godinu i pol dana angairali smo odvjetniki ured 'Vii i partneri'. Dok se sve ne zavri, u objekt samo moemo gledati i mozgati o tomu koliko smo novca, ivaca i vremena u zadnjih est godina potroili, kae Grci.
-Kupili smo staru prutanu 2007. godine na natjeaju Salonacoopa u steaju, a 2009. drava se uknjiila kao vlasnik. U srpnju 2010. godine tuio sam dravu radi utvrivanja vlasnitva i upis vlasnitva u zemljine knjige, kae Ante Grci. -Ako je nekretnina ula u pretvorbu onda nee biti problema da se Grcieva tvrtka uknjii, ali ako nije, onda je to veliki problem. Ali, ne samo u njegovom sluaju, ve je to generalni problem, jer je poprimilo ogromne razmjere u cijeloj dravi, kae odvjetnik Pako Vii
e Hrvatski fond za privatizaciju izdati rjeenje koje su nekretnine bile u pretvorbi i to rjeenje bilo je temelj za knjienje. Meutim, izmeu dva zakona u te etiri godine ve se mnogo toga dogodilo. Sve ono to je bilo upisano kao drutveno vlasnitvo, a nove tvrtke se nisu upisale, drava se, poglavito u zadnje dvije-tri godine, pozivajui se na Zakon o vlasnitvu, izravno poela upisivati kao vlasnik. U sluaju Grci prodaja se dogodila u steajnom postupku Salonacoopa, a da to nije bilo raieno u zemljinim knjigama, objanjava Vii.
Pako Vii
Odvjetnik Pako Vii kae da je veliki problem to ljudi prilikom kupnje imovine u steajnom postupku ne provjeravaju stvarno vlasnitvo i ono to je upisano u zemljinim knjigama. -Zakon o pretvorbi je donesen 1992. godine, knjienja su vrena na temelju rjeenja Trgovakog suda. Ono je glasilo da to vie nije drutveno poduzee, ve je postalo dioniko drutvo i automatizmom su se knjiile sve nekretnine, bez obzira na to je li to stvarno procijenjeno u tom drutvenom kapitalu ili nije. Kad se uvidjelo da ima niz problema, 1996. godine donesen je Zakon o privatizaciji kojim je reeno da
Vii: Izmeu dva zakona puno se toga dogodilo
DUGOTRAJAN POSTUPAK UTVRIVANJA VLASNITVA

-Dosadanji slini sluajevi koje smo imali trajali su izmeu tri i etiri godine. Naime, tamo gdje je utvreno da je imovina procijenjena u drutvenom kapitalu sud je presudio u korist kupca, kae Pako Vii.
Zbog svega sudski postupak Grci protiv drave, prekinut je u prosincu 2012. godine, jer se ne moe voditi dok se od Dravnog ureda za upravljanje dravnom imovinom (DUUDI) ne dobije
Prekinut sudski postupak - eka se odgovor DUUDI-a
podatak je li nekretnina, odnosno stara prutana, procijenjena u drutvenom kapitalu prilikom pretvorbe Salonacoopa u steaju. -Zahtjev smo u oujku 2012. godine poslali tadanjoj Agenciji za upravljanje dravnom imovinom (AUDIO), ali odgovor jo nije stigao. Ako je nekretnina ula u pretvorbu onda nee biti problema da se Grcieva tvrtka uknjii, ali ako nije, onda je to veliki problem. Ali, ne samo u njegovom sluaju, ve je to generalni problem jer je poprimilo ogromne razmjere u cijeloj dravi. Ne znam kako e se drava iz svega izvui i to e napraviti, jer masu je nekretnina kupljeno u steajnim postupcima a da nisu ule u pretvorbe. Neke ak nisu niti knjiene u vlasnitvo drave, ve su ostale na privatnom vlasnitvu, na kraju e Vii. Svakako, Grci ne moe raditi apsolutno nita dok se postupak ne zavri, a koliko e trajati teko je znati.
oglasi
11
12
upanija
DJECA HUMANITARCI Vodika kola prikljuila se pokretu Marijini obroci

KATARINA RUDAN VODICE
U travnju ove godine, uenici niih razreda, uz podrku roditelja, i zaposlenici Osnovne kole Vodice ukljuili su se u humanitarnu akciju prikupljanja sredstava za pokret 'Marijini obroci', u svijetu poznatiji pod nazivom 'Mary's Meals'. 'Marijini obroci' su globalna humanitarna organizacija koja, zahvaljujui ljudskoj solidarnosti, omoguava prehranu djece u nekim od najsiromanijih zemalja svijeta u kojima glad i siromatvo sprjeavaju djecu da steknu obrazovanje. Na ovaj nain im se osigurava jedan obrok dnevno, kako bi ih se privuklo da dolaze u kolu i steknu obrazovanje koje e im jednog dana omoguiti bolji i dostojniji ivot.
Uiteljice pomau uenicima nai igrake koje su dobili na lutriji
NIKOLINA VUKOVI
Ivana Perkov (lijevo), Diana Crnica, Snjeana Pacek-Bolja i Ivanka mit punim srcem su se ukljuile u akciju
-Na cilj je prikupiti 60.000 kuna, koliko je potrebno za izgradnju jedne kuhinje uz kolu u nekoj od siromanih afrikih zemasu bile i prodavanje prigodnih lja. Za sada ne znamo u estitki uz blagdane, kolakojoj e se zemlji kola a uz dane kruha, djegraditi, ali kad novac jih radova i drugih prikupimo i uplatipredmeta, prikupili TISUA KUNA mo, on e biti upusmo 21.000 kuna. prikupljeno je dosad Sad smo meu ueen na pravo mjesto u nekoliko i za tu namjenu o nicima niih razreda akcija emu emo biti infororganizirali lutriju, na mirani. U nekoliko pronain da su u kolu dovedenih akcija meu kojima nijeli igrake za lutriju koju
Igraka - deset kuna
Skupljaju novac za gradnju kolske kuhinje u Africi

prodajemo po deset kuna. Svaka lutrija dobiva, a djeca i roditelji su se s radou ukljuili u akciju, kae Kata Franin, koordinatorica akcije 'Marijini obroci'. Njezin prijedlog da se u taj humanitarni pokret ukljui i vodika osnovna kola jo u travnju svim srcem je podralo i Uiteljsko vijee. Kako bi to prije prikupili potrebnih 60.000 kuna, Franin kae
21
60.000 kuna uenici i nastavnici vodike Osnovne kole odluili su prikupiti kako bi se njihovim novcem sagradila kuhinja uz koli u nekoj afrikoj zemlji
da e se za financijsku pomo i podrku akcije obratiti i vodikoj gradskoj upravi, njezinim institucijama i poduzeima, a radovat e se svakoj kuni koju dobiju i od drugih sugraana. -Blii se boino blagdansko vrijeme darovanja, pa budimo otvorenog srca i s ljubavlju se svi ukljuimo kako bi pomogli najpotrebitijima, ree Franin na kraju.
VODI KROZ VODICE
VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED
Grad Vodice - Tajnitvo 022/444-906 TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 ACI Marina Vodice - 022/443 086 Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169 Autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured Vodice - 022/ 443 036 Pota Vodice - 022/ 442 200 Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 Veterinarska ambulanta Vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
Linija br. 1 (SRIMA - HOTEL OLYMPIA - AUTOBUSNI KOLODVOR VODICE) POLASCI IZ Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 POLASCI IZ Srima - Hotel Olympia Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00 Linija br. 2 (ISTA VELIKA - ISTA MALA - GAELEZI - GRABOVCI - VODICE) POLASCI IZ ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 POLASCI IZ Vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
upanija
13
Dogaaji u Primotenu bez slubenoga oitovanja Crkve
Baeni kri primotenskim rtvama prenijet e se na mjesno groblje

JOKO ELAR PRIMOTEN
Nemili i tragini dogaaj ruenja i ponienja kria od strane opine Primoten petorici rtava kraljevskog reima, koje su, nakon narodnoga zbora HSS-a u Primotenu 27. studenoga 1938. pred crkvom sv. Roka ubili jugoslavenski andari, ostao je bez slubenoga oitovanja Crkve. Ipak, na vie mjesta mogli smo, neslubeno uti zgraanje ljudi koji su taj in osudili kao najvee svetogre i protucivilizacijski atak prema uspomeni na rtve.
Odlueno je da se od crkve sv. Roka kri u procesiji prenese na mjesno groblje i postavi na grob biskupa Josipa Arneria, gdje se nalaze i posmrtni ostaci primotenskih rtava, sahranjeni uz svojega nekadanjeg upnika
primotenskoga sluaja. On je, pak, pozvao vjernike da se na referendumu o braku izjasne u korist naravnoga ljudskoga zakona, radi ouvanja obitelji i naega drutva i tisuljetne tradicije hrvatskoga kranskog puka. upuivane pozivnice, ve je svima, pa i opinskoj upravi, pet dana ranije upuena obavijest. Posebno je znakovita odbijenica Opine da u rujnu ove godine izda doputenje za postavljanje spomen-ploe rtvama jugo-kraljevskoga represivnoga reima zloslutne 1938. godine. I to uz tumaenje, kako OV to ne zanima, ve samo bolji ivot graana Primotena. Kako dalje saznajemo, odlueno je da se sporni kri 7. prosinca, uz poseban obred, izloi u crkvi sv. Roka s ploicom o dogaaju iz 1938. i o njegovu oskvrnuu 28. studenog ove godine. Kri e kau, na taj nain biti ponovno uzvien u dostojanstvu i miru i u crkvi ostati kao trajno spomen-obiljeje rtvama jugoslavenskog monarhistikog terora u mjestu Primotenu.
Govorei u propovijedi prole nedjelje na sveanoj misi u katedrali sv. Jakova, na dan prvoga tjedna Doaa (Adventa) uoi Kristova roenja i nadolaska Boia, katedralni upnik don Kreimir Matea, pozivajui se na dogaanja u svijetu i domovini, kada se oituje nazadak u promicanju opega dobra, nije se dotaknuo
Nazadak u promicanju opeg dobra
A to tie samih injenica svrgavanja kria ubijenim Primotencima, koji je bio zavrio u kamionu za smee, u odboru za obiljeavanje te godinjice navode, kako se u Primotenu nije dogodio nikakav ideoloki skup grupe nasilnika, ve sveta misa zadunica u crkvi sv. Roka s odrjeenjem pred crkvom, gdje se okupila rodbina, prijatelji i potovatelji stradalih HSS-ovaca. Za taj MUP-u prijavljeni skup, kau organizatori, nikome nisu
Ipak na dostojnom mjestu
GEODETIKA Split d.o.o. Split,Dubrovaka 3 Trogir,Gradska 16 objavljuje
POZIV NA JAVNI UVID

radi uvida u parcelacijski elaborat spajanja za izgradnju graevine poslovne namjene (hotela) temeljem lokacijske dozvole Klasa: UP/I-350-05/12-25/0012, Ur.br.: 2181/1-11-08-12-16 u Trogiru, 23. 08. 2012. god. stoga pozivamo na javni uvid: - sve posjednike navedenih estica te vlasnike i posjednike susjednih .zem 79/1, 80/1, 81/1u K.O. Donji Seget Javni uvid, potpisivanje prijavnih listova te izvjea o postojeim granicama i o novom razgranienju, odrat e se dana, 13.12.2013.god. od 10.00 do 12.00 sati u prostorijama tvrtke Geodetika Split, Rooseweltova 54, Split.
14
upanija
PRIMOTEN Opina na svojoj web-stranici pokrenula humanitarnu akciju

Za tu namjenu otvoren je raun u Jadranskoj banci, a glavna humanitarna priredba odrat e se 7. prosinca u hotelu Imperial u Vodicama s poetkom u 20 sati i to uz veeru i bogatu lutriju. Kupnjom ulaznice dio novca ide za nabavu dijagnostikog ultrazvuka, pa primotenski naelnik Stipe Petrina poziva graane da se odazovu u to veem broju
Kazivanja izgubljenog vremena
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
Ko nije bija za regruta, nije bija ni za enidbu

Ivo Furi je u mjestu Konoba Gornja Grebatica zabiljeio kazivanje grupe mjetana koji su mu priali kako su nekad momke, regrute ispraali u vojsku. Neka nije bilo lipo poi u soldate, isto su se momci veselili kad bi ih dopalo u vojsku, kad bi in dolo vrime da ih dignu vojsku sluit. To je bija veliki dogaaj za momka. To je znailo da je on vie zrija ovik, da se sposoban eniti, imati svoju familju, pa su se momci tomu i veselili. Svak nije ni odija u soldate. Nikoga bi se nalo nesposobno, a niki su se znali i izvui, na ovi oli oni nain. Ali na one koji ne bi sluili vojsku, ni se ba lipo gledalo, posebice ne divojke. Ualo se rei da ko nije sposoban za vojnike, nije ni za enidbu. Momci su se uali veseliti kad bi ih zvalo na viitu, posebice kad bi dobili kartu za sluiti vojsku. Karta bi dola uvik nikoliko dan prija. To je bilo uvik u prolie oli jesen. I kad bi tako dola karta, a malo se kad dogaalo da bi diglo samo jednoga, uvik po nikoliko njih, koji su bili istoga godita, poelo bi veselje. Svaku veer bi se sastajali momci i svojiman prijateljima bi odili po selu, od kue do kue, u rodbine, prijatelj, divojak. Odilo se uvik pivajui. Njiman bi se pridruili i stariji ljudi. I tako bi ta veselica durala po toliko dan, sve do onoga dana kad bi oni tribali partiti. Tu veer, prija nego bi momci ili, uinili bi u kui jednoga od njih veliku veeru. To bi ualo biti kako da je pir, svakoga ia i pia. Skupilo bi se puno svita i tute bi se ilo, pilo, pivalo, sviralo. Sutradan bi momci ili od kue do kue kod svoje rodbine i prijatelj za pozdraviti se. Ali di bi kod doli, svak bi in ta ko da, koji dar najvie se ualo davati koji olad, u novcu. Matere, sestre i divojke bi in uplele arape, oli rukavice, oli bi izvezle koju maramu i ta ko ovako. I unda kad bi dolo vrime da se krene skupilo bi se svita iz ciloga sela. Svak je otija da isprati legrute. I tute bi bilo jopet pivanja, sviranja. I kolo bi se zabalalo. Veselo bi bilo. Ni bilo plakanja, to se ni ualo. I unda bi se momci sa svakin izljubili i pomalo krenuli. Ali ni bilo kako sad. Prija su bili oni bavuli, drveni bavuli ta bi se sobon nosilo u vojsku. I unda bi te bavule vezale divojke, metnile na glavu i to bi in nosile na glavi sve do Dabra, na feratu. Ni se moglo drugaije do grada nego priko Dabra do ferate i unda feraton u ibenik. I tako kad bi doli na feratu, momci bi poljubili divojke koje su ih dopratile, i aj a... ekaj dokle momak pie, dok se vrati.
Prikupljaju 400 tisua kuna za novi ultrazvuk u domu zdravlja

vEdRana stoi PRIMOTEN
u ostalog u proglasu graanima Primotena i svim prijateljima ovog turistikog mjesta. Za tu namjenu otvoren je raun u Jadranskoj banci, a glavna humanitarna priredba odrat e se 7. prosinca u hotelu Imperial u Vodicama s poetkom u 20 sati i to uz veeru i bogatu lutriju. Kupnjom ulaznice dio novca ide za nabavu dijagnostikog ultrazvuka, pa primotenski naelnik Stipe Petrina poziva graane da se odazovu u to veem broju. Inae graevinski radovi na zgradi novog doma zdravlja ve su okonani, trenutno se izvode zanatski radovi, a do 1. srpnja idue godine objekt bi trebao
Opina Primoten na svojoj web stranici pokrenula je humanitarnu akciju za kupnju dijagnostike opreme u novom domu zdravlja, tonije za nabavu ultrazvuka ija cijena iznosi oko 400 tisua kuna. -Opina je uloila i ulae ogromna sredstva u izgradnju i opremanje nove zdravstvene ustanove kako bi se kvaliteta ivota podignula na veu razinu. U Primotenu ljeti boravi preko 10 tisua ljudi pa ne treba posebno isticati koliko je vana kvaliteta zdravstvene usluge u mjestu koje je 2007. godine dobilo prestinu turistiku nagradu Zlatni cvijet Europe - stoji izme-
Raun u JB
biti u funkciji. Za dovretak i opremanje moderne zdravstvene ustanove od 850 metra etvornih korisne povrine Opina Primoten podignula je kredit od 5 milijuna kuna kod ERSTE&STEIRMARKICHE BANK d.d. iz Rijeke. Rok koritenja kredita je do 30. rujna 2014. godine, a krajnji rok otplate je do 30. rujna 2024. godine. Radove na objektu izvodi Sanit gradnja d.o.o. Od 13 pristiglih ponuda njihova je bila najpovoljnija i s PDV-om je iznosila 7.952.119 kuna. Budua zdravstvena ustanova pored ambulante obiteljske medicine i stomatologije imat e jo ultrazvunu dijagnostiku, neke specijalistike ambulante i salu za manje operativne zahvate.
Sala za manje operacije
Murter pomae djeci Afrike
Dvije i pol tisue kuna uplatili na raun UNICEF-a

U sklopu UNICEF-ova projekta 'kole za Afriku' u Sportskoj dvorani u Murteru odran je humanitarni koncert 'Za djecu Afrike'. Zabavno-sportsku manifestaciju organizirala je Osnovna kola 'Murterski koji' u suradnji s Opinom Murter-Kornati, i tako se pribrojila jednoj od 300 osnovnih i srednjih kola u Hrvatskoj ukljuenih u projekt. Na koncertu su nastupile klape Orulice iz Vodica, Solaris iz ibenika i Mela iz Murtera te solisti Oliver Jakovev, Josip Juraga, Mate Skrai i Mateja eneta Skrai. Nakon glazbenog dijela uslijedio je sportski u kojem su se u koarci ogledale mame i uiteljice, a u nogometu uitelji i uenici. Tijekom veeri prikupljeno je 2,4 tisue kuna koje su uplaene na raun UNICEF-ova fonda za izgradnju i opremanje kola te nabavu kolskog pribora u Etiopiji, jednoj od najsiromanijih zemalja Afrike. M.T.J.
Nastup Olivera i klape Mela
upanija
15
Nelegalni objekt smeta radovima na trasi, a mjerodavni oteu s ruenjem!

upitali smo voditelja projekta odvodnje Ivu Maruia. MURTER -Ovaj je izvoa kvalitetniji od U Murteru su poeli radovi na 'Cestara', ozbiljnije su se prihvatili izgradnji tree faze kanalizacijskog posla, a i kvalitetnije su opremljeni. sustava Murter-Betina, koji obu- Na terenu e standardno raditi tri hvaaju ulice Put Gradine, Butina, ekipe i oekivati je da e radovi biti Murterskih brain i dio Kornatske zavreni u dogovorenom roku kaod Ulice murterskih brain do Uli- zao je Marui, dodajui da se istoce Luke. Vrijednost radova je osam dobno s poetkom radova raspisao milijuna kuna, a financiraju se pro- natjeaj za izgradnju podmorskog jektom Jadran, to znai da ispusta. Otvaranje ponuda polovicu sredstava daju bit e u sijenju, a poetak radova se oekuHrvatske vode nepoje 1. oujka. Ispust vratno, a drugu poloproienih voda bit vicu izdvaja Opina MILIJUNA KUNA e smjeten milju od Murter iz svog krekotat e trea kraja prema puini. ditnog zaduenja. faza murterske Da se ovdje radi Izvoa radova je 'Cekanalizacije tina' iz Sinja, a ugovorepomalo o 'raunu bez ni rok njihova zavretka je krmara' navodi nas podatak da ureaja za proiavanje 15. lipnja 2014. godine. voda jo nema. I to zbog nerijeenih imovinsko-pravnih odnosa. Kvalitetniji od Naime, na parceli na kojoj je predprethodnika Poueni iskustvom 'Cetinina' viena izgradnja ureaja nalazi se prethodnika 'Cestara' iz Splita, koji bespravno izgraeni objekt na ije je triput probijao rokove zavretka uklanjanje se eka ve dvije godine. -udi nas sporost dravne admiradova na izgradnji prethodne faze sustava odvodnje, smatra li da nistracije u rjeavanju tako vanih e ovaj izvoa potovati rokove, sporova kod nesporno nelegalnog
MANDE TURINOV-JEINA
MURTER Poela izgradnja tree faze kanalizacijskog sustava
Ivo Marui
-udi nas sporost dravne objekta kae Marui. Ne zna zato slube Ministarstva graditeljadministracije u rjeavanju stva jo nisu uklonile sporni objekt tako vanih sporova kod ili barem izdale rjeenje za njegovo nesporno nelegalnog objek- uklanjanje pa da ga Opina sama ta kae Ivo Marui, vodi- ukloni. S osam milijuna predvietelj projekta odvodnje i nije nih za treu fazu izgradnje murtersko-betinske kanalizacije iscrpljuje mu poznato zato slube se financiranje kroz projekt Jadran. Ministarstva graditeljstva jo nisu uklonile sporni U Betini jo nije objekt ili barem izdale rjee- 'ukopana prva lopata' -Predstoji nam apliciranje na nje za njegovo uklanjanje pa EU fondove za to je pripremljena da ga Opina sama ukloni kompletna dokumentacija, a u tijeku je i rjeavanje imovinsko-pravnih odnosa za sekundarnu mreu. Ako zadovoljimo EU kriterije, a iskreno se nadamo da hoemo, onda cijeli sustav mora biti zavren za tri godine optimistian je Marui, a na pitanje zato u 'Betini jo nije ukopana prva lopata', za to uestalo proziva murtersku opinu, naelnik opine Tisno Ivan Klarin odgovara Opina Tisno treba rijeiti imovinsko-pravne odnose u Betini, za to su tek u svibnju zaduili mjerodavne, i to se tog dijela tie u zaostatku su za Murterom godinu dana.
16
upanija
DRNI Uili o reanimaciji kod sranog zastoja
Umjetnike motiv poklanjaju kolam

KATARINA RUDAN BRODARICA
UENICI OSNOVNE KOLE BRODARICA etvrti put u Comenius projektima
Teaj poloilo 20 djelatnika

Zadnjeg dana u listopadu, u drnikom Domu zdravlja odran je teaj kardiopulmonalne reanimacije (KPR) i automatske vanjske defibrilacije (AVD). Polaznici teaja osposobljavaju se za prepoznavanje kardiorespiratornog zastoja, osnovnu reanimaciju i koritenje AVD prema najnovijim smjernicama. Teaj je odran u organizaciji ibensko-kninske upanije i Drutva za reanimaciju pri Europskom reanimacijskom drutvu, izvijestila nas je Blaenka Topi dr. med., voditeljica Hitne slube -Teaj je trajao gotovo est sati, a prolo ga je 16 zdravstvenih djelatnika Doma zdravlja Drni, dva policijska slubenika i dva djelatnika Javne vatrogasne postrojbe Drni. Povod za odravanje teaja je pruanje bolje zdravstvene usluge stanovnicima drnikog kraja, te edukacija stanovnitva na AVD koji bi trebao biti dostupan u svakom gradu, kae Topi. Na teaju se kombiniraju predavanja i vjebe u malim grupama. Prepoznavanje i zbrinjavanje opstr ukcije dinog puta, ventilacija samoireim balonom, postavljanje osobe bez svijesti u boni poloaj te reanimacija u posebnim okolnostima su sastavni dio praktinih vjetina koje polaznici prolaze tijekom teaja. Drniani, polaznici teaja, dobili su europske diplome koje, za sada, vrijede dvije godine. Nakon ovog, za zdravstvene djelatnike uslijedit e i napredni teaj (KPR) i AVD-a. K.R.
Osnovna kola Brodarica ve etvrti put sudjeluje u Comenius projektima Agencije za mobilnost i programe EU, a ovaj put je rije o projektu What is g(r)o(w)ing on? Cilj projekta je upoznavanje biljnih vrsta Europe predstavljanjem biljaka, podizanje razine ekoloke svijesti, ouvanje prirodnih resursa, uoavanje slinosti i razlika te uzrono posljedinih veza biljnog svijeta i prirodno-geografskih obiljeja, klime, tradicije i drugih karakteristika. Projekt je usmjeren i na osnaivanje suradnje s lokalnom zajednicom i razliitim ustanovama grada ibenika i ibensko-kninske upanije. Tijekom dvije godine, koliko projekt traje, uenici provode razliite zadatke istraujui i proirujui svoje znanje o biljkama svog kraja, a isto tako se upoznaju i s biljkama drugih dijelova Europe preko radova prijatelja koji s njima sudjeluju u projektu.
Do sada su predstavljali tipinu biljku naeg kraja iulu, istraivali to sve znai uzgoj vinove loze za ljude ovog podneblja na primjeru primotenskih vinograda i poznate sorte babi. Meu ostalim, izradili su i kuharicu s receptima tradicionalnih kolaa. Posebna zanimljivost projekta, kau u koli, bila je tema Biljke u likovnoj umjetnosti. Zadatak je bio koristiti biljke kao motiv za likovni rad ili izrada likovnog rada od biljaka. -U tu svrhu organizirali smo nekoliko likovnih radionica za uenike u koli, ali i izvan nje.
Radionica u gradskoj knjinici
Radionica u ibenskoj Gradskoj knjinici pod vodstvom Zdenke Bilui

Radionice su se odravale u studenome, a u njima su sudjelovali uenici petih i estog razreda nae kole. Voditelji radionica bile su osobe iz naeg okruenja kojima je to poziv, ali i oni kojima je umjetnost samo hobi. Cilj je bio u uenicima probuditi ljubav prema likovnom izraavanju u tehnikama koje oni u kratkom vremenu mogu savladati, kae Ana Perak, profesorica geografije. Uenici su tako sudjelovali u likovnoj radionici u ibenskoj Gradskoj knjinici Juraj igori koju je vodila Zdenka Bilui, voditeljica Centra za vizualnu kulturu djece i mladih, koji djeluje pri knjinici. Uenicima je predstavila knjigu sa crteima biljaka, upoznala ih s likom Roberta Visianija, poznatog ibenskog lijenika i botaniara i njegovim najpoznatijim djelom Flora Dalmatika. Zadatak je bio paljivo promotriti biljku i nacrtati je sa to vie detalja, najprije u olovci, a onda rad
vegetacija pukotina stijena i polupilja

Posebna zanimljivost SU biljne zajednice pukotina strmih vapnenakih stijena kanjona Krke i ikole, meu kojima je vie rijetkih i/ili endeminih biljaka
U v la n i m s e d r e n i m i s j e n ov i t i m po n a s la p o lu p i lj a m a z a n i m l j i v i m a K r ke va m a h ov i n j e z a j e d n i c a a i go s p v la s ka . . i n o g .
znate li..
upanija
17
ve izraene od biljaka ma koje sudjeluju u projektu

ARHIV O BRODARICA
Agencije za mobilnost i programe EU
Tijekom dvije godine, koliko projekt traje, uenici provode razliite zadatke istraujui i proirujui svoje znanje o biljkama svog kraja, a isto tako se upoznaju i s biljkama drugih dijelova Europe preko radova prijatelja koji s njima sudjeluju u projektu. Posebna zanimljivost projekta, kau u koli, bila je tema Biljke u likovnoj umjetnosti koju su realizirali u studenome, a zadatak je bio koristiti biljke kao motiv za likovni rad ili izrada likovnog rada od biljaka
Janja Para vodila je jednu radionicu u brodarikoj koli
dovriti u tehnici akvarela. U koli je organizirana radionica salvetne tehnike (decoupage).
Radionicu je vodila Anita Troskot, dipl. socijalni radnik, zaposlena u Odjelu za hrvatske branitelje i lanove njihovih obitelji, te instruktorica kreativne radionice udruge Centar za hagioterapiju ibenik. Hobi joj je kreativni rad
Radovi za boine poklon pakete
u raznim tehnikama - dekupa, prirodni materijali, araniranje, rad s djecom. - Podloga na kojoj su uenici radili bile su keramike ploice, a sliice koje su nastale bit e dio prodajne izlobe na Boinom sajmu u koli. U ovoj radionici biljka nije bila motiv ve sredstvo za rad. Radionicu u koli vodila je Janja Para, po struci kozmetiarka, zaposlena u Obrtnikoj koli u ibeniku. Svoju ljubav prema
likovnom izraavanju ostvaruje svojim hobijem, izradu slika od suhih latica, lia travki i drugih darova prirode. Nakon to su brali pa onda preali biljke, uenici su izraivali bukmarke s motivima napravljenim od suhih latica, listova i drugih dijelova biljke. Radove emo u boinim poklon paketima poslati kolama koje zajedno s nama sudjeluju u ovom Comenius projektu, govori Ana Perak. Nadalje, na satu likov-
ne kulture uenici su izraivali boine ukrase od slame, koji e se nai na boinoj jelci u koli. Mentor im je bio profesor likovne kulture Vladimir Braica. -Sa sigurnou moemo rei kako su uenici uivali u radu na radionicama, potakli smo ih na suradnju, razvijali su vlastitu kreativnost, otkrili neke skrivene talente i, naravno, dobro se zabavili. Jo jednom se potvrdilo da je uenicima potrebno vie ovakvih
sadraja, jer jedan sat likovne kulture tjedno nije dovoljan za razvoj kreativnosti, estetike i ljubavi prema likovnoj umjetnosti. Stoga emo nastojati i dalje organizirati i sudjelovati u raznim likovnim radionicama, bilo u radu kolske zadruge Spuvica ili na neke druge naine. Potaknuti dobrom suradnjom s ljudima i institucijama lokalne zajednice, mislimo tu suradnju i dalje njegovati, na kraju e Perak.
18
upanija
PRVI STANARI Centra Roman obitelj u kui na Meterizama
Organizirano stanovanje uz podrku za 13 tienika opravdano jedino ako imaju posao
Kua na Metrizama s tri prostrana stana i mogunostima smjetaja 15 tienika
KATARINA RUDAN IBENIK
Trinaestero korisnika usluga Centra za rehabilitaciju osoba s posebnim potrebama 'Roman obitelj', sa sjeditem u Bratikovcima, uselilo se prije dva mjeseca u svoj novi dom, u kuu na Meterizama. Dio je to Master plana o postupku transformacije ustanove, koji je Centar 'Roman obitelj' prihvatio u prosincu 2010. godine. Radi se o pruanju usluge organiziranog stanovanja uz podrku, korisnicima centra s umjerenom mentalnom retardacijom. Marin Roman, ravnatelj, kae da su unato kriznim vremenima uspjeli osigurati kreditna sredstva za kupnju kue s tri stana, ukupne povrine oko 280 etvornih metara. -Kad smo primili 13 tienika iz Bratskog Doca u Bratikovce, pourili smo sa zavretkom radova na adaptaciji i opremanju stanova na Meterizama i, evo, 30. rujna uselili su se prvi stanari. Objekt je kapaciteta 15 osoba, no za sada ih je 13. Za potrebe organiziranog stanova-
-Krajnji cilj ovog naina smjetaja i brige o korisnicima s umjerenom mentalnom retardacijom je osigurati im radno mjesto. Zbog toga smo osmislili projekt Nove tehnologije za nove mogunosti i aplicirali ga prema europskim fondovima. Centar je nositelj projekta, a partneri na projektu su Grad ibenik, Turistika zajednica grada ibenika i Atempo, nama srodan centar sa sjeditem u Grazu. Vrijednost projekta je 199.000 eura, a meu ostalim ukljuuje nabavu raunalne opreme i 3D printera, trening za osobe s mentalnom retardacijom i radnike Centra, te oformljivanje radionice za rad na 3D printeru, kae ravnatelj Marin Roman
nje uz podrku, zaposlili smo petero novih djelatnika, defektologa i etiri ene-asistente svakodnevnih ivotnih aktivnosti. Danas tako na centar ukupno ima 113 korisnika i 50 zaposlenika, kae Roman. koje su radili dok su tamo boravili. nabavu raunalne opreme, 3D Krajnji cilj tog naina smjetaja i printera, trening za osobe s menbrige o korisnicima je osigurati im talnom retardacijom i radnike centra, oformljivanje radionice za rad radno mjesto. na 3D printeru, marketinke -Zbog toga smo osmislili aktivnosti, senzibiliziraprojekt 'Nove tehnolonje lokalne zajednice gije za nove mogui predstavljanje monosti' i aplicirali ga gunosti osoba s prema europskim mentalnom retardafondovima. Centar KORISNIKA cijom, te izradu jedje nositelj projekta, a ukupno ima Centar nostavnih aplikacija partneri na projektu Roman obitelj za rad na 3D printeru. su Grad ibenik, TuriPojednostavljeno, korisnistika zajednica grada ci e izraivati razliite stvari ibenika i Atempo, nama srodan centar sa sjeditem u Grazu, i plasirati ih na trite. Na tom s kojim suraujemo ve due vrije- projektu dalo bi se zaposliti njih me. Vrijednost projekta je 199.000 petnaest iz ove kue. Grad ibenik eura, a meu ostalim ukljuuje e po projektu osigurati prostor za
Marin Roman
U objektu je osam ena i pet mukaraca, stanovi su prostrani, moderno opremljeni, sobe dvokrevetne i trokrevetne. Korisnici su zadovoljni, a s obzirom na to da ovakav oblik smjetaja ima smisla samo ako ljudi rade i imaju obveze, svakodnevno ih se u grupama odvozi u Bratikovce, gdje obavljaju uobiajene poslove
Projekt' Nove tehnologije za nove mogunosti'
113
radionicu, a Turistika zajednica distribuciju proizvoda. Preseljenje u kuu, koje se dogodilo prije nego je projekt realiziran, zapravo je prvi korak k samostalnom ivotu. Korisnici danas imaju trajni nadzor, a sutra e moda trebati samo povremeni, na kraju e Roman.
Centar 'Roman obitelj' ne dobiva dodatna sredstva od Ministarstva socijalne politike i mladih za trokove organiziranog stanovanja uz podrku. Osnovni izvor financiranja je glavarina po korisniku, neovisno o stupnju mentalne retardacije.
Glavarina - osnovni izvor financiranja
Olga i Kata u svojem stanu u drutvu sa Zoranom Romanom
Tanja - jedna od stanarki kue na Meterizama sa svojim vezom
Stevo i Marinko igraju ovjee ne ljuti se u drutvu s defektologom Mirom Vuenoviem
NIKOLINA VUKOVI
banak
19
BROJ 331
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 67454

