Natrag: Tablice Gore: Matematika 1 PREDAVANJA Naprijed: Osnove matematike

logike

OSNOVE MATEMATIKE
U ovoj glavi prvo emo definirati osnovne pojmove matematike logike koji su
potrebni za praenje predavanja. Zatim emo dati neke pojmove vezane uz skupove
te detaljnije definirati pojam relacije, kao i razne tipove relacija na skupovima.
Takoer emo vrlo openito definirati pojam funkcije te dati teorem o inverznoj
funkciji. Na kraju, razmatrat emo detaljnije skupove prirodnih, cijelih, racionalnih,
realnih i kompleksnih brojeva.

Poglavlja

Osnove matematike logike

Binarne relacije

Ureeni skupovi

Funkcije
Teorem o inverznoj funkciji
Ekvipotencija i beskonani skupovi

Prirodni brojevi
Brojevni sustavi
Ureaj na skupu prirodnih brojeva
Binomni pouak

Cijeli brojevi
Racionalni brojevi
Realni brojevi
Aritmetika raunala
Apsolutna vrijednost

Kompleksni brojevi

Trigonometrijski oblik
Eksponencijalni oblik

Osnove matematike logike

U ovom poglavlju definirat emo pojam suda, osnovne operacije sa sudovima, pojam
predikata te vrste kvantifikatora.
Definicija 1.1 Sud je svaka smislena izjava koja moe biti samo istinita ili neistinita,
odnosno lana.
Primjer 1.1 ''Je li danas etvrtak?'' nije sud nego pitanje. ''Jutro je pametnije od
veeri'' nema smisla kao izjava, osim u prenesenom znaenju, pa nije sud. ''Danas je
etvrtak'' je sud koji je istinit ili neistinit, ve prema danu u kojem se izgovara. ''Svaki
brod je jedrenjak'' je neistinit sud.

Istinitost suda

oznaimo s

znai
istinitosti su:

. Pri tome

znai

je istinit, a

je neistinit. Osnovne operacije sa sudovima i njihove tablice

konjunkcija,

,[

disjunkcija,

ekskluzivna disjunkcija,

,[

],

ili

],

, [ili

ili

],

Za sudove

implikacija,
uvjet za ;

ekvivalencija,
, [ je ekvivalentno s
ako je ; je nuan i dovoljan uvjet za ],

negacija,

i zakoni distribucije,

, [ povlai
je nuan uvjet za

, [ne

; non

],

vrijede DeMorganovi zakoni,

; iz
],

slijedi

je dovoljan

je ako i samo

Zadatak 1.1 Dajte primjere za osnovne operacije sa sudovima i protumaite tablice

istinitosti. Dajte primjere za DeMorganove zakone i zakone distribucije.
Definicija 1.2 Otvorena reenica ili predikat je izjavna reenica koja sadri
parametre i koja postaje sud kada parametri poprime odreenu vrijednost.
Na primjer, predikat

je roen prije

postaje sud kada su

s dvije varijable oznaavamo s

dvije osobe. Predikat

Kod izraavanja pomou predikata koristimo kvantifikatore:

univerzalni,

, odnosno za svaki

egzistencijalni,

, odnosno postoji

, odnosno postoji tono jedan

je

,i

takav da je
takav da je

Primjer 1.2
a)
Neka je

. Tada vrijedi

b)
Neka

glasi

. Tada vrijedi

te
.

Natrag: OSNOVE MATEMATIKE Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Binarne

relacije
Natrag: Osnove matematike logike Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed:

Ureeni skupovi

Binarne relacije
U ovom poglavlju definirat emo partitivni skup, Kartezijev produkt skupova i binarnu
relaciju te dati klasifikaciju binarnih relacija.
Skup je pojam koji se ne definira. Skup je zadan svojim elementima. Na primjer, skup
ima elemente

. Tu injenicu zapisujemo s

dok, recimo,
. S oznaavamo prazan skup, odnosno skup bez elemenata.
Zadatak 1.2 Ponovite pojmove podskupa, nadskupa, unije skupova, presjeka
skupova i razlike skupova te osnovna svojstva tih operacija.
Partitivni skup skupa
primjer, ako je

je skup

iji su elementi svi podskupovi skupa

, tada je

Dakle, uvijek je
i
.
Definicija 1.3 Direktni produkt ili Kartezijev produkt skupova
ureenih parova

Na primjer, ako je

Takoer,

. Na

, gdje je

za svaki skup

, odnosno

, tada je

je skup svih

Definicija 1.4 Binarna relacija na skupu

ureeni par
Binarna relacija je:

Na primjer, neka je
Oito vrijedi

, kaemo da je

je svaki podskup
u relaciji

. Ako je

, i piemo

za svaki

ili

refleksivna ako je

simetrina ako

tranzitivna ako
;
relacija ekvivalencije ako je refleksivna, simetrina i
tranzitivna.

skup ljudi i neka je

ako su

roeni istog dana.

pa je
relacija ekvivalencije.
Napomena 1.1 Relacija ekvivalencije na skupu
cijepa taj skup na meusobno
disjunktne podskupove, takozvane klase ekvivalencije. Skup
se moe na
jedinstven nain prikazati kao unija tih klasa ekvivalencije.

