Professional Documents
Culture Documents
POJMOVI:
KINOLOGIJA = nauka o uzgoju, selekciji i odgoju istokrvnih pasa kinolozi kinofili
kinoloka organizacija
PASMINA
pojam istokrvnosti oznaava siguran i provjerljiv
podatak da neki potomak potie od roditelja koji su pripadnici iste pasmine (roditelji nose odreena karakteristina nasljedna obiljeja, kojima se razlikuju od drugih ivotinja iste vrste, te ih prenose na svoje potomstvo) Kina, Grka, Rim)
predrasuda, nikada i niim znanstveno potkrijepljena. Istina je upravo suprotna, ozbiljan uzgoj i ozbiljan uzgajiva vodi rauna o nasljednim bolestima, testira uzgojne jedinke i nastoji uzgajati to zdravije pse, i psihiki i fiziki.
2. Svaka kuja mora zbog zdravlja imati barem jedno leglo
- ne mora, ne postoji relevantna znanstvena studija izvedena na statistiki signifikantnom uzorku koja bi potvrdila tezu da svaka kuja mora imati leglo. Ne mora i nee se nita posebno zbog toga dogoditi.
STANDARD:
detaljan opis izgleda psa odreene pasmine sa svim
pasmine
eksterijer, narav, karakter, upotrebna vrijednost, uestalost
RODOVNIK:
dokument koji potvruje da pas (nosilac rodovnika) zaista
njega odabiremo rasplodni par odgovarajuih kvaliteta da se u potomstvu to vie smanje mane roditelja, a istaknu njihove vrline
bez rodovnice nasljeuju genetski neodreena i nekontrolirana svojstva svojih predaka vie generacija unazad i time dobivamo neoekivana i nepoznata svojstva raznih vrsta pasa.
koji nemaju: - uzgojnu dozvolu, radne ispite, probe karaktera, snimke kukova, analizu DNA, ocjenu eksterijera, pa time mogu prenositi negativne i netipine osobine za pasminu.
- Nestabilnost karaktera takvih pasa, osobito ukoliko spadaju u
srednje i velike pse mogu imati za posljedicu neoekivane reakcije i napade s teim posljedicama.
FORMULARI
1. Prijava legla (izdavanje rodovnika) 2. Izdavanje duplikata rodovnika 3. Povelja ampiona u ljepoti 4. Povelja ampiona u radu 5. Povelja mladog ampiona u ljepoti 6. Povelja internacionalnog ampiona u ljepoti 7. Povelja internacionalnog ampiona u radu 8. Molba za registraciju i ovjeru odgajivanice 9. Prijava za kinolokog pripravnika 10. Izdavanje eksportnog rodovnika 11. Izdavanje identifikacione kartice za lovakog psa
Kinoloke organizacije
prvi klubovi nastali su u Velikoj Britaniji, a potom u cijeloj Europi i
svijetu
www.fci.be
FCI je internacionalni autoritet kinolokog svijeta, 84 zemlje svijeta ukljuene su u ovu organizaciju, veina europskih zemalja, zemlje iz Azije, latinske Amerike i Afrike.
Ciljevi djelovanja:
Odreivanje uvjeta vjerodostojnosti rodoslovnih knjiga i
dokumenata ; Ureivanje regulative internacionalnih dogaaja (organizacija, suenje). Informiranje o standardima pasmina, standardi proizlaze iz zemalja iz kojih odreena pasmina vue porijeklo, ovi standardi redovno se objavljuju u magazinu FCI-ja koji izlazi kvartalno. Osigurava se da svaka zemlja ima najmanje 4 internacionalna ampionata godinje. FCI izdaje titule za internacionalne ampione.
FCI I - pastirski psi i psi tjerai stoke (osim vicarskih pastirskih pasa): 1. Sekcija su ovarski psi, 2. Sekcija su psi tjerai stoke.
FCI II - pineri, nauceri, molosi i vicarski pastirski psi: 1. Pineri i nauceri, 2. Molosi, 3. vicarski pastirski psi. FCI III - terijeri: 1. Veliki i srednji terijeri, 2. Mali terijeri, 3. Terijeri tipa bul i 4. Patuljasti terijeri.
FCI IV - jazaviari.
FCI V - picevi i psi primitivnog tipa: 1. Nordijski psi za vuu, 2. Nordijski lovaki psi, 3. Nordijski pastirski psi, 4. Evropski picevi, 5. Azijski picevi, 6. Osnovni (pra) tip, 7. Primitivni tip-lovaki psi i 8. Primitivni tip-psi sa arom na leima.
FCI VI - gonii i tragai po krvi: 1. Gonii, 2. Tragai po krvi i 3. Srodne rase FCI VII - ptiari: 1. Kontinentalni tip i 2. Britanski i irski ptiari FCI VIII - retriveri, cunjavci i psi za vodu: 1. Retriveri, 2. Cunjavci i 3. Psi za vodu
6. ivava, 7. Engleski panijeli za drutvo, 8. Japanski panijel i pekinezer, 9. Kontinentalni patuljasti panijeli, 10. Kromforlender i 11. Mali dugodlaki psi
FCI X - hrtovi:
1. Hrtovi duge ili kovrave dlake, 2. Hrtovi otre dlake i 3. Hrtovi kratke dlake
Lupoidni (imaju grau slinu vuku, a meu njima su svi ovarski psi, dio
pastirskih pasa, terijeri, polarni psi, pini, gubiari i jo neki).
Brakoidni (svi psi gonii i iz njih nastali svi ostali lovaki psi, pa su oni
izjednaeni i po morfolokom i po uprabnom kriteriju, npr. barak, posavski goni).
visine do grebena, duine ili dubine grudnog koa, duine nogu ili obima grudi, tako da imamo slijedee tipove: