Poglavlja

Niz realnih brojeva

Gomilite i podniz
Omeenost, monotonost i konvergencija
Broj
Svojstva limesa
Cauchyjev niz
Dva vana limesa

Red realnih brojeva

Nuan uvjet konvergencije
Kriteriji konvergencije
Apsolutna konvergencija
Alternirani redovi

Niz funkcija
Red funkcija
Ispitivanje konvergencije
Red potencija
Deriviranje reda funkcija

Taylorov red

NIZOVI I REDOVI
U ovoj glavi, iji je sadraj za veinu studenata potpuno nov, bavit emo se nizovima
realnih brojeva, redovima realnih brojeva te nizovima i redovima funkcija. Redovi
brojeva su zapravo sume beskonano pribrojnika koji se zbrajaju u zadanom
redoslijedu i premda je tih pribrojnika beskonano, njihova suma moe biti konana.
S tim problemima bavili su se ve grki matematiari pa emo objasniti poznati
Zenonov paradoks o Ahilu i kornjai.
Kod redova funkcija najzanimljiviji su redovi potencija. Jedna od najvanijih primjena
takvih redova je razvoj elementarnih funkcija u Taylorov red potencija. Taylorov red
nam omoguuje raunanje vrijednosti elementarnih funkcija (npr.
,
,
,
) do unaprijed zadane tonosti pomou osnovnih raunskih operacija
.

Natrag: NIZOVI I REDOVI Gore: NIZOVI I REDOVI Naprijed: Gomilite i podniz

Niz realnih brojeva

U ovom poglavlju definirat emo niz realnih brojeva, osnovne tipove nizova, limes
niza, odnosno konvergenciju niza, dokazati jedinstvenost limesa te dati nekoliko
primjera.
Definicija niza je vrlo jednostavna.
Definicija 6.1 Niz realnih brojeva (krae niz) je svaka funkcija
je

. Broj

-ti lan niza.

Niz moemo oznaiti tako da napiemo prvih nekoliko lanova i opi lan:

Takoer koristimo oznake

Pri tome treba razlikovati niz

od skupa
. Naime, kod niza svaki
lan ima tono odreeno mjesto na kojem se nalazi, dok kod skupa to nije sluaj.
Takoer, ako se elementi ponavljaju, tada skup ostaje isti, dok se niz mijenja.
Primjer 6.1
a)
Niz iji je opi lan

glasi

b)
Niz zadan s pravilom

glasi

c)
Niz zadan s pravilom

glasi
Ovo je takozvani stacionarni niz, odnosno niz sa svojstvom

Definicija 6.2 Niz

je rastui (padajui, strogo rastui, strogo padajui,
monoton) ako je takva pripadna funkcija
.
Na primjer, niz

je monoton (strogo padajui) jer vrijedi

S druge strane, niz

nije monoton.
Definicija 6.3 Realan broj

je granina vrijednost ili limes niza

ako

Niz koji ima limes je konvergentan odnosno konvergira. U protivnom je niz

divergentan odnosno divergira.
Iz definicije zakljuujemo da kod konvergentog niza svaki interval
sadri beskonano lanova niza, dok se izvan toga intervala nalazi samo konano
lanova niza.
Konvergenciju niza oznaavamo na sljedee naine:

Primjer 6.2 Dokaimo

Zaista, neka je

proizvoljan. Tada

pa je

oznaavamo najvee cijelo pozitivnog broja

. Na primjer, za

je

pa se lanovi niza
nalaze unutar intervala
. Kada
smanjimo , tada vei broj (ali uvijek konaan) lanova niza ostane izvan intervala
, dok je uvijek beskonano lanova niza unutar tog intervala.
Postupkom iz primjera 6.2 rijeili smo osnovnu nejednadbu konvergencije za niz
.

Definicija 6.4 Niz

Slino, niz

divergira prema

divergira prema

ako vrijedi

ako vrijedi

Na primjer, niz
divergira u
, a niz
divergira u
.
Napomena 6.1 Zbog jedinstvenosti terminologije u nastavku izlaganja, u prvom
sluaju iz definicije 6.4 jo kaemo da niz

konvergira prema

i piemo

. Slino, u drugom sluaju iz definicije 6.4 jo kaemo da niz

konvergira prema

i piemo

Na kraju dokaimo jedinstvenost limesa.

Teorem 6.1 Niz moe imati najvie jedan limes.
Dokaz.

Neka su

dva razliita (konana) limesa niza

. Neka je

Tada se unutar intervala

mora nalaziti beskonano lanova niza, dok
se izvan toga intervala nalazi samo konano lanova niza. Isto mora vrijediti i za
interval
Q.E.D.

. Kako su intervali disjunktni, to je nemogue.

Poglavlja

Gomilite i podniz
Omeenost, monotonost i konvergencija
Broj
Svojstva limesa
Cauchyjev niz
Dva vana limesa

Natrag: Niz realnih brojeva Gore: Niz realnih brojeva Naprijed: Omeenost,

monotonost i

Gomilite i podniz
Definicija 6.5 Broj je gomilite niza
ako se u svakoj
beskonano mnogo lanova niza, odnosno

Dalje,

je gomilte niza

je gomilte niza

-okolini broja

nalazi

ako

ako

Najvee gomilite zove se limes superior i oznaava s

zove se limes inferior i oznaava s
.

, a najmanje gomilite

Limes je ujedno i gomilite, dok gomilite ne mora biti limes. Nadalje, razlika izmeu
gomilita i limesa je u tome to se unutar svake -okoline gomilita (koje nije
ujedno i limes) nalazi beskonano lanova niza, ali se i izvan te okoline takoer
nalazi beskonano lanova niza. Ukoliko je niz konvergentan, tada je oito

Primjer 6.3
a)
Niz

je divergentan i ima dva gomilita

. Oito je

.
b)
Niz

je takoer divergentan i ima gomilita 0 i

.
Definicija 6.6 Podniz niza
strogo rastua funkcija.

te vrijedi

je svaka kompozicija
-ti lan podniza
je

, gdje je

Drugim rijeima, podniz se dobije iz polaznog niza preskakanjem lanova. Podniz je

oito ponovo niz.

Na primjer, podniz

niza

glasi

a podniz

istog niza glasi

Sljedei primjer opisuje ponaanje jednog vanog niza.

Primjer 6.4 Niz

zove se geometrijski niz. Za

stacionaran,

niz konvergira prema nuli. Za

, i konvergira prema 1. Za
pa ima dva gomilita

Posebno, za
prema

niz divergira prema

niz je

niz glasi
. Za

niz divergira.

po definiciji 6.4, odnosno konvergira

po napomeni 6.1.

Kombinirajui definicije podniza i gomilita 6.5 i 6.6, zakljuujemo sljedee:

(i)
broj

je gomilite niza
koji konvergira prema

ako i samo ako postoji (barem jedan) podniz

;

(ii)
ako je niz

konvergentan, tada za svaki podniz

vrijedi

Natrag: Gomilite i podniz Gore: Niz realnih brojeva Naprijed: Broj

Omeenost, monotonost i konvergencija

U ovom poglavlju dokazat emo etiri teorema koji povezuju monotonost, omeenost
i konvergenciju nizova i podnizova.
Teorem 6.2 Svaki konvergentan niz je omeen.
Dokaz.
Neka je

. Odaberimo

nalaze unutar intervala

i teorem je dokazan.
Q.E.D.

. Tada se lanovi niza

. To znai da za svaki

vrijedi

Teorem 6.3 Svaki niz ima monotoni podniz.

Dokaz.
Neka je zadan niz

. Definirajmo skup

Na primjer, ako je niz zadan s

tada je
,
,
. Skup
svaki od tih sluajeva razmatramo posebno.
Ako je skup

beskonaan, tada u njemu moemo odabrati strogo uzlazni niz

Prema definiciji skupa

Dakle,

vrijedi

je rastui podniz niza

Ako je skup

konaan, odaberimo

Tada postoji

takav da je

. Oito je i

je ili konaan ili beskonaan pa

i teorem je dokazan.
koji je vei od svih elemenata od
i

, jer bi u protivnom

bio iz

. Nastavljajui ovim postupkom dobivamo strogo uzlazni niz

iji su elementi iz skupa

. Vrijedi

pa je
strogo padajui podniz niza
.
Q.E.D.
Teorem 6.4 Svaki monoton i omeen niz je konvergentan.
Dokaz.
Dokazat emo sluaj kada je niz

padajui. Neka je

skupa iji su elementi lanovi niza,

Naime, u protivnom bi postojao

suprotnosti s pretpostavkom da je

najvea donja mea

. Tada

takav da je
infimum.

za svaki

, to je u

Niz je padajui pa za

odnosno

vrijedi

. Dakle, definicija 6.1 povlai

i teorem je dokazan.

Q.E.D.
Koristei ovaj teorem u poglavlju 6.1.3 dat emo definiciju broja , odnosno baze
prirodnih logaritama. Prethodna dva teorema nam takoer koriste za dokazivanje
poznatog Bolzano-Weierstrassovog teorema.
Teorem 6.5 [Bolzano--Weierstrass]Svaki omeen niz ima konvergentan podniz.
Dokaz.
Po teoremu 6.3 svaki niz ima monotoni podniz. Ako je zadani niz omeen, tada je i
monotoni podniz omeen pa podniz konvergira po teoremu 6.4.
Q.E.D.
Natrag: Omeenost, monotonost i Gore: Niz realnih brojeva Naprijed: Svojstva

limesa

Broj
Dokazat emo da je niz

rastui i omeen odozgo pa stoga konvergira po teoremu 6.4. Limes tog niza
oznaavamo s ,

