Sibenski List, 1. Kolovoza 2013.

ETVRTAK 1. KOLOVOZA 2013.
GODINA LI BROJ 2588 CIJENA 8 KN / 1,10
ibenskilist
u p a n i j s k i t j e d n i k
www.sibenski-list.hr
D. ROGULI: IBENIK JE MOGAO BITI NAJJAI MOTO CENTAR U JUGOSLAVIJI
SVIM ITATELJIMA ESTITAMO 5. KOLOVOZA - DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI
ibenani se razvode najvie u Dalmaciji - svaki etvrti brak se raspadne!

GOVOREI OTVORENO MILANOVI JE ODLUIO I DALJE UMJESTO ANITE BARE VRSTO PODRAVA FRANKA VIDOVIA IVAN KLEPAC, SUPERTOON: IBENANI JAKO VOLE ANIMACIJU S PROJEKCIJE IH NIJE OTJERALA NI KIA
STR. 2
STR. 46 STR. 8
aktualno
etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist
GOVOREI OTVORENO
PIE: ZDRAVKO PILI
Imenujui upanovia umjesto Anite Bare Milanovi je odluio i dalje podrava Franka Vidovia!
Barinim imenovanjem i do kraja bi se potvrdila teza da je sanacija bolnice isto politiki in kojim se pred izbore htjelo destruirati i Buria i HDZ. Ako je dr. Buri loe vodio bolnicu zato za sanacijsku upraviteljicu ostavljate njegovu blisku suradnicu?! I ne samo to - sa upanoviem na elu sanacijske uprave i SDP-u i Vidoviu otvara se prilino komforna pozicija s koje mogu lako napadati dr. Buria sada kada su im svi njegovi papiri i trokovnici nadohvat ruke. To bi im, u nedostatku bolje, mogla postati glavna strategija ruenja HDZ-a, s ciljem povratka na vlast u iduem mandatu
Franko Vidovi ostaje na elu ibenskog SDP-a u kojem Zoran Milanovi, unato izbornom porazu, oito ne eli nita mijenjati. Samo se tako moe shvatiti Milanovieva odluka da za sanacijskog upravitelja ibenske bolnice postavi biveg ibenskog gradonaelnika Antu upanovia. Potpora upanoviu, kojem je najozbiljniji protukandidat bila Anita Bara, predsjednica O SDP-a zapravo je potpora Vidoviu. A izbor dr. upanovia unutarstranaka pobjeda Franka Vidovia nad Anitom Barom kojoj je rejting opasno porastao nakon izborenog drugog kruga izbora u srazu s favoriziranim HDZ-ovim upanom Goranom Paukom. Stoga je posve izlino najesen oekivati unutarstranaki izborni obraun unutar SDP-a kojeg su pojedinci, osokoljeni Vidovievim izbornim posrtanjem, brzopleto najavljivali - ve sada je jasno da ga nee biti. Bez Milanovieve potpore u ibenskom se SDP-u nitko ne moe suprotstaviti Vidoviu kritine mase za takvo to naprosto nema. A sa upanovievim izborom poslana je i vrlo rjeita poruka eventualnim nezadovoljnicima da budu kuco jerbo ef u ovom trenutku ima i preih briga od ibenika. Koji mu je na ljestvici prioriteta jedan od sto na sto i prvom mjestu. Onima koji su malo paljivije pratili Milanovieve tv istupe nije promakla i njegova pohvalna ocjena mandata dr. upanovia izreena odmah nakon lokalnih izbora da je radio dobro pa je svejedno izgubio izbore. S druge strane je Anita Bara u izboru za sanacijskog upravitelja ibenske bolnice imala potporu ministra Rajka Ostojia, no on ne odluuje ni sam o sebi. Ni njegove dionice kod Milanovia ne stoje najbolje, pogotovo nakon izbornog poraza od Milana Bandia. I on je u politikom smislu ve bivi, potroen, a ni trajk koji mu nezadovoljni lijenici i sestre pripremaju u zdravstvenom resoru ije minuse ne moe pokrpati ni cijela dravna blagajna, nee mu podignuti rejting. Upravo obratno, ini se to kao poetak kraja politike karijere blagoglagoljivog i ambicioznog doktora pomou kojeg je Milanovi zauzdao Bernardia, da bi se na koncu, aljui ga u unaprijed izgubljenu bitku, rijeio i jednog i drugog. Rasplet dvomjesene sage oko sanacijskog upravitelja sa zanimanjem je pratio i dr. eljko Buri. Sadanji je gradonaelnik a bivi ravnatelj OB otvoreno navijao da ga na tom mjestu naslijedi Anita Bara obrazlaui to potrebom kontinuiteta uspjene politike voenja bolnice u kojoj je Bara, zajedno s njim i Marinkom Biliem, zamjenikom ravnatelja, sudjelovala kao efica nabave. No, takvo Burievo obrazloenje teko da je Bari moglo ii u prilog. S prihvaanjem njegove teze moglo bi se postaviti pitanje: -Pa emu onda uope sanacija ako je bolnica, unato dugovima, ve tako uspjeno voena? I ne samo to, nego bi se s Barinim imenovanjem i do kraja potvrdila teza da je sanacija bolnice isto politiki in kojim se pred izbore htjelo destruirati i Buria i HDZ. Ako je dr. Buri loe vodio bolnicu zato za sanacijsku upraviteljicu ostavljate njegovu blisku suradnicu?! I ne samo to - sa upanoviem na elu sanacijske uprave i SDP-u i Vidoviu otvara se prilino komforna pozicija s koje mogu lako napadati dr. Buria sada kada su im svi njegovi papiri i trokovnici nadohvat ruke. To bi im, u nedostatku bolje, mogla postati glavna strategija ruenja Buria i HDZ-a, s ciljem povratka na vlast u iduem mandatu. Hoe li tako i biti saznat e se vrlo brzo, im za mjesec dana zavri sezona godinjih odmora. U meuvremenu bi put svoga biveg efa, u gradsku upravu, na mjesto proelnika za financije, mogao krenuti i Marinko Bili jer je pretpostaviti da kod biveg gradonaelnika nee uivati pozicije kakve je imao kod sadanjeg.
DEMOGRAFSKA EROZIJA NE JENJAVA U ibenskom i
ibenani se raspadne s
marijan dambo
marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr
Potpora Rajka Ostojia nedostatna
Na demografskom planu u Hrvata nita nova: u proteklih deset godina Hrvatska je izgubila 95.774 stanovnika. Rekordna je bila 2003. koja je zavrena u minusu od 12.907 stanovnika, da bi se posljednjih godina taj minus na godinjoj razini stabilizirao na prosjenih deset tisua stanovnika. Tako da je lani bilo 41.771 ivoroeno dijete, a umrlih 51.710, pa je na kraju minus iznosio 9939 stanovnika. U tom oito nezaustavljivom kopnjenju Hrvatske Dalmacija se dri neoekivano dobro. Samo u posljednjih pet godina Hrvatska je izgubila grad veliine ibenika, a Dalmacija u kojoj ivi petina Hrvata zabiljeila je gubitak od samo 1295 stanovnika. Zanimljivo je da je za taj minus iskljuivo kriv ibenskokninski kraj.
U Rogoznici i Uneiu se ne razvode

Inae, lani je u ibenskokninskoj upaniji sklopljeno 477 brakova, a u isto vrijeme razvrgnuta je 121 brana veza, to znai da se, zapravo, svaki etvrti brak ovdje raspadne. Na razini Hrvatske na svakih 3,6 sklopljenih brakova jedan zavri razvodom. Na tom planu ibenik je osjetno loiji i od Zadra, i od Splita, a pogotovo Dubrovnika. Tako se u Zadru na 4,5 sklopljena braka jedan raspadne, u splitskom kraju na 5,15 brakova, a u Dubrovako-neretvanskoj upaniji na 8,4 sklopljena braka jedan se razvrgne. U ibensko-kninskom kraju lani samo na podruju Civljana nije zabiljeena niti jedna svadba. to se tie razvoda, niti jedan razvod nije zabiljeen u Erveniku, Kijevu, Promini, Rogoznici, Ruiu te Tribunju i Uneiu. Najvie svadbi (195) bilo je u ibeniku, ba kao i razvoda (60).
Kamo e Marinko Bili?
Naime, Zadarska upanija je u posljednjih pet godina imala pozitivan prirodni prirataj od 168 stanovnika, Splitsko-dalmatinska upanija od 657, a Dubrovakoneretvanska od 385. U isto vrijeme u ibensko-kninskoj upaniji broj umrlih u odnosu na broj ivoroenih je vei za 2523. Po tom je ova upanija najslabija demografska karika Dalmacije. Prema netom objavljenim podacima Dranog zavoda za statistiku, ibensko-kninski kraj nezaustavljivo demografski kopni. Ne bi se moglo tvrditi da ibenani nisu potentni. Naprotiv! Broj ivoroene djece uglavnom se 'vrti' izmeu 900 i tisuu. Tako je, recimo, 2008. bilo 997 ivoroenih, godinu dana
Najslabija demografska karika
kasnije 1008, a lani 908. No, u isto vrijeme u prosjeku godinje umire izmeu 1400 i 1500 osoba. Rekordna je bila 2010. kada je umrla 1534 osoba. ak 536 vie nego to je roeno. Koje sredine i gradovi najvie kumuju takvoj demografskoj eroziji ibensko-kninskog kraja? Poraavajua je injenica da lani niti jedan grad, pa niti opina nisu imali porast broj stanovnika. Tako Civljane, najmanja opina
aktualno
e razvode najvie u Dalmaciji se svaki etvrti brak!
KNINSKOM KRAJU KOJI U DAlMAcIJI DRI JO JEDAN NESlAVAN REKORD:
u dravi lani nije ula niti jedan djeji pla. U isto vrijeme imali su sedam pogreba. Jo vei debalans ima Kijevo gdje je roeno samo jedno dijete a umrla su ak 22 stanovnika. U Erveniku je roeno dvoje djece a umrla 31 osoba. Ni Bilice koje su jedno vrijeme imale vei natalitet nego mortalitet lani su na 22 roena imale 25 umrlih. Najblie pozitivi bile su Vodice gdje roeno 89 djece a umrlo 95 stanovnika.
Lani je u ibeniku na 382 novoroena bilo 529 umrlih, Drniu na 50 novoroenih 134 umrla. Situacija u Kninu je zbog novonaseljenih iz BiH neto povoljnija iako je i tamo uknjien minus od 13 stanovnika (umrlo je 145, a roena 132). Poslijeratni bum novoroenih u Kistanjama koje su naselili Janjevci potpuno je ugaen. Tu je lani roeno samo 23 djece, a umrlo je ak 65 stanovnika
Najvea upanijska sredita poput ibenika, Knina i Drnia najvie su pridonijeli padu broj stanovnika. Tako je lani u ibeniku na 382 novoroena bilo 529 umrlih, Drniu na 50 novoroenih 134 umrla. Situacija u Kninu je zbog novonaseljenih iz BiH neto povoljnija iako je i tamo uknjien minus od 13 stanovnika (umrlo je 145, a roena
Bez bebi buma i u Janjevu
132). Poslijeratni bum novoroenih u Kistanjama koje su naselili Janjevci potpuno je ugaen. Tu je lani roeno samo 23 djece, a umrlo je ak 65 stanovnika. Zapravo, bijela kuga uistinu hara ibenskim i kninskim krajem. Nastavi li se ovaj trend, uz oito iseljavanje mladih zbog vrlo tekih gospodarskih i socijalnih prilika, ova upanija bi i prije 2050. godine mogla izgubiti grad veliine Knina.
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
POTROENI MILIJUNI NA SANIRANJE TEF-a, A ZABLAANI SE PITAJU
Mr. sc. Branko Peran: Dobiti dva glasa za mene nije poniavajue nego uspjeh!
REAGIRANJE 'Zato je Jovanovi protiv Ivice Poljika kad ga i ne poznaje? Valjda zato to ga poznaje - Josip Zanze! (2)
Tko e ukloniti TEF-ovu trosku deponiranu oko Male Soline?

Marijan DAMBO zablae
redakcija@sibenski-list.hr
Lokalne vlasti u ibeniku na korak su da slavodobitno objave kako su, poslije viegodinjeg truda, uklonjene i posljednje tone troske i drugog opasnog otpada iz kruga TEF-a i tako sanirana najcrnja ekoloka toka na Jadranu. Istodobno, nema sumnje, bit e to otvoreni poziv potencijalnim investitorima da vie od tri stotine tisua kvadrata vrlo atraktivnog prostora privedu sasvim drugoj namjeni. No, je li time uistinu stavljena i toka na priu o TEFu koji je u proteklih sto godina rada bio ne samo ponos ibenske industrije, ve i veliki zagaiva? Na alost, nije. Jer, dok ibenani budu slavili, Zablaani s razlogom mogu biti nezadovoljni. -Drava je utukla veliki novac da sanira TEF, a nitko i ne pomilja da ukloni vie desetina tisua kubika silikomanganske troske koja je svojevremeno dovezena i deponirana oko Male Soline. Prosto je neshvatljivo da lokalne vlasti u ibeniku nisu na isti nain tretirale problem te troske. Dok je ova na prostoru TEF-a nepoeljna, a neki tvrde i opasna, pa je treba ukloniti, dotle ova deponirana oko Soline uope nema taj tretman, kae Niko Grando Grgas, bivi predsjednik MO Zablaa koji je bezuspjeno pokuavao rijeiti taj problem.
Zablae uvijek na repu
Ako tamo ima 30 tisua tona troske koja sadri oko tri posto silikomangana, onda nije teko izraunati da bi se iz nje moglo izvui najmanje 900 tona silikomangana ija je cijena oko 500 dolara po toni. U konanici, onaj tko bi prihvatio da sanira taj prostor, mogao bi inkasirati 450 tisua dolara. Dakle, sve navodi na to kako bi se taj problem mogao rijeiti a da Grad ne potroi ni kune
Kreimir aki aktualni direktor TEF-a
Nita manje energije da se to rijei nije potroio i Jerko Antolos. -U vie navrata gradske vlasti su nam obeavale kako e se to rijeiti. Mislim da je krajnje vrijeme da se to napravi. Inae, generalno smo sve ove godine nezadovoljni odnosom gradskih vlasti prema Zablau. Mi niti smo gradska etvrt, niti samostalno naselje. to god pokuamo rijeiti, ne ide. Ovo je pravi primjer kako se odnose prema nama. Ove Soline nisu same nae, ve i gradske i sramota je da su ovako unakaene tom troskom i drugim otpadom. To se jednom mora rijeiti. Ja ne mogu prihvatiti tvrdnju da to nije obveza TEF-a koji je ovdje deponirao trosku, ali i grada koji im je to dopustio, kae Antolos. -Gledajui strogo pravno kako se tretira otpad u aktualnim propisima, njega bi morali sanirati vlasnici zemljita gdje je odloen, a to znai da aktualno poslovodstvo TEF-a u steaju nema mogunosti da troi novce na saniranju Soline. Zapravo, mi nemamo nikakve mogunosti da svoje djelovanje irimo izvan kruga TEF-a. Inae, raspitivao sam se o toj troski i prema mojim saznanjima tu je svojedobno odloeno izmeu 30 i 40 tisua tona. Definitivno je dokazano kako ona nije opasna ve se, naprotiv, moe koristiti kao rudno blago a na koncu i graevinski materijal. Meutim, na prostoru Soline ona nije samo potencijalno ekoloki problem ve je i estetski, te je i to
razlog da se prostor sanira, kae Kreimir aki, aktualni direktor TEF-a. Istie da je i njegova ekipa u TEF-u spremna pomoi kako bi se sanirala Solina.
Sukladno Zakonu o medijima molim vas da objavite moju reakciju na tekst u ibenskom listu na str. 2, od dana 18. srpnja 2013. godine, u rubrici 'Govorei otvoreno', a koji potpisuje urednik gospodin Zdravko Pili, u kojem se dijelom spominje moje ime i odnosi se na mene. Poradi informiranja javnosti elim da objavite sljedee: 'Velika mi je ast to sam u prilici biti kandidat za dekana naeg Veleuilita. O razlozima mog odustajanja od natjeaja u drugom krugu za dekana Veleuilita u ibeniku, osobno sam obavijestio sve lanove Upravnog i Strunog vijea, pismenim podneskom, o emu su pisali i pojedini mediji. I dalje ostajem kod tih navoda, a sve ostalo je samo plod neijih insinuacija. Ono to bih elio naglasiti je da u prvom krugu nisam dobio dva poniavajua glasa, kao to je navedeno u tekstu, ako je: dva glasa je dobio jedan od voditelja odjela na Veleuilitu u drugom krugu dva glasa je dobio aktualni prodekan u prvom i drugom krugu dva glasa dobio je kandidat koji je na 50 posto radnog vremena u stalnom radnom odnosu na Veleuilitu, odnosno ako su: dva glasa puno vie od nijednog ili jednog Dobit dva glasa kao i kolege kandidati koji su u stalnom radnom odnosu, a biti vanjski suradnik, za mene je uspjeh. Iznenaenje i jedno iskustvo za mene je to: to je vie lanova Strunog vijea meni obealo dati glas, naalost promijenili su miljenje, oni znaju zbog ega. Zar mislite da nisam imao podrku u Strunom vijeu da bih se javio na natjeaj? Svaka medalja ima dvije strane, tako i ova vaa napisana pria. Nakon svega to sam uo i proitao po medijima, moram rei da mi je danas drago to sam odustao od drugog kruga natjeaja. Jedno je sigurno: ja bih osobno elio da se pria oko izbora dekana za Veleuilite u ibeniku zavri sa mnom ili bez mene, na dobrobit samog Veleuilita.
2
-No, tu je na potezu Grad. On mora operativno krenuti u sanaciju, a mi smo spremni, koristei dosadanja iskustva i saznanja, pomoi. U prvom redu trebalo bi sainiti elaborat sanacije i vidjeti kakve su anse da se troska ukloni i istodobno na tome zaradi. Ne govorim to tek tako. Naime, ako tamo ima 30 tisua tona troske koja sadri oko tri posto silikomangana, onda nije teko izraunati da bi se iz nje moglo izvui najmanje 900 tona silikomangana ija je cijena oko 500 dolara po toni. U konanici, onaj tko bi prihvatio da sanira taj prostor, mogao bi inkasirati 450 tisua dolara. Dakle, sve navodi na to kako bi se taj problem mogao rijeiti a da Grad ne potroi ni kune, objanjava aki. No, postoji i drugi nain, odnosno model kako sanirati Malu Solinu. upanija ili Grad mogli bi sami ui u model sanacije tako da od Fonda za zatitu okolia zatrae beskamatni zajam pri emu Fond osigurao 60 posto novca, Grad, odnosno upanija 40 posto. Tako bi se zatvorila konstrukcija i sanirala Solina. - Bilo kako bilo, mislim da je i moralna obveza lokalnih vlasti da to rijee, kae Kreimir aki.
aki: Grad je na potezu
aktualno
2013. etvrtak, 18. srpnja ibenskilist
PIE: ZDRAVKO PILI
NO GOVOREI OTVORE
Zato je Jovanovi protiv Ivice Poljika kad ga i a ne poznaje? Valjd e aj zn po ga o zato t - Josip Zanze!
Josip Zanze
Dokaza nanese
Ili je mogao tipovati SDP. malko jasnije na koga Branko Peran a Perana postalo je bi se iskusni kadar kao Nakon povlaenja Brank teko je vjerovati da ka mogao lako e. Ali i dio HDZ-a. Jer Kuluia. Koji bi Polji Ante ku bolje rei Josip Zanz podr Poni bi Peran operaciju a da nije imao tebi biti loe. Jer, ne upustio u cijelu ovu no vijee. A nee ni kansko a drugo bi se prode vidi da te nee Uprav umiriti rijeima: A io na mjestu prodekana u, vjerojatno bi ga ostav Zanzi ljika ostavio na cjedil stiti, recimo, Josipu prepu o mogl o to se mjest malo zovu i pitaju
zni inspek Jesu li pogrijeili pore i Esatu Voci p d.o.o. i odgovornoj osob nom izno ukup u a kazn novana ica zatvo a caffe bar-slastiarn zivat e se pra svemu sudei doka ini opet Rud j nsko ote na prim podnio p nije plaena, Voca je nadzoru, tvrd znom pore m ljeno obav uti ljagu sa svoje to dokazati, te skin
mna n KAtARInA RuDA jednika, svako platio kim enski-list.hr miliji i kao preds a ovjek s tim politi katarina.rudan@sib i lai, Tito nam je je odv ibeniku dogaa, to je vie kleveta on bi vjerojatno da eliminacije to u ibeniK nita radi ao nema postig ma i SDP je Vele- igrama i igrica prije zavri. Dva natjeaja, dva drai. Eto, sve to , ibenski po- podn skog dana iben pet a n dekan Nako to za , jednik se ova farsa Ivice Poljika iz utrke su u ponedje- istine ide. Ostaju, dakle ne preds atili pa ani otpe smo izabr ci li rezni proba je netom Josip Zancaffe bara- imen dobio puta isto uilita jest to da ovaca vrata aju SDPsati natje skih m osam ljak u ponovljeno domaih iben listi Gradskog vijea u ' u centru Pri- pravn je dobio u dvoje at, koja je bila i na slastiarnice 'Lion nog vijea nego to Nataa Cvitan Plazib tri glasa vie Stru i, koja je bila lenici, baza ze i pa nije ula. Oni dre motena, na Rudin no vijee ine zapos na prolim izborima, ve aja koji su Kob prvom. Kako Stru za poslo- SDP-a rukama, i to je sada zatvorena zbog prekr je svome prodekanu kov izbor u svojim ne Polji stvar da porezna in- spo kruga je glasala tako da samo ska je tu utvrdila dva iben od 30. Rezultat prvog S no jasno. Mrnjavac se da potpu jasno je gora, vanje dala 24 glasa to zapeaen 10. bude spektora. Objekt je e providna. Isto kao 21 od 29. Da stvar previ je kon bio bude napo ' d.o.o., net je vanja ostva glaso kada a. Usto, tvrtki 'Jelka povukao iz utrke kojem je Poljiak ve srpnj u , Peran o krugu nog Brank Stru prvom ni ku , i njezinom mu ve u sjeditem u Splitu moe osigurati podr ru, u javnost su pute sa ne potpo da slad io e lnu shvat previ ktabi preizdan je rio respe Jovanovioito se nije direktoru Esatu Voci nadzora, poslani iz Za podrku Upravnog su duni Jed jevala. Stoga je rezultati Upravnog zajedno vijea. se valjda podrazumi krajni nalog po kojem po kojem je Poljiak, e ambiliem, brinuo, ona evog ministarstva, od pravomo- sla romitira svoje budu i prodekanom Miku u roku od 15 dana rad dobiti odluio da ne komp s dekanom Radaiem a u korist Dravnog plau. No, kako glasa koliko je uspio na a nalog tke avaju nosti doda i poni dva iti novanu do primao pored plaa a Struno cije s prorauna RH uplat povukao iz utrke, krugu. se Poljiak sam nije 25.000 kuna, ka ovom ne- u prvom kaznu u iznosu od inkriminirajue u se u 5.000 kuna da i vijee nije nalo nita a jui tvrtk oitu kuna tava, 0 GO-a 20.00 nju sreds let nakon koga je osoba. I sve Ta namjenskom troe i u drugom Rasp lo malko jasnije na Voca, kao odgovorna tarstvu, a sada evo Nakon toga je posta Zanze. Ali sladoleda i ku sad? tom smislu i minis Ili bolje rei Josip kom Poljiku. I to to zbog jedne kugle mogao tipovati SDP. se iskukrugu, jo jaom podr sedam kuna! i d je vjerovati da bi 'spornog' rauna od ovu i dio HDZ-a. Jer teko cijelu u ktorima i m io inspe upust Pria o poreznim stva kao Branko Peran z ia. Kulu Ante Trojica iz ministar bilo rei da Poljika mi- sni kadar ku ovnika se tako podr sladoledu iz Dubr bi d ciju a da nije imao Naravno, najlake ti rijeima: A oten. Premda djecu. Pa opera ka mogao lako umiri preselila i u Prim bi bila pria za malu Polji to bi biti no Koji tebi ni nee, da nakon k nee o time nistar Upravno vijee. A mu poreznici rekli kada bi se osobn su nee te stigao r da u, tar vidi cjedil atiti minis na ju otpe gdje bi ni Poljika ostavio ljude. U ovom slua dana sam moe Peran pet bi svoje ne to a za Jer, on loe. kana to nije htio i bavio, ima a Mrnjavca io na mjestu prode vrata radnje, Voca vijeu prof. eljk da u vjerojatno bi ga ostav mjesto moglo prepustiti, trojicu u Upravnom i Natau Cvitan o Odmah im je rekao a viti. kansk Vodic iz napra u prode se Zanz bi nije onaj tko je iz Splita, Josipa joj pro- drugo kako Poljiak oito geografije u Sredn nee, ve neka to uini Tako je i Josipu Zanzi. No, . Plazibat, profesoricu Dvoje preostalih lanova recimo, je kako je ispalo. Sada peat na bravu i stavio a koliko ika. jao na dogovor, ispalo metnoj koli iz iben radi, pa rasplet ne treba ii, iz re- prista bilo. 'Lion' ponovo nica i Anita Grub tarstvu vie ne uri, nerada e godinjih oddana UV-a ine Ivan Male o tome se minis pet sezon i za shodn oni, ljeta cijski i je finan sveuilita oekivati prije kraja bio ili da se i dravna on moe dova zaposlenika tko time a troje ma a, ovo v.d. ih tvrtk uje tniji, jer izgubila Ili da se imen , i kad se u ovoj prii nisu najbi je znati. Voca om na to mora. e ne bude vie bitno blagajna, teko preglasati. S obzir ak. ispotiha, kad nikom ogroPolji om di sena nadglasati, odnosno omsk potvr nane je jko Ekon smatra da mu iz Splita, na a, malo slegne nevol da je prof. Mrnjavac ga novinari, prain je ve puna kapa da fakultetu, i da mu
Branko Peran
aktualno
Profesionalci love, rekreativci grintaju
Ne unitava ribu ludar, ve krivolov i loi propisi!