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 67454 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
ibenik
CRNICA , stan 54, 11m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, drvarnica, useljiv, isto vlasnitvo, 65.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1392596) KRI, stan 62, 47m2 na 2. katu, 2-soban, juni balkon, drvarnica, klima, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378237) VIDICI, stan 71, 05 m2, visoko prizemlje, 2 sobe, loa, garano mjesto, novogradnja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368515)
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
BOINI KREDITI ZA SVAKOGA

099/824-1484 ili 091/571-3557
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4, A6, itd .. ispravna, neispravna, karambolirana, NAJBOLJE PLAAM Mob. 091/253-98-38. (108154) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809395) 0-24 AKO AUDI auta prodajete ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (720395) AKO AUTA AUDI prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691941) AKO AUTA FORD fiestu ili neko drugo prodajete, ja ih plaam najbolje. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (831643) AKO AUTA FORD prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (831651)
NEKRETNINE
INTER SERVIS BULAT d.o.o. Trtarska 113, 22 000 ibenik tel: +385 22 217 570 +385 22 217 651
ibenik
BALDEKIN, stan od 40 m2, 9. kat, jednosoban, istona strana, ureen i useljiv, drvarnica, 56.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022/217 570, 022/217 651. (1401453) KRI, stan 39.20 m2, 5. kat, jednosoban, juni balkon, drvarnica, pogled, odlian raspored. INTERSERVIS NEKRETNINE,, te. 022 217 570, 022 217 651. (1402961) METERIZE, stan 47, 61 m2, 1-soban, 4. kat, balkon, nova stolarija, lift, drvarnica, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1386177) IBENIK, BALDEKIN, ex Skopska, stan 36, 7 m2, jednosoban, otkupljen, prodajem. Tel. 022 213 863, od 14 do 19 sati. (1300420) UBIEVAC, stan 20, 54 m2, prizemlje zgrade, 1-soban, kompletno renoviran, 35.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352121) UBIEVAC, stan 50, 84m2, prizemlje, novogradnja, jednosoban, nenamjeten, balkon, centralno. INTERSERVIS NEKRETNINE,, te. 022 217 570, 022 217 651. (1402962)
TROSOBNI I VEI
ibenik
METERIZE stan 77 m2, 2. kat, 3 sobe, ureen i odmah useljiv, klima, balkon, juna strana, 90.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1391628)
ibenik
CENTAR, poslovni prostor/stan 70m2, 1. kat, 3-soban, potrebna adaptacija, 80.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1395184)
Ostala mjesta
NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosobni stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Mob. 098/955 07 78 . (1364435)
HYUNDAI
IBENIK DOLAC Stan 90m2 u prizemlju stambene kue, 2 sobe, konoba, balkon, pogled na more, za kompletnu adaptaciju. Cijena: 58.000 www.interservis-bulat.hr
Split
AUTOMOBILE HYUNDAI kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (915035)
Split
KUPUJEMO DIONICE HT, INA, Belje, Hoteli Cavtat, Domfond, SN holding i Vupik, te braniteljske udjele. Isplata odmah. Mob. 092/291-6016. (1395197)
BMW
ibenik ibenik
CENTAR, ureenu garsonijeru, iznajmljujem, te prodajem teren na Srimi, 300 m od mora, isto vlasnitvo. Mob. 098 347 415. (1411949) STARA JEZGRA , mali apartman iznajmljujem. Tel. 022 331 513. (1392603) IBENIK, dvosobni namjeteni stan, sve informacije na mob. 098 902 78 64. (1045065) IBENIK, trnica Baldekin, kiosk, struja, voda, tel., za trgovinu, mesnicu, pekaru. Mob. 091/4501 282. (1412479)
MERCEDES
Split
0-24 AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691943) AKO AUTA BMW prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809397)
Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (851566) 0-24 AKO AUTA mercedes prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691936)
DVOSOBNI
U Razorima kod ibenika, iza kamenoloma, prodaju se dvije parcele poljoprivrednog zemljita, zajedno ili zasebno, svaka veliine oko 5000 metara etvornih. Zemljite se nalazi na atraktivnoj lokaciji nadomak ibenika (7 km od centra grada) gdje je planirana poslovna zona. Cijena po dogovoru. Kontakt: 098 181 9262
POLJOPRIVREDNO ZEMLJITE
ibenik
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, gra. zemljite 2000m2, mogua parcelizacija, svi prikljuci na terenu. Mob. 091 543 63 36. (1262658)
FIAT
VW GOLF
Split
GUSTIRNA , opina Marina, parcela (maslinik) sa 22 kom. maslina 15 god. stare, 300 metara udaljena od sela. Mob. 098/162-6824. (1409470) MASLINIK od 18 kom. maslina u Gustirni (Marina), teren pogodan za gradnju kue ili vikendice. Sva infrastruktura rijeena do parcele. Mob. 098/162-68-24. (1409467)
Split
0 - 24 AKO AUTA fiat brava, bravo, punto ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809406) 0-24 AKO AUTA fiat punto, brava, bravo ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691939)
Split
0-24 AKO AUTA GOLF 1, 2, 3, 4, 5, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (680325) GOLF I, II, III, IV i V kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809401)
ibenik
IBENIK-MAURICA Iznajmljuje se poslovni prostor veliine 105 m2 u prizemlju zgrade u ibeniku, ul. 3. studenoga br. 18. Pogodno za trgovinu, obrt i druge tihe djelatnosti. Kontakt: 098 926 9661
IBENIK, BILICE, blizu spomenika, nedovrena kua cca 240 m2, dijelom useljiva, za 120.000 E. Mob. 091/543-6336. (1022143) IBENIK, BILICE, blizu spomenika, gr. parcela 2225 m2, nedovrena kua 240 m2, dijelom useljiva, 230.000 E. Mob. 091/543-6336. (1024910) IBENIK, CENTAR, kua iza Kazalita, na 4 etae, sa poslovnim prostorom, cijena na upit. Mob. 091 540 24 72. (1412324) IBENIK, CENTAR, kamena kua s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036, 098 533 998. (1188892)
ALFA
STONO BLAGO
ibenik
0-24 !AKO AUTA FIAT punto prodajete iste kupujem. ISPLATA ODMAH !! Mob. 095 899 63 90, 099 410 60 37. (1133749)
ibenik
0-24 ! AKO AUTA GOLF 3, 4, 5, 6 prodajete ista kupujem NAJBOLJE PLAAM !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133747)
Split
AKO AUTA alfa bilo koji model prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (720394)
ibenik
BOINE TUKE, 2-5 kg, prodajem i primam predbiljebe, ive i oiene. Besplatno dostavljam na kuna vrata. Mob. 098 266 360, tel. 022 336 950. (1412728)
FORD
KARAMBOLIRANA
AUDI
Split
Split
AKO AUTA bilo koje marke karambolirana prodajete, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (831655)
28/11/2013
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
POLJOPRIVREDNI STROJEVI
ibenik Split
0-24 AUTOMOBILE novijeg i starijeg godita otkupljujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (711828) !!0-22 !AKO TRAKTORE GOLDONI Tomo Vinkovi prikolice kosilice i slino prodajete iste kupujem ISPLATA ODMAH!!! Mob. 095 899 63 90. (1290389) !0 - 24 AGRIJE, freze dizel prikolice, traktore, kosilice, itd., ispravno i neispravno, otkupljujem, isplata odmah! Mob. 099 410 60 37. (1120640) !0-24 OTKUPLJUJEM FREZE traktore, prikolice, kosilice Tomo Vinkovi i sl., ispravno i neispravno, isplata odmah. Mob. 095 899 63 90. (1120641)
REZERVNI DIJELOVI
Split
MERCEDES 124 300 TD, 90. god., u dijelove, prodajem. Mob. 091/25398-38. (764883) PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob. 099/34759-85. (785956) VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4 D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85. (783490)
ZDRAVSTVENE USLUGE
ibenik
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897) USLUGE ZDRAVSTVENE, sportske i relaksirajue masae prua maserka sa EU certifikatom. tel. 022 335 391 ili 099 414 30 55. (1412790)
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
20
reportaa
SAJAM OBRTNITVA I PODUZETNITVA OKUPIO 120 IZLAGAA I OK

Izlobeni prostor Udruenja obrtnika Vodice Luka Balaji iz Sinja za svojim tandom
Jadranka Bolana veze primotensku ipku
Slovenski kulen po slavonskoj recepturi u rukama Marijana Jure
Za one s dobrim sluhom- na sajmu je bilo i glaznenih instrumenata
Krizi usprkos na sajmu se re bilo je ak i slovenskog kule

Trei meunarodni obrtniki i poduzetniki sajam, koji je odran u ibenik od 29. studenoga do 1. prosinca, u organizaciji Udruenja obrtnika ibenik, i organizatori i izlagai ocjenjuju uspjenim. Svoje proizvode izloilo je i usluge ponudilo 120 izlagaa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, Italije, eke i Belgije. Za trodnevnog trajanja na prostoru biveg TEF-a, sajam je obilo oko 7000 posjetitelja. -S obzirom na to da ivimo i radimo u iznimno tekom vremenu zadovoljni smo odazivom izlagaa, te ugodno iznenaeni velikim brojem posjetitelja. U odnosu na prolu godinu, ove smo imali 30 izlagaa manje, a glavni razlog tomu je to se nisu uspjeli prilagoditi novim zakonskim odredbama
Izlagai kau da je
ibenski sajam jedan od najbolje organiziranih sajmova takve vrste u Hrvatskoj. Trgovanje na malo prehrambenim i drugim proizvodima, zbog slabe potroake moi bilo je neto slabije nego lani, ali se ipak trgovalo. Na sajmu je bilo 120 izlagaa iz Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Slovenije, eke i Italije. Za trodnevnog trajanja posjetilo ga je oko 7000 ljudi s podruja nae, ali i susjednih upanija
do kojih je dolo ulaskom Hrvatske u EU, kazao nam je Joso Smoli, predsjednik Udruenja obrtnika ibenik. Izlagai kau da je ibenski sajam jedan od najbolje organiziranih sajmova takve vrste u Hrvatskoj. Trgovanje na malo prehrambenim i drugim proizvodima, zbog slabe potroake moi bilo je neto slabije nego lani, ali se ipak trgovalo.
OPG BAULOV DVOR, PRIMOTEN BURNJI
SAJAM - OTVARANJE NOVIH MOGUNOSTI

Od 2006. godine obitelj Bolana, vlasnici OPB Baulov dvor bavi se turizmom, a svake godine nudi neto novo. Jadranka se redovito educira, pa je tako polaznica radionice vezenja primotenske ipke. Dvori su dobitnici brojnih priznanja, a meu njima je i priznanje za najbolje agroturistiko imanje u Dalmaciji kojim su se okitili ove godine. -elja nam je razvijati se dalje, zbog toga je edukacija potrebna, a sajmovi poput ovog otvaraju nam nove mogunosti i priliku da javnosti ponudimo blagodati naeg imanja i primotenskog zalea, rekla nam je Jadranka.
Meu izlagaima bila je i Mirjana Milii iz ibenika, koja je na tandu obrta Sapunoteka izloila prirodnu kozmetiku. -Ve estu godinu moja obitelj, a najvie sin Ivan i njegova djevojka Marija, bavi se proizvodnjom prirodne kozmetike na bazi hlad-
Kozmetika i lijekovi na prirodnoj bazi
no preanog maslinovog, bademovog, suncokretovog i buinog ulja te prirodnih eterinih ulja. Radimo sapun za njegu koe i lica na starinski nain, losione te kreme za tijelo i ruke. Nemamo svoju prodavaonicu, ali smo prisutni na cijelom tritu Hrvatske. Na Jadranu u suvenirnicama, u Zagrebu u nekoliko trgovina i naravno na svim smo sajmovima, kae Mirjana. Zanimljivih proizvoda bilo je na tandu Udruenja obrtnika Vodica. eljka i Ivica Perija posjetiteljima su predstavili zanimljive proizvode od bamije, povrtlarske biljke iz porodice hibiskusa koji, kako nam je rekao Ivica, prije svega slue za lijeenje eluanih problema. Na bazi bamije rade i prirodnu biljnu kozmetiku, bez ikakvih dodataka. Tu zanimlji-
reportaa
37
KO 7000 POSJETITELJA
Mini preista otpadnih voda pogodan za manje objekte
PIE: KATARINA RUDAN | FOTO: NIKOLINA VUKOVI

Mirjana Milii vlasnica Sapunoteke OPG Novkovi iz Slunja na sajam je doao s bogatom paletom sireva
Na sjamu se predstavila i ibenska Srednja strukovna kola Slavonski kolai nali su se na stolovima brojnih ibenskih obitelji
Zazimilo je pa su tople arape imale dobru prou
elativno dobro trgovalo ena po slavonskoj recepturi!

MESARIJA KIMI d.o.o.
Da izlagai i posjetitelji ne budu gladni pobrinuli su se lanovi Ceha ugostitelja Udruenja obrtnika ibenik
SLOVENSKI KULEN PO SLAVONSKOJ RECEPTURI

Obrtnik Marijan Jura iz Maribora u ibeniku je prvi put, a na sajam je doao sa svojim suhomesnatim proizvodima od svinjetine, govedine, divljai i konjetine. Meu ostalim proizvodi i kulen po recepturi slavonskih majstora, a upitan kakva je situacija u slovenskom obrtnitvu kratko i jasno odgovara: -Nita bolje, jer je danas za obrtnitvo svugdje loa situacija. Deset godina sam obrtnik, ali to dalje sve je vie nameta, a kupovna mo potroaa sve je slabija.
vu biljku pokuali su uzgojiti na vodikom podruju gdje ive, ali nisu uspjeli.
OBRT DELMA IZ SINJA
SINJSKI ENJAK - ISTO ZDRAVLJE!

Luka Belaji iz Sinja na svojem je tandu izloio suvenire, figure ovaca od vune i bijeli luk. U razgovoru doznajemo da je poljoprivredni proizvoa povrtlarskih kultura, ali je namjerno na sajam donio samo jedan. -Donio sam enjak da ljudi vide, probaju i kupe pravi proizvod, a ne onaj kineski. elja nam je zatititi na domai proizvod pred najezdom kojekakvih po trgovakim centrima. enjak je isto zdravlje, a pogotovo na koji raste u Cetinskom polju, bez ikakvih pesticida, rekao nam je Luka.
-Ovdje je slaba zemlja, a bamija trai debelu zemlju, jer ima veliki korijen i naraste do tri metra visine. Osim toga, ovdje joj je zrak slan, a to bamija ne voli. Zbog toga ju uzgajamo na oevom imanju na podruju Karlovake upanije. Ovim se poslom profesionalno bavimo pet godina, a moji roditelji bamiju uzgajaju vie od 50 godina i danas imamo 21 vrstu na jednom mjestu, ree nam Ivica dodavi da je bamija i gurmanski specijalitet. Proizvode na bazi bamije plasiraju iskljuivo na sajmovima ili
Povijesne ibenske kape i slavonski kolai
po narudbi, jer ih moraju uvati u hladnjaku budui da nemaju konzervansa. Na tandu vodikih obrtnika svoje radove izloila je i Liposava Kutoni s Prvia, vlasnica Tradicijsko umjetnikog obrta Lipa, iji su proizvodi nedavno dobili oznaku Hrvatski otoni proizvod. Bavi se izradom narodnih nonji, povijesnih i tradicijskih odora, te dijelova odora, a poela je prije deset godina radi nadopune kunog budeta. Osim toga, izrauje ibenske kape kroz povijest, te iva i veze po narudbi razliite predmete za ureenje interijera, od hotelskih do kua za odmor. -Radim sve od tekstila, a to moe biti sitotisak ili runi rad u bijelom vezu, zlatovezu i slino,
kako tko eli. Evo, meu zadnjim sam radila za interijer Memorijalnog centra Fausta Vrania u Prvi Luci, u kojem e biti ugostiteljski sadraj, rekla nam je Liposava. U blizini vodikog tanda, pogled nas je odvukao do susjednog, a na njemu more slavonskih kolaa. Za tandom Emica Ivkovi iz Nove Gradike, vlasnica obrta za proizvodnju kolaa Maarica. Sa svojim proizvodima zadnjih pet godina bila je na Sajmu u srednjovjekovnom ibeniku, a treu godinu na MOGS-u, pa brojni ibenani ve godinama uivaju u njezinim slatkim proizvodima. -Idem po raznim sajmovima, ali u ibenik mi je iznimno drago doi, jer su ibenani prepoznali kvalitetu mojih kolaa i rado ih kupuju, ree nam Emica.
38
kultura
dogaaji
sibenski.hr
Filmske veeri u ibenskoj knjinici
UDRUGA PUNTA ARTA na Zlarin dovela dvadesetak umjetnika
Prosinake projekcije otvara Altmanov Nashville

Prvi film koji e se u prosincu prikazati u sklopu filmskih veeri srijedom u Gradskoj knjinici Juraj igori na rasporedu je 4. prosinca, a rije je o legendarnom Nashvilleu iz 1975. godine Roberta Altmana. Tjedan dana kasnije, 11. prosinca na redu je ok koridor Samuela Fullera iz 1963. godine, a 18. prosinca bit e iz ciklusa Sineasti naeg vremena prikazan francuski dokumentarni film John Cassavetes iz 1969. godine u reiji Huberta Knappa i Andrea S. Labarthea. Tim dokumentarcem ujedno e zavriti filmske projekcije u prosincu, budui da zbog boinih i novogodinjih blagdana od 25. prosinca do 15. sijenja idue godine nee biti filmskih srijeda.M. L.
Otona izoliranost prednost ili mana
Nutricionistica Anita upe u knjiari Matica
Mitovi i zablude o hrani
Anita upe
Susreti s autorima u ibenskoj knjiari Matica nastavljaju se i ovog etvrtka, 5. prosinca u 18 sati kada e se sa ibenanima druiti nutricionistica i publicistkinja Anita upe. Anita upe je diplomirala prehranu i nutricionizam na Geteborkom sveuilitu u vedskoj. Autorica je knjige Istine i lai o hrani, te koautorica nedavno objavljene Prva hrvatska LCHF kuharica. Njezin pristup prehrani privukao je pozornost javnosti, a opeprihvaene prehrambene smjernice prema njenom miljenju temelje se na mitovima i zabludama te komercijalnim interesima. ibenskoj javnosti Anita upe e ovaj put, meu ostalim, govoriti i o tomu zato je dobro jesti kako su jele nae bake te kako hrana moe pomoi u oporavku od bolesti. M. L.
Programi udruge koja djeluje od 2008. godine namijenjeni su prije svega stanovnicima Zlarina i nisu koncipirani kao ljetna turistika ponuda, istie Marina Viculin, jedna od osnivaica Punta Arta. Najnoviji, sedmodnevni zimski boravak 18 suvremenih hrvatskih umjetnika organiziran je kako bi istraili to donosi izoliranost ivota na otoku
Kako izoliranost i izdvojenost ivljenja utjeu na promiljanje i stvaranje umjetnikog djela i na koji nain umjetnost moe pridonijeti poboljanju ivota na otoku? To su neka od pitanja na koja e odgovore pokuati nai suvremeni hrvatski umjetnici Vlado Martek, Sinia Labrovi, Vlasta ani i Mirjana Vodopija koji e do kraja tjedna boraviti na Zlarinu kako bi otkrili je li otona izoliranost prednost ili mana. Uz, njih na Zlarinu e stvarati te inspiraciju traiti i drugi umjetnici iz Osijeka, ibenika, Zagreba, Dubrovnika, Porea, Splita, Virovitice i Berlina: Ivan Faktor, Jerko Macura, Mejra Mujii, Boris Grainer, Petra Mra, Tina Vukasovi, Denis Krakovi, Igor Kuduz, Boo Jurjevi, Marko Ercegovi, Davor Sanvincenti, Ivana Resi ore, Igor Ruf te Sara Perovi. Pokreta projekta je Udruga Punat Arta koju je s grupom istomiljenika 2008. godine osnovala Marina Viculin, ravnateljica zagrebake galerije Klovievi dvori koja ve godinama ljetuje na Zlarinu i kojoj se taj otok zavukao pod kou, odnosno davno prestao biti tek mjesto ugodnog oputanja i odmora. U Punti Arta istiu kako su svi njihovi programi namijenjeni prije svega stanovnicima otoka i nisu koncipirani kao ljetna turistika ponuda. Stoga se odvijaju i tijekom cijele godine kako bi pomogli revitalizaciji drutvenog i kulturnog ivota otoana. -Aktivnosti se mogu promatrati i kao pokuaj brendiranja Zlarina kao destinacije za kulturni turizam tijekom cijele godine. Na dogaajima koje je udruga do sada organizirala na otoku, prezentirano je preko trideset suvremenih hrvatskih autora. Osim njih, predstavljeno je i nekoliko umjetnika iz Australije, Francuske i Njemake. Vano je naglasiti da je veina radova nastala na otoku ili su posljedica boravka na njemu, a sve promocije odvijaju se u javnim prostorima u neposrednom kontaktu s publikom istie Viculin. A po istom obrascu organiziran je i najnoviji boravak umjetnika. I ovaj put oni e ivjeti i raditi na otoku suraujui sa Zlarinjanima. Oni e, naime, umjetnicima na koritenje dati svoje prostore, tehniku opremu i biti zapravo partneri tijekom pripreme i odravanja projekta. A radovi, kada budu dovreni, najprije e biti predstavljeni na izlobi u Zlarinu, a potom i u Zagrebu te Puli. Projekt se izvodi uz potporu Ministarstva kulture i suradnju Mjesnog odbora Zlarin, TZ Zlarin, KUD-a Koralj, DVD-a Zlarin te hotela Koralj. MARIJA LONAR
Marina Viculin
Programi kroz cijelu godinu
Mjetani kao partneri
Cyrano E. Rostanda u HNK- u ibeniku
Maem i stihom do srca voljene
Sinia Labrovi
Vlado Martek
Novo gostovanje u ibenskom HNK-u na programu je u utorak 10. prosinca u 20 sati kada e nastupiti teatar Manje je vie koje e izvesti predstavu Edmonda Rostanda Cyrano. Redatelj je Ivica Kunevi, ujedno i jedan od osnivaa te kazaline druine koja djeluje od lani. Cyrano je prva predstava teatra Manje je vie za koju je Kunevi dobio ovogodinju Nagradu hrvatskog glumita u kategoriji najbolje redateljsko ostvarenje drama. U predstavi glume Goran Grgi, Nataa Dangubi, Hrvoje Klobuar, arko Savi i Filip Riiki. M. L.
U IDUEM BROJU
POSEBAN PRILOG FORMATA A4
12.12.2013.
POKLON SVIM ITATELJIMA
Prosinac u ibeniku
16 STRANICA NA SJAJNOM PAPIRU
POTRAITE SAMO U IBENSKOM LISTU
TOP LISTA
Gradske knjinice J. igori
najitanije knjige
BELETRISTIKA 1. Pedeset nijansi trilogija (Sive, Mraniji i Slobodniji) - E. L. James 2. Inferno Dan Brown 3. Srest emo se opet Antonio Barii 4. Snjegovi Jo Nesb 5. Sluba, druba, pronja, ljubav, brak Alice Munro
kultura
39
PO EMU E TVRAVA SV. IVANA POSTATI JEDINSTVENA U EUROPI?
Zranim tramvajem do zelenog labirinta i povijesnog laboratorija

ibenska Tanaja s gradskom bi jezgrom bila povezana zranim tramvajem
PUBLICISTIKA 1. Istine i lai o hrani Anita upe 2. Papa Franjo: Jorge Mario Bergoglio: cjelovita biografija - ivot, ideje i poruke Andrea Tornielli 3. ibenik na kvadrat Ivica Poljiak 4. Soda bikarbona: lijeenje raka za sve, bogate i siromane Mark Sircus 5. Magija Rhonda Byrne
najgledaniji dvd filmovi