Broj ima beskonani neperiodini decimalni zapis, a njegovih prvih pedeset

znamenaka glasi

Dokaimo da je zadani niz omeen:

Dokaimo da je zadani niz strogo rastui:

Takoer moemo dokazati

Napomena 6.2 Broj takoer moemo izraunati i kao sumu beskonanog reda
brojeva (vidi formulu (6.1) u poglavlju 6.2.2 i zadatak 6.5).
Zadatak 6.1 Niz (4.7), koji je u poglavlju 4.6.5 naveden kao jedna od moguih
definicija broja
formulama:

, moemo definirati i rekurzivno kao niz

Prema (4.7) vrijedi

. Dokaite da je niz
pokazati da je strogo rastui i omeen odozgo.

koji je definiran

konvergentan tako to ete

Natrag: Broj Gore: Niz realnih brojeva Naprijed: Cauchyjev niz

Svojstva limesa
Svojstva limesa nizova slina su svojstvima limesa funkcija koja su dana u poglavlju
4.3.1. Dokaz sljedeeg teorema slian je dokazu teorema 4.3 pa ga stoga
izostavljamo.

Teorem 6.6 Neka su nizovi

(i)

konvergentni. Tada vrijedi:

,
(ii)
,
(iii)
,
(iv)
ako za svaki

vrijedi

i ako je

, tada je

ako za svaki

vrijedi

i ako je

, tada je

(v)

Posebno, ako je
Primjer 6.5
a)
Za niz

vrijedi

stacionaran niz,

, tada je

b)
Za niz

odnosno

vrijedi

Sljedei teorem je slian pravilu o uklijetenoj funkciji 4.4.

Teorem 6.7 Ako za nizove

povlai
i ako je
Primjer 6.6 Pokaimo

Zaista, budui je

Kako

postoji
, tada je i

, to za svaki

takav da
.

vrijedi

, tvrdnja slijedi iz teorema 6.7.

Cauchyjev niz
Prilikom dokazivanja konvergencije pomou osnovne nejednadbe konvergencije
potrebno je poznavati limes niza. No, konvergenciju niza moemo ispitati i bez
poznavanja limesa.

Definicija 6.7 Niz

je Cauchyjev niz ako

Teorem 6.8 Niz je konvergentan ako i samo ako je Cauchyjev.

Primjer 6.7 Niz

je Cauchyjev pa prema tome konvergira. Zaista,

Posljednja nejednakost je sigurno ispunjena im je

, odnosno moemo uzeti

.
Natrag: Cauchyjev niz Gore: Niz realnih brojeva Naprijed: Red realnih brojeva

Dva vana limesa

Pokaimo

tako to emo rijeiti osnovnu nejednadbu konvergencije.

Za

tvrdnja je oita. Za

vrijedi

Logaritmirajui obje strane dobivamo

odnosno

Za

vrijedi

Logaritmirajui obje strane dobivamo

Nejednakost je promijenila smjer prilikom dijeljenja s negativnim brojem

Dakle,

Gornji limes mogli smo odrediti i primjenjujui proirenje po neprekidnosti. Naime, u

ovom sluaju je

Sada na
moemo primijeniti tehnike za nalaenje limesa funkcija
realne varijable (logaritamsko deriviranje, L'Hospitalovo pravilo , ...). Dakle,

pa je

Postupak proirenja po neprekidnosti se esto koristi. Tako, na primjer, iz definicije

broja iz poglavlja 6.1.3 slijedi

a zamjenom

Slika 6.1 prikazuje

slijedi

Slika 6.1: Proirenje po neprekidnosti

Zadatak 6.2 Pokaite

tako to ete rijeiti osnovnu nejednadbu konvergencije te pomou proirenja po

neprekidnosti.
Natrag: Dva vana limesa Gore: NIZOVI I REDOVI Naprijed: Nuan uvjet

konvergencije

Red realnih brojeva

U ovom poglavlju definirat emo red realnih brojeva, odnosno sumu beskonano
mnogo sumanada, zatim konvergenciju reda pomou niza parcijalnih suma, dat
emo nune i dovoljne uvjete konvergencije te uvesti pojmove apsolutne i uvjetne
konvergencije.
Definicija 6.8 Red realnih brojeva (krae red) je zbroj beskonano (prebrojivo
mnogo) pribrojnika koji se nalaze u zadanom poretku. Koristimo oznake

Broj

je

-ti lan reda. Broj

je

-ta parcijalna suma reda , a niz

je niz parcijalnih suma.

Niz

je jednoznano odreen nizom

i oito vrijedi

Konvergencija reda definira se pomou niza parcijalnih suma.

Definicija 6.9 Red konvergira ako konvergira niz parcijalnih suma. Ako je red
konvergentan, suma reda jednaka je limesu niza parcijalnih suma,

Jo koristimo izraze: red je konvergentan; niz

Primjer 6.8 Promotrimo geometrijski red

Za

oito vrijedi

pa je

je zbrojiv ili sumabilan.

. Iz

za

slijedi

Za

vrijedi

(vidi primjer 6.4) pa geometrijski red konvergira i vrijedi

Za
je
, a za
niz
nema limes.
Primjer 6.9 Zenon je postavio sljedee pitanje poznato kao Zenonov paradoks:
Ahil se nalazi 1 metar iza kornjae, a 10 puta je bri. Ako krenu istovremeno, dok Ahil
stigne do poetnog poloaja kornjae, kornjaa e odmaknuti malo naprijed. Dok Ahil
stigne do novog poloaja kornjae, kornjaa e odmaknuti malo naprijed i tako dalje.
Stoga Ahil nikad nee stii kornjau, to je paradoks.
Zenon sluatelja navodi na zakljuak da zbroj od beskonano udaljenosti mora biti
beskonaan, to u ovom sluaju nije tono. Zapravo se radi o geometrijskom redu i
Ahil stigne kornjau nakon

Poglavlja

Nuan uvjet konvergencije

Kriteriji konvergencije
Apsolutna konvergencija
Alternirani redovi

Natrag: Red realnih brojeva Gore: Red realnih brojeva Naprijed: Kriteriji

konvergencije

Nuan uvjet konvergencije

Teorem 6.9 Ako je red

konvergentan, tada je

Teorem moemo iskazati drukije: ako je

.
, tada red

divergira.

Dokaz.
Neka je

pri emu je

limes niza parcijalnih suma. Kako limes niza ne ovisi o pomicanju

indeksa za konaan broj mjesta, vrijedi

. Sada imamo

i teorem je dokazan.
Q.E.D.
Primjer 6.10 Harmonijski red

ispunjava nuan uvjet konvergencije jer je

, ali divergira, odnosno

. Dokaimo tu tvrdnju: niz parcijalnih suma

njegov podniz

vrijedi

Dakle,
Napomena 6.3 Red

konvergira za
poglavlju.

je strogo rastui, a za

, to povlai

, a divergira za

, to emo analizirati u sljedeem

Natrag: Nuan uvjet konvergencije Gore: Red realnih brojeva Naprijed: Apsolutna

konvergencija

Kriteriji konvergencije
Kod razmatranja konvergencije geometrijskog reda u primjeru 6.8, istovremeno smo
odgovorili na pitanje da li red konvergira i nali njegovu sumu. Meutim, zapravo se
radi o dva odvojena pitanja:
1)
Da li zadani red konvergira?
2)
Ukoliko red konvergira, koja mu je suma?
esto je lake odgovoriti na prvo, nego na drugo pitanje. Tako kod redova iji su svi
lanovi pozitivni, na prvo pitanje esto moemo odgovoriti koristei jedan od etiri
kriterija konvergencije koje navodimo u ovom poglavlju.
Definicija 6.10 Neka su
za

. Ako postoji

je majoranta reda

, a red

redovi s pozitivnim lanovima, odnosno

takav da

povlai

je minoranta reda

Teorem 6.10 [Kriteriji konvergencije]Neka su

i
lanovima. Tada vrijede sljedei kriteriji konvergencije:
(i)

, red
.

redovi s pozitivnim

Poredbeni kriterij I. Red je konvergentan ako ima konvergentnu majorantu, a

divergentan ako ima divergentnu minorantu.
(ii)
Poredbeni kriterij II. Neka je

Tada vrijedi:
(a)
ako je
(b)
ako je
(c)

, tada oba reda ili konvergiraju ili divergiraju;

i red

divergira, tada red

divergira;

ako je
(d)

i red

konvergira, tada red

ako je
(e)

i red

konvergira, tada red

ako je

i red

divergira, tada red

konvergira;

konvergira;

divergira.

(iii)
D'Alembertov kriterij. Neka je

Ako je
divergira.

, tada red

konvergira, a ako je

, tada red

konvergira, a ako je

, tada red

(iv)
Cauchyjev kriterij. Neka je

Ako je
divergira.

, tada red

(v)
Raabeov kriterij. Neka je

Ako je
, tada red
konvergira, a ako je
, tada red
divergira.
Dokaz.
Dokazat emo samo prvu varijantu poredbenog kriterija, dok dokaze ostalih tvrdnji
izostavljamo.

Neka red

ima konvergentnu majorantu

parcijalnih suma

reda

je omeen odozgo,

i neka je

. Niz

. Kako je

je i strogo rastui pa konvergira po teoremu 6.4. Druga tvrdnja je oita.

Q.E.D.

