ISLAMSKI MORAL U POSLOVANJU Maulana Imran Hosein

Predavanje odrano u Maleziji 2011

03 Zu-l-ka'de 1432. 01.10.2011. Kopmpleks Suria Kinrara, Puchong Malezija Ponimo sa Allahovim blagoslovljenim imenom. Molimo Ga i veliamo Ga, onako kako je On zadovoljan da Ga molimo i veliamo. Molimo Ga za mir i spas svih plemenitih poslanika a posebno posljednjeg od svih njih, poslanika Muhameda s.a.w.s. Dobrodoli danas u mjesto koje se zove Kinrara . . . jel tako se izgovara . . . Kinrara u Kuala Lumpuru u Maleziji. Ovde nam Faris uskoro otvara auto salon, zato i urimo malo . . . Danas on i predstavlja svoj objekat a ujedno emo se podsjetiti teme poslovnog morala u Islamu.

Moral (etika) je vrsta znanja, na arapskom el-ahlak, kojim odredjujemo ta je dobro, a ta je zlo. Govori nam o tome ta je vrlina, a ta je mana. ta je moralno dopustivo a s im se moralno ne slaemo. Iz etike nam dolazi zakon, ta je to halal (dozvoljeno) a ta je haram (zabranjeno). Ne moe imati zakon (stav, ponaanje) ako nema morala (etike).

Sada nas interesuje moral u biznisu i poslovnim transakcijama. Prvo pogledajmo u hadis koji nam dolazi od poslanika s.a.w.s. u kome nam kae: Plati radniku njegovu nadnicu prije nego se osui znoj na njegovom licu, nemoj odugovlaiti sa plaanjem radniku nakon to je uradio svoj posao. Iz ovog hadis indicira nam se da, ako odugovlaimo sa plaanjem ovjeka za njegov rad i ostavljamo ga da eka, te ako on mora moliti za isplatu koju je zaradio, onda inimo neto to Poslanik a.s. zabranjuje initi. Ovo je etiki odnosno moralno pogreno. U sutini ako je ovjek uradio svoj posao, a ti mu nisi platio njegov trud, nego ga ostavlja da eka na to, ti ga tlai. Jedna stvar koja je podcrtana u Islamu, to je i vjera Ibrahima a.s., vjere koju je uvao Ibrahim a.s. (Abraham a.s.), i krani zanju za ovo, i jevreji znaju za ovo, ovo je ista vjera sa kojom je doao Mojsije (Mussa a.s), i krani znaju za ovo, i jevreji znaju za ovo, i takodje, ovo je ista vjera sa kojom je doao Muhamed s.a.w.s. ta je podcrtano (jedinstveno) u ovoj jedino ispravoj vjeri? To je njena nulta tolerancija prema tlaenju. 0 tolerancije za tlaenje. Mi moramo biti paljivi, ne smijemo tlaiti ljude, ne smijemo tlaiti radnike, nego platiti za njegov rad im zavri posao. Sada dolazimo do toga kako platiti za njegov rad (nadnicu). Kako emo platiti nadnicu? Moramo platiti nadnicu u parama. Tako mi plaamo nadnicu, u parama (papirnom novcu). Koji novac mi koristimo? Ako plaamo u novcu koji konstantno mijenja vrijednost, novcem koji konstano gubi svoju vrijednost (devalvira), tada u novcu koji je dobio nije sauvan (uskladiten) trud za njegov

posao. Naprimjer, radio je cijeli mjesec, i platili smo ga novcem (papirnim). Za njega moe kupiti pet ovaca. Kada ste ga platili dali ste mu novac koji konstantno gubi vrijednost, kao US dolar, koji je klju svih valuta danas. Klju svih valuta danas zove se US dolar. 1920-tih 20 US dolara vrijedili su 1 uncu zlata (1 unca zlata = 20 US dolara). 1944 godine trebalo vam je 35 US dolara za 1 uncu zlata. Od 1971 do 1973 godine 40 US dolara je kotala 1 unca zlata. Oktobra 1973e godine je skoila na 160 dolara po 1 unci zlaat. U januaru 1980 godine 850 US dolara je trebalo za 1 uncu zlata. Danas vam treba vie od 1700 US dolara za uncu zlata. VRIJEDNOST DOLARA U ZADNJIH 90 GODINA 1920-te 1 unca zlata = 20 US dolara 1944 1 unca zlata = 35 US dolara 1971 1973 1 unca zlata = 40 US dolara 1973 1 unca zlata = 160 US dolara 1980 1 unca zlata = 850 US dolara Danas vie od 1700 US dolara DANAS SE JO UDIMO DA SMO FUKARE Da je taj ovjek uskladitio (stavio pod jastuk) svoj trud (u novcu) u US dolarima nakon nekog vremena ne bi mogao kupiti 5 ovaca nego samo 4, a onda 3, pa onda 2 pa onda 1, a onda ne bi ni mogao kupiti ovcu. To nije pravedno. U Kur`an Allah d.. nam jednu naredbu ponavlja 3 puta! Ve la tebhase-n-nase eja-ehum NEMOJ UMANJIVATI VRIJEDNOST LJUDSKOG IMETKA, OVJEKOVOG BOGATSTVA, OVJEKOVOG VLASNITVA, LJUDSKOG TRUDA ! ! ! Novac koji sada koristimo irom svijeta radi upravo to (ne uva vrijednost imovine). Umanjuje vrijednost kako novac gubi na vrijednosti (devalvira). Ovo je neto to moral (etika) osudjuje. Stoga hadis: plati ovjeku njegov rad prije nego to mu se osui znoj na elu, znai ne samo plati mu bez zadravanja ili smanjenja, nego plati mu njegov rad (novcem) bez da mu se (vremenom) smanjuje vrijednost njegovog rada. Kada koristimo novac koji je Allah d.. stvorio (kreirao), koji je u Kur`anu dinar i dirhem (zlatne i srebrne kovanice), taj novac nikad ne gubi vrijednost. Da si dobio platu u dinarima 5 000 godina prije i za taj rad si mogao kupiti 5 ovaca, danas 5 000 godina kasnije, za tu platu opet bi kupio 5 ovaca. Novac koji smo imali, dinar i dirhem, savreno su imali funkciju novca i uvali vrijednost. Novac koji sada imao, koji dolazi od izvora koji u vam uskoro spomenuti, je HARAM i 3 je puta spomenut i to po naredbi u Kur`anu: Nemoj proizvoditi bahs. Bahs je smanjivanje... NEMOJ UMANJIVATI VRIJEDNOST LJUDSKOG IMETKA, OVJEKOVOG BOGATSTVA, LJUDSKOG TRUDA ! ! !

Odakle je ovaj (dananji) novac doao? Ovaj ajet iz Kur`an-a sam ponovio od jutros nekoliko puta, spomenuo ga nekoliko puta, preveo ga nekoliko puta, pa ipak nemamo razumnog objanjenja, nulti interes vlada od islamskih uenjaka danas. Ne znam zato? Zato ne odgovaraju? Ovo je dio iz Kur`an-a iz sure. El-Maida (Trpeza), u kojoj Allah s.w.t. kae: O vi koji imate vjere u Allaha, ne uzimajte krane i jevreje za vae prijatelje i saveznike! Zato to koristimo ispravnu metodologiju razumijevanja Kur`an-a, ne pogrenu (metodologiju) uzimanja ajeta izolovano (bez posmatranje cjeline Kur`an-a), zato to koristei ispravnu metodologiju znamo da se ovime Allah d.. ne odnosi na sve krane niti jevreje. Ne, nikako. Pa dobro, ako se ovo ne odnosi na sve jevreje i krane, na koje se to krane i na koje se to jevreje odnosi ovaj ajet? Odgovor slijedi u rijeima koje su u Kur`an-u. Drugi rijeima, ne uzimaj one krane i one jevreje, kao svoje prijatelje i saveznike, koji su izmedju sebe prijatelji i saveznici (medjusobno). Kur`an je predvidio momenat koji e doi, kada e misteriozno saveznitvo doi na svijet, izmedju nekih krana i nekih jevreja. Njihovo prijateljstvo i njihov savez izmedju sebe. Kur`an nam kazuje i upozorava nas, da kada se takvo jevrejsko-kransko prijateljstvo i saveznitvo pojavi u svijetu zabranjuje vam se prijateljstvo sa njima. Zabranjuje vam se savez sa njima. Ako uradi to onda prkosi Allahu d.., onda prkosi Kur`an-u. Ako im se prikljui i sklopi savez sa njima, koja je cijena koju e morati platiti? Kur`an odgovara: Ko se od vas okrene njima (takvim kranima i jevrejima) za prijateljstvo i saveznitvo pripada njima. IZGUBIO SI SVOJ ISLAM. Sigurno Allah d.. nee uputi ljude koji su pokvareni, to nam indicira da e jevrejsko kransko saveznitvo biti pokvarena, nepravedna alijansa. Je li se to saveznitvo pojavilo? Naravno da jeste. To je cionistiko-kranska, cionistiko-jevrejska alijansa, koja se rodila u dijelu kranskog svijeta i dijelu jevrejskog svijeta. To je zapadno kranstvo, Vatikan i crkva Engleske, ne istono kranstvo, u Kur`an-u se spominje rije RUM. Vodstvo Rusije danas nije RUM. Vodstvo Rusije danas nije RUM, ali RUM je u Rusiji. Ovo nam indicira na neke promjene u Rusiji i kransko vodstvo u Rusiji, a Allah d.. zna najbolje. Ovaj dio iz Kur`an-a je danas u svijetu (ostvario se). Novac koji danas koristimo u transakcijama je doao otuda, to je papirni novac, papirna valuta i elektronski novac. To je laan, bezvrijedan to je HARAM novac i neemo danas vie ulaziti u ovu temu jer smo do sada to uradili nekoliko puta u naim predavanjima Islam i novac, te Islam i medjunarodni monetarni sistem, te Zabrana rib`a-e u Kur`an-u i sunetu. Kada platite radniku za njegov trud platite ga novcem koji je laan, bezvrijedan i haram novac, kako da to bude etiki prihvatljivo? Mora mu platiti njegov rad u novcu koji je HALAL a ne HARAM. Sada idemo sve dalje i dalje od etike u Islamu. Svaka poslovna transakcija u kojoj se koristi papirni novac i elektronski novac kao sredstvo razmjene je haram transakcija. Ali mi ga koristimo, svi ga koristimo. Ali to ne znai da to ne trebamo osuditi. To je prvi korak ka izlazu iz ove (guterove) rupe u kojoj smo sada. Razlog zato je ova tema poslovnog morala u Islamu vana je taj to je Islam dao svijetu i biznisu neto to se zove slobodno i poteno trite. ta je slobodno i poteno trite? To nije samo trite gdje je novac halal novac (zlatne i srebrne kovanice), novac koji ima unutranju

