Redovi i njihova suma

Definicija 1.
Neka je (an) niz realnih brojeva. Tada izraz oblika

a1 a 2 a 3 ... a n ... a k
k 1

zovemo (beskonanim) redom. lan an zove se opi lan reda.

Npr.

1 1 1
...
2 4 8

Da bi se definirala suma beskonanog reda, definirajmo najprije

parcijalne sume tog reda:
S1

1
2

S 2 a1 a 2

S2

1 1

2 4

S 3 a1 a 2 a3

S3

S1 a1

U primjeru:

1 1 1

2 4 8

S n a1 a 2 ... a n

Na ovaj nain dobiva se niz parcijalnih suma toga reda, tj. niz
(Sn)=S1,S2,,Sn,

Definicija 2.

Za red ak kaemo da je konvergentan ako postoji limes niza njegovih

k 1

parcijalnih suma. Taj limes zovemo sumom reda i oznaavamo sa S.

Sn .
Dakle, S nlim

Primjer 1.

a) Napiite prvih 5 parcijalnih suma reda s opim lanom

an

b) Odredite n-tu parcijalnu sumu tog reda.

c) Je li taj red konvergentan? Ako jest, odredite njegovu sumu.
Primjer 2.
a) Napiite prvih 5 parcijalnih suma reda s opim lanom

an 2 n .

b) Odredite n-tu parcijalnu sumu tog reda.

c) Je li taj red konvergentan? Ako jest, odredite njegovu sumu.
Openito, n-ta parcijalna suma geometrijskog reda, tj. suma prvih n
lanova geometrijskog niza, jednaka je
S n a1

qn 1
.
q 1

Sn
Odredimo u kojem sluaju taj red konvergira, tj. kad postoji lim
n

Budui da je

S n a1

1
q n 1
1 qn
qn

a1
a1

q 1
1 q
1 q 1 q

0, q 1

q n 1, q 1
a nlim

, q 1

Oito je da limes niza Sn postoji samo ako je

S lim S n
n

a1
1 q

q 1

, i u tom sluaju je

Primjer 3.
a) Izraunajte sumu reda iz Primjera 1. po dobivenoj formuli.
b) Izraunajte sumu reda s opim lanom
c) Izraunajte sumu reda
Primjer 4.

4 2 1

a n 1

1 1 1
...
2 4 8

n 1

1

3

Izraunajte sumu reda s opim lanom

an

1
.
n( n 1 )

Kriteriji konvergencije reda

Teorem 1. (Nuan uvjet konvergencije)

Da bi red a n konvergirao, nuno je, ali ne i dovoljno, da vrijedi

n 1

lim a n 0 .

Znai, ako je red konvergentan, nuno je da apsolutne vrijednosti lanova

reda tee k nuli kad n raste u .
Meutim, to nije i dovoljan uvjet. Npr. harmonijski red s opim lanom
an

1
n

, tj. red

1 1 1
1
...
2 3 4
n 1 n

a n 0 (jer je
uvjet nlim

lim

nije konvergentan iako zadovoljava

1
0 ).
n

Za utvrivanje konvergencije redova koristi se vie kriterija. Jedan od njih

temelji se na sljedeem teoremu:
Teorem 2.
Neka su

an i
n 1

b redovi s pozitivnim lanovima. Ako je za

n 1

odgovarajue lanove tih redova

a n bn , n N

, tada vrijedi:

n 1

n 1

a) ako konvergira red bn , onda konvergira i red a n .

n 1

n 1

b) ako divergira red a n , onda divergira i red bn .

Primjer 5.
Ispitajte konvergenciju reda

1
1
1

...
...
2
3
n

Evo jo nekih kriterija za odreivanje konvergencije reda:

D' Alambertov kriterij

Neka je a n red s pozitivnim lanovima. Ako postoji

n 1

a n 1
,
n a
n
lim

tada red konvergira za 1 , divergira za 1 , a za 1 taj kriterij ne

daje odluku.
Primjer 6.
Pomou D'Alambertovog kriterija ispitajte konvergenciju reda
1

1
1
1
1

...
...
2! 3! 4!
n!

Cauchyjev kriterij

Neka je a n red s pozitivnim lanovima. Ako postoji

n 1

lim n a n ,
n

tada red konvergira za 1 , divergira za 1 , a za 1 taj kriterij ne

daje odluku.
Primjer 7.
Po Cauchyjevom kriteriju ispitajte konvergenciju reda
1

1 1
1
1
3 4 ... n ...
2
2
3 4
n

Leibnitzov kriterij
Ako niz realnih pozitivnih brojeva (cn) strogo opada, tj.
c1>c2>c3.
cn 0 , onda red
i ako je nlim

c1-c2+c3-c4++(-1)n+1cn+
konvergira i vrijedi:
lim S n c , 0 c c1
n

Primjer 8.
Po Leibnitzovom kriteriju ispitajte konvergenciju reda

n 1

1 n 1
2n 1