VJEBA 9: ODREIVANJE SASTAVA DIMNIH PLINOVA

21. OSNOVNI POJMOVI

Osnovni pojmovi koji se veu uz zatitu zraka, odnosno atmosfere navedeni su u nastavku i najbolje ih je prikazati kao na sljedeoj slici.
LJUDI TLO KLIMA

ATMOSFERA

EMISIJA

IMISIJA
MJERNA POSTAJA

Industrija

Prijevoz

Sl. 21.1 Osnovni pojmovi koji se spominju u podru ju zatite zraka Osnovni pojmovi koji se spominju u podru ju zatite zraka su! "#$S$%& $#$S$%& '(&)$*)" +($%",)OS-$ Svaka tvar koja je isputena u atmosferu predstavlja izvor emisije. "misije se najprije dijele prema svome izvoru na emisije iz! prirodnih i !or" . prirodni izvori emisija su flora, fauna, povrina mora, vulkani, povrina mora, te tako/er i atmosferske pojave kao npr. atmosferski elektricitet 01rmljavina2 "n#ropo$%nih i !or" & &ntropo1eni izvori su svi izvori emisija koje nastaju ljudskom djelatnosti! proizvodnja ener1ije, industrija, promet, iz1aranje otpada...

132

21.1. '(por%d)" %*i(i+" i prirodnih i "n#ropo$%nih i !or" )a sljedeim su dija1ramima prikazani odnosi i razmjeri emisija pojedinih tetnih plinova kao i me/usobni odnosi emisija s obzirom na izvore emisije.
Emisije CO iz prirodnih izvora u upno !!" #t$%od&
2

Emisije CO iz antropo%enih izvora u upno 2* #t$%od&

2

ve%eta'ija 2() t.o 2()

u0anstva 2-)

industrija /*)

iz%aranje +iomase /1)

osta.i promet 2) +rodovi 2)

avio promet -)

o'eani ,-)

iz%aranje +iomase /)

e.e trane 2,)

automo+i.i 2)

teretni promet 2)

Sl. 21.2 'lobalna 1odinja emisija 4O

Emisije CO iz prirodnih izvora u upno ,1" Mt$%od&

Emisije CO iz antropo%enih izvora u upno 21" Mt$%od&

e.e trane i oso+na vozi.a 21)

ve%eta'ija /!)

u'anstva i ma.i orisni'i 2/)

industrija /)

teretna vozi.a i +us ,) iz%aranje +iomase ,!) osta.i promet 2)

iz%aranje i +iomasa 22)

o'eani 2/)

Sl. 21.5. 'lobalna 1odinja emisija 4O

Emisije NO iz prirodnih izvora u upno (" Mt$%od&
3

Emisije NO iz antropo%enih izvora u upno //" Mt$%od&

3

iz%aranje +iomase /*)

o sida'ija amonija a 2) %rm.javina -2) industrija

e.e trane 21)

u0anstva !)

iz%aranje +iomase /,) o sida'ija 1) minera.na %nojiva !) oso+na vozi.a

o'eani 2) izvori u stratos4eri 2) t.o -*)

/2) osta.i promet 2) +rodovi 1) *) teretna vozi.ai +us avio5promet //) -)

Sl. 21.3 'lobalna 1odinja emisija )O6

135

$z podataka prikazanih na slikama 21.2, 21.5 i 21.3 vidljivo je da je emisija tetnih plinova iz antropo1enih izvora, osim za 4O , premaila emisije iz prirodnih izvora.
2