1. Odbjegli Django Quentin Tarantino 2. Veliki Gatsby Baz Luhrmann 3. Pijev ivot Ang Lee 4. Looper Rian Johnson 5. Sveenikova djeca Vinko Brean
najsluaniji cd naslovi
1. Lightning Bolt Pearl Jam (pop, rock) 2. Through The Never Metallica (pop, rock, metal, punk) 3. AM Arctic Monkeys (indie rock) 4. The Electric Lady Janelle Monae (R&B, neo soul, psychedelic soul) 5. Alive Jessie J (pop, rock)
Drutvo za ouvanje ibenske batine 'Juraj Dalmatinac' koje je od Grada ibenika na upravljanje dobilo tvravu ubievac ne namjerava se zadrati samo na toj ibenskoj tvravi. Nakon to je ta udruga prije nepunih godinu dana predstavila idejno rjeenje ureenja tvrave ubievac, za to aktualna gradska uprava planira traiti novac iz europskih fondova, ovih je dana predstavljeno i idejno rjeenje za ureenje susjedne Tvrave sv. Ivana. Autori projekta su zagrebaki arhitekti Dina Vulin Ilekovi i Boris Ilekovi koji su na popularnoj ibenskoj Tanaji osmislili razne sadraje, meu kojima, u Europi jedinstven, zeleni labirint i edukativno-povijesni laboratorij. Novac za taj projekt u iznosu od 40 000 kuna dalo je Ministarstvo kulture. Prema tom projektu Tvravu sv. Ivana krasila bi jo jedna atrakcija zrani tramvaj koji bi je preko cijelog grada povezao s Tvravom sv. Mihovila i sreditem grada. Do tvrave bi se moglo doi autobusom, a oko nje uredila bi se etnica te trim staza. Na samoj tvravi, u njenom prednjem, junom dijelu nalazio bi se cafe bar i
Tlocrt Tvrave sv. Ivana

restoran, suvenirnica, vidikovac te mali amfiteatar. U drugom dijelu nalazio bi se glavni sadraj namijenjen djeci i mladima koji su autori projekta nazvali Kid's Lab2. Rije je o zabavno-edukativnom kompleksu koji bi inio zeleni labirint te edukativni povijesni laboratorij smjeten zapravo ispod labirinta. I dok je labirint napravljen od ivice zamiljen kao interaktivno mjesto gdje bi svi koji ga obilaze imati priliku rjeavati odreene zadatke te tako poneto i nauiti, ispod labirinta osmiljen je svojevrsni kampus gdje bi se moglo boraviti i odravati razne tematske i strune radionice. Za osvjetljenje tvrave pak koristila bi se elektrina energija dobivena iz kinetikog ekoparka koji bi bio smjeten uza zidine na sjevernom dijelu tvrave, to cijeli kompleks, kako istiu autori, ini jedinstvenim u Europi. -Pokuali smo osmisliti centar namijenjen mlaim generacijama, a u isto vrijeme imali smo na umu ekoloku osvijetenost i sliku kako je tvrava izgledala u svom izvornom obliku. Ako ovaj projekt zaivi ibenik ima jedinstvenu priliku - da postane centar za prouavanje tvrava Mediterana! istie Dina Vulin Ilekovi i Boris Ilekovi. MARIJA LONAR
KULTURNI TOP 3
1. Nova knjiga i 90. roendan 2. Umjetnost u Vatrogasnom domu
Evo gledam na Vatrogasni dom. Svjetlo se tamo vidi do 3 sata ujutro. Tamo radi grupa umjetnika koje je na otok dovela naa Marina Viculin i svatko tko eli moe im praviti drutvo. Zlarin ivi i zimi, nismo jo umrli.
3. udo u gradu
Mladen Bjai
KNJIEVNIK
Bio sam neto bolestan ovih dana, ali sada je sve u redu. Zbog toga ba i nisam pratio to se dogaa oko nas. Inae, ako doivim 90. roendan, 26. sijenja, bit e promocija moje nove knjige pjesama i pria Nosi me more koju e objaviti ibenska knjinica. Ima puno ivota i ljubavi u toj knjizi. Piem i jednu novelu. Kua se zove, a govori o stvarnim dogaajima iz ibenika, o kui koja je trebala biti velika ali se zbog ljubavi to nije dogodilo.
ao mi je to zbog ovih naih brodskih linija ne mogu pratiti kulturna dogaanja na ibeniku, jer zadnji brod ide u 19.30 sati. Ali, pratim to preko novina i jako me veseli sve to se dogaa u Gradskoj knjinici Juraj igori i Galeriji sv. Krevana. Oni su pravo udo u naem gradu. Ipak se neto dogaa u centru grada, nije sve otilo izvan povijesne jezgre u trgovake centre.
40
panoptikum
batina
www.sibenski-list.hr
CRTICE O STARINAMA 738
PIE: IVO pRLJAN
VRSNI SECESIJSKI TIT U KNINU

l Kua Slavi u Kninu nalazi se uz glavnu gradsku ulicu.
Odmah u eksterijeru prepoznaje se arhitektura s prijelaza 19. u 20. stoljee kada su se mijeali elementi historicistikog stila i secesije. U interijeru je pravi mali muzej sauvanih detalja i opreme s obiljejima ovih stilova. Izmeu ostalog, na katu se nalaze unutarnje dvokrilne vratnice s tipinim elementima neorenesanse, a za otvaranje jo se koristi stara kvaka sa mesinganim titom dinaminih rubova i s karakteristinim detaljem secesije tri prutia koja rese sredinu tita, neposredno ispod kvake. Ovo je jedan od najvrsnijih primjera secesijskih titova sauvanih na starim vratnicama na prostoru upanije.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (475)
pIE: JADRAN KALE
566
Pie: Drago Margu
Najstarija ibenska igla
Grimizni kaun
Jeste li znali?
Da je grimizni kaun (Orchis purpurea) u Crvenu knjigu vaskularne flore Hrvatske uvrten u kategoriji osjetljive svojte. Ugroen je gubitkom i/ili promjenom stanita. Pripada porodici kauna (Orchidaceae). Rasprostranjen je u gotovo cijeloj Europi, sjevernoj Africi, Turskoj i Kavkazu. U Hrvatskoj je rasprostranjen na cijelom podruju u bukovim i mijeanim listopadnim umama, rjee u crnogorinim. Raste na bazinom tlu na umskim rubovima i istinama, u ikarama i na suhim travnjacima. Biljka je polusjene i pokazatelj bazinih tala, siromanih duikom i promjenjive vlanosti. U Nacionalnom parku Krka raste u otvorenim ikarama u kanjonu rijeke ikole, na podruju Vlaka (Miljevaki Bogati) i na uria brdu. Zeljasta je trajnica s jajolikim gomoljima i debelim sporednim korijenjem. Stabljika je visoka od 30 do 80 cm, snana, u gornjoj polovici uglata. Na bazi ima 2-3 ljuske, 3-6 prizemnih listova i 1-2 gornja koji obuhvaaju stabljiku. Prizemni listovi su eliptini, dugi od 6 do 20 i iroki od 2 do 7 cm, sjajni, svijetlozelene boje. Gornji listovi su manji i iljasti. Cvat je velik, upadljiv, jajolik, od 15 do 20 cm dug. Sastoji se od 25 do 100 velikih cvjetova, ugodna mirisa. Pricvjetni listovi su jajoliki, uiljeni, do 3 cm dugi, svijetloljubiaste boje i krai su od plodnice. Dijelovi ocvjea skupljeni su u kacigu, iznutra su bjelkasto-zelene a izvana smeepurpurne boje i tamno istokana. Medna usna je blijedoruiaste boje, posuta skupinama tamnocrvenih papila, duga od 9 do 20 mm i iroka od 11 do 22 mm. Vanjski listii ocvjea su jajoliki, od 8 do 13 mm dugi i od 4 do 6 mm iroki, a unutarnji su lancetasti, od 5 do 8 mm dugi. Ostruga je valjkasta i tupa, savijena nadolje, duga od 3 do 8 mm. Cvjeta od travnja do lipnja. Promjenljive je visine stabljike, duljine cvata, boje cvjetova, oblika medne usne i opisano je vie od tridesetak razliitih oblika.
Pola tisuljea star klesarski dodir igle na katedrali se nalazi pod posve neoekivanim vratom
Mogli bismo se naaliti pa rei kako je ovaj neobian, gotovo karikaturalan portret jedino mjesto gdje je katedralu ukrasila igla. Kako su povjesniari umjetnosti ve analizirali, taj vii vijenac nije realistian poput donjeg ve univerzalan sve do bajkovitih (pokrivenih liem) i egzotinih likova (Azijat, crnac) a opet je vrlo vaan za ukupnu priu o glavama s katedrale jer zavrava u njenoj duini tamo gdje je Dalmatinac produio zdanje i otpoeo svoj uveni vijenac. Meutim, nigdje na katedrali nemamo jasan trag ukraavanja odjee vezom doli na ovome Azijatu. Pune figure na visokim mjestima nemaju takve sitnice, dok na portretima zbog klesarskog reza za njih nema ni mnogo mjesta. Tu su ipak velovi, rupci, kape, vrpce i ukrasi krupnim, poludragim kamenjem na mukarcima i enama, a takoer i perforacije kakvima se u raspoloivom izboru klesarskih mogunosti eljelo oliiti zlatovez. Te rupe na vrpcama ne bismo mogli razumjeti bez opisa vrijednih tekstila iz mletakih arhiva (cendal, A- 6 i kasnije). Ovaj vez, pak, moe razabrati svatko. Crte Lane ale dobro pokazuje to se skriva pod vratom i mandarinskim brkom, tik iznad kope plata naeg neobinog gosta: cik-cak valovnica usporedna s rubom ovratnika, kakva nije ovjeena poput ogrlice ve oito predstavlja vez najvidljivijeg ruba koulje. Ovakvo prikazivanje veza na kamenim portretima nije neobino, i u vrijeme dizanja katedrale majstori su ga mogli vidjeti u Saloni (te izlete i uzore za ibenske majstore su povjesniari umjetnosti potvrdili ve odavno). Vez na portretima je svjedoio bogatstvo, u sluaju naeg Azijata vezanoga za famu riznice Istoka koji je preko Carigrada ekskluzivnom trgovinom hranio mletaku Prejasnu Republiku. Dodir takvoga bogatstva moe se osjetiti i iz ekskluzivnosti nedavno otkrivenih ibenskih kupki za bojenje svile, lukrativnom biznisu za plateno najsposobnije. Netko bi mogao pitati i to je li fer imati najstariji trag igle u javnoj plastici ibenika ba pod vratom nekakvog izvitoperenog dalekoistonjaka? Ne bi li bilo bolje da takvog traga niti nema, kad je ve takav? Kad bi doista bilo tako, vrijedilo bi zapitati se to bi u konanici izvornoga i autentino domaega uope i ostalo. Koji je izvorni umjetniki stil katedrale, i je li bitnija kao znak prefinjenog dosega kranstva ili izvorne istoe nacije za dananje mobilizacije? ibenski Kinez s tragom obilja pod vratom dobrodoli je umjetniki podsjetnik na procese noenja sa znacima svojih vremena, kakvi su bili i kreativni procesi dosluha s epohom i domaeg iznjedrivanja jedne ovakve katedrale. Ideologija izvornosti popudbina je romantiarske civilne religije novih nacionalnih drava ija se bogatstva krenulo stvarati strojevima, a u novim nainima graanske borbe za vlast se nije libilo manipulirati javnim oitostima. Ovakve igle vremena grube ruke civilne religije nacije ni dan-danas nemaju snage podii.
Iz kuine babe Tonke
panoptikum
41
Ko zna danas kako je radija stari sumpre i di mu se livala voda? Unutra, di je bija ar, il sa strane u ikaru?!
-A ode unutra, tu se sigurno ulije vode, jel te? pita pametno mala. I tu vie nisan moga od smija, pa san se bre-bolje maka, samo san uja di roo govori je, bravo, da, to ba tome slui, samo treba da bude vrua, da se pegla ne hladi! O tomen da unutra namisto vode ie ar, pa da ga se nakon nikog vrimena, kad se opepeli, triba dobro raspuvat ki ispod gradelja, o tome ni rii. Pa zato i ima one rupe sa strane, kad eljade sa sumpreon mane da zrak u njega ue i da se erava u njoj bolje razgori i da gizu od koje je napravljena bolje grije. Ljudi moji, ta se ovo svit nauija lagat. Lae dok zine! I kune ti se na ta o da istinu govori. I taj najgore, nema srama nizere, potu se da je u pravu. Eto, ja nikidan na ovomen jednomen pazaru ta prodaju ovu smeuriju naletin na staro peglo. Sumpre, ta bi rekla moja pokojna baba Tonka. I nama mi ona pala na oi, ki mrena, pa gledan u sumpre a vidin nju i ini mi se ki da ga je ona to iznila vanka pa e mi evo re: A ta tebe sumpre misli, ta bi njimen. Otkad su to tvoji posli? Al vraga, naja na me ovi ta prodaje. Uzmite, neete pogriiti. Starinska pegla, 300 godina stara, izvrsno ouvana. Dajen je za 300 kuna, a 500 je i 600 bila litos! navija se ki radio. Vrag zna kolko i je on sasuja tute... -Trista kuna! govorin ja, ki za se. Trista kuna i trista godina. Pa nije prijetelju ni skupo. Svaka godina kuna! i nama se nasmijen jerbo me nama sitilo ta bi mu moja pokojna teta Stana na oto rekla: O trista te avli vrag odnja, i to po trista kuna. Za svaku kunu po jedan put, eto! eto tako bi mu rekla, samo da ne uje. Je l, ta, ovik prodaje, ti kupuje, ko se pogaat pogai, ko ne poljubi pa ostavi. Al, jopet, taj prikovie, prikovie je ku lagat da je trista godina staro, a nije ni tricet. -Iman ja dva pa u ti i dat oba za ote novce - velju sad ja. Ne kupujen, prijatelju, samo prodajen! odma me odbi ovk,
Uto doe druga muterija, isto nika mlaa, i to jo plava, pa upita za istu onu peglu, a ja san samo sta sa strane. I gledan moga priju kako jon vergla isto ta i meni samo je sada godine pripolovija 150 godina staru. I veli maloj ureuje niki butik, ta li da i danas radi. Samo ga, veli, stavite na pe da se zagrije i moete fino s njim peglati bez problema, funkcionalno je. A ode unutra, tu se sigurno ulije vode, jel te? pita pametno mala
vidin po govoru da nije na nega negdi ozgara, tano bi se reklo iz unutranjosti. -To se sad dosta trai za ureenje interijera... poe jopet on svoj marketing, al sad ve polagnje, al ga ja svedno prikide. A najbolje da e se trait za peglanje! Pa se nasmijamo oba i onda mu ja nako izblie reen: Pa kud brate pritra s onin 300 godina! Ki da ti je malo bilo re sto? A ta ti je sto godina, prijatelju? Evo, ovaj do mene prodao maloprije onaj uti turski mlinac za kavu nekom mladom paru za 300 kuna, nako fino obueni, vidi se da imaju para i veli da je star najmanje 500 godina, da u onoj turskoj seriji na Sulejmanovom dvoru imaju isti takvi. I mala to ja znam je l mu cura il ena, sva oduevljena. Ba je fora! Stvarno se vidi da je star, vie a onaj njen budala plaa. A na dnu mlinca pie Titov Veles, slijepi bi vidio. A ti meni zbog pegla prigovara... Uto doe druga muterija, isto nika mlaa, i to jo plava, pa upita za istu onu peglu, a ja samo stado sa strane. I gledan moga priju kako jon vergla isto ta i meni samo je sada godine pripolovija 150 godina staru. I veli maloj ureuje niki butik, ta li da i danas radi. Samo ga, veli, stavite na pe da se zagrije i moete fino s njim peglat bez problema, funkcionalno je. -A ode unutra, tu se sigurno ulije vode, jel te? pita pametno mala. I tu vie nisan moga od smija, pa san se bre bolje maka, samo san uja di roo govori je, bravo, da, to ba tome slui, samo treba da bude vrua, da se pegla ne hladi! O tomen da unutra namisto vode ie ar, pa da ga se nakon nikog vrimena, kad se opepeli, triba dobro raspuvat ki ispod gradelja, o tome ni rii. Pa zato i ima one rupe sa strane, kad eljade sa sumpreon mane da zrak u njega ue i da se erava u njoj bolje razgori i da gizu od koje je napravljena bolje grije. A voda se dri napobako, u ikari pa se u nju umoe prsti, pa se mokra ruka na robu ta se pegla lagano otrese. Al, komen e ti govoriti kad je mala kad je dola kui ako ga je kupila - sigurno korila samu sebe ta nije pitala di se u tu staru stvar utakne kurdela od struje? A unda mudro zakljuila ma nije ni bitno, inako ga nee koristit, neg samo drat za ukras...
Kupila Sulejmanov mlinac
Je l ovo za vodu?
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
MURTER OSAMDESETIH GODINA Otok Murter je osamdesetih godina, posebno nakon proglaenja Kornata nacionalnim parkom godine 1986. doivljavao pravi turistiki procvat. Imao je tri marine, a najvea je bila Hramina u samome Murteru koja je postala poznata posebno po organizaciji atraktivne jedriliarske regate MurterKornati kup, koja je okupljala stotine nautiara iz cijele Europe. Bile su to prave, velike fete u Murteru i u Pikeri u Kornatima. Jednom prigodom smo za potrebe jedne agencije iz Jezera Cesnom iz Zadra poli na snimanje dijela Kornata i samoga Murtera. Pratio nas je vlasnik agencije Reiner Stosberg, naturalizirani Jezeranin koji se na Murteru uspjeno bavio turizmom, pa je kasnije nakon smrti u tom mjestu i sahranjen. Hramina kojoj je tada direktorom bio agilni Stahan Juraga, bila je puna nautiarskih plovila, a njegova riva, tada jo s malim mulima za ribarska plovila davala je panorami Murtera atraktivnu sliku staroga i novoga, kako se to nazire i s nae fotografije. SUSRET ZA POVIJESTI Kad smo kod Murtera i Kornata evo jo jedne fotografije iz toga podneblja, otprilike istih godina kada je snimljena i naa gornja slika. Bio je ljetni vikend, a to je znailo da se u Kornatima gomila itava flota raznovrsnih plovila na krstarenju tim udesnim arhipelagom ljepote i nadahnua. Posebno su bili popularni izleti u Kornate domae eljadi, to je onda bilo jeftino, pa su se u vodama oko samoga Kornata mogle vidjeti i najnovije jahte, gliser, ali i stari trabakuli, poput legendarnoga Desta i drugih.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski.hr
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
42
more / poljoprivreda
ETVRTAK, 5. STUDENOG 2013. ibenskilist
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
KUP HRVATSKE Odrano tradicionalno natjecanje u sportskom ribolovu
Bioprognoza
Zagreb Rijeka
Zadar ibenik Split
za 7 dana
Dubrovnik
Pribliavanje fronte popraeno juinom uzrokovat e nepovoljan vremenski utjecaj na ljude. U takvim se okolnostima kod meteoropata Unato jakom jugu i kii, Hrvatski oekuje razdraljivost, savez za sportski ribolov na moru i glavobolja i bolovi na PRD Kanjac iz Podgore 23. studemjestima ranijih ozljeda. nog uspjeno su organizirali devetKod kroninih bolesnika naesti po redu Kup Republike Hrvatmogue su pojaane ske u sportskom ribolovu. Nastupilo tegobe, pa im se je sedam ekipa iz priobalja, te jedna file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm preporua izbjegavanje iz Zagrebake upanije. Loe vrijeme veih napora.
to sjevernije, to uspjenije!
7-dnevna vremenska prognoza na temelju rezultata prognostikog modela ECMWF-a ibenik Tmin Petak 06.12.2013. Subota 07.12.2013. Nedjelja 08.12.2013. Ponedjeljak 09.12.2013. Utorak 10.12.2013. Srijeda 11.12.2013. etvrtak 12.12.2013. 4 C 39 F 0 C 32 F -1 C 30 F -1 C 30 F 0 C 32 F 0 C 32 F 0 C 32 F Tmax 13 C 55 F 8 C 46 F 8 C 46 F 8 C 46 F 11 C 52 F 11 C 52 F 13 C 55 F vjetar
onemoguilo je plovidbu do predviene lovne zone u Hvarskom kanalu, pa se lovilo blizu kopna, ispred Podgore i Tuepa. Na mijeanom terenu dubine 20 do 40 metara s dna su se izvlaili fratri, pari, arbuni i pauci. Malo iznad dna uglavnom su lovljene bukve, girovke i aruni, ali i nekoliko komari, dok je najkrupnija lovina bio arbun od 388 grama, plijen seniora Ivana Matasa iz ekipe SD upanije. Ukupno najtei ulov iz broda, koji je pizao 3256 grama, ostvario je, pak, Biograanin Jere Brzi, pobjednik u konkurenciji U21. Mlai i stariji juniori tapom s obale lovili su s lukobrana, a seniorke s obale gradske luke dok su seniori lovili na predjelu akljina, izmeu Podgore i Tuepa. No, lovina je svima bila slina - pari, usnae, glavoi, puci, pokoji arbun i pic. Podvodni ribolovci vie su vremena proveli u plovidbi do lovne zone i natrag, nego u njoj. U zamuenim uvalama Hvara ostvarili su ulov ispod oekivanog. Tek ih je petoro od 24 ulovilo divlja teu 2500 grama, odnosno ostale ribe tee od 400 grama. Meu njima su najuspjeniji bili Stjepko Kesi i Antonio Kului, koji su najzasluniji da je ekipa ibenskokninske upanije izborila sveukupno
Sitni ulovi
tree mjesto. Naravno, uz Rajnu Vlahov i Mariju Novkovi, drugu i treu u pojedinanoj konkurenciji seniorki, koje su ekipno bile prve, te Stipu Baia i Marina Perkova Stipiina, tree u U16 i U21 konkurenciji u lovu s obale, te bronanog seniora Nevia Bilana u lovu iz brodice. Ekipa Zadarske upanije osvojila je drugo mjesto, iako su njeni lanovi osvojili ak tri ekipna prva mjesta u sedam disciplina. Posebno su bili superiorni u lovu seniora iz broda, gdje su David Bajlo i Ivan Galzina bili prvi i drugi. U lovu s obale u U16 konkurenciji pobjedu Zadrana izborili su Luka Gradiak, Jan Buka i Danijel Grao, a u U21 konkurenciji Adrijan Alaburi, Anelo Kosovi i Filip Buka. Neoekivano, tek etvrto mjesto osvojila je prologodinja pobjednika ekipa Primorsko-goranske upa-
Nedostini Istrani
Dravni hidrometeoroloki zavod
nije. Samo su Luka Pejakovi, Denis upanec i Mauro Luki u lovu iz broda ostvarili ekipnu pobjedu za U21, a dva druga mjesta seniorske ekipe u lovu s obale i iz brodice. Pobjedi ekipe Istarske upanije najvie su doprinijeli Patrik Toma i Alen Bili, pojedinano prvi i drugi, a s Vilijem Pilatom i najuspjeniji seniori ekipno u lovu s obale. Sve tri juniorske ekipe osvojile su druga mjesta, pri emu su Martin gomba i Dean Radovanovi (U 16) pojedinano bili prvi i drugi, a u lovu s obale u kategoriji U21 pojedinano zlato i srebro zasluili su Stefano Erman i Dilan Mileta. Umaanka Milena Mareti bila je najuspjenija u pojedinanoj, a s Vinjicom Bakiom te Mirnom ajne ekipno druga. Pukari (Robert Caffala, Mario Dodici, Matko Vuji) su bili trei, kao seniori Istarske upanije u lovu s broda (Ivica Keman, eljko Veli, Elvis Barak). IME DUVANI
Pie:
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE
Gordana Koari Silov
imbenici koji utjeu na kvalitetu maslinovog ulja

Ubrane masline potrebno je to prije preraditi a za transport, kako je ve spomenuto koristiti plastine sanduke, kaete sa rupicama. Bitno je osigurati da se plodovi ne ponu zagrijavati u vremenu od berbe do prerade. U zagrijanim plodovima poinje proces fermentacije to e se negativno odraziti na tek dobiveno ulje koje e imati defekt upaljeno i/ili kiselo i/ili plijesan. Velika veina maslina prerauje se u uljarama koje imaju kontinuiran nain prerade pomou centrifuge. Ovakav nain prerade karakterizira nekoliko faza: pranje plodova, mljevenje, mijeanje tijesta, ekstrakcija ulja. Svaka od navedenih faza ima neku od kritinih toaka na koje u procesu prerade treba paziti. Kako bi se sa maslina odstranile neistoe i blato plodovi se peru u tekuoj hladnoj vodi. Mljevenjem se drobi i usitnjava plod masline s ciljem da se dobije homogena masa koja ide u daljnju obradu. Dobiveno tijesto podvrgava se mijeanju. Vrlo su este rasprave vezane za temperaturu tijesta i duinu mijeanja istog. Optimalna temperatura tijesta u procesu mijeanja iznosi od 25-28 C. Mijeanje je proces u kojem je cilj sakupljanje ulja koje se nalazi u tijestu, odnosno od sitnih kapljica dobivati vee kapljice ulja. Tijesto se mijea dok se ulje ne pojavi na povrini. Vrijeme mijeanja tijesta ovisi o kultivaru (sorti), stupnju zriobe, veliini estica u samom tijestu nakon mljevenja, a iznosi od 15 do 60 minuta. Duina mijeanja tijesta moe utjecati na kvalitetu ulja. Obino kod prerade zelenih maslina mijeanje treba produiti a kod zrelih plodova skratiti. Ukoliko se proces mijeanja skrati, vie od optimalnog moe doi do smanjenja randmana a u dobivenom ulju je smanjena koliina fenolnih sastojaka. Kada je mijeanje tijesta predugo ulje moe imati defekt po vegetativnoj vodi. Ukoliko se tijekom prerade ne potivaju optimalne tempetarure te doe do pregrijavanja komine ulje moe imati defekt po podgijanaom, peenom. Mjealica je dio postrojenja u kojem se tijesto najvie zadrava pa je iznimno vana njena istoa i higijena. Rezervoar mijealice je potrebno redovito ispirati toplom vodom pod pritiskom. Ne smije se dozvoliti zaostaja-
dipl. ing. agr. PSS, via struna savjetnica za biljno zdravstvo
(3. dio)
nje tijesta koje se u kontaktu sa zrakom brzo kvari a svjee tijesto moe poprimiti negativne mirise i okuse od kojih je posebno opasna ueglost. Suvremene uljare i oprema za predu sastavljena je od inoks materijala a pranje itavog sistema je automatizirano. Bitno je da se isti redovito koristi. Suvremene uljare za odvajanje ulja od vegetativne vode koriste vertikalne centrifuge (separatori), a ulje dovino ovim nainom otpornije je na prirodnu degradaciju. uvanje ulja od prerade do potronje u iduem broju
4.12.2013. 14:18
ETVRTAK, 5. STUDENOG 2013. ibenskilist
gastronomija
43
Mjesec je prosinac kada treba izdvojiti za stare obiaje. Zna se o emu je rije
UDRUENJE HRVATSKIH TRGOVAKIH KUA
ADVENTSKI BAKALAR
Dali smo se u potragu za bakalarom, kakotako po mjeri starih ibenskih navika, ali je izbor bio vie nego krt. Ipak, nali smo ga u bifeu Marenda. Nitko, dodue, nije marendao. Bila je subota, a to je dan, kako nam je rekla vlasnica, gospoa Mazalin kada se i marendai dre kue. Ipak, bilo je onih koji su ga u plastinim kutijama nosili doma
se u are, u Tarle, u Zoria, u Moria i drugdje. Danas se, pak, bakalar smatra nekom gastroekskluzivom. A dio komercijalnog ugostiteljstva uzdigao ga je na pijedestal kulta. Moglo ga se nai spravljenoga svakako, pa i s dodatkom vrhnja za kuhanje. Dali smo se u potragu za bakalarom, kako-tako po mjeri starih ibenskih navika, ali je izbor bio vie nego krt. Ipak, nali smo ga u bifeu Marenda. Nitko, dodue, nije marendao. Bila je subota, a to je dan, kako nam je rekla vlasnica, gospoa Mazalin kada se i marendai dre kue. Ipak, bilo je onih koji su ga u plastinim kutijama nosili doma. Ne jednom, u tom smo lokalu uz bakalar znali zatei po koju klapu pjevaa i sviraa, koji nisu nia posebno slavili, doli to omiljeno jelo i vlastitu pjesmu. U Marendi se jo znade zapjevati i gotovo nigdje vie. A kako je spravljen taj bakalar koji je opojno zamirisao im je doao na stol? Ma, bar prema opisu gospoe Mazalin, vrlo jednostavno, bez nekih tajnih zaina koji toj suenoj ribi i ne prilii. Bakalaru koji se preko noi u vodi topio, kako to ve ide, skinuta je koa i glavna kost, pa je u manjim komadima stavljen pirjati se na dosta kapule, luka i perina, obilato u maslinovu ulju s malo vode i malo konerve. Od drugih zaina samo sol i papar. Kuhao se s krumpirima, tako da se stavljao najprije red bakalara, pa red krumpira, dok se posuda nije napunila vie od polovice. To je jedan od uobiajenih naina, pa se kae da je to bakalar na brudet. Posluuje se ne preve vru, a gospoa kae da je jo bolji i dan poslije. Mekan, je podatan, pun okusa i mirisa. ovjeku se ini da ga po tim svojstvima jede kao u ona davna vremena. I naposljetku, blii se i Proslava, izvorna ibenska svetkovina, osam dana do Boia, kad se u pono, uz crkvena zvona, ide na prvu pononu misu. A kod kue se za to vrijeme frigaju fritule i eka - bakalar. J. ELAR
TSKIH TRGOVAKIH KUA
Akcija!
4.12. - 10.12.
MIJEANI KUKURUZNI KRUH 300 G
3 69
kn/kom
2 69
kn/kg
KRUMPIR
10 99
PELAT SARA 400 G
SVJEI SIR, DOMAA KRAVICA
kn/kom
Jo je rano, po ibenskim kuama i stanovima jo ne mirie adventski bakalar. A hoe li se jesti u obilju, teko je rei, jer su mu cijene standardno visoke. Prosjek - 150 kuna kilogram. A trgovaka mrea se, svjedoci smo, bakalarima puni ve mjesec i vie dana. Da se nae. Znatne koliine tog osebujnog artikla, stiu iz daleke i mrzle Norveke. Bar tako pie na deklaracijama o zemlji podrijetla. Kuhati i jesti bakalar u predboine dane bio je u ibeniku desetljeima pravi ritual. Nije bilo obitelji, a da se s njim, vie puta u prosincu nije osladila. Bio je jeftin, a i maslinovo ulje je tada bilo za bagatelu. Kupovalo
IBENANI KUINAJU
99 kn/kom
Nedostaje mi njujorka pizza

Talentirana koarkaica Tomica, koja je u Sjedinjenim Amerikim Dravama, na Sveuilitu Iona u New Yorku, diplomirala poslovno upravljanje, skrasila se na Baldekinu, u redovima ibenskog enskog A1 ligaa. No, iz Amerike joj u gastronomskom smislu nedostaje puno toga. -Nisam fan njihove tradicionalne manncheese kuhinje i slinih stvari, ali oboavam amerike deserte, brownies, chocolate chip cookies, cupcakes, koji su mi ostali vjena enigma, jer mi ona krema na vrhu nikako ne ispada dovoljno vrsta. Oboavam i cheesecake, tortu od sira, a jedna od najdraih mi je ona s likerom Baileys, koju i sama radim. Pokuala sam napraviti i tradicionalni indijski Naan kruh, ispao je dobro, ali ipak ne toliko ukusno kao u njihovim restoranima, gdje oboavam pojesti i chicken tikka massalu. Od naih specijaliteta dobro mi ide spravljanje bureka i kruha, to me nauila majka kae djevojka, koja je velika oboavateljica meksike, zainjene hrane. Oduevljavaju je i neobini okusi poput piletine s medom, senfom i orasima. Ima i svoju knjiicu s receptima od koje se ne odvaja, pa je Amerikancima, umjesto puretine, za njihov Dan zahvalnosti, pravila punjene paprike. A danas joj iz New Yorka jako nedostaje ukusna pizza, osobito ona kod Grand Centrala, gdje krika stoji svega jedan dolar. N.B.
kn/kom TOALETNI PAPIR 10/1,ULTRA PLUS
10 99
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
Tomica Bai,
koarkaica
QUESADILLE NA MOJ NAIN I GRICKALICE OD SLANUTKA Jednu gotovu tortilju poloimo na tavu. Pospemo je naribanim topivim sirom, prekrijemo drugom tortiljom i peemo sa svake strane, dok vatra ne uhvati tortilje i dok se sir ne rastopi. Punjenja mogu biti najrazliitija. Recimo, ja znam ujutro u tortilju umotati kajganu od bjelanjaka i svjee pomidore, to je jedan nutritivno sjajan doruak. Grickalice od slanutka se naprave tako da se suhi slanutak potopi u vodu dan prije nego ga namjeravate pripremiti. Sljedei dan se dobro raskuha, gotovo da se pretvori u kau nalik namazu humus. Nakon dva sata kuhanja grahorice se procijede i prebace u peka. Zaini se rumarinom, bosiljkom, solju, paprom i nekim pikantnim zainom, ja volim Cajun mjeavinu amerikih zaina. Sve se zapee dok ne postane hrskavo.
44
in memoriam
U SJEANJE
Na prvog hrvatskog predsjednika
U SJEANJE
dr. FRANJU TUMANA

10. prosinca 1999. 10. prosinca 2013.
utemeljitelja samostalne, slobodne i demokratske hrvatske drave.

ibensko-kninska upanija upan Goran Pauk
dr. FRANJU TUMANA

GRAD DRNI
U SJEANJE
U SJEANJE
Na prvog hrvatskog predsjednika i utemeljitelja Hrvatske demokratske zajednice
dr. FRANJU TUMANA

dr. FRANJU TUMANA


GRAD SKRADIN
HDZ ibensko-kninske upanije Misa zadunica za prvog hrvatskog predsjednika dr. Franju Tumana sluit e se u utorak 10. prosinca u crkvi Gospe van Grada u 19 sati.
in memoriam
45
U SJEANJE
U SJEANJE
dr. FRANJU TUMANA

10. 12. 1999. 10. 12. 2013.
dr. FRANJU TUMANA

10. 12. 1999. 10. 12. 2013.
OPINA BILICE
GRAD VODICE
U SJEANJE
in memoriam
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
NA SJEANJE
dragom suprugu i ocu
dr. FRANJU TUMANA

10. 12. 1999. 10. 12. 2013.
OPINA UNEI
U SJEANJE
TOMISLAV KRONJA
5. 12. 2012. 5. 12. 2013.
Ovaj dan je tuno sjeanje na rastanak s tobom, jer vrijeme koje prolazi tuno je, ivot bez tebe teak je, ali ljubav prema tebi vjena je. Iako ti ne vidimo osmijeh, ne ujemo tvoj glas, osjeamo duboko u dui da si ti tu uvijek pored nas. Tvoji: supruga Luana, ki Leona i sin Roko
SJEANJE
NA SJEANJE
dragom kumu
dr. FRANJU TUMANA

