STATISTIKA: Predavanje 2 - Relativni brojevi nominalnog i redoslijednog niza

** RELATIVNI BROJEVI KVALITATIVNIH NIZOVA ** (NOMINALNOG I REDOSLIJEDNOG NIZA)

Oni koji neto ele nauiti, nikada nisu besposleni Montesqueiu Nominalni niz nastaje grupiranjem podataka prema modalitetima obiljeja nominalne varijable. Ako se sa a1, a2, a3,..., ak oznae modaliteti nominalne varijable, a sa f(a1), f(a2), f(a3), ..., f(ak) njihove frekvencije, tada skup parova: (ai, f(a i)), i=1, 2,..., k predstavlja nominalan statistiki niz. Navoenje modaliteta: - abecedom, - veliinom frekvencije, - nomenklaturom. Oridnalni niz nastaje grupiranjem podataka prema modalitetima obiljeja ordinalne varijable (poznat redoslijedni poredak za modalitete obiljeja). Zadatak relativnih brojeva: 1. brojano izraziti odnose meu pojavama 2. omoguiti i olakati usporedbu Relativan broj je logian izraz mjerenja kada se neka veliina mjeri drugom veliinom (nazivnik = baza usporedbe). Ova posljednja veliina postaje time mjera za veliinu koja se usporeuje (mjeri).

VRSTE RELATIVNIH BROJEVA

1. Relativni brojevi strukture (D/C) proporcije, postoci, promili vodoravno sto, okomito sto, kutno sto 2. Relativni brojevi dinamike (indeksi) bazni, verini individualni, skupni 3. Relativni brojevi koordinacije 1. RELATIVNI BROJEVI STRUKTURE (p, %,%o) Struktura podataka uoava se praenjem razdiobe frekvencija modaliteta danog nominalnog obiljeja. Relativna frekvencija modaliteta ai je omjer apsolutne frekvencije fi tog modaliteta i zbroja apsolutnih frekvencija N: f ( ai ) dio p ( ai ) = = i = 1,2,3,..., k N cjelina

N = f ( ai )
i =1

2 STATISTIKA: Predavanje 2 - Relativni brojevi nominalnog i redoslijednog niza

Relativne frekvencije se radi lakeg tumaenja mnoe sa sto. Relativne frekvencije su upravno proporcionalne apsolutnim frekvencijama. Svojstva frekvencija: fi=N a) 0<fi<N pi=1 b) 0<pi<N Pi=100 c) 0<Pi<N Ekstremni sluajevi: Dio pojave koji se usporeuje = 0, tada je i p=0 Dio pojave koji se usporeuje = C (cjelina), tada je p=1 Relativni brojevi se grafiki prikazuju povrinskim grafikonima. Primjer 1.
UPOSLENI DJELATNICI Nabava Prodaja Marketing VISOKA STRUNA SPREMA 25 54 33 UKUPNO

150 250 77

Radi lake usporedbe djelatnika VSS po odjelima poduzea X, potrebno je izraunati proporcije djelatnika po odjelima.
UPOSLENI DJELATNICI Nabava Prodaja Marketing VISOKA STRUNA SPREMA 0,167 0,216 0,429 OSTALI UKUPNO

0,833 0,784 0,571

1 1 1

STATISTIKA: Predavanje 2 - Relativni brojevi nominalnog i redoslijednog niza

KUTNO STO, VODORAVNO STO, OKOMITO STO Analiziranje podataka u kombiniranoj tablici relativnim brojevima strukture: vodoravno 100, okomito 100, kutno 100

Primjer 2.
Poduzee A Djelatnici poduzea A prema strunoj spremi VS VSS SSS 1000 300 200 100 100 300 1100 400 500 Ukupno

Vozai Nevozai Ukupno

1500 500 2000

KUTNO STO - stavljanje u odnos svih brojeva u tablici prema ukupnoj statistikoj masi Djelatnici poduzea A prema strunoj spremi Poduzee A Ukupno VS VSS SSS Vozai 0,50 0,15 0,10 0,75 Nevozai 0,05 0,05 0,15 0,25 0,55 0,20 0,25 1,00 Ukupno VODORAVNO STO - baze usporedbe su vrijednosti iz zbirnog stupca Poduzee A Djelatnici poduzea A prema strunoj spremi VS VSS SSS Vozai 0,67 0,20 0,13 Nevozai 0,20 0,20 0,60 0,55 0,20 0,25 Ukupno OKOMITO STO - baze usporedbe su veliine iz zbirnog reda Poduzee A Djelatnici poduzea A prema strunoj spremi VS VSS SSS Vozai 0,91 0,75 0,40 Nevozai 0,09 0,25 0,60 1,00 1,00 1,00 Ukupno
Grafiko prikazivanje okomito 100
Vozai, nevozai

Ukupno

1,00 1,00 1,00

Ukupno

0,75 0,25 1,00

100% 90% 80% 70% 60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% VS VSS SSS

Nevozai Vozai

Izobrazba

4 STATISTIKA: Predavanje 2 - Relativni brojevi nominalnog i redoslijednog niza

2. INDEKSI - RELATIVNI BROJEVI DINAMIKE

pokazuju odnos izmeu stanja jedne te iste pojave ili skupine pojava na razliitim mjestima ili u razliitim vremenskim razdobljima indeksi omoguuju usporedbu smjera i intenziteta varijacija frekvencija jednoga statistikoga niza s takvim varijacijama frekvencija drugoga statistikoga niza Vrste indeksa: individualni indeksi - dinamika jedne pojave skupni indeksi - odnosi stanja heterogene skupine pojava
INDIVIDUALNI INDEKSI

Individualni indeksi e se meusobno razlikovati u ovisnosti o BAZI usporedbe, i vrsti niza za koji se izraunavaju. Indeksi izraunati na bazi originalnih podataka, mogu biti izraunati na temelju podataka: a) geografskoga statistikog niza b) atributivnog statistikog niza Individualni indeksi sa stalnom bazom Frekvencije jednog atributivnog ili geografskog statistikog niza mogu se oznaiti sa: X1, X2, X3,...,XN definirati BAZU usporedbe (neka je veliina X1 baza usporedbe) izraz za izraunavanje indeksa:

Ii =
uz uvjet:

Xi 100 X1

i = 1,2,3,..., N

X i 0;
Za indekse (Ii) vrijede relacije:

X1 > 0

1. Xi>X1 Ii>100 - pojava u i-tom modalitetu obiljeja vea je za (Ii-100)% nego li u baznom modalitetu obiljeja 2. Xi<X1 Ii<100 - pojava u i-tom modalitetu obiljeja manja je za (100-Ii)% nego li u baznom modalitetu obiljeja 3. Xi=X1 Ii=100 - pojava u i-tom modalitetu obiljeja jednaka je pojavi u baznom modalitetu obiljeja

STATISTIKA: Predavanje 2 - Relativni brojevi nominalnog i redoslijednog niza

Primjer 3.
Zemlja Uvoz kave u t Indeksi RH=100 100 249,44 162,92 112,36 44,94 Indeksi M=100 61,38 153,10 100 68,97 27,59

Hrvatska Italija Maarska Slovenija panjolska

890 2220 1450 1000 400

Izraunavanje indeksa RH = 100, uz uporabu originalnih vrijednosti IRH = (890/890)100 = 100 IITA = (2220/890)100 = 249,44

Uvoz kave u Italiji je vei od uvoza kave u Hrvatskoj za 149,44% (Ii-100)% = 249,44 100 = 149,44%
Izraunavanje indeksa M = 100, uz uporabu originalnih vrijednosti IRH(890/1450)100 = 61,38 IITA(2220/1450)100 = 153,10

RELATIVNI BROJEVI SU UPRAVNO PROPORCIONALNI APSOLUTNIM BROJEVIMA!

Izraunavanje indeksa M = 100, bez uporabe originalnih vrijednosti, to jest, s pomou ve izraunatih baznih indeksa RH = 100 IRH = (100/162,92)100 = 61,38 IITA = (249,44/162,92)100 = 153,10 IM = (162,92/162,92)100 = 100

Grafiko prikazivanje indeksa M = 100 160 140 120 100 80 60 40 20 0 Hrvatska Italija Maarska Slovenija panjolska 61,38 68,97 27,59 100 153,1

6 STATISTIKA: Predavanje 2 - Relativni brojevi nominalnog i redoslijednog niza

3. RELATIVNI BROJEVI KOORDINACIJE (RBK)

Relativnim brojevima koordinacije se vanost frekvencija jednoga statistikoga niza prosuuje usporedbom s frekvencijama drugoga statistikoga niza. Pri tome su i jedan i drugi statistiki niz samostalni i predstavljaju koordinirajue pojave (npr. umrli na 1000 stanovnika, prirod po stablu, povrina stana po osobi...). Izraunavaju se stavljanjem u odnos frekvencije pojave koja se usporeuje, s frekvencijom pojave prema kojoj se provodi usporedba. pojava 1 pojava 2 RBK 1 = RBK 1 = 1 / RBK 2 RBK 2 = pojava 2 pojava 1 RBK se grafiki prikazuje povrinskim grafikonom Varzarovim znakom Primjer 4.
Broj automobila na Broj automobila 000 stanovnika A 40 2.000 B 50 4.800 C 80 2.560 D 25 1.800 195 11.160 Ukupno a) Izraunajte koliko stanovnika dolazi na jedan automobil na sva 4 podruja kao cjelinu! b) Relativne brojeve prikaite grafiki! Podruje

0,04:2000 = 0,00002 reciprono 50.000 0,05:4800 = 0,00001 reciprono 96.000 0,08:2560 = 0,00003 reciprono 32.000 0,025:1800 = 0,000014 reciprono 72.000 250.000
broj automobila na 1000 stanovnika

RBK =

broj stanovnika 250.000 = = 22,40 broj automobila 11.160

1 cm 20000 stanovnika

80 70 60 50 40 30 20 10
stanovnici

apscisa nazivnik razmjera ordinata RBK povrina lika nazivnik razmjera