Sveuilite u Rijeci Fakultet za menadment u turizmu i ugostiteljstvu PREDDIPLOMSKI SVEUILINI STUDIJ Poslovna ekonomija u turizmu i hotelijerstvu Temeljni predmet:

STATISTIKA

PREDAVANJE 3:

RELATIVNI BROJEVI

Ciljevi predavanja

Definirati relativne brojeve, Navesti i opisati vrste relativnih brojeva, Objasniti postupak izraunavanja pojedinih vrsta relativnih brojeva, Grafiki prikazati pojedinu vrstu relativnih brojeva.

Definicija i vrste relativnih brojeva

Svaki relativni broj nastaje dijeljenjem dviju veliina. Veliina s kojom se dijeli zove se osnovom relativnog broja. Relativni se brojevi razlikuju jedan od drugog ovisno o tome to im je osnova. Vrste relativnih brojeva: (1) RELATIVNI BROJEVI STRUKTURE (dio/cjelina) - postoci (dio/cjelina x 100); - promili (dio/cjelina x 1000). (2) RELATIVNI BROJEVI DINAMIKE (INDEKSI) - individualni indeksi (bazni i verini indeksi) - skupni indeksi (koliine, cijene, vrijednosti) (3) RELATIVNI BROJEVI KOORDINACIJE

Relativne frekvencije

Relativne frekvencije danog oblika obiljeja (grupe) statistikog niza raunaju se

dijeljenjem frekvencija tog oblika obiljeja sa zbrojem vrijednosti.

Pomnoimo li spomenuti omjer sa 100, dobiti emo postotnu relativnu frekvenciju.

Postotak
Postotak (P) je omjer postotnog iznosa (D) i postotne osnovice (C), pomnoen sa 100, tj.

D P = 100 C
stupcima (strukturnim stupcima).
Postotak se grafiki prikazuje

razdijeljenim

industrije i trgovini na veliko i malo u RH prema oblicima vlasnitva, stanje 31. oujka 1997.
Oblici vlasnitva Broj zaposlenih
Preraivaka industrija

PRIMJER 1 - TABELA: Zaposleni u podruju preraivake

Struktura u %
Preraivaka industrija

Trgovina Fi2 15 658 70 785 1 613 27 544 115 600

Trgovina Pi2 13.54 61.23 1.40 23.83 100.00

Fi1 Dravno Privatno Zadruno Mjeovito UKUPNO 61 037 96 419 519 122 428 280 403

Pi1 21.77 34.39 0.19 43.65 100.00

Izvor: Statistiki ljetopis RH, 1998., str. 112

trgovini na veliko i malo u RH prema oblicima vlasnitva, stanje 31.03.1997.

100% 90% 80% 70%

PRIMJER 1: Grafikon: Struktura zaposlenih u preraivakoj industriji i

Struktura

60% 50% 40% 30% 20% 10% 0% Preraivaka industrija Trgovina

Mjeovito
Zadruno
Privatno
Dravno

Primjer 2. - Postoci
Tabela: Fiziki obujam telekomunikacijskih usluga od sijenja do lipnja 2006. godine Vrsta usluge Utroene minute u nepokretnoj mrei Utroene minute u pokretnoj mrei SMS poruke
Izvor: www.dzs.hr, 8.8.2006.

Broj usluga (u mil.) 2005. godina 5 162 1 215 1 153 2006. godina 4 463 1 831 1 235

Primjer 2.- Postoci

Pomona tabela za izraunavanje strukture (postotaka):
Vrsta usluge Utroene minute u nepokretnoj mrei Utroene minute u pokretnoj mrei SMS poruke Ukupno Br. usluga (u mil.) 2005. 5 162 1 215 1 153 7 530 2006. 4 463 1 831 1 235 7 529 Struktuta (%) 2005. 68,55 16,14 15,31 100,00 2006. 59,28 24,32 16,40 100,00

Primjer 2.- Postoci

Postupak izraunavanja postotaka:

dio 5162 P= 100 = 100 = 68,55% cjelina 7530 1215 P= 100 = 16 ,14% 7530 ... 4463 P= 100 = 59,28% 7529 ...

