ISTONO I JUNO PROELJE ZGRADE OBRTNE KOLE I MUZEJA ZA UMJETNOST I OBRT

ZATITA I OBNOVA GRADITELJSKOG NASLIJEA

Povijesni razvoj graevine

spajanje Muzeja i Obrtne kole

Muzej za umjetnost i obrt naredbom visoke kraljevske i zemaljske vlade, odjela za bogotovje i nastavu, od 29. oujka 1886. spojen je s Obrtnom kolom. Od toga trenutka upravu nad muzejem, kojim je do sada upravljalo drutvo za umjetnost i obrt , preuzima zemaljska vlada. Spajanje muzeja i kole uvjetovalo je ozbiljno razmisljanje o gradnji nove zgrade u koju bi se smjestile obje ustanove. O tim razmiljanjima svjedoi i jedna skica istonoga proelja te dva presjeka zagrebake zemaljske obrtne kole s potpisima Hermanna Bolla datirani godinom 1886., kao i neki stolarski i bravarski predmeti izloeni na izlobi radova uenika Obrtne kole, u rujnu iste godine. Meutim, tek godinu dana nakon pripojenja muzeja koli, i slubeno se potpisom visoke kraljevske i zemaljske vlade, od 29. oujka iste godine povjerava Hermanu Bollu izrada nove zgrade. No Bollove skice iz 1886. i mnoge druge, premda nesignirane skice, svjedoe da je Bolle kontinuirano radio na izvedbi projekta za novu zgradu kole i muzeja.

razvoj ideje
Bollova vizija budue zgrade Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt iz 1886. evoluirala je od jednokatnice s dvokatnim sredinjim rizalitom i blago naglaenim bonim portalima na istonom proelju (sl.1), do konane verzije: dvokatnice s istaknuta tri rizalita od kojih svaki tvori gotovo zasebno arhltektonsko tijelo s vlastitim krovitem (sl. 4). Boni rizaliti u konanoj verziji sa svojim toranjskim krovitem podsjeaju na ugaone kule. Istodobno, dvostruko istaknuti sredinji rizalit rijeen je reprezentativno, s bogato naglaenim portalom i atikom na kojoj dominira alegorijska grupa skulptura. (sl. 5) Jedno od rjeenja istonoga proelja, iz kojega je neposredno potekla i konana varijanta, od izvedbene se varijante razlikuje tek u nekim detaljima. Na primjer, oblikom prozora drugoga kata, izostavljanjem lunete ukraene reljefom nad prozorima prvoga kata i sl. (sl. 2) Na crteu s tom verzijom Bolle je razmiljao o nekim izmjenama koje bi znatnije promijenile osnovnu konturu istonog proelja. Tako je na prethodnome crteu skicirao kupolast izgled krovi ta nad rizalitima te nadogradnju nad zidom kolnoga ulaza koji sa sjeverne strane prilijee uz proelje. Taj je zid na skici povean za jedan kat I obogaen atikom nalik na onu nad sredinjim rizalitom. u konanoj verziji Bolle zadrava toranjsko rjeenje krovita nad rizalitlrna i mijenja neke detalje. Umjesto polukrunih prozora drugoga kata, crta pravokutne prozore s profilacijom koja iznad prozora i na zaglavnome kamenu zavrava reljefnom lisnatom dekoracijom. Prozori prvoga kata rijeeni su polukruno bez reljefom ukraene lunete, a u gornjem dijelu prozore prati profilacija koja zavrava lisnatom dekoracijom i zaglavnim kamenom u obliku maskarona.