I*i(i+" 7oncentracija tj. koli ina tetnih plinova ili estica u atmosferi naziva se imisija. 8linovi i estice se nalaze ve disperzirani u atmosferi. $misija se mjeri na unaprijed odre/enim lokacijama i putem nadzora imisije nadzire se svaka potencijalna opasnost za ljude i okoli. 21.2. I !ori "n#ropo$%n% %*i(i+% $zvori emisija u zrak koja nastaje uslijed ljudsko1 djelovanja i utjecaja mo1u se podijeliti na stacionarne i nestacionarne. 8odjela na stacionarne i nestacionarne izvore koristi se i u zakonskim propisima kod odre/ivanja propisanih 1rani nih vrijednosti. )ajzna ajniji stacionarni izvori emisija su! elektrane industrijska postrojenja kotlovnice poljoprivreda ... dok su najzna ajniji nestacionarni izvori! cestovni promet morski promet avionski promet "misije iz stacionarnih izvora su rezultat razli itih procesa u kojim se osloba/aju razli ite tetne tvari, u razli itim koli inama i omjerima, a to su! proizvodnja topline proizvodnja elektri ne ener1ije proizvodnja pare termi ka obrada iz1aranje otpada proizvodnja cementa i keramike proizvodnja elika ..... Ovi procesi veinom su vezani za iz1aranje tako da se emisije odnose na dimne plinove nastale iz1aranjem. 'rani na vrijednost, odnosno maksimalna propisana emisija ovisi o vrsti procesa i propisuje se za svaki proces zasebno.

133

21.,. S"(#"! di*nih p-ino!" 7od procesa iz1aranja nastaju produkti iz1aranja koji se jo nazivaju i dimni plinovi. Sastav dimnih plinova u1lavnom ine! duik 0) 2, vodena para 09 O2, kisik 0O 2, u1ljik. dioksid 04O 2. Ovi se plinovi ne smatraju tetnima, i nadzor njihove emisije nije re1uliran 0osim za 4O 7:oto protokolom2.
2 2 2 2 2

8ored ovih plinova u procesu iz1aranja nastaju i odre/eni plinovi koji se smatraju tetnim. )aj ei tetni plinovi 0sastojci2 u sastavu dimnih plinova! u1ljik.monoksid 04O2 duikovi oksidi 0)O i )O 2 sumpor.dioksid 0SO 2 u1ljikovodici 04 9 2 estice 0letea a/a i dr.2
2 2 6 :

; manjim se udjelima mo1u pojaviti i sljedei plinovi! sumporovodik 09 S2 . u prirodnom plinu iz1aranje u rafinerijama cijanovodik 094)2 . pri iz1aranju otpada amonijak 0)9 2 . pri sustavima koji koriste S4( . selective catal:tic reduction, za smanjenje emisije )O halo1eni 094l, 9<2 . pri iz1aranju u1ljena i otpada.
2 5 6

13=

22. ODREIVANJE SASTAVA DIMNIH PLINOVA >a odre/ivanje sastava dimnih plinova propisane su norme i standardi koji opisuju mjerne ure/aje koji se primjenjuju za takva mjerenja, kao i mjerne metode koje se koriste za mjerenja. Sastav dimnih plinova iz1aranja mjeri su sukladno normi 9() ") $SO 1?5@A u kojoj su opisane mjerne metode i postupci. #jerne metode se s obzirom na na in uzimanja uzorka mo1u podijeliti na! n%%.(#r".#i!n% 0mjerne sonde i ure/aji se nalaze unutar ili na dimnom kanalu i analiziraju sastav plinova direktno ili posredno2 %.(#r".#i!n% 0uzorak dimno1 plina se uzima iz dimno1 kanala i vodi u ure/aj 1dje se analizira2 Ovisno o propisima i veli ini stacionarno1 izvora emisije mjerenja se obavljaju kontinuirano 0stalni nadzor emisija2 ili povremeno 0jednom 1odinje ili kako je propisano2. ,a bi odredili sastav dimnih plinova koristimo odre/ene vrste osjetnika 0senzora2. Senzori pomou kojih se odre/uje sastav plina su prema na inu rada! -ab. 22.1. 8rincip rada senzora SEN/OR PRIN0IP elektrolitski me/udjelovanje ener1ije kemijske reakcije i elektri ne ener1ije opti ki promjena opti kih svojstava kalorimetri ki toplina razvijena u reakcijama ispitivano1 plina fotometri ki apsorpcija ultraljubi asto1 i infracrveno1 zra enja parama1netski parama1netska svojstva kisika kemiluminescencija kemijske reakcije sa pojavom luminescencije ionizacija plamena pojava ionizacije plamena i mjerenje nastale struje >a detekciju koncentracije pojedinih plinova mo1u se koristiti razli ite vrste mjernih senzora, ali za detekciju nekih plinova se mo1u koristiti samo odre/eni mjerni senzori.
Mjerni prin'ip 4otometrija6IC7 4otometrija6897 parama%netizam emi.umines'ija a.orimetrijs i ioniza'ija p.amena e.&5 emijs a poten'iometrija 6e.e tro.its i7 3 3 3 3 3 SOCO CONO HS OCH
2 2 X 2 2 x y

