PROGRAMIRANJE

to je raunalo?

Periferne jedinice i vanjska memorija

Memorija - pohranjuju se podaci,programi

Procesor - obrauje i izvrava neke operacije
Sabirnica - povezuje sve ostale dijelove i kroz koje prolaze podaci od
jednog dijela do drugog
U/I meusklopovi - omoguuje raunalu da komunicira s perifernim
jedinicama.

to raunalo razumije?
Raunalo ita i pie podatke u glavnu memoriju
Glavna memorija je niz bajtova. Ti se bajtovi interpretiraju na razliite
naine:
Kao programi koji se trebaju izvriti
Kao podaci koje programi koriste i kreiraju

Asembler
Prvi korak ka lakem programiranju.
Mnemonici kratice za pojedine procesorske operacije
Heksadecimalna notacija

Vii programski jezici

Vii su programski jezici znatno blii ljudima i omoguuju programiranje
sloenijih programa
Naredbe blie prirodnom jeziku
Proceduralni konstrukti (iteracije, selekcije, skokovi)

Razvoj programskih jezika

1950.

1960.

1970.

1980.

1990.

2000.

1943. Godine Konrad Zuse je u svojoj doktorskoj disertaciji objavio svoj

programski jezik koji se zvao Plankalkl. Jezik se pokretao na raunalima koje je
on sam napravio. Jezik je imao petlje, polja, matematike izraze. Naalost njegov
rad bio je izgubljen sve do 70-tih godina.

Basic
Programski jezik BASIC (Beginners All-purpose Symbolic Instrucion Code)
Nastao 1964 godine na Sveuilitu u Darthmouthu
Tijekom 1970-tih Microsoft je razvio Basic interpretere za Apple II i za
PC raunala

Visual Basic
1992 godine Microsoft razvija programsko okruenje prilagoeno radu s
operacijskim sustavom s grafikim korisnikim sueljem (GUI)
Generator koda
Programiranje pogonjeno dogaajima (Event-driven programming)
Lako definiranje i manipulacija grafikim objektima

TIPKOVI PODATAKA
Varijable
- Varijabla je rezervirani memorijski prostor koji program poziva preko
identifikatora (imena) varijable i u njega pohranjuje podatke odreenog tipa

Identifikator varijable
Pravila za imenovanje varijabli
Identifikator varijable moe se sastojati od
Slova (A..Z, a..z)
Brojki (0..9)
Znaka "_"
Imena varijabli nisu osjetljiva na velika i mala slova (ime "Var" je isto
to i ime "var", "VAR" ili "VaR")
Prvi znak u identifikatoru varijable mora biti slovo ili znak "_" ("9cA",
"2a" nisu dobri identifikatori varijabli)

Tipovi podataka
Tip podataka odreuje
Veliinu rezerviranog prostora
Vrstu podataka koju varijabla moe poprimiti

 Operacije koje se nad podacima zapisanim u varijabli mogu vriti

Osnovni tipovi podataka u VB:
Brojevni
Cjelobrojni (Integer)
Decimalni
S pominim zarezom (Single)
S fiksnim zarezom (Decimal)
Znakovni (Char)
Logiki (Boolean)
Datumski (Date)

VISUAL BASIC
Pridruivanje vrijednosti varijabli
- Za pridruivanje vrijednosti varijabli koristi se znak "="

Uitavanje vrijednosti s tipkovnice

VB ima posebnu funkciju, koja zahtjeva od korisnika da uita

vrijednost.

U osnovnom obliku ova funkcija prima kao argument tekst (unutar

navodnika) koji elimo ispisati kod zahtjeva za vrijednost i vraa
upisanu vrijednost tako da je moemo pridruiti varijabli.
N=InputBox("N=")
Slino funkciji za uitavanje vrijednosti s tipkovnice, VB ima
proceduru za ispis vrijednosti na zaslon.
Ova procedura kao argument prima vrijednost koju treba ispisati i
kao ne vraa nita kao rezultat (zato je pricedura, a ne funkcija).
MsgBox(Suma)

Prvi programski konstrukt IF ... ELSE

o Kako bi VB mogao provjeravati logike uvjete, VB, kao i svaki drugi
programski jezik ima selekcije.