, niz

Raabeov kriterij se obino koristi tek kada zakae D'Alembertov kriterij, dakle kada je
.
Dat emo nekoliko primjera.

Primjer 6.11 Kako je

, red

divergira jer ima divergentnu minorantu

(vidi primjer 6.10). Openito, red

divergira za
zbog istog razloga (vidi napomenu 6.3).
Primjer 6.12 Promotrimo red

Zbog

vrijedi

Stoga je

. Red

takoer konvergira jer ima konvergentnu majorantu

red

. No, tada konvergira i

Zadnju jednakost emo dokazati u Matematici 3. Konano, prema poredbenom

kriteriju red
konvergira za
(vidi napomenu 6.3).
Primjer 6.13 Ispitajmo konvergenciju reda

po D'Alembertovom i Cauchyjevom kriteriju. Red konvergira po D'Alembertovom

kriteriju jer je

Red konvergira po Cauchyjevom kriteriju jer je

Primjer 6.14 Sljedei vaan red daje nam prikaz broja

:
(6.1)

Red konvergira po D'Alembertovom kriteriju jer je

Zadnja jednakost u formuli (6.1) dokazat e se u zadatku 6.5.

Natrag: Kriteriji konvergencije Gore: Red realnih brojeva Naprijed: Alternirani redovi

Apsolutna konvergencija
U prethodnom poglavlju dani su kriteriji konvergencije za redove s pozitivnim
lanovima. Razmatranje redova iji lanovi imaju razliite predznake je sloenije. U
nekim sluajevima pomae nam teorem o apsolutnoj konvergenciji.

Definicija 6.11 Red

je apsolutno konvergentan odnosno konvergira

apsolutno ako konvergira red

.
Za redove s pozitivnim lanovima koje smo razmatrali u prethodnom poglavlju vrijedi
pa nema razlike izmeu konvergencije i apsolutne konvergencije.

Sljedea dva teorema vezana uz apsolutno konvergentne redove navodimo bez

dokaza.
Teorem 6.11 Ako je red apsolutno konvergentan, tada je i konvergentan.
Na primjer, redovi
(6.2)

i
(6.3)

su apsolutno konvergentni jer je njihov red apsolutnih vrijednosti konvergentan

geometrijski red

. Sume su im, naravno, razliite.

Apsolutno konvergentni redovi imaju sljedee vano i korisno svojstvo.

Teorem 6.12 Apsolutno konvergentnom redu smijemo komutirati sumande, to jest
redoslijed zbrajanja ne utjee na sumu reda.
Redovi koji su konvergentni, ali nisu apsolutno konvergentni nemaju ovo svojstvo
(vidi poglavlje 6.2.4). Po prethodnom teoremu suma reda (6.2) jednaka je

Slino, suma reda (6.3) jednaka je

Natrag: Kriteriji konvergencije Gore: Red realnih brojeva Naprijed: Alternirani redovi
Natrag: Apsolutna konvergencija Gore: Red realnih brojeva Naprijed: Niz funkcija

Alternirani redovi
Razmatranje redova iji lanovi imaju razliite predznake, a koji nisu apsolutno
konvergentni, je sloenije. U posebnom sluaju kada predznaci alterniraju, pomae
nam Leibnitzov kriterij konvergencije.

Red

za koji je

Teorem 6.13 [Leibnitz] Alternirani red

(i)

za svaki

zove se alternirani red.

konvergira ako vrijedi:

,
(ii)
.
Na primjer, alternirani harmonijski red

konvergira po Leibnitzovom kriteriju, ali ne konvergira apsolutno jer red apsolutnih

vrijednosti

divergira. Zadnju jednakost emo dokazati u primjeru 6.21.

Alternirani red

takoer konvergira po Leibnitzovom kriteriju, ali ne konvergira apsolutno jer red

divergira. Zadnja jednakost bit e dokazana u Matematici 2. Pomou ovog
reda moemo izraunati vrijednost broja , meutim konvergencija je vrlo spora.
Pokaimo da teorem 6.12 ne vrijedi za alternirani harmonijski red, odnosno suma
reda koji je konvergentan ali nije apsolutno konvergentan ovisi o redoslijedu
zbrajanja. Prvo primijetimo da su i pozitivni i negativni dio alterniranog harmonijskog
reda beskonani,

Izborom odgovarajueg redoslijeda zbrajanja, moemo postii bilo koju unaprijed

zadanu sumu (recimo
): uzmemo onoliko pozitivnih lanova dok ne preemo
, zatim uzmemo onoliko negativnih lanova dok se ne vratimo ispod , zatim
onoliko pozitivnih lanova dok ne preemo , i tako dalje. Ovaj postupak moemo
ponavljati unedogled jer je svaki ostatak od pozitivnog i negativnog dijela i dalje
beskonaan. Dakle, suma e biti jednaka , a pri tome koristimo sve lanove reda.
Ovakav postupak oito ne moemo provesti za redove (6.2) i (6.3) jer su i pozitivni i
negativni dijelovi tih redova konani.
Natrag: Alternirani redovi Gore: NIZOVI I REDOVI Naprijed: Red funkcija

Niz funkcija
U ovom poglavlju definirat emo niz funkcija, konvergenciju u toki te obinu i
uniformnu konvergenciju na nekom skupu.
Definicija 6.12 Neka je

. Oznaimo s

funkcija je svaka funkcija

je

skup svih funkcija iz

, pri emu je

. Niz

. Funkcija

-ti lan niza.