3 3

3 3 3

Sl. 22.1 )a in rada senzora za odre/ivanje udjela plina 0usporedna tablica2

13A

22.1. E-%.#ro-i#(.i (%n ori 7oriste se za odre/ivanje udjela O u dimnim plinovima, kao i tetnih plinova 4O,SO ili )O .
2 6 2

Sl. 22.2 "lektrolitski senzor

,imni plinovi prolaze preko katode i kemijskom reakcijom nastaju O9 . ioni koji putuju prema anodi. 8rotok struje je proporcionalan koncentraciji kisika u dimnim plinovima. Ova se vrsta senzora naj ee koristi u prijenosnim ure/ajima za mjerenje emisija, jer su vrlo kompaktni, robusni i ne zahtijevaju posebne 0laboratorijske2 uvjete rada. 22.2. S%n ori n" prin1ip2 I0 "p(orp1i+% Ova vrsta senzora koriste se za odre/ivanje udjela plinova 4O, SO , 4O i )O. (ade na principu selektivne apsorpcije infracrveno1 svjetla od strane plinova, tj. za svaki pojedini plin se na odre/enom podru ju valnih duljina apsorbira infracrveno svjetlo, razmjerno koncentraciji detektirano1 plina.
2 2

,imni plinovi prolaze kroz komoru kroz koju se popre no na plinove putem $4 lampe emitiraju $4 zrake odre/ene valne duljine. )a temelju apsorbirano1 zra enja se odre/uje koncentracija pojedino1 plina u smjesi dimnih plinova. Ova vrsta senzora se koristi za odre/ivanje koncentracije 4O u dimnim plinovima.
2

13B

Sl. 22. 5 Senzor na principu $4 apsorpcije 22.,. Odr%3i!"n+% 2d+%-" .r2#ih 4%(#i1" 7rute estice predstavljaju sve sastojke dimnih plinova koji se nalaze u krutom a1re1atnom stanju, a iji sastav moe znatno varirati ovisno o sastavu 1oriva i uvjetima iz1aranja. Sastav estica nije predmet analiza, ve samo odre/ivanje masene koncentracije estica u dimnim plinovima. Odre/ivanje udjela krutih estica u dimnim plinovima se moe obavljati na vie na ina koristei razli ite metode! $r"!i*%#ri+(.% i o.in%#i4.% *%#od% & odre/ivanje mase estica nakupljenih na filter papiru, metoda odre/uje specifi ne uvjete za uzimanje uzorka op#i4.% *%#od% & koriste svojstva apsorpcije iCili refleksije svjetlosti od estica %-%.#ri4.% *%#od% &stati ki elektricitet

13D

2,. MJERNE METODE /A ODREIVANJE SASTAVA DIMNIH PLINOVA 2,.1. N%%.(#r".#i!n% *%#od% 5odr%3i!"n+% ("(#"!" p-ino!"6 -o su preteno spektroskopske metode sa ure/ajima za mjerenje na dimnom kanalu. (ade na principu Beer-Lamber zakona prema kojem, ako se monokromatska zraka svjetlosti emitira popre no na dimni kanal, smanjenje intenziteta svjetlosti proporcionalno je koli ini mjerenih plinova u dimnim plinu.

