A : MEHANIKA – I razred

ZADATAK 1.

Opisati kretanje tijela sa grafika pozicije.

Odrediti pomak i pređeni put u intervalima vremena: od 0s do 2s; od 2s do 4s; od 0s
do 4s; od 4s do 6s i od 2s do 6s.

RJEŠENJE:

U početnom trenutku tijelo koje se kreće duž x-ose je udaljeno 1m od refetentnog

tijela. Do 2s se kreće usporeno ka referentnom tijelu, a nakon 2s ubrzano u smjeru
x-ose – udaljava se od referentnog tijela. U trenutku t = 4 s tijelo je u početnom
položaju. Poslije toga se kretanje ponavlja, ali s manjim dometom, u trenutku t = 6 s.
8 bodova

Za Δt1 = 2 s – 0 s, pomak je Δx1 = 0,5 m – 1 m = - 0,5 m, a pređeni put s1 = 0,5 m.

Za Δt2 = 4 s – 2 s, pomak je Δx2 = 1 m – 0,5 m = 0,5 m, a pređeni put s2 = 0,5 m.

Za Δt3 = 4 s – 0 s, pomak je Δx3 = 1 m – 1 m = 0 m, tj. Δx3 = Δx1 + Δx2 = - 0,5 m +

0,5 m = 0 m, a pređeni put s3 = 0,5 m + 0,5 m = 1m.

Za Δt4 = 6 s – 4 s, pomak je Δx4 = 0,7 m – 1 m = - 0,3 m, a pređeni put s4 = 0,3 m.

Za Δt5= 6 s – 2 s, pomak je Δx5 = 0,7 m – 0,5 m = 0,2 m, tj. Δx5= Δx2 + Δx4 = 0,5 m
– 0,3 m = 0,2 m , a pređeni put s5 = 0,5 m + 0,3 m = 0,8 m.
12 bodova
A : MEHANIKA – I razred

ZADATAK 2.

Naniže je predstavljen stroboskopski snimak kretanja lopte. Vremenski interval

između prikazanih uzastopnih položaja lopte iznosi 0.05 s. Pri sudaru lopte i
vertikalne prepreke x-komponenta brzine lopte samo mijenja znak, dok y-komponenta
brzine uslijed sudara ne trpi nikakvu promjenu.
a) Skicirati oblik trajektorije lopte nakon njenog sudara sa vertikalnom preprekom
pa sve do njenog udara o tlo. Fizikalno obrazložiti opravdanost svoje skice. Otpor
vazduha i trenje zanemariti.
b) Odrediti koordinate tačke u koju će lopta (njeno središte) pasti poslije udara o
vertikalnu prepreku. Otpor vazduha i trenje zanemariti.