o Ovdje emo obraditi samo selekciju tipa IF...ELSE koja nam je trenutno
potrebna, a kasnije emo detaljno obraditi sve selekcije koje VB prua

IF.... ELSE Selekcija

If (logiki_uvjet)Then
niz naredbi
Else
niz naredbi
End If
Logiki uvjet je izraz koji prima dva operanda istog tipa i vraa vrijednost
tipa Boolean

Osnovni logiki uvjeti

- Osnovni logiki uvjet ima sljedeu formu:
operand operator_usporedjivanja operand

- Programski jezici imaju jo jedan vaan konstrukt koji se zove iteracija ili
petlja koji to omoguuje.
- Petlja omoguava da se odreeni dio koda ponavlja odreeni dio koda.

Aritmetiki izrazi
Aritmetiki se izrazi tvore na isti nain kao i u matematici, koristei:
Operande
Brojevi (konstante)
Varijable
Operatore
Zagrade (koriste se SAMO okrugle zagrade)

Drugi programski konstrukt FOR..NEXT

Ona se naziva iteracija s eksplicitnim brojaem
Omoguuje da jedna cjelobrojna varijabla bude broja petlje te da se
svakim korakom petlje automatski mijenja
For ... Next Petlja
For brojac=poc_vrij To zav_vrij
niz naredbi
Next

SELEKCIJE Log. Operatori

If logiki_uvjet Then
.
.
.
End If
Blok naredbi u ovoj selekciji se izvodi ako je logiki uvjet ispunjen, a
inae se ne izvodi nita.
Osnovni logiki uvjeti:
1.Operatori usporeivanja;
2.

 Logiki operatori And i Or su binarni (primaju dva operanda) i njihovi

operandi moraju biti tipa Boolean (upravo onog tipa kojeg je odgovor koji
dobijamo nakon operacija usporeivanja)
Logiki operator Not je unaran (prima jedan argument), a argument mu
mora biti tipa Boolean

MATEMATIKE F-JE
- kvadratni korijen se moe izraunati s Math.Sqrt(D)

- Sve funkcije iz klase Math su unarne (primaju jedan argument), osim funkcije
Round.
Funkcija Round moe biti
Round(X) - Unarna vraa najblii cijeli broj

 Round(X, N) Binarna zaokruuje broj na N decimala

Svi znakovi koji se mogu ispisati imaju brojevnu vrijednost

(kod) u Unicode (ili ASCII) tablici. Znak za novi red ima kod 13.
Funkcija koja prihvaa kod i vraa znak koji ima taj kod je Chr.
-operator konkatenacije & (ili +)

Funkcije konverzije tipova (Num-String)

Opis sintakse If...ElseIf...End If selekcije

Na poetku imamo jednu If klauzulu
Iza nje ide jedna ili vie ElseIf klauzula
Iz ElseIf klauzula ide jedna (ili ni jedna) Else klauzula
N kraju ide tono jedna End If klauzula

Funkcije za konverziju datuma

- Kada se sluajevi mogu ovako pobrojiti i kada se mogu opisati nekim

vrijednostima nekog tipa podataka (kao to se mjeseci u ovom sluaju
mogu opisati brojevima 1-12) koristi se Select...Case selekcija
- Za dobavljanje dananjeg datuma, VB koristi svojstvo (property) Now

Sintaksa Select...Case selekcije

Select Case izraz
Case lista_vrijednosti
.
.
.
Case lista_vrijednosti
.
.
.
Case Else
.
.
End Select
Sintaksa Select...Case selekcije
Prvo se stavlja Select Case klauzula iza kojeg slijedi izraz koji daje
numeriku vrijednost (cjelobrojnu ili decimalnu) ili vrijednost tipa
Char, Boolean ili Date
Nakon toga ide jedna ili vie Case klauzula, iza svake lista
vrijednosti koje izraz iza Select klauzule moe poprimiti. Lista moe
biti
Jedna vrijednost
Vie vrijednosti odvojenih zarezom
Interval vrijednosti od kojeg se pie poetna i zavrna
vrijednost i izmeu njih kljuna rije To
Iza svih ostalih Case klauzula pie se (ali i ne mora) Case Else
klauzula, koja pokriva sve sluajeve koji nisu pokriveni prethodnim
Case klauzulama
Na kraju ide End Select klauzula

Funkcije za raunanje s datumima:

Mogue vrijednosti DateInterval intervala

ITERACIJE (PETLJE)
-

omoguuju da se dio koda ponavlja odreeni broj puta.