Primjer 2. Postoci (grafiki prikaz strukturni stupci)

Grafikon: Fiziki obujam telekomunikacijskih usluga od sijenja do lipnja 2006. godine
100% 80%

sms poruke

Struktura

60% 40% 20% 0% 2005. Godina Izvor: www.dzs.hr, 8.8.2006. 2006.

utro.min. u pokret. mrei

utro.min. u nepokret. mrei

Indeksi (individualni indeksi)

Indeksi niza kvalitativnih podataka su relativni brojevi koji nastaju dijeljenjem vrijednosti lanova niza s baznom veliinom i mnoenjem omjera sa 100. Bazna veliina je odabrana vrijednost niza ili neka druga prikladna veliina. Simboliki se taj omjer predouje izrazom:

fi Ii = 100 B
kvalitativnih podataka grafiki jednostavnim stupcima ili linijskim grafikonom. Indeksi niza se prikazuju

Primjer 3: Bazni indeksi

prijevoza, skladitenja i veza u RH za IX. Mjesec 1998.

Prosjena mjesena plaa u kunama 2 616

TABELA: Neto-plaa po zaposlenome u podruju djelatnosti

Indeksi (prosjena plaa u djelatnosti vodenog prometa = 100) 88.77

Vrsta djelatnosti
Kopneni prijevoz i cjevovodni transport

Vodeni prijevoz
Zrani prijevoz Pratee i pomone djelatnosti u prijevozu Pota i telekomunikacije

2 947
4 499 2 819 3 076

100.00
152.66 95.66 104.38

Izvor: Mjeseno statistiko izvjee, broj 11, 1998., str. 38

Indeksi neto-plaa po zaposlenome u podruju djelatnosti prijevoza, skladitenja i veza, za rujan 1998., plaa vodenog prijevoza = 100
Grafikon:

180 160 140 120

Indeks

100 80 60 40 20 0
Vrsta djelatnosti
Kopneni prijevoz Vodeni prijevoz Zrani prijevoz i cjevovodni transport Pratee i pomone djelatnosti Pota i telekom.

Primjer 4. Bazni indeksi

Tabela: Broj turista po upanijama od sijenja do lipnja 2007. godine upanija Dubrovako-neretvanska Istarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Zadarska Broj turista 314 514 935 208 723 338 468 570 262 479 Izvor: www.mmtpr.hr, 19.92007.

Primjer 4. Bazni indeksi

Pomona tabela za izraunavanje indeksa:
upanija Broj turista Indeksi
(broj turista u Splitsko-dalmatinskoj upaniji=100)

Dubrovakoneretvanska Istarska Primorsko-goranska Splitsko-dalmatinska Zadarska

314 514 935 208 723 338 468 570 262 479

67,12 199,59 154,37 100,00 56,02

Primjer 4. Bazni indeksi

Postupak izraunavanja indeksa:

f1 314514 I = 100 = 100 = 67 ,12 fB 468570 935208 I = 100 = 199 , 59 468570 ...

Primjer 4. bazni indeksi (grafiki prikaz jednostavni stupci)

Grafikon: Broj turista po upanijama od sijenja do lipnja 2007. godine
200 150 Indeksi 100 50 0 upanije Izvor: www.mmtpr.hr, 19.9.2007. Dubrovakoneretvanska 67,12 Istarska 100 PrimorskoSplitskogoranska dalmatinska Zadarska 56,02 199,59 154,37

Relativni brojevi koordinacije

Relativni brojevi koordinacije (statistiki pokazatelji, omjerni brojevi) nastaju diobom dviju veliina koje ima smisla usporeivati. Npr. usporeivanje uvoza i izvoza (koliko jedinica izvoza dolazi na jedinicu uvoza), gustoa napuenosti na odreenom podruju (odnos broja stanovnika i povrine podruja), stupanj gospodarske razvijenosti (odnos narodnog dohotka i broja stanovnika), itd. Raunanju RBK prethodi odreivanje pojava koje se usporeuju, njihovih brojanih vrijednosti, te osnovice usporedbe. Ako se s R oznai statistiki omjerni broj, v njegov brojnik, a B njegov nazivnik, izraz omjernog broja moe se napisati:

v = B

i i

Relativni brojevi koordinacije (statistiki koeficijenti) se grafiki esto prikazuju jednostavnim stupcima ili pravokutnicima (Varzarov znak) kojima su baze ovisne o nazivniku relativnog broja, a ovise o njegovoj vrijednosti. Kada elimo istaknuti samo veliine RBK, nacrtat emo grafikon jednostavnih stupaca. Stupci su jednakih osnovica, a visina im je odreena vrijednou koeficijenta u aritmetikom mjerilu osi ordinata. Visine stupaca govore o veliini koeficijenata, a razlike visina o razlikama vrijednosti koeficijenata. Kada se eli istaknuti i veliinu osnovice RBK, onda se za prikaz upotrebljavaju pravokutnici (Varzarov znak), kojima su osnovice proporcionalne bazama relativnog broja, a visine relativnim brojevima koordinacije. Visina pravokutnika predstavlja izraunatu vrijednost RBK, osnovica njegovu bazu (nazivnik RBK), a povrine veliinu u brojniku RBK.

PRIMJER 5

Tabela: Stanovnitvo i povrina odabranih europskih zemalja

Broj stanovnika u 000 (vi) 7 987 4 776 10 372 2 052 Povrina u km2 (Bi) 83 858 56 610 93 032 20 251 Broj st. na km2 (RBK) 7 987 000/83 858 = 95.2 4 776 000/56 610 = 84.4 10 372 000/93 032 = 111.5 2 052 000/20 251 = 101.3

Zemlje Austrija Hrvatska Maarska Slovenija

Izvor: Statistiki ljetopis RH, 1996., str. 620-621

Prikaz RBK jednostavnim stupcima

120 100 80 RBK 60 40 20 0
Austrija Hrvatska

Zemlja

M aarska

Slovenija

Prikaz RBK pravokutnicima razliitih osnovica (Varzarov znak)

mjerilo: 1cm=30 000km2

RBK 120 110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 Austrija Hrvatska Maarska Slovenija

Primjer 6. Relativni brojevi koordinacije

Tabela: Stanovnitvo i povrina odabranih europskih zemalja Drava Austrija Hrvatska Maarska Slovenija Broj stanovnika (u tis.) 8 148 4 743 10 083 1 933 Povrina u km2 83 871 56 594 93 032 20 273

Izvor: SLJRH 2004., str. 783.

Primjer 6. Relativni brojevi koordinacije

Pomona tabela za izraunavanje RBK:
Drava Austrija Hrvatska Maarska Slovenija Br. stanovnika Povrina u (u 000) km2 8 148 4 743 10 083 1 933 83 871 56 594 93 032 20 273 RBK 97,15 83,81 108,38 95,35

Primjer 6. Relativni brojevi koordinacije

Postupak izraunavanja RBK:

f1 Br . s tan ovnika = RBK = f2 Povrina RBK RBK ...

Austrija

Hrvatska

8148000 = = 97 ,15 83871 4743000 = = 83 , 81 56594

Primjer 6. relativni brojevi koordinacije (grafiki prikaz jednostavni stupci)

Grafikon: Stanovnitvo i povrina odabranih europskih zemalja
120 100 80
RBK

60 40 20 0 Austrija Hrvatska Maarska Zemlja Izvor: SLJRH 2004., str.783. Slovenija

Primjer 6. relativni brojevi koordinacije (grafiki prikaz Varzarov znak)

(mjerilo: 1cm=30 000km2) Grafikon: Stanovnitvo i povrina odabranih europskih zemalja
RBK

110 100 90 80 70 60 50 40 30 20 10 Austrija Hrvatska Maarska Slovenija baza

LITERATURA
oi, I, Serdar, V.: Uvod u statistiku, kolska knjiga, Zagreb, 2000. oi, I.: Primijenjena statistika, kolska knjiga, Zagreb, 2004. oi, I.: Statistika, udbenik za srednje kole, kolska knjiga, Zagreb, 1999.

aval, J.: Statistike metode u privrednim i drutvenim istraivanjima, Sveuilite u Rijeci, Rijeka, 1992. Rozga, A., Gri, B.: Poslovna statistika, Veleuilite u Splitu,
Split, 1999.