Alen Soldo
branimir peria ibenik
Prof. dr. sc. Alen Soldo demantira pogubne uinke lova tramatom ili ludrom na plemenitu bijelu ribu
branimir.perisa@sibenski-list.hr
Gotovo da i nema sportsko-rekreativnog ribolovca u ibenskom kraju koji nain lova ludrom ili tramatom ne smatra najveim zatornikom plemenite bijele ribe, naroito zubataca. Jednako je i u drugim sredinama: grintanje na ludriste - malobrojne profesionalne ribare koji imaju povlasticu za lov tom drevnom potegaom s obale, osmiljenom na naem dijelu Jadrana prije sedam stoljea u pravilu raste upravo u ovom razdoblju godine, kada je na moru najvie rekreativaca sa skromnim ribolovnim alatima, no sada se i ludar potee (od 1. srpnja do 1. rujna) na precizno utvrenim potama. Tamo gdje ludar 'proe' zaboravi na ikakav ribolov barem dva mjeseca: za sobom ostavlja jedino opustoeno dno, oieno od bilo kakve ribe bez obzira na vrstu i veliinu ukorijenjen je tvrdi stav rekreativnih ribolovaca i gotovo u pravilu se iznosi pod ruku s onim da je takav ribolov doputen jedino u naoj upaniji, pa nam 'ribu na najboljim potama izlovljavaju dobro opremljeni zadarski i trogirski profesionalci, jer im je drugdje zabranjeno'. Stoga bi dre, ludar u 'europskoj Hrvatskoj' konano trebalo zabraniti i zauvijek ga preseliti u povijest.
No, ve i letimian pogled na vaei Pravilnik o obavljanju gospodarskog ribolova na moru resornog ministarstva iz 2010. godine opovrgava neke od tih tvrdnji, jer navodi 70 pota du cijele obale ispod otoka Raba do Prevlake - na kojima je ludristima doputen rad, a na ibenskom podruju ih je devetorica. Znanost je u vezi s tramatom, meutim, utvrdila sasvim suprotno: ta tehnika lova
Izmjerene stotine tisua riba
ne samo da ne unitava ribu, ve ludar, koristi li se zakonito, spada u najselektivnije alate koji se u nas upotrebljavaju, kako su dokazala petnaestogodinja istraivanja provedena od Savudrije do Prevlake - govori prof. dr. Alen Soldo, istaknuti strunjak za ribarstvo i predstojnik studija Morsko ribarstvo na Sveuilitu u Splitu. -Tramata je ribolovna tehnika jedinstvena na svijetu i donekle je slina jedino ribolovu danskim potegaama otvorenog mora. To je alat koji prati najvie 'kontroverzi', zacijelo zbog vrste lovine, jer se njime lovi najvie ribe iz porodice ljuskavki (Sparidae), koje su gospodarski najvrjednije ribe Jadrana. A na njih svi ciljaju - od sportsko - rekreativnih ribolovaca do profesionalaca, te je tramata zacijelo najvie istraivana ribolovna tehnika govori dr. Soldo. Znanstvenici su izmjerili stotine tisua ulovljenih riba tijekom istraivanja i ustanovili da lovi vrlo malen broj nedoraslih primjeraka. Vjerojatno je tome razlog to se lov tramatom zasniva na neprekidnom povlaenju ne mree, ve do etiri kilometra dugog konopa kroz more koji svojim vibracijama tjera ribu prema unaprijed odreenom mjestu za zavrni ulov mreama, snano djelujui na bonu prugu ribe. Taj osjetljivi senzor kod sparida je vrlo razvijen, ali ne i kod nedoraslih primjeraka koji zbog toga lako izbjegnu mreu koja ih eka poloena uz obalu objanjava dr. Soldo. Mnogi e rei, nastavlja, kako tramata lovi uglavnom zubace, no injenica je da ulov ini gotovo 85 posto uata (oada), zatim slijedi salpa, a tek nakon ovih vrsta, prema koliini ulova dolaze ostali sparidi. Naalost, na trite ve dugi niz godina iz ulova tramate uglavnom dolaze zubaci i druge ljuskavke, dok uate, radi nezainteresiranosti trgovaca, naj-
Budui da je ta tehnika zapravo jedini nain lova bijele ribe u veim koliinama, a povlastice za rad s tom mreom ve se odavno ne izdaju i posjeduje ih neznatan broj ribara, tramata se esto zlorabi tako da se razliiti ribolovni alati upotrebljavaju na nain tramate, to rezultira velikim brojem ulovljene nedorasle ribe. No, to je najobiniji krivolov istie dr. Soldo
Prava tramata ne isti podmorje
-Potpuno je pogreno miljenje da nakon rada tramate na tom podruju vie nema ribe, jer brojni podaci pokazuju da se veoma esto vei ulovi ostvaruju upravo drugi, trei ili neki drugi put nakon poetnog ribolova u nekoj sezoni. Takoer, radi uporabe konopa i injenice da je za pravu, zakonitu tramatu najpogodnije kamenitije podruje, utjecaj na livade posidonije je neznatan, ako ga uope ima. Ponavljam, ovo se odnosi na pravu tramatu, a ne na nezakonite varijante koje se vrlo esto koriste upravo na podrujima posidonije.
ee zavravaju u moru. No, dr. Soldo iznosi vanu napomenu, koja bi mogla rasvijetliti omraenost ludra kod rekreativnih ribolovaca. Iznesene injenice naime, odnose se jedino na tramatu koja se koristi u skladu sa zakonom. Budui da je ta tehnika zapravo jedini nain lova sparida u veim koliinama, a povlastice za rad s tom mreom ve se odavno ne izdaju i posjeduje ih neznatan broj ribara, tramata se esto zlorabi tako da se razliiti
ribolovni alati upotrebljavaju na nain tramate, to rezultira velikim brojem ulovljenih nedoraslih primjeraka. No, to je najobiniji krivolov, jednako kao to su krivolovci i svi oni sportsko-rekreativni ribolovci koji love vie od propisanih 5 kg, ili podvodni ribolovci opremljeni bocama sa zrakom rezolutan je dr. Soldo. Pravi problem, kako govori, krije se u vladinoj administraciji,
Nevina administracija
ne ba vinoj ribolovnim alatima i tehnikama, te je najvei dio naih propisa ureen tako da se legalno doputaju i vrlo neselektivni naini ribarenja. -Jer, nemjerljivo vei problem od tramate zubacima je ukidanje lovostaja. To se dogodilo prije tri godine, a ve lani su se brojni ribari i ribolovci alili na drastian pad ulova, to sam predvidio. Pa kakve veze takva nerazumnost ima s racionalnim gospodarenjem, glavno je pitanje zakljuuje dr. Soldo.
Tvrava sv. Mihovila - radovi i dalje u blokadi
Buri glavnim koniarom smatra projektanta Krajinu?

Grad ibenik i projekt ljetne pozornice na Tvravi sv. Mihovila vie nee biti taoci pojedinaca i ve od 1. kolovoza mogao bi dobiti novog projektanta i projektni nadzor! Poruio je to ibenski gradonaelnik eljko Buri istiui kako je zbog loe komunikacije i osobnih neslaganja izmeu autora projekta Tomislava Krajine koji obavlja i projektni nadzor, konzervatora Mira kugora, izvoaa radova Minigradnje i nadzora cijeli projekt gotovo doao u pitanje. - Na tvravi se debelo kasni s rokovima. Tamo se ve mjesecima nita ne radi i prijetilo je da zbog tog kanjenja izgubimo novac iz Europske unije, a rije je o 8 milijuna kuna bespovratnih sredstava. Tvrava je trebala biti dovrena do 23. listopada ove godine, no jasno je da od tog roka nema nita! Ova je gradska vlast imala preko 30 sati sastanaka o tvravi kako bismo rijeili situaciju. Uspjeli smo na kraju u dogovoru sa Sredinjom agencijom za financiranje i ugovaranje programa i projekata EU dogovoriti novi termin do kada tvrava mora biti gotova i to je travanj idue godine! Da smo izgubili ovaj projekt, jo gora kazna bilo bi to to sljedee dvije godine iz EU-a ne bismo dobili ni novia, jer ne bismo imali pravo aplicirati niti na jedan fond istaknuo je Buri. Neslaganja i razmirice izmeu projektanta, nadzora, konzervatora i izvoaa radova pojavili su, navodno, kada je trebalo napraviti jedan od potpornih stupova za gledalite na platou pozornice, a postavljanje kojeg je dovodilo u pitanje ouvanje suhozida dviju gusterni u utrobi tvrave. Tko se za to zalagao javnosti je ostalo nepoznato, no Buri istie kako komunikacija meu onima koji su se oko cijelog tog posla trebali dogovoriti zapravo uope nije ni postojala. Povremeno bi jedni drugima slali e-mailove, no nerijetko su oni ostajali bez odgovora. Zbog svega toga gradonaelnik je traio da se svakog ponedjeljka u gradskoj upravi odri koordinacija svih aktera, no neki od njih na tom se sastanku nisu pojavljivali, kazao je Buri. Iako oito nije elio nikoga imenovati, iz Burievih izjava jasno se dade iitati kako glavnim 'koniarom' smatra projektanta Tomislava Krajinu. M.l.
aktualno
ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist
MURTER Vijenici protiv triju spornih toaka dnevnog reda
Reprogram kredita Partner banci nije proao

MANDE TURINOV-JEINA
MURTER
NIKA STIPANIEV / CROPIX
Slovo zakona
U Zakonu o proraunu, u l. 86. a pie: (1) Jedinica lokalne samouprave moe se kratkorono zaduiti najdue do dvanaest mjeseci, bez mogunosti daljnjeg reprograma ili zatvaranja postojeih obveza po kratkoronim kreditima ili zajmovima uzimanjem novih kratkoronih kredita ili zajmova. (2) Jedinica lokalne samouprave moe se kratkorono zaduiti sukladno stavku 1. ovoga lanka samo za premoivanje jaza nastalog zbog razliite dinamike priljeva sredstava i dospijea obveza.
U omjeru est glasova 'protiv' i etiri 'za' u nastavku 4. redovne sjednice OV-a Murter-Kornati nije prihvaen godinji obraun prorauna za 2012. godinu, prijedlog odluke o raspodjeli rezultata iz 2012. godine u proraunu za 2013. godinu, kao ni prijedlog odluke o reprogramiranju kreditnog zaduenja, tri toke dnevnog reda koje su vijenici na redovnoj sjednici odgodili uz obrazloenje da nemaju dovoljno materijala da bi ih kvalitetno raspravili. Posljednju toku dnevnog reda veina, koju ine oporbeni vijenici, je odbila uz obrazloenje da nije u skladu sa lankom 86. a Zakona o proraunu. Kako se moglo uti na sjednici, Opina se prvi put kreditno zaduila 2009. godine kod Jadranske banke na iznos od 500 tisua kuna kako bi otkupila zgradu stare uljare. Iste godine produljuje i re-
Iz kredita u kredit
programira isti kredit uz poveanje od dodatnih 200 tisua kuna jer joj poinju sjedati ovrhe za deposedirano zemljite kod nove kole. Dvije godine kasnije zaduuje se kod Erste banke za sto tisua eura kako bi anulirala kredit u Jadranskoj banci, te godinu dana kasnije taj kredit reprogramira i poveava za dodatnih 133.155 eura kako bi platila tvrtki Proning, izraivau dokumentacije za izgradnju sustava odvodnje Murter-Betina, koja oz-
biljno prijeti ovrhom komunalnom drutvu Murtela. Iste godine, zbog povoljnijih uvjeta, Opina sklapa ugovor s Partner bankom, kod koje se zaduuje za milijun kuna kako bi vratila kredit u Erste banci, te dodatno jo za 300 tisua kuna kako bi platila radove na izgradnji solarne elektrane na krovu zgrade stare uljare. Prijedlog odluke o reprogramiranju upravo tog kredita nije proao na posljednjoj sjednici OV-a jer ne moe Vijee donositi
odluku koja nije u skladu sa zakonom obrazloila je predsjednica Mateja Bai. Treba napomenuti da je Opina od 2009., kad je sjela prva ovrha za deposedirano zemljite, vlasnicima tog zemljita isplatila 1,5 milijuna kuna, a do kraja ove godine morat e jo 140 tisua kuna. Radi se o desetorici vlasnika zemljita, ili deset posto vlasnika, koji su od
Vlasnici izgubili na sudu
Opine upravnim postupkom za pravinu naknadu zatraili i dobili pravo na naknadu iako je njihovo zemljite, kao i zemljite preostalih 90 posto vlasnika, eksproprirano jo 80-ih godina i privedeno svrsi, to jest, na tom je mjestu izgraena kola koju pohaaju i njihova djeca, odnosno unuci, kako se ulo na sjednici. Isti ti vlasnici su pokrenuli i sudske postupke protiv Opine, koje su izgubili jer je tuba za ometanje posjeda izlina.
Dva desetljea poslije

IVAN PETROVI Dvadeset godina poslije
aktualno
Gdje su danas ratnici s mojih fotografija iz Domovinskog rata, objavljenih u nedavno tiskanoj fotomonografiji Vrijedno ivota? to rade? ega se sjeaju iz vremena ponosa i slave? Odgovore u doznati u razgovoru s njima. Na fo-
tografijama su i mnogi ija sam imena zaboravila. Danas ih moda ne bih ni prepoznala, u mom su sjeanju zauvijek dvadeset godina mlai. Za njih samo jedna poruka: javite mi se! Vaa vas stranica u ibenskom listu eka! M.J.
Iz popularnog ka a na Vanjskom u 113. brigadu HV-a
- Kad sam zatvorija Calypso i dragovoljno se prijavio u 113. brigadu, doktor Ante Romac mi je rekao da mi to nije pametno jer imam uhodan posal, a budem li triba obrani, mobilizirat e me kao i mnoge. Al ja nisan tija ekati mobilizaciju - veli Petrovi
-Ovaj desni, na ovoj slici je Ivan Petrovi, na sirar iz Pakovog Sela. -Ma nema anse, nije ovo Ivan. Da je on, javio bi mi se nakon objave fotomonografije... Nije takav da ne bi nazvao... -Ja ti lipo kaen da je, a ti provjeri ako mi ne viruje... Eto, otprilike ovakav razgovor vodila sam prije dan-dva sa kolegom Zdravkom Piliem dok sam prelistavala svoj ratni fotospomenar i pokuavala, po ne znam koji put prizvati u sjeanje ljude sa slika. Ili barem, po nekom skrivenom detalju deifrirati gdje su i kada snimljene. isto kao orijentir za identifikaciju boraca. Tako sam Petrovia i nazvala. Iznenadio se ovjek. Je, bio je meu dragovoljcima, ali nit' je znao za sliku iz fotomonografije, niti za fotomonografiju. -Ma je l' mogue?! Prvi put ujem... Aj ti meni sliku lipo poalji e-mailom da ja vidim jesam li na njoj. Da budem iskren nikako se ne mogu sititi da me je i'ko slikava od novinara u to vrime... bio je sumnjiav Ivan, gotovo jednako kao i ja. Kad li, vidi vraga, ni po ure nije prolo, a moj je sugovornik uzvratio poziv i potvrdio da je na slici upravo on, glavom i (neobrijanom) bradom. -E, da mi je ko reka' da sam u toj knjizi, zakleja bi se da me s nekim zaminija. Jo bi izgubija i okladu. A je, to sam ja. ini mi se da je ovo snimljeno u Uneiu, negdi 1992. godine. Znam to po ljudima sa slike. Do rata je, pria, imao kafi Calypso u ibeniku. Bilo je to omiljeno sastajalite srednjokolaca moje generacije iz poetka 80-ih. Nema slobodnog sata ni popodneva koje nismo uz jednu kavu provodili na Vanjskom, u tom lokalu, skriveni od pogleda profesora. -Kad sam zatvorija Calypso i dragovoljno se prijavio u 113. brigadu, doktor Ante Romac mi je rekao da mi to nije pametno jer imam uhodan posal, a budem li triba obrani, mobilizirat e me kao i mnoge. Al ja nisan tija ekati mobilizaciju. U to vrime nisam bija oenjen, a puno je mojih prijatelja obuklo uniformu. Tako sam postao pripadnik najprije 113., a poslije 142. brigade HV-a. Ratne je godine, a upisane su mu dvije, proveo uglavnom na ibenskom ratitu, a ratni je sta zakljuio akcijom Oluja. Ivan je svim svojim biem okrenut sadanjosti i budunosti. Uspjean je u svom poslu. Malo tko nije uo za I-PAKove sireve koje proizvodi u svom pogonu u Pakovom Selu. Rata se, kae, ne eli sjeati. Ostavio ga je iza sebe. Zatvorio je tu stranicu. -Drago mi je to sam se pridruio obrani domovine i to sam bio dosljedan sam sebi i to je u najkrae ono to osjeam. Kada bih poeo priati o tome s kim sam i gdje bio, neki bi mi zamjerili to nisam njih spomenuo, to sam izdvojio ovaj ili onaj dogaaj... A da ti pravo kaen, ne bi volio da me krivo shvate. Ko bi se sitija svakog imena, a svak je dao svoj doprinos... iskreno kazuje Ivan. -Valjda e i to netko napraviti. Pa nisu drugi ni vrijedniji, ni pametniji od nas - zakljuuje Petrovi. Za vrijeme naeg kratkog jutarnjeg razgovora, bar desetak puta su mu zazvonili mobiteli. Ima ih dva. Izmeu ostalih, zvali su i Maari. -Zanimaju se za nae sireve. Neka. Dobro je to. Europska unija nam puno nudi, ali i zahtijeva, a mi moramo biti pametni i znati tritu ponuditi najbolje to imamo. Prije toga tribamo iz korijena prominiti nain razmiljanja. Nema tu emocija - samo posal, standardi i kvaliteta. Nisam mu eljela vie oduzimati vrijeme. Ni poslovno, a ni privatno. Jer, ne trebaju Ivana samo radnici u njegovom I-PAKu nego i obitelj, supruga Vojna, ki Ivana i sin Marko, drniki gimnazijalci. M.J.
A je, ja san!
ao mu je to jo uvijek, ni poslije toliko godina, nitko nije prionuo poslu i izdao kvalitetnu monografiju ibenskih ratnih postrojbi, od njihovog utemeljenja do posljednje akcije, to se povijest nije temeljito i kroniarski zapisala kako bi budue generacije s ovih prostora znale to se dogaalo.
Samo posal, standard i kvaliteta
NIKOLINA VUKOVI
aktualno
Intervju tjedna
IVAN KLEPAC JEDAN OD DIREKTORA NAJMLAEG IBENSKOG FESTIVALA MEUNARODN
ibenani su eljni animacije neki dan nije rastjerao ni plju

svjetske produkcije. Ove godine na natjecateljski dio stiglo je 700 filmovima i meu njima izabran Zato je Supertoon doao u i- je ukupno 121 koji su svrstani u tri benik? to vas je privuklo u ovaj kategorije: filmovi za djecu i mlade, kratki autorski animirani film i anigrad? -Supertoon se do sada odravao mirani video spotovi. Izabrani su, u Bolu i te su dvije godine sjajno pro- dakle, najkvalitetniji filmovi, a onda tekle, ali ispostavilo se da nam treba oni najzabavniji meu njima. To je vei grad i urbaniji milje te bolja in- bio posao naeg trolanog, meufrastruktura kako bi festival mogao narodnog irija. Popratni program rasti. Razmiljali smo o nekoliko je neto drugo. Tu biramo ono to gradova: Rijeci, Puli ali onda je mislimo da e se svidjeti ibenanetko od nas u organizaciji, mislim nima, ali i autorima i gostima koji da je to bio Slaven Lukarov, pred- ovih est dana borave na festivalu. loio da to bude ibenik. Posljed- Tako smo birali i lokacije. Tamnice njih godina ibenik radi na tomu i u Muzeju grada ibenika, primjereklamira se kao grad festivala i to rice, nisu ba najprikladnije kada se inilo dobrim odabirom. Osim to- govorimo o broju ljudi, jer tu stane ga ibenik je, ako pogledate kartu, jedva 15 ljudi, ali po ideji je to mazaista u sredini Jadrana i smjeten mac! Jer, kada kaete da se filmoje u prekrasnom zaljevu. Zbog toga vi prikazuju u podrumu gradskog inilo mi se da je to zaista grad koji muzeja gdje su nekada bile tamnice bi mogao omoguiti razvoj festivala svi reagiraju i publika i autori. Inae, iza Supertoona uz nas troje organianimacije kakav elimo raditi. to ste uope do sada znali o i- zatora stoji jo petero strunih subeniku, kakva je bila vaa percep- radnika i 20-ak volontera. Tijekom cija ovog grada i to se u godine na festivalu radi svenjoj sada promijenilo? ga nas nekoliko, a kako se pribliava poetak -Ja sam do sada taj se broj poveava, kroz ibenik samo javljaju se volonteri, prolazio na putu do LJUDI a u ibeniku sada na Zlarina. Ukrcao bih trenutno radi festivalu radi oko 30 se na Tijat i zaputio na festivalu ljudi. Najbolji filmovi na Zlarin i tako nazad Supertoon u Zagreb. Slave je od za nagradu dobivaju poetka navijao za ibenik. kipi ronioca kojeg smo naOn i Petar Treboti dolazili su u i- zvali Stunko. benik, a ja sam rekao moram prvo Je li to inzistiranje na zabavnim vidjeti. Bio sam malo skeptian, jer filmovima razlog zbog kojeg je se o ibeniku zapravo govorilo kao Supertoon nazvan 'festivalom u u gradu koji je malo posustao. Do- japankama'? -Moglo bi se rei. Mi elimo leao sam otvorenih oiju. Grad me je vizualno oduevio. Bio sam po- erniji, neoficijelan ton. Ne samo malo suzdran i kada smo doli na da se nalazimo na Jadranu i da smo sastanak u gradsku upravu. Moda usred sezone kada ljudi ne ele biti e zvuati kurtoazno, ali sve je sjaj- optereeni neim pretjerano ozbiljno proteklo i odmah smo rekli to nim. Zato smo odluili ponuditi im zabavu i zabavu; festival i plaje to! u! Ali to ne znai da gledatelji na Supertoonu nee vidjeti i filmove, Ratrkani po gradu neke ozbiljne i teke filmove. Bit e Koliko se Supertoon u ibeniku ih u sklopu popratnog programa u promijenio u odnosnu na svoja sklopu panorama ili retrospektiva svjetskog animiranog filma. prva dva izdanja u Bolu? -Prva i osnovana razlika je da se Koliko je zahtjevno 'razbacati' festival u ibeniku odrava u na est festivalski program po gradu. gradskih lokacija. U Bolu smo bili u Koliko su odabrane lokacije intamonjem centru za kulturu i na frastrukturno opremljene? Osim glavnom trgu a povremene projek- kazalita gdje je bilo sveano cije imali smo na Zlatnom ratu ili otvorenje i gdje e se zadnjeg galeriji. U ibeniku je festival konci- dana festivala dijeliti nagrade, tu piran upravo tako da se dogaanja su jo i Galerija sv. Krevana gdje raire po cijelom gradu. Izvrsno je je djeja radionica, izloba, predto to je ibenik dobio Banj, gdje stavljaju se autori, slini festivali, je smjeten zabavni dio festivala. prikazuju filmovi, na trg kod O Naime, naa je vizija da Supertoon Fausta Vrania svake se veeri bude zabavan festival i to nas razli- prikazuju djeji i autorski filmokuje od ostalih festivala animacije. vi u natjecateljskoj konkurenciji, Supertoon jest umjetniki festival, tu su i ve spomenute tamnice u ali unutar toga biramo najzabavni- muzeju, festivalski klub u Azimuje meu najkvalitetnijim filmovima tu gdje se tijekom jutra odravaju
MARIJA LONAR
marija.loncar@sibenski-list.hr
30
razgovori s autorima te Banj za noni program i zabavu! -Nije ba lako. Negdje smo odlini, negdje malo tekamo i krpamo se. Ali na kraju dana kada pone projekcija sve funkcionira i to je do sada tako bilo. Sve to smo zamislili uspjeli smo i izgurati. Moda uz malo vie stresa, ali tako je valjda uvijek na festivalu. Vi se cijeli dan uzrujavate, na projekciji sve je savreno, publika je zadovoljna, a mislili ste da nita ne valja, a zapravo je sve prolo kako treba! Ovo je prva godina Supertoona u ibeniku. Grad do sada nije imao filmski festival da bi unaprijed imao pripremljenu infrastrukturu i zato moramo sve sami napraviti ili barem osmisliti i onda zatraiti da nam se pomogne. ibenski je gradonaelnik eljko Buri na otvorenju festivala najavio zavretak radova na plai Banj i otvaranje kina Odeon. Koliko je to vano i Supertoonu! -Naravno da je vano! Kino je ipak kino, a lokacije koje sada koristimo ipak su prilagoene za projekcije. One svakako imaju svoju atraktivnost, ali kino e omoguiti da slika bude bolja i film kvalitetnije predstavljen. Neovisno o kinu Odeon, u elji da festival bude to armantniji namjeravamo i dalje biti vani, ostati na svim ovim lokacijama. Koliko gostiju i autora boravi na Supertoonu u ibeniku? Kakvi su njihovi dojmovi? Kakav je odaziv ibenske publike? Prema onomu to sam vidjela ne osobito velik. -Stiglo je preko 20 autora iz Brazila, panjolske, Francuske, Japana Goa iz Finske nije doivjela temperaturu zraka iznad 30 stupnjeva i prvi dan bilo joj je malo loe, ali se privikla. Iz Hrvatske imamo pet autora, a u konkurenciji e biti prikazano i sedam domaih filmova: etiri kratka i tri glazbena spota. Meu njima je i spot ibenanina Graanina Josipa. Svi koji su doli na festival eljeli su ostati cijelo vrijeme festivala, a ne samo onaj dan kada se prikazuje njihov film, pa i to neto govori o festivalu. Autori su mahom smjeteni u hostelima, dok su lanovi meunarodnog irija u apartmanima. Moramo ih malo tetoiti,
-Stiglo je preko 20 autora iz Brazila, panjolske, Francuske, Japana Goa iz Finske nije doivjela temperaturu zraka iznad 30 stupnjeva i prvi dan bilo joj je malo loe, ali se privikla. Iz Hrvatske imamo pet autora, a u konkurenciji e biti prikazano i sedam domaih filmova: etiri kratka i tri glazbena spota. Meu njima je i spot ibenanina Graanina Josipa
aktualno
NIKOLINA VUKOVI
- s projekcije ih prije ERIF I usak ni grmljavina ROBIN

BRANIMIR PERIA branimir.perisa@sibenski-list.hr
NOG FESTIVALA ANIMACIJE SUPERTOON
Glava otobraco
jer oni najvie rade, odnosno imaju obvezu da dnevno pogledaju 30-ak filmova to je tri sata gledanja. Kako god to zvualo, ali ta kombinacija mora, sredine ljeta, filmova goste oduevljava. Njima je sve sjajno. Kupaju se na Banju, a vodili smo ih i na Jadriju kako bismo im pokazali malo i povijest ibenskih kupalita. to se tie publike, koliko su ibenani eljni animacije najbolje govori to to je u ponedjeljak kada je u ljetnom kinu poelo pljutati, grmjeti i sve kidati oekivao sam da e se svi razbjeati. Ali, prve dvije minute svi su ostali sjediti, a onda su se povukli pod volte ispred kole i nastaviti gledati filmove. Nisu ih rastjerale ni munje ni grmljavina. Projekcija nije stala, a preko zvunika smo stavili vree.
Zarada nam nije cilj

