I.1.

Metode planiranja ljudskih resursa

Metode planiranja se razlikuju u zavisnosti od toga da li planiramo ponudu ili

tražnju za ljudskim resursima. Metode za planiranje ponude, podjednako kao i metode za
planiranje tražnje se uopšteno dijele na:

 Kvantitativne (statističke, matematičke) i

 Kvalitativne (subjektivne).

Kvantitativne metode se zasnivaju na prošlim i sadašnjim pokazateljima

poslovanja. Njihova primjena zahtijeva praćenje i evidentiranje neke pojave u dužem
vremenskom periodu. Primjena ovih metoda naročito je izražena kod velikih organizacija
koje posluju u uslovima stabilnog okruženja. Pri izboru odgovarajuće metode procesa
planiranja ljudskih resursa potrebno je uzeti u obzir:

 Vremenski horizont i
 Troškove.

Kvantitativne:

 Normativni metod;
 Kriva učenja;
 Analiza trenda i
 Indeksni metod.

Kvantitativne metode koriste statističke i matematičke pokazatelje i imaju sledeće

osnovne karakteristike:

 Povezanost prošlih i sadašnjih pokazatelja poslovanja i zaposlenosti sa

budućim očekivanjima;
 Primjena ovih metoda zavisi od odgovarajućeg nivoa statističkih znanja;
 Pouzdanost predviđanja zavisi od stepena povezanosti i vjerovatnoće da će
se trendovi iz prošlosti zadržati i u budućnosti;
 U primjeni ovih metoda često je neophodno uključiti veliki broj varijabli i
 Njihova primjena zahtjeva evidentiranje i praćenje određene pojave u
dužem vremenskom periodu.1

1
Biljana, Panić, Časopis za ekonomiju i tržišne komunikacije, 1. jun 2016. str. 164.
<http://www.emc-review.com/sites,Biljana%20Panic.pdf>
 Normativni metod ili metod studije rada polazi od normi rada (prema vremenu i
količini) i izražava se formulom koja u brojiocu sadrži normativ po radniku, a u nazivniku
obim izražen u jedinicama mjerenja. Korišćenje ovog metoda pretpostavlja popis poslova i
radnih normativa. Bazira se na vremenskim normativima, odnosno standardnom vremenu
potrebnom za izradu jedinice proizvoda ili usluge i količinskim normativima na osnovu
kojih se utvrđuje potreban broj zaposlenih. Normativni metod je jedan od najjednostavnijih
kvantitativnih metoda.

Krivu učenja proizilazi iz empirijskog istraživanja gdje je ustanovljeno da, kod

kompleksnih proizvoda i usluga, ukupni troškovi po jedinici proizvoda opadaju za 20-30%
uvijek kada se proizvodno iskustvo udvostruči.

Analiza trenda. U zavisnosti od obima i razvoja poslovnih aktivnosti analizom

trenda se na osnovu kretanja zaposlenosti u prošlosti, predviđa kretanje zaposlenosti u
budućnosti.

1
 Indeksni metod

Primjenjuje se tako što menadžeri organizacionih jedinica, na osnovu instrukcija

dobijenih od sektora ljudskih resursa, koristeći svoje viđenje i planove, predviđaju potrebe
za ljudskim resursima i prosljeđuju ih sektoru za ljudske resurse.

Kvalitativne:

 Predviđanje odozdo na gore;

 Predviđanje odozgo na dole;
 Metoda nominalne grupe i
 Delfi tehnika.

Predviđanje odozdo na gore

Primjenjuje se tako što menadžeri organizacionih jedinica, na osnovu instrukcija

dobijenih od sektora ljudskih resursa, koristeći svoje viđenje i planove, predviđaju potrebe
za ljudskim resursima i prosljeđuju ih sektoru za ljudske resurse.

Predviđanje odozgo na dole

Top menadžeri na osnovu usvojene poslovne strategije predviđaju broj i strukturu

potrebnih ljudskih resursa za provođenje definisane strategije i zacrtanih ciljeva
organizacije.

Nominalni metod

Nominalni metod je kvalitativni metod koji se zasniva na procijeni stručnjaka iz

preduzeća. Obično se sastavlja manja grupa (4-5) stručnjaka koji raspolažu relevantnim
informacijama u vezi s poslovnim i razvojnim programima i koji identifikuju problem,
iznose i razmatraju ideje za njegovo rješavanje, procijenjuju ideje, rangiraju ih i
međusobno usaglašavaju. Za razliku od Delfi metode, ovdje je u pitanju timski rad
stručnjaka iz organizacije. Oni raspolažu relevantnim informacijama o poslovanju

2
organizacije i mogu da neposredno kontaktiraju. Ova metoda zahtijeva grupnu saglasnost
uključenih stručnjaka u vezi sa predviđanjem budućih potreba.

Delfi metod

Delfi metod se zasniva na sistematskom prikupljanju mišljenja nezavisnih

eksperata izvan organizacije. Naziv potiče od starogrčkog hrama „Delfi“ u kom su se
okupljali bogovi i proricali budućnost. Ovaj metod obezbjeđuje interdisciplinarni pristup u
predviđanju budućih potreba za ljudskim resursima. Procedura predviđa intervjuisanje
(obično ne više od 10) za razne oblasti izvan preduzeća pomoću serije upitnika i timsko
projektovanje budućih potreba i usaglašavanje tako dobijenih podataka. Ova metoda se
smatra pogodnom za dugoročno planiranje i predviđanje u uslovima visokog stepena
neizvjesnosti.

Dijagram br. 3. – Delfi metod2

2
Izvor: https://www.slideserve.com/jihan/planiranje-ljudskih-resursa
3