Apsorp'ija IC zra:enja

89 spe tros opija

Sl. 25.1 &nalizator za kontinuirano mjerenje emisije tetnih plinova Osnovne prednosti ove vrste ure/aja su da nisu osjetljivi na visoke koncentracije plinova i kiselih sastojaka, precizni su i mo1ue ih je kalibrirati kontinuirano. Ova se vrsta ure/aja koristi u1lavnom za kontinuirani nadzor emisija iz veih ener1etskih postrojenja. 2,.2. N%%.(#r".#i!n% *%#od% 5*+%r%n+% .on1%n#r"1i+% .r2#ih 4%(#i1"6 %o se nazivaju Ecross.ductE ure/aji, 1dje su ure/aji za mjerenje koncentracije estica smjeteni direktno na dimni kanal. 7od niih koncentracija estica koristi se metoda difuzije svjetlosti, 1dje se emitira svjetlost u dimni kanal, te se mjeri reflektirana svjetlost od estica u dimnom plinu.

Sl. 25.2 &nalizator za kontinuirano mjerenje emisije krutih estica

13@

S. 25.5. 8rincip rada analizatora Faserska dioda zra i svjetlost 0koja nije u vidljivom podru ju spektra2 na struju dimno1 plina koje1 mjerimo. >rake svjetlosti koje se odbiju od estica se detektiraju pomou visokoosjetljivo1 detektora svjetlosti. $zmjerena koli ina reflektirane svjetlosti je proporcionalna koncentraciji estica. %o jedna metoda koja se koristi za stalni nadzor emisija je triboelektri na metoda. 7od te metode metalna ipka se umetne u dimni kanal popre no na smjer strujanja dimno1 plina. *estice koje udaraju u ipku prenose stati ki elektricitet na ipku pomou koje1 se odre/uje koncentracija krutih estica u plinu. 2,.,. E.(#r".#i!n% *%#od% 5*+%r%n+% ("(#"!" di*no$ p-in"6 "kstraktivne metode u koriste kod kontinuiranih mjerenja i 1otovo uvijek kod povremenih mjerenja. )a in uzimanja i obrade uzorka propisan je normom 9() ") $SO 1?5@A, 1dje su navedeni uvjeti pod kojima se moe vriti analiza sastava dimnih plinova kao u mjesto uzimanja uzorka.

Sl. 25. 3 8rijenosni analizator sastava dimnih plinova

1=?

#jerenje ekstraktivnom metodom karakterizira uzimanje uzorka plina iz dimno1 kanala te analiza plina u izdvojenom ure/aju. ;zorak plina se pomou membranske pumpe dovodi do rashladnika 0Peltierov rashladni ure/aj2, 1dje se na1lo hladi i izdvaja se kondenzat 0vodena para2. -ako obra/eni plinovi vode se dalje na senzore za detekciju pojedinih plinova 0O , )O, )O , SO ,G2
2 2 2

Sl. 25.= Shema ure/aja za odre/ivanje sastava dimno1 plina 2,.7. E.(#r".#i!n% *%#od% 5*+%r%n+% .on1%n#r"1i+% .r2#ih 4%(#i1"6 >a mjerenje koncentracije krutih estica u dimnim plinovima koristi se metoda tzv. izokineti ko1 uzorkovanja.

Sl. 25.A $z1led i na in povezivanja ure/aja za izokineti ko uzorkovanje

1=1

8omou sonde se uzima uzorak dimno1 plina iz dimno1 kanala, pod izokineti kim uvjetima 0da se dobije reprezentativni uzorak2 i putem filter papira se odre/uje masa krutih estica. #jerenje se mora izvesti u vie to aka po presjeku jer je me/usobni otklon rezultata mjerenja i do 2?H.