Poglavlja

Ureeni skupovi

Ureeni skupovi
U ovom poglavlju definirat emo relaciju parcijalnog ureaja i ureeni skup te
pojmove kao to su gornja mea, donja mea, infimum, supremum, minimum i
maksimum. Izreku

krae emo zapisati kao

Definicija 1.5 Relacija parcijalnog ureaja na skupu

je svaka binarna relacija
na skupu
koje je refleksivna, tranzitivna i anti-simetrina, odnosno

Ako je

, piemo

. Takoer,

Ako su, dodatno, svaka dva elementa skupa

, tada je

moemo pisati i kao

u relaciji, odnosno

relacija potpunog ureaja, a

Na primjer, skup ljudi je potpuno ureen s relacijom

Naravno, skupovi
ureaja

. Ako je

.
vrijedi

je ureen skup.

koju definiramo kao

su potpuno ureeni sa standardnom relacijom

ureen skup, zatvoreni interval definiramo kao

a otvoreni interval definiramo kao

Slino definiramo i poluotvorene intervale,

, kao i skupove tipa

.
Definicija 1.6 Neka je
(i)

ureen skup i

Element

neprazan podskup od

je donja mea skupa

ako

vrijedi

. Skup je omeen odozdo ako ima barem jednu

donju meu. Najvea donja mea ili infimum skupa je
element

sa svojstvima:
je donja mea od ;

za svaku donju meu

skupa

Najmanji element ili minimum skupa

vrijedi

je element

koji je ujedno i donja mea skupa

(ii)
Element
. Skup

je gornja mea skupa

ako

vrijedi

je omeen odozgo ako ima barem jednu

gornju meu. Najmanja gornja mea ili supremum skupa

element

sa svojstvima:
je gornja mea od

za svaku gornju meu

;
skupa

Najvei element ili maksimum skupa

vrijedi

. Donje mee skupa

. Najvea donja mea je

. Nadalje, gornje mee skupa

, a kako je

su brojevi

je element

koji je ujedno i gornja mea skupa

Neka je, na primjer

je

su brojevi

, to je i
,a

Razliku izmeu infimuma i minimuma moemo ilustrirati na skupu realnih brojeva.

Neka je, dakle,
ili jednaki etiri, pa je
mee skupa

. Donje mee skupa su svi brojevi manji

nema minimum. S druge strane, gornje

, dok

su svi brojevi vei ili jednaki osam i vrijedi

Primijetimo da su infimum, supremum, minimum i maksimum jedinstveni (ukoliko

postoje). Zaista, neka je
i

su takoer donje mee skupa

pa iz definicije 1.5 slijedi

. Prema definiciji 1.6, elementi

, odnosno

Natrag: Binarne relacije Gore: Binarne relacije Naprijed: Funkcije

Natrag: Ureeni skupovi Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Teorem o

inverznoj

Funkcije

U ovom poglavlju dat emo osnovne pojmove vezane uz funkcije i klasifikaciju

funkcija, dokazati vaan teorem o inverznoj funkciji te definirati ekvipotentnost
skupova i beskonane skupove.
Definicija 1.7 Funkcija ili preslikavanje iz skupa
kojemu se elementu

Skup

u skup

pridruuje jedinstveni element

je podruje definicije ili domena funkcije

kodomena funkcije
varijabla funkcije

je svako pravilo

, skup

. Koristimo oznake

je podruje vrijednosti ili

je nezavisna varijabla ili argument funkcije

. Skup svih vrijednosti nezavisne varijable

doista definirana jo oznaavamo s

varijabla oznaavamo s

po

,a

je zavisna

za koje je funkcija

, a skup svih vrijednosti koje poprima zavisna

i zovemo slika funkcije,

Nakon to smo definirali novi matematiki objekt, u ovom sluaju funkciju, potrebno
je definirati kada su dva objekta jednaka.
Definicija 1.8 Funkcije

Na primjer, funkcije

su jednake, odnosno

, ako vrijedi

nisu jednake jer je

, dok je

.
Definicija 1.9 Kompozicija funkcija
funkcija

definirana s

, gdje je
. Jo koristimo oznaku

Kompozicija funkcija je asocijativna, odnosno

Zaista, za proizvoljni

za koji je kompozicija definirana vrijedi

, je
.

pa tvrdnja slijedi iz definicije jednakosti funkcija 1.8.

Definicija 1.10 Ako je

restrikcija ili suenje funkcije

Na primjer, funkcija

za svaki

, a funkcija

, funkcija

je

je ekstenzija ili proirenje funkcije

je restrikcija funkcije

na skup

, odnosno
, a funkcija je ekstenzija funkcije .
Primijetimo da je restrikcija uvijek jedinstvena, dok ekstenzija to nije. Tako je u ovom
sluaju i funkcija

definirana s

jedna od beskonano moguih ekstenzija funkcije

Poglavlja

Teorem o inverznoj funkciji

Ekvipotencija i beskonani skupovi

Natrag: Ureeni skupovi Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Teorem o

inverznoj
Natrag: Funkcije Gore: Funkcije Naprijed: Ekvipotencija i beskonani

Teorem o inverznoj funkciji

Prvo emo definirati neke klase funkcija.
Definicija 1.11 Funkcija

je:

surjekcija ili preslikavanje na ako je

injekcija ili 1-1 preslikavanje ako

za

sve
;
bijekcija ili obostrano jednoznano preslikavanje ako je
surjekcija i injekcija.

Jedan primjer bijekcije je identiteta, odnosno funkcija

za svaki

Teorem 1.1 Funkcija

postoji funkcija

, gdje je

, je bijekcija ako i samo ako

takva da je

odgovarajue identitete. Funkcija

funkcije
Dokaz.

definirana s

i oznaava s

, gdje su

je jedinstvena, a zove se inverzna funkcija

Potrebno je dokazati oba smjera tvrdnje teorema. Neka je

konstruirati funkciju

bijekcija. Potrebno je

s traenim svojstvima. Definicija 1.11 povlai

Stoga moemo definirati funkciju

Za svaki

pravilom

vrijedi

pa je

vrijedi

pa je

. Slino, za svaki
i prvi smjer je dokazan.

Dokaimo drugi smjer tvrdnje teorema. Neka postoji funkcija

Potrebno je pokazati da je
. Svojstva funkcije

bijekcija. Odaberimo proizvoljni

. Neka je

povlae

Zakljuujemo da je svaki element

surjekcija. Dokaimo da je

s traenim svojstvima.

slika nekog elementa

injekcija. Zaista, ako je

pa je
, tada je

Dakle,

je bijekcija te smo dokazali i drugi smjer tvrdnje teorema.

Na kraju dokaimo jedinstvenost funkcije

s traenim svojstvima,

pa je
Q.E.D.

. Za svaki

. Pretpostavimo da postoje dvije funkcije

vrijedi

prema definiciji 1.8.

Natrag: Funkcije Gore: Funkcije Naprijed: Ekvipotencija i beskonani

Natrag: Teorem o inverznoj Gore: Funkcije Naprijed: Prirodni brojevi

Ekvipotencija i beskonani skupovi

Zbog svojstava bijekcije prirodna je sljedea definicija: skupovi
i su
ekvipotentni, odnosno imaju jednako mnogo elemenata, ako postoji bijekcija izmeu
ta dva skupa.
Ekvipotencija je oito relacija ekvivalencije na skupovima. Klasa ekvivalencije kojoj
pripada skup
zove se kardinalni broj skupa
i oznaava s
.
Definicija 1.12 Skup
je beskonaan, odnosno ima beskonano mnogo
elemenata, ako je ekvipotentan sa svojim pravim podskupom. Skup
je konaan
ako nije beskonaan.

Na primjer, skup prirodnih brojeva je beskonaan, jer je funkcija

bijekcija izmeu skupa prirodnih brojeva i skupa svih parnih brojeva. Dakle,
zanimljivo je da parnih brojeva ima jednako mnogo kao i svih prirodnih brojeva. To
oito ne vrijedi samo za parne brojeve; i skup svih brojeva koji su djeljivi s tisuu
takoer ima jednako mnogo elemenata kao i skup .

Natrag: Teorem o inverznoj Gore: Funkcije Naprijed: Prirodni brojevi

Natrag: Ekvipotencija i beskonani Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Brojevni

sustavi

Prirodni brojevi
U ovom poglavlju definirat emo skup prirodnih brojeva , osnovne raunske
operacije na tom skupu i njihova svojstva te relaciju potpunog ureaja. Posebnu
panju posvetit emo principu matematike indukcije i njegovoj primjeni na
dokazivanje binomnog pouka. Ponovit emo i neke naine zapisivanja elemenata
skupa .
Definicija 1.13 Skup prirodnih brojeva
aksioma:
P1.

je skup koji zadovoljava etiri Peanova

postoji funkcija sljedbenika

P2.
je injekcija;
P3.
postoji barem jedan element

koji nije niiji sljedbenik,

odnosno

za svaki

P4.
ako je
(i)

i ako vrijedi

,
(ii)
,
tada je
.
Aksiom P4 zove se princip matematike indukcije.
Operacije na skupu

definiramo na sljedei nain:

zbrajanje je funkcija

sa svojstvima

mnoenje je funkcija

sa svojstvima

Dva vana teorema navodimo bez dokaza.

Teorem 1.2 Postoji tono jedan skup sa svojstvima iz definicije 1.13. Funkcije
jedine su funkcije s gornjim svojstvima.

Ovaj teorem zapravo kae da se uvijek radi o istom skupu bez obzira na to kako
oznaavamo njegove elemente. Razni naini oznaavanja prirodnih brojeva dani su
u poglavlju 1.4.1.
Teorem 1.3 Mnoenje i zbrajanje imaju sljedea svojstva: za sve
vrijedi
(i)
asocijativnost, odnosno
(ii)
komutativnost, odnosno
(iii)
distributivnost, odnosno
(iv)
,

(v)
.
Princip matematike indukcije P4 iz definicije 1.13 koristimo za dokazivanje raznih
korisnih tvrdnji. U poglavlju 1.4.3 taj princip emo koristiti za dokazivanje binomnog
pouka, a sada navodimo sljedei primjer.
Primjer 1.3 Dokaimo formulu

Neka je
skup svih prirodnih brojeva za koje formula vrijedi. Koristei princip
matematike indukcije dokazat emo da je
. Za
formula oito vrijedi.
Stoga je
i tako je ispunjen uvjet (i) aksioma P4. Ovaj uvjet zove se baza
indukcije. Pokaimo da je ispunjen i uvjet (ii) aksioma P4, odnosno korak indukcije.
Ako je

, odnosno ako formula vrijedi za

Dakle,

pa aksiom P4 povlai

, tada je

, odnosno formula vrijedi za svaki

Poglavlja

Brojevni sustavi
Ureaj na skupu prirodnih brojeva
Binomni pouak

Natrag: Ekvipotencija i beskonani Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Brojevni

sustavi
Natrag: Prirodni brojevi Gore: Prirodni brojevi Naprijed: Ureaj na skupu

Brojevni sustavi
Elemente skupa prirodnih brojeva oznaavamo na razne naine, neki od kojih su
dani u tablici 1.1.

Tablica 1.1: Brojevni sustavi

DECIMALNI

SUSTAV

RIMSKI

BINARNI

OKTALNI

BROJEVI

SUSTAV

SUSTAV

HEKSAI

II

10

III

11

IIII ili IV

100

101

VI

110

VII

111

VIII

1000

10

IX

1001

11

10

1010

12

11

XI

1011

13

12

XII

1100

14

13

XIII

1101

15

14

XIV

1110

16

15

XV

1111

17

16

XVI

10000

20

10

DECIMALNI
SUSTAV

Kod rimskih brojeva oznaka V za broj pet zapravo simbolizira ruku koja ima pet
prstiju, dok oznaka X za broj deset simbolizira dvije ruke. Raunala zbog tehnikih
mogunosti kreiranja samo dvaju stabilnih stanja (prekida) koriste sustav s bazom
2, odnosno binarni sustav. Radi lakeg baratanja s binarnim brojevima koriste se
oktalni sustav s bazom osam i heksadecimalni sustav s bazom 16. Iz babilonskih
vremena smo naslijedili heksagezimalni sustav s bazom 60. Danas dijelove tog
sustava koristimo za prikazivanja vremena (1 sat=60 minuta=
sekunda) i
kutova. U trgovini se takoer koristi i sustav s bazom 12. Taj sustav je praktian jer je
broj 12 djeljiv s dva, tri, etiri i est. Koliinu 12 esto zovemo tucet ili duzina.

Natrag: Prirodni brojevi Gore: Prirodni brojevi Naprijed: Ureaj na skupu

Natrag: Brojevni sustavi Gore: Prirodni brojevi Naprijed: Binomni pouak

Ureaj na skupu prirodnih brojeva

Ureaj definiramo na sljedei nain.
Definicija 1.14 Neka su
samo ako postoji
odnosno

. Tada je

za koji je
, ako vrijedi

manji od
. Nadalje,

ili

, odnosno

, ako i

je manje ili jednako

S ovako definiranom relacijom potpunog ureaja je ureen skup po definiciji 1.5. U

skladu s poglavljem 1.2.1 moemo definirati intervale

Posebno je

Sljedea definicija nadopunjava definicije iz poglavlja 1.3.2.

Definicija 1.15 Skup
ekvipotentan s

ima
. Skup

elemenata, odnosno

je prebrojiv ili prebrojivo beskonaan, odnosno

(alef nula), ako je ekvipotentan s

Skup prirodnih brojeva

, ako je

je diskretan ili diskretno ureen, odnosno za svaki

vrijedi

. Ovo svojstvo e biti jasnije kada u

poglavljima 1.6 i 1.7 opiemo guste skupove

Natrag: Brojevni sustavi Gore: Prirodni brojevi Naprijed: Binomni pouak

Natrag: Ureaj na skupu Gore: Prirodni brojevi Naprijed: Cijeli brojevi

Binomni pouak

U ovom poglavlju definirat emo permutaciju i kombinaciju, opisati Pascalov trokut i

dokazati binomni pouak i neke njegove posljedice.

Definicija 1.16 Permutacija -tog reda je svaka bijekcija s

Kombinacija -tog reda i -tog razreda je svaki -lani podskup
. Pri tome je doputen i sluaj

U teoremu 2.7 je dokazano da skup svih razliitih permutacija -tog reda ima
elemenata ( faktorijela). Faktorijele su definirane rekurzivno s

ili kao funkcija

zadana s

Teorem 1.4 Broj razliitih kombinacija

binomnom koeficijentu

Dokaz.
Svaku permutaciju
1.

-tog reda i

-tog razreda

jednak je

-tog reda moemo dobiti u tri koraka:

odaberemo jedan
na

-lani podskup od

, to moemo uiniti

naina;

2.
odaberemo jednu permutaciju tog podskupa, to moemo uiniti na
naina;
3.
odaberemo jednu permutaciju preostalog
podskupa, to moemo uiniti na
Ukupan broj permutacija -tog reda stoga je jednak

pa je teorem dokazan.
Q.E.D.
Teorem 1.5 Vrijedi

-lanog
naina.

Zadatak 1.3 Dokaite teorem 1.5.

Druga tvrdnja teorema 1.5 daje nam poznati Pascalov trokut:

(1.1)

-tom retku Pascalovog trokuta nalaze se binomni koeficijenti

-tog reda,

, i to poredani po razredu
. Vidimo da je svaki
element, osim rubnih, zbroj dvaju elemenata koji se nalaze s lijeve i desne strane u
retku iznad.
Teorem 1.6 [Binomni pouak] Za svaki

vrijedi
(1.2)

Na primjer, formula (1.2) i Pascalov trokut (1.1) za

daju

Binomni pouak dokazat emo za prirodne brojeve, no on vrijedi i za racionalne,

realne i kompleksne brojeve.
Dokaz.
Teorem emo dokazati pomou principa matematike indukcije P4 iz definicije 1.13.
Tehnika dokazivanja slina je onoj iz Primjera 1.3.
Neka je

skup svih prirodnih brojeva za koje formula vrijedi. Dokaimo da je

. Za
formula vrijedi jer je

Dakle,
pa je ispunjena baza indukcije, odnosno uvjet (i) aksioma P4.
Pokaimo da je ispunjen i korak indukcije, odnosno uvjet (ii) aksioma P4. Ako je
, odnosno ako formula vrijedi za

, tada je

U predzadnjoj jednakosti koristili smo Pascalov trokut (1.1). Dakle,

aksiom P4 povlai
i teorem je dokazan.
Q.E.D.
Korolar 1.1 Za svaki

pa

vrijedi

odnosno zbroj elemenata u

-tom retku Pascalovog trokuta (1.1) jednak je

Natrag: Ureaj na skupu Gore: Prirodni brojevi Naprijed: Cijeli brojevi

Natrag: Binomni pouak Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Racionalni brojevi

Cijeli brojevi
U ovom poglavlju ukratko emo dati osnovnu motivacija za uvoenje skupa cijelih
brojeva te navesti osnovna svojstva tog skupa.
Prema definiciji 1.14 za

vrijedi

Kako je broj

jedinstven, moemo pisati

. Ako je pak

, tada

. Stoga skup prirodnih brojeva proirujemo s njegovom negativnom

kopijom i dodajemo element 0 za koji vrijedi

Ureaj na skupu uvodimo slino kao u definiciji 1.14. Skup

i skup , a razlikuju se u tome to nema najmanji element.
Skup

je ekivipotentan s

jer je funkcija

je diskretan kao

, odnosno oba skupa imaju jednako mnogo elemenata,

definirana s

bijekcija.
Raunske operacije , i na skupu definiramo na poznati nain te za njih
vrijede svojstva slino kao u Teoremu 1.3.

Natrag: Binomni pouak Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Racionalni brojevi

Natrag: Cijeli brojevi Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Realni brojevi

Racionalni brojevi
U ovom poglavlju definirat emo skup racionalnih brojeva
tog skupa.

te dati osnovna svojstva

Na skupu

definiramo relaciju

je relacija ekvivalencije, na primjer

Skup racionalnih brojeva

odnosno

Raunske operacije
redom kako slijedi:

je skup svih klasa ekvivalencije na skupu

, i te relaciju potpunog ureaja

na skupu

definiramo

Ovdje se zaista radi o definicijama, jer smo "nove" operacije i relaciju ureaja na
lijevim stranama definirali pomou poznatih operacija i ureaja na skupu na
desnim stranama. Dakle, iste oznake za raunske operacije i relaciju ureaja imaju
razliita znaenja na lijevim i desnim stranama. Raunske operacije i relacija ureaja
na skupu

su dobro definirane jer ne ovise o predstavniku klase ekvivalencije, na

primjer
u teoremu 1.3.

. Za raunske operacije vrijede poznata svojstva slino kao

Za razliku od skupova i koji su diskretni, skup je gust, odnosno izmeu svaka

dva razliita racionalna broja nalazi se beskonano mnogo racionalnih brojeva.
Teorem 1.7 Skup je gust.
Dokaz.
Dovoljno je dokazati da se izmeu svaka dva razliita racionalna broja nalazi barem
jedan racionalni broj. Neka je

Neka je

Tada je
jer je
teorem je dokazan.
Q.E.D.
Unato tome to je

. Slino vrijedi

gust, a

elemenata. Naime, skupovi

definirana s

bijekcija. Oznaka
skupovi
skup

prebrojiv, oba skupa imaju jednako mnogo

i

su ekvipotentni jer je funkcija

znai

. Kako je

ekvipotentni. Konano, iz

takoer ekvipotentan s

ekvipotentan s

, to su i

zakljuujemo da je

Natrag: Cijeli brojevi Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Realni brojevi

Natrag: Racionalni brojevi Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Aritmetika

raunala

Realni brojevi
U ovom poglavlju definirat emo skup realnih bojeva, navesti njegova osnovna
svojstva, objasniti kako rade raunala i definirati apsolutnu vrijednost realnog broja.
Kada racionalne brojeve nanosimo na brojevni pravac, budui je skup
gust, mogli
bismo pomisliti da njegovi elementi prekrivaju itavi pravac. To, meutim, nije istina.
Nanesemo li na brojevni pravac dijagonalu kvadrata sa stranicom duine jedan, dobit
emo po Pitagorinom pouku broj

Teorem 1.8
.
Dokaz.
Prvo uoimo da je kvadrat prirodnog broja
paran, tada je

paran ako i samo ako je

paran: ako je

takoer paran, a ako je

neparan, tada je

neparan.

Teorem emo dokazati koristei tehniku kontradikcije ili protuslovlja. Naime, ako je
i ako pokaemo da je
implikaciju iz poglavlja 1.1 slijedi

, tada prema tablici istinitosti za

.

Ako je (A)
, tada je (B)
, pri emu su
odnosno ne mogu se dalje skratiti. Meutim, tada je

relativno prosti,
pa je prema prvom

dijelu dokaza
paran, odnosno
. Iz
slijedi
pa je
takoer paran. Dakle,
i nisu relativno prosti pa je tvrdnja (B) neistinita. No, tada i
tvrdnja (A) mora biti neistinita i teorem je dokazan.
Q.E.D.
Definicija 1.17 Iracionalni brojevi su brojevi koji se nalaze na brojevnom pravcu, a
nisu elementi skupa . Skup realnih brojeva
skupa iracionalnih brojeva.

je unija skupa racionalnih brojeva i

Raunske operacije na skupu realnih brojeva definirane su na poznati nain te za

njih vrijede svojstva slino kao u teoremu 1.3.
Sljedei teorem navodimo bez dokaza.
Teorem 1.9 Vrijedi:
(i)
skup je gust, odnosno izmeu svaka dva razliita realna
broja postoji beskonano realnih brojeva;
(ii)
skup je gust u skupu , odnosno izmeu svaka dva
razliita realna broja postoji beskonano racionalnih brojeva;
(iii)
skup je gust u skupu , odnosno izmeu svaka dva
razliita racionalna broja postoji beskonano realnih brojeva;

(iv)
skup

je neprebrojiv;

(v)
elementi skupa

prekrivaju itavi brojevni pravac.

Odnos izmeu do sada opisanih skupova brojeva je sljedei:

Poglavlja

Aritmetika raunala
Apsolutna vrijednost

Natrag: Racionalni brojevi Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed: Aritmetika

raunala
Natrag: Realni brojevi Gore: Realni brojevi Naprijed: Apsolutna vrijednost

Aritmetika raunala
Broj

ima beskonani neperiodini decimalni zapis pa ga ne moemo zapisati ni

kao decimalni broj, niti kao razlomak. Slino, broj

ima
beskonani periodini decimalni zapis pa ga ne moemo zapisati kao decimalni broj,
ali ga moemo zapisati kao razlomak. Zbog konane memorije, raunala za
prikazivanje brojeva i raunanje koriste jedan diskretni podskup skupa , tako da
osnovni matematiki zakoni asocijacije i distribucije iz teorema 1.3 ne vrijede.