vrijednost, novac koji ne devalvira (ne pada mu vrijednost), nego vie od toga. Slobodno i poteno trite kae da ne treba imati lopovluk. Allah d.. kae u Kur`an-u: Ve e-l-lejse lil insani illa ma s'a (Nedm, 39) Ako eli ubrati plodove, mora sijati. (Moe ponjeti samo ono to i posije) (Mora posijati da bi ubrao). Ako ubire (anje) plodove bez da i sije, ti krade od nekoga. To nije poteno trite, a Islam tako insistira na potenom tritu, tako da je propisana velika kazna za prevaru (kradju), sjeenje ake. To je kazna, sjeenje ake. Zato? Ovo nije, naravno ako si ukrao mango (voe) sa drveta, za to se ne sijee ruka. Ne. Za tu kaznu mora biti odredjena granica u vrijednosti ukradene robe, prije nego to ti se odsijee ruka. Razlog zato je uvedena ova otra kazna je u tome to Islam insistira na sprovodjenju postenog trita. Ako bi taj zakon proveli danas mnogi bankari bi ostali bez ruke. Ako bi taj zakon proveli danas mnogi iz centralne banke bi ostali bez ruke. Ako bi taj zakon proveli danas mnogi iz downtown Manhattna bi ostali bez ruke. Finansijski centri u Singapuru, u Hong Kongu, u Njujorku, u Londonu bi imali ljude bez ruku. Zato? Jer oni anju (ubiru plodove) bez da ita siju. Oni kradu. Danas imate etvu posebno kroz valute (monetu), kako valuta (papirni novac) gubi vrijednost ti ispada budala. Neko je morao izgubiti imetak da bi ti dobio. Zar to nije kradja? Moj dobitak je tvoj gubitak, to nije biznis. Allah s.w.t. nam u Kur`an-u govori o poslu: Ve ehal-l-allahu beja, ve harreme Riba-a (Bekare 275) - Allah je uinio biznis, posao (trgovinu) halalom, a rib`a-u (kamatu) haramom. Zato je rib`a haram? Danas je trite zasnovano (funkcionie) na rib`a-i. Zato to u rib`a transakciji nema rizika. Ne. Posudjuje novac i imun si od gubitka. Dobiti e svoj novac koji si posudio uz interes (kamatu). To nije posao. Poslovna transakcija je ta u kojoj moe dobiti profit (zaraditi), ali isto tako moe izgubiti. Poslovna transakcija ukljuuje rizik. Oni koji posudjuju novac ne ukljuuju rizik. Kao posljedica trita odredjenog rib`a-om imamo situaciju da: Allah s.w.t. vie ne odredjuje ko je na gubitku a ko na dobitku, zbog naina na koji novac (bogatstvo) cirkulie kroz ekonomiju. Allah s.w.t. ti daje dobitak ili gubitak, ali kada posudjuju novac uz kamatu, onda su bogati imuni od gubitka. Posljedica ovoga je to da su sada bogati trajno bogati, a siromani zarobljeni u trajno siromatvo. Bogtatsvo ide bogatima (para ide na paru - rekli bi u Bosni), a siromatvo na siromane (bijeda ide na bijedu). Kada bogata dobije kamatu (interes) na svoj zajam (posudbu), on to ini bez rizika. On sjedi u kui i ne radi apsolutno nita, osim to povremeno igra tenis u dvoritu. Novac radi za njega. I on postaje sve bogatiji, bogatiji i bogatiji. Allah s.w.t. kae za takve: Ve eklihim emvale n-nase bil batil (En Nisa, 161). Oni su konzumirali ljudski imetak na nedozvoljen nain Allah je pripremio uasnu kaznu takvim ljudima. Slobodno i poteno trite spreava lopovluk i kradje npr lopova koji dodje na tvoje imanje i ukrade kozu ili ovcu, ali takodje spreava i Dorda Soroa da dodje i ukrade 500 milijardi US dolara od Malezije, zbog napada na valutu. To je isto, obadvoje. Za to je kazna odsijecanje ruke. U namjeri da nae trite bude poteno i slobodno mi moramo insistirati na biznisu (poslu), a posudjivanje novca uz kamatu nije biznis.