DUNJA BOGDAN
2004. 2013.
Zauvijek u naim srcima i mislima. S ljubavlju suprug Joko, sinovi Niko i Luka s obiteljima Sveta misa sluit e se 13. 12. 2013. u 18 sati u crkvi sv. Frane.
prof. ROSANDA
TOMISLAV KRONJA
Uvijek si u mom srcu, prijatelju jedini, nikad te neu zaboraviti i prealiti. Tvoj kum Dule
OPINA ROGOZNICA
46
sport
IVA POVIJEST IBENSKOG SPORTA
NEVENKA MAKALE NEKADANJA RUKOMETAICA GALEBA I N
Gut mi je bio igrati protiv Svet rukometaica svijeta, zvijezda,

Dvaput branila boje ibenika u Igrama bez granica
Nevenka Makale dvaput je nastupala za ekipu ibenika na Igrama bez granica, natjecanju koje je bilo vrlo popularno u 80-im godinama prolog stoljea: -Igre bez granica prenosila je Eurovizija, a sudjelovale su uglavnom zemlje iz zapadne Europe. Za ekipu ibenika jednom sam nastupala na domaem terenu na ubievcu, a drugi put u Italiji. Sjeam se da je kapetan ekipe ibenika bio poznati arhitekt Tomislav Krajina - govori svestrana Nevenka.
Veliko prijateljstvo s Mirkom Sekuliem

Uvijek istiete kako ste imali lijep ivot u ibeniku. -A kako zaboraviti danonona druenja u Fafarinke. U ibeniku sam imala puno dragih prijatelja, a jedan od najboljih ljudi koje sam poznavala i prijateljevala bio je va kolega Mirko Sekuli. On je bio jako pozitivna i dobronamjerna osoba sa sjajnim smislom za humor - istie Nevenka.
KREIMIR GULIN
kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr
Otprilike polovicu svog ivota Nevenka Makale provela je u ibeniku. U rodnom gradu bolje je poznaju pod djevojakim prezimenom Vrci. U ibeniku je napravila zavidnu karijeru kao rukometaica Galeba. Nedvojbeno, kruna karijere bila joj je proglaenje za najbolju sportaicu grada 1984. godine. Isto tako, otprilike drugu polovicu svog ivota Nevenka nosi prezime Makale i boravi u Austriji. Tamo je pak ostvarila uspjenu poslovnu karijeru, ali i pronala drugu sportsku ljubav - tenis. A u tenisu je ove godine osvojila Masters za tenisaice rekreativke, na zavrnom turniru u Zagrebu. Eto, to bi u najkraem bila osobna karta nae sugovornice. No, vratimo se mi na glavni razlog ovog razgovora rukometu. -Kada govorim o svojim prvim rukometnim koracima moram se vratiti u osnovnu kolu, tonije u prva etiri razreda. Tamo sam imala jako dragog uitelja Marinka ulara, koji me je usmjerio u sport. A u petom osnovne me je profesor tjelesnog odgoja Kabi uputio u rukometni klub - pria Nevenka Makale. Zato ba u rukomet? Nije li tada u ibeniku koarka bila puno popularnija? -Predlagali su meni da ponem trenirati i koarku, budui da nisam niska a imala sam i dobar osjeaj za loptu. Ali, neka se nitko ne uvrijedi - uvijek sam vie voljela rukomet od koarke. enska koarka je jedan od rijetkih
Leo Ernjak je bio veliki
ekipnih sportova koji niti neto kako bi me pokupile za utakmicu. specijalno gledam, niti ga volim. Kad bismo gubile volju za rukoOsobno, meni enska koarka nije metom, Ernjak nikad nije, jer je lijepa za oko. U vrijeme kada sam bio veliki zaljubljenik u taj sport. ja poinjala, enski rukomet mi je Ponavljam, bile smo amaterke, ali ak bio ljepi od mukog. Danas Ernjak nam je osigurao odline uvjete za trening. Dobivale smo se to dosta promijenilo. opremu, imale svoj autobus, Ali, zar rukomet nije puplaen hotelski smjeno grublji od koarke? taj, hranu... Imale Naroito za vas, jer smo super uvjete, sam pronaao popraktiki sve osim datak da ste kao GODINE plae. To je bilo manekenka nosili proglaena je mogue jer nam reviju za ibenske najboljom je snani TLM bio obrtnike? sportaicom sponzor. Sada mi je -To je tono, poibenika malo ao to mi igragotovo je prije bilo ice nismo uvijek imale puno vie kontakta i najozbiljniji pristup rukogrube igre, to mi nije odmetu, jer smo mogle postii govaralo zbog moje fizike puno vie. Tu polazim konstitucije. No, ja sam od sebe. Znate, esto svoju igru bazirala na sam bila najbolji brzini i utu izvana. strijelac ili igra u Vrlo rijetko sam ligi. Ali, nikad toulazila u zonu. GODINE me nisam pridaDodue, puno gozavrila je svoju vala veliki znaaj, lova zabijala sam uspjenu rukometnu tako da bi me nerii iz sedmeraca. karijeru jetko o tome obavjeUglavnom sam igratavali novinari. Oni bi la srednjeg vanjskog ili doli do mene i kazali: beka. Krasio me je i dobar pas za brza krila koja su se nada- Zna, bila si najbolji strijelac. - Iskreno, nikad nisam bila isvala golova iz kontri nakon mojih kljuivo fokusirana na rukomet. dodavanja. Dobro, objasnili ste zato ste Gotovo sve sam postigla na priodabrali rukomet. U ibeniku rodni talent, a puno manje to je u rukometnom smislu Galeb sam se trudila. Meutim, istinski sam uivala samo u rukometu. bio sve i sja... -Da, dola sam u Galeb kod Galeb je igrao u Dalmatinskoj trenera Lea Ernjaka. On je bio ligi: -To je tada bio treeligaki rang. veliki rukometni entuzijast. Rekla bih da je klub postojao iskljuivo S nama u ligi igrala je druga ekinjegovom zaslugom. Igraice su pa Dalme, jaki Metkovi i Ploe... bile apsolutne amaterke. ak smo Treba znati da je tada rukomet bio esto znale zabuavati i treninge silno popularan u Jugoslaviji. To i utakmice. Sjeam se da su au- je vrijeme kada je reprezentacija tobusom dolazili pred moju kuu osvajala odlija na olimpijadama,
1984.
1987.
svjetskim i europskim prvenstvima... Konkurencija je bila strana, trebalo se silno namuiti da bi doao do prve lige. Mislim da je rukometaicama bilo puno tee nego koarkaicama. Opet u povui jednu otru paralelu, koja se vjerojatno nekima nee svidjeti, ali ponekad mi se ini da smo mi moda bolje igrale od nae dananje reprezentacije. Tko je igrao s vama u Galebu? -Samo za ilustraciju koliko je to bio dobro organiziran klub rei u vam da smo imale trenera vratara Juda Periu, tajnika Plania i klupskog lijenika Juria. Od igraica izdvojila bih sjajno krilo Lidiju uku, zatim Ankicu Celi, Boenu Pavasovi, Dijanu Sui, Jadranku Ercegovi, Ojdanu Srdarev, Maru Papak, vratarke Anitu Polegubi, Vlastu Praliju i Marinu ivkovi... Bilo je tu jo dobrih cura, teko ih je sve i nabrojiti. Nema sumnje da je izbor za najbolju sportaicu ibenika 1984. godine vae najvee sportsko dostignue? -Za mene je to bio veliki uspjeh i veliko iznenaenje to se netko uope sjetio rukometa. Jer, tada su jako popularne bile koarkaice, kuglaice... To priznanje mi jo vie znai ako se zna da je iste godine najbolji sporta bio Perica Buki, koji se vratio iz Los Angelesa sa zlatnom olimpijskom medaljom, te nogometai ibenika koji su bili amaterski prvaci Jugoslavije. Moj izbor bio je iznenaenje, jer mislim da nitko prije mene nije bio sporta grada iz tako niskog ranga natjecanja. Veliki trenutak za vas bila je i utakmica protiv Svetlane Kiti - najbolje rukometaice na
svijetu: -Eh da, bio je to veliki doivljaj. Njezin beogradski Radniki bio je na pripremama u Dalmaciji i mi smo imale ast igrati trening utakmicu kontra njih. Ceca Kiti je tada bila ono to je do prije nekoliko godina bio Ivano Bali. Ona je bila i moj rukometni uzor, a bila mi je i jako lijepa. Budui da sam bila veliki fan Hajduk a, pratila sam Svetlanu Kiti i kroz tadanju vezu s Blaom Slikoviem. Na koncu, Radniki nas rezultatski nije pregazio, tako da je zadovoljstvo bilo viestruko. Utakmica s vrhunskim rukometaicama bilo bi puno vie da ste prihvatili pozive zagrebake Lokomitve ili splitske Dalme? -I prije nego to sam zavrila srednju kolu zvali su me iz Lokomotive da doem ivjeti i studirati u Zagreb. Uvjet
sport
47
NAJBOLJA SPORTAICA IBENIKA 1984. GODINE
Odpondedoponde
tlane Kiti - ona najbolja , a mi u treoj ligi!

Fascinirana Hajdukom i - Zidaneom
Nevenka Makale oboava i nogomet. -Bila sam veliki fan Hajduka. Znate, u vrijeme dok sam studirala u Splitu, Hajduk je bio veliki klub. Nikada neu zaboraviti dvije utakmice koje sam gledala uivo. Prva je pirova pobjeda od 3:2 nad HSV-om, a druga Hajduk Crvena zvezda kada je umro Tito. Kada je spiker objavio vijest o Titovoj smrti svi ljudi u mom vidokrugu su zaplakali i zanijemili. Nisam mogla vjerovati da 50 tisua ljudi moe proizvesti takvu tiinu. I kad smo izali sa stadiona imali smo dojam da je cijeli Split utio - sjea se Nevenka Makale. S ponosom istie kako je na madridskom Santiago Bernabeu stadionu gledala Real i Romu. -Tada je za kraljevski klub igrao Zidane. On je za mene najbolji nogometa svih vremena, iako Pelea nikad nisam gledala. Zidane me je fascinirao svojom igrakom inteligencijom. Inae, posjetom Madridu i toj utakmici poastio me je tadanji poslodavac kao nagradu za dobre poslovne rezultate - veli Nevenka Makale.
AJME GUTA, JOPET SMO SVE DOBILI

Zdravi bili, svitu moj. Evo lipog vrimena, jopet je naa bura, samo je teke umete ova kia, ali nee za vajik. Sad vrimena iman na pritek jerbo san pobra i priradija masline, pa in san se u ponediljak diga, odma san letija itati novine i gledati one portale na internetu. Znate ta san utuvija u ovi zadnji nekoliko godina? ta oni piu crnje to znai da bi mi uskoro mogli izai iz krize. Ali jebe mi se za njijovin pisanjen, odma san pribacija na port. Lipo je vidit ovu tabelu od baluna tree lige, samo ta vridi kada me ona vajik ubije brez metka. Jesan li ja reka da je ibenik prvi, ona se nagveljila nad novinan i gleda li ga gleda. -ekaj, ekaj, Dinamo je prvi na ovoj tabeli, da vidin dalje, aha odeka je Cibalija prva, ma di ti vidi da je ibenik prvi, keljila se i sligala ramenin, jerbo se ka udila ta ja to gledan. -Evo ode, kozo, ode, titija san prston i pokaziva na tabelu, ali nisan izdura, iskida san novine i uteka vanka. Ma ko te more naidit ka ena, i jo san juer ia glasat kako je brak samo izmeu mukog i enske, ma ajte lipo kuragu, evo van ena, ko vas more nasekirati ka ona. Tako san pensa, ali san brzo skonta da mukarca jo vie more isekirat mukarac, jerbo san sreja Dunka i to dok je za ranijega uvatija tri kvarta promila u letu. -E moj vaki naki, jopet su svi dobili, svi nai, i na kraju i mi, vika je i piva dok mu se ona kapula od nosa crvenila prilivajui se u modro. Ma koji svi nai i koji mi, koji su ti vrazi, pita san ga, a najrae bi ga posla u... -Obe koarke, balun, vaterpolo, odbojka, svi nai i na kraju ono da smo mi za vidu i maticu, ou rei da se muki more enit samo sa enskog, objanjava je ka da ja ne razumin. Drago mi je da su svi dobili, a ovo se i tako znalo. Svitu moj koje pizde ivu ode u nas. Je l se lipo kae da se eni, e pa ondak mo dovest enu, jerbo da oe mukog ondak bi se muija, a ne enija, isto ka dva i dva, ajte evala van bilo
je bio da se profesionalno bavim rukometom. Ponudu smo razmatrali u obiteljskom krugu, ali, iskreno, nisam bila previe motivirana da se profesionalno bavim rukometom. Usto, bilo mi je jako lijepo u ibeniku. Kada sam otila studirati u Split poela sam trenirati s Dalmom. Oni su me htjeli zadrati, ali ja sam previe voljela ibenik i svaki vikend odlazila kui kako bih igrala utakmice za Galeb.
Ipak, uskoro prekidate s aktivnim igranjem rukometa. -Bilo je to 1987. godine kada sam zatrudnjela. U ratnim godinama selite u Austriju: -U Austriju smo otili sasvim sluajno. U Grazu smo imali prijatelje i na njihov nagovor smo doli, kako smo isprva mislili, na petnaestak dana. ujte, u ibeniku sam imala jako lijep ivot. Mi-
Karijera s kamionima
slila sam da me nikakve profesionalne ni sportske ponude ne mogu otrgnuti iz ibenika... Ali, eto, malo po pomalo ostali smo ivjeti u Austriji. Najvei razlog je bilo to to smo procijenili da je tako najbolje za mog sina. Inae, Austrijanci su me pozitivno iznenadili kao narod. Imala sam predrasudu da su hladni i zatvoreni, a pokazalo se da su jako tolerantni. Omoguili su nam sve kao i svojim graanima. Zbog toga sam Austriju zavoljela kao svoju drugu domovinu. U Austriji ste napravili i zavidnu poslovnu karijeru: -Istina, dosta sam postigla u kamionskoj, odnosno auto brani. Radila sam za IVECO, Porsche i DAF. Trenutano, radim puno manje u Austriji, jer imam vlastitu tvrtku u Hrvatskoj. To mi omoguuje da ivim na relaciji Hrvatska - Austrija i da sve vie vremena provodim u ibeniku. U Grazu ste pronali i svoj drugi sport - tenis: -S tenisom sam poela tako to sam se zaposlila u jednom teniskom klubu iz Graza. Kad sam vidjela lanove kako igraju, pomislila sam zato ne bih i ja probala. Ve nakon nekoliko minuta, klupski trener mi je kazao: -Ti si trenirala tenis, a ja prvi put uzela reket u ruke. Tenis igram i u Zagrebu, Grazu i ibeniku. Najvie u Zablau, gdje nekoliko entuzijasta igra i kad pue najvea bura. Na alost, u Hrvatskoj puno manje ena igra tenis nego u Austriji. Evo, da u ibeniku nije Zorice, Dejane i Srane ne bih imala s kime zaigrati. Zato ibensku ligu igram i s mukarcima, ali imam uspjeha, dobro se nosim i s jaim spolom - zavrila je na razgovor Nevenka Makale.
48
sport
KOARKA GKK ibenik petom pobjedom u nizu zavrio prvi dio prvenstva
Graani teko protiv Darde

ANTE BARANI
JOSIP ALETA CAR
sport@sibenski-list.hr
Koarkaka karavana A-1 lige stigla je do kraja prvoga dijela. Do odmora pod navodnicima dijeli ih jo samo susret posljednjeg kola ovoga dijela, koje moe donijeti i odreene promijene u gornjem dijelu prvenstvene ljestvice
Nadolazea pauza prema svemu sudei nije ba najbolje dola koarkaima GKK ibenika koji ve pet kola u nizu biljee uspjehe. Nova pobjeda upisana je proteklog vikenda na Baldekinu, no upisana je kudikamo tee od oekivanog. Iako Daradu ove sezone ne ljube pobjede, moemo slobodno rei da nisu ni miljenici sree, jer nekoliko poraza doivjeli su u samoj zavrnici, a tako je bilo i na Baldekinu. Naranasti su u susret uli previe samouvjereno, to gosti od samoga starta i prvih koeva mladoga Kalpia kanjavaju, pa u jednom trenutku imaju i +13. ibenani nikako da se pokrenu, to izaziva dodatnu nervozu, no ipak nakon odmora budi se i amadan, koji je
U igru uli previe samouvjereno
ponajbolji igra 'graana' u posljednjim susretima, no gosti osokoljeni dobrom igrom se ne daju tako lako. U vrlo uzbudljivoj zavrnici ponovno je presudio Domagoj Bai, ija su bacanja 28 sekundi prije kraja donijela konanih 71:70 za petu ibensku pobjedu. ibenane je do pobjede vodio amadan sa 15 poena i 14 skokova, dok su po 124 poena ostvarili standardni Vukievi i Mii. -Ja se slaem sa kolegom Muminoviem da je utakmica mogla otii i na drugu stranu, no teko je motivirati igrae u utakmici sa posljednjom momadi nakon etiri pobjede u nizu. Ipak ono to je
Gripe daju odgovor
najvanije jest injenica da smo pobijedili, rezimirao je arin nakon susreta. Ova pobjeda sigurno e doi kako dodatno upozorenje naranastima za ubudue, jer je evidentno da samo punim angamanom mogu ostvariti rezultat. Peta pobjeda u nizu tako je ostavila ibenane u borbi za jednu od pet pozicija koje vode u ligu za prvaka, no ve ove subote naranaste oekuje teak ogled sa uvijek neugodnim Splianima, koji bez obzira na sve kada igraju na svom parketu znaju biti vrlo opasni. Momad koja u svojim redovima ima igrae poput Mimice, Subotia i Sirievia svakako poziva na oprez. Split i GKK ibenik svoj susret na Gripama igraju u subotu sa poetkom u 18 sati.
eka se drijeb kupa

Ve u ponedjeljak oba ibenska prvoligaa znati e tko ih eka u drugom krugu hrvatskog kupa. Sukladno navici u HKS-u u pauzi prvenstva koja slijedi od 7. Prosinca do 11.sijenja odigrati e se susreti hrvatskog kupa. drijeb kupa biti e vrlo zanimljiv, jer pravila HKS-a su jasna. etiri prvoplasirane momadi sa prvenstvene ljestvice u prvom krugu koji je na rasporedu 14.prosinca su slobodne, a hoe li to biti oba ibenska sastava ovisi o subotnjim ishodima. Koarkai Jolly JB sami odluuju o svojoj sudbini, jer bi pobjedom nad Alkarom izborili tree mjesto, a samim time u sluaju uspjeha GKK ibenika u Splitu, naranasti bi preskoili Sinjane i u miru ekali drugi krug kupa.
sport
49
KOARKAKI TROFEJ IBENSKOG LISTA

S dolaskom trenera Matova na klupu Jollyja kao da je prodisao i ibenski Amerikanac. U vrijednoj pobjedi bankara u Zaboku bio je najbolji igra. U 28 minuta provedenih na parketu ubacio je 20 koeva uz lijepih 60 posto uta. Po obiaju, nije gledao samo ko, pa je podijelio i pet asistencija. Skupio je i tri skoka te iznudio osam osobnih pogreaka igraa Zaboka, to se pokazalo presudnim u zavrnici koju su odluila slobodna bacanja.
KOARKA Pobjeda u Bedekovini
Ronald Ross
BODOVA
Bankari znaju kako sa Zabokom

JOSIP ALETA CAR
Ljubo amadan
BODA
Dobre igre centra iz Katela postaju konstanta. Iz kola u kolo, amadan se pokazuje kao stoerni igra arinove momadi. Veliki doprinos dao je i u pobjedi naranastih protiv nezgodne Darde. Bio je najefikasniji igra svoje ekipe s 15 koeva, od ega su bile i dvije trice. Odradio je i prljavi posao pod obruima uhvativi ak 14 lopti. Uspio je i ukrasti tri lopte Baranjcima. Sveukupno - dobra veer.
Bez obzira na to koliko neki eljeli obezvrijediti domae koarkako prvenstvo, ono je ove godine kudikamo uzbudljivije i neizvjesnije, pa je prava teta to HKS nije uinio neto ime bi i tri regionalna ligaa nastupila u domaoj ligi. Kolo prije kraja ak est klubova u borbi je za ulazak u Ligu za prvaka, a kako ove godine igraju Cedevita, Cibona i Zadar, skloni smo povjerovati kako bi ve sljedee sezone Hrvatska imala i etvrtog predstavnika u toj ligi, pa bi jedan od ovogodinjih A-1 ligaa mogao izboriti pravo nastupa. Jedan od tih klubova koji najozbiljnije rauna na plasman meu etiri, to bi bilo jednako proloj sezoni je i ibenski Jolly JB. Nakon traenja tijekom prvoga dijela sezone, 'bankari' su promjenom trenera doivjeli odreeni preporod i u Bedekovini kontra Zaboka ubiljeili drugu pobjedu u nizu. Novi/stari trener Anelko Matov ovo gostovanje obiljeio
Luka Katura
BODA
Filip Vukievi
BODA
Na poetku sezone, centri ibenika bili su najpodloniji kritikama. No, kako vrijeme odmie pokazuju se udarnim dijelom momadi. Borbeni kapetan naranastih Dardi je u ko pospremio 7 od 10 lopti za dva poena. Njegov skakaki doprinos nikad nije bio upitan, pa je i Baranjcima odnio 13 lopti, od ega ak est u napadu. Stigao je podijeliti i dvije banane koje su dodatno podigle na noge ibenske funcute.
Ozren Mii
BOD
Za iskusnim playmakerom trener arin je uporno posezao kada bi ponestalo ideja Teu Petaniju. Mii mu je povjerenje uzvraao na najbolji nain, mudro probijajui neugodnu zonu Darde. Na koncu, brani naranastih ubacio je 14 koeva, uglavnom iz prodora, uz 63 posto uta. teta to jednako uspjeno nije otvorio zonu Darde utovima izvana. Bez obzira na to, svakom je treneru ugodno imati tako zahvalnog igraa u momadi.
POREDAK: 19 - Ronald Ross, 14 - Ljubo amadan, 12 - Domagoj Bai, 9 - Ana Semren, Ana Vrsaljko, 7 - Martina Gambiraa, 6 - Mia Mai, Mate Mrva...
ANTE BARANI
Vrijedni brani Jollyja koji je potenim pristupom zasluio i kapetansku vrpcu bio je samozatajan u dosadanjem dijelu sezone. No, dobrom partijom u Zaboku pokazuje da e u nastavku biti vaan kotai u koncepciji trenera Matova. Katura je u Zaboku, uz Matu Mrvu, bio desna ruka Amerikancu Rossu. Postigao je 15 koeva, uz stopostotnu preciznost s linije slobodnih bacanja u trenucima kada se odluivalo pitanje pobjednika.
Jollyju lei Zabok
Zabok je do sada bio vrlo negostoljubiv domain u Bedekovini. Koarkai Jolly Jadranske banke ibenik u 8. kolu nanijeli su im jedini poraz, prekinuli im seriju od tri uzastopne pobjede te borbu za vrh prvenstvene ljestvice uinili jo zanimljivijom
je kao vrlo vano za ostanak u gornjem dijelu ljestvice. Nakon preuzimanja momadi Matov je bio svjestan teine utakmica koje slijede protiv trojca s vrha ljestvice, Kvarnera, Zaboka i Alkara. -Mi bismo realno bili zadovoljni s dvije pobjede, no nikomu ne priznamo da je bolji, stoga u sve tri idemo po pobjedu, jasan je bio ibenski strateg. Te njegove rijei kao da su dale snagu igraima, koji su prve dvije prepreke uspjeno savladali. Nakon pobjede nad Kvarnerom pao je i Zabok, i to na parketu dvorane u Bedekovini, gdje ove sezone nitko nije slavio, nitko osim Jolly Jadranske banke. ibenani su od poetka zaigrali s mladim Nikolom Rosom kao zatienim igraem, i dobro kontrolirali rezultat prvih deset minuta kada imaju i prednost od 4 poena. Ipak u drugoj dionici ne reagiraju dobro, a razlog lei i u optereenosti osobnim grekama koje su crvenima svirane 'na pogled'. Tako je Matov vrlo rano ostao bez Bubala i Vrlike to je nudilo priliku domaima. Na odmor
Mrva kontrolirao reket
se otilo s prednou domaina od 6 poena (42:36). Mrva i Katura dobro otvaraju drugi dio, a kada im se pridruio i Ross gosti ponovno dolaze u vodstvo, no domaini se ne daju. U posljednjih deset minuta ibenani pokazuju karakter, kada ne doputaju domainu da se odvoji. Igralo se u egalu, da bi Katura na 71:71 donio prednost Jollyju od 71:73, to ve u sljedeoj minuti anulira Svoboda tricom za 74:73. No tada na scenu stupa ibenski trio Katura-Ross-Mrva, koji je i nosio igru 'bankara', te mirno privodi utakmicu kraju za konanih 78:82. ibenani su i prole sezone uspjeli nanijeti poraz domainima u Bedekovini, tako da sada oni imaju fobiju domaeg parketa. Ronald Ross sa 20 poena i 5 asistencija bio je prvo ime utakmice, dok je Mate Mrva uz 13 poena ubiljeio i 12 skokova, a Katura je dodao 15 poena. Zasluena pobjeda ibenana koju moraju potvrditi u posljednjem kolu prvoga dijela kada im u goste stie sinjski Alkar. Igra se ove subote na Baldekinu u 19 sati.
50
sport
REGIONALNA WBFA LIGA KOARKAICA
Cetinjski Loven opet vii od Vodica

Koarkaice Vodica nisu uspjele izbjei peti poraz u regionalnoj WBFA ligi, iako su u prvome poluvremenu uspjeno parirale favoriziranome Lovenu. Kako jo ekaju potrebne uvjete (semafor, koeve i grijanje u dvorani) da u svome gradu ugoste suparnice, domainstvo su odradile u dvorani na Rainama. Dobile su dvije etvrtine, ali je cetinjski sastav u treoj dionici stekao nedostinu prednost, na koncu trijumfirao 73:55 (12:14, 17:9, 28:10, 16:22). Sastav Vodica: Ivei, Tarle, Mrdalj (2), Silov (19), JurievGrgin (8), Brajkovi (7), Ivas, Toi (12), Skori (7), Bai, Bumber. Utakmicu 7. kola, protiv Primorja iz Herceg Novoga, koja se trebala igrati 7. prosinca, Vodianke e vjerojatno odgoditi. B.J.
PRVA LIGA ODBOJKAA
Kad trener zaigra, pobjeda ne izostaje!

Niz od tri prvenstvena poraza, odbojkai ibenika su zaustavili na Baldekinu, maksimalnom pobjedom kontra zagrebake Croatije. U 9. kolu druge jakosne skupine prve lige, bilo je 3:0 (25:14, 25:22, 26:24) za domaine. 'Purgeri' su bili inferiorni samo u prvome setu. U drugome su na drugi tehniki timeout otili s prednou od 16:12, vodili i u treemu (18:16), ali se momad trenera Paskvala Skelina na vrijeme 'budila'. Opet je nedostajalo nekoliko igraa iz prve postave, pa je morao zaigrati onaj koji je u dosadanjem dijelu sezone na klupi sjedio kao pomoni trener. Rije je o Paskvalovu sinu, Toniju. On je, silom prilika, zaigrao na mjestu tehniara. Krajnji rezultat signalizira da je ovaj 'eksperiment' bio uspjean! Momad ibenika: Vrci, Z. Burazer-Pavekovi, Zeljkovi, uperba, M. Pavekovi, Dell'Orco, Krianovi, Nini, Kuni, T. Skelin, Miura i Jurlin. Sa devet bodova (tri pobjede i est poraza), odbojkai ibenika su na petome mjestu ljestvice druge jakosne skupine. U 10. kolu, gosti su prvih susjeda (geografski, i po ljestvici) na Vinjiku, s druge strane mree bit e momad Zadra. B.J.
sport
51
TEMA TJEDNA Navijai pobijedili savez

CROPIX
PIE: IVO MIKULIIN
KONTRA NIKICE CUKROVA

Nisam nimalo sklon Zdravku Mamiu, ali teko mogu prihvatiti tvrdnju svog starog prijatelja Petra Skansija kako je na derbiju u Maksimiru atmosfera bila izvrsna. Zar je Mami zombi, a ne ovjek, kad Skansi dri kako uvrede navijaa, od kojih je najnjenija bila Mamiu, cigane idu u izvrsnu atmosferu!? U nedjelju je bilo jasno da politiari puno tee podnose poraze od sportaa. Da im je strana rije i fair-play. Malo tko od njih moe sportski podnijeti poraz svoje opcije. Nesueni gradonaelnik Pazina Sandi Blagoni je javno vrijeao ne samo organizatore referenduma, ve veinu hrvatskog korpusa, jer mu se nisu svidjeli rezultati referenduma. Vesna Pusi nas je, pak, uvjeravala da 35 posto glasovai nije tako loe. Kao da je trener Dinama poslije poraza s Realom (2:6) govorio kako je dobro to su modri postigli dva gola, a zanemario 6 komada u vlastitoj mrei! U Maksimiru su, pak, navijai potvrdili kako je mogua velika koalicija. Navijai Dinama i Hajduka shvatili su kako nisu toliko neprijatelji jedni drugima. Da je i jednima, i drugima vei neprijatelj Zdravko Mami. Da je podjela na bijele i modre zanemariva, kad je u pitanju interes hrvatskog nogometa. Za razliku od politiara, kojima je crvena, odnosno crna (ili crno-bijela !?) boja, oito, vanija od interesa Hrvatske. U nedjelju uveer politiari su preesto spominjali rije kontra. A ja kontru, kao neto najljepe, oboavam u sportu. Ba, kao i iskusni Nikica Cukrov, koji je kontrama ugasio vatru Zmaja u Blatu, te uvjerljivom pobjedom od 3:0 izbio na prvo mjesto treeligake ljestvice. Mladi su se ibenski igrai poslije utakmice od sree bacali u blato (op.p. ne zove s Blato bez razloga tako!), ludovali zbog pobjede i u autobusu. -Makar treeligaka kvaliteta nije naroita, sadanja me momad ibenika silno podsjea na atmosferu koja je vladala u moje vrijeme. Kad smo se iz ondanje 4. jugoslavenske zone probijali u ponovno oformljenu 2. ligu - kazivao mi je telefonski Miodrag Zambata-Zeko, kojega ubievac nikad nee zaboraviti zbog 5 pogodaka u famoznoj, kvalifikacijskoj utakmici s Varteksom (7:0). Mnogi me uvjeravaju da je za dobru atmosferu, osim Cukrova, posebno zasluan i v.d. direktora Novica Ljubii. Na svoj neposredni, da ne kaem narodni nain. Spreman na kompromise i toleranciju, koji su neizbjeni u klubu, u kojemu je problema tek neto manje nego u hrvatskoj vladi! P.S. Ako se vratimo lijevim politiarima i njihovim u nedjelju potenciranim kriterijima, onda su, osim Rijeke i Pule, najliberalnije i najsuvremenije sredine u Lijepoj naoj zapravo patuljaste opine Ervenik i Civljane!? A ja bih rekao i najsportskije jer je iz Ervenika, primjerice, i sjajni odbojka Ljubo Travica...
Greka u koracima kue nogometa

JOSIP ALETA CAR
to se dogaa s hrvatskim navijakim pukom? Osjea li se ugroenim ili je u pravu kada je u pitanju stanje u hrvatskom nogometu i oko njega? ira sportska javnost moda je najbolji odgovor dobila u 181. vjenom derbiju izmeu Dinama i Hajduka. Nerijetko smo bili svjedoci kada bi gostovanje 'Funcuta' zavravalo ve na jednom od mostova koji okruuju ibenik, a najsvjeije dogaanje biljeimo u prologodinjem drugoligakom prvenstvu, kada su 'Funcuti' stigli do rnovnice i stadiona u Pricviu, odakle su vraeni bez ikakvog objanjenja. Pitali smo tada policajce o emu se radi, a odgovor je uvijek bio isti: -Vraeni su zbog sigurnosne procjene, turo bi odgovarali djelatnici MUP-a, a 'Funcuti' nisu uspjeli niti izii iz kombija. Nain na koji se u posljednje vrijeme elne organizacije nacionalnih saveza, ali i onoga europskog, ophode prema navijaima, pridonosi tome da ih se sve vie udaljava od stadiona. Tonije, stvara se razlika izmeu onih bogatih i istinskih zaljubljenika u sport. Hrvatski savez je to pokuao preko takozvanih vauera za gostujue tribine, koji su posljednjim derbijem neslav-
no propali. tovie, navijai su se pokazali kako zrelija skupina od onih koji vode savez. Jer teiti nekakvoj kontroli navijakih udruga, a da se ne stvore uvjeti za takvo neto, samo je pucanj u prazno. S druge strane mora se znati da su Hrvati uvijek u najteim trenucima jedinstveni, stoga ne treba uditi bratsko grljenje BBB-a i Torcide na trgu prije zajednikog polaska prema Maksimiru. Kao to je ve poznato upravo su 'purgeri' kupili 'tovarima' karte i zajedno zauzeli istonu tribinu. Sportskim navijanjem jedni i drugi su pokazali zajednitvo, koje je direktni izazov elnim ljudima hrvatskog nogometa, koji su opet pokazali drugo lice. Svima je dobro znano koliku teinu u savezu ima rije Zdravka Mamia neokrunjenog vladara, gospodara 'ivota i smrti' u hrvatskom nogometu, a upravo je on zadao posljednji udarac vauerima, najavom da e otvoriti junu tribinu. elnitvo saveza nije se usudilo javno opstruirati tu njegovu namjeru, no tu snagu su pokazali navijai koji su odbili otii na tribinu za goste te su zajedno sa domainima zauzeli istok, a na jug su stigli samo oni koji nisu uspjeli nabaviti kartu. Otpor navijakih skupina prema 'vladarima' hrvatskog nogometa zasigurno e
Turska liga koja je bogata honorira svaku prvenstvenu pobjedu sa 300 tisua eura, dok se u isto vrijeme u Hrvatskoj zabranjuje dolazak gostujuih navijaa. Prije nekoliko godina u derbiju tog istog turskog prvenstva ak 50 tisua navijaa Trabzonspora stiglo je u vie od tisuu kilometara udaljeni Istanbul na odluujui derbi protiv Galatasaraya bez vauera
se prenijeti i na utakmice reprezentacije, koja e zahvaljujui neradu ljudi u savezu postati neeljen gost za razliku od dosadanjih godina, kada je hrvatska selekcija bila mamac za gledatelje po cijelom svijetu. Savez ne brani brend hrvatske reprezentacije, ve samo sakuplja novac, koji usput reeno ne vraa u domai nogomet. Prije nekoliko godina u derbiju turskog prvenstva ak 50 tisua navijaa Trabzonspora stiglo je u vie od tisuu kilometara udaljeni Istanbul na odluujui derbi protiv Galatasaraya, bez vauera. Jo jedna utakmica turskog prvenstva ostat e zapamena po borbi protiv nasilja. Naime, utakmicu izmeu Fenerbahcea i Manisaspora gledalo je 40 tisua navijaa, ali ena i djece do 12 godina. Vatreni navijai, muevi i oevi ispratili su ih do vrata stadiona, a onda utakmicu pratili izvan stadiona, a sve u znaku borbe protiv nasilja. Teko nam se sjetiti i jedne akcije HNS-a kojom su pokuali vratiti navijae na stadion bez represija. Stoga palac gore navijaima koji se navijanjem na tribinama bore protiv represija, jer ovo je prvi korak, pa stoga vjerujemo da nije utopija da e oni sami jednoga dana iz svojih redova izopiti one koji stvaraju negativnu sliku o njima.
U IDUEM BROJU
POSEBAN PRILOG FORMATA A4
12.12.2013.
POKLON SVIM ITATELJIMA
Prosinac u ibeniku
16 STRANICA NA SJAJNOM PAPIRU
POTRAITE SAMO U IBENSKOM LISTU
52
sport
VATERPOLO ibenani maturirali protiv Slovenaca , pobjedom 11:3 u Crnici
Slavlje nakon godinu dana!

BORISLAV JURAS IBENIK
Vaterpolisti ibenika su poloili maturu! Utakmica protiv mariborskog Branika za njih je bila ba poput kolske mature. Spremali su se za taj dvoboj praktiki od poetka sezone, i on je trebao dokazati da su zreli nekoga i pobijediti u Jadranskoj ligi. Konanih 11:3 ukazuju da su bili i te kako uspjeni, iako su gosti u Crnici bili ravnopravni dobar dio utakmice. Potonuli su u treoj etvrtini -Dugo smo se spremali za njih, ali smo znali da smo bolji. Takav dojam sam stekao i izravno, u vodi, iako prije utakmice nismo oekivali ovako uvjerljivu pobjedu. Fiziki smo znatno spremniji od Slovenaca, i to je razlog to smo stvorili veliku prednost u drugome dijelu utakmice - veli kapetan momadi, jedan iz obitelji Seferovi, Edi. U ovoj je pobjedi sudjelovao i njegov mlai brat Toni, kao suigra, te otac Denis, u ulozi pomonoga trenera. Oni i ostali igrai su zajednikim izlaskom poslije utakmice skromno proslavili pobjedu.
Nakon boda s Medveakom, dobroga otpora Mladosti, ova je pobjeda potvrda kako se ipak neto mie u Crnici, unato tekim vremenima, besparici koja trese klub. -Poeli smo pripreme tek u rujnu, mjesec dana iza sviju, jo i s upitnicima hoemo li uope igrati u Jadranskoj ligi. Zato nam je i trebalo nekoliko kola da se uigramo. U utakmicama s neto lakim suparnicima pomalo smo dobivali i samopouzdanje. Prva takva je bila protiv Mornara. Poslije je bilo sve bolje, doao je i prvi bod, sad i pobjeda, to i te kako pozitivno utjee na na elan, atmosferu unutar momadi. Svjesni smo da moemo parirati mnogima. Manjak iskustva, ali i mogunosti za izmjene, ipak jo utjeu na sam rezultat - tvrdi kapetan. Hoe li moi parirati splitskome Jadranu u subotu?! -Oni su sigurno kvalitetniji od nas. Vrijede vie od rezultata koje imaju. Igrai poput Rabadana, Jaia, pa Vukia, vratara Kaia, imaju golemo iskustvo. Prednost im je i ira klupa, ali vjerujem da emo im biti ravnopravan takmac - prije gostovanja na Poljudu, optimist je Edi Seferovi.
Trei boini turnir nada
Od petka do nedjelje, u Crnici e biti prireen 3. boini turnir Sebenicum 2013 za vaterpolske nade, djecu dobi do 11 godina, koji i ovaj put ima meunarodni predznak. Bruno Sabioni, glavni organizator, najavio je, osim domaega ibenika, nastup djeaka iz jo sedam klubova (maarski Szombathely, kotorski Primorac, Mornar, Zadar, KPK, Jug i Mladost). Prve utakmice su na programu u petak ujutro (poeci u 10.30 sati), a zavrnica je u nedjelju (finale e poeti oko 10.30).
pro
... poklanjamo vam boinu penicu!
.ca 2n 1s i
Na dan Sv. Lucije, 13. prosinca, sije se penica. U plitku posudu ili tanjur stavite penice toliko da prekrije dno i zalijete. Drite ga u toploj prostoriji i redovito odravajte vlanost zrna. Pazite da ne pretjerate sa vodom, jer e inae ito pljesnjiviti. Do badnjaka bi vam mogle izrasti zelene vlati visine 15-20 centimetara. Poravnajte vrhove karama i veite ih crvenom trakom ili trobojnicom.
sport
53
sportska vaga
IBENSKOG LISTA
Pobjedom kontra Zmaja u korulanskom Blatu ibenani su osigurali naslov jesenskog prvaka 3. HNL- jug. Osim u sluaju da Hrvace pobijede s vie od 12 golova razlike Junaka u zaostaloj utakmici. Inae, do prije nekoliko kola rijetki su oekivali da e naranasti prezimiti na vrhu. Prvo mjesto zasluili su osvajanjem 16 bodova u zadnjih est kola, ali i zahvaljujui posrtajima glavnih konkurenata, Mosora i Imotskog
Nogometai ibenika
Jesenski prvaci: Iz Blata do vrha

JOSIP ALETA CAR / KRSTE MUJAN
NOGOMET ibenani na vrhu
Koarkai Jollyja
Nije lako pobijediti Zaboka u Bedekovini. Jedan je to od vruih parketa u A-1 ligi, gdje ionako kvalitetni domaini imaju razne vjetrove koji im puu u lea. Zato su bodovi koje bankari nose iz Zagorja viestruko vrijedni. Prije svega, jer su osvojeni protiv izravnog protivnika u borbi za plasman u Ligu za prvaka. Jednako tako, vani su budui da pokazuju kako se Jolly pod vodstvom trenera Matova polako vraa na eljeni kolosijek
Unato svim problemima i nedaama koje su pratile ibenskog ligaa od poetka treeligake sezone, ibenani e ipak prezimiti na vrhu prvenstvene ljestvice. Pobjeda na gostovanju u posljednjem jesenskom kolu kod Zmaja u Blatu na Koruli od 3:0 naranasti su se bodovno izjednaili s Mosorom i Imotskim, pa u nastavku oekujemo da tu i ostanu. ibenani su put Korule krenuli dan ranije, zbog tekoa u prijevozu i koritenja trajekta, svjesni vanosti utakmice. Pogotovo kada su putom saznali da su Imotski i Mosor poraeni. To je bio dodatni stimulans mladiima Nikice Cukrova, koji su na raskvaenom i blatnjavom terenu u Blatu igrali borbeno i zaslueno ponijeli tri boda, koja su im donijela prvo mjesto. Poznato je da Cukrov kombinira petnaestak igraa, i da nikada ne ali oko izostanaka, pa tako na Koruli nije bilo Marine, koji e poput Ania zbog ozljede nastup ekati do proljea. Jedanaest naranastih, koji su ovaj put igrali u plavom, od starta su krenuli agresivno to je rezultiralo pogotkom u 14. minuti. Male je odlino probio stranu, a Miro Slavica manirom
Naslov u blatu Blata
Vaterpolisti ibenika
Praktiki od poetka sezone momci u naranastim kapicama ekali su gostovanje mariborskog Branika u Crnici kako bi ostvarili prvu pobjedu. Strpljivo su ekali i doekali trenutak da uzdignutih ruku napuste bazen. Mladi igrai trenera Denisa upe nisu izgorjeli u prevelikoj elji, nego su rutinirano preskoili Branik. Osim prve pobjede, veseli i injenica to se osjetilo da neki mladci poput Baia, Ronevia ili Eraka miriu na prave vaterpoliste
iskusnog strijelca savladao Milina. Pokuavali su domai izjednaiti, ali do odmora ne biljee niti jednu ozbiljniju akciju. U nastavku Miro Slavica svojim drugim pogotkom otklanja sve sumnje u ishod utakmice, da bi isti igra sedam minuta prije kraja nakon udarca Kartela glavom doao do hat-tricka, kojim je potvrdio i pokazao tko je prvi strijelac kluba. -Pobjeda zaista puno znai, pogotovo kada znamo da nam Imotski i Mosor u drugom dijelu dolaze na ubievac, no moramo raditi i sukladno mogunostima nai i neka pojaanja, istaknuo je Cukrov po povratku s Korule. ibenani su tako sustigli prednost vodeih koja je u jednom trenutku iznosila i sedam bodova, pokazavi tako da nisu zaboravili igrati nogomet, no moralo se disciplinom pritisnuti sve da shvate kako niti u treoj ligi nema etnje.
Dok se ibenani raduju, ali i strahuju jer imaju dosta dobrih progonitelja koji takoer ele ui u vii rang, Zagora iz Uneia odmor do proljetnog dijela prvenstva provest e u traenju pojaanja u igrakom, ali i strunom kadru. Pobjeda protiv GOK-a iz Dubrovnika vratila je osmijeh na lica uprave, igraa i svih zaljubljenika u klub. Izborena je
Zagora pobjedom najavila proljee
najboljom igrom jeseni, a rezultat od 3:0 je mali, jer su igrai Zagore pored tri zgoditka dva puta pogodili okvir vrata, a jo 4-5 velikih ansi nije iskoriteno pa su 'gospari' zaista sretno proli. Nakon dvije pogoene grede Miletia i Lipotia, Zagora je u 19. minuti dola do prednosti i smirila strasti najzagrienijih 'Paajica'. Mileti je zdesna ubacio loptu izmeu dva igraa Dubrovana, a hitri Lipoti je utrao primirio loptu, a potom lobao vratara GOK-a. Samo pet minuta kasnije korner slijeva izveo je Kreimir Slugan, loptu je na petercu glavom saekao Emer i zatresao mreu za mirni odlazak na odmor. Poetak drugog poluvremena obiljeio je jedan neopasan udarac prema mladom Babunu, a potom najljepa akcija. Lipoti je na oko 40 metara primio loptu, a onda u slalomu proao pored trojice igraa GOK-a, a kada je doao na granicu esnaesterca odapeo je ljevicom u kut, neobranjivo. Nakon ovog zgoditka gosti su se predali. -Radostan sam zbog pobjede, a jo vie zbog injenice da smo sa tri boda doli na 17 to je samo 13 bodova manje od trojke na vrhu: ibenika, Mosora i Imotskog, a samo 4 boda od sredine ljestvice, koja je naa elja, istaknuo je Luka Raji, direktor Zagore. Sada slijedi odmor, a onda jake pripreme za nastavak sezone koji donosi borbu za ostanak u ligi.
Nogometai Zagore
Uneiani su uvjerljivo svladali dubrovaki GOK u zadnjoj utakmici jeseni. Tako se konano, nakon dueg vremena, vratio osmijeh na lice lanova uprave, igraa i navijaa. Jer, Uneiani su imali malo razloga za slavlje proteklih mjeseci. Sada su malo pobjegli s dna tablice i tijekom zimske stanke imaju dosta vremena da skupe dovoljno snage za proljetnu borbu za opstanak. Vjerojatno e do tada i iskusni trener Davor op pohvatati konce
Koarkai ibenika
Graani su pobijedivi Dardu nanizali i petu pobjedu uzastopce. Meutim, drali su svoje navijae u neizvjesnosti do zadnjih trenutaka. Tek kada je iscurio ut Panduria slavlje je moglo poeti. Prije toga, opet je u presudnim momentima kljuu ulogu odigrao Domagoj Bai, koji je mrtav-hladan stavio dva slobodna bacanja. Apetiti ibenana sada ozbiljno rastu, pa se ve optimistino najavljuje pohod na splitske Gripe u subotu
Miro Slavica trostruki strijelac
54
sport
DRUGA KUGLAKA LIGA
Fenjera zaustavio ubievac!

bORISLAv JURAS
Niz drugoligakih pobjeda kuglaa ubievca imao je osam karika. Iako su mnogi unaprijed dodali i devetu, ona je izostala, i to na, naizgled, najlakem zadatku. Gostujui kod fenjeraa Sinja, unato etirima osvojenim poenima u pojedinanim duelima i veem broju setova, uspjeli su uzeti (samo) bod. Nevjerojatno ujednaena domaa momad (samo 13 unjeva razlike izmeu njihova najgoreg i najboljeg rezultata), izvukla je bod na raun ukupno sruena 32 unja vie. Kapitalnu prednost u unjevima, pokazalo se, stekli su u prvome paru, koju poslije Pofuk, Zeli i Ivica Skori nisu uspjeli preokrenuti 9. kolo: Sinj ubievac 4:4 Rezultati, ukupno: Sinj ubievac 2:0 (3309:3277, u setovima 10,5:13,5), pojedinano: Vukasovi J. Skori 0:1 (550:548, 1:3), Jadrijevi Toti 1:0 (550:514, 3:1), Vidi Zeli 0:1 (558:556, 1,5:2,5), ula Pofuk 0:1 (558:587, 0:4), Lelas Ivica Skori 0:1 (545:557, 2:2), Cvrlje Petrovi (vrljak) 1:0 (548:114+401). Unato prvome izgubljenom bodu, kuglai ubievca su est tjedana dugu stanku u prvenstvu
Za tri uzastopna drugoligaka poraza, kuglaicama ubievca su raun platile Loinjanke. Sastav Jadranka hoteli je na ibenskim stazama ostao bez poena. Dva od tri najbolja uinka kola u ienju, ostvarile su dvije domae igraice, Vilma Miki i Milena Smoli, dok je eljka uri imala drugi rezultat kola u bacanjima na pune postave unjeva
doekali na vodeemu mjestu ljestvice. Imaju bod vie (17:16) od splitskoga Mertojaka, s kojim e igrati u 11. kolu. Treeplasirani Marjan, dolazi im u goste 10. sijenja. Dotad nema odmora. Tokom ovoga tjedna e u Splitu biti odrano prvenstvo Dalmacije za parove, gdje e ibensko kuglanje predstavljati Josip Skori i Filip Zeli. Potom se igra regionalni kup. U prvome krugu, ubievac
e se u Splitu sastati s treeligaem Prometom.
Za tri uzastopna drugoligaka poraza, kuglaicama ubievca su raun platile Loinjanke. Sastav Jadranka hoteli je na ibenskim stazama ostao bez poena. Dva od tri najbolja uinka kola u ienju, ostvarile su dvije domae
Loinjankama ispostavile raun za poraze
igraice, Vilma Miki i Milena Smoli, dok je eljka uri imala drugi rezultat kola u bacanjima na pune postave unjeva. Mlada Tijana Posavec, uspjeno je zamijenila kapetanicu, Meri Jurkovi, bez problema zaradila prvi poen u dresu ubievca 6. kolo: ubievac Jadranka hoteli 8:0. Rezultati, ukupno: ubievac Jadranka hoteli 2:0 (3120:2925, u setovima 17:7),
pojedinano: uri Margan 1:0 (517:476, 3:1), Miki Dumeni 1:0 (541:496, 4:0), Bari Leko 1:0 (497:473, 3:1), Beer-Krni Opaak 1:0 (528:500, 2:2), Posavec Nosil 1:0 (495:477, 2:2), Smoli Starevi 1:0 (542:503, 3:1). Sa est bodova, ubievac je na etvrtome mjestu. Do ligake stanke, ibenske kuglaice oekuju jo dva gostovanja. Prvo je ovoga vikenda, u Vrbovskome.
BOARSKA NATJECANJA
Croatijin par Ivan Jurkovi - Jere Pavi najbolji u upaniji

Boari drugoligaa Croatije, upanijski su prvaci u paru. Ivan Jurkovi i Jere Pavi, uz (finalnu) potporu Renata Markoa, obranili su prologodinju titulu, pa e njih trojica ovoga vikenda zaigrati u Puli, meu najboljim hrvatskim parovima. U finalu su nadmaili Solarisov par, dok je druga postava Croatije ugrabila tree mjesto, nadigravi rivale iz iste Velike. Rezultati, polufinale: Croatia 1 (Pavi, I. Jurkovi, R. Marko) ista Velika 2 (Ante Stori, Zvonimir Stori, Neven Stori) 13:7, Croatia 2 (Milan Mareti, Dragan Jurica, Joko Jurkovi) Solaris 1 (Joso Bai, Vitomir Brati) 8:10. Za tree mjesto: Croatia 2 ista Velika 2 13:4. Finale: Croatia 1 Solaris 1 12:7. ibensko-kninska upanija imala je tek jednoga predstavnika, od mogua etiri, na dravnim prvenstvima u preciznom izbijanju te blianju i izbijanju u krug. U Rijeku nisu otputovala dvojica najboljih u preciznom izbijanju, Mladen Mati i Josip Blaevi, ba kao ni Marko Gojevi, upanijski prvak u krugu. Nastupio je tek drugoplasirani kruga, Branko Klisovi, ali je vrlo rano predao prvi me, odustao od daljnjeg natjecanja, pa mu je, u slubenom poretku, pripalo posljednje, 16. mjesto. Od upanijskih natjecanja, u tijeku je ono u disciplini pojedinano-klasino, gdje je prijavljeno preko 50 boara, pa se zavrnica oekuje sredinom iduega tjedna.
TREA LIGA (JUG) RUKOMETAA
Krilnik im podrezao krila

Gorinu tekoga poraza iz Opuzena (izgubili 43:20 u 8. kolu prvenstva), rukometai ibenika nisu uspjeli isprati na parketu Baldekina. Vjerojatno su, vidjevi na zagrijavanju svega sedmoricu suparnikih igraa, unaprijed upisali pobjedu nad Krilnikom. Ipak, oni su im odnijeli bodove u Split, trijumfiravi 38:32 (15:16)! Iako su morali cijelu utakmicu igrati u istoj postavi, bez zamjene, Spliani su domaim mladiima podrezali krila. Semafor je poetkom drugoga poluvremena pokazivao 20:17, ali su gosti potom zatrpali ibensku mreu, preokrenuli u svoje nedostino vodstvo, 30:24 Momad ibenika: Samodol, Purui (1), Gali (2), Banovac, Duji (2), aja, ivkovi (2), ondri, Pavii (3), Grubeli (12), Bari (10). Olimpija je jo uvijek bez poraza. U 8. kolu Vodiani su sa 36:19 (17:11) nadigrali drugu momad Biograda, a u 9. kolu su u Zadru pobijedili drugu momad Arbanasa 35:29 (15:9). Sa 17 bodova, Olimpija je prva na ljestvici, a ibenik je, uoi gostovanja kod druge momadi Hrvatskoga dragovoljca iz Dugoga Rata, na pretposljednjem, 11. mjestu, sa etiri boda. B.J.
Daleko im Rijeka
sport
55
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
NOGOMET Zavren prvi dio sezone u upanijskoj ligi
ibenskilist
GODINA LI BROJ 2606
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr) Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Grafiki urednik Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/330-100 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Miroslav Ivi Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
Vodiani e prezimiti na drugom mjestu
Dinara jesenski prvak

KRSTE MUJAN
Kninska Dinara superiorno je zavrila jesenski dio i zaslueno e prezimiti na prvom mjestu. U 9 utakmica nogometai Dinare pobijedili su osam puta uz jedan remi i na kontu imaju 25 bodova. Ovo je lijep uspjeh igraa, trenera Viia i novog predsjednika Drage Tokmagdije, koji su uveli dosta novina u sve strukture kluba. Drugo mjesto Vodica takoer je za pohvalu jer su stalno puhale u vrat Kninjanima. Svi ostali klubovi postigli su maksimum, a to se prvenstveno odnosi na DOK i Rudar koji su trei i etvrti na ljestvici nakon prvog dijela. Odigrana su i dvije preostale utakmice pa je tako kompletiran prvi dio prvenstva. Utakmica je zavrila bez golova unato brojnim prilikama oba kluba. Treba pohvaliti vratare koji su imali niz lijepih obrana, ali i trenera Rudara Roka Marina koji je hitrog napadaa Bukaricu vratio na libera, a Mladen je znalaki odradio svoj zadatak. -etvrto mjesto moje momadi je veliki uspjeh s obzirom na to u kakvim uvjetima treniramo i s obzirom na to da mali broj igraa trenira. Zato mogu rei da sam iznimno zadovoljan postignutim, istie roko Marin, kojem zaista nije lako. Vodice su doivjele pravi ok u 4. minuti kada je Mazareki iz slobodnog
udarca naao na spavanju vratara Juriev-Ivina, ali je to kratko trajalo jer je Knei u 14. minuti izjednaio, a samo nekoliko minuta kasnije golom Hunjadija Vodiani su u prednosti. Vrlo borbeni igrai Janjeva potom su sve do pred kraj prijetili izjednaenjem, ali je hitronogi Hunjadi golom u 90. minuti razbio njihovu nadu. Dinara je pobjedom osvojila jesenski naslov vie nego zaslueno, iako na prvi zgoditak iz kaznenog udarca u 25. minuti momad iz Vodica ima primjedbi. Drugi pogodak nakon samo tri minute Ercegovca skrio je otpor Vodica koji su se nadali da u Kninu mogu ostati neporaeni. -Dominirali smo tijekom cijele utakmice i naa pobjeda je zasluena. Moramo se dobro pripremiti za drugi dio, ali za kvalifikacije trebamo jo dva kvalitetna igraa, prvenstveno pravi napada koji bi uz vrlo dobrog Ljubia u svakoj prilici mogao poentirati, istie trener Davor Vii. Stari znanci igrali su vrlo sadrajan nogomet a rezultat realan. Drniani su dominirali u prvom poluvremenu te uz jedan pogodak za vodstvo imali jo dvije lijepe anse da podebljaju vodstvo. Drugi dio pripao je SOK-u koji je izjednaio u 71. Minuti. etiri minute poslije Skradinjani su ostali bez Marenzzija koji se ozlijedio, a trener nije na klupi nije imao igraa za zamjenu.
Dinara - Vodice 3:0
Mladost - Rudar 0:0
SOK DOK 1:1
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr)
Vodice - Janjevo 3:1
-Zadovoljan sam ostvarenim, malo ljutit na suca Pavelu na utakmici u Kninu, ali i upit onima koji odreuju suce za pojedine utakmice. Nema logike niti nikakvog uporita u tvrdnji sudake brane da sude najbolji, ali ne moe suditi sudac koji je godinama igrao za jedan klub. Ostala mu je barem mrva ljubav prema tom klubu. Takve utakmice moraju suditi neutralni suci, kazao je Marin Miki, prvi ovjek Vodica za derbi susret u Kninu. Mi se pak pitamo gdje je prebivalite Marija Pavele. Na jednoj utakmici je iz Sinja, na dugoj iz aporica, na treoj iz Vrlike, etvrtoj iz Otoka, petoj iz Knina. Zbog neparnog broja na poetku lige, te odustajanja Rogoznice nakon 7. Kola, tablica jeseni je vrlo arolika jer su neki klubovi igrali 10, neki 9, ali jedan klub je sa 8 utakmica. Strijelci nakon 12 kola: 11 zgoditaka Matej Ljubi (Dinara), 10 zgoditaka Mladen Bukarica (Rudar), 8 zgoditaka Luka Brajkovi (SOK), 7 zgoditaka Josp Juriev (Vodice) itd. uta majica L 11. kolo: 5 bodova L. Brajkovi (SOK), 3 boda Leo Pali (Janjevo), 2 boda M. Ljubi (Dinara); 12. kolo: 5 bodova Hunjadi (Vodice), 3 boda Ml. Bukarica (Rudar), 2 boda M. Milovac (SOK). Ukupno jesen: 16 bodova Ml. Bukarica (Rudar), 13 bodova M. Ljubi (Dinara), 10 bodova Hunjadi (Vodice), 7 bodova L. Brajkovi (SOK), 6 bodova A. Teskera (Dinara), 5 bodova Bubalo (SOK), Deur (Vodice, Tarle (DOK), L. Pali (Janjevo) itd.
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj) 2013. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Moda ste upravo vi sudac nala lige prvaka!

Tomislav Copi, Ante Kului, Ivo Kreak, Goran Perica, elite li nastaviti niz poznatih ibenskih nogometnih sudaca? Upravo to vam nudi sudaka organizacija ibensko-kninske upanije koja organizira seminar za nogometne suce. Da ne bi bilo zabune na seminare se mogu prijaviti i djevojke, jer seminar je otvoren za sve osobe starije od 16, a mlae od 35 godina. Seminar e se odrati u sijenju 2014. godine u prostorijama sudake organizacije, a svi zainteresirani mogu se prijaviti na mail zns.sibenik@gmail.com, ili na telefon: 098/923-1010 i 091/337-7488.
Koarka (m)
Pauza prema svemu sudei nee ba najbolje doi koarkaima GKK ibenika koji ve pet kola u nizu biljee samo pobjede
Nogomet
Unato svim problemima i nedaama koje su pratile ibenskog ligaa od poetka treeligake sezone, ibenani e ipak prezimiti na vrhu
Vaterpolo
ibenskilist
sport
Slavlje u Crnici! Protiv slovenskog Branika, momad ibenika je nakon nepunih godinu dana uspjela pobijediti u Jadranskoj ligi
Hani Valovi ibenika

Iako starta tek ovoga vikenda, 14. izdanje ibenske regate krstaa ve ima prvoga laureata. To je Hana Dragojevi, mlada jedriliarka splitskog Labuda, koja je tu nagradu zasluila tijekom nastupa na opatijskoj regati Spring kupa u travnju ove godine. Tada se mladom ibenaninu Marku Smoliu, lanu JK Val prevrnuo brod, a u pomo je priskoila upravo dvanaestogodinja Hana. -Kada mi se okrenuo bord zakaija mi se svirac i nisan se moga okrenit, pa me uhvatila panika. Poeja san vikati i zvati u pomo, i onda je dola Hana, koja me je ula skoila je u more, i okrenila brod da se mogu otkait, ispriao je tada novinarima Marko. Veliko srce i hrabrost koju je iskazala Hana nisu proli nezapaeno, pa je ove godine upravo ona ponijela ovu nagradu, koja e zasigurno ouvati sjeanje na taj dogaaj. Priznanje e Hani Dragojevi biti urueno ove subote u Azimutu tijekom ibenske regate krstaa. Nagrada Valovi ibenika dodjeljuje se za spaavanje na moru u kojem je jedan od subjekata jedrilica ili jedriliar. Inae, 14. Izdanje ibenske regate starta u petak klupskim prvenstvom, a slubenu regatu u subotu u 11 sati otvorit e gradonaelnik dr. eljko Buri. Jc
Turnir u ast Ante Grabia

I ove godine lanovi IPA ibenik i Policijske uprave ibensko-kninske organiziraju humanitarni malonogometni turnir u Sportskom centru Marinko Kardum u Mandalini. Ovogodinje izdanje turnira, koji je od svoga osnutka humanitarnog karaktera i koji se igra 4 na 4 na male branke, posveeno je tragino preminulom kninskom policajcu Anti Grabiu koji je stradao prilikom slubene intervencije, a koji je i sam volio sport. Prijave za turnir primaju se do 9. prosinca na telefon 095/8444630 i 099/414 8139, a svi zainteresirani mogu se prijaviti izravno u samom centru kod Gorana Ercegovia-uguma. Igra se u dvije kategorije do 35 godina i veterani. Najboljima su osigurane medalje i pehari, a sav prihod od turnira bit e uplaen obitelji Ante Grabia. Iz IPA ibenik pozivaju i one koji nisu u mogunosti sudjelovati na ovogodinjem turniru Stop nasilju da sukladno svojim mogunostima pomognu donacijama za obitelj tragino preminulog policajca. Svoje uplate moete doznaiti na iro raun kod Splitske banke: IBN-HR 4823300033241835160. Jc
bora
21
33
Drago Kudra: Nekad Gradsko Uho, sada Mia Pria, uvik kvizovi
ANA GRUICA
bora
Sanjam o mukarcu kojem nita moga nee biti previe nego - taman!
PRELIJEPA GLUMICA KOJA JE U NOVOJ KOMEDIJI VLAKA POSLA POKAZALA SVOJU MUKOBANJASTU STRANU I ODUEVILA KRITIKU I OTKRILA:
CROPIX
22
bora
RIJE UREDNICE
Pie: NEVEnA BAnI nevena.banic@sibenski-list.hr
Svia mi se igrat brkove ne mogu

nEVEnA BAni
nevena.banic@sibenski-list.hr
Svadbeni kritiari
Ima ljudi koji vole ii na pir samo radi spize. Neki su to gotovo u profesiju pretvorili, pa ne proputaju nijedan poziv, makar donili i praznu kuvertu, bez oldi, kau da je to sad moderno...
Mislin da bi se ozbiljno tribalo razmisliti o uvoenju nove kategorije u gastronomiju - svadbeni kritiari. To su ovi ta na svadbe idu derat i uvik im je svega - malo! Ono kad ih pita kako in je bilo na piru, a oni kau: Pir ki pir, al spiza nikakva. Prut plastian, sir oajan, francuska stara, juha bljutava, leo ilavo, janjetina neslana, a kolaa malo. Ma svega malo! Nisan se poteno ni naija, a mora san i kui jer in se glazba umorila ve oko pet izjutra. Onda te mudre misli podile sa svon rodbinon, susidstvon i enon/muen, tako da mladenci, ovisi sa ije je kritiar strane, odma imaju jedan razlog za rastavu. Ima ljudi koji vole ii na pir samo radi spize. Neki su to gotovo u profesiju pretvorili, pa ne proputaju nijedan poziv, makar donili i praznu kuvertu, bez oldi, kau da je to sad moderno. Za jednog se ibenanina i dan-danas pria da bi ia na pir i toliko dera da mu nije vie imalo di stati, pa bi se ispovraa samo da more ispoetka i tako do ranog jutra, dok ne ode zadnji svat. Takvima ta najvie izidu najee spiza i ne valja, jer bi oni bili najsritniji da in jo tjedan dana iza mladenci svaki dan donesu paketi s rioton, prasetinon, svadbenon torton, pijaton paticade. Njima najee ne valja ni spiza sutradan, to je ono kad se u nas radi ruak posli, sa spizon koja je ostala, da se rodbina, ona najblia, jo jedanput skupi za mladi brani par. Svadbenin kritiarima taj dan janjetina je eko i bezukusna, a kolai nikakvi, iako in se ini da su bolje torte vidili u tinelu, ali ih matere od mladenaca nisu iznile, jer ih bie uvaju za se. Oti e izist i popit sve ta su platili, a pokvarit e van i sriu, tako da na kraju ispadne da su donili sto eura, a izili - dvista.
Prie o uspjenoj manekenskoj karijeri Ane Gruice ispriane su na stotine puta, meutim injenica da je imala karijeru prije karijere nikako nije zanemariva. Osim toga, ba titula prve pratilje Miss Hrvatske 2001. godine, nebrojene revije i snimanja, uvrtavanje na liste najljepih, pridonijele su da danas svi znaju za ovu, moda najljepu meu naim glumicama novije generacije. A da nije samo lice za naslovnice, pokazala je ve nekoliko puta na daskama koje ivot znae. ibenani su je upoznali u komediji krtiina u reiji Zorana Muia, meutim svojom posljednjom hit predstavom Vlaka posla, autora poznatog hrvatskog komediografa Matka Elezovia i u reiji mladog rijekog redatelja Filipa Povrenia, pokazala je zato se pred njom nalazi blistava budunost i mnoge sjajne uloge. Rije je o djelu za potrebe kojeg se labudica Ana pretvorila Fitness dnevnik na facebooku u pravo runo pae, o djelu koje izrazii pizza kao izazov to duhovito, ali i vrlo lucidno prikazuje Jeste li se za potrebe uloge prestavlaki mentalitet Dalmatinske zagore, li brinuti o nekim stvarima o kojima prezentiran odnosom majke i dviju keri kao ena inae pojaano vodite rau situaciji podjele ostavtine, kada sva una? obiteljska ljubav i emocije blijede pred -Naravno da nisam prestala vodiglau za imovinom. Ova ti rauna. Takva vrsta S obzirom na to da esto vjebam, uinilo mi se zgodno transformacije iziskuje biva balerina, kad ne glumi, redovito vjeba, ivi se na filmu zbog vjeda to podijelim s ljudima na drutvenoj mrei. Onda zdravim ivotom, o emu ali ne i internetska komunikacija dobiva vii smisao. Zaudila rodostojnosti, redovito izvjetava na svou kazalitu. Na kraju sam se koliko se to ljudima svidjelo i mislim s tim joj facebook stranici, okukrajeva, nemam brkove ala se i kao voditeljica, a sve da ih i hou pustiti programom nastaviti dalje. Svatko bi trebao u sebi ostvarila je i neke zanimljipronai motiv. Zdravlje, ljepota, sklad duha i tijela, pa i (smijeh). ve televizijske uloge. Odnedavno na face Mislite li da je dugogo- osveta su neki mogui motivi. Spavanje, trening bilo koje booku vodite fitness dinje bavljenje baletom dnevnik. O emu se vrste i zdrava prehrana su tri presudna faktora utjecalo na to to ste daradi? Javljaju li vam nas, na injenicu da se disciplinirate nju. Ako je rije o zabavama na kojima se oni koje ste motivirali da povedu lake nego drugi? se okuplja moja mnogobrojna obitelj, rauna o sebi? -Naravno da jest. Ruska disciplina u uvijek smo sestra Josipa i ja glavne za-S obzirom na to da esto vjebam, baletnoj koli mi je pomogla u mnogo bavljaice. Pridrui nam se esto i otac uinilo mi se zgodno da to podijelim s situacija u ivotu. Ljubiteljica sam disci- piro. E, to vam onda zna izgledati kao ljudima na drutvenoj mrei. Onda inpline i mislim da je prijeko potrebna svoj mali ou program. Ako je rije o novom ternetska komunikacija dobiva vii smidjeci u mladoj dobi. Sva djeca bi trebala drutvu, stvar je vibracija. Ponekad sam sao. Zaudila sam se koliko se to ljudima imati sportske izvannastavne aktivnosti. glavna zabavljaica, a ponekad utljivo svidjelo i mislim s tim programom nasjedim u kutu i promatram. staviti dalje. pagu napravim u podne i pono Jeste li zaista nepredvidljivi kao to S obzirom na to da cijeli ivot vjebate, koje savjete moete dati onima Biste li danas mogli otplesati neku se kae za Vodenjake? -Da, istina je to. Imam dosta karak- koji nikako da se odlue krenuti tim baletnu predstavu i prieljkujete li, recimo, nastup u showu Ples sa zvi- teristika tog znaka. To je dvosjekli ma stopama? svih odnosa. Koliko je privlana ta ne-Da je stvar volje i motivacije prejezdama? -Trudim se ostati u baletnoj formi i biti predvidljivost, toliko stvara nesigurnost sudan. Svatko bi trebao u sebi pronai na razini starih mogunosti. Naravno da kod partnera. Uglavnom, mnoge odluke motiv. Zdravlje, ljepota, sklad duha i tito danas nije niti blizu onih starih vjeti- i potezi bit e samo meni jasni. I meni jela, pa i osveta su neki mogui motivi. Spavanje, trening bilo koje vrste i zdrava na. Ali pagat mogu napraviti i u ponoi je to dovoljno. i u podne. A to se tie Plesa sa zvijezda- Sjeate li se nekih takvih svojih prehrana su tri presudna faktora. ma, o, da, voljela bih dobiti tu pozivnicu. ludih, ishitrenih, nepredvienih od- Kako izgleda va uobiajeni jelovluka? nik? Kuhate li i to najvie? To bi bio pravi izazov za mene.
Koja vas je uloga do sada najvie namuila i zato? -Svaka nova me, mislim, uvijek vie mui od prethodne i tek nakon premijere uvidim da se nisam trebala toliko nervirati. Uvijek pokuavam izvui maksimum iz sebe i to nekad zna biti iscrpljujue i mentalno, i fiziki. Jeste li sastavili popis onoga to biste svakako eljeli igrati u ivotu? -Pa, svatko od glumaca ima neke svoje tihe elje. Moja neprealjena ljubav je uloga Katarine iz Ukroene goropadnice. Nedavno ste prvi put i propjevali. O emu se radi? -Radi se o mjuziklu o caru Dioklecijanu koji e uljeto biti postavljen na Peristilu, pod pokroviteljstvom Turistike zajednice. Igram proroicu Drijadu. Moete li zamisliti da to preraste u neto ozbiljnije? -S obzirom na to da se smatram perfekcionisticom, ako bih se eljela tome posvetiti, to bi iziskivalo jako puno satova pjevanja, a ja tog vremena uistinu nemam, tako da zsad nita od toga. Jeste li barem dua svake zabave ili ekate da drugi prvi ponu plesati i pjevati pa se vi prikljuite? -Sve ovisi o raspoloenju i okrue-
-I te kako ih se sjeam. Nikako ih ne bih nazvala ludima i ishitrenima. Svaka je bila pomno promiljena i kad ih odluim provesti u djelo, stojim iza njih i nikada ne alim. Jedna od njih je i svima poznata rastava braka. U novoj predstavi 'Vlaka posla' oduevili ste kritiku sjajnom izvedbom. to je tome pridonijelo? Jeste li imali neki stvarni primjer pred oima pripremajui se za nju? -Pridonijeli su, prije svega, sjajno napisani dijalozi Matka Elezovia, dobra vibracija meu kolegicama za vrijeme spremanja predstave, kao i poznavanje mentaliteta Dalmatinske zagore. Nisam imala nikakav model ili osobu pred oima, naprosto je proradio onaj vlaki nerv u meni. Kako je igrati nekog posve suprotnog sebi? -Lijepo iskustvo je igrati suprotnost. Lijepa, slatka igra je u pitanju.
bora
23
ti suprotnost sebi, jer pustiti ni da hou!

CROPiX
-Trudim se izbaciti ugljikohidrate iz prehrane. Manje sam sklona depresiji i negativnim mislima kad ne jedem slatko, brano, lisnato i pagete. Kuham koliko mi obveze doputaju i specijalizirala sam talijansku kuhinju, salate i piletinu na sto naina. esto mi kuha mama Silvana pravu, domau, dalmatinsku spizu, jer ne stignem sama. to jedete kad odluite zgrijeiti? -Dobra pizza mi je slaba toka. Po kojem kljuu odluujete to ete odjenuti za koji dogaaj? -Po kljuu vlastite inspiracije, voena kako se osjeam u svojoj koi. Kako biste opisali svoj stil? -Nepredvidljiv. Trenirke, haljine i visoke tikle su moje slabe toke. Velik raspon je u pitanju. Bez ega ne moete zamisliti dan? -Bez pranja zubi i jutarnje turske kave. iji biste ormar rado opljakali? -Svoje prijateljice i dizajnerice Monike Sabli. Ona je ena s istananim stilom. Koji je prvi odjevni predmet koji pamtite iz djetinjstva? -Patike Adidas koje su bile hit, ali ujedno i jako skupe. to je najekstremnije to ste napravili za svoj stil? -Tetovirala se jedanaest puta. to bi za vas bila uloga ivota? -Uloga majke. Bez toga se gubi smisao postojanja. ena koja je toliko posveena i uspjena na svim poljima, teko pronalazi mukarca koji bi je mogao pratiti. Imam li pravo? -Imate potpuno pravo. No, vjerujem da tamo negdje u bijelom svijetu ipak postoji mukarac kojem sve to nosim u sebi nee biti previe nego taman. Vjerujete li jo uvijek u brak i ljubav do kraja ivota? -Naalost, brak u obliku koji se nudi na naim prostorima me ne zanima. Mene zanima vii nivo prijateljstva, zajednitva, povjerenja i odanosti koji se teko pronalaze na svijetu uope. Svjesna sam injenice da u ono za im teim teko pronai i mislim da je rije o utopijskom matanju. Moda je vrijeme za silazak s oblaka i malo vie kompromisa (smijeh). Biste li, da moete, donijeli neke druge ljubavne odluke u ivotu? -Ne bi bilo dobro da alim za iim u prolosti, jer se to ne da mijenjati. Time voena ne alim ni za jednom odlukom. Moda mi je samo ao to sam neke ljude srela u krivo vrijeme dok jo nisam bila zrela na nain na koji sam danas. Idealan mukarac je... -Ne postoji.
24
bora
ibensku fotografkinju S Kului i mene povezala

NEVENA BANI IBENIK
PREDSTAVLJAMO Zagrepanka arapskih korijena Sandra Haddad (33) potpisuje najromantinije vjenanice u Hrvatskoj i otkri
nevena.banic@sibenski-list.hr
Iako je ljubav prema modi
Trideset trogodinja Zagrepanka Sandra Haddad u modu je, osobito onu romantinu, zaljubljena od ranog djetinjstva. Na njeno poimanje enstvenosti nesumnjivo je utjecalo i njezino arapsko podrijetlo, u kojem najee i pronalazi inspiraciju za ono to danas radi - kreira najromantinije vjenanice i haljine u Hrvatskoj. No, iako joj je dizajn bio i ostao prva i najvea ljubav, Sandra je najprije diplomirala sociologiju i pedagogiju na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, a nakon diplome kratko je ivjela u Italiji, gdje se njezina ljubav prema lijepom dodatno produbila. Prije tri godine, u jesen 2010., napokon je odluila oivjeti svoje modne matarije i izbacuje prvu kolekciju haljina, jednostavnih linija, lepravih, za one mladenke koje ele odmak od tekih klasinih haljina, a svaka od njezinih, usto, ima i neku svoju priu po kojoj je prepoznatljiva. Zanimljiva veza Sandre i ibenika je fotografkinja Sanja Lydia Kului, koja potpisuje posljednjih nekoliko njezinih editorijala, a ba se ovih dana snima i nova kampanja, posebnija nego ikad. -Zapravo osim Sanje niti ne znam nikog drugog iz ibenika. Bila sam u tu kao dijete na ljetovanju i od tada ga, naalost, nisam vie imala priliku posjetiti. Sanju Lydiu sam najprije upoznala preko njenih fotografija. Bila sam oduevljena tolikom koliinom kreativnosti i talenta, a najvie nainom na koji uspijeva oivjeti emocije preko svojih fotografija. Jednostavno smo kliknule. Usto, vee nas ista ljubav prema vilama i svijetu iz bajke. Upravo ovaj tjedan, istina, snimamo novi editorijal u Zagrebu, a tema je naravno vilinska - otkrila nam je kreativna dizajnerica i nastavlja: -Mislim da moja ljubav prema modi zaista traje oduvijek. Jo kao djevojica oboavala sam nositi lijepe haljinice i uvijek sam neto ivala. Isprva za lutkice, a kasnije i za sebe. Dok su se druge djevojice igrale barbikama, meni je najdraa igraka bila mala roza ivaa maina. Ako moram izabrati jedan dogaaj koji najvie pamtim iz djetinjstva, to je kada sam od majke dobila crne lakirane cipelice koje ona i danas uva. Sandra je ipak dugo, ve smo spomenuli, skupljala hrabrost da se predstavi javnosti, da svoje elje pretvori u djela, ali ju je ivot, kako to esto biva odveo u drugom smjeru. -Iako je ljubav prema modi bila oduvijek tu, jednostavno su se kockice drugaije posloile. Upisala sam i zavrila Filo-
bila oduvijek tu, jednostavno su se kockice drugaije posloile. Upisala sam i zavrila Filozofski fakultet u Zagrebu, pa je dola Italija, pa sam etiri godine radila kao profesorica pedagogije u koli. Prije neto vie od dvije godine odluila sam da je pravi trenutak da ponem s onim to oduvijek elim - veli ona
Nekoliko kratkih:
Profesorica pa dizajnerica
Haljine kao spas u zadnji as za prijateljice... -Da, zna se dogoditi koji put. Idealni model... -Za mene je to jednostavna, prirodno lijepa djevojka s jako dugom i gustom kosom. Djevojka koja je posebna i svoja. Dizajnirate li za sebe -Ja zapravo svaku haljinu koju napravim dizajniram kao da je radim za sebe. Neke haljine mi je ponekad ak i ao prodati jer bih ih eljela ostaviti sebi. Oboavam nositi svoje haljine. U njima se osjeam arobno i drugaije. Nepredviene situacije, pucanje avova i slino... -Nisu se nikad, sreom, dogodile. Ai zato u torbi uvijek imam 'ziherice'. Neostvarene poslovne elje... -Tek sam na poetku puta, ali voljela bih jednog dana imati svoju liniju vilinskih haljinica za djevojice. Voljela bih uiti... -Od Valentina. Skriveni talent? -Oboavam balet, da se ne bavim dizajniranjem vjerojatno bih bila balerina. Vjerujete li u vile? -Da, vjerujem da vile postoje. Vi ne?!
bora
25
Sanju Lydiu je vjera u - vile!

Moje arapsko podrijetlo
- Obiljeilo me u velikoj mjeri. Arapski svijet je dosta aroban, prepun bajki i pria o princezama. Kao mala odrastala sam sluajui te bajke.
iva:
by ZLATKO VUKIEVI
KAVOUMNA
Najee greke mladenki

- Smatram da najvie grijee prilikom odabira boje, jer bijela esto nije najbolji izbor za svaku djevojku. Veini djevojaka puno bolje pristaju njeno pastelne boje. Ukoliko ne biraju klasinu bijelu vjenanicu, trebale bi je uskladiti s bojom tena, oiju i kose. Boja haljine moe jako istaknuti ljepotu svake djevojke.
zofski fakultet, pa je dola Italija, pa sam etiri godine radila kao profesorica pedagogije u koli. Prije neto vie od dvije godine odluila sam da je pravi trenutak da ponem s onim to oduvijek elim veli ona i prisjea se djevojke koja je imala ast prva odjenuti njezinu vjenanicu. -Sjeam se prve djevojke koja ju je nosila. To su bili moji poeci, a nakon vjenanja mi je rekla da se u njoj osjeala arobno. Tada sam znala da je to to. Znala sam da elim dizajnirati vjenanice i haljine koje e biti posebne i drugaije. Potpuno moje. To za mene nije posao, nego ljubav mog ivota - govori ova vjena romantiarka, oduvijek fascinirana njenim haljinama. Jo kao mala matala je o tome da ivi na nekom parikom dvoru u vrijeme plemkinja i grofica samo zbog njihovih predivnih haljina.To se do danas, rei e, nije promijenilo. -Ne trudim se biti drugaija, jednostavno nastojim biti ono to jesam. Kada sam predstavila svoju prvu kolekciju haljina, moji prijatelji i ljudi koji me znaju su rekli da sam to ja. I to mi je bio najvei kompliment. Ono po emu moje haljine jesu drugaije i posebne je to da je svaka haljina ukraena runo, da se jedan model radi u svega nekoliko primjeraka i da se za sve djevojke iva po mjeri. Mislim da je puno drugaije nositi haljinu koja je uistinu napravljena iz ljubavi, s puno panje i truda. To se jednostavno osjeti. A za razliku od tekih, klasinih vjenanica moje haljine su leprave, njene, romantine i bajkovite, a ono po emu su ve postale prepoznatljive je cvijee kao glavni detalj - objanjava Sandra. Smatra da svaki dizajner, da bi njegovi radovi bili hvaljeni i prihvaeni, mora prije svega biti svoj, a nakon toga slijedi kvaliteta materijala i nain izrade, odnosno treba znati spojiti kreativnost s kvalitetom onoga to dizajnira. -Vjenane haljine su najromantinije haljine i zbog toga sam se tu i pronala. Taj trenutak kad moje haljine oive i postanu dio neije prie, postaje i moj najdrai trenutak koji me svaki put iznova podsjea zato s toliko ljubavi i panje stvaram te svoje haljinice. Svoju vjenanicu pak jo nisam stigla odjenuti, ali mislim da u se jako teko odluiti koju da od svih haljina odjenem ba za svoje vjenanje - smije se i domee da ne kreira zato to odbija odrasti nego... -Mislim da sam samo, za razliku od mnogih, uspjela zadrati onu djetinju razigranost i matu. ivot gledan kroz oi djeteta aroban je i magian. Upravo tu aroliju elim prenijeti i na svoje haljine - zakljuuje.
REFERENDUM O KAVI
Jednom davno u jednoj maloj zemlji u zabaenom dijelu zemaljske kugle, pijuckanje kave bila je jedna od glavnih aktivnosti njenih itelja. Nezaposlenost je bila vrlo visoka i ljudi nisu imali izbora nego sjediti uz kavu gotovo cijeli dan. Veina populacije pila je obinu crnu kavu, dok je jedan mali dio pijuckao kavu bez kofeina, i zbog toga bio izloen stalnim pritiscima i ismijavanju. Taj manjinski dio koji je pio kavu bez kofeina odlui ljudima dokazati da je i njihova kava ukusna, pa organizira paradu kroz sredite grada. Bijesni ljubitelji obine kave nasrnue na prosvjednike batinama i zalijevae ih vrelom crnom kavom ne bi li ih preobratili i privukli veini. Policija je jedva spasila situaciju da ne doe do veih incidenata iako je bio poprilian broj ozlijeenih sudionika parade. Nasilni pripadnici veinskog dijela opravdavali su svoje postupke time da kava bez kofeina ne moe nikako biti kava, jer joj nedostaje glavni sastojak kofein i samim time ljudi koji takav napitak konzumiraju su poremeeni. Tako veina organizira glasovanje o tome da se ime kava ne smije koristiti za kavu bez kofeina, ve da je to samo onaj napitak koji oni konzumiraju. Mnogo ljudi nije uope izalo na glasovanje smatrajui to nepotrebnim troenjem novca u zemlji ve ionako rastrganoj krizom i korupcijom. Naravno veina je skupila duplo vie glasova i ime kava se vie nije smjelo koristiti za napitke bez kofeina. Debela voditeljica udruge za organiziranje glasovanja zabranila je novinarima da uu u njen stoer, jer su navodno bili na strani manjine. Ogoreni ljubitelji kave bez kofeina, tuni i obespravljeni najavili su da ne odustaju i da e se i dalje boriti za ime svog najdraeg jutarnjeg napitka. Iako su neke dravne institucije bile na njihovoj strani i jo neke intelektualne i osvijetene grupe bez obzira na to to su pile obinu crnu kavu, to im sve skupa nije pomoglo. Gledajui sa dananjeg stajalita to izgleda smijeno i nepotrebno, ali u ono vrijeme situacija oko kave je bila vrlo zaotrena. Mnogo je vremena moralo proi da se kava bez kofeina ponovo nazove kava, pa e tako vjerojatno i neke stvari koje su danas prepreka, biti jednog dana predmet ismijavanja kad drutvo bude zrelo da ih prihvati. Svaka slinost sa stvarnim dogaajima i likovima u ovom tekstu je sasvim sluajna, a kava kakva god bila i na koji nain pripremljena stvar je ukusa pojedinca i treba je potovati.
Ja vjenanicu jo nisam odjenula
Neobine kreacije
- Najneobinija mi je bila jedna kratka, plavo-tirkizna haljina za jednu djevojku koja ivi u Dubaiju. Sve moje haljine su u njenim pastelnim bojama pa mi je kreirati takvu haljinu ujedno bio i najvei izazov.
26
bora
AT E LJE
Pie: Marija Lonar
OBASJANJE U hladno zimsko poslijepodne posebnu toplinu davalo je ovo raspelo koje je obasjala suneva zraka!
N A T O K A N REGI
POZDRAV LJETU Krapanj je u pozadini, a ja sam se malo poigrala ljetnim svjetlom koje sam eljela zadrati
ZAGONETKA Uvijek me zanimalo tko su ti ljudi na frizu nae katedrale koji nas gledaju, eto, ve nekoliko stotina godina!
I IVI GRAD Ljudi ne zaboravljaju svoju kulturu i tradiciju. U kamenom okruju i pitar mora biti od kamena
Ljepotu elim dijeliti s drugima

Regina Kotan roena je 1961. godine. Fetiva je ibenanka, kae, iz Varoa. Fotografija je njezina stara ljubav i prvi put o fiksirima, razvijaima, ekspoziciji i blendi poela je uiti kao 13-godinjakinja. Fotografijom se nastavila baviti i u srednjoj koli, a u njezinu objektivu najee je bio kamen, more i sunce obiljeja naega grada, kae, ija je ljepota fascinantna. Fotoaparat nije zaboravila ni kada se udala i dobila troje djece. Promijenili su se samo motivi. Najee je snimala svoju obitelj i, kao prava ljubiteljica ivotinja, svoje make, pse, hrke, zamorce Danas je ponosna baka etvero unuia te opet esto fotografira svoj grad, a prije dvije godine postala je i lanica Fotokluba ibenik. Sudjelovala je na nekoliko zajednikih izloaba, a na stranici ibenskog lista sada se i samostalno predstavlja. -Zato volim fotografirati? ini mi se da su ljudi esto puni gorine i ne vide ljepotu oko sebe. Zato ja elim taj trenutak ljepote zaustaviti i ovjekovjeiti te podijeliti s drugima kae Regina.
KAMENA RUA Cvijet je ovdje znak sadanjeg ivota u odnosu na stoljetni kamen crkve i grada
DRAEN U SRCU Ova je fotografija na mom facebook profilu imala preko 200 lajkova, a neki su je traili i za kalendar
...autoportret u starom ogledalu
itam
Tarzan - E. Rice Burrougs
Nikidan je na TV bio film o Tarzanu, i sada ja stari magarac itam, po ko zna koji put Tarzana, E.R. Burrougsa ijih sam est starih knjiga skinija sa ufita i uivam kao malo dite u njima.
gledam
sluam
Mio Kova
Od glazbe volim starogradsku i ozbiljnu. Kad radim, pustim Mozarta i Bethovena, ili Zvonka Bogdana da sviraju i(li) pivaju u pozadini i gutam - oni rade svoje, a ja svoje. A kad su fete i veselice onda Mio obavezno. On je najbolje za kidanje ila, sitit se svih svojih ljubavi, i lipih i runih, kole, seksa, ma svega. Sve to u Miine tri pisme stane
Nae malo misto

Malo toga stignem gledati, ali nikidan mi je palo napamet pogledat Nae malo misto. Ono je uvik aktualno, ne traju 682 epizode kao ove dananje serije koje dosadu nakon pete, nego je Smoje sve ta je ima reka u 12 ili 13 njih. I kad ih gleda pari ti se da je Borbena ponoka bila jue onda je bija jedan, a danas svaka partijsko-stranaka organizacija ima svoga sekretara!
Duko Jaramaz
FOTOREPORTER
bora
27
28
bora
tv
HRT 2 7. 12. @ 20.25
SUBOTA
HRT 1
06:22 06:52 07:27 07:40
7. PROSINCA 2013.
HRT 2
06:32 07:02 07:07 07:17 07:32 07:47 08:12 08:42 08:43 08:53 09:05 11:20 11:45 11:50 12:35 13:20 13:50 14:30 15:50 17:05 17:30 18:55 20:25 22:15 23:55 00:25 Eko zona DIM DAM DUM, crtani film Wot wots, crti Prie za sva vremena, crti Matkova udovita, crti arobnjakova kua, serija Babybonus, emisija Mala TV Vedranovi velikani, emisija arobna ploa, emisija HRABRI IZVIAI, film za djecu Kroz tvoje oi, dok. serija Kuhajmo zajedno, emisija Dolina sunca, serija Dolina sunca, serija Obrtnik i partner, emisija Veer na 8. katu, talk-show Volim Hrvatsku 2, show Top Gear 12, dok. serija Simpsoni 22, serija Rukomet Skijanje LJUBAV SE DOGAA, film ULOI NA FAVORITA, film Garaa: Vinyl Slang Noni glazbeni program 19:15 Galileo 4, emisija 20:00 Budi mi prijatelj - TV event 22:00 POGODI TKO DOLAZI NA VEERU, igrani film 00:10 PRLJAVI POSAO, igrani film, triler 02:00 Astro show, emisija uivo 03:00 RTL Danas
raspored
OD 7. DO 13. PROSINCA 2013.
G.I. JOE: KOBRIN UZLET
NEDJELJA, 8. prosinca RTL | 20.00
09:05 09:50 10:00 10:15 12:00 12:25 13:10 13:40 14:30 15:05
Konfederacijski asnik (J. McCrea) sa svojim ljudima pokuava stii do Meksika i kupiti oruje za nastavak rata.
Iza ekrana Luda kua 2, serija TV kalendar BORDER RIVER, ameriki film
NOVA TV 8. 12. @ 21.30
ZA SVE JE KRIVA SVEKRVA