Princip rada raunala ilustrirat emo na jednostavnom primjeru. Zamislimo raunalo

koje za pohranjivanje brojeva i raunanje raspolae s tri decimalna mjesta, s tim to
se decimalna toka moe pomicati,

U ovakvom raunalu moemo prikazati brojeve

Skup brojeva koje moemo prikazati je oito diskretan jer, na primjer, ne moemo
prikazati niti jedan broj izmeu
i
kao niti izmeu
i
. No, za razliku
od skupova i gdje su razmaci izmeu elemenata konstantni, ovdje se duljina
razmaka mijenja. U ovakvom raunalu asocijativnost ne vrijedi, jer je
dok je
U odnosu na toan rezultat 201.2, pogreka u prvom sluaju iznosi 0.6%, dok u
drugom sluaju iznosi 0.1%. Rezultat je toniji ako se prvo zbrajaju brojevi koji su
blie nuli, to je openito pravilo koje vrijedi za svako raunalo. Ovakvo raunalo
moe, naravno, dati i toan rezultat

Princip rada svih raunala je isti, s time to stvarna raunala uglavnom raspolau s
16 decimalnih mjesta. Na taj se nain osigurava mala pogreka s kojom se mogu
kvalitetno vriti eljeni prorauni.

Natrag: Realni brojevi Gore: Realni brojevi Naprijed: Apsolutna vrijednost

Natrag: Aritmetika raunala Gore: Realni brojevi Naprijed: Kompleksni brojevi

Apsolutna vrijednost

U ovom poglavlju definirat emu apsolutnu vrijednost realnog broja i dokazati neka
njena svojstva.

Definicija 1.18 Apsolutna vrijednost realnog broja je funkcija

definirana s

Na primjer,

Na slici 1.1 prikazan je graf funkcije

. Graf funkcije

svih toaka
-ravnine za koje je
dane su u poglavlju 4.

definiramo kao skup

. Preciznije definicije funkcije i grafa

Slika 1.1: Apsolutna vrijednost

Teorem 1.10 Za apsolutnu vrijednost vrijedi:
(i)
;
(ii)
nejednakost trokuta,

(iii)
;
(iv)

, odnosno openitije

, odnosno openitije

(v)

za

Dokaz.
(i)
Za

nejednakost

nejednakost

povlai

povlai

, a za

, odnosno

(ii)
Za svaki

vrijedi

. Ako je

, tada je

, a ako je

, tada je

pa je prva tvrdnja dokazana. Openitiju tvrdnju dokazujemo

indukcijom (vidi primjer 1.3 i dokaz teorema 1.6). Tvrdnja oito
vrijedi za

. Za

imamo

pa nejednakost trokuta vrijedi za svaki

Q.E.D.
Zadatak 1.4 Dokaite tvrdnje (iii), (iv) i (v) teorema 1.10.

Natrag: Aritmetika raunala Gore: Realni brojevi Naprijed: Kompleksni brojevi

Natrag: Apsolutna vrijednost Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed:

Trigonometrijski oblik

Kompleksni brojevi
U ovom poglavlju definirat emo skup kompleksnih brojeva , osnovne raunske
operacije s kompleksnim brojevima i njihova svojstva, trigonometrijski oblik
kompleksnog broja i operacije s brojevima u trigonometrijskom obliku te
eksponencijalni oblik kompleksnog broja. Pretpostavljamo da itatelj poznaje
osnovna svojstva trigonometrijskih i arkus funkcija iz poglavlja 4.6.5 i 4.6.6.

Motivacija za uvoenje kompleksnih brojeva je sljedea: jednadba

dva rjeenja u skupu ,
i
, dok slina jednadba
niti jedno rjeenje. Stoga se imaginarna jedinica definira tako to su
rjeenja jednadbe

nema
i

. Iz ove definicije slijedi

Definicija 1.19 Skup kompleksnih brojeva

, gdje su

ima

. Posebno je

je skup svih brojeva oblika

. Realni broj

je

realni dio kompleksnog broja , a realni broj

je imaginarni dio
kompleksnog broja . Dva kompleksna broja su jednaka ako su im jednaki realni i
imaginarni dijelovi. Konjugirano kompleksni broj broja
je broj
. Modul ili apsolutna vrijednost kompleksnog broja je nenegativni realni broj
.
Neka su
i
su definirane na sljedei nain:

dva kompleksna broja. Raunske operacije

Zadatak 1.5 Dokaite da za

a)

vrijedi:

,
b)
,
c)

, za

d)
,
e)
,
f)
,
g)
,
h)
,
i)
,
j)
(nejednakost trokuta).