1 Skizze der Hauptfacade fur den Neubau der Agramer Landes - Gewerbeschule H. Bolle, 1886. Haz: GPR, GO, sign. 351. (snimila Nevenka Beli)

Povijesni razvoj graevine

2 Skica dijela istonog proelja zgrade Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, nesignirano i nedatirano. KAZ: Zbirka gruntovne mape, karte i planovi, III/36. (mikrofilmirao Arhiv Hrvatske, Banjac)

Za novu zgradu Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt pod arhitektonskim i uiteljskim vodstvom Hermana Bolla odabrana je renesansa. Na njezinu proelju nije primijenjena samo iz graevno-umjetnikih pobuda, jer renesansni oblici ponajvie istiu slikovitost (to je tada zahtjev u arhitekturi), nego je treba vidjeti u ikonolokom znaenju, demonstrativnom, da se istakne namjena zgrade, da se upozori na njezin sadraj. U tu svrhu Boll je zgradu Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt izveo u njemakoj varijaciji renesanse Meu brojnim, premda najveim dijelom nepotpisanim i nedatiranim nacrtima za zgradu Obrtne kole i Muzeja za umjetnost obrt u Zagrebu,sauvano je i nekoliko nacrta s potpisima Hermanna Bolla iz 1886. i 1903. Razvoj osnovne ideje o izgledu istonoga proelja, od poetnih Bolleovih skica iz god. 1886. do konanog rjeenja iz 1887, upuuje na zakljuak da im je autor sam Boll, premda su pojedine detalje, prema njegovim skicama, vjerojatno razraivali profesori, strukovni uitelji i uenici Obrtne kole.

gradnja zgrade od 1887. do 1891.

U skladu s naredbom visoke kraljevske i zemaljske vlade, odjela za bogotovlje i nastavu od 1. svibnja 1887, br. 3981, te s obzirom na to da je gradnja trebala zapoeti 8. svibnja iste godine, od Gradskog poglavarstva u Zagrebu zatraeno je ve 2. svibnja, spisom br.3458, da izda graevnu koncesiju za gradnju obrtne kole u Zagrebu. Idui dan dostavljaju se Gradskom poglavarstvu dva naknadno prispjela nacrta s molbom da se preklope ostalima. O kojoj se vrsti nacrta radilo, da li o tlocrtima, presjecima, proeljima, u dopisu nije navedeno. Nacrti priloeni uz zahtjev za izdavanje graevinske dozvole datirani su s danom 30. travnja 1887, a potpisao ih je graditelj Kossegg. Ti nacrti najveim dijelom odgovaraju jednoj od Bollovih skica, ali ne onoj izvedbenoj (sI.3). S time u vezi mogue je zakljuiti da Boll u doba traenja graevinske dozvolejo nije imao gotovo rjeenje glavnoga proelja, ve je vjerojatno uurbano radio na njegovu dovrenju. Tako se onda i moglo dogoditi da je uz zahtjev priloena jedna od varijanti, a ne konana verzija toga proelja.

Povijesni razvoj graevine

Dana 7. svibnja 1887. obavljen je oevid graevno-vatrogasnoga odbora na osnovi kojega je, u skladu sa zakljucima odbora, 13. svibnja 1887. izdana graevinska dozvola. Neposredno nakon toga moglo se pristupiti gradnji za koju je u to doba dovezena graa. Da se ekalo s izdavanjem graevinske dozvole kako bi mogli zapoeti radovi, svjedoi i dnevni tisak koji jo 12. svibnja navodi da je materijal za novu zgradu pripremljen, ali radovi jo nisu zapoeli. Ubrzo nakon toga poela je intenzivna gradnja, a ve 23. lipnja 1887. tisak biljei da je izgradnja dospjela skoro do dva metra iznad povrine. Te iste godine dovrene su radionice u novoj zgradi pa se ve idue godine u nijma poslovalo. Znamo li da su uenici Obrtne kole jo 1886. izveli neke predmete potrebne za buduu zgradu kole i muzeja, dovrenje nove zgrade moglo je nesmetano napredovati, tako da su ve 1888. bile zavrene kolske i internatske prostorije. Da je zgrada Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt najveim dijelom bila dogotovljena ve idue godine otkako je zapoeta njezina gradnja, svjedoi i godina 1888. zabiljeena na vrhu atike sredinjeg rizalita na Istonome proelju. (sl. 5) Dana 10. prosinca 1889. donesen je Zakon o ustrojenju Obrtne kole u Zagrebu. Tim zakonom, lankom 1 : ... pokusno ustrojena obrtna kola u glavnom gradu Zagrebu proglauje se ovim kraljevskom zemaljskom obrtnom kolom. Sastavni dio te kole je muzej za umjetnost i obrt. lankom 2 toga zakona obje institucije: ... smjetaju se definitivno u novoj, zemaljskim sredstvima podignutoj, zgradi. U svibnju idue godine Muzej za umjetnost i obrt preseljen je u srednji dio novodovrene zgrade Obrtne kole, a u rujnu imenovan je ravnateljem kraljevske zemaljske obrtne kole arhitekt Herman Bolle. Dogradnja zapadnoga dijela junoga krila izvedena je 1903. U izvedbi brojnih dekorativnih elemenata od kamena, terakote i tuka, kovanih dijelova i stolarije, te opreme unutranjosti zgrade, sudjelovali su tadanji profesori, strukovni uitelji i poslovoe pojedinih radionica u Obrtnoj koli zajedno sa svojim uenicima.

3 Osnova za gradnju nove kraljevske i zemaljske obrtne kole u Zagrebu. Dio proelja prema Sajmitu, F. Kossegg, 30. travnja 1887. HAZ: GP, GO, 3059, sign. 11389/77. 1887. (snimio Ivan Sra)

Povijesni razvoj graevine

Nova zgrada Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt sastojala se od etiriju glavnih dijelova: a) srednji dio zgrade u proelju obuhvata prostorije muzeja za umjetnost i obrt;

b) juno krilo, koje od proelja prema zapadu obuhvaa prostorije internata; tu je stan upravitelja internata, pisarna i stanovi prefekata: spavaonice; velika blagovaona za 120 uenika, kuhinja; stanovi za kuhinjsko i intematsko pomono osoblje; kupaona za zaposlenike i ostale nune prostorije. c) sjeverno krilo obuhvaa kolske prostorije: u prizemlju pisarnu i crtaone za poslovoe, stan vratara i prostorije za dekorativno slikarstvo i kiparstvo, na prvom katu uiteljsku zbornicu, stan ravnatelja zavoda i prostorije graditeljske kole, na drugom katu crtaonu i predavaone za fiziku i kemiju, te ostale pratee sadraje, prostorije za prirodu, fizikalnu zbirku i mali priruni kemijski laboratorij. Sva tri ta odjela su dvoetana i prostrana. Sjeverno krilo zavrava na zapadnoj strani jednoetanom gradnjom, u kojoj je prije bila smjetena lonarija. Sada je tamo smjetena kola i crtaona obrtne kole. d) izmeu oba krila glavne dvoetane zgrade smjetene su radionice; prizemne visoke i prostrane zgrade, rastavljene sa dvoritem, a u sredini prostora izmeu radionica sagraena je skupna dvorana u kojoj se uenici za vrijeme odmora okupljaju, kao i prije i poslije rada, a osim toga se tu se montiraju i vei graevni objekti izraeni u kolskim radionicama.