- Prva petlja koju emo obraditi jest petlja FOR
To je petlja s eksplicitnim brojaem
For int_var = poc To kraj
.
.
Next

 klauzula Step, koja se pie na kraju For klauzule, a iza nje se pie broj koji
definira za koliko e se poveavati (ili smanjivati ako je broj negativan)
broja petlje u svakom koraku.
- Postoji petlja (iteracija) koja se ne vee uz eksplicitni broja, ve uz logiki uvjet
i izvodi se dok je taj logiki uvjet ispunjen:

Do While logiki_uvjet
.....
Loop

Do..Loop petlja ima etiri varijante koje se dijele po dva kriterija:

Je li logiki uvjet na poetku ili kraju petlje
Izvrava li se petlja sve dok je uvjet ispunjen ili dok se uvjet ne
ispuni (dok nije ispunjen)

Visual Basic Petlje

FOR NEXT petlja je petlja s eksplicitnim brojaem. To su najjednostavnije petlje. Unaprijed
definiraju broj i vrijednost "koraka" suglasno definiranom uvjetu za prekid ponavljanja. Koriste se kad
je poznat broj izvoenja nekog slijeda instrukcija ili kad elimo ograniiti broj izvoenja kakve
ponavljajue procedure.
DO-UNTIL petlje izvravaju petlju sve dok vrijednost datog uvjeta nije istinita (tj. dok je False).
DO-LOOP UNTIL petlja takoer prekida ponavljanje petlje kad uvjet postane istinit (True).
Za razliku od prethodne vrste petlji, ovdje se slijed instrukcija bezuvjetno izvrava barem prvi puta, a
provjera istinitosti uvjeta obavlja se tek nakon izvrenja instrukcija u posljednjoj liniji petlje.
DO-WHILE petlja je petlja (iteracija) koja se ne vee uz eksplicitni broja, ve uz logiki uvjet i izvodi
se dok je taj logiki uvjet ispunjen, dakle ponavljaju petlju dok je zadani uvjet istinit (True).
DOLOOP WHILE petlja prekida ponavljanje kad zadani uvjet postane laan. Uvjet mora biti izraz ili
varijabla kojoj je mogue provjeriti istitnitost. Koristi se kad elimo da se slijed instrukcija u petlji
bezuvjetno izvri barem jednom, a iza toga ponavlja zavisno o istinitosti zadanog uvjeta.
Funkcije (Function) potprogrami koji iz parametara izraunavaju neku vrijednost i nju vraaju kao
rezultat
Subrutine tj.procedure (Sub) potprogrami koji obrauju proslijeene parametre, ali ne vraanu
nikakvu vrijednost.

Za duljinu niza znakova koristi se funkcija Len, koja prima argument tipa
String, a vraa vrijednost tipa Integer, koja predstavlja duljinu argumenta
po broju znakova.
U VB postoji funkcija koja vraa podniz odreenog niza znakova:
Mid(string,pocetak,duljina)
Drugi oblik
Mid(string,pocetak)
Razlika izmeu petlji s uvjetom na poetku i na kraju?
Petlje s uvjetom na kraju osiguravaju barem jedan prolaz kroz petlju.

Sugestija:
Ne koristiti Exit Do(petlja se prekida i prije no to bi se normalno zavrila) jer on
znatno smanjuje itljivost programa.

VB ima mogunost da se niz varijabli istog tipa podataka uva pod

zajednikim imenom.
Polje:
Dim P(100) As Integer
Svaka varijabla u polju ima isto ime (u naem sluaju P) i redni broj u
polju (indeks).
Element polja se referencira pomou imena polja i indeksa u zagradama i
koristi se kao varijabla tipa koji je naveden kod deklaracije polja.