Charlotte Cantillini Charlie (Jennifer Lopez) je pristojna, skromna djevojka koja voli pse i kuhanje, a najbolji joj je prijatelj gay. Nakon brojnih ljubavnih neuspjeha, ona konano upoznaje pravog - Dr. Kevina Fieldsa (Michael Vartan), kirurga, koji joj momentalno uzvrati jednako njenim emocijama. Kevin svoju odabranicu odlui predstaviti svojoj majci Violi Fields (Jane Fonda), nekad poznatoj televizijskoj voditeljici...
LJUBAV SE DOGAA
Udovac Burke Ryan (A. Eckhart) vodi seminare za samopomo osobama koje su izgubile svoje najmilije i ne mogu prihvatiti njihovu smrt. Burke je takoer pisac uspjene knjige u kojoj opisuje svoju tragediju i napor da prevlada gubitak - njegova je supruga poginula u prometnoj nesrei - no Burkeova slika samoga sebe u javnosti sasvim je razliita od one stvarne. Burke uvjerava ljude da se moraju suoiti s gubitkom i poeti novi ivot...
16:40 17:00 17:15 18:20 19:30 20:05 20:10 22:00 22:55 23:20 23:30 01:05 02:25 04:00 04:45 05:30
Kaiulani (QO. Kilcher) mlada je Havajka, posljednji izdanak kraljevske obitelji, koja je s trinaest godina poslana u Englesku na kolovanje. Naime, tada njezinu zemlju zahvaaju graanski nemiri, iza ega stoji stranka koja uiva podrku Amerikanaca. Oni rue kralja, to Kaiulani teko proivljava. Boravak u stranoj zemlji nimalo joj nije lagan: ljudi imaju prema njoj predrasude, neki se odnose prema njoj kao prema uroenici, a sve se dodatno zakomplicira kada se ona zaljubi u Clivea Daviesa (S. Evans), uglednog i poeljnog mladia. Rastrgana izmeu vlastitih osjeaja i dunosti prema svojem narodu, odlui poduzeti vaan korak koji bi mogao poboljati situaciju u njezinoj zemlji...
Normalan ivot, emisija Vijesti iz kulture Vijesti Subotom ujutro Dnevnik 1 Veterani mira, emisija Duhovni izazovi Prizma, magazin Kuni ljubimci KRALJEVNA KAIULANI, film
NOVA TV
06:20 06:45 07:45 08:00 08:30 09:00 09:25 09:55 10:20 10:35 10:50 11:15 11:45 12:55 14:30 16:25 17:00 17:10 17:45 19:15 20:05 22:05 23:00 01:15 In magazin Zauvijek susjedi, serija TV izlog Lego Friends, crti Peppa Pig, crti Lalaloopsy, crti Winx Club, crti Mia i ja, crti Pelica Maja, crti Pelica Maja, crti Power Rangers samurai 2, crti Power Rangers samurai 2, crti Zauvijek susjedi, serija Projekt Meduza 1, mini-serija KOMANDOS IZ PREDGRAA, film Provjereno, emisija Vijesti Nove TV Provjereno, nastavak Stella, serija Dnevnik Nove TV NA SMRTONOSNOJ ZEMLJI, film UVAR GRANICE, (12) film MMA - Superfinale (12) UVAR GRANICE, (12) film
RTL
06:05 06:50 07:25 07:45 08:10 08:35 09:05 09:20 10:10 10:25 11:30 11:45 13:50 16:10 17:05 17:45 18:30 RTL Danas Dodir prirode 1, emisija Virus attack, crti Chuggington, crti Aladdin, crti Timon i Pumbaa, crti TV prodaja Exkluziv Tabloid magazin TV prodaja Galileo 4, emisija TV prodaja LOV NA ZELENI DIJAMANT, igrani film OSTAVLJENI NA ANTARTICI, igrani film, avanturistiki Krv nije voda 3, serija Smrtonosnih 60, dokumentarna serija Smrtonosnih 60, dokumentarna serija RTL Danas
Manjinski mozaik, emisija Vijesti Smogovci, serija za djecu Lijepom naom Dnevnik LOTO 7/39 Ples sa zvijezdama 8, serija Gospodska kua, serija Dnevnik 3 Vijesti iz kulture DIVLJA META, film BORDER RIVER, ameriki film Subotom ujutro Normalan ivot, emisija Veterani mira, emisija Prizma, magazin
02:10 AGATHA CHRISTIE: UBOJSTVO NA KARIBIMA, film 03:50 Ezo TV, (18) tarot show 05:20 Dnevnik Nove TV
Michael Dixon je iskusan agent koji radi na granici SAD-a i Meksika. Ugledni agent kojeg potuju njegovi kolege u svojoj patroli, a uz to poznat je kao obiteljski ovjek. Michaelov svijet odjednom promijeni pria iz njegove prolosti. Prije nego je osnovao obitelj, on je bio opaki lan losaneleske bande kojoj je okrenuo lea na sebi svojstven nain.
NEDJELJA
HRT 1
06:15 06:40 07:52 08:05 09:50 10:00 10:12 11:00 11:45 12:00 12:30 13:25 14:00 15:05 15:35 16:25 17:00 17:18 18:10 19:30 20:05 20:11 21:00 21:35 22:20 22:45 22:55 23:25 01:10 01:55 02:55 03:35 03:45 04:15 04:45 05:15 Glas domovine Lijepom naom TV kalendar VRATA NOI, francuski film Vijesti iz kulture Vijesti Press klub Ubojstvo - napisala je, serija TV kalendar Dnevnik 1 Plodovi zemlje, emisija Split: More Nedjeljom u dva, emisija Mir i dobro, emisija Bijela ljepotica, serija Vrtlarica Vijesti Gospodin Selfridge, serija Volim Hrvatsku 2, show Dnevnik LOTO 6/45 Potjera, veernji kviz Stipe u gostima 6, serija Damin gambit Dnevnik 3 Vijesti iz kulture Klasika mundi, emisija VRATA NOI, francuski film Press klub Nedjeljom u dva Damin gambit Abeceda zdravlja Indeks, emisija o kolstvu Mir i dobro Split: More Plodovi zemlje
8. PROSINCA 2013.
09:25 10:15 10:45 10:55 12:05 13:45 14:20 Ni da ni ne, emisija Pozitivno Biblija Novo Virje: Misa, prijenos Ples sa zvijezdama 8, serija Babybonus, emisija OLSENOVA BANDA I BLAGO KRALJA LOPOVA, vedski film 09:15 09:30 10:25 11:05 11:15 12:35 12:50 14:30 16:35 17:35 18:30 19:15 20:00 22:15 22:55 23:50 00:45 01:40 02:40 04:10 TV prodaja Galileo 4, emisija Dodir prirode 1, emisija TV prodaja Smrtonosnih 60, dokumentarna serija TV prodaja PREMIJERA KRALJICA MATURALNE VEERI, film POGODI TKO DOLAZI NA VEERU, igrani film Krv nije voda 2, serija RTL Extra Magazin, emisija RTL Danas Galileo 4, emisija G.I. JOE: KOBRIN UZLET, film Kriza 1, serija CSI: Miami 9, serija CSI: Miami 4, serija CSI: Miami 4, serija Astro show, (18) emisija uivo PRLJAVI POSAO, igrani film RTL Danas
PONEDJELJAK
HRT 1
06:05 06:42 06:55 09:15 10:00 10:11 11:00 11:45 12:00 12:20 12:35 13:20 13:45 14:10 14:20 14:30 14:45 16:00 16:45 17:00 17:15 18:06 18:20 18:55 19:30 20:06 20:26 21:00 22:00 22:55 23:20 23:30 01:05 02:20 02:50 03:45 04:30 04:55 05:45 Vrtlarica TV kalendar Dobro jutro Hrvatska Kad srce zatreperi, telenovela Vijesti Dokumentarna serija to vas ulja?, emisija Jezik za svakoga , emisija Dnevnik 1 TV kalendar Nasljednica s Vendavala, telenovela Glas domovine Pogled preko granice, em. Jezik za svakoga Vijesti iz kulture Vijesti Drutvena mrea, emisija Puna kua Raftera 5, serija TV kalendar Vijesti Hrvatska uivo I to je Hrvatska: Kleti, serija Potroaki kod Smogovci, serija za djecu Dnevnik TV Bingo Let nad Hrvatskom, serija Fokus Transatlantic, serija Dnevnik 3 Vijesti iz kulture KUA, filma Runjieve veeri, snimka Potroaki kod, emisija Fokus, emisija to vas ulja?, emisija Pogled preko granice, em. Hrvatska uivo Luda kua 2, serija
9. PROSINCA 2013.
17:30 18:30 19:15 20:00 21:10 22:10 00:20 00:50 01:25 02:20 03:20 Exkluziv Tabloid magazin RTL Danas Tog se nitko nije sjetio, show Tajne 1, dramska serija Tri - dva - jedan peci!, show TALAC, (12) igrani film RTL Vijesti Kriza 1, serija CSI: Miami 9, srija Astro show, (18) emisija uivo RTL Danas
HRT 2
06:10 06:55 07:20 07:45 08:10 08:35 09:00 09:01 Normalan ivot, emisija Moomini, crti Tintinove pustolovine, crti Roktave prie, crti Djeja farma, crti Mowgli, serija za djecu Mala TV Tajni dnevnik patke Matilde 09:16 Laboratorij na kraju svemira, emisija
15:40 16:00 17:40 18:10 20:40 21:35
Ruiona Specijal Nedjeljom lagano, emisija Skijanje Koarka Skijanje Veer s Joolsom Hollandom 38, serija 22:35 INmusic festival 2013 23:35 Noni glazbeni program
Olsenova banda i blago kralja lopova jedan je od nekoliko desetaka filmova i serija o popularnom danskom djeaku Egonu Olsenu i njegovoj bandi, koji se snimaju od ezdesetih godina do danas. Ovaj je film norveka verzija popularnih danskih predloaka. U filmu pratimo Egona Olsena i njegove kompie kao kolarce u Norvekoj 60-ih godina. Egon (T. SteneJohansen), djeak bez roditelja, otkriva da ima djeda, koji ivi u starakome domu u oblinjemu mjestu, pa iskoritava kolski izlet kao priliku da upozna djeda. Ispostavlja se da je njegov djed Eugen stari, prekaljeni lopov, kao i svi narataji obitelji Olsen. Djed otkriva Egonu da je njegov ukundjed Ole Hiland, u narodu prozvan kraljem lopova, opljakao Narodnu banku 1835. i skrio ukradeni novac. Taj novac nikada nije pronaen. Egonov djed eli se domoi toga novca kako bi on i njegova druica Solveig mogli zajedno otii u panjolsku i ondje provesti starost. Egon odluuje pomoi djedu, no planove e im pokuati pomrsiti pokvareni i pohlepni upravitelj starakoga doma koji je nauo Egonova djeda dok je u snu govorio o skrivenome blagu...
NOVA TV
06:10 07:10 07:25 07:50 08:25 08:50 09:20 09:45 10:10 11:05 12:15 14:10 16:10 17:00 17:10 19:15 20:05 21:30 23:30 01:30 03:05 04:40 Zauvijek susjedi, serija TV izlog Lego Friends, crti Peppa Pig, crti Lalaloopsy, crti Winx Club, crti Mia i ja, crti Pelica Maja, crti Power Rangers, crti Zauvijek susjedi, serija Sjever i jug 2, serija AGATHA CHRISTIE: UBOJSTVO NA KARIBIMA, film IN magazin vikend Vijesti Nove TV LZN, serija Dnevnik Nove TV Stella, serija ZA SVE JE KRIVA SVEKRVA, igrani film NA SMRTONOSNOJ ZEMLJI, igrani film UVAR GRANICE, (12) film Sjever i jug, mini-serija Dnevnik Nove TV
08:35 Zvjerinjak na kraju sela, serija za djecu 09:00 kolski sat 09:30 Notica 09:45 Ton i ton: Unutarnji puls i nepredvidivi projekt 10:00 Briljanteen (750.) 10:40 Dr. Oz 3, talk-show 11:20 Obrtnik i partner, emisija 11:50 Hotel dvorac Orth 4, serija 12:35 Na zapovijed - glavni kuharu!, dokumentarna serija 13:00 LUDI KANAANI, kanadski film 14:35 Glazba 14:45 Degrassi 9, serija za mlade 15:15 Divlji u srcu 5, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Notica 17:15 Dok vas nije bilo...(4), dokumentarna serija 18:00 Kuhajmo zajedno, emisija 18:05 Svaki dan dobar dan 18:45 Dr. Oz 3, talk-show 19:25 Mala TV 19:26 TV vrti: Bonsai 19:36 Tigrasta patka, crtani film 19:40 arobna ploa 20:00 Roditelji i djeca 3, serija 20:45 Top Gear 13, dok. serija 21:40 Krvavi svibanj, (12) serija 22:35 C.S.I.: Las Vegas 12, (12) serija 23:20 Sestra Jackie 4, serija 23:45 Fringe - Na rubu 3, (12) serija 00:30 Noni glazbeni program
NOVA TV
06:35 06:50 07:45 07:55 08:10 08:40 09:45 10:00 11:35 12:35 13:25 14:20 15:15 15:45 17:00 17:25 18:15 19:15 20:05 21:00 22:10 22:45 23:05 Traktor Tom, crti trumpfovi, crti Pelica Maja, crti TV izlog Ninja ratnici, serija Zauvijek susjedi, serija TV izlog Milost, serija Kako vrijeme prolazi, serija IN magazin vikend Zora dubrovaka, serija Navy CIS 10, Extreme Prejudice Ninja ratnici, serija Zauvijek susjedi, serija Vijesti Nove TV In magazin Kako vrijeme prolazi 3, serija Dnevnik Nove TV Zora dubrovaka, serija Milost, serija LZN, serija Veernje vijesti GAS DO DASKE, film
RTL
06:15 07:00 07:25 07:45 08:00 08:15 09:15 10:15 11:05 12:15 13:20 14:15 16:30 16:45 RTL Danas Yu-Gi-Oh!, crti Moji depni ljubimci, crti Virus attack, crti TV prodaja Snane ene 1, dramska serija Tko e ga znati!, game show RTL Extra Magazin, emisija Tog se nitko nije sjetio, show Avenida Brasil, dramska serija Snane ene 1, dramska serija G.I. JOE: KOBRIN UZLET, film RTL Vijesti Tko e ga znati!, game show
RTL
06:35 07:30 07:55 08:15 08:45 Krv nije voda 3, serija Chuggington, crti Virus attack, crti Aladdin, crti Timon i Pumbaa, crti
HRT 2
06:50 06:51 07:01 07:05 07:20 07:45 08:10 Mala TV TV vrti: Bonsai Tigrasta patka, crtani film arobna ploa, emisija Feliksova pisma, crti Linusov Boi, serija za djecu Napomena: Magazin LP
00:55 ZA SVE JE KRIVA SVEKRVA, film 02:50 Posjetitelji 1, serija 03:35 Ezo TV, (18) tarot show 04:35 Sutkinja Maria Lopez, serija 05:00 Dnevnik Nove TV 05:50 IN magazin vikend
Hongkonki inspektor Lee (Jackie Chan) stigao je u SAD kako bi pomogao federalnim agentima koji tragaju za otetom keri kineskog veleposlanika. Gangsteri zahtijevaju pedeset milijuna dolara za putanje djevojice, a FBI se uskoro pokae nemonim - prava prilika za Leeja da dokae svoju odanost zemlji.
bora
29
UTORAK
HRT 1
10. PROSINCA 2013.

07:21 Animanijaci, crti 07:42 Teletubbies, crti 08:07 Papreni detektivi 4, serija 08:35 ivot s Derekom 3, serija 09:00 kolski sat 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 3, talk-show 11:05 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 11:55 Hotel dvorac Orth 2, serija 12:45 Simply Italian, dok. serija 13:10 DR. JEKYLL I G. HYDE, film 14:35 Glazba 14:53 Degrassi 8, serija za mlade 15:15 Tree Hill 8, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:15 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 18:05 Kuhajmo zajedno, emisija 18:10 Svaki dan dobar dan 18:50 Dr. Oz 3, talk-show 19:30 Mala TV 19:31 TV vrti: Plivanje 19:41 Ninin kutak: Slikovnica 19:46 Profesor Baltazar, crti 20:00 Dobra ena 2, serija 20:45 Dokumentarna serija 21:40 Most, serija 22:35 Domovina 1, serija 23:30 Sestra Jackie 3, serija 23:55 Lovci na natprirodno, serija 00:35 Noni glazbeni program 16:00 Heroji iz strasti 2, serija 16:55 RTL 5 do 5 17:10 Galileo 4, emisija 18:05 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:10 Tog se nitko nije sjetio, show 20:00 Tajne 1, dramska serija 21:10 Sulejman Velianstveni 3, serija 22:10 LJEPOTICA I ZVIJER, film 00:20 RTL Vijesti 00:40 TAJNI AGENT, igrani film, triler 02:40 Astro show, emisija uivo 03:40 RTL Danas
SRIJEDA
HRT 1
11. PROSINCA 2013.

07:42 Teletubbies, crti 08:07 Papreni detektivi 4, serija 08:35 ivot s Derekom 3, serija 09:00 kolski sat 09:30 Izazovi - EBU dokumentarci 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 3, talk-show 11:05 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 11:55 Hotel dvorac Orth 2, serija 12:45 Simply Italian, dok. serija 13:10 POSLJEDNJA PRILIKA, film 14:35 Ruiona Specijal 14:55 Degrassi 8, serija za mlade 15:17 Tree Hill 8, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:00 Izazovi - EBU dokumentarci 17:15 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 18:05 Kuhajmo zajedno, emisija 18:10 Svaki dan dobar dan 18:50 Dr. Oz 3, talk-show 19:30 Mala TV 19:31 TV vrti: Restoran Pelikan 19:41 Detektiv za grafite, drama 20:00 Nogomet, LP emisija 23:30 Sestra Jackie 3, serija 23:55 Lovci na natprirodno 7, serija 00:35 Noni glazbeni program 18:05 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:10 Tog se nitko nije sjetio, show 20:00 Tajne, dramska serija 21:10 Sulejman Velianstveni, serija 22:10 Sherlock i Watson, serija 00:00 RTL Vijesti, emisija 00:25 LJEPOTICA I ZVIJER, film 02:30 Astro show, emisija uivo 03:30 RTL Danas 04:10 Kraj programa 05:35 RTL Danas
06:00 Luda kua 1, ZNANJE JE MO 06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:11 Dokumentarna serija 11:00 to vas ulja?, emisija 11:45 Jezik za svakoga, emisija 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:15 Reporteri 14:10 Vijesti iz kulture 14:17 Jezik za svakoga 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 16:00 Heartland 5, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:06 Jezik za svakoga, emisija 18:20 Pravilo 72, emisija 18:50 Odmori se zasluio si 4, ILUZIONIST 19:30 Dnevnik 20:05 Dokumentarni film 20:50 I to je Hrvatska, emisija 21:05 Dokumentarni film 22:00 Na terapiji, serija 22:35 Dnevnik 3 23:00 Vijesti iz kulture 23:10 Zdravo drutvo 23:55 TO HRT-a - Latino - R.Luque, snimka koncerta 01:10 Pravilo 72 01:40 Let nad Hrvatskom, serija 02:10 Zdravo drutvo, emisija 02:55 Duhovni izazovi, emisija 03:25 Jezik za svakoga, emisija 03:45 to vas ulja?, emisija 04:30 Reprizni program
NOVA TV
06:00 Dnevnik Nove TV 06:50 Monsuno, crti 07:10 Traktor Tom, serija 07:30 trumpfovi, crti 07:55 TV izlog 08:10 Sutkinja Maria Lopez, serija 08:35 Ninja ratnici, serija 09:00 TV izlog 09:15 Zauvijek susjedi, serija 10:30 Djevojka imena Feriha, serija 11:35 Kako vrijeme prolazi, serija 12:35 In magazin 13:25 Zora dubrovaka, serija 14:20 Navy CIS, serija 15:15 Ninja ratnici, serija 15:45 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Djevojka imena Feriha, serija 21:10 Zora dubrovaka, serija 22:10 Veernje vijesti 22:30 Navy CIS 8, Freedom 23:30 MIRIS LOVE, film
Franklin Hatchett (Chris Tucker) je sitni bandit, slatkorjeivi varalica koji je pogreno optuen za ubojstvo policajaca. Opasnost mu, meutim, ne prijeti samo od policije, nego i od mafije i, naposljetku, njegove trudne djevojke.
RTL
06:10 Exkluziv Tabloid magazin 06:35 Ben 10: Ultimate Alien, crti 07:00 Moji depni ljubimci, crti 07:20 Virus attack, crti 07:40 Avenida Brasil, dramska serija 08:40 TV prodaja 08:55 Mijeani brak 1, serija 09:40 Galileo 4, emisija 10:35 TV prodaja 10:50 Tog se nitko nije sjetio, show 11:45 Avenida Brasil, dramska serija 12:45 TV prodaja 13:00 Mijeani brak 1, serija 13:50 Sulejman Velianstveni 3, serija 14:50 Tajne 1, dramska serija
06:00 Luda kua 1, MATURALAC 06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:11 Zemlje-ljudi-pustolovine 6, dokumentarna serija 11:00 to vas ulja?, emisija 11:45 Jezik za svakoga 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:15 Reporteri 14:10 Vijesti iz kulture 14:17 Jezik za svakoga 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea 16:00 Heartland 5, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:06 Jezik za svakoga 18:20 Eko zona 18:50 Odmori se zasluio si 4, serija 19:30 Dnevnik 20:05 LOTO 7/39 20:10 Dokumentarna serija 21:00 Paralele 21:30 Pola ure kulture 22:00 Na terapiji, serija 22:35 Dnevnik 3 23:00 Vijesti iz kulture 23:10 O LJUDIMA I BOGOVIMA, film 01:10 70 godina TO HRT-a, snimka 02:20 Dokumentarna serija 03:10 Paralele, emisija 03:40 to vas ulja?, emisija 04:25 Eko zona 04:55 Kulturna batina 05:10 Hrvatska uivo
NOVA TV
06:00 Dnevnik Nove TV 06:50 Monsuno, crti 07:10 Traktor Tom, serija 07:30 trumpfovi, crti 07:55 TV izlog 08:10 Sutkinja Maria Lopez, serija 08:35 Ninja ratnici, serija 09:00 TV izlog 09:15 Zauvijek susjedi, serija 10:30 Djevojka imena Feriha, serija 11:35 Kako vrijeme prolazi, serija 12:35 In magazin 13:25 Zora dubrovaka, serija 14:20 Navy CIS, serija 15:15 Ninja ratnici, serija 15:45 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Djevojka imena Feriha, serija 21:10 Zora dubrovaka, serija 22:10 Veernje vijesti 22:30 Navy CIS 8, serija 23:30 JESSE STONE: BEZ KAJANJA, igrani film
efa policije Jessea Stonea suspendiralo je gradsko vijee Paradisea u Massachusettsu te on poinje honorarno raditi za prijatelja, zapovjednika odjela za ubojstva Healyja...
RTL
06:10 Exkluziv Tabloid magazin 06:35 Ben 10: Ultimate Alien, crti 07:00 Moji depni ljubimci, crti 07:20 Virus attack, crti 07:40 Avenida Brasil, dramska serija 08:40 TV prodaja 08:55 Mijeani brak, serija 09:40 Galileo, emisija 10:35 TV prodaja 10:50 Tog se nitko nije sjetio, show 11:45 Avenida Brasil, dramska serija 12:45 TV prodaja 13:00 Mijeani brak, serija 13:50 Sulejman Velianstveni, serija 14:50 Tajne dramska, serija 16:00 Heroji iz strasti, serija 16:55 RTL 5 do 5, emisija 17:10 Galileo, emisija
HRT 2
06:49 06:50 07:01 07:06 07:11 Mala TV TV vrti: Plivanje DIM DAM DUM, crtani film Ninin kutak: Slikovnica Profesor Baltazar, crti
HRT 2
06:50 Mala TV 06:51 TV vrti: Restoran Pelikan 07:01 DIM DAM DUM, crtani film 07:06 Detektiv za grafite, drama 07:21 Animanijaci, crti
01:20 02:05 03:05 04:35
Nikita 1, serija Ezo TV, tarot show APARTMAN ZA DVOJE, film Milijuna u kuhinji, serija
01:15 02:00 02:25 03:25 05:40
Nikita 1, serija Sutkinja Maria Lopez, serija Ezo TV, tarot show Milijuna u kuhinji, serija In magazin
ETVRTAK
HRT 1
06:00 Luda kua 1, serija 06:39 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:11 Zemlje-ljudi-pustolovine 6, dokumentarna serija 11:00 to vas ulja? 11:45 Abeceda zdravlja 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:15 Reporteri 14:10 Vijesti iz kulture 14:17 Abeceda zdravlja 14:30 Vijesti 14:45 Drutvena mrea, dokumentarna serija 16:00 Heartland 5, serija 16:45 TV kalendar 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:06 Abeceda zdravlja 18:20 Turistika klasa 18:50 Odmori se zasluio si 4, serija 19:30 Dnevnik 20:05 Veer na 8. katu, talk-show 20:55 I to je Hrvatska: Mamutica 21:10 Labirint, magazin 22:00 Na terapiji, serija 22:35 Dnevnik 3 23:00 Vijesti iz kulture 23:10 Drugi format 23:50 Iz glazbene radionice Boe Potonika, snimka koncerta 00:55 Veer na 8. katu, talk-show 01:45 Labirint, magazin 02:30 Drugi format 03:10 Turistika klasa, emisija 03:40 to vas ulja?, emisija 04:25 Reprizni program 05:10 Hrvatska uivo
12. PROSINCA 2013.

07:07 Laboratorij na kraju svemira: Duga 07:16 DIM DAM DUM, crtani film 07:21 Animanijaci, crti 07:42 Teletubbies, crti 08:07 Papreni detektivi, serija 08:35 ivot s Derekom 3, serija 09:00 kolski sat 09:45 Svaki dan dobar dan 10:25 Dr. Oz 3, talk-show 11:05 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 11:55 Hotel dvorac Orth 3, serija 12:45 Simply Italian, dok. serija 13:10 PRAINARI, kanadski film 14:45 Degrassi 8, serija za mlade 15:15 Tree Hill 8, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:15 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 18:05 Kuhajmo zajedno, emisija 18:10 Svaki dan dobar dan 18:50 Dr. Oz 3, talk-show 19:30 Mala TV 19:31 TV vrti: Magneti 19:38 Profesor Baltazar, crti 19:48 Laboratorij na kraju svemira: Duga 20:00 Dobra ena 2, Foreign Affairs 20:45 Nogomet 00:15 Sestra Jackie 3, serija 00:40 Lovci na natprirodno 7, serija 01:20 Noni glazbeni program 14:50 Tajne dramska, serija 16:00 Heroji iz strasti, serija 16:55 RTL 5 do 5 17:10 Galileo, emisija 18:05 Exkluziv Tabloid magazin 18:30 RTL Danas 19:10 Tog se nitko nije sjetio, show 20:00 Tajne, dramska serija 21:00 Sulejman Velianstveni, serija 22:10 CSI, kriminalistika serija 00:00 RTL Vijesti 00:25 Sherlock i Watson, serija 02:20 Astro show, emisija uivo 03:20 RTL Danas 03:55 Kraj programa 05:40 RTL Danas
PETAK 13. PROSINCA 2013.