program Obrtne kole

Obrtnu kola obuhvaala je program s teorijskom i praktinom nastavom, s najpotrebnijim stolarskim, tokarskim, kovakim i bravarskim obrtom, postupno klesarstvom, dekorativno-slikarskim i keramikim odjelom, od 1892. s Graditeljskom kolom. Njezin je ravnatelj Hermann Boll do umirovljenja 1914. kola je okupila profesore, uitelje i majstore svih potrebnih struka; meu prvima su arhitekt Hektor Eckhel, slikar Josip Bauer, klesar Ignjat Franz, kipar Dragutin Morak, stolari Ivan Budicki i Miroslav Hacker, bravari uro Hamel i Antun Mesi i niz drugih to e sudjelovati na gotovo svim Bollovim gradnjama. kola je sudjelovala na gospodarsko-industrijskoj izlobi u Trstu 1882., u Budimpeti na opoj zemaljskoj izlobi 1885., i na milenijskoj 1896. godine. U programu Obrtne kole, kao i u svim slinim zavodima u Monarhiji nastalim prema instrukcijama iz Bea, temelj je poznavanje strukture materijala iz kojega proizlazi forma i dekoracija, to se odnosi na sve kategorije tehnikih, odnosno obrtnih umjetnosti kako ih je u teoriji o simbolici stila postavio Gottfried Semper. Ta se trijada prepoznaje u Bollu kao arhitektu i restauratoru.

4 Nacrt istonog proelja zgrade Obrtbe kole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu, nesignirano i nedatirano. KAZ: zbirka gruntovne mape, karte i planovi, III/36. (mikrofilmirao Arhiv Hrvatske, Banjac)

Povijesni razvoj graevine

radovi na proeljima
Vei dio klesarskih radova za novu zgradu kole i muzeja izveden je u radionicama Obrtne kole. Na primjer, donje dijelove stupova na portalu sredinjeg rizalita na istonome proelju potpisali su Frange i Valdec koji su u to doba bili uenici Obrtne kole(sl. 8). Frange i Valdec bogatim su ornamentima ukrasili dva proeljna stupa uz ulazna vrata u sredini zgrade, a Tuci je radio lavlju glavu na luku iznad vrata. Djelo im je uspjelo u potpunosti, te su mogli na te stupove uklesati svoja imena; Frange na desni, a Valdec na lijevi. U kolskim radionicama takoer su se modelirali pojedini dekorativni elementi te su potom djelomino izvedeni u kamenu ili peenoj glini. Osim tih radova, u radionicama Obrtne kole izvedeni su: prozori 1. kata proelja i prozori u dvoritu zgrade, te jedan dio vrata i drvena ograda u stubitu krila gdje je smjeten internat zavoda.

5 detalj nacrta sa slike 4, sredinji rizalit

Na bravarskom odjelu izraene su mnoge brave kao i okovi za vrata i prozore,te eljezna ograda u stubitu krila gdje je smjetena kola; zatim troja velika drvena ulazna vrata, skupa sa svim stolarskim rezbarskim i kovakim poslom. Jednako tako, desetak godina kasnije uenici Obrtne kole u svojim su radionicama radili namjetaj za ureenje prostora Muzeja za umjetnost i obrt. Prema priama nekadanjih uenika i nastavnika, Bolle je samo nabacivao skice, a radionike nacrte detaljno su razraivali profesori Hektor Eckhel i Slavoljub Patriarch. Kada je rije o skupini skulptura u nii atike sredinjega rizalita na istonome proelju, moemo pretpostaviti da joj je autor neki od profesora koji su u to doba radili na koli, premda ne treba iskljuiti mogunost da su u tome sudjelovali sami uenici. Od profesora na tome poslu po svojem pozivu mogli su sudjelovati: Dragutin Morak, uitelj modeliranja, te Ignjat Franz, uitelj kiparstva. Njima treba pribrojiti i klesarskog poslovou Janka Kocijania. Ignjat Franz suraivao je s Bolleom i izvan kole, na primjer pri gradnji grobnice obitelji Jelai u Zapreiu (1884). S Bolleom su izvan kole suraivali Morak i Franz pri gradnji kapele na ilirskom trgu i zgrade Prve hrvatske tedionice (1899.). Zgrada Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt u Zagrebu sveano je blagoslovljena u nedjelju 21. lipnja 1891. Tim inom moemo smatrati da je zavrena prva i najznajznaajnija graditeljska faza zgrade.

6 Detalj desnog stupa na glavnom portalu istonoga proelja s potpisom R. Frangea (snimila Nevenka Beli)

7 Detalj lijevog stupa na glavnom portalu istonog proelja s potpisom R. Valdeca (snimila Nevenka Beli)

Povijesni razvoj graevine

dogradnja na junome krilu
Meu Bolleovim skicama i nacrtima nalaze se i dvije varijante rjeenja junog proelja. Prva varijanata odnosi se na prvotno stanje junog krila (od 1888. do 1903.), kada je juno krilo bilo bez zapadnog rizalita i s ukupno devet prozorskih osi. Druga varijanata junog krila prikazuje stanje kakvo je danas, sa svih petnaest prozorskih osi, ukljuujui i zapadni rizalit. Ta varijanata junog proelja prikazuje i dekorativne detalje koji u prvoj varijnti nisu bili naznaeni. Dana 20. lipnja 1903. Hermann Bolle kao ravnatelj kraljevske i zemaljske obrtne kole potpisuje molbu upuenu Gradskom poglavarstvu u kojoj se moli podijeljenje graevinske dozvole za novogradnju na Khuen-Hedervary trgu, izmeu obrtne kole i enske preparandije. Tom molbom zapoete su predradnje za dogradnju junog krila zgrade Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt. Nacrti priloeni uz molbu odgovaraju Bolleovoj drugoj varijanti rjeenja junog proelja, premda su ih potpisali : ces. kr. dvorski graditelj Honigsberg i Deutsch. Meu ostalim primjedbama gradskog graevnog ureda to se tie dostavljenih nacrta spominju se i vanjske stube u prizemlju zgrade. S time se suglasio i graevno vatrrogasni odbor koji je 14. srpnja 1903. obavio oevid. U 3. toki njegova Zapisnika navodi se da se osnovni ulaz u podrumne prostorije izvede prema naknadno doprinesenim nacrtom. Rije je o nacrtu koji je potpisao sam Bolle, a nosi datum 12. kolovoza 1903. Dogradnja junoga krila dovrena je jo iste godine, o emu 21. prosinca Ravnateljstvo obrtne kole u Zagrebu izvjetava Gradsko poglavarstvo, molei pritom uporabnu dozvolu. Graevno-vatrogasni odbor dana 8.sijenja 1904. obavio je oevid i nakon toga bez primjedbi odobrio uporabu dograenog dijela junoga krila.

8 Nacrt junog proelja, nesignirano i nedatirano Stanje prve faze od 1888. do 1903. KAZ: zbirka gruntovne mape

9 Nacrt junog proelja, stanje druge faze od 1903. KAZ: zbirka gruntovne mape

Opis dananjeg stanja

Velebna zgrada u oblicima nove renesanse zatvorila je kazalini trg sa zapada, a istovremeno je svojim zapadnim krilom odredila i dio fizionomije Rooseveltova trga. Zauzevi kljuni poloaj na spoju dijagonale Savske ceste sa Zelenom potkovom ona je svojim smjetajem urbanistiki pomirila dijagonalu starog prometnog pravca s ortogonalnim sustavom zelenih trgova koji je odredio raster ulica Donjega grada. Iako je nastala na uglu kao sastavnica dviju trgova, ona je svoje lice i reprezentativno proelje okrenula kazalinom trgu, a bonu stranu koja je kasnije produljena, buduem trgu sa kolskim sreditem. Njezin sadraj obrtne kole s muzejem neposredno je odraavao filozofiju kraja utemeljiteljskog razdoblja, u skladu s idejama tada suvremenog pokreta Arts and Crafts, a njezin ideator ili Bau herr Izidoro Krnjavi bio je poticatelj i jedan od kreatora.