Kompleksnom broju

jednoznano je pridruen ureeni par

, odnosno toka

u ravnini, kao to se vidi na slici 1.2.

Slika 1.2: Kompleksni broj

Iz slike 1.2 se vidi zato su formule za zbrajanje kompleksnih brojeva sline
formulama za zbrajanje vektora, odnosno zato se posebno zbrajaju realni, a
posebno imaginarni dijelovi.

Poglavlja

Trigonometrijski oblik
Eksponencijalni oblik

Natrag: Apsolutna vrijednost Gore: OSNOVE MATEMATIKE Naprijed:

Trigonometrijski oblik
Natrag: Kompleksni brojevi Gore: Kompleksni brojevi Naprijed: Eksponencijalni oblik

Trigonometrijski oblik
Kao to se vidi na slici 1.2, kompleksni broj
modulom

i s kutom

argument broja

izmeu radij-vektora

, odnosno

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja glasi

je jednoznano odreen s
i pozitivnog smjera

-osi. Kut

je

Veze izmeu dva oblika su sljedee: ako su zadani

a ako su zadani

, tada je

, tada je

pri emu kvadrant u kojem se nalazi

treba odrediti sa slike odnosno iz predznaka

od i .
Primjer 1.4
a)
Skup

je krug radijusa dva sa sreditem u toki

1.3). Zaista, iz definicije 1.19 slijedi

(vidi sliku

Openito, skup

je krug radijusa

oko toke

b)
Skup

nacrtan je na slici 1.4. Pri tome se toke na iscrtkanom pravcu

nalaze izvan skupa, kao i toka u kojoj se dva pravca sijeku.
c)
Skup

je elipsa sa aritima u tokama

1.5).
Openito, skup

(vidi sliku

je skup svih toaka iji je zbroj udaljenosti do dvije fiksne

toke konstantan. Mogua su tri sluaja: ako je
tada se radi o elipsi; ako je
duini koja spaja toke
i
se radi o praznom skupu.

, tada se radi o
; a ako je

Slika 1.3: Krug u kompleksnoj ravnini

Slika 1.4: Dio kompleksne ravnine

Slika 1.5: Elipsa u kompleksnoj ravnini

Zadatak 1.6 Dokaite da je elipsa iz primjera 1.4.c zadana s formulom

, tada

Po uzoru na primjer 1.4.c analizirajte skup

Trigonometrijski oblik kompleksnog broja omoguuje jednostavno izvoenje

raunskih operacija. Adicioni teoremi daju

(1.3)

Slino, za

vrijedi

Iz formule (1.3) indukcijom slijedi

Kada u gornju formulu uvrstimo

Moivreovu formulu za potenciranje s prirodnim brojem

, dobijemo
(1.4)

Nadalje, -ti korijen kompleksnog broja

-tu potenciju daje . Vrijedi

je svaki kompleksni broj koji podignut na

(1.5)

Naime, primjenom Moivreove formule (1.4) vidimo da svaki od brojeva na desnoj

strani podignut na -tu potenciju daje broj , pa je stoga jednak -tom korijenu iz
. Zakljuujemo da svaki kompleksni broj, osim nule, ima meusobno razliitih tih korijena koji svi lee na sredinjoj krunici radijusa
jednakih dijelova.

i dijele tu krunicu na

Primjer 1.5 Izraunajmo

. Trigonometrijski oblik glasi

pa formula (1.5) daje

Uvrtavanje vrijednosti za

daje est razliitih estih korijena:

Zadatak 1.7 Nacrtajte sve kompleksne este korijene od jedan iz primjera 1.5 i
uvjerite se da dijele jedininu krunicu na est jednakih dijelova. Zatim izraunajte i
nacrtajte

Natrag: Kompleksni brojevi Gore: Kompleksni brojevi Naprijed: Eksponencijalni oblik

Natrag: Trigonometrijski oblik Gore: Kompleksni brojevi Naprijed: LINEARNA

ALGEBRA

Eksponencijalni oblik
Eksponencijalni ili Eulerov oblik kompleksnog broja glasi

Ova formula slijedi iz Taylorovih razvoja funkcija

6.19 i zadatku 6.5. Kada formalno uvrstimo
, dobit emo

umjesto

danih u primjeru

u Taylorov razvoj funkcije

Red na desnoj strani je apsolutno konvergentan pa po teoremu 6.12 smijemo prvo

zbrojiti realne, a zatim imaginarne lanove pa Taylorovi razvoji funkcija
i
daju

Pomou Eulerovog oblika moemo definirati potenciranje s kompleksnim

eksponentom

Natrag: Trigonometrijski oblik Gore: Kompleksni brojevi Naprijed: LINEARNA

ALGEBRA