Zanimljivost festivala je i slobodan ulaz na sve programe. Znai li to da vi, za razliku od mnogih, nemate problema s novcem? Kako se Supertoon financira? -Ovo je naa poetna godina u ibeniku i ovo je ibenski festival. Novac za Supertoon osigurao je Grad ibenik, TZ grada ibenika, ibenski Gradski parking i Hrvatski audio vizualni centar. Naravno, to nije dovoljno i rasteemo se koliko moemo. Nama nije cilj zarada. To nije razlog zbog kojeg smo organizirali ovaj festival. Prvo ibensko izdanje Supertoona nije jo zavreno i o tomu kakav je bio tek e se govoriti. Ipak, to se po vaem miljenju ve sada pokazalo dobrim, a to su problemi koji se dogodine ne bi trebali ponoviti? -Nema nekih velikih stvari na koje bismo se mogli poaliti. Bit e super kada se dovri plaa Banj jer je predvieno da se tu mogu prikazivati filmovi. Ove godine morali smo sami postavljati nekakvo instant platno. Ima jo sitnih svari koje treba promijeniti, ali to zapravo nije veliki problem. Dobro je to to vidimo da nas ljudi prihvaaju, ali mislim da moramo poveati vidljivost festivala u samom gradu. Jer ljudi jo uvijek misle da su animirani filmovi crtii za djecu za laku no. Tu barijeru treba ruiti, pa e i publike biti vie. Za prvu godinu bilo je dovoljno, ali svakako morao poveati vidljivost Supertoona. Uostalom, ibenik ima toliko festivala da ljudi moraju napraviti selekciju i odabrati to e gledati, a ako ne znate to je Supertoon, moete otii na neto drugo!
Dobra Parona poela je govoriti u nerazumljivin formulaman, pa se njeini gosti tekon mukon dovijaju odgonetniti na koga ona, zapravo misli. -Jeste li vidili prikojuera, na televiziji je gostova erif iz Notingema! govori, a nije jasno baca li samo brumu da zainteresira svoje fjakaste stalne muterije ili govori tek nako, sama za se, da jon vrime bre proe. -Ako je bija erif iz Notingema, to znai da smo tribali gledati nekoga momka ol ovika u tajicaman, maon opasanog! A takvoga se ne sian da san vidija, osin u teatru prija nikoliko godina otpovrnija je El Tigre nezainteresirano. Al je zato, na zadovoljstvo Dobre Parone, briljira Bili Smo Uskoro svojin besprijekornin pogaanjen u punat: -Tajice, i to bile boje, jedino je imala voditeljica Sanja Mikleuevi, siguran san ka ta je danas srida! A njein gost Slavko Lini, ministar financija, bija je u robi ka i svaki drugi ovik. I nije ima erifsku znaku! -Bravooo, to san tila! veselo je zaciala Dobra Parona pljeskajui ruicaman! Sada su svi sve svatili, pa se mogu raspriati do mile volje o notingenskon erifu, a rado bi rekli koju i o Robinu Hudu, samo da znaju ima li ga digdi, makar iz zida virija. -Molin, iman jednu dopunu! vanin je glason progovorija El Tigre. Voditeljica nije imala tajice, nego gae bile boje Nako, lipo uz noge, tisnije, kako i triba! Ovo dvoje odma su ga nemilice napali da kako more, injorant jedan, u vako sloenoj situaciji u dravi, ne sluati ta govori erif, nego obamirati voditeljicu od postola do frizure, na ta se on opravda da je to jedino ta je vidija u polusnu, samo trenutak prija nego ta je zaspa ka sikira i tako do jutra. -Uuuu, to je jo gore, pokrijte se uiman, al nisan od vas bolje ni oekivala! skresala mu je u brk Dobra Parona. Onda je drugu dopunu iznija Bili Smo Uskoro: govori da bi subjekta, kojega su se eto, uvatili, punin nazivon tribalo oslovljavati sa erif iz Notingena - prisidnik Centralnog komiteta, ta je s odobravanjen prihvatila Dobra Parona, za razliku od El Tigrea koji se jopeta u udu dralija: -Ma ta ste se tako uvatili ministra koji u ovoj zemlji jedini ozbiljno radi!? -To i je problem - ta nita i niko drugi ne radi! Povr svega, nisu za svakoga ista pravila, jerbo su, reka je erif, njegovi inpektori puno financijskih nepravilnosti nali i u poslovanju trgovakih centara, ali ni jednoga nisu zatvorili, ka ta kafie zatvaraju zbog 10 oli 128 kuna vika u blagajni. Na pitanje zato privilegiraju velike trgovce, jednostavno je reka: To su naa pravila! i poteno zamirita dodatak prisidnik CK! rastumaila mu je Dobra Parona. -Sve mislin, sagledavajui blisku budunost, di bi zapravo boravija jedan Robin Hud da se pojavi, kada ve imamo notingenskoga erifa? ee se po glavi B.S. Uskoro. U koncesjoniranoj umi!? upita se u nedoumici. -Eee, al koncesjonar ne smi nita ta ima u koncesiji davati u podkoncesiju - sada se zamislila i Dobra Parona, na ta in je El Tigre reka da erifu ni Robin Hud ne bi bija problem, samo ako u svomen poslovanju uredno vodi fiskalnu blagajnu, dok bi koncesjonaru progleda kroz prste, jerbo su oto njiova pravila. I jo je reka da ima jedan dodatak: daklen, pridlae da ubudue govoru o Notingenskon erifu prisidniku feudalnog CK. Je da zvui blesasto nelogino al to je na ivot a ono su njiova pravila.
10
upanija
NE DAJU SVOJU KANALIZACIJU Opina Primoten osnovala tvrtku za odvodnju
Neemo da nas sutra ucjenjuje neki koncesionar!

Primoten ulae vlastiti novac u izradu kanalizacijske mree, stoga izgraeno ne elimo predati na upravljanje ibenskom Vodovodu, a preko njih Hrvatskim vodama koje u Primoten do sada nisu uloile nita osim to preko raznih naknada bezono otimaju novac decidiran je naelnik Stipe Petrina
ODRAN DRUGI SAJAM KNJIGA
Lito s librun - sve bolje i bolje

Ovogodinja dobra posjeenost sajma organizatorima donosi obvezu da ostanu uporni u naumu da ova priredba sve vie napreduje po broju izlagaa i prateih kulturnih sadraja
S. Petrina
Lito s librun naziv je prvog sajma knjiga u Murteru, koji se ove godine odrao po drugi put u sklopu Murterskoga kulturnog ljeta. Unato sezoni godinjih odmora, pozivu na sajam spremno su se odazvale obje pozvane izdavake kue kolska knjiga i V.B.Z., ali i njihovi autori Hrvoje Kovaevi i Alisa Krni. Domai i turisti mogli su tako i ove godine uivati u jednom novom obliku kulturne ponude, formalnom i neformalnom druenju s autorima, a po inventuri nakon zatvaranja sajma ni nakladnike kue nisu krile zadovoljstvo. Lito s librun ove je godine trajao dva dana. Prvoga dana publici, u kojoj su dominirala djeca, se predstavio Hrvoje Kovaevi, poznati hrvatski pisac za djecu. Drugoga dana autorica Alisa Krni predstavila je svoju knjigu, netom izalu pod patronatom V.B.Z.-a, ibenik, upoznajte grad i njegovu okolicu. Iako se jo prole godine sajam pokazao kao toka na i u ljetnoj kulturnoj ponudi i ve svojim prvim predstavljanjem postavio dobre temelje za budunost, u kojoj bi trebao rasti i s vremenom prerasti u prepoznatljivu viednevnu kulturnu fetu, njegova posjeenost ove godine stavlja pred organizatore - Narodnu knjinicu i itaonicu i TZO Murter-Kornati dodatni zahtjev da ostanu uporni u naumu da sajam raste iz godine u godinu i po broju izlagaa i po broju ostalih prateih kulturnih sadraja. M. TURINOV-JEINA
MURTER
VEDRANA STOI PRIMOTEN
Opinsko vijee Primotena donijelo je odluko o osnivanju vlastitog komunalnog poduzea za odvodnju. Nova opinska tvrtka zvat e se Primoten odvodnja d.o.o., a djelatnost joj je skupljanje otpadnih voda, njihovo dovoenje do ureaja za proiavanje, proiavanje, upravljanje graevinama za javnu odvodnju... Drutvom e upravljati skuptina i uprava koju ini samo direktor, Opinu Primoten u drutvu e predstavljati naelnik ili osoba koju on opunomoi... Ve u startu za opremu novog komunalca Opina mora utroiti 2,2 milijuna kuna, a krajnjim potroaima usluga odvodnje bit e znatno skuplja. Ipak, konanu od-
U rujnu referendum: graani e odluiti hoe li 'kubik' Nova tvrtka otpadnih treba vie novca voda plaati -Do sada je Bucavac od te dje- dvostruko latnosti imo prihod od oko milijun skuplje
kuna, a prema prvim projekcijama novo poduzee trebat e vie novca. Meutim nemamo alternativu. Ono to smo gradili 60 godina trebamo zadrati u vlasnitvu da nam se ne dogodi isto to i vodovodom. Bez obzira na udjele u drutvu Vodovodu i odvodnji ibenik ni o emu ne odluujemo. Primoten ulae vlastiti novac u izradu kanalizacijske mree, stoga izgraeno ne elimo predati na
luku o sudbini Primoten odvodnje d.o.o. imat e graani. Opina e u rujnu raspisati referendum i na mjetanima je da odlue hoe li kubik otpadnih voda plaati dvostruko skuplje.
upravljanje ibenskom Vodovodu, a preko njih Hrvatskim vodama koji u Primoten do sada nisu uloile nita osim to preko raznih naknada bezono otimaju novac. I ono najbitnije: ne elimo da nas sutra preko vlastite infrastrukture ucjenjuje neki strani koncesionar zakljuio je primotenski naelnik Stipe Petrina. Izvedbenu projektnu dokumentaciju prve i druge faze sustava odvodnje izrauje Institut IGH. Cijena je 54 tisue kuna bez PDV-a, IGH e izraditi i projektnu dokumentaciju proistaa otpadnih voda, linijskih trasa i tri crpne stanice, dok e Institut za vode izraditi izvedbenu dokumentaciju elektroinstalacija. Njihova ponuda bila je teka 85 tisua kuna.
Po projektu IGH-a
oglasi
11
12
upanija
5. Radio pijaca odrava se u subotu 3. kolovoza s poetkom u 21 sat
Zelenu trnicu preplavit e stari zanati i obiaji

kaTarINa rUDaN DRNI
katarina.rudan@sibenski-list.hr
Tradicionalna Radio pijaca, koja se odrava u organizaciji Radio Drnia, ove godine slavi peti roendan. U elji da oive stare navade i potaknu vraanje tradiciji - zanatima, obiajima i gastronomiji drnikog kraja, koristei pri tomu nove tehnologije i mogunosti medija, kolege s Radio Drnia pokrenuli su noni sajam na lokaciji gdje se nekada on i odravao. Svake godine na Radio pijaci sve je vie sudionika pa e tako biti i u subotu 3. kolovoza u 21 sat kad sajam poinje. -Radio pijaca zamiljena je kao mjesto susreta, druenja, istraivanja, otkrivanja, razmjene iskustava, znanja i vjetina. Sve to odvijat e se i ove godine na tandovima gradske trnice, na kojima e brojne udruge, obrtni-
-Za subotu je svoj dolazak najavilo 20 proizvoaa zdrave hrane i tradicijskih proizvoda, te dvanaest KUD-ova i udruga koje se bave ouvanjem obiaja sa ireg prostora nae i susjednih upanija, kae Anita Vukui, direktorica i glavna i odgovorna urednica Radio Drnia
Mjesto druenja i susreta
ci, majstori i umjetnici predstaviti sebe i svoje proizvode, demonstrirati neke stare zanate i obiaje, a folklorai zaojkati i zaplesati, a bit e i klapske pisme. Stotinu je izlagaa ukupno sudjelovalo na protekla etiri sajma. Za subotu je svoj dolazak najavilo 20 proizvoaa zdrave hrane i tradicijskih
proizvoda, te dvanaest KUD-ova i udruga koje se bave ouvanjem naih obiaja sa ireg prostora nae i susjednih upanija, kae Anita Vukui, direktorica i glavna i odgovorna urednica Radio Drnia. Novinari Radio Drnia e, kao i prijanjih godina, uivo prenositi uur s drnike trnice od 21
do 24 sata koliko je planirano da sajam traje. Za projekt koji je jedinstven meu malim lokalnim radio postajama, Radio Drni je dobio niz nagrada od strane struke, a prihvaen je i podravaju ga i ta-
Nagraeni Radio Drni
monja turistika zajednica i gradska uprava, gospodarstvenici i svi Drniani. 5. Radio pijaca se, kao i protekle etiri godine, odrava ususret proslavi drnikog zatitnika i Dana grada, blagdana sv. Roka, a ove godine i dva dana prije 18 obljetnice osloboenja Drnia od srpskog okupatora.
KOMUNALNO DRUTVO LE Jo bolje odravanje vodikih ulica
Suvremena istilica na etiri kotaa

Na vodikim ulicama ovih dana radi novo vozilo za ienje javnih povrina. Rije je kamioniu Johnston CX 400, proizvoaa iz Velike Britanije, opremljenog posebnim etkama za pranje ulica, usisnom cijevi i visokotlanim ureajem. Kako obavjetavaju iz gradske uprave, ova je suvremena istilica ulica odgovor na zahtjeve sve vieg standarda u odravanju javnih povrina, naroito u turistikim mjestima poput Vodica.
VODI KROZ VODICE
VaNI TeleFoNSkI BrojeVI I VoZNI reD
Ulaganjem u suvremenu opremu poput ovog vozila, domicilno Komunalno drutvo 'Le' na zadovoljavajui nain prati visoka tehnika dostignua u svojoj djelatnosti te odgovara na potrebe svojih stanovnika i brojnih gostiju koji cijene istou i urednost destinacije koju su odabrali za odmor. Nakon provedene javne nabave, vozilo vrijedno vie od 150.000 eura bez PDV-a kupljeno je putem Unicredit Leasing Croatia d.o.o. B.P.
Grad Vodice - Tajnitvo 022/444-906 TZ grada Vodica - 022/443 888, 022/442 111 Puko otvoreno uilite - 022/445001 ACI Marina Vodice - 022/443 086 Ambulanta u Vodicama - 022/ 443 169 Autobusni kolodvor - 022/ 443 627 Fina - 022/ 441 841
Ljekarna - 022/ 440 014 Luka kapetanija - 022/ 443 055 Matini ured Vodice - 022/ 443 036 Pota Vodice - 022/ 442 200 Stomatoloka ordinacija - 022/ 442 834 Veterinarska ambulanta Vodice - 022/ 443 355 deurni telefon: - 099 700 3737 (0-24h)
linija br. 1 (SrIMa - HoTel olYMPIa - aUToBUSNI koloDVor VoDICe) PolaSCI IZ Vodice - Hotel Olympia 6.40 7.45 13.5 Hotel Olympia - Srima 6.40 7.15 13.5 6.45 7.50 14.0 PolaSCI IZ Srima - Hotel Olympia Hotel Olympia - Vodice 6.45 7.50 14.00 linija br. 2 (ISTa VelIka - ISTa Mala - GaeleZI - GraBoVCI - VoDICe) PolaSCI IZ ista Velika 6.15 7.20 13.15 15.0 ista Mala 6.15 7.20 13.20 15.0 Gaelezi 6.20 7.25 13.25 15.05 Grabovci 6.30 7.35 13.35 15.15 6.50 11.00 14.25 PolaSCI IZ Vodice Grabovci 7.05 11.15 14.4 Gaelezi 7.10 11.25 14.5 ista Mala 7.15 11.30 14.55
Vozni red autobusa Gradskog poduzea za gradsko podruje Vodica koji se primjenjuje od 31. srpnja 2012. godine, s napomenom da autobusi ne prometuju subotom, nedjeljom i blagdanom.
upanija
13
RIJEKA POVIJESTI Sa znanstvenom ekspedicijom kroz prolost od staroga Rima do utvrda na Krki
Troenj grad
joko elar
Pred rimskim amfiteatrom
Rimske legije i hrvatski plemii na vrletima Krke

joko elar
Arheoloki nalazi na rimskome vjebalitu
Znanstvenici na Nevenu
U ljeto 2002. prvi put smo objavili epohalno otkrie svjetskoga znaenja, rimskog amfiteatra, vojnog logora i vjebalita na Burnumu kod Ivoevaca nedaleko od Kistanja iz 1. stoljea nae ere. Do kojeg su doli nai znanstvenici, arheolozi, povjesniari i drugi strunjaci. Tada su, meutim, od dijela struke i medija iznesene dvojbe, da nije otkriven nikakav amfiteatar, ve da se radi o obinome, velikom seoskom gumnu(!) Ali, injenice su ih demantirale. Sada, 11 godina poslije, krenula je jedna, hrvatsko-slovenska znanstvena ekspedicija u obilazak tih znaajnih lokaliteta na rijeci Krki. Cilj je bio sustavno znanstveno vrednovanje, daljnje istraivanje i ouvanje golemoga povijesnoga i kulturnog blaga s prostora oko rijeke Krke i NPK, kojeg u ovo doba dnevno obilazi 8000 posjetitelja. Ekspediciju su inili dr. sc. Dragan Boi iz slovenskoga Instituta za arheologiju u Ljubljani, ekonomistica Milena Boi, mr. sc. Ljiljana Zmijanovi iz ibenika, koja o tome upravo dovrava svoj doktorski rad, Josip Petrli, student ekonomije i povijesti iz Zagreba i Marin Malenica, voditelj ispostave NP Krka, Arheoloke zbirke Puljani na gornjoj Krki.
Prof. Boi, poznati slovenski arheolog i veliki znalac rimske povijesti, izrazio je zadovoljstvo vienim i nadu da e to povijesno i kulturno blago oko rijeke Krke, jedinstveno u svijetu, uskoro biti vie dostupno javnosti i tisuama turista iz cijeloga svijeta
ljani, te Roki slap i manastir Krka. U svemu, ophod je obuhvatio vie od 150 kilometara lokalnim cestama i petnaestak kilometara brodom, uzvodno i nizvodno, uglavnom pod vrelim podnebljem kra. Na Burnumu smo, na vrelu suncu, zatekli ekipu u radu oko vojnog vjebalita. Ondje su bili dr. sc. Miroslav Glavii, ime Vukovi i Marta Kalebota, Ana Pamukovi i Dunja Zbulj, studenti arheologije, te eljko Mileti, profesor na odjelu arheologije Sveuilita u Zadru. Pokazali su nam nalaza artefakata lonarstva i opreme iz 1. stoljea, ondje gdje su vjebali rimski legionari. Voa ekipe prof. Mileti o tome kae: -Ovdje su, u ovom taboru, stolovale XI. i IV. rimska legija, uvena Flavia Felix. Kad su otile iz Burnuma, naselje plemena Liburna u okolici, dobilo je status municipija. Ovo je bio veliki vojni kompleks s nizom pomonih objekata. Uz njih su i ostaci velikog aquaeducta, dugog gotovo 40 kilometara. Kapitalan je objekt sam amfiteatar. Za sve otkriveno moemo rei da je svjetskoga znaenja. Posebno je zanimljiv otkriveni kampus, vjebalite rimskih legionara koji su se ovdje uili borbenim vjetinama i taktikome ustroju svojih formacija, po emu su Rimljani bili osobito poznati. Krenuli smo potom u Oklaj i odatle do utvrde Neven nad lijevom obalom kanjona Krke gdje od 14. stoljea stolovahu ogranci velikakih obitelji ubia i Nelipia. Ondje na otkapanju i sanaciji kule radi ekipa mladih arheologa iz Zadra. Otale puca nezaboravan pogled na zelenu divljinu kanjona Krke, prizor ko iz neke domae Amazone, te na grad Troenj, Nevenu nasuprot.
Mr. Ljiljana Zaninovi

je nakon Kandijskoga rata 1647. godine. Namjera je da se sagradi - novi. Poslije posjeta manastiru Krka (Aranelovac) i njegovim katakombama (peinama) s ostacima ljudskih kostiju iz ranoga povijesnoga doba, ekspedicija je obila arheoloku zbirku na Puljanima i Roki slap. Prof. Boi, poznati slovenski arheolog i veliki znalac rimske povijesti, izrazio je zadovoljstvo vienim i nadu da e to povijesno i kulturno blago oko rijeke Krke, jedinstveno u svijetu, uskoro biti vie dostupno javnosti i tisuama turista iz cijeloga svijeta.
Obili su ve ureeni amfiteatar kod Ivoevaca s vojnim logorom i vjebalitem, koje se upravo iskapa, ostatke samoga grada Burnuma, starohrvatske utvrde Neven i Troenj na gornjoj Krki, arheoloku zbirku na lokaciji Pu-
Tabor uvene Flavie Felix legije
Utvrde su bile povezane, jer je prema izvorima, u to doba i na tom mjestu preko rijeke postojao drveni 'visei' most. Sruen
Rekonstrukcija davnog viseeg mosta
14
upanija
Kazivanja izgubljenog vremena
SLAVONCI U GOSTIMA KUD Branimir iz Bonjaka oduevio domae i turiste

FOTO: SIBENIK.IN
Plivanje na Pekovcu
razigrano kolo na trgu Pavla ubia 1 u ibeniku
PIE: MARIJA KRNEVI RAK
U kolu se nali i strani gosti

Katarina rudan
katarina.rudan@sibenski-list.hr
-Bolje da me prate tamburai, nego stare baba s oenai. Svekrvice otvaraj kapiju, vodimo ti snaju u avliju. Popela se okica na drvo, drvo krivo a ja podvirivo... i tako redom. Slavonski bearac za bearcem, pokoja poskoica i zvuk tamburica usred kola, odjekivali su na trgovima u Pirovcu, Rogoznici, ibeniku, Vodicama i Primotenu. Pedesetak lanova KUD-a 'Branimir' iz Bonjaka, koji su prolog tjedna bili gosti upanijske Udruge Slavonaca i Baranjaca 'Hrast', oduevili su i staro i mlado, ljepinice imale domae i strance gdje god se na- dobru 'prou' li. Ne zna se jesu li ljepe bogato -Valjda dok sam jo bila mala, vezene nonje zlatare, ili snae jer ljepinice su pekle nae mame, i djevojke koje ih nose. bake, prabake. Stara je to Mukarci, beari, potradicija i mi ju nastavinosno su se 'epurile, dodala je Katica, li' u svojim irokim rekavi da su jako gaama, namigudobru 'prou' imaLANOVA jui djevojkama... li i svim mjestima, kUD-a Branimir iz S oblinjih stolova ali najvie u PirovBonjaka nastupilo je mirisom i izglecu i Vodicama. u pet turistikih mjesta dom domai puk i Bilo nam je prenae upanije brojne turiste mamio divno, uivali smo je slavonski kulin i kuliu nastupima i u moru. nova seka, (rekoe nam da u Raduje nas to nas Dalmatinci Bonjacima nije kulen, ve kulin i njihovi gosti ovako lijepo primaop. a.), slanina, varci, rakija lji- ju i vole nae obiaje. Drugu smo vovica i razni likeri. godinu ovdje zahvaljujui Udruzi 'Hrast' koja nas je ugostila i s kojom imamo iznimno dobru suradu kolu i strani turisti Bilo je i originalnih runih ra- nju, te turistikim zajednicama dova, od lingeraja do toleda, a koje su rado u svoj ljetni program lanice sekcije 'Bonjake snae' u uvrstile i na nastup. Doi emo i velikoj su tavi na svinjskoj masti dogodine, ako nas pozovu, rekla nam je na odlasku sa ibenskog pekle ljepinice. Folklorna skupina uz pratnju nastupa Martina Golubii, voditamburaa izvela je splet kola iz teljica folklorne skupine.
Bonjaka i drugih dijelova Vukovarsko-srijemske upanije, te prikaz obiaja ispraaja kuma iz stare bonjake svadbe. Na kraju programa u kolo bi se uhvatili i najhrabriji gledatelji. Meu njima brojni stranci, dok su blicevi fotoaparata bljeskali sa svih strana. ivo je bilo i oko izlagaa slavonskih autohtonih proizvoda, te uz snae koje su na samom mjestu mijesile tijesto i pekle ljepinice. Na pitanje kad ih je nauila pei, jedna od glavnih majstorica, Katica Blaevi, pravo po slavonski je odgovorila: -Jooooj, i ne sjeam se!
tamburaka skupina KuD-a Branimir
Bonjake djevojke u narodnoj nonji
48
Snae ljepinice peku na svinjskoj masti
Zlatara je sveana naronda nonja
Iz neiscrpne riznice znanja o ibeniku nekad, kazivanja Ive ercegovia Kutlia, donosim dio u kojem govori o rasprostiranju pojedinih dijelova grada, te o plackomandi, vakama za pase i Pekovcu. -Prigrad se zvalo oto tamo vanka zidova grada, od kazalita pa prema gori. Bedem je ia od kazalita, a posli je sruen. Zvalo se Prigrad jer to je bilo sve vanka grada, s onu stranu. A kod kazalita su bila vrata za u grad ulaziti. Prigrad je ia prema gori, do oka, di je bija izlaz. Ove stare kue ta su se podizale, to se dosta kamenje koristilo kad se ruija oti zid, bedem. Glavne kue ta su u gradu bile, to su bile kue u Kalelargi, i ono doli di je marui, kad se ie prema sv. Jakovu, od medulia pa one zgrade di su one vake za pase napravljene. A kod kazalita je bilo napravljeno, mi smo zvali plackomand, di je vojska stala, jo je to bila austrijska vojska. Grad je bija kako iu od ardina tamo di je tomazej bija. Onda su vrata bila doli za na more doi. Onda kako je ia oni bedem eno i sad kraj ardina ie vamo tu di se napravija taj dom, je li, bija je taj plackomand. Onda kako ono dolazi cesta kako ie na ardin, bila je ograda tu, onda bi mazge imali tu, pasli bi mazge. Neki govoru, sad ja ne znan, da je ta ograda bila od drnike opine, nekoga Drnianca. Onda se tu paslo blago. A one kue ispod kina tesla, one starije kue, prije su onde bile samo dvi kue. Starija kua je bila od Belamaria, a ona ta je onde do kina, ona vea, to je Iljadiina kua. Ali to je kanje graeno sve nego ta je bija grad. to je sve vanka grada, ka i crkva Gospe vanka grada. Onda Varo, ovo se zva varo, a Crnica je poimala tu od Doma zdravlja. Dom je zdravlja bilo ono sve ve Crniko, ono oni trlajii. Sad ovo kako dou, bili su tu Vidovii najprvi tu gori, a ovi Ninii ta su sad tu prvi, oni su bili u unutranjosti, bili su namo ta bi mi zvali Pekovac, di je brodogradilite bilo. tu bi se mi ili i kupati. Pekovac je poinja ode di je Veslaki dom. Gori je ono bila Crnica, a ona prova je Pekovac. tu su bile one grede kako su oni krugovi. tu je najie more, tu nisi ima plitkoga, velika je dubina. itava ona prova kako ie okolo naokolo odalen pa do brodogradilita. tu je dubina, tu bi se kupali kad bi malo ojaali, nisi dok si bija sitniji. Ja san nauija plivat onde di je dom, tu je bilo plitko, pa ono do etri pet godina. Poslin kad san uvatija pet est godina pribacija san se na Pekovac. mi bi se veina ili tu kupat.
upanija
15
MURTER KORNATI TZ e biti zadovoljan ako turizam ostane na prologodinjoj razini
Nijemci spaavaju sezonu

mande turinov-jeina
murter
U prvih est mjeseci ove godine Ured TZO-a Murter-Kornati evidentirao je ukupno 7016 dolazaka gostiju, koji su ostvarili 28.659 noenja. Taj podatak, rei e direktor Ureda ime Jeina, govori o padu broja dolazaka za dva posto, ali i poveanju broja noenja za jedan posto. U ukupnom broju dolazaka domai gosti participiraju s brojkom od 1709, to je devet posto manje u odnosu na prolu godinu, a 6559 ostvarenih noenja znai jedan posto manje u odnosu na 2012. godinu. Za razliku od domaih, strani gosti biljee 5307 dolazaka i 22.100 noenja, to predstavlja jedan posto vie u dolascima i dva posto vie u noenjima u odnosu na prolu godinu. Za razliku od hotela Colentum, koji u prvih est mjeseci biljei pad broja dolazaka za osam posto i pad broja noenja za 18 posto, u autokampu Slanica biljee porast broja dolazaka za dva posto i porast broja noenja za 15 posto u odnosu na isto razdoblje prole godine. Di-
Najbrojniji evidentirani strani gosti u Murteru u prvih est mjeseci ove godine bili su gosti iz Njemake. Oni su ostvarili ukupno 1208 dolazaka i 5020 noenja
rektor Jeina povezuje porast broja gostiju i noenja u AC Slanica sa injenicom dobivanja kategorizacije s tri zvjezdice i kontinuiranim ulaganjima u kvalitetu usluge. U tranzitu i arteru u marini Hramina ostvareno je ukupno 13.886 noenja, to je gotovo identino prologodinjem stanju. Najbrojniji evidentirani strani gosti u Murteru u prvih est mjeseci ove godine bili su gosti iz Njemake. Oni su ostvarili ukupno 1208 dolazaka i 5020 noenja. Treba napomenuti da u ove brojke ne ulaze gosti nautiari, a prema statistici meu njima su Nijemci najbrojniji gosti. -Posebno nas raduje injenica da su trenutano Nijemci najbrojniji gosti u Murteru to, prema statistici koju vodi Ured, ve dui niz godina nije zabiljeeno kae direktor Jeina, dodajui da su poslije njih najbrojniji gosti iz Slovenije, koji su u prvih est mjeseci ostvarili gotovo pet tisua noenja. -S obzirom na vremenske uvjete u svibnju i injenicu da se protekle godine i nije znaajnije ulagalo u proirenje smjetajnih kapaciteta, ako ostvarimo prologodinje rezultate, a drim da do kraja godine i hoemo, moemo biti zadovoljni optimistian je Jeina.
Slanica in, Colentum - out
ime Jeina
.l.
16
upanija
FELJTON: Putovanje u zemlju planinskih ljiljana (3)
Na gorskim livadama
Privueni udesnom snagom planinskih divova to su se tu skupili sa svih strana Bosne, spustili smo se u skrivenu dolinu, do korita hladne i brze Sutjeske. Zavoj za zavojem kroz beskrajnu umu, probudi u nama najljepe osjeaje i napuni nas najboljom energijom svijeta. Planinski duhovi nas provedoe kroz vrata Volujka i Zelengore i dovedoe u zemlju planinskih ljiljana. U udesnoj dolini, stisnutoj umovitim gorostasima, zaustavimo se zaarani ljepotom i snagom mjesta na koje smo stigli. Doekae nas ljudi u crvenim majicama, bradati Baja i doktor Ita. Na majicama im je pisalo - Gorska sluba spaavanja Republike Srpske BiH Stanica Gorade. Odmah se prepoznae mudre poglavice dvaju plemena. S jedne strane iskusni planinski vuk Baja, a s druge strane ivua legenda ibenskog planinarstva, na poglavica Mate, te pruie jedan drugom ruku i udijelie pozdrave mira. Do nas dolepra miris planinske ljepote, to nam u trenu napuni srca radou i sreom. Pristupi nam etvero ljudi u bijelim majicama. Baja nas upozna s njima. Troje su planinari iz Naica, a jedan je iz Zenice. Zajedno s nama ii e gore prema nebeskim proplancima i jo vie i dalje, sve do najviih vrhova zemlje planinskih ljiljana. Rano popodne na Tjentitu okupanom arkim zrakama ljetnog sunca, ratrkane kue u nepreglednom zelenilu, um brze Sutjeske i neumorni Bajin glas to nam pria o planinskim legendama, povijesnim istinama ili laima, te mitovima iz prolosti. Kae nam, ako nekom od nas jo neto nedostaje, da kupi tu u malom seoskom duanu, jer to nam je zadnja civilizacija. ljivog Maglia osvjeili smo ruke, lica i duu. Mate je upitao Baju: -Molim te, Baja, reci mi, kako je ode bilo za vrime ovog rata. Baja odgovori: -Prvo su bili nai, a onda su uli njihovi. ekaj malo, koji su sada tu vai, a koji njihovi? zaudi se Mate, a Baja mu objasni da su on i njegovi momci pripadnici Gorske slube spaavanja Republike Srpske, ali da su oni Bonjaci, muslimani iz Gorada, jedinog muslimanskog grada na obali Drine, koji se nalazi unutar nepostojee drave, i danas, poput Srebrenice, ima poseban status, a opet, nepostojea drava nalazi se u Federaciji Bosne i Hercegovine. Teko nam je bilo u glavi sve to pravilno posloiti. Jedino pametno to smo shvatili, bilo je to da u zemlji Bosni, to se tie drava, vlasti i naroda, vlada 'teki kupus', i to se sigurno nee rijeiti jo godinama. Zakljuio sam da je ak i u Malnarovoj dravi Peenici situacija mnogo jasnija i ureenija nego ovdje u Bosni. Baja nam je rekao: Ljudi, oprostite, ali moramo krenuti, jer gore do Prijevora eka nas jo osamnaest kilometara planinskog puta, kroza umu, a sve uzbrdica. Gore su moji momci koji su ve podigli ator i dovukli drva za logorsku vatru. Na putu prema Prijevoru, pred nama se, odjednom usred ume, isprijeila prepreka na cesti. Metalna rampa, pored nje mala kua i sumnjiavi pogled namrgoenog uvara. Nije izgledao ba sretan to nas vidi. Poremetili smo njegov mir i dali mu posla. Baja je otiao do njega na pregovore koji su za nas trajali beskrajno dugo. uvar je izgledao sve ozbiljnije i sve vanije prema nama, ali jo i vie prema samom sebi. Napokon, nakon to je svatko od nas platio dvije konvertibilne marke po danu koje emo provesti u planini, podignu je rampu i pozdravio nas jo uvijek s vanim i sumnjiavim izrazom lica. Nakon desetak kilometara vonje uskom planinskom cestom to se vijugavo uzdizala kroz gustu
Poput patuljaka meu divovskim stablima
Kad krenemo gore prema najviim vrhovima Bosne, za nas, osim divlje prirode, umskih zvijeri i iskonskog mira, vie nee biti nieg drugog. Ispred duana s drvenim stepenicama, tekla je hladna voda u metalno korito puno gajbi piva. Planinskom vodom to se u dolini sputa s nedohvatnih vrleti nevid-
Nieg osim iskonskog mira
umu, stigli smo do parkiralita na Drago sedlu. eljni zraka i slobode iskoili smo iz kombija, pa kao patuljci, meu divovskim stablima, krenuli za Bajom prema rubu provalije. Odjednom, pred nama se otvorio vidik od kojeg mi je zastao dah. Duboko ispod, daleko u daljinu i irinu, rairilo se nedodirljivo carstvo udesne Peruice, a usred svega, kao bijeli konac to visi u naboru zelene haljine, niz visoku vertikalu, nestajuu duboko u praumi, obruavao se slap Skakavac. U daljini, iznad svega, uzdigli se zasnjeeni vrhovi vrletnog Volujka. Prizor je izgledao udesno, gotovo nestvarno. Nakon trideset godina elje, ugledao sam Peruicu. Ponovo sam se sjetio eljka Malnara, pa na tren osjetio miris to je doletio iz dubine i donio mi djeli iskonskog prostranstva praume. Znao sam, no koja dolazi, prespavat u u njoj, bez obzira na ostale. Baja je rekao da je pristup do slapa Skakavca mogu jedino s mjesta na kojem smo se nalazili, ali spustiti se do njega i vratiti se natrag, trebalo bi izgubiti
Izvor na Prijevoru
U logoru pod Magliem
Uivanje na planinskom proplanku
Veer uz pucketanje vatre
Pejzai zemlje planinskih ljiljana
upanija
17
NEZABORAVNE KLUPE
TEKST I FOTO: JOSO GRACIN
a Prijevora
cijeli dan. Napustili smo Drago sedlo, a pria o Peruici za mene je tek zapoinjala. Nakon jo osam kilometara vonje uzbrdo, izili smo iz ume i na visini od 1668 metara izbili na udesni proplanak Prijevor. Desno od nas preko dubokog kanjona Suhe, rastegnuo se sve od Zelengore na zapadu, pa do Bioa na istoku, vrletni Volujak. Tono iznad nas propeo se moni Magli, u daljini sa druge strane granice stajao je u punoj ljepoti Trnovaki Durmitor. Iz pravca iz kojeg smo doli, duboko u dolinu Sutjeske obruavala se tajnovita Peruica. Na proplanku nas je doekalo jo sedam Bajinih momaka, Sirko, Nead, Samir, Tarik, Kole... Davno su ve podigli svoj maslinasto-zeleni ator na deset 'kantuna', a iz njegove sredine se izdizao mali dimnjak. ator s ugraenom pei. Prvi put smo to vidjeli.
36maturanataizgodine1963. obiljeilo50. godinjicuispitazrelosti
lo je predivno. U blizini se nalazio
Proao sam gornjim rubom Peruice, zagrebao u njen tajanstven mir, pronaao mjesto za bivakiranje, pa opet izaao na proplanak. Dok se izmaglica ljetnog predveerja sve vie navlaila na vrhove prelijepe Zelengore na zapadu, ekali smo planinski suton uz pucketanje logorske vatre podLogorska vatra nog monog podno Maglia Mjesto za kampiranje izgleda- Maglia
planinski izvor. Temperatura vode je bila oko 8-9 stupnjeva, a ulijevala se u dugako betonsko korito, u kojem su brzo zaplivale sve nae boce i sve povre koje smo donijeli. Na travnatoj padini iznad mjesta gdje smo postavili atore bila je podignuta mala daara, nekakvo planinarsko sklonite u kojem se ovjek moe skriti ako ga uhvati planinsko nevrijeme. Rairili smo se proplankom poput umskih mravi. Neki su uivali leei u bujnoj, mekanoj travi, drugi su se popeli na mali stjenoviti kuk iznad logora, a trei istraivali umarke ili popravljali atore. Otiao sam prema rubu provalije da bih bacio pogled u duboki kanjon Suhe, to nas je odvajala od snjenih strmina golog Volujka. Proao sam gornjim rubom Peruice, zagrebao u njen tajanstven mir, pronaao mjesto za bivakiranje, pa opet izaao na proplanak. Dok se izmaglica ljetnog predveerja sve vie navlaila na vrhove prelijepe Zelengore na zapadu, ekali smo planinski suton uz pucketanje logorske vatre podnog monog Maglia. (Nastavlja se)
Jedna od generacija velianstvenih

naime, njihov kolega Branko Juras, proslavio je svoj 70. roendan. U svemu, dva lijepa jubileja
Toga toploga jutra doli su sa svih strana u grad svoje mladosti da bi s onima koji u njemu stalno ive, uinili 'uspon za pamenje' uz onih stotinjak kamenih stuba do predvorja svoje kole, ibenske Gimnazije Antuna Vrania kako bi obiljeili 50 godina od svoje mature - ispita zrelosti. Kako nam je kazala jedna od organizatorica skupa prof. Antica Zmijanovi, od 61 maturanta generacije 1962./63. pedeset ih je ivih, dok njih jedanaest vie nije meu njima. Dosad su se sastajali vie puta, ali su jubilej odluili obiljeiti na poseban nain. Ui u svoj razred, sjesti u klupe, uti prozivku i pozdravne rijei i neko vrijeme se osjeati zapravo 'kao u koli'. Bili su orni i raspoloeni za mladenaku priu toga dana iako se inilo da se neki od njih nisu vidjeli jo od kolskih klupa, pa su se nanovo 'upoznavali'. Posebno ih je obradovalo to ih je posjetio i s njima se druio dugogodinji direktor gimnazije prof. Ivo Livakovi, koji im je kazao kako oni spadaju u one generacije velianstvenih, to ih je ta ibenska srednja kola dala od svojega postojanja do dana dananjega. Proitano je i jedno dirljivo pismo o njima samima, za koje je nova ravnateljica prof. Ivanica Belamari zamolila da ga se priloi u kolsku arhivu, kao vrijedno i nadahnuto svjedoanstvo o momcima i curama, danas strunjacima svih profesija, koji su iz te kole 'izali u ivot'. Nama je neka svoja sjeanja iz njihova doba ispriao ing. Nikola Grubii Pakica koji ivi u Zagrebu, a sada u mirovini, redovito dolazi u ibenik, na more i otoke. I nikada ne zabravlja. A iz Kanade je, iz Toronta na svoju 'maturu' u ibenik dola i Vera Trgai koja ni trena ne zaboravlja svoj 'stari kraj'. Kolege iz klupa doao je iz Zagreba pozdraviti i Josip Koki, poznati katoliki, laiki aktivist, koji je i ovom prigodom istaknuo da su, pored ostalih, gradovi Vukovar i ibenik za hrvatsku dravu dali ono bez ega ona ne bi ni postojala. Potom je skupina otila u grad, u crkvu sv. Frane gdje je sluena misa za umrle kolege. I naposljetku, odabrani dan za slavlje, 27. srpnja, nije pao sluajno. Toga dana, naime, njihov kolega Branko Juras, proslavio je svoj 70. roendan. U svemu, dva lijepa jubileja. J. ELAR
Odabrani dan za slavlje, 27. srpnja, nije pao sluajno. Toga dana,
Duboki kanjon Suhe
Osvjeenje ispred duana na Tjentitu
in e 14 45 . go d d o e s a d . .. u n a la z i n a Vis o v c o d M ilo s t i M a jke s a m o s t a n p e Vis o va ke s i c r k va G o
znate li..
otok Visovac je jedna od najvanijih prirodnih i kulturnih vrijednosti Hrvatske
visovac
18
oglasi
upanija
19
Rjeica Gudua kao mala Amazona

joko elar
AVANTURA U DIVLJINI Bajkoviti raj prirode u rukavcu Prukljana oarava ljepotom i netaknutom divljinom
skradin / raslina
Prostrano proirenje rijeke Krke u Prukljanu pred Skradinom, povrine 11 etvornih kilometara, stanite brojnih ptijih vrsta, mrjestilite cipala, jegulja i druge ribe, krije osobite prirodne ljepote. Potopljene rimske vile (Gavanovi dvori), otoi Stipanac s ostacima crkve iz 6. stoljea, i nadasve, ari rjeice Gudue, poput male praume, gdje s ribama i pticama movaricama, obitavaju prave obitelji labudova. Gudua je, ondje na vratima NP Krka, zatieni krajolik prirode gdje je zabranjen lov i svaka druga aktivnost u biljnom i ivotinjskom svijetu. Jo prije tridesetak godina, u zelenu i zmijoliku Guduu moglo se iz susjedne 'matine' Rasline doi izletnikim amcima do bujnih livada s izvorima pitke vode. Kasnije je ta ruta naputena, a rat je donio i teko zagaenje minama. I danas na prilazima Gudui stoje ploe upozorenja o zabrani pristupa na kosine kanjona i u evare to obrubljuju potok. Podruje je od lanjske godine posve oieno, ali u Guduu danas malo tko zalazi. Ne pribliavaju se gliseri i amci znatieljnika. Jednom smo, nakon Domovinskoga rata obili taj kraj dok je jo krio opasnosti, a Gudua je tada bila obrasla u raslinje i trsku. Ovih dana ibenska agencija NIK uvodi turistike izlete brodom iz Vodica do Rasline i Skradina, ali do Gudue ionako ne bi mogli. Tenja je lokalne zajednice, kako kae predsjednik MO Raslina Ivo Raji, da se taj izniman prirodni dragulj ponovo otvori za brodice s posjetiteljima, da se trska izrasla i do tri metra ukloni i omogui pristup livadama koje su idealno odmorite i mjesta za piknik. Nakon dugo godina ponovo smo krenuli u oazu zelenila i mira brodiem Stipe Rajia i u pratnji naeg domaina Ive. Turistika plovila, jedrilice i male jahte rairile su se Prukljanom, mirujui na vodi, a mi smo brodili smaragdnim okrujem s pticama nad glavom, divljim patkama uz evar i prelijepim kolonijama labudova. Ovuda su teaci gajetama neko dolazili do svojih vinograda i maslinika, a sada nema ni ive due. Stipe nam kazuje gdje se najbolja riba u rjeici mri-
Guduom kao kroz malu Amazonu
Upozorenje iz rata jo stoji
Ostaci ranokranske bazilike na otoiu Sustipancu
Labua obitelj na okupu
Nedostaju jedino piraje
Idila odmora u Raslini

jesti, ali je ulov strogo zabranjen, a krivolov se kanjava ne kao prekraj, ve kao kazneno djelo. Ivo Raji, dok se probijamo kroz gusti zelenila, govori kako ni on godinama nije kroio u ove vode umovite rjeice ije porjeje u minijaturi podsjea na praume June Amerike i Amazone. Samo to u njoj nema krokodila i piraja! Stipina penta lagano breke, probijajui se kroz gusti, dok moramo saginjati glave da nas ne zakai iblje i granje. Voda je bistra i ista, a temperatura joj ne prelazi dvanaestak stupnjeva. A kad vie nismo mogli dalje (falilo
Podruje je od lanjske godine posve oieno, ali u Guduu danas malo tko zalazi. Ne pribliavaju se gliseri i amci znatieljnika. Jednom smo, nakon Domovinskoga rata obili taj kraj dok je jo krio opasnosti, a Gudua je tada bila obrasla u raslinje i trsku
je ezdesetak metara do nekoga kuka) morali smo natrag, jedva se okrenuvi.
Ve je bilo kasno popodne kada smo izali u prostranstvo Prukljana oko kojeg su se ratrkala naselja, kao neko predvorje gradu Skradinu. Na Stipe je znalaki priao pliini otoia Stipanca (ili Sv. Stipana) na kojem je od starokranske bazilike (prema dr. L. Jeliu koji je 1911. godine otkrio ostatke crkve s apsidom i krstionicom).
Vodenom bombom na crkvu
Mnogo kasnije, osamdesetih godina prologa stoljea, jedan je kanader JRZ-a 'vjebajui' vodenim bombama razorio velik dio ostataka crkve s lukom i apsidom. Ostao je samo jedan zid na kome se odmaraju galebovi. Kad smo prilazili Raslini, to malo mjesto s lijepim kuama i ureenom plaom na obali Prukljana prualo je uistinu krasan prizor, podneblja idealnog za miran odmor. Mirna je ostala i naa Gudua, preputena sjenama predveeri i njenim skrovitim stanovnicima.
joko elar
20
reportaa
BRODSKA REPORTAA NA PLUS 40 OD IBENIKA DO ZLARINA, PRVI LUKE, EPURINE I VOD
Lipo je broditi i kad cv

marina jurkovi
marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr
Moderni gusari sa Solarisove galije
Sve u emu ovjek aktivno sudjeluje na temperaturi koja dobrano premauje 35 stupnjeva u debeloj hladovini, pa makar i samo sjedio, odvija se sporije. Kao da se sporije die, sporije jede, sporije govori, sporije spava... Ne udi onda to je nae putovanje, mislim na fotoreporterku Nikolinu Vukovi Stipaniev i moju malenkost, brodskom prugom do Zlarina, pa do Prvi Luke i na kraju epurine, trajalo due nego to smo predvidjeli?! A predvidjeli smo, zapravo, baciti ir do epurine i prvom prugom natrag. Ali - u! Onaj zvizdan uinio je svoje, a pripomogla je bevanda naeg domaina Ljubomira Antia... (Nikolina nije pila, op.a.) Al, o tome kasnije. Najprije se trebalo ukrcati na brod i smjestiti. Devet je i dvadeset, a guva pred Tijatom sve vea. -Ajde mali, bog te vidija, tebe i tu biciklu... bre malo, nestat e mi mista u ladu... A vidi njega, i pasa vodi... ta jo nee na vapor vui... - rogobori preda mnom starija gospoa uspinjui se na brod. A to to uza se vue dvije boretine od po, brat-bratu kvadratnog metra, nikom nita. U brodu jednaka guva kao i na rivi. Otoani znalaki pohvatali najbolje pozicije kako bi sklonili glavu od zvizdana, pa i 'stajaa' mjesta. Naravno, kad se brod okrene na pravu stranu. Oni neuki, posebno stranci, posjedali u hlad. E, brzo e shvatiti zato je taj dio brodskih klupa bio prazan kad im 'zagrije u iku'. Prolazimo kraj brodske kuine. Vonja kao iz najluksuznijeg restorana. Da si najsitiji, maio bi se, a kamoli u tu uru, ni vamo-ni tamo.
Dugi palir putnika, valia, kolica, bicikla... pri ukrcaju na Tijat
Valie, djeja kolica, cvjetni aranmani za groblje, reene bicikle i reeni pas (navodno domiljato nazvan Bili) i sva sila svijeta, domaeg i stranog (a opet naeg jer i mi smo sad u EU!) porasporedila se nekim udom po brodu u savrenom redu. Brodsko osoblje u bijelim kouljama ispeglanim na crtu prolazi meu putnicima kao po pozornici. A kraj mene kolegica Jordanka Gruba 'parkirala' kesu s tripicama. Ide na Zlarin po mobitel. I odmah natrag... (Je l' ti to moe zamislit?! Sad po ovoj vruini... A bez mobitela sam kao bez ruke, svi su mi brojevi u njemu, ko zna ko me je zva... a metri su mi u kui, onda zna koja je ura...). Stie i Jasenka Ramljak, moja vjena MDF-ovka...
Tripice meu cvijeem za groblje
Djeak i njegov mezimac Bili
Zagledana u puinu
reportaa
37
DICA
FOTO: NIKOLINA VUKOVI
vrci padaju u nesvist

Kamen, cvie i mladost epurinjani na svojoj pici sjede i na plus 40 Kad zahladi poi e se na groblje
Na epurinskom sredinjem portu uredan je voni tand
Karakteristini otoki prizor iz porta
Otoani odmah zauzimaju najbolje pozicije u hladovini
Kraj vrata od brodske kuine
Svi putovi vode prema brodu
Tamnopute ljepotice u Prvi Luci

Sa sinom je i malo e do Prvia. Nenaviknuta na buku brodskog motora, rijei hvatam onako sporadino... pa spajam po logici. A Nikolina stavila bijeli eiri, ala trumfeta i 'zuji' okolo sa onim aparatom i objektivinom. Pristajemo uz zlarinsku rivu, upravo kad i Solarisova gusarska galija u svojoj izletnikoj ruti. Svi slikaju gusare, a ovi se 'po gusarski' namjetaju. Znaju znanje. Poprilino se ispraznio Tijat. Otkotrljali se kotaii bora i kufera niz rivu, a mi nastavljamo dalje prema Prviu. Ulo je tek neto mlaarije. Uspeli se i porasporedili pod tendom u gornjem dijelu broda. Zato nas je u Prvi Luci doekala prava guvara. Meu domaim svitom, 'stre' stranci prepoznatljivom garderobom, a pogotovo tamnopute djevojke sa tko zna kojeg kraja svijeta. Tako rei, nismo se ni okrenuli, a ve smo stigli u epurinu. Pred nama bakica hoda ustrim korakom sa dvije koare nadgrobnog cvijea. uri se. Vruina je. Blii se jedanaesta ura, al to ne znai da u (ili moda-na...) epurinskom Ormaru, kako mjetani nazivaju svoj sredinji trg, svoju picu, nema svita. Ima, i te kako. Stariji se, ka po pagu, rasporedili po drvenoj klupici, a mlai zauzeli pozicije na nekoliko urednih tekata. I dok cvrci 'padaju u nesvist', a ono tankih majiica na nama lijepi se uz kou, na domain, s poetka teksta, dr. Ljubomir Anti, asti nas svojim drutvom u dnevnom boravku stare epurinske kue. no, a opet tako prepoznatljivo prviki. I kako to pravi domaini rade, makar bilo i 40 stupnjeva u zraku, proveo nas je mjestom, pokazao svaku kalu, svaku kuu... Nadahnuli smo se ljepotom barem do narednog susreta. Nadahnuli i, naravno, zakasnili na prugu. No, ne i na taxi-boat. Na njega se zakasnit ne moe. Za desetak minuta vonje do Vodica iskeirali smo tono osamdeset kuna. Odnosno, Nikolina je iskeirala jer me je brodar udno pogledao na spomen kartice. Zato u ja platiti drugi put, za neku novu brodsku reportau.
Ne moe se za po ure napraviti reportaa ni u jednom otokom mistu ibenskog arhipelaga, ali se zato moe napraviti plovei od jednog do drugog mjesta. Pruga je, sama po sebi reportaa
Mater mu je tu roena, a aa u drugoj kui, mogao bi se do nje dobacit kamenom. Nadahnuto pria o svojoj epurini. Lirski, povjesniarski, knjiev-
Zbog ljepote zakasnili na prugu
38
kultura
ibenski festivali Vrijeme je za Supertoon i ibenski plesni festival
Stotine plesaa i ljubitelja animacije okupirali grad

nikolina vukovi
dogaaji
Muzej grada ibenika
Od 1. kolovoza stalni postav radi u dvije smjene