Zgradu je projektirao Hermann Bolle, arhitekt koji je svojim radovima obiljeio razdoblje kasnog historicizma u Zagrebu. Visoka impozantna dvokatnica okrenula je prema kazalinom trgu svoje dulje, simetrino oblikovano proelje. Ono je istaknuto sredinjim rizalitom koji nije naglaen samo tlocrtnim isticanjem ve i raskonim zabatom i drugaijim volumenom krovne mase. Rubove proelja zatvaraju boni rizaliti koji su skromniji i u kojima se stubitima i manjim portalima ulazi u bone prostore zgrade. l njihovo se krovite izdie drugaijom geometrijom iznad krovita zgrade. Njezin ralanjeni volumen naglaava zapadnu stranu trga i umanjuje dojam velikog zatvorenog korpusa. Vodoravna podijeljenost proelja najjae je naglaena razdjelnim vijencem izmeu prizemlja i kata. Prizemlje je vrsta baza rastvorena portalima i segmentno nadvijenim prozorskim otvorima, dok su oba kata na rizalitima povezana istaknutim pilastrima izmeu kojih se nalaze prozori, koji su reprezentativniji i polukruno nadvijeni na prvom, a manji pravokutni na drugom katu. Bogata trabeacija s girlandama zakljuuje proelje. Sredinji rizalit naglaen je dvokatnim zabatom koji se die iznad drugoga kata, a ukraen je volutama, koljkama i akroterijima, opremljen polustupovima i vijencima, s figuraInom kompozicijom alegorijske grupe u nii donjega dijela. Sredinji je portal pak istaknut i naglaen posebnom kompozicijom. Proelje je bukano i bojom naglaava odnose pojedinih zona i dekorativnih dijelova. Jednom rijeju skladno, uravnoteeno i primjereno srednjoeuropskome gradu. Unutranjost je izmijenjena u odnosu na vrijeme nastanka zgrade. Danas veinu prostora zauzima Muzej za umjetnost i obrt, a manji dio kola primijenjene umjetnosti.

Opis dananjeg stanja

Muzej je preuredio prostore i prilagodio ih svojoj namjeni. Radionice su pretvorene u spremita i izlobene prostore. Medutim, ulazni foaje, najreprezentativniji dio zgrade ostao je sauvan, a nedavno i restauriran. Veliki visoki kvadratini hal koji se protee du svih katova imao je zenitalno osvjetljenje, a svojim metalnim i drvenim oslikanim stupovima i gredama otvorio je galerije na svim katovima omoguujui cirkulaciju na svakom katu i sudjelovanje u zbivanjima i doivljaju prostora. Najreprezentativnije su dvorane na katu, a istiu se svojim smjetajem i dimenzijama. Medutim, zbog zahtjevne muzejske funkcije izgubile su izvorno oblikovanje. Danas ih doivljavamo kao dio muzejskog ambijenta, s izlocima koji govore o umjetnosti uporabnih predmeta, ne osjeajui dovoljno povezanost s prostorom negdanje obrtne kole. Sudjelujui u uokvirivanju trga kome je kazalite sredinji naglasak, ona privlai svojom neobinou i uravnoteenim volumenom. Zajedno s ranijom zgradom Trgovake i obrtnike komore na jugozapadnoj strani trga, ona gotovo da formira vrata, reprezentativni gradski portal za pravac Savskom cestom prema jugu. Tamo su u daljini vertikale novih gradskih predjela. Pribliavamo li joj se s Mauranieva trga, otvorit e irok vidik novoga trga.