Niz funkcija oznaavamo s

Na primjer, niz funkcija zadan s

glasi
(6.4)

Definicija 6.13 Niz funkcija

realnih brojeva

konvergira u toki

konvergira prema

tokama ili obino prema funkciji

Simboliki zapisujemo:

na skupu

prema funkciji

. Niz funkcija
ako

ako niz

konvergira po
za

Funkcija

Ako

je limes niza funkcija

ne ovisi o

ve samo o

, odnosno

, odnosno

konvergira uniformno ili jednoliko prema funkciji

, niz funkcija
.

Iz definicije slijedi da je uniformna konvergencija jae svojstvo, odnosno niz funkcija

koji konvergira uniformno konvergira i po tokama, dok obrnuto openito ne vrijedi.
Promotrimo konvergenciju niza funkcija (6.4). Iz svojstava geometrijskog niza danog
u primjeru 6.4, vidimo da niz konvergira za

prema funkciji

zadanoj s

Niz konvergira obino to emo vidjeti rjeavajui osnovnu nejednadbu

konvergencije. Promotrimo prvo toke
i
. Za
niz je stacionaran
poevi od drugog lana pa je
poetka pa je

za

za
. Za

Prilikom dijeljenja negativnim brojem

. Za

niz je stacionaran od

vrijedi

nejednakost je promijenila smjer. Dakle,

. Slino se dobije u sluaju

pa se radi o obinoj
konvergenciji. Konvergencija niza prikazana je na slici 6.2.

Slika 6.2: Konvergencija niza funkcija

Premda su svi lanovi niza

neprekidne funkcije, limes nije neprekidna
funkcija. To se ne moe dogoditi kada se radi o uniformnoj konvergenciji.

Teorem 6.14 Ako niz neprekidnih funkcija

, tada je

konvergira uniformno prema funkciji

takoer neprekidna funkcija.

Zadatak 6.3 Pokaite da niz neprekidnih funkcija

uniformno prema neprekidnoj funkciji

na itavom skupu

konvergira
.

Natrag: Niz funkcija Gore: NIZOVI I REDOVI Naprijed: Ispitivanje konvergencije

Red funkcija
U ovom poglavlju definirat emo red funkcija, konvergenciju u toki, te obinu,
apsolutnu i uniformnu konvergenciju na nekom skupu. Pokazat emo kako se moe
odrediti podruje konvergencije reda funkcija te dati jedan lako primjenjiv kriterij
konvergencije.
Definicija 6.14 Red funkcija je zbroj beskonano (prebrojivo mnogo) funkcija,

pri emu je

Funkcija

je

. Koristimo i oznake

je

-ti lan reda, a funkcija

-ta parcijalna suma. Niz funkcija

je niz parcijalnih suma reda funkcija

Na primjer, red funkcija

moemo zapisati i kao

Definicija 6.15
(i)
Red funkcija

konvergira u toki

red realnih brojeva

prema funkciji

konvergira prema

odnosno ako niz realnih brojeva

ako

konvergira prema

.
(ii)
Red funkcija
funkciji

na skupu

konvergira po tokama ili obino prema

ako

, odnosno ako

konvergira prema
za

za

(iii)

(iv)

Red funkcija

konvergira apsolutno na skupu

brojeva

konvergira za

ako red

Red funkcija
skupu
funkciji

konvergira uniformno prema funkciji

ako niz funkcija

na skupu .

na

konvergira uniformno prema

Dakle, konvergenciju u nekoj toki i obinu konvergenciju moemo definirati na dva

naina: preko reda brojeva ili preko niza parcijalnih suma. Takoer, pored obine
konvergencije imamo jo dvije razliite vrste konvergencije, apsolutnu i uniformnu.
Primjer 6.15 Iz svojstava geometrijskog reda iz primjera 6.8 slijedi da za
geometrijski red funkcija vrijedi

Konvergencija je apsolutna jer red

konvergira za
.
Konvergencija je takoer uniformna prema teoremu 6.16, a prikazana je na slici 6.3.
Takoer moete pogledati i animaciju konvergencije. Animacija je izraena pomou
programa FAni.