HRT 1
06:00 Luda kua 1, FAKULTET 06:42 TV kalendar 06:55 Dobro jutro Hrvatska 09:15 Kad srce zatreperi, telenovela 10:00 Vijesti 10:10 Vrijeme 10:11 Zemlje-ljudi-pustolovine 6, dokumentarna serija 10:56 Ni da ni ne 11:46 Vijesti iz kulture 12:00 Dnevnik 1 12:20 TV kalendar 12:33 Nasljednica s Vendavala, telenovela 13:15 Reporteri 14:10 Vijesti iz kulture 14:17 Abeceda zdravlja 14:30 Vijesti 14:45 Ekumena religijski program 15:15 Indeks, emisija o kolstvu 15:45 Alpe Dunav Jadran 16:15 Heartland 5, serija 17:00 Vijesti 17:15 Hrvatska uivo 18:06 Abeceda zdravlja 18:20 Znanstveni krugovi 18:55 Iza ekrana 19:30 Dnevnik 20:05 NO U MUZEJU, ameriki film 22:00 Na terapiji, serija 22:35 Dnevnik 3 23:00 Vijesti iz kulture 23:10 GOSPODIN NITKO, film 01:40 VARIANOV RAT, ameriki film 03:35 Znanstveni krugovi 04:05 Reprizni program 04:10 Alpe Dunav Jadran 04:40 Ekumena religijski program 05:10 Hrvatska uivo 07:42 Teletubbies, crti 08:07 Papreni detektivi 4, serija 08:35 ivot s Derekom 3, Ivanwho? 09:00 kolski sat 09:45 Svaki dan dobar dan, serija 10:25 Pozitivno 10:55 Biblija 11:05 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 11:55 Hotel dvorac Orth 3, serija 12:45 Cookucina, dok. serija 13:10 TUE SRCE, ameriki film 14:45 Degrassi 8, serija za mlade 15:15 Tree Hill 8, serija 16:00 Regionalni dnevnik 16:30 kolski sat 17:15 Mjesto pod suncem - ostati ili otii 6, dokumentarna serija 18:05 Briljanteen 18:45 Novi klinci s Beverly Hillsa 5, serija 19:30 Mala TV 19:31 TV vrti: Nevidljiva Mia 19:43 TAJNI DNEVNIK PATKE MATILDE: FILM 20:00 Turistiki cvijet, prijenos 21:25 Ljubavnice 3, serija 22:25 Lewis 6, serija 00:05 Sinovi anarhije 3, serija 00:55 Noni glazbeni program 18:05 18:30 19:10 20:00 22:00 23:05 23:10 00:05 02:10 Exkluziv Tabloid magazin RTL Danas Tog se nitko nije sjetio, show PIJESAK SMRTI, igrani film NEPOBJEDIVI 2: U POSLJEDNJOJ RUNDI, film Eurojackpot NEPOBJEDIVI 2: U POSLJEDNJOJ RUNDI, film GRJENICI I SVECI, igrani film RTL Danas
NOVA TV
NOVA TV
06:00 Dnevnik Nove TV 06:50 Monsuno, crti 07:10 Traktor Tom, serija 07:30 trumpfovi, crti 07:55 TV izlog 08:10 Sutkinja Maria Lopez, serija 08:35 Ninja ratnici, serija 09:00 TV izlog 09:15 Zauvijek susjedi, serija 10:30 Djevojka imena Feriha, serija 11:35 Kako vrijeme prolazi, serija 12:35 In magazin 13:25 Zora dubrovaka, serija 14:20 Navy CIS, serija 15:15 Ninja ratnici, serija 15:45 Zauvijek susjedi, serija 16:25 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Djevojka imena Feriha, serija 21:00 LIDL - Minuta u Europi 21:01 Djevojka imena Feriha, serija 21:10 Zora dubrovaka, serija 22:15 Provjereno 23:25 Veernje vijesti 23:45 Navy CIS 8, Defiance 00:40 VRUA LINIJA, igrani film 02:50 Milijuna u kuhinji, serija 04:20 Ezo TV, tarot show 05:25 Zlatne godine, TV serija
RTL
06:15 Exkluziv Tabloid magazin 06:40 Ben 10: Ultimate Alien, crti 07:05 Moji depni ljubimci, crti 07:25 Virus attack, crti 07:45 Avenida Brasil, dramska serija 08:45 TV prodaja 09:00 Mijeani brak, serija 09:45 Galileo, emisija 10:40 TV prodaja 10:55 Tog se nitko nije sjetio, show 11:50 Avenida Brasil, dramska serija 12:50 TV prodaja 13:05 Mijeani brak, serija 13:55 Sulejman Velianstveni, serija 14:55 Tajne, dramska serija 16:00 Heroji iz strasti, serija 16:55 RTL 5 do 5, emisija 17:10 Galileo, emisija
RTL
06:10 Exkluziv Tabloid magazin 06:35 Ben 10: Ultimate Alien, crti 07:00 Moji depni ljubimci, crti 07:20 Virus attack, crti 07:40 Avenida Brasil, dramska serija 08:40 TV prodaja 08:55 Mijeani brak, serija 09:40 Galileo, emisija 10:35 TV prodaja 10:50 Tog se nitko nije sjetio, show 11:45 Avenida Brasil, dramska serija 12:45 TV prodaja 13:00 Mijeani brak, serija 13:50 Sulejman Velianstveni, serija
06:10 Zlatne godine, serija 06:50 Monsuno, crti 07:10 Traktor Tom, crti 07:30 trumpfovi, crti 07:55 TV izlog 08:10 Sutkinja Maria Lopez, serija 08:35 Ninja ratnici, serija 09:00 TV izlog 09:15 Zauvijek susjedi, serija 10:30 Djevojka imena Feriha, serija 11:35 Kako vrijeme prolazi, serija 12:35 In magazin 13:25 Zora dubrovaka, serija 14:20 Navy CIS, serija 15:15 Ninja ratnici, serija 15:45 Zauvijek susjedi, serija 17:00 Vijesti Nove TV 17:25 In magazin 18:05 Kako vrijeme prolazi 3, serija 19:15 Dnevnik Nove TV 20:05 Djevojka imena Feriha, serija 21:10 Final fight - Zagreb 23:00 RAZBIJA, igrani film
Godina je 1996. Lovac najopasnijih zloinaca, policijski detektiv John Spartan (S. Stallone) nazvan Razbija, upravo pokuava uhititi psihopatskog kriminalca Simona Phoenixa (W. Snipes) koji u jednoj zgradi dri trideset talaca. U akciji je unitena cijela zgrada s taocima a uhieni ubojica zakune se da je za njihovu smrt kriv policajac Spartan. Obojica su kanjeni tako da su zaleeni s perspektivom da budu odleeni u budunosti.
HRT 2
06:49 Mala TV 06:50 TV vrti: Nevidljiva Mia 07:02 DIM DAM DUM, crtani film 07:07 TAJNI DNEVNIK PATKE MATILDE: FILM 07:21 Animanijaci, crti
HRT 2
06:51 Mala TV 06:52 TV vrti: Magneti 06:59 Profesor Baltazar, crti
01:10 Navy CIS 8, Kill Screen 02:00 SVILA, film 03:55 Ezo TV, tarot show 05:25 Dnevnik Nove TV
30
bora
KLASINA KRIALJKA
RJEENJA
NASLOVNICA: robert pattinson, okanica, rak, era, mora, mccoy, o, tp, amice, oslabo, i, nil, praskozorje, il, vian, orbiter, ko, tnt, klesar, a, pregib, ast, ks, maorka, hakl, kaput, sat, engleskinja, nasrt, dine, kta, trapa, po, kanton, p, eret, po, prsa, verb, ah, or, pedikure, kadriranje, kiri, atomistika, ovan, edek, karampana, raja, i, ivana lisjak, kabulke, ujo, kristen stewart, om, l, lav, stiskavac, arene, izvoditi teatar, shorty, kler, miki, orlina, ire, sorta, imenar, a; KLASINA: poplava, opipati puls, i, apoen, motovun, nikotin, mart, koarai, sela, st, eti, park, ant, gere, tte, liverpool, keke rosberg, a, neispitanost, alkar, egrt, rjepin, ionel, i, telal, calista, con-air, nered, a, neslavnost, la, prozorska stakla, tacit, ri, ivice, krntija, vani, kacin, kroacija, nalis, telecak, opna, ambicije; TALIJANKA: otputenost, praskozorje, supermarket, obi, gina, va, vargas, hren, adil, lojari, tu, era, oaj, irv, ivanica, miron, ve, a, iritis, kr, jesetra, ora, kra, ignacij, ulkus, ozima;
VODORAVNO: 1. Povodanj Izbrojati otkucaje srca pritiskom na podlakticu (fig.) Najtanje slovo, 2. Iznos na novanici Festivalski gradi u Istri Opaki sastojak duhana, 3. Trei mjesec, oujak Izraivai i prodavai koara Ruralna naselja Autoznak Splita, 4. Kratica za Elapsed Time Indicator Perivoj Stari Slaven Ameriki filmski glumac, Richard (Oficir i gentleman) Kratica za Travelling Ticket Examiner , 5. Luki grad u Engleskoj, rodni grad Beatlesa IME I PREZIME SLAVNOG FINSKOG AUTOMOBILISTA, NEKADANJEG SVJETSKOG PRVAKA U FORMULI 1, 6. Autoznak Austrije Neprouenost nekog izuma ili lijeka Sudionik u Sinjskoj alci, 7. Majstorski pomonik Stariji ruski slikar, Ilja Rumunjsko muko ime Autoznak Italije, 8. Izvikiva uredbi Ime glumice Flockhart Film Simona Westa iz 1997. Godine sa Nicolasom Cageom i Johnom Cussackom u glavnim ulogama (u nas preveden kao Opasan let), 9. Kaos, zbrka Prvo slovo abecede
Nedostatak slave, nepoznatost Znak za lantan, 10. Prozirni umetci na oknima Starorimski govornik i povjesniar, Publije Kornelije, 11. Autoznak Rijeke Rubovi, obodi Staro auto, karampana Napolju, 12. Rigidni slovenski desniar, Jelko Pjesniko ime Lijepe nae Na pokojni glumac, utjelovio gospon Fulira, Antun, 13. Jarea mjeina - Membrana Snana volja za postizanjem uspjeha, pregalatvo (mno.). OKOMITO: 1. Ime prsate starlete Anderson Kratica za na primjer Oznaka za jug, 2. Poglavar samostana (mno.) Votanica, 3. Nagon, instinkt Ime arhitekta Saarinena Ime glumca Pacina, 4. Kretanje zrakom Engleskinje, 5. Autoznak Ancone Hrvatski pjesnik romantiar, Petar, 6. Rimska petica Odlomak, poglavlje u knjizi, glava (lat) - Gurla, oluk, 7. Stariji francuski nogometni reprezentativac, Manuel -Kratica za ascedent) - Znak za kalij, 8. Vesela razigrana, vrckava osoba (reg.) - Izbornik
slovenske nogometne repke, Matja, 9. Otilija odmila Tarzanovo prometalo povijua Grko slovo, 10. Sitni otvor na povrini koe ili lista Astronomski ureaj za promatranje svemira, 11. Iloki branitelj i svetac, 12. omedija brae Farrelly sa Owenom Wilsonom i Jasonom Sudeikisom), 13. Drevna armenska prijestolnica Spojevi, 14. Oznaka za tona Kromatski snien glas g - Dvorite pred bosanskom kuom, 15. Ulomci, izvadci (iz filma) Iznajmljivanje, 16. Ime nekadanjeg talijanskog skijaa Grossa Kratica za Organic Council of Ontario - Oznaka za amper Autoznak Belgije, 17. Urezanost klesarskim alatom Znak za nikal, 18. Predigra u panjolskom kazalitu Blentav ovjek, blesavac, 19. Kratica za station eka marka sira Velegrad u Kolumbiji, 20. Na najvei poluotok Staro ime kemijskog elementa prometija, 21. Povezati se, spojiti se u cjelinu. Tee odgonetke: CALI, IONEL, KAPITL, PIERO, RINA, TEKLA.
TALIJANKA
VODORAVNO: 1. Osobina otputenog djelatnika, 2. Osvit dana, cik, 3. Velika dobro opskrbljena trgovina, 4. Pojas japanskog kimona Ime legendarne talijanske dive Lollogrigide Inicijali jezikoslovca Ania, 5. Peruanski pisac, Mario Llosa (Zelena kua) Povrtna biljka pikantnog okusa, 6. Ime biveg BiH politiara Zulfikarpaia Trgovci lojem, 7. Na tom mjestu Epoha, eon Desperacija, 8. Irvin krae Granini prijelaz iznad Dubrovnika, prema Trebinju, 9. Starogrki kipar (Baca diska) Tek, istom, 10. Autoznak Austrije Upala one arenice Znak za kripton, 11. Slatkovodna riba ikraica (kavijar!) Pravo vrijeme (hora), 12. Prevlaka na Malakki Starokransko ime (Ignacije), 13. Otpadanje odumrlog tkiva s povrine organa, vrijed (med.) Penica posijana u jesen. OKOMITO: 1. Grubim rijeima u svai spomenuti neiju roditeljicu (fig.), 2. Srednjovjekovni provansalski putnici-pjevai Engleska plemika titula (earl), 3. Dokumenti, isprave (arg.) Krik, 4. na se i podase Vidi! Eno! Dubrovako ensko ime Znak za uran, 5. Riblji organ za disanje (sing.) Upala nosa (med.), 6. Prvi okrunjeni hrvatski kralj Gradsko okupljalite, 7. Poziv sa minareta muslimanima na molitvu Nitica NATO-ova zrana luka na sjeveru Italije, 8. IME I PREZIME POZNATE AMERIKE ROCK KANTAUTORICE NA SLICI,KERKE RAVIJA SHANKARA (Come Away with me) Inicijali pjevaice Zubovi, 9. Starorimski bog smrti i podzemlja Maleni rak Muki roditelji, oevi, 10. Sjeverni vjetar Crnomorski poluotok s Odesom i Jaltom, 11. Grenje miia, skrovci (zli gr) kvadra u Sarajevu. Tee odgonetke: ADIL, IGNACIJ, IVANICA, MIRON, TETANIJA, ULKUS, VARGAS.
bora
31
Od skijanja do slavonske urke
NONI IR Vikend u Inside Night klubu
Petak naveer u klubu Inside bio je rezerviran za DJ eM Beea i Jurkia, ije su sjajne ritmove izvrsno pratile ljepotice iz plesne skupine First Entertainment, koje su atmosferu dovodile do usijanja. Bila je to veer s povodom, tematski party odrala je ekipa Knock Out Snow Festivala, koja na svom proputovanju Hrvatskom partija i po jednog najsretnijeg vodi na besplatno skijanje u Francusku, a ista je nagradna igra odrana i ovaj put. A dan poslije nastupilo je pravo tamburako ludilo, za koje se na zagrijavanju najprije pobrinuo sastav Amigos, a potom su na glavnu pozornicu stupili deki iz Slavonija Banda. Izveli su tom prilikom i svoje najvee hitove Prokleto je, Ej, lutkice, Zlatna polja i druge. Bend je to koji postoji punih dvanaest godina, isprva su, dodue, nastupali pod imenom Mladi 6, a iza njih su nebrojeni koncerti i turneje po Hrvatskoj i svijetu. Idui vikend u Insideu u petak je na rasporedu sjajna zabava uz jo boljeg zabavljaa, pjevaa Milana Terzu, a u subotu e za DJ pultom i mikrofonom biti Makro Polo i Gidra iz Connecta. N.B.
32
bora
Uimo dok se igramo

1 2 3 4 5 6 7 8
SVI NAI PRVAI
Prvi A Osnovne kole Vodice
10
11
12
13
14
15
16
17
18
19
20
21
22
23
24
Dvadeset i etvero uenika prvog A razreda Osnovne kole Vodice s nestrpljenjem je u utorak ekalo na dolazak u razred, pa uenika ima u prvom A razredu nisu skrivali radost kad vodike Osnovne smo se pojavili. Njihova uiteljica Kata kole Franin, koja djecu ui i odgaja 36 godina, ve je najavila
24
Na moto je: sluamo, gledamo i
razmiljamo. Puno se igramo i u igri uimo. Jako su zahtjevna generacija, pa se u radu koristimo modernim tehnologijama kako bismo odrali panju. Rezultati su vie nego odlini - dobri su uenici, odlini itai, sve ih zanima i vole novine u radu, rekla je za svoje uenike uiteljica Kata Franin
na dolazak, pa nije trebalo previe rijei kako bismo uspostavili komunikaciju. Na uobiajena pitanja odgovaraju uglas, pa tako saznajemo da u kolu vole ii, vole se druiti i dobro se slau. Osim tjelesnog i likovnog i jo nekih lakih predmeta, veini uenika u razredu drai je hrvatski jezik od matematike. Uiteljica e rei da su oni dobar razred i sigurno jedan od najboljih u upaniji,
i to obrazlae. -Na moto je - sluamo, gledamo i razmiljamo. Puno se igramo i u igri uimo. Jako su zahtjevna generacija, pa se u radu koristimo modernim tehnologijama kako bismo odrali panju. Rezultati su vie nego odlini - dobri su uenici, odlini itai, sve ih zanima i vole novine u radu. Usto, pravi su prijatelji, rekla je Franin. K. RUDAN
1. Petar Babi 2. Leon Basti 3. Leon Buhi 4. Lucija Crnjak 5. Nadja Furlan 6. Antula Grbelja 7. Maa Isoni 8. Chiara Ivas 9. Marcijan Jozi 10. Luce Juriev 11. Katarina Juriev-Barbin 12. Luka Juriev-Martinev 13. Josip Lampalo-Miljas 14. Bruno Latin 15. Matko Miin 16. Laura Mijaljevi 17. Petra Musi 18. Ivano Pei 19. Luce Petrov 20. Cvita Sladoljev 21. Marko prljan 22. Elena unjera 23. Melanie Denise Vugrin 24. Karmen Vukorepa
bora
33
26. 11.
2013.
utorak
Napravija prilog sa Dariom o renesansi malonogometaa Crnice. Silov je vratija pismu u svlaionicu momaka s mangana. ekaj, kad odvezu iz grada cili mangan oe li morati minjati nadimak. Ma, nee, to ostaje zauvik. Bija na presici valovaca o 14. ibenskoj regati krstaa. Lipa jedna trodnevna manifestacija, a nai jedriliari jo bez pravog krova nad glavom. Obeano neispunjeno. Valovci dali svim novinarima lipe majice, meni uska i fali rukava, a ko mi je kriv kad sam pustija miinu. Ve znam kome u je pokloniti. Uveer gleda kviz i navija za dragog mi kviz priju, imi me zadivija, bravo majstore.
da je frka a nama kad dou Trojanci uvik lipo i veselo. Snjea i Sro (njemu sam da majicu od regate) ovi put imali i pojaanje Karmen. Slikarica radila lijevau, ovi to vole, narie se teke pruta, pancete, sira, kapule, pomidora, bude i kolaa. Snjea uvik donese lipog vina i dobra atmosfera je zagarantirana.
29. 11.
2013.
petak
27. 11.
2013.
srida
Sredija prilog ta sam ia veer prije u muzej kod oku ugodne kustosice Mare i uvik u vitru Dragana iz Fortice.
Ili snimat u Cvitni dom ekipu ta slave roendane a meu njima i 101-godinji barba Pako. Kae da mu je sluh osta kod Trsta kad je bija u partizanima, roknila blizu granata. Oko pitanja pomae mu sin Ive koji se ali da mu je mlai brat. Najavili gradonaelnika ka naelnika opine, dobro nije ispa naelnik kotara. Uzeli izjavu i od 86-godinjeg brice koji je barba Paku zaelija da ivi sve dok ne umre. Naveer na terapiju na AV odjel. Nema straha, rije je o podrumu knjinice. Koji DVD, dikod CD, uzme se i knjiga i stanje je B.O.
a n a d 7
NA A M E T E A J O M
Spremaju zanimljivu izlobu o ibenskom biciklizmu. Koji lipi sport i veliki uspjesi a po dobrom starom ibenskom obiaju, uvik u drugom, pa i treem planu. Najavija sa Domagojom vanu utakmicu naranastih kapica. U zraku se osjeti da e u subotu u Crnici pasti Slovenci . (nek tako i ostane). Lipo je proakulat sa Pericom, Perom, Srekom, Katom, Jelom, Franom, doznaju se neke stvari koje nisu za dnevnik ve stoljetnik.
NIK, E IB V T A N R A NOVIN , SADA O H U O K S D A R G NEKAD OVI IZ V K IK V U , A I R MIA P
A R D U K O G A R D
svom pravom naranastom elementu. Mene uvik oduevi Ljubo amadan, koja igraina, predloit u Pauku (novinaru) da napravimo transparent - Ljubo nije iz Siska.
referendum. U kampanji bilo napeto ka strune izmeu noga Ane Rucner.
2. 12.
2013.
ponediljak
30. 11.
2013.
subota
1. 12.
2013.
nedilja
28. 11.
2013.
etvrtak
Danas mi je roendan. To je dan prije nego je Tito ia u Jajce (nekima bi vie pasalo da se pie malim slovom). Nije mi neto do slavlja ali red je red. Poastija ekipu s posla, poklonili mi lipe darove. Naveer doli Trojanci. Kau kad ti uleti Trojan
Danas e mi biti sportski dan. Ujutro bili na presici nogometnog kluba. Popodne na bazen, nai mladi momci pobijedili Branik iz Maribora. Eto primjera da i mi moemo pobijedit u Europi. Naveer na Baldekin. Triler utakmica a na kraju pobjeda ibenika. Piu se bodovi, dojam se brie. Funcuti i na bazenu i u dvorani u
Novi misec, nova sria. Nedilja je dan kad triba naraniti Brankinu maku kod prostorija televizije. Hranimo je svaki dan al nediljom nema ure pa je to moja obaveza. Ova moja maka Sansa nee biti ljubomorna, jo ne ita novine (samo dikod rjei sudoku). Odmaranje i koji filmi na DVD-u. Zamalo san zaboravija napisati da se potpisiva
Jo uvik o referendumu. Ja bi volija da politika elita da recept ljudima kako preivit sa tri-etri iljade kuna pa e i u braku, zajednici, drutvu biti manje napetosti. Naalost sve se svelo na onu kako sit gladnom ne viruje i to ne triba prevodit na latinski. Naveer napravija ir po gradu. Uvatila me sjeta kad san vidija koliko je toga pozatvaralo na Dobriu, Kalelargi, Masnoj ulici. Sjetu razbija u Marende dvice, kod Anke i Jure. Nisan tija nita izist, samo putna bevandica za put do Rokia. P.S. Bilo je asno voditi dnevnik za instituciju od Novina (to ne znai da u uzeti preplatu)!
NIKOLINA VUKOVI
34
bora
Zbog Davora ukera zaljubi nogomet, a sportski nerv d

ubievac ima novog Lionela Messija, barem tako tvrdi ljestvica najboljih strijelaca 3. hrvatske nogometne lige jug, na kojoj se na prvom mjestu, s deset golova u trinaest utakmica i to sve iz igre, nalazi mladi junak HNK ibenika, 22-godinji Miro Slavica. -Odrastao sam u skladnoj obitelji. Majka Dijana zaposlena je na Opinskom sudu, otac Dragan vlasnik je turistike agencije Slaptours, a sestra Paolina godinu je mlaa od mene, studira na treoj godini Pravnog fakulteta u Splitu. Mislim da talent za nogomet dugujem ai, koji se u mladosti i sam bavio nogometom. Od njega sam dobio i talent za snalaenje za volanom i smisao za humor, a od majke upornost. Svaki put kad izlazim iz kue, ve dvadeset i dvije godine, ona me isprati rijeima: Pamet u glavu!, pa se moe rei da mi se ta uzreica dobro urezala u pamenje smije se simpatini Miro, koji je od malena, valjda je i to naslijedio od oca, pokazivao i da ima
SIMPATINI GOLGETER Nogometa Miro Slavica (22), najbolji je strijelac Tree HNK Jug, ima nos za gol kao Messi:
Poduzetan od djetinjstva
dobar nos za poduzetnitvo. -O, da, ha ha. S najboljim prijateljem iz djetinjstva napravio sam nekakav tand, koji je poslovao po sistemu da bismo mi neto kupili u duanu, a onda to prodavali kunu skuplje. Bilo je tu svega, ali nam biznis nije dugo opsta (smijeh). Imali smo tada devet ili deset godina. U to vrijeme ve sam dvije godine trenirao nogomet, koji je bio i ostao moja prva sportska ljubav i nikada me nijedan drugi sport nije tako privlaio. Krivac za to bio je na Davor uker i bronca nae reprezentacije u Francuskoj 1998. godine, kada je puno djeaka odluilo krenuti stopama vatrenih. Bilo je do sada, moram biti iskren i rei, i nekih tekih razdoblja, kada sam pomiljao ima li ovo sve smisla, ali ljubav prema lopti bila je jaa od nevolja i danas mi je drago da je tomu tako govori mladi Slavica i ali se da su i uvjeti na treniranju na ubievcu uvijek, a ni danas nije puno bolje, bili sve samo ne dobri i nada se da e se neto u vezi s tim za mlae narataje promijeniti na bolje. Trenutno mu je karijera na prvom mjestu,
NEKOLIKO KRATKIH: Ako ibenik idue godine ue u vii rang... -Nema tu ako, ulazimo sto posto! A nakon toga napadamo 1. HNL. Tajne koje me nauio trener Nikica Cukrov? -Tri u prostor, ne ekaj loptu u noge! Moda? -Pratim tu i ramo, ali oblaim iskljuivo ono ta mi se svia. Najvie vrimena ipak provodim u trenerci. I volim satove. Omiljeno u ormaru? -Koulje, sako i majice s kapuljaon. Omiljeni dizajneri? -Nula bodova. Najbolji nogometa svih vremena? -Zinedine Zidane Mjesta koja bi elio posjetiti? -Tokio, Rio i New York. Bez ega ne moe zamisliti svakodnevicu? -Treninga i kave.
a do tridesete volio bi, kae, napredovati na nogometnom planu to je mogue vie. Zato se za svaku utakmicu pomno priprema. -Taj dan uvijek sluam svoju omiljenu glazbu i taj dan trudim se koncentrirati samo na to. U slobodno vrijeme se volim opustiti s prijateljima, na kavi ili igrajui bilijar, proeem psa Johnnyja ili u toplini doma igram PES otkriva momak koji ime duguje djedu Miru, kojeg na alost nije stigao upoznati, jer je preminuo kada je njegov otac imao petnaest godina. A deset golova mladog golgetera dovelo je i na radar ljepeg spola. On meutim, rei e, primjeuje samo iskrene, komunikativne, zgodne i inteligentne cure u jednom i nikako ne pada na umiljene i komleksirane pripadnice njenijeg spola. A ve sada zna s kakvom se curom planira jednog dana skrasiti. -S najboljom na svitu dobacuje na kraju nogometno ime za koje ete sigurno jo uti. I ne samo u 3. HNL jug. N.B.
Ime duguje pokojnom djedu
Bogat prosinac u gradu za sve generacije
IDE BOI I NOVA Gradibenikvienegoikadivizablagdane:
Velikom povorkom Djeda Boinjaka s koijom s Vidika, uz pratnju policije na motorima, motorista iz moto kluba 'Galeb' i ostalih motociklista, maoretkinja, Zatonske glazbe, Djeje gradske strae, kostimirane djece iz gradskih vrtia i kola zapoet e ove subote oko 11 sati ujutro tradicionalne 'Boine arolije'. Na rivi e se vesela svita pridruiti regati krstaa. U 18 sati e se u osnovnoj koli na Meterizama odrati i sveanost otvorenja, a pod voditeljskom palicom novinarke Ines Rudan, na pozornici e se smjenjivati djeji zborovi Zdravo maleni, Cvrak, plesni ansambl Sjene, DR Balanas, DV Osmijeh, mali pjevai iz udruge Zlatni mikrofon, Vodike maoretkinje, karate klub ibenik, gimnastiki klubovi Dipet i ibenik. Uz Djeda Boinjaka gost programa bit e i pjeva Alen Slavica, a bit e tu i Djedica sa svojim lijepim pomonicama. Ovo su 21. arolije, a trajat e kroz cijeli prosinac, sve do 31. 12. kada je na rasporedu djeja Nova godina. Bit e tu za svakog poneto, od igraonica, natjeaja za najbolje Boine poruke, pekarskih i likovnih radionica, maioniarstva, djejih predstava, humanitarnih akcija pa do blagdanskih gurmanskih akula. Ni feta za odrasle ove godine nee manjkati, budui da se vie nee slaviti samo na Silvestrovo, nego cijeli tjedan uoi doeka Nove 2014. godine, od Badnjaka uveer. Tada e, najavili su organizatori Grad ibenik predvoen gradonaelnikom eljkom Buriem, Hrvoje Jelkovi iz Artim pro-
dukcije, eljko Keke Koloper iz Udruge Leona i Snjeana Klari ispred Adventskog sajma, u 20 sati nastupiti The Sick Swing Orchestra, koji e izvesti neka od najboljih djela swinga, dixieja, bluesa i tradicionalnih jazz standarda. Mlada ibenska klapa Adriaticum nastavit e, uz klapske pjesme, fetu uveer na sam blagdan Boia, dok e 26. na pozornici na Pekariji pjevati provjerene glazbene snage iz sastava Fenix s ponajboljim domaim i stranim uspjenicama. Hrvatski rockabilly band iz Daruvara Cat Paws e 27. prosinca izvesti evergreene Johnnyja Casha, Elvisa Presleyja, Jerryja Leeja Lewisa, Straya Casta , dok e veer poslije u Docu oduevljavati 'blueseri' Small House Brown. ibenik Percussion Orchestra 'Keepersof the Rhythm' e nastupiti 29. ujutro, od 11 do 13 sati na Pekariji, dok je veer, u 21 sat, rezervirana za grupu 'arobnjaci'. Dernis Jam Band iz Drnia na rasporedu je 30. prosinca, a oni najavljuju klasike brojnih glazbenih stilova, od bluesa, soula, swinga do jazza, funka... I dan koji svi iekuju, na Silvestrovo, na glavnoj bini u Docu od 21 sat nastupiti e najprije Fog Sellersi, koji ovaj put nee prodavati maglu nego dobru glazbu. Redat e se nakon njih The Pulse, 022, Dok AnalogX, Lkok i Ti Ritu Piri Pip. Druga pozornica, ona ispred Pekarije, u najluoj e noi u godini biti data glazbenim znalcima grupa Bagatini i Kost i koa koji e svirati domau popularnu i rock glazbu te strane hitove za iroki krug publike. N.B.
bora
35
io sam se u dugujem ai!

Deset golova dovelo je mladog
golgetera i na radar ljepeg spola. On meutim, rei e, primjeuje samo iskrene, komunikativne, zgodne i inteligentne cure u jednom i nikako ne pada na umiljene i kompleksirane pripadnice njenijeg spola. A otkrio nam je i s kakvom se curom planira jednog dana skrasiti
Po obiaju, Dalmare centar je za predstojee blagdane odnosno za mjesec prosinac pripremio bogat boini program. Ono to e posebno osvjeiti i doarati pravi blagdanski ugoaj je potpuno nova i jedinstvena pria. Naime, na nultoj etai Dalmare centra u etvrtak, 6. prosinca na blagdan sv. Nikole tono u 16 sati svoja vrata otvorit e grad iz bajke ZIMOGRAD. Zimograd je arobni boini grad, ostvarenje svih djejih elja. Zamisao je da se stvori blagdanska atmosfera iz bajke za djecu i roditelje! Zimograd e se prostirati na 800 etvornih metara sa svim onim to ini jednu bajku. Sadraj je raznovrstan i sainjen od humanitarnih koncerata, kreativnih radionica, svakodnevnog dance party programa, prianja pria, plesnih skupina, izraivanja slatkia i jo puno, puno toga. Ono to posebno izdvajamo iz programa je sljedee: 6. 12.- otvaranje Zimograda na Sv.Nikolu (djeja predstava u 18h) i brojna iznenaenja. 13. 12. humanitarni koncert - gostuje Antonija Dora Pleko, pjevai iz udruge Zlatni mikrofon, plesna skupina Toxic. 14. 12.- povodom blagdana sv. Lucije u Zimogradu e se odrati djeja predstava DOBRA VILENJAKA KOLA 21. i 22. 12. boini party Djeda Boinjaka 28. i 29. 12. Nova godina i obiteljski novogodinji bal
Radno vrijeme Zimograda: Pon-pet 16-20h / Sub-ned 10-20
Vidimo se u Zimogradu, na etai 0!!!
36
oglasi

Sibenski List, 5. Prosinca 2013.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 5. Prosinca 2013.

Uploaded by

Copyright:

ibenskilist ib st

JOSIP STOJANOVI JOLLY:

Sramota je da se lae da je Dogus grupa donirala stolice na Baldekinu a prodala ih je - za reklamu!

ibenski list i upanijska luka uprava poklanjaju itateljima:

Stolni kalendar za 2014. godinu

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

Subvencije grada ibenika Udruzi umirovljenika na tapetu gradskih vijenika i javnosti:

Dr. eljko Buri

kuna Udruga umirovljenika ibenik dobiva iz gradskog prorauna od 2010. godine

Dva milijuna kuna za prijevoz umirovljenika

Subvencioniranje toplica bez pisanog traga

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

nje za prijevoz, Udruga a Grad prosljeuje novac uzi za to 50 tisua kuna!

U cijeni od 1450 kuna, umirovljenik ove godine sudjeluje s 1050,

Buri: Besplatan prijevoz da - ostalo preispitati

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

PAUK: Ukidanjem PU vrata ukida se upan

NOVI USTROJ POLICIJE Nema vie PU ibensko - kninske

TURIZAM U UPANIJI rast turistikog prometa za sedam posto

Broj noenja dosegao gotovo 5

Porast noenja u svim segmentima

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

Uteda koja proizvodi trokove

Na Peranovu konstataciju da e u ovom sluaju biti nuna nova

Kao da smo vicarska

Devet milijuna kuna

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

Hoe li spajanje vodoopskrbnih tvrtki u Hrvatskoj dovesti do politikog potresa?

POSTO stanovnika upanije spojeno je na vodovodnu mreu

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

dnu pod ibenski Vodovod, ment: Kod njih Krka izvire!

Godinja prodaja vode

MILIJUNA KUBIKA Vodovod ibenik

Direktorica: izgubila bi se kvaliteta

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

JOSIP STOJANOVI JOLLY PODUZETNIK, ALFA I OMEGA KK JOLLY JADRANSK

Sramota je da se lae d donirala stolice na Bal je za reklamu! I to jo b

ABA liga i dalje ostaje cilj

MERCEDES ODLINO KURI

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

da je Dogus grupa ldekinu a prodala ih bez javnog natjeaja!

S novcem od grada ni patike ne moemo kupiti

BIVE KINO TESLA NA JESEN

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

Kupili Salonacoopovu prutanu - a drava se uknjiila kao vlasnik

KATARINA RUDAN DRNI

Ante Grci ispred prutane koja (ni)je njegova

Vii: Izmeu dva zakona puno se toga dogodilo

DUGOTRAJAN POSTUPAK UTVRIVANJA VLASNITVA

Prekinut sudski postupak - eka se odgovor DUUDI-a

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

DJECA HUMANITARCI Vodika kola prikljuila se pokretu Marijini obroci

Uiteljice pomau uenicima nai igrake koje su dobili na lutriji

Igraka - deset kuna

Skupljaju novac za gradnju kolske kuhinje u Africi

VODI KROZ VODICE

VANI TELEFONSKI BROJEVI I VOZNI RED

ETVRTAK, 5. PROSINCA 2013. ibenskilist

Dogaaji u Primotenu bez slubenoga oitovanja Crkve

Baeni kri primotenskim rtvama prenijet e se na mjesno groblje

Nazadak u promicanju opeg dobra

Ipak na dostojnom mjestu

GEODETIKA Split d.o.o. Split,Dubrovaka 3 Trogir,Gradska 16 objavljuje

POZIV NA JAVNI UVID