Sonda ure;aja i pri .ju:'i za mjerenja

Sl. 25.B 8rikaz ure/aja za odre/ivanje sadraja krutih estica i shema sonde za uzimanje uzorka 27. /A8ONI I PROPISI ' PODR'9J' /A:TITE /RA8A ;redba o 1rani nim vrijednostima emisija tetnih tvari donesena je 1@@B. 1odine i u primjeni je od 1. sije nja 1@@D. ;redba je napisana po uzoru na sli ne u "uropskoj ;niji, to nije u )jema koj 0-&.Fuft2. ,o danas je doivjela dvije promjene 2??2. i 2??5. 1odine. ,oneseni su i dru1i podzakonski akti koji re1uliraju podru je nazora emisija i imisija, a u toku je i re1uliranje tih aktivnosti sa vaeom re1ulativom u "uropskoj uniji. 7rovni zakonski akt koji propisuje podru je vezano za zatitu zraka je >akon o zatiti zraka. )a temelju to1 zakona donesena je navedena ;redba o 1rani nim vrijednostima

1=2

emisija 0'+"2 tetnih tvari u zrak. ;redba propisuje 1rani ne vrijednosti za pojedine procese, me/u kojim je posebno propisano podru je iz1aranja u ure/ajima za proizvodnju ener1ije. ;re/aji se razvrstavaju prema 1orivu koje koriste, kao i prema deklariranom toplinskom u inku. 27.1 ;r"ni4n% !ri+%dno(#i %*i(i+" <#%#nih #!"ri 2 r". -ab. 23.1. 'rani ne vrijednosti za male i srednje ure/aje 0od ?,1..5 #I i 5..=? #I2 +eli ina '+" 0tekua 1oriva2 '+"0plinovita 1oriva2 ,imni broj 1 1 -oplinski 1ubici u otpadnom plinu 1?H 1?H 5 1? m1Cm5 7rute estice 0samo srednji2 1=? m1Cm 5 1?? m1Cm5 ;1ljik 0$$2 oksid 1B= m1Cm 2?? m1Cm5 Oksidi duika izraeni kao )O m2=?1Cm5 5 0ekstra lako loivo ulje2 5=? m1Cm 0ostala loiva ulja2 5=? m1Cm 5 Oksidi sumpora izraeni kao SO . 1B?? m1Cm5 0samo srednji2
2 2

-ab. 23.2. 'rani ne vrijednosti za velike ure/aje 0iznad =? #I2 +eli ina '+" 0tekua 1oriva2 '+"0plinovita 1oriva2 ,imni broj 1 1 -oplinski 1ubici u otpadnom plinu 1?H 1?H 5 1? m1Cm5 7rute estice 0samo srednji2 1=? m1Cm 1?? m1Cm5 ;1ljik 0$$2 oksid 1B= m1Cm5 Oksidi duika izraeni kao )O 5?? m1Cm5 J=?..=?? #I 3=? m1Cm5 2?? m1Cm5 J=?? #I 3?? m1Cm5 Oksidi sumpora izraeni kao SO 0samo srednji2 J=?..5?? #I 1B?? m1Cm5 J5??...=?? #I 1B??.3?? m1Cm5 J=?? #I 3?? m1Cm5 8linoviti spojevi klora kao 94l 5? m1Cm5 8linoviti spojevi fluora kao 9< = m1Cm5 &nor1anske tvari i njihovi spojevi 2 m1Cm5
2 2