Slika 6.3: Konvergencija geometrijskog reda funkcija

Poglavlja

Ispitivanje konvergencije
Red potencija
Deriviranje reda funkcija

Natrag: Red funkcija Gore: Red funkcija Naprijed: Red potencija

Ispitivanje konvergencije
Ispitati konvergenciju reda funkcija znai nai podruje, odnosno sve vrijednosti ,
za koje dani red konvergira. esto ispitujemo podruje apsolutne konvergencije
koristei kriterije konvergencije za redove realnih brojeva iz poglavlja 6.2.2. Postupak
emo objasniti na primjeru.
Zadan je red funkcija

(6.5)

Cauchyjev kriterij iz teorema 6.10 daje

Dakle, red (6.5) konvergira apsolutno za sve toke

odnosno za
. U toki
emo taj sluaj razmotriti posebno:

za koje je

Cauchyjev kriterij ne daje odluku pa

Uniformnu konvergenciju moemo ispitati na sljedei nain.

Teorem 6.15 [Weierstrass] Red funkcija

konvergira uniformno na skupu
odnosno

, pri emu je

ako ima konvergentnu majorantu

,
,

Natrag: Ispitivanje konvergencije Gore: Red funkcija Naprijed: Deriviranje reda

funkcija

Red potencija
Red potencija je poseban red funkcija
odnosno

za koji je

(6.6)

ili

Radijus konvergencije reda potencija je broj

Podruje konvergencije reda potencija daje nam sljedei teorem kojeg emo dokazati
u Matematici 3.
Teorem 6.16 Red potencija (6.6) konvergira uniformno i apsolutno na svakom
segmentu

, gdje je

, a divergira na skupu

.
Na primjer, ako je

, tada red potencija konvergira samo u toki

(trivijalno), a ako je

, tada red potencija konvergira za

Konvergenciju u tokama

Primjer 6.16 Zadan je red potencija

Ovdje je oito

. Kako je (vidi zadatak 6.2)

treba ispitati posebno.

to je

pa red konvergira uniformno i apsolutno na intervalu

red glasi

pa divergira (vidi primjer 6.10). U toki

. U toki
red glasi

(alternirani harmonijski red, poglavlje 6.2.4) pa konvergira po

Leibnitzovom kriteriju. Dakle, zadani red konvergira za
inae.
Primjer 6.17 Zadan je red potencija

Ovdje je takoer

. Kako je

intervalu

. U toki

a u toki

red glasi

, a divergira

, red konvergira uniformno i apsolutno na

red glasi

pa konvergira (vidi poglavlje 6.2.2),

pa konvergira jer konvergira apsolutno

(teorem 6.11). Dakle, zadani red konvergira apsolutno za

inae.
Zadatak 6.4 Naite podruje apsolutne konvergencije reda

, a divergira

Ispitivanje konvergencije u rubovima intervala je sloenije pa ga izostavite.

Natrag: Red potencija Gore: Red funkcija Naprijed: Taylorov red

Deriviranje reda funkcija

Kada funkcija
nije elementarna, ili nema prikladan analitiki izraz,
njenu derivaciju moemo raunati derivirajui pripadni red funkcija.

Naime, ako su sve derivacije

vrijedi

Posebno za red potencija vrijedi

neprekidne i ako red

konvergira, tada

u svim tokama u kojima red

konvergira.

Prethodne tvrdnje neemo dokazivati, ve navodimo sljedei zanimljiv primjer.

Primjer 6.18 Izraunajmo sumu reda potencija

za

. Za geometrijski red vrijedi

Osim toga

Ovaj red potencija takoer konvergira za

pa stoga za

vrijedi

Konvergencija reda prikazana je na slici 6.4. Takoer moete pogledati i animaciju

konvergencije. Animacija je izraena pomou programa FAni.

Slika 6.4: Konvergencija reda potencija

Natrag: Deriviranje reda funkcija Gore: NIZOVI I REDOVI Naprijed: Indeks

Taylorov red
Razvoj elementarnih funkcija u Taylorov red jedna je od najvanijih primjena
dosadanjih rezultata ove glave. Pomou Taylorove formule moemo raunati
vrijednosti elementarnih funkcija kao
,
i
do eljene tonosti i to koristei
samo etiri osnovne raunske operacije. Dokazi teorema koje navodimo su sloeni
pa ih izostavljamo.

Teorem 6.17 Neka funkcija

proizvoljnu toku

ima na intervalu
i za

derivaciju reda

. Tada za

vrijedi

(6.7)

gdje je
(6.8)

za

Formula (6.7) zove se Taylorova formula , a izraz u formuli (6.8) je Schlmlichov oblik
ostatka. Posebno, za

a za

dobivamo Cauchyjev oblik ostatka

dobivamo Lagrangeov oblik ostatka

Teorem 6.18 Neka funkcija

Tada za proizvoljnu toku

ima na intervalu
i za

derivacije proizvoljnog reda.

vrijedi
(6.9)

ako i samo ako niz ostataka

tei k nuli za

Red potencija (6.9) zove se Taylorov red ili Taylorov razvoj funkcije
Taylorov razvoj u toki

u toki

zove se MacLaurinov razvoj,

(6.10)

Posebno je vana primjena Taylorovog razvoja na elementarne funkcije.