2
tlocrt prizemlja Muzeja za umjetnost i obrt

ulazni hal

dio junog proelja

Rezultati konz.-restaur. istraivanja

U tijeku konzervatorsko-restauratorskih istraivanja Izvedeno je sondiranje bonih slojeva na zidu, dekorativnim elementima od tuka i terakote, kamenoj plastici, stolariji i kovanim elementima. Takoer je obavljen i iscrpan pregled kamenih elemenata na oba proelja, te klasifikacija vrste kamena. Istraivanja bojenih slojeva dala su ove rezultate: 1. Arhitektura i plastika a) na ziu je otkriveno est slojeva boje b) osim zia ustanovljeno je da su istodobno bili bojani i dekorativni elementi od tuka i terakote, a takoer dekorativni elementi od kamena, pa tako i alegorijska grupa skulptura u nii atike. Za razliku od zidova, na dekorativnim elementima od tuka i terakote pronaeno je samo pet slojeva boje, a posljednji je sloj otpao. Skulpture su samo djelomino sauvale tragove boje. c) sondiranjem je ustanovljeno da zgrada Obrtne kole i Muzeja za umjetnost i obrt bila obojena okerorn svijetlog tona. Taj prvi sloj boje nije naen na dograenom dijelu junoga krila, zbog ega se zakljuuje da je drugo bojenje obaju proelja slijedilo nakon dogradnje god. 1903. ili neto poslije. 2. Stolarija Sondiranje stolarije provedeno je iskljuivo na prozorima sredinjega rizalita. Rezultati tih sondiranja otkrili su samo jedan sloj boje iza sloja zateenog u tijeku istraivanja godine 1986. Meutim,mogue je da je bilo vie slojeva boje koji se nisu ouvali, odnosno koji su moda odstranjeni paljenjem boje u nekoj obnovi. Tome u prilog mogla bi govoriti i injenica da je jedini sauvani sloj boje ispod posljednjega sloja bio nanesen lazurno pa je vjerojatno rije o premazu kojem je ponajprije svrha bila zatita stolarije od crvotoine. 3. Kovani dijelovi Sondiranje kovanih dijelova provedeno je samo na reetkama podrumskIh prozora. Kovani dekorativni elementi tavanskih prozora nisu sondIrani. Rezultati su sondiranja i pregleda kovanih dekoratIvnI elemenata ovakvi: a) Na kovanim reetkama podrumskih prozora pronaeni su tragovi dvaju slojeva temeljne boje i dvaju zavrnih slojeva boje. Prvi zavrni sloj bio je crne boje, a njegova podloga bila je crvene boje. Drugi sloj takoer je bio crne boje. a njegova podloga bila je siva. Osim tih dvaju slojeva na nekim reetkama, pogotovo na istonome proelju, naen je sloj smee boje koji je bez podloge stavljen na prethodni, crni sloj. b) Kovani dekorativni elementi na tavanskim prozorima nisu sondirani budui da na njima boja nije bila ouvana. U tijeku konzervatorsko-restauratorskih istraivanja sondiranjem je ustanovljeno da je na sredinjem rizalitu istonoga proelja u pravokutnom polju iznad portala izvorno stajao natpis: KR. OBRTNA KOLA I MUZEJ ZA UMJETNOST I OBRT. Naknadno su slova KR. odstranjena, jednako kao to je odstranjen i grb koji je bio ovjeen na vrhu atike, ispod datuma s godinom 1888. Pregledom kamenih elemanata na oba proelja napravljena Je klasifikacija vrste kamena i opis njihova oteenja. Pregledom je ustanovljeno da je rije o nekoliko vrsta kamena: a) Litavac je upotijebljen za izradu podnoja na proelju, kao i za vijence i podnoja veih ukrasnih elemenata. Zbog svoje kemijske i mehanike otpornosti najmanje je propao. b) Litotamnijski vapnenac manje je otporan od litavca i vie je stradao. Elementi izraeni od tog kamena kao blokovi se ne raspadaju, ali su povrinski erodirali pod utjecajem atmosferilija i zagaensoti zraka. Izraeno je ljuskanje i osipanje dubljih profilacija, ukrasnih vitica , ukrasnih listova kao i reljefnih maskerona. Na vie mjesta profilacije i ukrasi su u potpunosti nestali. c) Vapnenaki pjeenjak najvie je stradao. Od njega su napravljene velike volute na vrhu atike, alegorijska skupina skulptura, stupovi i zabat atike.. Elementi zabata atike portala toliko su propali ve ranije da su preko kamena izvuene profilacije i ukrasi u buci.