1=5

27.2 Po(-+%di1% po!%="n% .on1%n#r"1i+% <#%#nih #!"ri 2 "#*o(>%ri Ktetne tvari, odnosno tetni plinovi imaju znatan i mjerljiv utjecaj na ovjekov okoli i ovjekovo zdravlje. -aj utjecaj sve vie dolazi do izraaja poveanjem koncentracije tetnih tvari u atmosferi koja nastaje kao posljedica sve bre1 1ospodarsko1 razvoja. ; nastavku su navedeni najvaniji utjecaji pojedinih tetnih plinova na okoli i zdravlje. -ab. 23.5. ;tjecaji na okoli i predmete u okoliu :#%#n" #!"r '4in". estice ubrzavaju kemijske reakcije, uzrokuju kroziju metala i nakupljanje praine i ne istoe sumporovi oksidi oteuju lie i drvee, oteuju premaze i boje, uzrokuju koroziju, oteuju tekstil i papir u1ljikovodici usporavaju rast biljaka duikovi oksidi oteuju lie i rast drvea, uzrokuju koroziju metala ozon unitava pi1ment na liu, oteuje tekstilne materijale i 1umene materijale

-ab. 23.3. ;tjecaji na ljudsko zdravlje :#%#n" #!"r '4in". estice poveavaju te1obe dino1 sustava sumporovi oksidi iritiraju 1ornji dio dino1 sustava u1ljikovodici potencijalno kancero1ene tvari u1ljik monoksid uzrokuje 1lavobolje, slabost, apsorbira se u krv, utje e na misaone procese duikovi oksidi iritiraju o i i 1ornje dine puteve ozon uzrokuje slabost, utje e na rad plua iritira o i, nos i 1rlo, pri veoj koncentraciji inducira kaalj

1=3

2?. LABORATORIJS8A VJEBA I/ MJERENJA EMISIJA 2?.1. M+%rno *+%(#o #jernim mjestom se naziva mjesto na dimnom kanalu na kojem obavljamo mjerenja. #ora se nalaziti na takvoj poziciji na trasi dimno1 kanala da je na tom mjestu struja dimnih plinova neometana od raznih mo1uih zapreka strujanju 0lukovi, zaklopke, ventilatori...2. M+%rn% #o4.% 5*r%@no *+%r%n+%6 Ovisno o veli ini i obliku dimno1 kanala potrebno je izmjeriti srednju koncentraciju dimnih plinova mjerenjem u vie to aka po presjeku dimno1 kanala.

mjerne to: e od pravo utno% presje a

mjerne to: e od ru<no% presje a

Sl. 2=.1 8oloaj mjernih to aka >a krune kanale promjera do ?,5 m 05?? mm2 dovoljno je jedno mjerenje u sreditu dimno1 kanala. 2?.2. N"4in odr%3i!"n+" %*i(i+% i (#"1ion"rnih i !or" 8ravilni na in odre/ivanja emisije je putem prosje nih vrijednosti. 8otrebo je odrediti prosje ne vrijednosti emisija na svim reimima rada ure/aja 0npr. dvostupanjski plamenik2! 1. paljenje 2. rad na prvom stupnju 5. prelazak na dru1i stupanj 3. rad na 2 stupnju =. prelazak na 1. stupanj A. rad na 1. stupnju i 1aenje 2?.,. Pro!%d)" *+%r%n+" #jerenja se provode u kotlovnici -ehni ko1 fakulteta. 7oriteni mjerni ure/aj je di1italni instrument za mjerenje temperature, relativne vlanosti, brzine strujanja, diferencijalno1 tlaka 0referentni instrument2 s pripadajuim priborom i pisa em tip

1==

-esto 3??, proizvod -esto 'mb9 0centralna jedinica2 proirena s instrumentom za analizu dimnih plinova -esto 5=?, s mo1unou mjerenja sadraja O , 4O , )O, )O , temperature preti ka zraka, tlaka sadraja vla1e, brzine strujanja, komplet s priborom, pisa em i mjernim sondama, s mo1unou memoriranja podataka i softLareom za priklju enje na ra unalo 0Sl. 2=.22.
2 2 2

Sl. 2=.2 #jerni ure/aj -esto 5=?C3?? s mjernim sondama za dimne plinove

1=A

8rimjer 1rafi ko1 prikaza rezultata mjerenja dan je na slici 2=.5.