Sortiranje
Raunala oko 50% svoga rada provedu u nekoj vrsti sortiranja podataka.
Polje je sloena jedno ili viedimenzionalna podatkovna struktura sastavljena od odreenog broja
istovrsnih elemenata-lanova.
Polja pripadaju statikim podacima to znai da im se odmah dodjeljuje kompletan memorijski prostor.
Element polja se referencira pomou imena polja i indeksa u zagradama i koristi se kao varijabla tipa
koji je naveden kod deklaracije polja.
Sortiranje izborom (selection sort).

Strategija:
Pronai najvei element i staviti ga na kraj polja.
Smanjiti N za 1 i ponoviti postupak za poetni dio polja sve dok N ne postane 1
Sortiranje zamjenom (exchange sort).
Strategija:
Proglasiti posljednji element u polju najveim.
Razmotriti redom elemente od prvog do pred posljednjeg i svakom koji je vei od
posljednjeg, zamijeniti vrijednosti s posljednjim
Nakon prvog koraka na posljednjem e se mjestu nalaziti najvei element
Postupak ponavljati smanjujui u svakom koraku duljinu polja za 1
Mjehuriasto sortiranje(bubble sort).
Strategija:
Redom razmatrati elemente od prvog do pred posljednjeg
Svaki element usporeivati s njegovim sljedbenikom
Ako je vei od sljedbenika zamijeniti im mjesta
Nakon svakog prolaska e najvei element biti na kraju polja
Smanjiti duljinu polja za 1 i ponavljati sve dok ne doemo do polja duljine 1
Ovo sortiranje ima jo jedno dobro svojstvo:
Ako u jednom prolazu nema ni jedne zamjene moemo zakljuiti da je polje sortirano
Da bismo to iskoristili treba nam jo jedna logika varijabla, koja e nam govoriti je li se
dogodila zamjena u prolazu
Na poetku tu varijablu stavljamo na false, a kada se dogodi zamjena, njenu vrijednost
mijenjamo na true.
Sortiranje umetanjem (insertion sort).
Strategija:
Polje dijelimo na dva dijela, sortirani i nesortirani
U prvom se koraku sortirani dio polja sastoji od smo jednog broja
U svakom koraku prebacujemo prvi broj iz nesortiranog dijela u sortirani dio na
sljedei nain
Broj koji elimo prebaciti zapiemo u pomonu varijablu
Usporedimo ga s posljednjim u sortiranom dijelu te ako je manji od njega
posljednji prebacujemo jedno mjesto dalje
Tako redom dok ne doemo do broja koji je manji od promatranog ili do
poetka polja
Tu umetnemo novi broj

Potprogrami
Potprogram je zasebni dio programskog koda koji se moe pozivati s
razliitih mjesta u programu.

Svaki potprogram ima ime i argumente

VB ima dvije vrste potprograma:

Funkcije (Function) potprogrami koji iz parametara izraunavaju
neku vrijednost i nju vraaju kao rezultat

Argumenti su vrijednosti koji se prosljeuju potprogramu kao parametri,

ulazne vrijednosti za izraun.

 Subrutine (Sub) potprogrami koji obrauju proslijeene parametre,

ali ne vraanu nikakvu vrijednost.
Potprogram za izvrtanje reenice:
1. Pronai duljinu niza
2. itati znak po znak od kraja prema poetku i stavljati ga u novu
varijablu tipa String.
3. Ispisati varijablu koju smo izraunali.
Potprogram za ispis velikim slovima
1. itati redom slovo po slovo ulazni string
2. Ako se radi o malom slovu, pretvoriti ga u veliko, a inae znak ne
mijenjati.
3. Dodati dobijeni znak na kraj izlaznog stringa.
4. Ispisati izlazni string.
Potprogram za prebrojavanje slova
1. Definirati polje tipa Short koje ima 26 elemenata (za svako slovo
engleke abecede po jedan element. Pri tome neemo razlikovati
velika i mala slova)
2. Pronai duljinu ulaznog stringa
3. Uzeti svaki pojedini znak iz ulaznog stringa
4. Ako je proitani znak slovo, poveati vrijednost elementa polja za to
slovo za 1
5. Ispisati one elemente polja koji su razliizi od 0.

Glavni program
1. Uitaj reenicu
2. Pokreni potprogram za izvrtanje reenice
3. Pokreni potprogram za ispis reenice velikim slovima
4. Pokreni potprogram za prebrojavanje slova.