Teorem 6.19 Taylorov red elementarne funkcije

svakoj toki svog podruja konvergencije.
Primjer 6.19 Naimo MacLaurinov razvoj funkcije

konvergira prema

. Uvrtavanje

u formulu (6.10) daje

(6.11)

Zadatak jo nije gotov, jer ne znamo za koje vrijednosti formula (6.11) vrijedi. Po
teoremu 6.19 formula vrijedi za sve za koje red na desnoj strani konvergira. Po
D'Alembertovom kriteriju

odnosno
(vidi poglavlje 6.4.2), pa formula (6.11) vrijedi za
.
Konvergencija Taylorovog reda prikazana je na slici 6.5. Takoer moete pogledati i
animaciju konvergencije. Animacija je izraena pomou programa FAni.

Slika 6.5: Taylorov red za

Taylorovu formulu (6.7) koristimo za raunanje vrijednosti elementarnih funkcija.
Primjer 6.20 S kolikom tonou

aproksimira funkciju
za
? Koliko je
koristei Lagrangeov oblika ostatka:

Dakle,

? Pogreku emo izraunati

Ovo je gotovo tonost logaritamskih tablica. Tonost je jo vea za manje vrijednosti

od , jer je na primjer
. Izraunajte na ovaj
nain
i
i usporedite s rezultatima koje daje kalkulator!
Raunala raunaju funkcije
,
,
i
na slian nain, odnosno koristei
samo osnovne raunske operacije. Postoje i ''bolji'' polinomi, odnosno polinomi
manjeg stupnja s kojima se postie ista ili vea tonost.
Zadatak 6.5 Izraunajte MacLaurinove razvoje

Za

prethodna formula daje

to je jo jedan prikaz broja pored definicije iz poglavlja 6.1.3. Konvergencija

Taylorovog reda za funkciju
prikazana je na slici 6.6. Takoer moete pogledati i
animaciju konvergencije. Animacija je izraena pomou programa FAni.

Slika 6.6: Taylorov red za

Funkciju
ne razvijamo u Taylorov red direktno, nego koristimo jedan od sljedea
dva MacLaurinova razvoja.

Primjer 6.21 Naimo MacLaurinov razvoj funkcije

. Iz

zakljuujemo

pa je

Uvrtavanje u formulu (6.10) daje

(6.12)

pa preostaje odrediti za koje vrijednosti formula vrijedi, odnosno za koje vrijednosti

red potencija na desnoj strani konvergira. Radijus konvergencije reda potencija je
(vidi poglavlje 6.4.2)

pa formula (6.12) vrijedi za

Dalje, u toki

red glasi

(vidi poglavlje 6.2.4). U toki

pokazali u primjeru 6.10.

pa konvergira po Leibnitzovom kriteriju

red glasi

pa divergira kao to smo

Dakle, formula (6.12) vrijedi za

vrijednosti funkcije
za
formulu (6.12) uvrstimo

pa pomou nje moemo izraunati

. Na primjer,

moemo izraunati tako to u

to nam daje sumu alterniranog harmonijskog reda iz poglavlja 6.2.4. Konvergencija

reda prikazana je na slici 6.7. Takoer moete pogledati i animaciju konvergencije.
Animacija je izraena pomou programa FAni.

Slika 6.7: Taylorov red za

Ukoliko elimo izraunati, na primjer,
moemo korisiti sljedei razvoj.

, tada nam formula (6.12) ne koristi, ali

Primjer 6.22 Naimo MacLaurinov razvoj funkcije

slijedi

. Iz

Zakljuujemo

pa je

odnosno

Uvrtavanje u formulu (6.10) daje

(6.13)

Preostaje odrediti za koje vrijednosti

formula vrijedi. Kako je

na desnoj strani formule (6.13) konvergira za

pa divergira, a u toki

Dakle, formula (6.13) vrijedi za

vrijednosti funkcije

za

red glasi

. U toki

, red
red glasi
pa takoer divergira.

pa pomou nje moemo izraunati

. Na primjer,

moemo izraunati tako to

emo u formulu (6.13) uvrstiti

. Konvergencija reda prikazana je na slici 6.8.
Takoer moete pogledati i animaciju konvergencije. Animacija je izraena pomou
programa FAni.

Slika 6.8: Taylorov red za

Zadatak 6.6 Koliko lanova reda treba za raunanje
na etiri decimale kada
koristimo formulu (6.12), a koliko kada koristimo formulu (6.13)?