Zmaja od Bosne 4 (Hotel Holiday Inn IX/927)

71000 Sarajevo, Bosna i Hercegovina Tel./fax: +387 33 574-700; 574-701 E-mail:

info@connectum.ba www.connectum.ba
Izdava / Connectum, Sarajevo Za izdavaa / Ajet Arifi Urednica izdanja / Alisa LekiMehievi Lektura i korektura / Emina Kamenarevi Unos teksta / Davud Zuki
Recenzenti / Akademik Nedad Ibriimovi i Mr. Ahmet Alibai Dizajn / Benjamin Krni
tampa / BEMUST, Sarajevo Sarajevo, april 2009.
Copyright by CONNECTUM, Sarajevo Connectum knjiga: 65
IZDAVAKI SAVJET: Prof. dr. Devad Karahasan, dr. Kerima Filan, prof. dr. Mile Babi, prof.
dr. Muhamed Delilovi, prof. dr. Sadudin Musabegovi, akademik prof. dr. Tvrtko Kulenovi

CIP - Katalogizacija u publikaciji Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine,

Sarajevo
28-41
BUGARI, Sulejman
Dersovi i druenja / Sulejman Bugari. - Sarajevo : Connectum, 2009. -180 str. ; 22 cm
ISBN 978-9958-590-69-6 COBISS.BH-ID 17317382

TAMPANO U BOSNI I HERCEGOVINI

Sulejman Bugari
DERSOVI I DRUENJA
CONNECTUM Sarajevo, 2009.
O Allahovim Lijepim Imenima
Hvala Gospodaru jer nas je poastio islamom i Kuranom, koji je izvor, putokaz, lijek za svaku
bolest i odgovor na svako pitanje.
Mnogo toga je reeno o srcu: o bolestima srca, slabostima srca, o nainima na koje ejtan
napada srca ljudi... Pitamo se kako to da ive ljudi za koje, zbog njihovog ponaanja, kaemo da
nemaju srca, oiju, uiju... Zato se oni tako ponaaju? Zato to je Uzvieni odredio hranu za sve, pa i
za srce, oi, ui... Meutim, ljudi ne poseu za tom hranom, pa postaju slijepi kod oiju, gluhi kod
uiju i bezosjeajni pored kucajueg srca. Ne poznaju vie granicu izmeu dobra i zla.
Takve stvari istinskom vjerniku ne smiju se deavati. On mora znati koja hrana mu je za sluh,
koja za vid, a koja za srce. I onda redom - po meniju. Tako e ivjeti osloboen od problema, bez
obzira na iskuenja na koja bude nailazio.
Bit e, naravno, problema, onih to nas pritiu, deavanja koja nam ne daju da budemo rahat,
bit e na tom putu iskuenja i napada. Ali, sve su to ispiti kako bismo, na kraju, diplomirali i dobili
titulu dennetlija.
Sto vie budemo imali iskuenja na ovom svijetu, bit emo vea faca na onom svijetu. to god
vie saburimo u iskuenjima i napadima, zauzimamo sve vie mjesto kod Allaha, d..
Allah, d.., je rekao u 180. ajetu sure Al-Araf: - Mi emo
napuniti Dehennem mnogim ljudima i dinima. Oni imaju srca, ali njima ne shvataju. Imaju oi,
ali ne vide. Imaju ui, ali ne uju. Oni su kao stoka, ak i gori od stoke.
Allah, d.., na kraju kae o takvima: - ...Oni su nemarni.
Moramo priznati da ovo "nemarni" zvui prilino blago. Pa kako to tumaiti? Ovaj blagi ton
kojim se Gospodar obraa govori da ima nade da se oni izlijee. Ima nade jer spavaju i treba ih
probuditi.
Ima puno tableta za spavanje, ali nema puno tableta za buenje, pogotovo za buenje iz
duhovnog sna. Meutim, u svim situacijama, kada Gospodar govori o problemu, On daje i lijek tabletu. Dakle, o tome kako uspavane treba buditi iz duhovnog sna Uzvieni govori ve u narednom
ajetu: - Allah ima Svoja Lijepa Imena, dozivajte Ga njima, a okanite se onih koji skrnave Njegova
Imena, njima e se platiti ono "sta su oni radili.
Dakle, lijek su Allahova Imena, ima ih 99, odnosno stotinu. Najuzvienije Stoto Ime - ono kojim,
ako njime neto zatrai, odmah ti bude usliano - skriveno je, ali smo obavijeteni da se ono, ipak,
nalazi u Kuranu. Allahova, d.., Imena su apoteka sa asortimanom lijekova za sve bolesti, tegobe,
probleme... I sad ti bira lijek da lijei ono to ti ne ide u ivotu. A deava se, jel de, da i vjernik

zapadne u razliita stanja i faze pospanosti, zablude, grijeenja i si. Eh, ima lijekove na polici, pa
odaberi.
Imamo 99 lijekova. Najuzvienije Ime, Stoto Ime, skriveno je, izuzev onima kojima ga Gospodar
otkrije.
Uzvieni kae: - ...dozivajte...
Dozivajui Gospodara Njegovim Imenima, ovjek se lijei. Od koje bolesti? To zavisi od
znaenja tog Imena!
Milostivi kae i: - ...napustite one koji skrnave Allahova Imena.
Sta sad to znai?! Kako to da se Allahovo Ime moe skrnaviti?! Brate i sestro, kada bismo malo
vie razmiljali, razumijevajui
sve blagodati koje nam Gospodar daje, te kako malo na tome zahvaljujemo, uvidjeli bismo kako
i ime skrnavimo Njegova Imena.
Recimo, Gospodar te asti, opskrbljuje te, a ti ne zahvaljuje. Spomenimo, naprimjer, Njegovo
Ime Er-Rezzak, delle delaluhu (Koji opskrbu daje).Ti jede svaki dan, a nee da Mu se
zahvaljuje ili to zaboravlja. Na taj nain sam sebi uskrati opskrbu. I onda se pita zato te je
stalo?! Poslanik, s.a.v.s., obavijestio nas je da ovjek sam sebi prijei nafaku, opskrbu i sve ono to
mu je potrebno za ivot.
Kada ulema govori o Allahovim, d.., Imenima, slau se da su Allahova Imena temelj, sr
vjere. Ovo vrijedi ponoviti - razumijevanje Lijepih Allahovih, d.., Imena je temelj vjere. Jedan
uenjak veli: -Duboko razumijevanje Allahovih Imena, to je uzrok da ovjek shvati Kuran.
Lijepa Allahova, d.., imena trebaju se posebno studirati. Za nae dobro. A mi tako malo ak i
razmiljamo o tome.
Ma, samo kad bismo, istinski, shvatili sutinu barem jednog Allahovog,d..,Imena! Svako
Njegovo Ime ima svoja vrata i stepenice kojima rob prolazi. Svako Ime ima svog uvara, meleka koji
ga uva i, po nalogu Uzvienog, dijeli iz riznice tog Imena. Onoliko koliko ti spominje odreeno
Ime, koliko se obraa Gospodaru, zahvaljuje Mu i doziva Ga, toliko ti se sputa iz riznice tog
Imena.
Ukoliko se udubite u znaenja Lijepih Imena, uvidjet ete da je tu sve to vam je potrebno za
ivot.
Buhari biljei hadis u kojem se prenosi da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: - Zaista Allah ima 99
Imena. Onaj ko bude nabrojao Imena, uao je u Dennet.
U jednom tumaenju ovog hadisa upotrebljava se rije "ahsa", to znai nabrojati neto, ali
polahko, na nain da razumije smisao. Dakle, nabrajanje sa razumijevanjem onoga to se nabraja.
U drugom tumaenju ovog hadisa se kae: - Onaj ko bude nauio napamet Allahova Imena i bude
radio po znaenjima uaoje u Dennet.
O, kako je lijepo ovo, brate i sestro. Naui napamet Allahova Imena, kiti se svojstvima i
radi* po njihovim znaenjima i, eto te - u Dennet ulazi.
U hadisu se spominje i ovo: - Allah d.. ima stotinu ponaanja, opisanih Lijepim Boijim
Imenima. Onaj ko se bude okitio jednim od Njegovih Imena, uao je u Dennet.
Naprimjer, jedno od Allahovih, d.., Imena je El-Halim - Blagi. Gospodar tim Imenom trai od
tebe da bude blag, toliko blag prema bratu i sestri da zaslui epitet Abdulhalim - rob Blagog. Ili
recimo Ime Es-Settar - Onaj koji pokriva mahane. Kitimo li se mi, doista, ovim Imenom? Moemo li
zasluiti epitet Abdussettar - rob Onoga Koji pokriva mahane? Kojim god Imenom se okiti, dobije
novi epitet, sve si bolji i sve si blii Gospodarevom zadovoljstvu.
eli biti voljen? U apoteci ti je Allahovo, d.., Ime El-Vedud

- Voljeni. Pa obraa li se na ovaj biro, u ovu apoteku?

Kada bismo samo malo vie prostudirali i prakticirali, uvjerili bismo se ta znai manifestacija
samo jednog Imena.
Allahova, d.., Imena ne dozvoljavaju ovjeku da se oholi. Recimo, nikad ne smije rei da si
ti taj koji donosi hranu u kuu: - ta hoe!?Ja te hranim. Crkla bi da ti nije mene i ovih mojih deset
prstiju.
emu, onda, Allahovo Ime El-Mukit - Onaj Koji daje zalogaje svemu to usta ima? Hoe li se
to ti postaviti u ulogu da daje zalogaje?!
El-Vadid, delle delaluhu, znai - Onaj Koji omoguava robovima da se snalaze u svakoj
situaciji. A ta ti kae kad se snae u kakvoj situaciji? - Ma, eto, ja to nako. ta e kad sam
sposoban, pametan i sretan.
Zaboravlja da ti Gospodar omoguava da se snalazi. to u tom momentu ne kae: Gospodaru, hvala Ti to si mi dao da se snaem u toj i toj situaciji.
Pojedini uenjaci tvrde i ovo: - Onajko se bude okitio sa dvanaest Allahovih, d.., Imena i
dvanaest imena poslanika, on je na stepenu da moe voditi ljude, usmjeravati ih i upuivati.
U govoru Boijeg Poslanika, s.a.v.s., postoje brojni dokazi o tome koliko je vano spominjati
Allahova, d.., Imena. Naprimjer, prenosi se da je Muhammed, s.a.v.s., rekao: - Ne naputajte ovo
Allahovo Ime-Ja Zeldelali Vellkram - Vlasnik veliine i plemenitosti. Takoer i ovo: -Nee biti
Kijametski dan sve dotle dok se na Zemlji bude izgovaralo Allah, Ali ah. Brojna su upozorenja ove
vrste.
Kada je u pitanju Stoto Boije Ime, ono najvee, skriveno, spominje se da je Aia, r.a., jednom
upitala: - Boiji Poslanice, reci mi koje je Stoto Ime. On tri puta odbija da joj kae, a ona tri puta
uporna da sazna. Na kraju joj Muhammed, s.a.v.s., kae: - Tim se Imenom ne smije nita dunjaluko
traiti. Nakon toga Aia, r.a., uzima abdest, klanja dva rekata i govori: - Allahu moj, zovem Te
Tvojim Imenom Allah, zovem Te Tvojim Imenom Er-Rahman (Svemilosni), zovem Te Tvojim
Imenom El-Berr (Dobroinitelj), zovem Te Tvojim Imenom Er-Rahim (Milostivi), zovem Te svim
Tvojim Lijepim Imenima i molim Te da mi oprosti i smiluje mi se za ono to znam i ono to ne
znam.
Poslanik, s.a.v.s., se nasmijao i rekao: - O Aia, u ovome to si izgovorila prouila si Stoto Ime.
Allahovo Najvee Ime ostalo je sakriveno da bi Mu se ljudi to vie posvetili.
Skriveno je i to kada e biti Kijametski dan, kako bi se ljudi to vie pripremali za taj veliki
dogaaj.
Skriven je i trenutak primanja dove za vrijeme dume, ne bi li se ljudi bolje pripremali i to
ranije otili na dumu.
Ove tajne Gospodar otkriva onome kome On hoe.
Upitan je jedan uenjak: - Hoe li mi kazati koje je najvee Allahovo Ime?
Ovako odgovori: Hou, ali ako ti meni bude kazao koje je najmanje Njegovo Ime?
Subhanellah, kako se krije mudrost za one koji ele da
Spoznaju to " Allahovo, d.., Ime, najvee, kojim kad god zatrae,
Gospodar odmah uslia.
Kada govorimo o vrijednostima kienja Allahovim, d.., Imenima, spomenimo Ime El-Latif Prefinjen, Ljubazan. Gospodar je Prefinjen. Koliko smo mi okieni ovim Imenom, koliko smo
ljubazni? A tako je lahko biti ljubazan.
Allahova, d.., Imena moemo podijeliti na Imena Milosti i Imena Snage. Sve dok se ne
budemo okitili Imenima Milosti, Blagosti, Blagodati, kao to su Milostivi, Blagi itd., ne moemo

znati kako postupati sa Imenima Snage kao to su Silni, Gordi itd.

Mnogi se ale na belaje, na probleme, na tegobe koje imaju...
Pa zato ne koristite ovu apoteku. Lijek za sve je tu, pred vama, u Allahovim, d.., Lijepim
Imenima. Dozovi Ga i vidjet e kako problemi nestaju kroz putokaze u snovima, upoznavanje sa
ljudima, sami od sebe...
Recimo, ako ima problem sa pretjeranim strastima, ima Allahovo, d..,Ime koje je lijekza to:
El-Mumit, dele delalluhu, Onaj Koji usmruje, Koji umrtvljuje.
ak i vjernici malo koriste ovu apoteku. Upravo zbog toga ne trebamo se uditi kad vidimo
koliko bolesnih ima ak i meu njima. Gutaju tablete danonono, a opet ne mogu spavati, more ih
tegobe, problemi...
Lijei se, brate i sestro, kuranskim lijekovima. Recimo, ako ima problema sa uenjem,
pamenjem ili slino, dozivaj Gospodara Njegovim Imenom El-Alim - Onaj Koji sve zna. I vidjet e
rezultate odmah!
Ako ne zna sam birati iz apoteke, otii doktoru nek ti propie recept. Ko je doktor? Pa, osoba
koja se ve okitila barem jednim
Imenom. Svi imate takvih u okolini, samo malo obratite panju.
Onaj ko se okiti svim Allahovim, d.., Imenima, taj dobija epitet Abdullah - Allahov, d.., rob.
Muhammed, s.a.v.s., jeste Abdullah. Zato je u ehadetu postavljen uslov da se kae: ...abduhu ve
resuluhu (Allahov, d.., rob i Poslanik).
Ne trai se od tebe, brate i sestro, da bude kao Poslanik, s.a.v.s.
Ti to, naravno, nikad ne moe biti. Niko to ne moe biti. Meutim, ta se, onda, trai? Trai se
da studiramo Allahova, d.., Imena, razumijevamo ih i dozivamo Ga njima, kako nam je Uzvieni i
preporuio u Kuranu.
Zato vie ne razmiljamo o Allahovim, d.., Imenima? Koji prata, Koji pokriva, Blagi,
Ljubazni, Lijepi, Prijatni... Zamislite kakvi bi bili meuljudski odnosi u porodici, kui, na poslu, u
komiluku, meu dravama i narodima kad bi ljudi vie razmiljali o ovim znaenjima.
Ali mi, nekako, najvie volimo vlastita imena.
Ulema smatra da je Stoto, Najvee Ime, upravo Ime Allah.
Kao argument, u tom smislu oni navode da je to Ime koje obuhvata sva ostala Imena. Da bismo
doli do Imena Allah, prethodno je neophodno okititi se svim ostalim Imenima. Kad se ovjek okiti
sa to vie Allahovih, d.., Imena, pa onda zikri: - Allah, Allah..., ne traei pritom nita konkretno,
onda mu Gospodar da upravo ono to mu treba i fali. Recimo, nisi svjestan da si malo drzak, pa ti
Blagi da blagost.
Nije sluajno reeno da je razumijevanje Allahovih, d.., Imena sr vjere. Mnogo je toga
skriveno u ovoj konstataciji. Koliko god je vano nauiti ih, toliko moramo raditi na naem ponaanju
u skladu sa znaenjima.
Zaista, kada bismo u praksi detaljno tumaili svako Allahovo, d.., Ime, zaas bi nam bilo
jasno u emu fulamo.
Jedno od Allahovih, d.., Imena je i El-Mumin - Onaj Koji daje sigurnost, Pouzdani. Jesmo li
mi mumini? Mnogo je muslimana, a malo mumina.
Zbog nestudiranja Allahovih, d.., Imena i neprovoenja u praksu znaenja, mi se i nalazimo u
stanju u kojem jesmo. Slabo pamti - ima lijek, ne moe se udati/oeniti - ima lijek, tlae te jai od
tebe - ima lijek, ne moe spavati - ima lijek. Za sve ivotne probleme lijek je u ovoj apoteci.
Zato molim Allaha da nas okiti Njegovim Lijepim Imenima, da nam da snage da budemo od onih
koji e, ne samo nauiti Njegova Imena, nego ih provesti u praksi. I molim Ga da nam oprosti grijehe

i da nas proivi u drutvu Muhammeda, s.a.v.s., Amin!

O VJENOJ LJUBAVI
Hvala Gospodaru, Koji nam je, iz Svoje prevelike milosti, omoguio da izgovaramo i sluamo
Njegove rijei i pored toga to Ga mi malo spominjemo. On nas sigurno vie spominje i vie voli
nego mi Njega. Takav je Njegov zakon! Gospodar je svakom vie prei nego to majka moe biti
prea svome djetetu. On sputa ljubav u srca vjernika, ali je ta ljubav, naalost, mnogima skrivena.
Upravo zbog toga to je skrivena, vjernici nemaju pravo napadati onoga koji grijei i radi ono ime
Gospodar nije zadovoljan. Zato? Zato to ta ljubav moe biti smjetena i u srce ovjeka za kojeg
mislimo da je najgori. Ljubav u njegovom srcu postoji, ali je ona zatrpana blatom ivota ili blatom
drutva u kojem se on nalazi.
Ova tema je opirna. O njoj se moe govoriti i govoriti, o njoj su knjige i knjige napisane. Jedna
od tih knjiga nosi naslov Vjena ljubav. Alim koji ju je napisao, iv je i dan-danas, udi se u kakvom
mi to vremenu ivimo. Kako veli, dananja mu situacija jo tee padne nakon iitavanja knjiga koje
kazuju o dogaajima koji su se desili u doba Muhammeda, s.a.v.s., o ljubavi koja je tada povezivala
srca vjernika... On se, zaista s razlogom, pita u kakvom mi to vremenu ivimo. Kae on: - To je
vrijeme u kojem ljudima nedostaje ivosti, duhovnog ivota, vrijeme u kojem su osjeaji raz-bijeni,
due ohlaene... Htio sam da zaplaem, ali time se ne bih utjeio. Tjei me jedino dova koju svaki mu
min upuuje Allah u, d.., molei Ga da mu ulije ljubav.
A kada Gospodar ulijeva ljubav, ne pita koliko ima djela i koliko ti ima seddi. Sjetite se
samo one ene, prostitutke, kojoj je oproteno nakon to je napojila cuku ednog! Koliko li je ta
ljubav u njoj bila skrivena?
Alim koji je napisao spomenutu knjigu naveo je vie od pedeset termina koji u svom znaenju
imaju ljubav. Izmeu osta-lih, jedan od tih termina moemo prevesti kao neto to se za neto kai tvoje oko se zakai za nekog koga prvi put vidi, pa ti bude drag i udi se jesi li se ti svojom voljom
zakaio, ili si samo aparat preko kojeg se treba neto desiti. On dalje spominje i termin koji bi se
mogao prevesti kao neto emu strast naginje.
Kada ovjek potpuno nekog voli, on nam izgleda potpuno izgubljen, pa i lud. U suri Jusuf
Gospodar kae da se ta ljubav uvukla Jusufu, a.s., ispod koe. Bez nae elje i namjere, neto lijepo
nam se uvue ispod koe. Elhamdulillah, Jusufu, a.s., se to neto uvuklo samo ispod koe -nije dolo
do srca. U ljudskoj prirodi je nagon da pogrijei. I poslanici su ljudi, pa su imali taj nagon. Meutim,
Allah, d.., ih je sprijeavao da pogrijee. Sprijeavao. Mnogo je vrsta ljubavi i termina koji ih
oznaavaju. Imaju iskrene i manje iskrene ljubavi.
Postoje, meutim, ljudi koji su svoju ljubav sto posto usmje-rili ka Allahu, d.. Ta ljubav je
odreena velikim odabranicima Allaha, d..
Danas ima mnogo znanja, nauke, napisanih knjiga, ima i zakona, pa ima i para. Ipak, neto
nedostaje. Neto najhitnije. Sta je to? To je ivo srce! Zato se nemoj uditi onima u vlasti koji, s
jedne strane klanjaju pet vakata namaza, a sa druge rade ovo i ono. Nemaju ivog srca!
Allah, d.., kae: - Zar je onaj koji je bio mrtvac... Veina mufesira smatra da se ovo odnosi na
ovjeka mrtvog srca. Kad vjera padne na takvo srce, ono biva osvijetljeno posebnim nurom.
Taj nur je skriven u srcu svakog vjernika, ali je pokriven, skriven u dubinama pa se ne vidi. Ma
kako taj nur bio skriven, ma kako bio priguen ivotom, Gospodar moe dati da on iznenada zasja i to
tako da se svi iznenade. Ne tie se Gospodara ko si, iji si sin, gdje si roen... On na peke daje
uputu kome hoe i niko nema pravo pitati Ga zato je koga uputio. A mi se plaho udimo: - Ja Rabbi,
zato si ba njega uputio, kad znamo da je najvee zlo inio? Neuzubillahi!
Ako to rekne, ili ako vidi nekoga da pored tebe klanja, a zna daje lopov, pa pomisli ili kae

da nema nita od njegovog namaza, neka zna da se na tebe odnosi hadis koji biljei Muslim: - Allah
sigurno unitava sva tvoja dobra djela i sva njegova loa djela. Ne samo da e mu ih On oprostiti,
nego e mu ih ak pretvoriti u dobra djela. Znai, nemamo mi pravo biti kadije. Recept za
oivljavanje srca spomenut u na kraju dersa.
Mozgovi su usijani poto su im srca i due mrtve kao u zat-voru. Na raun due, pamet im sija.
Zato su im usijane glave, a dua sve crnja i crnja. Zato im dua sve vie crni? Zato oni nemaju
ljubav? Zato nemaju osjeanja? Zato to oni imaju svoju prvu ljubav, a prva ljubav ne moe se
zaboraviti nikad! A znate li koja je prva ljubav? To je jedna posebna ljubav, naroito izraena kod
uenih ljudi, ali je i u globalu veoma prisutna - ljubav ovjeka prema samom sebi. Prvo to zavoli
na ovom svijetu si ti lino. Misli, ako voli dijete, da ga voli njega radi. Ne, nego ga voli zato to
ima tebe kod njega: kad preseli, spominjat e on svog babu i kako mu je babo imao petsto hiljada
maraka! To e sin spominjati! Onaj koji kae da voli dijete radi djeteta, lae! Sto, onda, ne voli svu
djecu kao svoju? Onaj koji kae da voli doktora radi doktora, takoer, lae. On ga voli samo radi
svog zdravlja. Kad ozdravi, zaboravi doktora skroz. Onaj koji kae da voli pare radi para, lae. Evo,
u ratu smo imali u rukama hiljadu maraka.
Ali, ta smo mogli kupiti za te pare? Malo brana, skoro nita! Mi sigurno pare ne volimo radi
para, nego zato to su one potrebne da bismo napunili stomake. Mnogi vole enu samo radi neega.
Ne radi ene kao ene.
Mnogo je prolaznih ljubavi, kratkotrajnih ljubavi. Godinu dana, pet minuta, dvije godine, dvije
minute, tri godine... Za te kratkotrajne ljubavi dajemo ivot, pare i stanove... Nismo svjesni kako te
ljubavi nestaju i prolaze. Zbog prolaznih ljubavi gubimo vjenu ljubav, a vjena ljubav je samo
ljubav prema Gospodaru. Dobro, ali moe li se ta ljubav malo razvodnjavati? Moe? Omoguio ti je
Gospodar da voli nekoga radi Njega. Kako je jedan ashab, r.a., to lijepo rekao: - Onaj koji nema
ljubavi u svom srcu prema Allahu, d.., on e potpuno navaliti na dunjaluk i bit e izgubljen.
Bit e izgubljen, iako se nama ini da on nije izgubljen. Moe ti biti mu, moe ti biti ena, vi
spavate zajedno, ali nema ljubavi vjene izmeu vas. Ima nekakva perda. Moete se umiljavati jedni
drugima, druiti se, provoditi vrijeme zajedno, ali niste jara-ni. Ima perda koja vam ne da da se
upoznate. Jedan ashab, r.a., je rekao: - Samo atom ljubavi prema Allahu, d.., drai mi je nego
sedamdeset godina ibadeta u kojem nema ljubavi.
Moe ti klanjati, gore-dolje, koliko hoe! Ako nema te ljubavi, preselit e kao nepismen,
kao dvolinjak, iznenandit e se kad sutra ode tamo i vidi ta si pripremio. Sudnji dan ima mnogo
naziva, jedan od njih je i Dan iznenaenja.
Prva ljubav nije iscijeena iz naih srca. Sjetite se, to je ona ljubav prema samom sebi. Ona se
teko zaboravlja i iskorjenjuje. Koliko samo ovjeku treba da kae: - Ma, ne valjam ja\ Jok! Uvijek
je on dobar, uvijek on ima pravo...
Ima puno definicija koje nastoje objasniti ta je to vjena ljubav prema Gospodaru. Jedna od
njih kae da ta ljubav podra-zumijeva obaranje sranog pogleda od svega stvorenog, mimo
Allaha, d.., Voljenog. Subhanallah! Bude li volio koulju, jed-nog dana e je napustiti,
ishabat e se, poeljet e drugu. Ako bude volio jarana, ne zaboravi da ete se jednog dana rastati.
Musau, a.s., je Gospodar rekao: - Ja sam ti poklonio Svoju ljubav i uinio da raste pod okom
Mojim. Pazite, Gospodar poklan-ja tu ljubav, direktno je poklanja! Ne moe je naruiti! Nema
anse! A mnogi bi voljeli da je mogu naruiti. Mnoge bi majke voljele da mogu naruiti ljubav svoje
djece, da ih djeca vole. Daba, ljubav se ne naruuje! Gdje ode ta ljubav? Gdje je otila ljubav koja
je postojala za vrijeme Resulullaha, s.a.v.s.? Znate li gdje je otila? Otila je u aktovke! Eto gdje se
smjestila! Nema vie vremena da ode i popije kahvu sa svojom majkom. Ogrubjeli smo: - Hajde,