U jeku turistike sezone u Muzeju grada ibenika shvatili su ipak da bi stalni postav, koji se godinama pripremao i za koji su utroene milijune kuna, trebao biti due otvoren i tako dostupniji posjetiteljima. Umjesto dosadanjeg radnog vremena prema kojemu se stalni postav pojedinih dana mogao razgledati samo ili tijekom jutra ili poslijepodne, od 1. kolovoza muzej e svakog dana biti otvoren u jutarnjim i poslijepodnevnim satima i to od 10 do 13 sati i od 18 do 21 sat. Iako se moglo oekivati da e barem u turistikoj sezoni ibenski muzej biti otvoren cijeli dan i rad u dvije smjene mali je iskorak koji budi nadu da e barem koji turist vie sada moi zaviriti u zanimljivu ibensku prolost. S druge strane Muzej grada ibenika i dalje e biti zatvoren ponedjeljkom, blagdanima i dravnim praznicima. M. L.
ibenik je u pici svoje festivalske sezone. Nakon Meunarodnog djejeg festivala, Martinske i Festivala klasine glazbe Musica appassionata koji zavrava ovog vikenda, gradom su zavladali plesai suvremenog plesa te ljubitelji i autori animiranih filmova. Predaha nema. Poeo je 3. ibenski plesni festival i Meunarodni festival animacije Supertoon koji se ove godine prvi put odraava u ibeniku. Preko 250 plesaa i plesnih pedagoga do kraja tjedna ibenskoj se publici predstavlja svake veeri na trgu kod katedrale, a tijekom jutra u
gimnaziji se odrava ljetna plesna kola u kojoj vrijedno rade mladi plesai iz Hrvatske i BiH-a pod vodstvom istaknutih hrvatskih plesnih pedagoga te gostiju iz SAD-a i Japana. ivo je na ibenskim ulicama i trgovima te tekatima od jutra do kasno u no, a posebno u klubu Azimut gdje je sjedite najmlaeg ibenskog festivala Supertoon. I plaa Banj dobila je novu ulogu. Svake veeri prevara se u pozornicu za filmske projekcije, a dj-evi publiku zabavljaju do dugo u no. Supertoon je promovirao jo jedan zanimljivi loka-
Marija Lonar
litet tamnice u Muzeju grada ibenika gdje se prikazuju filmovi iz prolosti i o prolosti animacije. I to je samo dio svega to se ovih dana nudi na Supertoonu. Knjiicu festivala s detaljnim programom, obvezno uzeti, a nudi se na info-pultovima festivala. Lako ih je prepoznati, jer je rije o malom drvenom kaiu. A da ova dva festivala ne bi bila sama, ovih dana pridruit e im se i Orguljaka ljetna kola, a onda dolaze Veeri dalmatinske ansone i tako dalje i vie! ibenik die punim pluima!
U subotu zavrava Musica appassionata
Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladei za kraj

Ovogodinji Festival klasine glazbe Musica appassionata zavrava u subotu 3. kolovoza kada e nastupiti Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladei. Mladi jazzeri koncert e odrati na trgu 4 bunara u 21 sat. Festival Musica appassionata odrava se ve estu godinu, a u sklopu te manifestacije koja je poela 13. srpnja odrano je est koncerata. Nastupila je Zagrebaka filharmonija s programom Salsa filarmonica te solistima Ricardom Luqueom i Olvidiom Ruizom Castellanosom, Zagrebaki ansambl flauta, Ana Domani, Mirjam Luev i Vladimir Kosjanenko, kvartet Papandopulo, brazilski gitarist Flavio Apro dok je koncert sveanog zatvaranja rezerviran za Jazz orkestar Hrvatske glazbene mladei. Organizator Festivala klasine glazbe je Hrvatsko narodno kazalite u ibeniku. M. L.
U ponedjeljak poinje 20. orguljaka ljetna kola (5. - 14. kolovoza)
Karamazov svira za obnovu zlarinskih orgulja

Jedan od najpoznatijih svjetskih gitarista i lutnjista Edin Karamazov odrat e solistiki koncert na Zlarinu u nedjelju 4. kolovoza u 20 sati. Nastupit e u crkvi Marijina Uznesenija i ulaz je slobodan, a dobrovoljni prilozi bit e namijenjeni obnovi crkvenih orgulja. Za posjetitelje iz ibenika bit e organiziran prijevoz brodom s mula Krke kao i povratak poslije koncerta. Edin Karamazov tijekom prolog desetljea istaknuo se kao jedan od najzanimljivijih i najkarizmatinijih gitarista i gitarista i lutnjista, a njegov repertoar vrlo je irok i kree se od prvih zapisanih skladba iz 16. stoljea pa sve do glazbe balkanskih Roma. Prvi solo nastup kao svira na lutnji imao je 1998. godine i kada je u zadnji as trebao zamijeniti legendarnog gitarista Juliana Breama, koji je takoer zasluan za aktualiziranje lutnje. Od tada je
Poznati svjetski gitarist i lutnjist Edin Karamazov nastupa na Zlarinu
Sveano otvorenje uz koncert Marija Penzara i Drage Soltera
Karamazov izveo i snimio vie od 90 nosaa zvuka s brojnim umjetnicima i meunarodnim ansamblima za ranu glazbu. Njegova interpretacija i tehnike vjetine podjednako oduevljavaju kritiku u publiku, a nastupio je na brojnim poznatim koncertnim dvoranama i svim vanijim svjetskim festivalima, a osvojio je i mnoge prestine glazbene nagrade. Usprkos tom uspjehu, Karamazov i dalje odrava nenajavljene uline nastupe. U ovoj sezoni Karamazov gostuje i u Australiji i Junoj Americi. Nedavno je u zlarinskoj crkvi snimio novi nosa zvuka u suradnji sa violinistom Stefanom Milenkoviem i elistom Borisom Andrianovom. Za svoj zlarinski koncert Karamazov je odabrao skladbe Lea Brouwera, Fernanda Sora, Agustina Barriosa te Astora Piazzolle. m.l.
Orguljaka ljetna kola u ibeniku ove e godine zbog skromnih financijskih sredstava trajati neto krae deset dana umjesto dva tjedna kao prijanjih godina, a bit e odrano i manje seminara. Sveano otvorenje odrat e se u crkvi sv. Duha u ponedjeljak 5. kolovoza u 20.30 sati kada e nastupiti Drago Solter (kornet) i Mario Penzar na orguljama. Do 14. kolovoza koliko traje ova jubilarna, 20. orguljaka ljetna kola odrat e se tri seminara i dvije radionice. Glazbu renesanse i baroka vodit e Pavao Mai, Orguljsku glazbu od 19. stoljea do danas Natalija Imbriak, a Improvizaciju Ante Kneaurek. S osnovama organologije i tipovima orgulja od antike do dananjih dana polaznici e se upoznati u organolokoj radionici Emina Armana, dok e Snjeana Miklaui-eran voditi arhivistiku radionicu u sklopu koje e se nastaviti sreivati muzikalije iz arhiva ibenske katedrale. Najavljeno je i est koncerata od ega e na trima nastupiti predavai i polaznici kole. Organizator Orguljake ljetne kole je ibensko Organoloko drutvo Organum, a ovogodinji proraun iznosi 151 000 kuna. M. L.
kultura
39
Stanovnici rimske vile gostili se i kamenicama, kaparoculama i pidoama

marija lonar danilo
Arheoloka istraivanja na Danilu
marija.loncar@sibenski-list.hr
Najnovija revizijska i zatitna arheoloka istraivanja na Danilu u blizini lokaliteta Stari ematorij jo su jednom potvrdila iznimnu arheoloku vrijednost tog podruja te potrebu da se na njemu nastave sustavna istraivanja. Istie to ibenski arheolog Toni Brajkovi koji je proteklih mjesec dana na Danilu vodio revizijska i zatitna istraivanja. -Na Danilu su se 50-70-ih godina prolog stoljea radila velika i sustavna istraivanja, a kasnije toga vie nije bilo. Arheolog Ivan Pedii 1999. godine tu je vodio restauracijsko konzervatorske radove i tom prilikom pronaao nove dijelove rimske vile dva bazena, vjerojatno za skladitenje vina i maslinovog ulja, te krunu pe koji su bili poploani u tehnici mozaika. Tada je pronaena i vea koliina karbonizirane penice te zlatni prsten podsjea Brajkovi. Ve tada je, kae, bilo jasno da pronaeni ostaci rimske urbane vile predstavljaju tek dio veeg kompleksa koji neistraeni
lee prekriveni slojevima zemlje u oblinjim vinogradima. -Zbog toga smo u 2011. i 2012. godine obavili opsena georadarska istraivanja na povrini od preko 3000 metara etvornih kako bi se otkrilo to se jo krije ispod zemlje, a cilj ovogodinje kampanje bilo je utvrivanje gabarita te vile i upotpunjavanje njena tlocrta istie Brajkovi. Istrane sonde koje su otvorene tijekom ove kampanje otkrila su na svjetlo dana ostatke zidova u duini od preko 30 metara te su utvrene pozicije jo nekoliko prostorija rimske kue. -Nain gradnje zorno ukazuju kako se u duem vremenskom razdoblju objekt koristio. Mnotvo sitnog materijala: ulomci keramikih i staklenih posuda, metalnih izraevina te ostaci ivotinjskih kostiju i koljaka govore o nainu ivota i prehrambenim navikama tadanjih stanara vile. Moda je zanimljivo istaknuti da su osim stoke sitnog i krupnog zuba uveliko jeli i kamenice, kaparocule, dagnje i druge koljke. Na
svjetlo dana je izila i keramika uljna svijetiljka iz 3. stoljea te tri bronana novia. Jedan je kovan za vrijeme Konstancija II (337.361.), a drugi pripada Gracijanu (375.-383.), dok trei novi jo ne moemo vremenski datirati kazao je Brajkovi.
Georadarska istraivanja
Istrane sonde koje su otvorene tijekom ove kampanje otkrile su ostatke zidova u duini od preko 30 metara te su utvrene pozicije jo nekoliko prostorija rimske vile. Pronaeni ostaci ivotinjskih kostiju i koljaka govore kako su stanovnici vile puno jeli i kamenice, kaparocule i pidoe
Rezultati ovogodinje kampanje predstavljaju ozbiljan napor i elju za nastavkom otkrivanja tajni ovog rimskog lokaliteta, uvjeren je Brajkovi. O tomu e, dodaje, biti rijei i na velikom meunarodnom arheolokom kongresu koji e se u rujnu odrati u ibeniku, Danilu i Murteru pod naslovom Illyrica antiqua 2 in honorem Duje Rendi-Mioevi. -Na istom tragu je i znanstveni rad koji ve drugu godinu radim s dr. sc. Anamarijom Kurili sa Zadarskog sveuilita te pokretanje projekta odavno spominjane danilske zbirke u kojoj bi se ubudue trebali nai svi arheoloki ostaci koje e donijeti budua istraivanja zakljuuje Brajkovi.
Meunarodni arheoloki kongres u rujnu
40
panoptikum
batina
CRTICE O STARINAMA 720
Pie: Ivo prljan
KAKO SU SE RADILI STARI VIJENCI
l Kua Slavi smjestila se uz glavnu gradsku ulicu u blizini crkve

sv. Ante. To je jedan od najznaajnijih arhitektonskih objekata u povijesnoj jezgri Knina. Kua je graena, razmatrajui eksterijer i interijer, vjerojatno na poetku 20. stoljea jer objedinjuje stilske elemente historicizma i secesije. U loem je stanju pa nam se otkrivaju neki dosad nepoznati detalji poput obrade krovnog vijenca zgrade. Podloga takvog vijenca bili su nizovi opeka koji su djelomino sjeeni tj. profilirani. Na takvom leaju od cigle napravljena je zavrna profilacija od morta. U to vrijeme zidarski majstori posjedovali su posebno umijee izvlaenja sloenih profilacija koristei se raznovrsnim zidarskim ablonama.
KROZ IBENSKO RUHO OD ANLINA DO LINGE (457)
548
Pie: Drago Margu
Lisasta guska
Jeste li znali?
Da je lisasta guska (Anser albifrons) rijetka zimovalica do sada zabiljeena nekoliko puta u Nacionalnom parku Krka prilikom zimskog prebrojavanja ptica. Za otrih i hladnih zima redovita je zimovalica u kontinentalnom i obalnom podruju Hrvatske. U Europi dolaze dvije podvrste lisaste guske A. albifrons i A. flavirostris. Podvrsta A. albifrons razmnoava se na sjeveru Europe i Azije, a zimuje u junoj i zapadnijoj Europi. Tamnija podvrsta s naranastim kljunom A. flavirostris razmnoava se na zapadu Grenlanda, a zimuje u Irskoj i na zapadu kotske. Izvrsni su letai. Redovito lete u velikim jatima u V formaciji. Nou obitavaju na otvorenim vodenim povrinama (jezera, ribnjaci, rijeke) a danju se hrane na oranicama i livadama. Hrani se biljkama, travom i razliitim biljnim kulturama. Tijelo je snano, vrat kratak, noge smjetene na sredini tijela, prilagoene za hodanje. Perje je maslinasto smee boje. Kljun je snaan trokutasta oblika, ruiasta boje. Perje na elu i oko kljuna bijele je boje. Na trbuhu istiu se crne pjege razliite veliine. Ispod krila perje je tamno sive boje. Mlade ptice su jednoline sivo-smee boje, bez bijelog perja na licu. Noge su svijetlo naranaste boje. Duina tijela odrasle ptice je od ezdeset etiri do sedamdeset osam, raspon krila od sto trideset do sto ezdeset centimetara. Mujak je malo vei od enke. Glasa se zvonko s dvostrukim ili trostrukim kji ji ili melodinim kjo jo jo. Monogamna su vrsta. Gnijezdi se u tundri. Gnijezdo gradi na tlu, u blizini vode, od vodenog bilja, lia i paperja. enka snese est do deset prljavobijelih jaja. Inkubacija traje dvadeset osam dana. Na jajima lei enka a o ptiima se brinu oba roditelja. Ptii su potrkuci. Za let su sposobni za osam tjedana. Lisasta guska perje mitari dok othranjuje mlade pa tada tri-etiri tjedna ne leti.U Europi i Hrvatskoj je ugroena lovom, nije zatiena.
Dobra nonja iz loe politike

Najivlje zainteresiranima za folklor, nonje, obiaje i glazbu bit e zanimljivo prijepodnevnu pauzu radnog vremena 3. rujna provesti u vrtlu kue Matavulj. U tom rodnom ambijentu ibenske kape, gdje su se u sjenici u vrtlu prireivale smotre narodnih nonji s biranjem najljepih kompleta a u duanu pred dvoritem prodavale kape iz kune radinosti Gorianka i Dolaanka, na poticaj raspitivanja iz folklornih drutava priredit emo susret voditelja udruga posveenih narodnim kolima, pjevanju i nonjama. Praktian povod je rok za predaju prijava na redoviti godinji natjeaj Ministarstva kulture 15. rujna, kakav se u ovom svojem dijelu ustaljuje sve vre povezivati s upisima u Registar kulturnih dobara. Poriv da se, stoga, u Registar upiu sve tradicije promauje namjeru ouvanja nematerijalne kulturne batine kroz identificiranje i podupiranje onih tradicija koje svojim sredinama znae najvie i, u stvari, na razne naine uvezuju razne druge dijelove batine. Kako u nae dane zatititi narodnu nonju? Kad se u kuama ve ne radi, valja pitati novac od Ministarstva kulture. Kada se proitaju popisi odobrenih prijava prolih godina, doista su traenja novca potrebnog za obnove narodnih nonja na tim listama ea od bilo kojih drugih natjeaja. Gotovo je i razumljivo to je Ministarstvo kulture tisue iskanja novca kakva prima na svojim godinjim natjeajima poelo administrirati po prisutnosti u Registru kulturnih dobara. Kojeg narodnog obiaja, nonje ili kola, pjevanja ili rukotvorstva, meu nematerijalnim kulturnim dobrima ovog Registra nema u recesijska vremena mu slijedi kratka putanja prema kou. Registar bi, znai, imao biti neto poput telefonskog imenika narodnih obiaja. Kojeg obiaja unutra nema, mora da i ne postoji. Tako je otprilike u Kini, gdje kon-
pie: Jadran Kale
zervatorska evidencija broji 870.000 nematerijalnih kulturnih dobara a u slubeni registar je od 2006. godine upisano njih 1219 (pretprole godine je u treoj rundi upisa 191 nematerijalno kulturno dobro probrano izmeu ak 3136 nominacija). Ovakvo evidentiranje i registriranje narodne batine moe nas podsjetiti na nain kako je stvoren jedini hrvatski (i bivi jugoslavenski, takoer) skansen tj. etnografski muzej na otvorenom u Kumrovcu. Zato ba u Kumrovcu, o tome se nije postavljalo suvina pitanja. Ozbiljniji pristup dijeljenja javnog novca tradicijama je u Japanu i Junoj Koreji, gdje je koncept nematerijalne kulturne batine uope i nastao. U Japanu se takve registracije ine od 1955. i ima ih 120, a u Junoj Koreji od 1964. i ima ih 119. U nerazmjerno manjoj Hrvatskoj se ovakve registracije ine od 2003. i ima ih 121. Kad se proitaju sitna slova postane jasno kako se ne radi o istim administrativnim praksama. Svako registrirano nematerijalno kulturno dobro u Japanu i Junoj Koreji znai i preuzimanje dravne obveze novanog podupiranja njegovog nositelja, onoga za kojega se u kraju konkretnoga obiaja slau da ga zna najbolje. Nakon utvrivanja godinjeg prorauna Ministarstvo kulture objavljuje kolikim novcem raspolae i koliko e idue godine biti na raspolaganju i za ove svrhe. Nositelji nematerijalnog kulturnog dobra su zauzvrat duni pouavati ga i javno ga izvoditi. Najpoznatiji meu njima nacionalne su znamenitosti i praktino nastupaju samo na najboljim mjesti-
ma i na dravnoj televiziji. Ako je nositelj nematerijalnog kulturnog dobra uspjean, kroz godine e osposobiti i ljestvicu kandidata za taj status. I tu nastupa najvaniji trenutak ne uspije li u tome, kada umre s njim se brie i registracija nematerijalnog kulturnog dobra. Od 1960. godine nadalje iz domaih je zakona o zatiti kulturne batine uklonjen izravni financijski dio propisa, a nain potpore nove kategorije nematerijalne kulturne batine se u takvu fakultativnu brigu o tradicijama jednostavno uklopio. Ako neke godine nitko ne pita novac za neko registrirano nematerijalno kulturno dobro (itaj: tradiciju), novca nee ni biti. Budui da je tradicija stvar prijenosa, to bi moglo znaiti kako je takav prijenos u aktualnoj proraunskoj godini suspendiran. Sreom, tradicija nije stvar drave ve drutva. No ovakvo su administrativno nasljee nairoko prihvatili raznoliki skrbnici za batinu, oni zasluni i oni manje zasluni, kako zainteresirani tako i oni samozvani i deklarativni. Lo politiar zna da ga rijei potpore tradicijama nita ne kotaju jer mu takvu slobodu omoguuje zakon, dobar politiar i u tim okolnostima svoje namjere uspijeva postaviti kao provjerivo i vjerodostojno zalaganje. Odazivanje na godinji natjeaj Ministarstva kulture dobro sastavljenim prijavama zato znai pohvaljivanje dobrih politiara i priliku za popravljanje loih. A folklorakim voditeljima elim dobrodolicu u jednosatni seminar vrtla Matavulj, ambijenta jedne dobre politike iz prolosti.
panoptikum
41
Iz kuine babe Tonke
Kad ne bi bilo maniti onda bi se nekoga u kui moralo zamanitat. Da ima ko i ovce i!
Smijen se sam se sebon. Reka bi na svit eno ga, poludija. in se eljade smije samo sa sebon zna da mu nije sva trava na mistu. Al, meni je, a jopet se smijen sam se sebon. Upisala mi najstarija mala vakultet, u Splitu i sad kad je pametno dite sve oto obedilo, meni uvee nito palo na pamet i, velin van, smijen se sam se sebon. -ta je tebi? pita ena sa trosida koji je u stvari troleaj jerbo moje sve tri lee na njemu i gledaju nikoga vraga na onoj tevelizjetini. A ja u svojon kotelji, zavaljen, i ne mogu od smija. Palo mi nauv, kako bi babi Tonki objasnija za ta mala ui. Ona je sve volila znat pa bi me siguro pitala. I sad se ja mislin ta bi jon reka. Kako bi ja njon objasnija ta je to zatita okolia! I poesmo se mi svi u kui smijat. Baba je znala ta je dokturica, ta je advokat, ta je iinjer, iinjaje tamo nikoga vraga, ta ti ga ja znan, ali zatita okolia na Kemijsko-tehnolokom fakultetu u Splitu, ta ti ga je sad to? More bit da bi ja reka da mala pazi da okolo nje sve bude isto, a onda bi se nama uja za jezik jerbo bi ona siguro rekla: Pa ta triba za kavacine i u kolu? Ja san mislila da to radu oni prez kole! pripriavan ja svoj zamiljeni razgovor sa babon i svi pucaju od smija, a ja odma nastavljan dalje: I unda bi ja njoj reka e, al ona e bit efica od kavacina. Nee mest njiman, nega e i rasporeivat di e koja i. E, to je dobro. Glavno, moj sinko, da je ne tu sunce ni vatat led i kia. Nega e lipo sidit ki gospoja tako bi to na svoj nain utuvila u svoju glavu baba. Nikako ki ona koja je priala kako je njezin Mijo avancira u vojski svi ga sluaju. I sad pita eljad da ta je, da nije desetar, vodnik, ovicir , al ne zna stara. Samo znade da kad on zasvira u onu svoju trubu da se svi skau i sluaju njeinoga Miju. Koji je bija truba. Ili jedna druga za svoga Ivu koji je radija u Splitu. I bija velika glava koja ima deset ljudi ispod sebe. Ki poslovoa u Lapevia. Deset ljudi, moja Tonka, ta ti misli. Nije to lako, ni sa svojon glavon upravljat a kamoli s tuon. I to jo njizi deset! A znade kakvi su ljudi. Uini in sto puta, a ne uini jedanput ki da nisi nikad. Odma ne valja! Al nije babu to valjenje puno abendalo. Ona bi samo rekla: Glavno da se radi, pa ta je da je. Jerbo, eljade mora od
Zamanitaju te! Tako bi se u Zagori reklo za koga ko nije bija manit od sebe, s glave ta bi se ono reklo, nega bi ga ludin napravilo. Da ima ko i kod ovaca. I radit ta niko drugi nee
niega ivit. eljade na gradu nita svoga nema, nega valja sve kupit. A akoli ne radi, od ega e, ko e mu dat? A jedan bi svit tija lipo ivit a neu radit. A ko je to vidija! pridikala bi stara.
Sidie ki gospoja
I drago bi jon sigurno bilo da njeina unuka ie na vakultet. Nek ie kad jon kola ie, data e. Nee vako ki ja, ovce uvat! rekla bi stara. -Svako za svojon srion, pa ta mu bog da. Najgore je kad se eljade zamanita. Svak ti govori ne zna nita, pa undak u zadnju i ne zna. Zamanitaju te! Tako bi se u Zagori reklo za koga ko nije bija manit od sebe, s glave ta bi se ono reklo, nega bi ga ludin napravilo. Da ima ko i kod ovaca. I radit ta niko nee. I ko se eljade nije znalo oduprit, izborit za se, nega bi se putalo, na kraju bi i pomanitalo. Uvik s ovinan, nikad meu eljadin, nit ta uje nit ta vidi, a ta e drugo nega poblunit. Da si i najpametniji!
A da ta e nego poblunit?
Stoji to na kraju pisma to ga je u redakciju ibenskog lista uputila Katica Jurkovi Hordov, s nekoliko starih crno-bijelih fotki iz ezdesetih godina prolog stoljea koje su omoguile pokretanje nove rubrike u naim i vaim novinama ibenskog mementa. Kao to joj i samo ime govori, ova e rubrika donositi stare, crno-bijele fotografije ibenika, ibenana, ibenanki, ali i svih ostalih iz svih naih mista od Murtera do Rogoznice, od Strmice do irja. A ureivat e je sami itatelji! to znai objavljivat emo vae fotografije, iz vaih obiteljskih albuma, krinja i veltrina, vaih sretnih i tunih obiteljskih trenutaka, ali i trenutaka svih naih gradova i opina iz upanije. Nita zato ako ne znate tko je ili to je na fotografiji znat e netko drugi koji e nam se javiti, dopuniti podatke, baciti novo svjetlo na zaboravljene ili izgubljene trenutke prolosti.
Vrijeme, ta neprekidna rijeka, nosi staro i uvodi novo.
ZAVRETAK HE JARUGA 1904. O prvoj hidroelektrani izmjenine struje na svijetu, HE Krka, koja je dalekovodom praktino prenijela elektrinu energiju od izvorita do jednoga grada (ibenika) godine 1894. ve smo pisali na drugome mjestu. Ovo na naoj fotografiji je njena ki Jaruga II, koja se u blizini prve, u Skradinskome buku, gradila na prijelomu stoljea i bila dovrena 1904. godine za potrebe brze industrijalizacije ibenskoga bazena i srednje Dalmacije. Tlane cijevi koje se vide iznad objekata to dovode vodu do turbina i danas su u istoj funkciji, a Krka sa slapovima bila je tada prava prirodna divljina. Turbine elektrane izraene su u Maarskoj i one se, poslije rekonstrukcije 1937. jo i danas vrte. Poslije prvih upukovih hidroelektrana, elektrane na Krki graene su ubrzano. Nakon Jaruge II slijedila je gradnja HE Manojlovac (danas Miljacka) i HE Roki slap. Danas sve tri predstavljaju dio povijesti energetike i svojevrsni su znak tehnoloke revolucije onoga vremena i za Hrvatsku i za Europu.
TEKST I FOTOGRAFIJE: JOKO ELAR
POPLAVA FILMSKIH KOPRODUKCIJA Od ezdesetih do osamdesetih godina, dijelovi Hrvatske, posebno Dalmacija, bile su vrlo zahvalna podruja za snimanje mnogih koprodukcijskih, poglavito, pustolovnih, filmova. Tehnike i druge usluge, eksterijere, dio glumakoga kadra, brojne statiste uglavnom je osiguravao Jadran film. Sjetimo se samo filmova o Winnetouu, to se i danas pamti, pa onih snimanih u ibenskom zaleu (Zagori), gdje je u reiji suraivao i Veljko Bulaji, kornatskih Dugih brodova s Mariom Shell i drugih. Na naoj fotografiji iz sedamdesetih godina, jedan je od kadrova sa snimanja filma na Slapovima Krke. Rije je takoer bila o pseudo-povijesnoj, avanturistikoj storiji. Negdje na u istonoj Europi, u mirno naselje lokalnog stanovnitva i istraivaa, prodru Mongoli, sijui strah i trepet. Scena je pomalo teatralna. Prikazuje razjarenog nasilnika koji napastuje lanicu ekspedicije (glumica Virna Lisi), a u filmu je u nekoliko scena nastupila i slovenska glumica Manja Golec, s jednim amerikim glumcem. Sve su to mogli promatrati turisti i zabavljati se, nakon snimanja i razgovarati s glumcima, to smo i mi inili. Ali, minula su desetljea i takav vid filmske suradnje na irem planu posve je nestao. A s time i svojevrsna popularizacija naih atraktivnih krajeva.
Fotografije nam moete slati potom ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik ili u elektronikom obliku na e-mail: grafika@sibenski-list.hr
42
more
Vremenskaprognoza
PREGLED VREMENA U IBENIKU I OKOLICI
VANKA REGULE - 15. IZDANJE NAJPOZNATIJEG BRAKOG FESTIVALA
Zagreb
Rijeka
Bioprognoza
Akcija u Sutivanu
PREDSTAVLJEN ADRENALIN Tijekom odravanja festivala predstavljen je i novi projekt Slobodne Dalmacije magazin Adrenalin, tivo za ljude eljne akcije. -Magazin je to za aktivan ivot, no ne samo za one adrenalinom zadojene ve i sve one koji se ele maknuti s kaua istie Petar Rei, glavni urednik asopisa koji je u hipu razdijeljen natjecateljima, publici, ali i brojnim turistima koji su u Sutivan stigli zbog ovog dogaanja izvan regule. Uz odline komentare predstavljenih lokacija za aktivni odmor pitanje okupljenih je bilo kada izlazi sljedei broj. Odgovor je 8. kolovoza.
Zadar ibenik Split
za 7 dana
Dubrovnik
Zbog ponovnog rasta temperature biometeoroloke e prilike uglavnom biti razmjereno povoljne. Kod nekih se ljudi mogu javiti umor i razdraljivost. Na sjevernom Jadranu e to biti najizraenije. Preporuamo file:///C:/Users/nino/Desktop/Prognoza vremena za 7 dana.htm zatitu od UV zraenja..
7-dnevna vremenska prognoza na temelju rezultata prognostikog modela ECMWF-a ibenik Tmin etvrtak 01.08.2013. Petak 02.08.2013. Subota 03.08.2013. Nedjelja 04.08.2013. Ponedjeljak 05.08.2013. Utorak 06.08.2013. Srijeda 07.08.2013. 23 C 73 F 22 C 72 F 22 C 72 F 22 C 72 F 23 C 73 F 23 C 73 F 22 C 72 F Tmax 34 C 93 F 34 C 93 F 35 C 95 F 36 C 97 F 36 C 97 F 32 C 90 F 32 C 90 F vjetar
Dravni hidrometeoroloki zavod
Dobra nadmetanja i dobra zabava magina je formula festivala adrenalinskih sportova Xperia Vanka regule koje je imalo svoje 15. izdanje. Mali jubilej koji je rezultirao time da se traila postelja vie u malom brakom mjestu Sutivanu tijekom svih sedam dana dogaanja. Jer osim sporta, i to uvijek nekih novih sportova koji su prepoznatljivi znak festivala, odline kritike pobrao je i filmski dio, sve zainjeno vrhunskim partijima. -Oko 400 natjecatelja iz desetak zemalja pohodilo je u Sutivan i sudjelovalo u naim uvijek zanimljivim nadmetanjima. Osim sportaa, bilo je dosta guve i na koncertima, trailo se misto vie doznajemo od alfe i omege festivala Ive Ljubetia teke.
Ove godine hit je bio kajak i ostale veslake discipline. -Lako se svlada tehnika veslanja, i uz malo fizike snage, moe veslati svatko kae teka, kao i to da je u utrkama sudjelovalo preko 50 veslaa, a bilo je preko trideset stand up veslaa. -Prvi put smo i tranje uklopili u Vanka regule i to u prekrasnom prostoru pustinje Blaca. Bile su tri duinske staze od 14, 28 i 39 kilometara u toj novoj disciplini trail running i unato visokim temperaturama startala su 24 trkaa. Nadmetanje je bilo i u krosu pa su trkai trali po sedam krugova od 350 metara te se sistemom eliminacije do pobjednika stiglo, dok je adrenalin i te kako izraen bio i kod biciklista koji su na Brau dobili
Tranje oko Blace
i ureene biciklistike staze. Uvijek atraktivni su i penjai, njih etrdesetak iskualo je svoju spretnost i snagu miica u svladavanju tih okomitih prepreka. -Pobjednik filmskog festivala je film Penja posveen Adnanu atiu iz Sarajeva koji je lani preminuo, a film je trijumfirao u konkurenciji preko trideset izdanja svjetske produkcije iznosi nam dalje podatke Ljubeti, ne zaboravljajui i dobru zabavu u veernjim satima, nakon prikazivanja filmova. Tako su ove godine ekipu zabavljali do jutarnjih sati Mjesni odbor sa olte, pa Talco band iz Italije, te Skapan band i za kraj, kada su se pobjednicima uruivale nagrade i priznanja, Sutivanom je praio TBF. SANDRA BAROT
Film pa koncert
Zdrava biljka, zdrav plod SAVJETI ZA POLJOPRIVREDNIKE