U namjeri da nae trite bude poteno i slobodno, takodje niko ne smije da ima prednost (povoljan poloaj, monopol) nad drugima. To znai da ako si Malezijac ne smije imati povlastice od vlade nad nekim ko to nije. To nije poteno. Ako je trite poteno to znai da niko ne smije biti favoriziran niti diskriminisan od strane bilo koga. Naprimjer, ako je moj otac ministar ja u dobiti ugovor. To nije poteno trite Sve to ti na ovaj nain nepravedno donosi prednost i nepravedno daje ti profit je ono to je Muhamed a.s. nazvao RIB`A. Poslovna etika u Islamu insistira na slobodnom i potenom tritu. Insistira na tritu koje ne diskriminie nikoga, ne daje prednost nikome niti je protiv bilo koga. Jeli bojkot izraelskih proizvoda ispravan? Dignite ruke ako jeste! Bojkot izraelskih proizvoda. Kada bismo danas glasali svi bi bili ZA da se uvede bojkot Izraelu. Dansa je uradila to sto je uradila hajmo i njih bojkotovati??? Nema vise margarina iz Danske... Pitanje je: poto Islam inistira na slobodnom i potenom tritu da li je dozvoljeno u Islamu koristiti trgovinu kao oruje? Moemo li mi kao muslimani odobriti ono to je vijee Un -a ve uradilo? Ekonomski bojkot neke drave (trenutno Irana). (izvoli sjesti, pridrui nam se nekome od pridolica) Moemo li mi kao muslimani uraditi ono to je Ronald Regan uradio? Kada je SSSR nazvao djavolskom imperijom i pozvao na ekonomski bojkot biveg SSSR-a. Moemo li uraditi ono to vijee UN-a sada radi nametajui ekonomske sankcije Iranu ili Sjevernoj Koreji? Ako bi brojali dignute ruke svi muslimani bi bili za bojkot izraelskih proizvoda. Ali odgovor je NE. Zato to Islam ne odobrava trgovinu kao oruje. Ne. Vrijeme je da na narod uimo dinu vjeri. Mi ne smijemo koristiti trgovinu kao oruje. Islam zabranjuje trgovinu kao oruje ak i prema neprijatelju, ali u ratu ne mora trgovati sa orujem. Ako ovjek koji oboava jednog Boga prodaje svoje proizvode na tritu, a drugi ovjek koji oboava nekoliko bogova i boginja takodje prodaje svoje proizvode na tritu, a Englez koji je ateista, a veina ih je takvih danas, takodje prodaje svoje proizvode na tritu, TI NE SMIJE, TI NE SMIJE odredjivati od koga e kupovati na osnovu toga ko ima kakva uvjerenja. Trite nije tako zasnovano. Ne. Mora viditi kvalitet proizvoda, mora viditi cijenu proizvoda i mora donijeti poslovnu odluku, POSLOVNU ODLUKU. Ne smije otii i recimo kupiti od nekoga samo zato to je taj musliman, jer ako kupujem od tebe samo zato to si moj brat musliman, sutra e moda prodavati pokvarene proizvode. Ti gubi samo zato to ne kupuje od drugih koji nisu muslimani, a imaju bolju ponudu. Drugo, alje lo primjer, ne samo da bi ti tako mogao biti na gubitku, krani bi tada rekli, mi emo kupovati samo od krana. Jevreji bi rekli mi emo kupovati samo od jevreja. Hindusi bi rekli, mi emo kupovati od hindusa. Kinezi bi rekli, mi emo kupovati od Kineza. Gdje nam je onda trite? Islam eli uspostaviti trite na kome bi itavo ovjeanstvo moglo doi i to trite ne bi pravilo razliku jesi li bijel ili crn, jesi li visok ili nizak, ko oboava jednog Boga a ko oboava kamen. Obavie posao u ovisnosnosti od kvaliteta svoje robe ili usluga i ciejne usluga, a ne na osnovu svojih uvjerenja ili kojoj grupaciji pripada. U odabiru ta kupiti ili prodati na tritu imamo jo jedno razmatranje: ako je trite slobodno ... Faris sad treba paljivo da slua ... fiksna cijena za pranje auta i fiksna cijena za poliranje ... ovjek je doao poslaniku i rekao mu: O Allahov poslanie naredi da se cijene smanje jer su