majko, uti. Nema ti pojma, zaostala si... Estagfirullah! Jedan je ak majci rekao: - Sta ti je? Izgleda
da nisi klanjala! Ko biva, klanjaj, pa da bude pametna, ta li?
Postoji nekoliko razloga ili povoda zbog kojih se ljubav smje-sti u srca vjernika. Prvo, treba
dobro obratiti panju na poruke Kurana. Bolje je zastati kod jednog ajeta, razmisliti i dobro ga
shvatiti, nego mehaniki uiti ne znam ti koliko. Resulullah, s.a.v.s., je tako radio, a i ashabi. Recimo,
znali su zastati, tokom nafile-namaza, kad se proui ajet koji kazuje o Dennetu i rei: -Ja Rabbi, daj
mi Dennet. Kad bi se prouio ajet o Dehennemu, rekli bi: -Ja Rabbi, sauvaj me Dehennema. To
vam je primjer kako se "razgovara" sa Kuranom. Na taj nain se vjena ljubav rodi u srcu.
Drugi metod je spominjanje Gospodara u svakom momentu, a ne samo kad ti zatreba. ovjeku
samo kad doe frka, teka situacija, eto ga u damiju. Zatim da izbjegava sve stvari, brate i sestro,
koje bivaju uzrok da ti zaboravlja na Gospodara. Potom da se drui sa pravim ljudima. Kako
prepoznati prave? Pa, im ih vidi, odmah ti naumpadnu Allah, d.., i Resulullah,
s.a.v.s. Ako te je Gospodar nadahnuo da poziva u vjeru, onda se drui i sa najveim kloarima,
ali s namjerom da ih odvrati od njihovog naina ivota.
Postoje tri vrste, ili tri stepena ljubavi, vjene ljubavi prema Allahu, d.. Svaki vjernik se tu
treba nai.
Prvi stepen je ljubav koja prekida i odbacuje svaku lou misao, jer loe misli razaraju iman i
prouzrokuju svae meu vjernicima. Zapamti, kad ti loa misao o nekome doe a ti je odbaci, to je
znak da voli Gospodara. im to ne radi, znaj da ima kod sebe neku munafiku osobinu. Ali nemoj
da te to uzru-java. Bilo je puno znaajnih velikana koji su to skontali, pa su se do kraja ivota protiv
toga borili i strahovali. Jedan od njih je hazreti Omer, r.a. Pazi, hazreti Omer, r.a., pita ima li njega
meu munaficima!? Zato, bolje ti je ovdje otkrij da si munafik i bori se protiv toga, nego da se sve
otkrije na onom svijetu. U srcu vjerni-ka ne mogu se zajedno nai ljubav i zloba prema bratu, loa
misao itd. To ide zajedno ko zapaljena cigareta i benzinska pumpa. Drugi stepen postoji kada vjernik
posmatra i svjedoi Allahove, d.., prefinjene blagodati, unutranje i vanjske, a najvea blago-dat je
to to te Allah, d.., odabrao da ti bude od onih koji Ga vole. Pazi, dakle, Allah, d.., te je
pogledao Svojom milou pa Ga zato voli. Od ovolikog svijeta, tebe je odabrao. Pa zahvaljuj
Gospodaru na tome! Nemoj raditi radnje koje e uzrokovati da ti spominje Allaha, d.., a da pritom
nema zadovoljstva.
Jedan rob je rekao: -Ja Rabbi, evo ja Te spominjem, zikr inim, ali nikako me ne iskuava.
Nemam kazne, a vjernik se, inae, iskuava.
U tom momentu se spusti glas na njegovo srce: - Zar ti nije kazna velika to to spominje Me, a
ne osjea nikakvu slast. Nema vee kazne od te.
Trei stepen ljubavi je ljubav koja e te podstai da ti vie daje prednost Allahu, d.., i
Resulullahu, s.a.v.s., nad svim stvorovima i da svakom muminu koji je izgovorio ehadet iskreno daje prednost nad sobom. E,
ovo je teko! uj, pa ko je prei od njega samog!? Mnogi e rei: - Jesi li ti normalan, pa da voli
vie drugog nego sebe? Ako ti sebe ne voli, onda nikoga ne voli! Mnogi ljudi se ude odakle ta
ljubav kod vjernika kada se mi prvi put sretnemo. Evo, sada ima ljudi s kojima se nikad nisam
poselamio, a s njima se osjeam tako blisko, kao da se znamo petsto godina. A kad neprijatelji ove
nae ljepote vide da se mi odmah zavolimo, to ih boli, unitava, oamuti... Ma, ni jezik nije barijera.
Isto ko kad je Musau, a.s., bilo drago to Gospodar razgovara s njim. Objanjava Gospodaru Musa,
a.s., da u ruci dri tap kojim tjera ovce, te ovo, te ono... Sve samo da bi se to due zadrao u razgovoru. im ti je s nekim lijepo, ti nastoji tu osobu to due zadrati u razgovoru.
Odakle ta ljubav? Gospodar kae da On sputa ljubav meu one koji vjeruju i rade dobra djela.