LOVKE ZELENE BOJE JEDINO U VELIKE NASADE Najjednostavnije je iz maslinika ubrati 100 plodova, pregledati postoje li ubodi maslinine muhe, odnosno razvijaju li se liinke iz jaja, te prema intenzitetu zaraze odrediti postoji li potreba za suzbijanjem
Muhe i muice koje napadaju maslinu

sakupljaju prainu i lie, ljepljivost im se samanjuje pa ih u sezoni treba mjenjati nekoliko puta. Istraivanjima je utvreno da su ute lovke neselektivne. Osim muhe na plou se hvataju brojni korisni kukci pa na taj nain naruavaju prirodnu ravnoteu. Danas se ute ploe uz obavezan dodatak atraktanata koriste samo za monitoring maslinine muhe.
Pie:
Gordana Koari Silov

dipl. ing. agr. PSS, via struna savjetnica za biljno zdravstvo
(2. dio)
Suzbijanje maslinine muhe metodom zatrovanih mamaka objanjeno je u prolom broju. Maslinari mogu mamak raditi sami ili koristiti ve gotov pripravak. Metodom masovnog lova za suzbijanje se mogu koristiti i gotove lovke zelene boje koje sadre delta metrin, hranidbeni i seksualni mamac. Stavlja se po jedna vreica na veliko stablo uz preporuku primjene samo u velikim nasadima ili veim cjelinama manjih nasada. Upotreba utih ljepljivih ploa i to postavljanjem 3 ploe po stablu bila je jedno vrijeme popularna metoda suzbijanja. Praksa je pokazala da se ploe brzo zaprljaju,
Problem s karencom
Prilikom odabira metode suzbijanja maslinine muhe treba voditi rauna o veliini maslinika. Zatrovani mamci mogu se primjenjivati u veim nasadima
ili na veem podruju. Naalost, veina posjeda sastoji se od nekoliko manjih parcela a maslinari se teko dogovaraju da zajedno primjenjuju istu metodu jer uvijek postoji susjed koji svoje masline vidi samo u berbi. U uvjetima usitnjenih parcela efikasna moe biti jedino kemijska metoda tretiranjem cijele kronje. Kod provoenja kemijske metode potrebno je utvrditi postoji li opravdana potreba za njenim provoenjem. Najjednostavnije je iz maslinika ubrati 100 plodova, pregledati postoje li ubodi maslinine muhe, odnosno razvijaju li se liinke iz jaja, te prema intenzitetu zaraze odrediti pos-
toji li potreba za suzbijanjem. Pozitivno je to maslinina muha ne radi ekonomsku tetu svake godine pa se i zatita provodi prema potrebi. Dodatna olakotna okolnost je i injenica da visoke temperature smanjuju populaciju jer uzrokuju mortalitet jaja i liinki mlaeg stadija pa pojedinih godina jesenski tretman nije potreban. Problem nastaje kada se pred berbu uoi pojaana zaraza a za primjenu insekticida je kasno jer treba voditi rauna o karenci. Karenca za insekticide na bazi dimetoata koji imaju dozvolu u RH za suzbijanje maslinine muhe iznosi 42 dana, to znai da od primjene in-
sekticida do berbe plodova mora proi minimalno 42 dana.
Planirati raniju berbu

Ukoliko se pregledom plodova uoi prisustvo liinki masline muhe tada berbu treba planirati u ranijim terminima i tako sprijeiti liinku da se u plodu razvije do kraja te napravi veliku tetu. Plod nakon berbe treba preraditi istu veer, jer se tako spreavaju procesi kvarenja koji se u zaraenom plodu nastavljaju i nakon berbe. Poznato je da se iz plodova zaraenim maslininom muhom dobije ulje loije kvalitete.
30.7.2013. 19:47
gastronomija
43
NA VRUINI - KISELO Grad vonja po rotilju, a usred ljeta dobro je drati se laganije kune spize
Slatko-kisela pilea jetra u ugu s prilozima

Akcija!
31.7. - 7.8.
Ipak, za glavno jelo nekad treba i vatru zapaliti. Pa makar grijalo koliko mu god. Glavno je nai kompromis; za neku kvalitetu, ne potroiti mnogo vremena. Uzeli smo svjea pilea jetra i odstranili srce i dio masnijega tkiva, pa isjekli na komade. Pola kilograma. Samo 10 kuna. Da ne povjeruje!
KRUH POGAA BIJELA 600 G
3 69
kn/kom
4 19
kn/kg
KRUMPIR MLADI
Usred jarkoga ljeta, u gradu i po turistikim mjestima, od predveerja pa do kasne veeri svugdje se neto pri i pee, bilo o zatvorenom ili na otvorenom prostoru. Sve da bi se privukli gosti. I sve vonja po umjetnim zainima. Naravno, sve to spada u onaj uobiajeni, komercijalni sadraj (turistike) ponude. U kui, pak, ljudi u ovo doba rade i neto drugo. Gledam prije neku veer u jednoj velikoj radnji, oko povra i voa udo ena. Ne moe doi na red. Pa oko salamerije. Red od tri-etiri metra. Kupuje se veera. Samo da se puno ne kuha. Skromnije i tedljivije.
Za voem i povrem posegnuli smo i mi, ali na drugome mjestu. Ipak, za glavno jelo nekad treba i vatru zapaliti. Pa makar grijalo koliko mu god. Glavno je nai kompromis; za neku kvalitetu, ne potroiti mnogo vremena. Uzeli smo svjea pilea jetra i odstranili srce i dio masnijega tkiva, pa isjekli na komade. Pola kilograma. Samo 10 kuna. Da ne povjeruje. Uvalili smo je u vrelo mijeano ulje, uz jednu veliku isjeenu kapulu, luk, kiticu perina, tri enja luka, papar, sol, lovorov listi, malo kvasine, isjeckanu rajicu i dvije fete limuna. Pa neka se ufigaje uz lagano dolijevanje vode. To bi se trebala zvati jetra (ili po
zagrebaku, pluica) na kiselo. Neko je meu studentima to jelo bilo vrlo popularno, naravno i radi njegove niske cijene. Kad bi imali novca, ili bi u neki od malih restorana nedaleko od fakulteta. Konobari su nam se obraali s mladi gospon. A pluica boe sauvaj. Ljuto, neukusno, tvrdo. Bolje i ne govoriti. Ali, ova naa jetra sasvim je druga pria. Raspada se u ustima. Ma ne bismo vam ni spominjali da nije ispalo super. Na kraju, i s dodatkom malo eera. Svi mogui guti, nita ne daje na frikinu, a s time izvrsno legnu i dva gemita od debita. Po onoj - dva u tri. Znaju ljudi to to znai.
Iskriali smo dvije pomidore iz vrta i jedan kukumar i zainili ih s maslinovim uljem i solju. Bez kvasine. Ni ovaj put nismo eljeli ostati bez voa. Pola slatke cate u komadima, dvije banane i jedna (manja) kutija kompota od ananasa. Kupljeno u paketu od etiri limenke. Neki novi domai proizvod. Oko 14 kuna. Sve to pomijeano, bez eera, poliveno rumom, trebalo je napraviti prije pripreme glavnoga jela i staviti u hladnjak da se dobro ohladi. Izvrsno osvjeenje. Utroak vremena za sve to, samo je neto vie od pola sata. A isplati se, u svakom sluaju. Pokuajte i vi. J. ELAR
IBENANI KUINAJU
LJETO JE VRIJEME ZA LAGANU SPIZU

39 99
kn/kg
Kozice na buzaru
Pripremite oko jedan kilogram kozica, 3 enja enjaka, 100 ml maslinovog ulja, nasjeckani perin, licu vegete, 3 lice krunih mrvica, 1 licu koncentrata rajice i 250 ml bijelog vina. Kozice najprije oistite i operite. Na zagrijano masinovo ulje baciti sitno nasjeckani enjak i perin i dinstati dok enjak ne pusti aromu. Dodati koncentrat rajice, krune mrvice, vegetu i vino. Kad zavrije, dodajte kozice i kuhajte na laganoj vatri 15-ak minuta. Ovo se jelo jede prstima, a kako biste s njih uspjeno uklonili miris kozica, sa strane posluimo zdjelicu s vodom i limunom!
SIR GOUDA, STANI
DJELO KARTICE SE MOGU PREDIGNUTI U UDRUZI UMIROVLJENIKA U IBENIKU, SARAJEVSKA 7, 22000 IBENIK, TEL: 022 214 028
-Kad dou vruine, tako se i kalorinost hrane koju jedem logino smanjuje. Ljeti mi zato najbolje pae neto lagano, najbolje riba ili sve druge morske delicije, dok zimi biram tee, variva, pite, juhe i sve ono to u tim danima grije duh i tijelo kae ova mlada i lijepa ibenska pjevaica u usponu. -Da moram izdvojiti neke delicije u kojima najradije uivam, to bi svakako bila hobotnica na salatu, nikad ne odbijam ribu s gradela, a od slatkih napasti sad u ljeto najdrai mi je desert Ledeni vjetar, jer je voni, hladan, osvjeavaju i tako ukusan. Od jela u restoranu zadnje koje pamtim kao sjajno bila je krem juha od kampa, koju u svakako jo jednom probati. N.B.
Dijana Mareti,
pjevaica
44
banak
BROJ 313
PREDAJA OGLASA SMS - poalji rije MOSL na broj 67454

Na poetku poruke obvezno unesite kljunu rije MOSL, zatim tekst vaeg oglasa koji ne smije prelaziti 135 znakova (bez znakova , , , , ). Na kraju poruke obvezno navedite ime, prezime, adresu prebivalita i OIB. SMS poaljite na broj 67454 (6,20 kn/SMS s PDV-om). Broj telefona za kontakt s oglaivaem je broj mobitela s kojega je poruka poslana, osim ako u oglasu nije naveden drugi broj za kontakt. Za ponavljanje oglasa iz nekog prethodnog izdanja Banka unesite kljunu rije MOSL te ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). U jednoj poruci moete navesti najvie tri ifre prethodno objavljenih oglasa.
060 559 559 (3,40 kn/min s PDV-om za pozive iz fiksne mree, a 4,20 kn/min s PDV-om za pozive iz mobilne mree)
METERIZE, stan 34, 20 m2, 2.kat, 1-soban, renoviran, balkon, lift, 54.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1303862) METERIZE, stan 38, 33m2, 2. kat, 1-soban, ureen i useljiv, ostakljena loa, drvarnica. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1392594) METERIZE, stan 47, 61 m2, 1-soban, 4. kat, balkon, nova stolarija, lift, drvarnica, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1386177) IBENIK, BALDEKIN (ex. Skopska) jednosoban stan od 36, 7 m2, otkupljen. Tel. 022/213-863 od 14 do 20 sati. (1389613) UBIEVAC, stan 20, 54 m2, prizemlje zgrade, 1-soban, kompletno renoviran, 35.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1352121) UBIEVAC, stan 38 m2, 1-soban, 4. kat, juna strana, potrebna ulaganja, za 48.500 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1369874) UBIEVAC, stan 56, 44 m2, 6.kat, 1-soban, juna strana, renoviran, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1262672) UBIEVAC, stan 56, 44m2, 10. kat, 1-soban, balkon, u odlinom stanju, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1374660)
GARSONIJERE I JEDNOSOBNI
ibenik
BALDEKIN, stan 43, 40 m2, 1-soban, useljiv, 7. kat, ostakljeni balkon, za 55.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1383995) CENTAR, 1-soban stan 45m2 + galerija 12m2, na 3. katu stare kamene katnice, renoviran, odlina lokacija. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1392595) DOLAC, stan 34m2, dvoetaan, kompletno renoviran, sunan, pogled na more. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1342852) KRI, stan 43, 92 m2, na 5. katu, 1-soban, ureen i useljiv, juna strana, balkon. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1325301) MAURICE, stan 41, 20 m2, jednosoban, balkon, podrum 8 m2, etairano, vlasnitvo, za 58.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1388573)
Zagreb, IZNAJMLJUJEM stan u novogradnji 33 m2, kompletno opremljen i novoureen, spavaa soba, dnevni boravak sa kuhinjom i kupaonica, odlina lokacija i prometna povezanost, mogunost parkinga u garai. Mobitel: 098 674 614
VARO, stan 28, 89m2, prizemlje, kuhinja s blagovaonicom + soba, useljivo, 34.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378238)
DVOSOBNI
VODICE Dvosobni stan 60,72m2, 2. kat, dva balkona, s namjetajem, parking, mirna lokacija, do mora 770m. Cijena: 75.000
IBENIK Dvosobni stan 55m2 na 1. katu, useljiv, terasa 45m2, konoba u prizemlju, dvorite 80m2, atraktivna lokacija u centru. Cijena: 58.000
ibenik
BALDEKIN, stan 60 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, drvarnica, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1282601) BALDEKIN, stan 60, 06m2, 4. kat, 2-soban, balkon, drvarnica, lift, potrebna ulaganja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368518) BALDEKIN, stan 73, 71 m2, 4. kat, 2-soban, renoviran, balkon, drvarnica, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1290367)
ABORI Jednosobni stan 48,44m2, 1. red, atraktivna lokacija, klimatiziran, namjeten, parking. Cijena: 105.000
PRIMOTEN Graevinsko zemljite 489m2, pravomona dozvola za gradnju obiteljske kue, pogled, do mora 400m. Cijena: 115.000
REPUBLIKA HRVATSKA IBENSKO-KNINSKA UPANIJA GRAD IBENIK Gradsko vijee Klasa: 061-01/13-01/01 Ur.broj: 2182/01-02/1-13-1 ibenik, 4. veljae 2013.
OBAVIJEST
U smislu lanka 11. Odluke o priznanjima Grada ibenika (Slubeni vjesnik ibensko-kninske upanije, broj 7/02, 5/06 i Slubeni glasnik grada ibenika, broj 9/11 - proieni tekst), obavjetavaju se trgovaka drutva i ustanove,
politike stranke, udruge graana i druge organizacije te graani, da mogu podnijeti prijedloge za dodjelu priznanja grada ibenika u 2013. godini. Prijedlozi se podnose u pisanom obliku, uz odgovarajue obrazloenje, a upuuju se Odboru za dodjelu nagrada i drugih priznanja Gradskog vijea grada ibenika, do 31. kolovoza 2013. godine. Vrste priznanja, te uvjeti i kriteriji za dodjelu pojedinih priznanja, propisani su spomenutom Odlukom o priznanjima Grada ibenika, iju presliku zainteresirani mogu dobiti na prijemnom pultu gradske uprave ibenika, Trg palih branitelja Domovinskog rata broj 1. GRADSKO VIJEE GRADA IBENIKA
BALDEKIN, stan 80, 60 m2, 3. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, nova stolarija. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1321113) CRNICA, stan 54, 11m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, drvarnica, useljiv, isto vlasnitvo, 65.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1392596) KRI, stan 62, 47m2 na 2. katu, 2-soban, juni balkon, drvarnica, klima, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1378237) KRVAVICE, stan 61 m2, 7. kat, 2 sobe, balkon, ureen i useljiv, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1314945) KRVAVICE, stan 51, 70 m2, 1. kat, 2 sobe, balkon, drvarnica, poeljna adaptacija, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1388574)
1/8/2013
Za oglas koji se ponavlja iz nekog prethodnog izdanja Banka dovoljno je upisati ifru oglasa (ifra je broj objavljen u zagradama na kraju svakog malog oglasa). Na jednom kuponu moete upisati najvie tri razliite ifre.
METERIZE, stan 58, 29 m2, 2-soban, 1. kat, ureen i useljiv, balkon, istona strana, 77.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, Tel. 022/ 217 570 i 022/ 217 651. (1358485) NJEGOEV TRG, stan 79m2, 10. kat, 2 sobe, ureen i useljiv, balkon, juna strana, 92.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1347400) PLIAC stan 68 m2 u prizemlju, 2-soban, kompletno renoviran, podrum 19 m2, vrlo kvalitetno ureenje. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1383996) UBIEVAC, stan 68, 30 m2, 1. kat, 2-soban, dva balkona, odmah useljiv, nova stolarija, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368516) UBIEVAC, stan 72, 05m2, 3. kat, 2-soban, ureen i useljiv, loa, pogled na more, drvarnica. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1381742) UBIEVAC, stan 81, 79m2, 1. kat, 2 sobe, 2 balkona, poeljna adaptacija, isto vlasnitvo, 1150 E/m2. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1359951) VARO, stan 49, 44 m2, visoko prizemlje starije zgrade, 2 sobe, useljiv, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1388575) VIDICI, stan 71, 05 m2, visoko prizemlje, 2 sobe, loa, garano mjesto, novogradnja. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1368515)
CENTAR, poslovni prostor/stan 70m2, 1. kat, 3-soban, potrebna adaptacija, 80.000 E. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1392593) CENTAR, stan 70, 63m3, 5. kat, 3 sobe, useljiv, balkon s pogledom na more, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1344249) METERIZE stan 77 m2, 2. kat, 3 sobe, ureen i odmah useljiv, klima, balkon, juna strana. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1391628) VIDICI stan 74, 63 m2, 4. kat, 3-soban, balkon, u otkupu, juna strana, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1391627) VIDICI, stan 73.94m2, 1. kat, 3 sobe, balkon, lijepo ureen, juna strana, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1350440) VIDICI, stan 79m2, 1. kat, 3 sobe, ureen i useljiv, nova stolarija, 3 balkona. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1385305) VIDICI, stan 83, 50 m2, 3. kat, 3 sobe, ureen i useljiv, balkon, lift, u otkupu. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570, 022 217 651. (1300636)
Ostala mjesta
NOVI ZAGREB, ulica Kamenarka 22, komforan trosobni stan 108 m2, III kat, dvije kupaonice, dvije loe, centralno etano grijanje. Informacije dostupne na broj 098/955 07 78 . (1364435)
TROSOBNI I VEI
ibenik
BALDEKIN stan 83, 19 m2, 1. kat, trosoban, 2 balkona, useljiv, isto vlasnitvo. INTERSERVIS NEKRETNINE,, tel. 022 217 570 i 022 217 651. (1383994)
ibenik
KRI trosoban 150 eura. Tel. (1391629) stan, cijena 022/339-838.
U svaki kvadrati upiete po jedno slovo, brojku ili znak. Popunjeni kupon (na svakom kuponu otisnut je datum njegove objave, a vaei je kupon samo onaj s datumom posljednjeg broja ibenskog lista) moete dostaviti potom ili osobno na adresu ibenski list, Petra Grubiia 3, 22000 ibenik, telefaxom na broj: 022/ 330-100
banak / in memoriam
SJEANJE
na naeg dragog
45
in memoriam
SJEANJA, ZAHVALE I SUUTI PRIMAMO DO SRIJEDE UJUTRO DO 10 SATI.
U dubokoj boli javljamo rodbini, prijateljima i znancima tunu vijest da je dana 29. srpnja 2013. blago u Gospodinu preminuo u 84. godini ivota na dragi otac, djed, ujak, svak i tetak
SJEANJE
IVAN FULGOSI
31. VII. 2007. 31. VII. 2013.
Dragi moj ovo, prolaze godine, nita ne moe ispuniti prazninu ni umanjiti bol. Sjeanje na tebe zauvijek ostaje. Tvoja Irena
OVO
PETRA KOVAA
dipl. in.
2005. 2013.
Tunim srcem javljamo rodbini, prijateljima i znacima alosnu vijest da je dana 25. srpnja 2013. godine preminula u 83. godini ivota nakon duge bolesti naa draga
Uvijek si s nama. Tvoji Vesna, Vanja, Darko, Dora i Hana
NIKICA ILJADICA LALA