previsoke... previsoke su u Jemenu sada, previsoke su u mnogim dijelovima svijeta sada, ljudi vrite zbog cijena sada, oni kau zbog inflacije, mi kaemo ne, to je zbog kradje na tritu, n e skau cijene robe gore (budale), nego vrijednost novca (papirnog novca) opada (budale). Kako novac ima lanu vrijednost (nema unutranju vrijednost u sebi kao zlato) ogrnoman transfer bogatstva sa naivnih narodnih masa, koje i ne sumnjaju, prelazi na predatorsku elitu. ovjek koji je govorio o ovoj temi i iuio o ovoj temi je Malcolm X. On je poznavao ovu temu bolje od bilo koga od nas. ovjek je doao poslaniku i rekao mu: O Allahov poslanie kontrolii cijene sada jer su previsoke ... zamislite 50 mal. ringgeta za 1 kg voa, to je veoma skupo, 50 mal. ringgeta za 1 kg voa ... ko e cijenu kontrolisati, fisiraj cijenu ... sve vlade u svijetu to rade danas, ne samo da fiksiraju cijene nego i fiksiraju plate i zovu to minimalna plata po zakonu ( minmalni lini dohodak ukoliko si prijavljen da radi u BiH). Kau da imaju slobodno trite bez da se i stide, bez da se i stide, to kontroliu cijene i plate. Islam kae: slobodno trite. Islam kae nema kontrolisanja cijena i nema kontrolisanja plata. Ne. Poslanik a.s. je rekao ne.Mi koji se prilagodjavamo Poslaniku a.s. prihvatamo njegovu praksu i naredbe. Ali ovaj ovjek je doao poslaniku a.s. i drugi put. O Allahov poslanie cijene su previsoke, nametni kontrolu nad njima (fiksiraj ih). I drugi put mu je poslanik a.s. rekao NE. Taj ovjek se vratio i trei put i opet mu je poslanik a.s. rekao NE. Tri puta je naem intelektu naznaeno da nema kontrola cijena na tritu u Islamu i nema kontrola plata u Islamu, ali vlade ne interesuje islamska praksa, a uenjaci Islama, ulema koja ih savjetuje i pouava, posebno ovde u Maleziji. Poslanik a.s. je rekao moemo se moliti Allahu .. da se cijene smanje. KAKO? Cijene odredjuje ponuda i potranja. Ako moe poveati ponudu na tritu cijene e same pasti. Sa 50 na 40 ringgeta (malez.) . Zato: nema kontrola cijena u Islamu nema kontrola plata u Islamu

Dobro onda, ta ako Faris istakne cijenu koju on eli za pranje auta poto, recimo, nema kontrola cijena? Ne, nema kontrola cijena. Trite je slobodno. Drugim rijeima, moe li Faris odrediti cijenu koju god eli za pranje auta? Odgovor je da je nam Islam dao moralnu normu poslovnih transakcija. Dok su se muslimani drali ove moralne norme gdje god smo poinjali posao su nam vjerovali. Ako imaju povjerenje u poslovne muslimane onda e na kraju i prihvatiti Islam. Cijela jedna regija (Podruje Malezije i Indonezije) ljudi bi ostala muslimani zbog poslovnih muslimana. ta je ta moralna norma poslovnih transakcija datih u Kur`an-u? Nemojte zakidati (varati) / eng rip off / jedni druge! (Neka se poslovne transakcije obavljaju na neutralan nain-zadovoljavajui) Nemojte zakidati (varati) / eng rip off / jedni druge! Ponaaj u svom poslu, odredi cijenu, na neutralan nain (prema svima), neka i kupac i prodava budu zadovoljni (razumnu cijenu). Stoga ne moe izabrati cijenu koju je previsoka, mora izabrati cijenu koja ti donosi profit, ali isto tako da i tvoj kupac misli da je platio fer cijenu. Kada