RJEŠENJE:
a) Iz stroboskopskog snimka moguće je zaključiti da tijelo najprije, krećući se
po horizontalnoj površini, prelazi za jednaka vremena puteve jednake dužine (kretanje
je dakle ravnomjerno-pravolinijsko), a nakon napuštanja horizontalne površine ono
vrši složeno kretanje koje se sastoji od ravnomjernog pravolinijskog kretanja u
pozitivnom smjeru x-ose i slobodnog pada u negativnom smjeru y-ose. Nakon sudara
sa vertikalnom preprekom lopta ponovo vrši složeno kretanje koje se sastoji od
ravnomjerno pravolinijskog kretanja u negativnom smjeru x-ose i vertikalnog hica
naniže u negativnom smjeru y-ose. Svakih Δt x-koordinata lopte će se mijenjati za
jednak iznos, a y-koordinata će poslije svakog uzastopnog intervala intervala Δt
bivati sve veća i veća (jer je kretanje u y-pravcu jednako ubrzano). Ukupna
trajektorija lopte od početka kretanja do njenog pada na tlo bi onda trebala da izgleda
otprilike ovako:
b) Na osnovu analize stroboskopskog snimka možemo zaključiti da tijelo prilikom
svog kretanja po horizontalnoj površini za 0.05 s prelazi rastojanje od 40 cm – brzina
tijela iznosi dakle 8 m/s, a to je ujedno i početna brzina horizontalnog hica. Iz analize
pod a) smo mogli zaključiti da je kretanje lopte poslije udara o vertikalnu prepreku
složeno i da se sastoji iz ravnomjerno-pravolinijskog kretanja i vertikalnog hica
naniže. Kako bi odredili koordinate tačke u koju lopta najzad pada, dovoljno je
odrediti x-koordinatu te tačke (jer je y-koordinata jednaka visini središta iznad nivoa
podloge – 0,1m). Pošto smo rekli da se x-koordinata poslije udara o vertikalnu
prepreku mijenja po pravilima ravnomjerno pravolinijskog-kretanja, dovoljno je od x-
koordinate tačke mjesta na kojem dolazi do sudara lopte sa vertikalnom preprekom
oduzeti put koji lopta prelazi u pravcu x-ose poslije sudara sa preprekom (pa sve do
udara o tlo). To je ustvari put koji lopta prelazi u negativnom smjeru x-ose za vrijeme
Δtp, koje je potrebno lopti da krećući se po pravilima vertikalnog hica naniže prevali
put hs od tačke sudara do tla. Iz ove kvalitativne analize možemo zaključiti da je
potrebno naći veličinu Δtp da bi riješili naš problem. Da bi našli veličinu Δtp moramo
naći y-komponentu brzine lopte u trenutku njenog udara o vertikalnu prepreku. Da bi
našli ovo vys moramo odrediti veličinu vremenskog intervala Δts tokom kojeg se
brzina u negativnom smjeru y-ose linearno povećavala. Veličinu tog vremenskog
intervala možemo najzad naći iz stroboskopskog snimka (ukoliko imamo na umu da
su uzastopni položaji tijela „odvojeni“ vremenskim intervalima od po 0,05 s). Na ovaj
način za Δts nalazimo da traje 8 ⋅ 0,05s = 0,4 s . Dalji proračun daje sljedeće rezultate:
v ys = g ⋅ Δt s = 3,924 m s ,
hs = v ys Δt p + gΔt p2 2 ⇒
m m 9,81 m2 m m2
− 3,924 ± (3,924 ) 2 − (4 ⋅ ⋅ (−1,3)) 2 − 3,924 ± 40,904 2
s s 2 s s s
Δt p = =
9,81 m m
2⋅ 2
9,81 2
2 s s
m m
− 3,924 ± 6,396
Δt p = s s = 0,252s ⇒ s = v ⋅ t = 2,016m ⇒ x = x − s = 1,184m
tp x p p s tp
m
9,81 2
s

Dakle, koordinate središta lopte pri udaru o tlo su (1,18m; 0,1m)!

A : MEHANIKA – I razred

ZADATAK 3.

Donjom ilustracijom predstavljena je eksperimentalna postavka za određivanje

koeficijenta trenja klizanja ravnih površina nekih supstanci. Masa tijela koje pod
uticajem tega klizi po površini stola iznosi 50 g, dok je masa samog tega koji je
prebačen preko kotura 100 g. U okviru ilustracije prikazani su položaji tijela prije
samog početka kretanja, i položaji u kojima se tijela najzad zaustavljaju (posljednji su
prikazani iscrtkano). Odrediti koeficijent trenja klizanja između površine stola i strane
tijela u obliku kocke, koja naliježe na stol. Uzeti da su gubici energije usljed sudara
tega i podloge na koju teg pada zanemarivi.

RJEŠENJE:
Za sistem kao na slici, prema Drugom Newtonovom zakonu, prije nego teg padne na
tlo vrijedi:
m − μmk
(mt + mk )a = (mt − μmk ) g , gdje je a ubrzanje sistema, a = t g 5 bodova
mt + mk
Brzina tega i kocke u trenutku pada na tlo je: vt = vk = 2ah .