pok. Ante 1930. 2013.
SJEANJE
SJEANJE
na naeg dragog
TATJANA DUNKI
pok. Mate 1930 . 2013.
Pogreb drage nam pokojnice obavljen je u subotu 27. srpanja 2013. god. na gradskom groblju Sv. Ane u ibeniku. Oaloeni: brat Ante, sestra Olga, nevjesta Zdravka, zet eljko, neaci Sanja, eljko, Mate i Ante i ostala tugujua rodbina i prijatelji. Poivala u miru Bojem!
Pogreb dragog nam pokojnika obavit e se u etvrtak 1. kolovoza 2013. godine u 18 sati na gradskom groblju Kvanj u ibeniku. Autobus polazi od Doma zdravlja u 17.30 sati i staje na svim usputnim gradskim postajama. Oaloeni: sin Ante, ki Vlasta, nevjesta ivana, zet Ivica, unuad Marta, Antonija, Marko, Luka i Matija, obitelji Igora i Ankice Marinovia, obitelji Gulin, Gojanovi, Juriev, everdija te ostala mnogobrojna tugujua rodbina i prijatelji. Poivao u miru Bojem! Molimo biti oproteni od posjeta alovanja. Svaka nova godinjica jo dublje se urezuje u naa srca i oivljava sjeanje na Tebe. Tvoji: ki Jasminka i unuk Ivo s mamom Majdom
SLAVKA ESTAN
ro. Zrnevi 1. 8. 2008. 1. 8. 2013.
RUDOLF KOVAI
2. VIII. 2011. 2. VIII. 2013.
U naim mislima i srcima ostaje zauvijek. Supruga: Milka, kerke: Nataa i Ivana, unuad: Jakov, Marin i Mirna, sestra Lidija i zet Dragan
PRODAJEM grobnicu na groblju Sv. Spasa u ibeniku. Mob: 099/ 257 30 06.
STARA JEZGRA, mali apartman s pogledom na katedralu i more, iznajmljujem. Tel. 022 331 513. (1392603) APARAT ZA FRANCUSKE PALAINKE profesionalni, poluautomatski stroj, izuzetno atraktivan i profitabilan, kvadratna palainka 50x20 cm. Mob. 098/187-49-49. (770749)
MERCEDES
PEUGEOT
Split
0-24 AKO AUTA MERCEDES po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (851566)
Split
0-24 AKO PEUGEOT 106, 206, 307 prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (831654) AKO PEUGEOT prodajete povoljno, NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (831653)
REZERVNI DIJELOVI
DVD, VIDEOKASETE
ibenik
ROGOZNICA, kuu sa 3 trosobna namjetena stana, 450m2, za turizam, 150 m od mora, zbog bolesti, povoljno. Mob 091 884 62 51. (1385083) IBENIK, CENTAR, kamena kua s dvoritem , prodajem. Cijena smanjena, na upit. Mob. 098/286-036. (1188892) VODICE, kua na 3 etae, sa 5 apartmana, 345m2, okunica 370m2, blizina centra i mora, cijena 265.000 E. Mob. 091 517 0512. (1381640)
KODA CITROEN
Split
ZA MERCEDES E 320 96. god., neke dijelove mehanike. Mob. 099/34 75 985. (785954) ZA PEUGEOT 406 97. god., dijelove limarije i mehanike. Mob. 099/347-59-85. (785956) ZA VW T4 1.9 D, 1.9 TD, 2.4 D, 95. god., dijelove prodajem. Mob. 099/347-59-85. (783490)
Split
5 GAY porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn (18-25, zgodni 25-45, stariji, uniforme, obojeni, fisting, ekstreme...). mob. 095/8268-066. (578961) 5 HETERO porno 150 kn, 7 DVD 200 kn, 12 DVD 300 kn (animal, incest, sise, debele, neobrijane, fetish, lezbo, starije dame...). mob. 095/82-68-066. (753025)
ibenik
CITROEN BERLINGO 1.4 i 1997. god., servisiran, reg. do 7/2014., za 18.000 kn. Mob. 098 647 559. (1392510)
Split
0 - 24 AUTA KODA do 14 god starosti po povoljnoj cijeni kupujem. Moe ispravan, neispravan, neregistriran ili karamboliran. Mob. 091/253 98 38. (884933)
ibenik
0-24!AKO AUTA PEUGEOT 106, 206, 207 itd. prodajete iste kupujem javite se dolazak i isplata odmah !! Mob. 099 410 60 37, 095 8996 390. (1133745)
OPEL
RENAULT
Split
AUDI
0 - 24 AKO AUTA OPEL astra, corsa, vectra, prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54. (809404) 0-24 AKO AUTA opel prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691937)
Split
0-24 AKO AUTA renault clio, twingo ... prodajete povoljno, ja ih kupujem. NAZOVITE S POVJERENJEM, ISPLATA ODMAH. Mob. 091 222 06 54, 098 521 856. (691940)
DODATNA OPREMA
Split
ALU FELGE 17, 3 kraka, 5 rupa, za mercedes, audi, odlino stanje, 300 E. Mob. 099/34-75-985. (766716) ZA BMW 5 LINIJA E39, felge 15, s ratkapama, prodajem za 800 kn. Mob. 091/253-98-38. (785951)
ZDRAVSTVENE USLUGE
Split
0 - 24 AKO AUDI auta A3, A4, A6, itd .. ispravna, neispravna, karambolirana, NAJBOLJE PLAAM Mob. 091/253-98-38. (108154)
ibenik
0-24! AKO AUTA RENAULT clio twingo i sl. prodajete iste kupujemo ISPLATA ODMAH !! Mob. 099 410 60 37, 095 899 63 90. (1133746)
ibenik
MASERKA RADI sportsku, medicinsku i klasinu masau. Mob. 092 121 35 32. (1369897)
Split
46
sport
iVa PoViJeST iBeNSKoG SPoRTa
darko roguli (58) dvostruki prvak jugoslavije u mo
Da je u ibeniku bilo s biti najjai moto cent

NIKOLINA VUKOVI
josip aleta car
sport@sibenski-list.hr
ibenani su od pamtivijeka ponosni na svoj sport. Teka karaktera kakvi ve jesu, oni uspijevaju ak i sportove podijeliti na nae i ostale, pa tako neki uivaju povlateni status, dok su neki zauvijek ostali na marginama unato rezultatima koji su ostvareni. Jedan od prvih protivnika takve podjele bio je Darko Roguli, motociklistiki as, kojega su sa razlogom zvali 'Vitez Dalmacije' Darko, bili ste vitez Dalmacije, a svoj prvi naslov prvaka Jugoslavije osvojili ste kao lan AMD-a 'Zarja Sumari' iz Vlasenice? -Da, to je jo jedan dokaz koliko je moto sport bio podcijenjen u ono vrijeme u ibeniku, a, naalost, tako je i dan-danas. Ja sam u Vlasenicu otiao na poziv tih ljudi koji su me vidjeli jednom prilikom na revijalnoj utrci u njihovom gradu, gdje smo otputovali Ivan ari-Bare, Nenad Maar-Pio i ja. To je bilo nakon moje prve sezone kada sam bio esti na prvenstvu drave, i dola je ponuda koju nisam odbio. Je li smijeno pitati vas kako ste zavrili u moto sportu, kada se zna da je va otac bio 'ovisnik' o motociklima, a i majku vam se jo uvijek da vidjeti na motorinu kada ide u spizu? -to se tie matere, vie ne vozi, zamolio sam je da odustane jer tu su ipak godine, tako da me je jedva posluala. Vidite svi misle kako je moj otac djelovao na mene da se uhvatim motora, a on je bio najvei protivnik toga, nije dao ni blizu motoru. Kako mi nije elio pomoi ja sam radio i kupio prvi motor, bio je to Tomos s kojim sam zapoeo. Sjeam se da se jako naljutio na mene, no kada je vidio da vozim s glavom vie nije bio ljut, iako me nikada nije pratio na utrke niti mi davao potporu, a mater je morala ostati neutralna u svemu otme. Motori su ljubav, no kako ste
zavrili na utrkama, gdje ste uope zapoeli natjecateljsku karijeru? -ibenik je do tih godina imao jednu veliku pauzu od petnaestak godina bez vozaa na utrkama, tako da sam ja vratio taj sport u grad. Kada sam kupio Tomosa koji je tada imao svoju klasu u dravnom prvenstvu, onda je to oivjelo pa smo zapoeli s utrkama. Kako vam je bilo kao pioniru toga sporta u gradu? -U poetku nisam bio sam, bili su tu i Ante Luev, Ante upuk,no oni su ve nakon prve utrke odustali kada su uvidjeli koliko je to teko. Tada niste imali staza, ja sam u dogovoru s policijom trenirao na dionici od 'Vodovoda' do Rakova Sela. Tadanja milicija bi zatvorila tu dionicu i ja bih vjebao. Moram rei da do 1978. godine uope nisam vjebao, tek sam kasnije, kada sam kupio motor od 250 ccm, poeo. Je li bilo vjebanja 'na crno'? -Nikada, to bi bilo ludovanje. Jer za trening vi morate imati sve uvjete. Zamislite da vjebate bez odobrenja i izleti vam traktor ili onda konjska zaprega, zato smo vjebali iskljuivo pod paskom policije. I onda dolazi esto mjesto u prvenstvu i ve spomenuti odlazak u Vlasenicu, to je iznenadilo mnoge, ali se pokazalo kao dobar potez?! -Teko je to objasniti. Mi smo bili na toj utrci kod njih i oni su mi pristupili s pitanjem bih li vozio za njih. Kada sam uo sve to nude, pristao sam. Naime, najvanije mi je bilo da mi ele kupiti novi motor. Neki su tada sumnjali u njihov odabir, jer u prvenstvu drave bio sam tek esti, no kada sam u novo prvenstvo kao njihov lan krenuo s pobjedom u Prnjavoru grad se pretvorio u pravu moto enklavu. Naslov prvaka vam je donio veliku popularnost u Vlasenici? -Mislim da e vam samo jedna podatak dovoljno rei o svemu. Kada sam vozio utrke bilo na Grobniku, ili Banja Luci, Kraljevu, nebitno gdje, uvijek bi dolazila po dva-tri au-
Bez vjebanja na crno
Dvostruki prvak
Darko Roguli roen je 14. srpnja 1955. godine u ibeniku. Dvostruki je prvak Jugoslavije i to 1979. te 1989. Tome treba dodati i 4 naslova prvaka Hrvatske, a prvak Jugoslavije ekipno je bio 4 puta. Jo uvijek se sjea obrauna na stazama, gdje su mu glavni konkurenti bili Vladimir Hegel, Marijo Kosi, Miljenko Nervo, iji sinovi danas voze te Sreten Vasi. Dio njegove sportske povijesti pripada i Ivanu ariu-Bari koji ga je dugo godina pratio kao mehaniar, te vodikom restoranu Brunac koji mu je dugo vremena bio jedini sponzor.
sport
47
otociklizmu
Odpondedoponde
sluha mogli smo tar u bivoj dravi
Ne valja otkada enske i muki odaju u gaama

Ala mi je lipo, gospe moja. Evo vako kadikad van napien dvi-tri rii, jerbo mi se ne dade vie na ovu egu, ondak mi oni pizdun promini naslov samo da mi digne tlak na ovu egu, ali sve to pane u more kad se ugnjizdin na ovu moju pruenu katrigu ispod smokve. Dunko se jo uvik odmara, tanije mui se sa svojin biznison. Zamislite vi tu belecu on se ove godine odredija bavit vaenjen pidoa kada nema nigdi jedne, a lani kad je bilo ki ubra, e onda mu nisu bile napete. Evo lipo lein i nita mi nee pokvarit ovi gut, a novine i internet mi samo pomau da se lake rugan. Aha evo HNS reka da trea liga triba imat osamnaest klubova, ali ne da plenum klubova. To je ka u ove nove zemane, trevin ovika di vuklja kolica i dicu u njima a blizon je pono, i kad ga pita da di jin je mater, on veli da je ovo njena veer za i vanka, i da dica nee da spavaju. Znai ne zna se vie ko je gazda, ko je vei po inu, ma ko gae nosi u kui!!! E tako je i u rvackom balunu. HNS veli da dalmatinska liga mora imat osamnajst klubova, ali Barbari iz rnovnice ne da, jerbo je on kaplar, a kaplar je vajik vie znaija od generala, jerbo ti on kroji sudbinu, e oe li tako biti i ovon turon valja vidit. Iako je vanka priko tricet i osan, u vaterpolu ovom naem ibenskom drku ka usrid zime. Pari mi se da ih je stra ta e bit sa njima i ima li iko da bi igra prvu ligu pa da moraju u kvalifikacije, a koliko ih je olo a pitanje je more li i se skupit koliko triba da odigraju utakmicu. Vajik govoru sanacija, sanacija, a oni zadnji i vajik duni, reka bi Dunko sade da more govorit ispod mora, koga boga saniramo ono ta ne vridi, triba sanirat ono ta vridi, e moj Dunko a upai prston u ibenski port i kai ta vridi. Ma valja izdurat sve ove nedae, evo ovi na balunu kau da e oni vrcon nazad u drugu ligu i da e ondak dobro sloit momad i udarit na prvu. Jedino niko ne spominje olde, odaklen in. More bit da i mi imamo kakvog ta bii od mafije, ka oni iz Australije, pa da donese dolore, ali kakav je na svit u ibeniku, odma bi rekli: -Jebe te australske dolore di su oni ameriki, jer ispalo bi ka da nas opet neko oe zajebat, nas svak zajebaje, a mi nikako da utuvimo da smo sami sebi najvei protivnik, ajte evala van bilo
Trening na stazi u Daytoni 1983. godine

tobusa navijaa koji su stvarali pravu atmosferu na trkalitu. Kada se utrka odravala u Vlasenici, sjeam se te godine je u gradu od pet tisua stanovnika bilo etrdeset tisua gledatelja, tada su govorili: -Ovoliko ljudi u Vlasenici mogu okupiti samo Tito i Roguli, to govori koliku sam popularnost uivao u toj sredini. Te 1979. godine kada sam osvojio naslov dravnog prvaka proglaen sam i sportaem grada to drim velikom au jer sam ipak bio stranac. Imate li danas kakvih kontakata o tim ljudima? -Naalost, ne. Vlasenica je u neposrednoj blizini Srebrenice i sama je teko stradala u ratu, jer su veinu inili Muslimani i Hrvati, tako da je vei dio njih raseljen, ali ono to znam jest da imaju dosta veliki ugled u brdskom automobilizmu, to govori da je to sjeme auto moto sporta ostalo. Godinu kasnije nastupili ste u klasi do 250 ccm i bili nadomak titule prvaka? -Kada se toga sjetim jo uvijek me prou trnci. Vozio sam odlino i imao prednost u borbi za naslov. Posljednja utrka se vozila na Grobniku koji je ve dvije godine bio domain svjetskog prvenstva, a nama je prvi put omogueno da vozimo na toj stazi upravo te 1980. godine. Ja sam i prije znao odlaziti na Grobnik trenirati, pa sam uoi te posljednje trke odluio sedam dana provesti na treninzima. Naalost, na jednom od njih sam pao i slomio prst, napukao meniskus i istegnuo ivac koljena, no i u takvom stanju sam vozio, ali nisam mogao dalje od estog mjesta, tako da sam ostao bez te titule. nimljivo iskustvo, no Amerika je to. Tu vam sponzori osiguraju sve uvjete, a ja bih znao sam s prikolicom krenuti s jednog kraja kontinenta na drugi, to je u konanici donijelo pad u Lexingtonu i ozljedu zbog koje sam se odluio prodati motor i vratiti se kui. I taman kad ste mislili da je gotovo, evo vas opet u sedlu! -Upravo tako. Mislio sam se posvetiti poslu, kada mi je jedan moj prijatelj, vlasnik tvornice, poklonio MBA (Motore Benelli Army), koji je tada bio vrlo popularan u svijetu motociklizma. S njim sam 1989. godine ponovno bio onaj stari i osvojio naslov dravnog prvaka. Moram rei da su mi dvije godine prije toga oduzeli, papirima, dva naslova, jer jednostavno nisu mogli podnijeti da ja iz ibenika budem prvak. Naravno onda su postojali 'bogovi' poput Severa i drugih koji su inili sve da unite male sredine. Sve to vas nije obeshrabrilo? -Ma ja bih iz svega toga izlazio jai, no dola je 1990. godina, i ve se nazirao kraj. U Novom Sadu su zapalili Tumanovu sliku, Banja Luka vie nije bila sigurna, i dolo je vrijeme zavretka karijere.
Vlasenica 1979. godine

Bez obzira na kraj karijere bez motociklizma niste mogli? -Naravno, otvorio sam firmu, ali sam jo 1987. pokazao da mogu dosta toga napraviti za ovaj sport, tako sam pokrenuo Tomos klasu B90 za poetnike koja je iznjedrila svjetskog prvaka Marka Jermana, a kasnije sam pokrenuo i skutere, u kojim su ibenani bili najbolji, to je opet smetalo nekima u Zagrebu pa su i to bojkotirali. Sada su vas i suspendirali, oito ste im kamen u cipeli? -Naalost, oito je da je jo iz Jugoslavije ostao trend da se sve male sredine moraju uguiti. Jo tamo osamdesetih sam nastupao na Grad prix utrkama, i falilo mi je dva puta nekoliko stotinki da uem u finalnu utrku, no uvijek za mene nije bilo mjesta. A kada bi na tom rubu bio neki voza iz Zagreba ili Beograda, onda bi se startna lista irila sa 30 na 33 vozaa. Danas isti odnos vlada u hrvatskom moto sportu, gdje su nas iz manjih sredina izbacili na vrlo razliite i perfidne naine. No ako se jednoga dana vratimo, sigurno emo dislocirati savez iz Zagreba, to garantiramo.
Dvije godine kasnije slijedi povratak u ibenik. to se to promijenilo? -Iskreno nita, ali sam ve stekao ime, pa sam u ibenik doveo i Ivana olu s kojim sam dvije godine osvajao ekipni naslov prvaka drave, a sve to bila je odskona daska za odlazak u nove izazove. Da, onda je rijetko tko odlazio preko bare, a vi ste dobili poziv iz Amerike. Je li to svojevrsni zavretak karijere? -To je u tom trenutku znailo kraj, no Amerika je bila izazov jer sam dobio poziv za nastup na '200 miles Daytona' to je onda bio san svakoga vozaa. Bilo je to jedno za-
Nastavljen trend guenja malih sredina
ibenski sport treba dati sportaima

Darko Roguli i dalje razmilja o moto sportu kao brendu nae upanije, i to je najvanije ne odustaje. Ali isto tako skree pozornost na aktualni trenutak i lou situaciju u gradskom Savezu sportova. -Zar nije vie dosta raznih likova koji sjede na elu saveza a nemaju veze sa sportom niti su ikada bili sportai. Glavni problem saveza je raspodjela sredstava koja nema nikakve veze sa stvarnim stanje u gradskom sportu. Zar nije dosta vie tih ibenskih sportova koje cijeli ivot spaavamo preskaui sve kriterije, a oni i dalje mrtvaci. U isto vrijeme u pojedinanim sportovima ima-
te vrhunskih mladia i djevojaka koje treba podrati a oni su na marginama upravo zbog toga to ne postoje kriteriji, zakljuuje Roguli. Sve to njega jo uvijek ne moe natjerati da odustane od svoje borbe za moto sport, a vrhunac svega je prava staza. -est godina traje borba, ali se kree. Sada slijede rasprave i vaenje dokumentacije, jer je sve izglednije da emo dobiti vrhunsku stazu, no ipak jo malo saekajte, zagonetnim osmijehom je zakljuio ovaj razgovor Vitez Dalmacije, koji juria svim silama u obranu moto sporta.
48
sport
mali nogomet Zavren jubilarni 20. turnir na Danilu
Domaini slavili na svoj jubilej

josip aleta car danilo
Danilo je ovih dana proslavilo veliki sportski jubilej, dvadeset godina postojanja jednog od malonogometnih turnira koji je svakako obiljeio ovaj atraktivan sport u Dalmaciji. Naime, Danilo je bilo pionir u prezentaciji novih pravila i malonogometnih virtuoza, i prvo je prepoznalo nedostatak atraktivnosti i vratilo se na izvorni s vratarom i pet igraa u polju. Ove godine estitara je bilo dosta. ak 56 ekipa prijavilo se za glavni turnir, te 14 za veteranski koji se igra etvrtu godinu za redom. U dvadesetak dana trajanja vieno je puno dobrog nogometa, a do samoga kraja stigla je domaa ekipa Danila i Zlatna ribica iz Brodarice. Samo finale ponudilo je atrakciju kakvu moe ponuditi samo mali balun. Obje ekipe su poele snano, a prve prigode pripadaju 'ribici' iji igrai nisu imali sree u zavrnici, to domain koristi i sa dva pogotka ostvaruje prednost. Da ne bi prolo bez napetosti potrudili su se Brodariani koji uspijevaju smanjiti. U jeku njihovih napada Danilo postie jo jedan pogodak i tako na 20.
Croatia Perkovi - pobjednici u kategoriji veterana
Danilo, prvaci u seniorskoj konkurenciji
Ove godine na turniru je nastupilo 56 ekipa iz cijele Hrvatske u seniorskom dijelu, te 14 veteranskih momadi, od kojih neki jo uvijek pamte nastup na prvom izdanju ovoga turnira koji je cijenjen i izvan Dalmacije
roendan svoga turnira slavodobitno podiu pehar uz konanih 3:1. U veteranskoj konkurenciji prvo mjesto pripalo je Croatiji iz Perkovia, iji igrai u svojim vitrinama imaju moda i najvie pehara s danilskog turnira u ovih dvadeset godina. Oni su u finalu bili bolji od splitskog AZ 07 sa sigurnih 2:0. Jedini al ostaje to je u polufinalu dolo do nesporazuma oko odigravanja utakmice Croatije i Bilica, jer je po mnogima to trebalo biti finale prije finala. No zbog slabe komunikacije Bilice su iz turnira ispale bez borbe. To nikako ne umanjuje kvalitetu turnira, osim to su gledatelji ostali zakinuti za jo jednu vrhunsku utakmicu. Najboljim igraem seniorskog dijela proglaen je domai Ante Male, dok je najbolji vratar Marko Mihaljevi iz Zlatne ribice. Najbolji strijelac je Toni panja iz vodikog Atrija. Kod veterana takoer nije bilo velike dileme, laskava titula najboljeg pojedinca pripala je Slavku iri iz Croatije, dok je najbolji vratar eljko Peri iz splitskog AZ 07. Prvi strijelac veteranskog dijela je Denis Bilu. Tako je zavren turnir koji je u ast Sv. Danijela zapoeo prije dvadeset godina, i koji e zasigurno trajati.
sport
49
koarka ibenani se spremaju za debi u a1 ligi
Nove prinove meu graanima

Uz povratnika Nikolu Doena, koji je do ozljede igrao za sada ve biveg prvoligaa Dubrovnika, novo ime na Baldekinu je i Mario Novak, koji stie iz irokog Wwina sa eljom da se nametne na Baldekinu
josip aleta car iBeNiK
Legendarna dvorana na Baldlekinu lagano poprima novi izgled, to ne treba uditi s obzirom da e ove sezone u njenom krilu svoje gnijezdo sviti ak dva ibenska prvoligaa. Dok ovaj stariji jo uvijek uiva u odmoru, novi prvoliga GKK ibenik putem svoga elnitva slae roster za debi meu prvoligaima. elnitvo sigurno nije oduevio odlazak Martina Junakovia u Cibonu, no isto tako treba biti svjestan da je taj mladi igra prerastao razinu A1 lige, a sportski izazov vodi ga u rang vie meu ABA ligae. Uz njega Baldekin je napustio i Ivan Grgat, to takoer ne bi trebalo uditi, jer godine igranja na naj-
viem nivou jednostavno uzimaju danak. Navijai 'graana' jo uvijek vjeruju kako bi u petorci snova svoje mjesto mogao nai trolist Petkovi-Vrlika-Drezga, no ostaj pitanje koliko je to realno, jer sva trojica ele putem svojih predstavnika pronai angaman van granica Hrvatske. No ipak ima i dobrih vijesti, a jedna od njih jest da se na Baldekin vratio Nikola Doen. Dvadeset dvogodinji play koji je svoju karijeru zapoeo u ibeniku, a nastavio je u Dubrovniku, gdje je bio lan udarne petorke sve do nesretne ozljede koja ga je na due vrijeme udaljila od parketa. Nikola se u ibenik vraa kako bi nadomjestio Junakovia, to mu sigurno nee biti lak posao, no ako bude zdrav, sigurno e pomoi 'graanima' u
ovoj sezoni. Uz njega na poziciju pet stigao je mario Novak, dvadeset etverogodinjak, koji je dosada bio lan ABA ligaa irokog Wwina. Radi se o 217 centimetara visokom igrau, koji u irokom vie nije oznaen kao perspektivan, pa su mu elnici kluba bez ikakvih problema dali odvezane ruke. ibenik je sigurno njegova nova prigoda, s obzirom na visinu u A1 ligi mogao bi biti dominantan pod koevima. ibenani e sa radom zapoeti slijedeeg tjedna, prvo e na parket oni mlai, a nakon n par dana pridruit e im se i ovi iskusniji. elnitvo kluba jo uvijek nije zakljuilo roster, no isto tako najavljuju da nekih veih promjena nee biti, to znai da se oekuje eventualno jo moda jedno pojaanje.
50
sport
vaterpolski semafor
vaterpolo turnir Brodarica
Kalafatima lokalni derbi

Bez pravoga otpora suparnika, vaterpolisti Brodograditelja stigli su do druge pobjede sezone u sjevernoj skupini druge lige. U Crnici su se kalafati poigrali s domaim Adriaticom, koji je imao tek jednoga aduta, u liku Antonija Petkovia. On je u poetnoj fazi lokalnoga derbija potpuno zatvoren, a Betinjani su na drugoj strani igralita punili paradinu mreu. Do sredine druge etvrtine bilo je 9:0 u njihovu korist. Ba je Petkovi s tri uzastopna pogotka prekinuo taj niz. Ipak, momad Brodograditelja je bila evidentno spremniji i ozbiljniji suparnik, pa je, ak i brojnim kontrama, u treoj etvrtini stigla do deset pogodaka vika (14:4). Pritom, svi su se od njihovih igraa, izuzev dvojice vratara i Luke Jakoveva, upisali u strijelce 2. kolo: Adriatic Brodograditelj 10:18 (0:6, 3:3, 2:6, 5:3) ADRIATIC: parada (12 obrana), Vuki, Mari, Apolonio, Petkovi (5), Ercegovi, Ronevi (1), Vlahov, Bumba (2), Guberina (2), Perkovi, Stoi, J. Skelin, B. Belamari. BRODOGRADITELJ: Vrebac (11 obrana), L. Jakovev, Kusti (2), Zeljak (2), Jadrei (3), uri (3), A. Male (1), A. Jakovev (2), S. Male (2), D. Belamari (3), M. Magazin (2 obrane). Betinjani u dva nastupa imaju dvije pobjede, a ibenska momad dva poraza. Za ovu subotu je u Betini najavljena lokalna feta, a upotpunit e je i drugoligaki dvoboj Brodograditelja i Jadrana iz Kostrene (poetak u 20.30 sati), koji bi mogao odluiti i o prvaku skupine. Adriatic gostuje u Biogradu. Momad Tisnoga je ovoga ljeta jedini upanijski predstavnik meu vaterpolskim treeligaima u ibenskoj skupini. S trima rivalima iz Biograda i okolice, igraju etverokruno. Na polovici natjecanja su treeplasirani. Dvije pobjede su ostvarili na svome plivalitu, kontra biogradskog Albamarisa (9:3) i Croatije iz Turnja (15:9). Od tih rivala su izgubili u gostima (Albamaris 15:10, Croatia 16:10), a dvaput ih je nadigrao vodei Gusar (22:7 u Tisnome i 14:6 u Sv. Filipu i Jakovu). B.J.
Slavlje domaina
Vaterpolski turnir Kup Brodarica-rezalite 2013, pripao je domainima, momadi Brodarice. Na igralitu uz popularnu plau na Brodarici, okupile su se etiri momadi. Prije i poslije utakmica su imali neizbjeno druenje, a u moru su prikazali atraktivan vaterpolo. U finalu su mlai domaini, inae mahom lanovi prvoligaa ibenika, uspjeli nadmaiti splitsku Maglu, momad u kojoj su okupljeni nekad trofejni POK-ovi igrai (Oreb, Travnikar, Ivanievi, Jai, Vuco). Rezultati, polufinale: Brodarica Veterani ibenika 12:3, Primoten Magla 10:17, za tree mjesto: Veterani ibenika Primoten 10:5, finale: Brodarica Magla 12:8. Pobjednika momad: Ivan Juki, Ivica Lua, Marko Stojanovi, Jere Junakovi, Domagoj Bulat, Lovro Ronevi, Domagoj Belamari, Petar Apolonio, Edi Seferovi, Ivan Jaram i Karlo Erak. Pokale su dobile tri prvoplasirane momadi. B.J.
sport
51
vaterpolo kup Hrvatske za mlae uzraste
Nade bronane na Kantridi

Borislav jUras
Prvu ovosezonsku medalju za ibenski muki vaterpolo donijeli su najmlai! Djeaci kluba iz Crnice osvojili su tree mjesto u Rijeci, meu 14 sastava na zavrnome turniru Kupa Hrvatske za nade (uzrast do 12 godina). Uenici trenera Danka Jerkovia natjecanje na Kantridi su otvorili s dvije pobjede (Opatija 20:3, Medveak 4:2). U etvrtfinalnoj fazi su jo dvaput bili uspjeni, nadmaili vrnjake iz Zadra 1952 (7:2) i kasnije osvajae kupa, domae Primorje (8:6). Dvije dramatine utakmice odigrali su u borbi za odlija. Polufinale su izgubili od Mornara s minimalnih 3:2, primivi pogodak u zadnjim sekundama igre. Za broncu su nadoknadili dva pogotka zaostatka protiv Juga, pa nakon produetaka i peteraca slavili 7:4. -Uza sve nevolje kojima je klub pritisnut, u nas ipak izbijaju mladice. Hoe li narasti i stablo, to nije samo do nas, za to treba i nadgradnja - slikovito e Danko Jerkovi, popularni Doktor, trener
nada ibenika. - Ovaj uspjeh je potvrda da se u klubu ipak radi, daje vjeru u budunost, a doao je kao plod timskoga trenerskog rada. Doktor je pohvalio Vicu Eraka koji je, po njemu, bio nositelj igre ibenskih nada u Rijeci. Vratar
Lucijan trkalj je, nakon produetaka, obranio sva tri peterca jugaima! Osim njih, bronane medalje su jo zasluili Mateo Sabioni, Pave Joli, Jure Vinji, Branimir Dulibi, Bruno Grdovich, Filip Toi, Roko Gatara, Luka Roko, Ivan Ibrahimpai, Lovre Klarin,
Leon Kiplen, Lovro Laci i Ante Ljubii. Posljednje u nizu kup natjecanja ovoga ljeta je pred mlaim kadetima. U Splitu e vanu ulogu igrati i djeaci ibenika, koji su bili najbolji u splitskoj kvalifikacijskoj skupini. Na finalnome turni-
ru (igra se od etvrtka do nedjelje, na Poljudu) su u skupini s finalistima zimskoga prvenstva (Jug, Mornar) i Mladosti, pa prolazak u polufinale praktiki jami medalju. Trener Mate Zeljak imat e u sastavu gotovo polovicu djeaka koji su u Rijeci igrali za nade.
52
sport
ibenski plivaki uspjesi na dravnom prvenstvu

josip aleta car
Za 60. roendan, ibensko je plivanje doekalo prvu seniorsku titulu dravnoga prvaka. Tonije, dvije titule jedne plivaice! Osvojila ih je Lucija Jurkovi Peria. Toj 16-godinjakinji, plivaica ibenika, po dobi jo juniorka, seniorske pobjede na 200 metara mjeovito i 100 slobodno, samo su dva od osam zlata osvojenih na etverodnevnom natjecanju, prvenstvu u Zagrebu -Osvojila je jo po tri juniorska i mlae seniorska zlata. U A finale na 200 mjeovito je ula s prvim vremenom kvalifikacija, da bi u vrlo tijesnoj utrci, za zlato plivala gotovo etiri sekunde bolje vrijeme. Na 100 slobodno, glavna joj je konkurentica bila dravna rekorderka Monika Babok. Lucija je utrku dobila u samome finiu, uz osobni rekord, 57.43 - raportira Marijan Tepi, trener plivaa ibenika. U spomenutim disciplinama Lucija je bila prvakinja meu seniorkama i mlaim juniorkama. Na 50 slobodno je za 15 stotinki ostala bez seniorske medalje, ali je bila prva u poretku mlaih seniorki i juniorki. Od ostalih plivaa ibenika, Petra Belamari je nastupila u tri B juniorska finala, Matea Gali u dva, a Vinka Letica, koja je jo mlaa juniorka, u jednome B i dva 2 C finala. Kadeti ibenika su
Lucija (desno) uz Sanju Jovanovi i Marija Todorovia
Lucija Jurkovi Peria prva prvakinja iz ibenika!

osvojili osam medalja i imali jo 11 nastupa u finalu na svome dravnom prvenstvu. Martina everdija je bila triput srebrna (100 i 200 prsno, 200 slobodno) i jednom bronana (800 slobodno), Marta Lekovi je osvojila tri bronce (100 i 200 leno te 200 slobodno). Jo su plivali Stipe Bumber (peti na 100 leptir) i Jerko aleta, koji je osvojio tree mjesto na 200 leptir. -Dva Lucijina seniorska zlata, prva ibenska uope, kruna su devetogodinjega rada, nje i trenera. S ova dva, ona dosad ima 38 naslova dravnog prvaka u svim dobnim kategorijama, to govori o kakvoj je sportaici rije. U njezinoj sjeni ne smiju ostati odlini rezultati kadeta - kazao je Tepi.
sport
53
Zlatni Petar i antonia iz Mora

josip aleta car
I plivai Mora su imali zapaene nastupe u Zagrebu. Na skupu najboljih hrvatskih plivaa, od kadeta do seniora, a bilo ih je gotovo 500 iz 35 klubova, nastupila su osmorica iz ovoga ibenskog kluba. Osvojili su 12 medalja, imaju dvojicu prvaka drave. Najuspjeniji je bio Petar Kreimir Marasovi, koji je u Zagreb doletio iz Nizozemske, gdje je, kao lan hrvatske reprezentacije, nastupio na Europskim igrama mladih, i to u tafeti 4x100 slobodno (sruen dravni rekord za mlae juniore) i mjeovito. Dvostruki je dravni prvak, u kategorijama juniora i mlaih juniora, postao na 200 metara leno, gdje je zavrijedio jo dvije medalje srebro meu mlaim seniorima i seniorsku broncu! Na dvostruko kraoj dionici lenoga stila, bio je srebrni meu juniorima i mlaim juniorima, a bronani meu mlaim seniorima. -Posebno nas veseli Petrova seniorska bronca, jer otvara novo poglavlje u ibenskome mukom seniorskom plivanju. Inae, nakon svojevrsnog emocionalnog pranjenja nastupom u Utrechtu, vie nego uspjeno se u Zagrebu othrvao pritisku velikih oekivanja u
svojim udarnim disciplinama - naglasio je Rikard Marenzi, predsjednik plivakoga kluba More, koji je uspjenim ocijenio i nastup plivaica kluba. Medalje su osvajale dvije cure.
Antonia Gulin ih je isplivala leptirovim stilom. Dravna je juniorska prvakinja i bronana meu mlaim seniorkama na dionici od 50 metara, a na 100 metara je trea juniorka Hrvatske. Matea Skelin je obje
medalje, srebro u mlae juniorskoj i broncu u juniorskoj kategoriji, uzela u najnapornijoj disciplini, na 1500 metara slobodno. Najmlaa, Bruna Lokas, je bila nadomak medalje, dvaput etvrta u kadetskoj
konkurenciji (100 i 200 leptir). Uz Marasovia, u juniorskim tafetama Mora (esti i sedmi na 4x100 slobodno i mjeovito) su plivali Mate Bakula te Alen i Toni ivkovi.
54
sport
nogomet Slavlje kninskog starca
NK Dinara napunila 100 godina

ivica imi
Prije 100 godina, 28. srpnja 1913. godine osnovana je NK Dinara iz Knina, samo dvije godine nakon to je Split dobio svog Hajduka i ak 10 godina prije nego to je svoj nogometni klub dobio puno vei grad ibenik. Sve je poelo davne 1913. godine. Te godine, 28. srpnja osnovana je Dinara i to pod imenom NK Lasta. Loptu i nogometna pravila donio je na proputovanju iz Praga Andrija Vujatovi arov, kninski odvjetnik i ugledni graanin koji je u Beu studirao financije te bio i osobni prijatelj samog carskog dvora. Prvu momad kninskog nogometnog kluba zabiljeenu na legendarnoj fotografiji iz 1913. godine inili su: 1. Ive Cota, 2. Ante karica, 3. Lorenco Calligaris, 4. Nikola Tili, 5. Ante Ani-Ivii, 6. Ante ivkovi, 7. Milan Amanovi, 8. Stanislav Bali, 9. Pako Krvavica, 10. Ante Duci i 11. Antoni Csasgar.
Osniva Dinare, kninski student u Beu, Andrija Vujatovi arov
Kup utakmica Dinara - Hajduk 2:3, 1966. godina
Tim Dinare iz 1949. godine koji je u kvalifikacijama za 2. saveznu ligu izgubio od zagrebake Mladosti
Prvi tim Dinare iz 1913. godine
Najznaajniji trenutak iz povijesti Dinare zbio se u ljeto 1971. godine. Nogometni savez Brazila priredio je tada oprotaj od Pelea, najveeg nogometnog asa koji je ikada nazuo kopake. Oprotajna utakmica se igrala na kultnoj Marakani u Rio de Janeiru, pred vie od dvjesto tisua ljudi. Pele se opratao od igranja i za taj sveani in za protivnika Brazilu odabrao reprezentaciju Jugoslavije, kojoj su tada tepali da je 'europski Brazil'. A u reprezentaciji Jugoslavije su od prve minute igrala dvojica bivih Dinarinih igraa, dvojica mladia roena u Kninu i igraki odrasla u Dinari. Bili su to Ilija Petkovi i Radomir Vukevi. Teko da je osim njih dvojice na tom spektaklu bilo dvojice igraa roenih u istom gradu, a da su poeli
Na oprotaju od Pelea dvojica dinaraa
Kvalifikacije za 2. saveznu ligu 1986. godine, BSK - Dinara 1-0

karijeru u istom klubu. Slavilo se i s ponosom u Kninu nazdravljalo u toj noi Peleova oprotaja. Zbog veselja vezanog uz igru Kninjana i sjete zbog odlaska velikoga metra. BSK-a, dananje Marsonie iz Slavonskog Broda, matinog kluba nogometnih asova Mandukia i Olia. Bilo je tad 0:0 u Kninu i 0:1 u Slavonskom Brodu. to se tie kup natjecanja Dinara je najvee uspjehe zabiljeila 1986. godine kada su u borbi za etvrtfinale Kupa Marala Tita na jedanaesterce izgubili od dubrovakog GOK Juga te 1966. kada su u polufinalu Kupa Marala Tita za podruje Dalmacije izgubili od splitskog Hajduka 3:2, iako su na poluvremenu vodili sa 2:0. Danas se Dinara natjee u upanijskoj nogometnoj ligi i trebat e puno poraditi da se vrati na stare staze.
Dinarini reprezentativci Radomir Vukevi i Ilija Petkovi
to se ligakih natjecanja tie najvei uspjesi Dinare dogodili su se 1949. i 1986. godine kada je kninski klub bio na pragu druge savezne lige, koja je tada po jakosti nadmaivala dananju prvu ligu. Godine 1949. su u kvalifikacijama za 2. ligu izgubili od zagrebake Mladosti, a 1986. tijesno od
Na pragu druge savezne lige
estitku za 100. roendan kninskom klubu uputila je njegova predsjednica i kninska gradonaelnica Josipa Rimac. -Kao to nogomet nekad znai vie od sporta tako i Nogometni klub Dinara za Kninjane nije samo sportski klub nego i drutveni fenomen te institucija koja je pisala gradsku povijest i kulturu ivljenja, i uz koju su odrastale generacije graana svih 'stalea', naobrazbe i zanimanja. Rijetko se koji klub moe pohvaliti stogodinjom povijesti i zato je Dinara ponos grada Knina.
estitka gradonaelnice
Dinara je dala na desetke nogometnih internacionalaca i ak dva proslavljena reprezentativca koja su igrala na oprotajnoj utakmici najboljeg svjetskog igraa svih vremena, Pelea. Na toj utakmici prepunoj slavnih igraa samo je jedan klub imao dva svoja nogometaa - kninska Dinara. U ime Grada Knina i uprave estitam 100. roendan naoj Dinari i svim njenim navijaima estitala je Josipa Rimac i dodala da bi dananji rezultati kninskog kluba mogli bi biti bolji. -Svi zajedno trebamo poraditi na tome, i uprava i igrai, ali i publika kazala je.
sport
55
IMPRESSUM
PREDSJEDNIK NINOSLAV PAVI
nogomet Burno na treeligakom jugu
ibenskilist
GODINA LI BROJ 2588
Glavni urednik: Zdravko Pili (zdravko.pilic@sibenski-list.hr) Izvrni urednik: Branimir Peria (branimir.perisa@sibenski-list.hr) Redakcija: Davorka Blaevi (davorka.blazevic@slobodnadalmacija.hr) Josip aleta-Car (sport@sibenski-list.hr) Marijan Dambo (marijan.dzambo@slobodnadalmacija.hr) Kreimir Gulin (kresimir.gulin@slobodnadalmacija.hr) Marina Jurkovi (marina.jurkovic@slobodnadalmacija.hr) Marija Lonar (marija.loncar@sibenski-list.hr) Katarina Rudan (katarina.rudan@sibenski-list.hr) Fotoreporteri: Nika Stipaniev (niksa.stipanicev@slobodnadalmacija.hr) Nikolina Vukovi Stipaniev (foto@sibenski-list.hr) Grafika priprema: Grafiki urednik Orsat Lasi (orsat.lasic@sibenski-list.hr) Nino Milin (nino.milin@sibenski-list.hr) Urednica priloga Bora: Nevena Bani (nevena.banic@sibenski-list.hr) Marketing: ani Mokovi (giani.mokovic@sibenski-list.hr) Svjetlana Dovrani (svjetlana.dovranic@slobodnadalmacija.hr) Elida Slavica (marketing@sibenski-list.hr) Mobitel: 091.302.01.06 Adresa: Petra Grubiia 3 22000 ibenik Telefoni: 022/201-269 022/201-270 Faks: 022/330-100 iro raun broj: 2411006-1100004846 Osniva i izdava: ibenski list d.o.o. Direktor: Zoran Krelj Tiskar: Slobodna Dalmacija d.d. Rukopisi i fotografije se ne vraaju. List izlazi tjedno.
Zagora u borbi protiv birokracije

Krste mUjaN
Nakon burnih dogaanja oko broja klubova koji bi trebali zapoeti ovogodinju sezonu, dunosnici NK Zagore teko su proivljavali trpei prljave udarce od osam treeligakih klubova dojueranjih prijatelja, koji su trebali aklamacijom glasovati za ligu 18. Kolovoa urote protiv kluba iz Uneia je predsjednik propalog drugoligakog kluba iz rnovnice Vinko Barbari, koji je nelegalno (bez svih klubova) izabran za predsjednika Plenuma. Barbari uz potporu Stipe Doljanina, predsjednika Hrvaca, pod svoje je okrilje vrbovao jo est klubova te su Zagoru natjerali da
zaobilaznim putem trai svoje mjesto na treeligakom jugu. Hoe li danas IONSH potvrditi prijedlog Natjecateljske komisije koja je dala prijedlog da se ozakoni liga 18 nakon to je NK ibenik izbaen iz 2. HNL iako je tu osvojio tree mjesto te tako napravila pravu zbrku na treeligakom jugu. Potvrda bi konano bila konana i zavezala ruke Barbariu i Doljaninu te estorici njihovih satelita. Sada je vidljivo da Zagora u cijelom ovom cirkusu nije vukla prave poteze, jer je svoje 11. mjesto morala braniti pravnim sredstvima, a ibeniku prepustiti da se bori za poveanje lige. No izgleda da su pojedini lanovi uprave Zagore mislili da e ovako pomoi i ibeniku
da ne sklizne u NL. Sve ovo negativno se odrazilo na igrae, koji su nestrpljivi jer velika veina dosadanjih igraa ne bi igrala u NL-u, ako bi Zagora u njoj i igrala. Najvie koristi imao bi ibenik koji bi u svoje prostorije doveo nekoliko najboljih igraa (Male, kugor, Vukovi, aleta). to e odluiti Izvrni odbor HNS-a eljno se iekuje na Borovitu, a u Zagreb je otputovala trolana delegacija koju e pojaati i pravnik Damir Primorac. Dvije male bitke u hotelu Dujam u Splitu gdje su odrana dva plenuma klubova 3. HNL jug i ak izvreno drijebanje lige 16 izgubljene su, ali rat nije. Nada da e prevladati razum u rukama je HNS-a, a on je na strani kluba iz Uneia.
PRODAJA&MARKETING
Tel. 01/6173870; prodaja oglasnog prostora: direktor: Tomislav Dubenik (tomislav_dubenik@eph.hr), prodaja oglasnog prostora dnevnih izdanja: direktorica Branka Petrievi (branka_petricevic@eph.hr), prodaja novina: direktor Ivo Valei (ivo_valecic@eph.hr), pretplata novina: direktor Ivica Joli (ivica_jolic@eph.hr), korporativne i marketinke komunikacije EPH: direktor Sven Semeni (sven_semencic@eph.hr)
mali nogomet torcida kup
Jedino Raine idu dalje

Od pet ekipa s podruja nae upanije na najveem malonogometnom kupu u Hrvatskoj, samo je ekipa iz Raina dola u osminu finala te tako kao i prole sezone ozbiljno konkurira za prolazak meu osam najboljih na ovom velikom turniru. Iako su svojim nastupima na turniru pokazali da mogu daleko, ostali predstavnici ibensko-kninske upanije u drugom kolu nisu imali sree. Tako su svoj nastup zavrili Kninjani, Drniani, Brodariani i Vodiani. Ako u osmini finala preskoe Pujanke otvara im se put za jo jedan uspjeh. Antonijo Bumbak i njegovi prijatelji sposobni su za takav uspjeh. Ekipa iz Vodica nakon dva kola i dvije pobjede u treem kolu u vrlo burnom susretu ispali su od ekipe 'Izvidani' ali tek nakon udaraca sa est metara. Ekipa iz Knina pod nazivom 'Picerija ime i Joso' nakon pobjede u prvom kolu izgubili su u drugom od ekipe 'Kidan ile' sa 4:7, a ekipa Torcide Drni oprostila se u prvom kolu porazom od Torcide Gomilica 2:6, kao i Bonita Brodarica protiv ekipe Floro Flores 1950 sa 1:3. K.M.
ODBOR DIREKTORA
Peter Imberg, Ines Lozi (financije, pravo i logistika), Sanja Mlaak (marketing, prodaja i promocija), Tomislav Wruss (mediji), Saa Milinovi (informatika, tehnologija i razvoj) 2013. ibenski list. Sva prava pridrana. Za umnoavanje u bilo kojem obliku, iznajmljivanje, priopavanje javnosti u bilo kojem obliku ukljuujui Internet kao i preraivanje na bilo koji nain bilo kojeg dijela ili ove publikacije u cijelosti potrebno je zatraiti pisano doputenje nositelja prava. Kontakt: 022/201-270
Nogomet
Kninski jubilej - Prije 100 godina, 28. srpnja 1913. godine osnovana je NK Dinara iz Knina, samo dvije godine nakon to je Split dobio svog Hajduka
Plivanje
S dvije titule Lucije Jurkovi Peria, ibensko je plivanje za svoj 60. roendan doekalo prvu seniorsku titulu dravnoga prvaka
Mali nogomet
ibenskilist
sport
Velikim slavljem domaina u seniorskoj konkurenciji 56 ekipa iz cijele Hrvatske zavren jubilarni 20. turnir na Danilu
Bodulska pripetavanja samo u dvi ture

Kvragu i recesija i koliko je. Ona oviku odnese sve ono lipo ta moe imati. Ostalo je u kaeli samo ono za pokrit teke trokova, a kad triba gutat onda nema. Tako bi zvualo ono to se dalo ut nakon zadnjeg sastanka upravnog odbora Bodulskih pripetavanja koji e se za dipet svima ipak odrati. Dodue teke manje nego ta bi tribalo, ali e ih ipak biti. Vano je samo da ostanu sada u ovo vrime kada se svaka kuna dvaput okrene u ruci prije negoli se tutne za ljutu potribu. Prvo portsko natjecanja bodula, dodue i jedino odrat e se 9. kolovoza u Prvi Luci, a 14. kolovoza na Gospin ein na rasporedu je veer bodulskog folklora, pisme i poezije. -Tako nas je natirala potriba ove godine, jerbo jednostavno oldi nema, a sa druge strane moramo to uiniti da nam se sime ne zatre, jerbo ovaka teka vrimena su dolazila i prolazila, lipo nan je reka Mate Dobra, prvi ovik udruge, a mi mu od sveg guta elimo da izdura ove teke udarce u bok, i da ve dogodine pripetavanja budu ono to su bila, od irja do Jadrije, Kaprija, Krapnja i Prvia s obe bande. jc
Rogozniani drugi u Trilju

Niti 50 ludih celzijusevaca na vrelom triljskom asfaltu nisu sprijeili vozae AKK Rogoznice da odlinim nastupom donesu pregrt bodova svome klubu u borbi za najboljeg u auto slalomu za regiju jug. Dodue za ovu utrku se prijavilo pedesetak natjecatelja, no velika vruina je dodatno prorijedila broj onih koji su ipak odluili nastupiti. Filip kugor je nastupio u Klasi 7 i zauzeo tree mjesto, to mu je bilo dovoljno za etvrtu poziciju u generalnom poretku. Bodove Rogoznianima donio je i Ante Gracin, koji je u klasi 4 bio najbri i osvojio prvo mjesto, a da to doista bude klasa Rogoznice potrudio se Ivan Lovri koji je kroz cilj proao drugi. Inae, utrka je odrana na vrlo atraktivnoj dionici ceste Trilj-Bisko. Staza je bila dugaka 2000 metara, a bila je podijeljena na sedam sektora, koji su omoguavali vozaima da razviju brzine i do 150 kilometara na sat. -Zaista smo dali sve od sebe i mogu rei da smo zadovoljni ostvarenim. Velika vruina bila je problem svim vozaima, no najvanije je da smo sve napravili onako kako smo planirali, zadovoljno nam je zvuao Ivica radi, predsjednik AKK Rogoznice. jc

Sibenski List, 1. Kolovoza 2013.

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Sibenski List, 1. Kolovoza 2013.

Uploaded by

Copyright:

ETVRTAK 1. KOLOVOZA 2013.

GODINA LI BROJ 2588 CIJENA 8 KN / 1,10

D. ROGULI: IBENIK JE MOGAO BITI NAJJAI MOTO CENTAR U JUGOSLAVIJI

SVIM ITATELJIMA ESTITAMO 5. KOLOVOZA - DAN POBJEDE I DOMOVINSKE ZAHVALNOSTI

ibenani se razvode najvie u Dalmaciji - svaki etvrti brak se raspadne!

etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

DEMOGRAFSKA EROZIJA NE JENJAVA U ibenskom i

Potpora Rajka Ostojia nedostatna

U Rogoznici i Uneiu se ne razvode

Kamo e Marinko Bili?

Najslabija demografska karika

etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist

e razvode najvie u Dalmaciji se svaki etvrti brak!

KNINSKOM KRAJU KOJI U DAlMAcIJI DRI JO JEDAN NESlAVAN REKORD:

Bez bebi buma i u Janjevu

etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist

POTROENI MILIJUNI NA SANIRANJE TEF-a, A ZABLAANI SE PITAJU

Tko e ukloniti TEF-ovu trosku deponiranu oko Male Soline?

Zablae uvijek na repu

aki: Grad je na potezu

2013. etvrtak, 18. srpnja ibenskilist

PIE: ZDRAVKO PILI

etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist

Profesionalci love, rekreativci grintaju

Ne unitava ribu ludar, ve krivolov i loi propisi!

Izmjerene stotine tisua riba

Tvrava sv. Mihovila - radovi i dalje u blokadi

Buri glavnim koniarom smatra projektanta Krajinu?

ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist

MURTER Vijenici protiv triju spornih toaka dnevnog reda

Reprogram kredita Partner banci nije proao

NIKA STIPANIEV / CROPIX

Vlasnici izgubili na sudu

ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist

Dva desetljea poslije

Iz popularnog ka a na Vanjskom u 113. brigadu HV-a

Samo posal, standard i kvaliteta

ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist

IVAN KLEPAC JEDAN OD DIREKTORA NAJMLAEG IBENSKOG FESTIVALA MEUNARODN

ibenani su eljni animacije neki dan nije rastjerao ni plju

ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist

- s projekcije ih prije ERIF I usak ni grmljavina ROBIN

NOG FESTIVALA ANIMACIJE SUPERTOON

Zarada nam nije cilj

ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist

NE DAJU SVOJU KANALIZACIJU Opina Primoten osnovala tvrtku za odvodnju

Neemo da nas sutra ucjenjuje neki koncesionar!

ODRAN DRUGI SAJAM KNJIGA

Lito s librun - sve bolje i bolje

VEDRANA STOI PRIMOTEN

ETVRTAK, 1. KOLOVOZA 2013. ibenskilist

etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist

5. Radio pijaca odrava se u subotu 3. kolovoza s poetkom u 21 sat

Zelenu trnicu preplavit e stari zanati i obiaji

Mjesto druenja i susreta

Nagraeni Radio Drni

KOMUNALNO DRUTVO LE Jo bolje odravanje vodikih ulica

Suvremena istilica na etiri kotaa

VODI KROZ VODICE

VaNI TeleFoNSkI BrojeVI I VoZNI reD

etvrtak, 1. kolovoza 2013. ibenskilist

Pred rimskim amfiteatrom

Rimske legije i hrvatski plemii na vrletima Krke

Arheoloki nalazi na rimskome vjebalitu

Mr. Ljiljana Zaninovi