Sl. 2=.5 8rimjer rezultata mjerenja u razli itim reimima rada 2?.7. Odr%3i!"n+% .on1%n#r"1i+% <#%#nih p-ino!" i dr2$ih ."r".#%ri(#i4nih !%-i4in" ;djeli tetnih plinova u dimnim plinovima mo1u se izraziti kao masena koncentracija 0udio mase sastojka2, volumna koncentracija 0udio volumena sastojka2, parcijalni udio MppmN . parts per million 0volumni2. $zra un normirane koncentracije tetnih plinova provodi se tako da se koncentracija dimnih plinova svede na referentni udio kisika, ime rezultati mjerenja dobivaju me/usobnu usporedivost. )ormirane koncentracije dobivaju se pomou sljedeih izraza!

] 13 21 13
3

2(zad )

[ ]

13

27CO mg /

] [

132 1 O

2(izmj.)

.2BCO

ppm 1,25

.3?SO mg . . 25921 O . 13[ ] 2 zad ) 2 /m 1 2B B 13 = = 13SO ppm 2,!" ? 3 2 1321 O

(

2(izmj.) .2=@21

O
zad ) 1 5

.15= 1 3 6
3

1502 . 13(#O ppm + #O ppm ) 2,$5

(

.15[

13[ ]

2 izmj.) 132 1 O 1dje je! O2(zad) O 5 H . zadani udio kisika O2(izmj) . izmjereni udio kisika u dimnim plinovima
(

.15#O mg / m 2

1=B

#jerni ure/aji koji se koriste za ovu vrstu mjerenja obi no nemaju u1ra/ene senzore za odre/ivanje koncentracije 4O . >ato je potrebno ra unski odrediti koncentraciju 4O kao i preti ak zraka koritenjem slijedeih izraza.
2 2

= + 21 O ( izmj ) CO 2,ma% CO =
2 2

O2 izmj )
(

1dje je! CO ma% . maksimalni udio 4O u dimnim plinovima koji ovisi o vrsti 1oriva
2, 2

CO ma% O 15,@ H . za mijeani plin

2,

)adalje potrebno je izra unati 1ubitke uslijed osjetne topline dimnih plinova. $zra un toplinskih 1ubitaka u dimnim plinovima provodi se pojednostavljenim izrazom koritenjem faktora & i B, koji ovise o vrsti 1oriva.
2

(
1dje su! t . temperatura dimnih plinova t . temperatura okoline & i B . faktori ovisni o vrsti 1oriva
pl $ 2

&

40 g .3? = t t 1362 .@= dim.pl. pl $ O +B ( 21 2 izmj )

(

& O ?,A5 P
2

O ?,??D . za tekui naftni plin 0-)82 Q mijeani plin

2

)a temelju izmjerenih vrijednosti koncentracija kisika 0O 2, u1ljik0$$2.oksida 04O2, duik0$$2.oksida 0)O2 i duik0$+2.oksida 0)O 2, temperature dimnim plinova 0t 2 i temperature okoline 0t 2, koritenjem navedenih izraza potrebno je izra unati normirane koncentracije plinova!
2 pl $

u1ljik0$$2.oksida 04O2 duik0$+2.oksida 0)O 2 u1ljik0$+2.oksida 04O 2

2 2

izraene u m1Cm 5, kao i slijedee vrijednosti!

n

1ubitke u dimnim plinovima 0gd.pl.2 preti ak zraka 0l2 ,obivene vrijednosti potrebno je usporediti sa 1rani nim vrijednostima emisija 0'+"2 i odrediti da li zadovoljavaju propisane vrijednosti. Sa 1rani nim vrijednostima emisija je potrebno usporediti sve vrijednosti koje su navedene u tablici iz ;redbe o '+", izvriti ocjenu mjerenja tako da se napie da li izvor zadovoljava 1rani ne vrijednost, a ako ne zadovoljava obrazloiti zbo1 e1a.

1=D

2?.?. Pri*+%r r% 2-#"#" *+%r%n+" ;obi ajeni postupak mjerenja podrazumijeva umetanje mjerne sonde u dimni kanal izvora na odabranom mjestu. )akon to1a, kotao se isklju uje i nakon to mjerne vrijednosti na mjernom ure/aju padnu na nulu, ponovno uklju uje. 8rije ponovno1 uklju enja izvora na mjernom ure/aju se uklju uje automatsko pohranjivanje podataka izmjerenih vrijednosti, koje se pohranjuju u intervalima od 2 sekunde. )akon to izvor dosti1ne stalne radne parametre, pristupa se promjenama reima rada 0optereenja2 izvora. $zmjereni podaci se nakon to1a obra/uju na ra unalu te se prosjeci izmjerenih vrijednosti u nekoliko razli itih reima rada ocjenjuju prema '+". (a unanjem prosjeka smanjuje se mo1unost 1reke uslijed kolebanja izmjerenih vrijednosti. )a ovaj se na in mjerenja dobiva najbolja mo1ua slika rada ure/aja. Ovakvim mjerenjem utvr/eni su slijedei rezultati! T"). 2?. 1 & 1. *+%r%n+%: 5pri r"d2 p-"*%ni." n" pr!o* (#2pn+26 O25i *+6 3,D@ ? 0O5pp*6 NO5pp*6 D@ 2,5 NO 5pp*6
2

# 1?=,2
p-

# 23,D
A

T"). 2?.2. & 2. *+%r%n+%: 5pri r"d2 p-"*%ni." n" dr2$o* (#2pn+26 O25i *+6 3,=D ? 0O5pp*6 NO5pp*6 NO 5pp*6 @A 2,1
2

p-

12B

# 23,D
A

8otrebno je izra unati normirane koncentracije tetnih plinova pri radu plamenika na prvom stupnju!

2 7

5 = 21 5 = 27? ? C 21 3,D@ mg m # CO 17721 ( ) 5

] [
5

2 7=

#O2

21 3,D@

27

27=

mg m #

-ako/er je potrebno odrediti i ostale bitne parametre za iz1aranje pri radu na prvom stupnju! 1. Pr%#i4". r"."

1 = +

3,D@
2. ;2)i# 1i 2 di*ni* p-ino!i*":

21 3,D@ g pl =
d

= 1,5 40 ?,A5 + =

68. . 01?=,2 23,D2

1095,132H

21 3,D@ ?,??D

1=@

,. S"dr@"+ 2$-+i.5IV6&o.(id" 2 di*ni* p-ino!i*":

CO = 15,@ = 2 1,5 1?,A@H

)a isti na in se odre/uje koncentracija tetnih plinova i dru1i parametri za rad plamenika na dru1om stupnju, te se dobije slijedea tablica! -ab. 2=.5. 8re1led rezultata R.)r. 0O5*$B*,6 NO 5*$B*,6 1. ? 2?@,12 2. ? 22?,3=
2

l 1,5 1,2B . ..

0O CDE $ p-.CDE 1?,A@ 5,132 1?,@3 5,@1@

2 d.

'+" 1?? zadovoljava ,&C)" /".-+24".:

2??

1?

#jerenjima emisije utvr/eno je da izvor ne zadovoljava uvjetima 1rani nih vrijednostima emisija zbo1 prekora enja doputene koncentracije duikovih oksida svedenih na )O .
2

N"po*%n": 7ako se radi o plinovitom 1orivu, 1lavni izvor zraka za formiranje duikovih oksida se nalazi u zraku za iz1aranje, pa je sto1a smanjenjem preti ka zraka mo1ue postii i manje emisije duikovih oksida 0)O 2.
2

1A?