Poslije pada tega na tlo, na kocku djeluje samo sila trenja koja je usporava do
zaustavljanja na putu: d – h, s ubrzanjem a' = μg, pa je

vk2 2ah
d −h = = 7 bodova
2a ' 2a '

Uvrštavanjem izraza za a i a' dobije se:

mt − μmk
gh
mt + mk
d −h = ⇒ μ ⋅ (d − h) ⋅ (mt + mk ) = mt h − μmk h , pa je
μg
mt h
μ=
(mt + mk )(d − h) + mk h

Tako, konačno dobijamo:

0,1kg ⋅ 0,4m 0,04

μ= = = 0,8 8 bodova
(0,1kg + 0,05kg )(0,6m − 0,4m) + 0,05kg ⋅ 0,4m 0,03 + 0,02
A : MEHANIKA – I razred

ZADATAK 4.

Štap dužine l = 1,2 m postavljen je vertikalno na ravno tlo. Na štapu su učvršćene tri
kuglice: prva kuglica je na vrhu štapa, druga na rastojanju od prve a = 0,4 m, a treća
na rastojanju od druge takođe 0,4 m. Masa štapa može se zanemariti u odnosu na
mase kuglica. Odrediti brzine kojima će kuglice udariti o tlo ako štap pada bez
početne brzine. Donji kraj štapa ostaje na istom mjestu za vrijeme kretanja.

RJEŠENJE:

Visine na kojima se nalaze kuglice na početku kretanja su:

h1 = l = 1,2 m , (1)
h2 = l − a = 0,8 m , (2)
h3 = l − 2a = 0,4 m . (3)
Na osnovu zakona održanja energije imamo
mv12 mv22 mv32
mgh1 + mgh2 + mgh3 = + + . (4)
2 2 2
Pošto se kuglice nalaze na štapu one moraju imati istu ugaonu brzinu:
v v v
ω = 1 = 2 = 3 , odnosno (5)
h1 h2 h3
v1 = ω h1 , (6)
v2 = ω h2 , (7)
v3 = ω h3 . (8)
Uvrštavanjem (6), (7) i (8) u (4) dobijamo
ω2
gh1 + gh2 + gh3 =
2
(h12 + h22 + h32 ) (9)

2 g (h1 + h2 + h3 )
ω= = 4,58 rad/s . (10)
h12 + h22 + h32
Brzine su onda

v1 = ω h1 = 5,50 m/s , (11)

v2 = ω h2 = 3,66 m/s , (12)

v3 = ω h3 = 1,83 m/s . (13)

A : MEHANIKA – I razred

ZADATAK 5.

Kugla mase M leži na glatkoj horizontalnoj podlozi na određenoj udaljenosti od

vertikalnog zida. Druga kugla mase m dolazi od zida prema kugli mase M. Kugle se
centralno sudare. Kakav mora biti omjer masa M i m (tj. veličina M/m) ako kugla
mase m nakon sudara nalijeće na zid, elastično se odbije i zatim dostigne kuglu mase
M?

RJEŠENJE:

Neka je v0 brzina kugle mase m prije sudara, a neka su v1 i v2 brzine kugli (čije su
mase M i m respektivno) poslije sudara. Naravno, pretpostavljamo da je brzina v1
suprotno usmjerena od v2. Na osnovu zakona održanja impulsa i zakona održanja
energije imamo:
mv0 = Mv1 − mv2 , (1)
mv02 Mv12 mv22
= + . (2)
2 2 2
5 bodova
Iz prve jednadžbe možemo izraziti v1:
mv + mv2
v1 = 0 . (3)
M
Sada to možemo uvrstiti u jednadžbu (2) i time dobiti kvadratnu jednadžbu sa samo
jednom nepoznatom (v2). Rješavanjem kvadratne jednadžbe nalazimo dva rješenja:
M −m
(v2 )1 = v0 i (v2 ) 2 = v0 .
M +m
Ovo drugo rješenje nema fizikalno značenje, te nam preostaje samo rješenje
M −m
v2 = v0 . (4)
M +m
Na osnovu relacije (3) sada možemo naći i v1:
2m
v1 = v0 . (5)
M +m
10 bodova
Kugla mase m moći će stići kuglu mase M samo ako je v2 > v1 . Zbog (4) i (5) to znači
da mora biti zadovoljen uslov
M −m 2m
v0 > v0
M +m M +m
(6)
M − m > 2m (7)
M > 3m (8)
tako da je rješenje zadatka

M
> 3. (9)
m
5 bodova