PATOLOGIJA PONAANJA

- postoji otkako je ovjeanstva, ali samo razumijevanje P.P. nije prisutno oduvijek: ono ovisi o znanju - bilo je mitologijskih interpretacija patologije pa sve do suvremenih spoznaja o odstupajuem ponaanju - veini patolokih poremeaja u ponaanju ne moemo utvrditi materijalne !izioloke" osnove pa govorimo o !unkcionalnim poremeajima nekolicini ipak znamo uzrok" - u staroj se #rkoj patologija ponaanja vezivala uz tijelo $ pokuavala se dati bioloka osnova P.P. %&'()* +(,*-+., ) /01-(2,3 4)5-+.,3& , P&.)5)#,*, P)2&1&2*& - razvija se polako i postepeno jo odavna, a ubrzano se poela razvijati od srednjeg vijeka i velikih epidemija - epidemija lepre gube" i epidemija kuge uvelike su potakle razvoj svijesti o duevnim bolestima i bolesnicima: - duevne se bolesnike vie ne dri okovanima, ve ih se stavlja u, uvjetno reeno, bolnice od cca .6788. god." - njih se u tim bolnicama nije lijeilo u modernom smislu rijei, ve ih se dralo kao u azilu tijekom eksakcerbacije bolesti - duevne bolesti naelno imaju komponentu nasljednosti KLASIFIKACIJA DUEVNIH BOLESTI, E. Kraepelin, kra e! "#. $%. 6. 2-0%)'- $ blaa duevna odstupanja od normale koja ne zahtijevaju potpunu skrb, ali itekako smanjuju e!ikasnost i !unkcionalnost bolesne osobe 9. P+,:)'- $ duevne bolesti koje se djelomino preklapaju s neurozama -s obzirom na kvalitetu postoje dvije vrste psihoza: a" )ne koje se s obzirom na dob javljaju rano: /-3-2.,& P%&-;)< $ %&2) %&+P&/&2*b" =oje se javljaju kasnije: 3&2,>2) $ /-P%-+,(2, =%0# ?. P+,:)P&.,*& $ nemaju nikakve veze i nikakva preklapanja niti s neurozama niti s psihozama - obiljeava ih: nepotivanje normi, impulzivnost, sebeljubljivost, nedostatak srama, kajanja@ - ova se klasi!ikacija bazira na pretpostavci da duevne bolesti postoje otkad je ovjeanstva - polazi se takoAer od injenice da duevne bolesti prate razni simptomi kao to su halucinacije@ - duevno bolesnu osobu svatko i laik" prepoznaje kao bolesnu JOSEPH B&EULE& - unosi promjene u =raepelinovu klasi!ikaciju duevnih bolesti: - doao je do zakljuka da postoje bolesne osobe s podijeljenom rascijepanom" linou koje gube vezu s realnou: to naziva shizo!renijom -skovao je izraz i BotkrioC shizo!reniju - dementia praecoD se mijenja izrazom shizo!renija - =raepelinov manino-depresivni krug dijeli u tri podskupine: a" endogene depresije bez vanjskog uzroka, poticaja ili BokidaaC" b" etiliarske depresije c" manine danas ih nazivamo bipolarnim poremeajem linosti" 'E(UNA&ODNA KLASIFIKACIJA BOLESTI )$ DS' - 3=4 je samo Bi!rarnikC bolesti, dok je /+3 izraz znanja u aktualnom trenutku, izraz postojeeg akumuliranog znanja prema kojem se odreAuju kriteriji za samu klasi!ikaciju bolesti, objanjenja bolesti -/+3 6" $ 6EF9., /+3 9" $ 6EGF., /+3 ?" $ 6EH8. homoseksualnost nije nenormalna, uvodi se pojam P.+P-a", /+3 ?%" 6EH7., /+3 I" 6EEI., /+3 F" $ valjda 986?.

'ODE&NA KLASIFIKACIJA DUEVNIH BOLESTI P&E'A DS'*+ ,-. i 'KB/ P)%-3-J&*, 5,>2)+., bive neuroze" & $ +=0P,2&: paranoidni, shizoidni i shizotipni poremeaj 4 $ +=0P,2&: antisocijalni, granini, narcisoidni i histrionini poremeaj ; $ +=0P,2&: izbjegavajui, ovisniki i opsesivno $ kompulzivni poremeaj: odlikuje ih sve anksioznost Paran0i1ni p0re!e2a 3 stalno sumnjienje drugih, misle da im svi ele nauditi, sve gledaju kao atak na sebe - ne podlijee lijeenju, suivot je veoma teak S4i50i1ni p0re!e2a 3 emocionalna osakaenost, emocionalna hladnoa - biraju samotnjake aktivnosti, ne trebaju partnera, indi!erentne su kako prema srei, tako prema nesrei S4i50%ipni p0re!e2a 3 ekscentrinost doivljavanja i ponaanja - vjeruju u skidanje uroka, vraanje, parapsihologiju, scientolozi - vjeruju u posebna perceptualna iskustva An%i$06i alni p0re!e2a li7n0$%i 3 stara psihopatija koja nema veze niti s neurozama niti s psihozama - osobe koje nemaju potovanja prema normama, regulama, ne potuju prava drugih, nemaju straha@ Grani7ni p0re!e2a li7n0$%i ili B0r1erline 3 nestabilnost odnosa, Bstabilna nestabilnostC, Bpouzdana nepouzdanostC koja se javlja veinom kod ena - bitna odlika, tj. simptom je promiskuitetnost: takve ene preventivno naputaju svoje partnere da nebi bile povrijeAene, a ne mogu biti same pa brzo nalaze drugoga kojeg nedugo poslije opet ostavljaju@ B4orderline su osobe koje je teko razumijeti, a jo tee voljetiKC Hi$%ri0ni7ni p0re!e2a li7n0$%i 3 pretjerano inzistiranje da osoba bude u centru panje - taj se poremeaj moe dijagnosticirati i po kriteriju odijevanja: - imaju prenapadno izazivajue seksualno ponaanje praeno spolnom neuspjenou - lako naruavaju meAuljudske odnose Nar6i$0i1ni p0re!e2a li7n0$%i 3 osobe koje tvrde, misle da svijet postoji zbog i radi njih samih - osobe istiu svoju neobinu vanost nije vezano iskljuivo uz lijepe i privlane osobe" - narcisoidne osobe su zloeste, ohole, bahate, ne podnose kritiku, podmukle, emocionalno hladne - jednaka je zastupljenost kod ena i mukaraca I58 e9a)a +2i p0re!e2a li7n0$%i 3 kompleks manje vrijednosti O)i$ni7ki p0re!e2a 3 neodluni ljudi Op$e$i)n0 3 k0!p+l5i)ni p0re!e2a 3 pate od rada i reda. &ko se red ne uspostavi, izrazito se nelagodno osjeaju. .aj je poremeaj praen ritualima u ponaanju koji ugroavaju i smanjuju !unkcionalnost oboljele osobe u svakodnevnom ivotu.