Sistem organa za varenje

Sistem organa za varenje (digestivni sistem ili crijevni sistem) se sastoji iz niza uzastopnih dijelova u kojima se odvijaju pojedine faze varenja i apsorpcije. Crijevo je privreno za tjelesni zid trbunom maramicom mezenterom. Crijevni kanal sainjavaju:

usna duplja; drijelo; jednjak; eludac; tanko crijevo; debelo crijevo; analni otvor (rektum)

Usna duplja ima funkciju primanja hrane. U usnoj duplji se nalaze pomoni organi za varenje: zubi, jezik, pljuvane lijezde, krajnici (samo kod sisara). Usna duplja se nastavlja na drijelo koje prelazi u jednjak. Jednjak je miina cijev koja sprovodi hranu do eluca. eludac predstavlja proireni dio crijeva u kome se hrana nagomilava i zapoinje varenje da bi se zatim postepeno proputala u crevo. Najvanija faza procesa varenja odvija s e u crijevu u kome se vri i apsorpcija svarenih hranljivih materija. Crijevo se sastoji od dva dijela: prednjeg-ankog crijeva i zadnjeg-debelog crijeva. Granica izmeu njih je obiljeena jednim slijepim izratajem slijepim crijevom. Do debelog crijeva dospijeva nesvareni dio hrane, voda i soli. U njemu se nalazi mnotvo bakterija koje imaju sposobnost sinteze vitamina koje organizam apsorbuje. U debelom crijevu se vri apsorpcija vode i soli i prikupljanje nesvarenih ostataka prije njihovog izbacivanja.

Ljudski miii

Miii su djelatni aktivni pokretai naeg tijela. U ljudskom ih tijelu ima vie od 500, a zajedno s kostima oni pokreu ljudsko tijelo te ine sistem organa za kretanje. Oni oputanjem i stezanjem pokreu kosti. Radom miia upravlja sredinji ivani sustav. Svi tjelesni miii ine oko 40% mase ljudskog tijela, a miina masa mukarca u prosjeku je oko 15% vea od one u ena. Miie izgrauje miino tkivo koje moe biti:

Popreno-prugasto miino vlakno je tvorba nastala nepotpunom diobom miinih stanica, pa imaju poprene pruge i vie jezgara. Od njega su graeni miii vezani uz kosti. Rade pod uticajem nae volje. Srano miino tkivo je popreno-prugasto uzduno povezano. Ujednaeni srani ritam kontrolira autonomni ivani sustav i hormoni, stoga jedino oni mogu uticati na njegov izmijenjeni rad. Glatko miino tkivo kontrolirano je autonomnim ivanim sistemom ili hormonima. Graeno je od vretenastih stanica s jednom jezgrom. Bez glatkih miia hrana ne bi mogla prolaziti tijelom, a mokrani mjehur funkcionisao bi sasvim drukije.

Miina vlakna spajaju se u snopie, koje poput odjee obavija ovojnica od vezivnog tkiva. U svako miino vlakno ulazi ogranak ivanog vlakna kako bi ga potaknuo na rad. Snopiima hranu i kisik donose sitne ilice (kapilare), usput odnosei ugljikov dioksid i tetne tvari. Manji mii ini nekoliko snopia, a vei miii mogu imati i stotine snopia. Svaki je mii obavijen ovojnicom od vezivnog tkiva na koju se nadovezuju vrsta i savitljiva tetivna vlakna. Tetive veu miie uz kosti.