je tvoj kupac zadovoljan, jer je platio fer cijenu, za posao koji si mu obavio (ili za robu koju si mu prodao), on dobija povjerenje u tebe i ta muterija se konstantno vraa tvom poslu. Posjeduje autopraonicu i tvoja muterija koja je ivjela ovdje odseli u Sharmel (dio grada), koji je moda 1 ili 2 sata vonje odavde, i ako ipak vozi toliko da dodje ovde na pranje auta . . . zato . . . jer je razvio povjerenje u tebe. Pakistan (naziv) je nastao u ime Islama. Ojanjenje kako Pakistanznai: La illahe illalah (Nema Boga osim Allaha). Naalost, pakistanci b iznismeni svojim poslovnim ponaanjem u odnosima sa ostatkom svijeta daju takav primjer da im vrlo malo ljudi sada vjeruje. Evo koliko smo pali kao zajednica muslimana i koliko se drimo morala u poslovanju kada je u pitanju Islam. Pogledajmo sada novac i kako ga koristimo. Poslanik Muhamed a.s. je bio zajedno sa svojim ashabima na brdu (planini) Uhud i pokazao im je na planinu i rekao im: Da se cijela ova planina pretvori u zlato i da se meni, nita mi nee ostati od toga (necu ostaviti) nakon 3 dana osim dinara da platim svoj DUG. Ovo znai da poslanik i Islam ne ele da zadrava svoj novac (sjedi na njemu), novac reba vratiti na trite, pustiti ga da je u opticaju. Jedna od dobrih stvari berzi, koje je razvio zapadni svijet, je taj da vraa novac od ljudi u opticaj na trite. Mi imamo isti sistem trita i zovemo ga mudarabah gdje ja uloim novac u tvoj biznis ali ja ne uestvujem u istom. Kada uloi novac koji si utedio na tritu, otvorie se mnoga radna mjesta, ljudi e moi dijeliti zaradjivati kada investira u trite. Okrenimo se sada posljednjoj temi! Kada neko umre po Islamu se tijelo okupa (gasul) i tijelo se opremi (efini) za ukop. To je denaza. Molitva prije denaze zove se denaza namaz. Dovedena je denaza (mejt) pred Poslanika a.s. kako bi on obavio denaza namaz. On (poslanik) je pitao da li je ostavio (umrli) ikakav dug. Oni bi rekli da nije. Poslanik je obavio denazu namaz. Onda je dola druga denaza i njega su traili da obavi denazu namaz. On (poslanik) je pitao da li je ostavio (umrli) ikakav dug. Oni su rekli da jeste, tj. Ostavio je DUG . Poslanik je odbio da klanja denazu namaz nad tim tijelom umrlog. Rekao je svojim ashabima, vi klanjajte za svog brata, a on je odbio. Ebu Katade Ensari r.a. , koji je bio jedan od ashaba poslanika a.s, je doao i rekao ja u platiti za njegov dug. Poslanik je tada klanjao denazu. Ovo znai da ako nije ostavljen iza sebe dug to je toliko loe da poslanik a.s. nije htio da klanja denazu nad tim tijelom. Doao je ovjek poslanik a.s. i rekao: O Allahov poslanie ako ja poginem na bojnom polju protiv onih koji napadaju moju zemlju (npr. Afganistan ta e amerikanci u Afganistanu, mi nikada nisu napali SAD. Jeste li ludi, mi smo najsiromanija zemlja na svijetu, a vi ste najbogatiji u svijetu, mi vas nikada nismo napali . . . ta e stotine hiljada amerikih vojniak u Afganistanu?) Znai ovaj ovjek se na bojnom polju bori protiv agresora koji je okupirao njegovu zemlju i tlai njegov narod. To je DIHAD. DIHAD nikada nije agresija. Ne. DIHAD nikada nije agresija, to je pravedan rat. ovjek je rekao: O Allahov poslanie, ako ja poginem na bojnom polju dihada, suprostavljajui se neprijatelju, ne povlaei se, i ako poginem, hou li ui u Dennet? Poslanik a.s. je rekao DA. Poslanik a.s. je rekao DA. ovjek se okrenuo i krenuo da ode, kada ga Poslanik a.s. pozva nazad: Ui e u Dennet pod uslovom da nisi iza sebe ostavio dug. Evo ga Dibril tu... Doao je da

nam saopti ovu vijest. Kada je Poslanik a.s. dao odgovor ovjeku, Allah je poslo Dibrili da ga dopuni. S toga ne trebamo ulaziti u dug drage volje. USA je jednom davno bila takva, kada su ljudi obavljali poslove na takav nain tamo da su nastojali izbjegavati dug. Uspjean posao je posao bez duga. Od djeda, oca, do sina itd. BEZ DUGA. Kada su moj otac i majka umrli, moja majka koja je imala 5 djece, i koja se tako snano borila za nas, a nekada nije bilo ni hrane u kui dovoljno, pa bi mi reci: Imrane, idi kod tetke i upitaj je da li mi moe posuditi 100 dolara. Ja bi onda sjeo u taksi, platio jedan dolar i otisao do tetke, zamolio za posudbu. Dobio bih 100 dolara i dao ih majci. No, primjetio sam da jednom kada je moja majka posudila tih 100 doalra, imala je problema sa vakanjem hrane. Osjeala je unutranju nemir u sebi jer je im ala dug. I sve dok nije vratila taj dug nije bila mirna. Gdje nam je to ponaanje danas? Nemojte se ljutiti na mene. Gdje je strah od duga danas kad odete u banku i potpiete dokumente. Strah za 10 ili 20 godina duga (pouri dizati kredite Bonjo), ili 30 godian duga ??? Danas je jo gore od toga. Kau: samo budale svojim parama pokreu biznis... kao trebali bi ga prvo posuditi na kredit. Danas imamo svijet u kome su svi u dugu i svaki posao je pod dugom. Mora posudjivati. Kada sam htio iznajmiti stan u New Jersey i jedan od njihovih uslova bio je da im pokae svoju kreditnu historiju. Pogledao je moje podatke i rekao mi gospodine Hosein vi ne postojite...Kako to misli rekoh. Evo me od krvi i mesa pred tobom... Rekao mi je gospodine Hosein vi ne postojite ... Jer ti nema nikakve kreditne historije. Kako si mogao ivjeti u USA i nikada ne posuditi od banke. Evo kako. Mi slijedimo ameriki sunet i izgubili smo svoju poslovnu etiku prema kojoj NIKADA NE ELIMO UI U DUG OSIM AKO GA BA NE MOEMO IZBJEI (dug za hranu npr). Poslanik a.s. je rekao svom ashabu Jabiru ibn Abdullah u mesdidu da klanja dva rekeata (nafile). Nakon namaza i poslanik a.s. mu je vratio dug to je imao kod Dabira. Dakle,, dozvoljeno je posuditi novac, ali mora ga vratiti. Mi vraamo svoje dugove. Pretpostavimo da je posudio 100 dolara , pardon, 100 DINARA Vrati mu 100 dinara i doda jos dva tri dinara na to. Da li je ovo Riba-a? NE, nije! Zato? Pod jedan, to nije uslov pri zaduivanju. Napravili su dogovor: Ja ti posudim 100 dinara, ti mi vrati 100 dinara. Dakle, dato je dobrovoljno. Pod dva, nije dato u periodu dugovanja, nego nakon to je otplaen (iz zahvalnosti, a nije morao ni to). Stoga ovo nije Riba-a Mi danas imamo trite u svijetu koje je tako korumpirano da su poslovne transakcije veoma udne. U svijetu Islama svaka transakcija je uvijek cash transakcija (kupi i plati). Kupi ke (vrijednost) plati ke (vrijednost). Haj probaj prodati svoju robu nekom veliko trgovinskom lancu. Oni e ti rei: Kupiemo tvoju robu ali nam treba 180 dana odgode plaanja. Ha??? Sad ja trebam ekati 180 dana??? A ako nee ti doe neko drugi ko hoe i ti izgubi poslovnu priliku. Poslanik a.s. je rekao: Ako ima dug i ako misli da plati taj dug, i ako odugovlai sa plaanjem duga, to je zulum, to je zlo. Ako ima dug i ako misli da plati taj dug, ne smije odugovlaiti sa plaanjem tog duga. Sada savjetujemo Farisa sa njegovim poslom da plati radniku za njegov trud prije nego mu se osui znoj na njegovom licu. Neka plata bude u srebrnim kovanicama i neka tvoje cijene budu uspostavljene tako da tvoj rad bude nagraen, ali neka i muterije budu zadovoljne uslugom i cijenom. Ne poinji posao posudjivanjem novca i ulazei u dug jer tvoj posao bez duga je mnogo jai i stabilniji biznis, od onoga baziranog na dugu.