Eto odakle! Desi nam se da osjetimo simpatiju i posebnu dragost prema osobi koju prvi put vidimo.
Ne treba se, dakle, tome uditi. To Gospodar daje! S druge strane, prema nekima se rodi antipatija.
im ga sretne, ne moe ga smisliti. Nita ti ovjek nije uradio, a neto ga ne moe. To znai da
due vide, da one imaju svoje oi. A gdje su te oi? Pronaite ih! Legne spavati i sanja svoju
rahmetli nanu. Vidi je, a miri! Kojim je to oima vidi? Oima due! A znate li ta se deava kad
Gospodar zavoli svog roba? On, onda, naredi Dibrilu: - O Dibrile, Ja sam zavolio tog i tog roba,
pa ga i ti zavoli i reci svim stanovnicima nebesa da ga i oni zavole. Onda Dibril ode i kae
melecima: - Zavolite tog i tog ovjeka jer ga je Allah, d.., zavolio i meni naredio da ga ja zavolim,
pa ga i vi volite te siite dolje na zemlju i naredite svim ljudima da ga vole. Subhanallah!
Ashabi su imali jedan lijep obiaj da, kada neko ne doe na sabah-namaz, odu kui tom ovjeku.
Vjerovali su da je, ili bolestan i to teko, ili da je dvolian. Treeg nema! I tako su jednom
Resulullah, s.a.v.s., i ashabi otili kod ashaba koji nije bio na sabah-namazu, kad tamo, a on stvarno
bolestan, sjedi i suze lije. Pita njega Resulullah, s.a.v.s., ta mu je, a on odgovara: - Boiji Poslanice,
ti si mi pao na um. Volim te toliko da ne znam iskazati svoju ljubav prema tebi. Ne mogu se zasititi
druenja s tobom. Ipak, vrijeme ide i preseljenje nam se pribliava. Pomislio sam da te moda neu
vidjeti i na onom svijetu, jer tebe Allah, d.., mnogo voli i svata ti je tamo pripremio. Pomislio sam
samo da moda ne zasluujem da te tamo vidim. I odmah su mi se noge oduzele. Resulullah, s.a.v.s.,
je zaplakao. Nakon to je utnja potrajala, kroz suze je rekao: - Bit e sa onim koga voli. ovjek e
biti sa onim koga voli, to je sigurno. Neki kau da je tada sputen ajet: - Oni koji se Allahu, d.., i
Resulullahu, s.a.v.s., pokoravaju, oni e, sigur-no, biti sa poslanicima, sa ehidima, sa dobrim
ljudima. O, kako lije to divno drutvo!?
Ashabi su rekli da se nikad nisu vie obradovali nego tim rijeima.
Dakle, ta nas briga! Ne volimo zulumara, bezobraznika... Neemo biti s njim. Volimo dobrog
ovjeka, svoga efendiju, finog komiju... Bit emo s njim. Ipak, nije dovoljno samo voljeti, potrebno
je i raditi na tom putu.
A kad ovjek neto ili nekog voli, on to puno spominje. Svoju ljubav prema Allahu, d..,
dokazuje tako to e Ga puno spo-minjati, ibadet initi, raditi djela kojima je On zadovoljan.
Kada je Allah, d.., htio stvoriti ljude, stvorio je prvo sve due. Potom je duama omoguio da
gledaju u lice Njegovo. Zapanjene Allahovom, d.., ljepotom, due su gledale dugo, dugo vremena.
Poslije je Allah, d.., stvorio Dennet, pa se veli-ka veina okrenula gledajui tamo. Zatim je
stvorio dunjaluk i dide dunjaluke, pa su se tamo okrenuli. Koja je, dakle, naa
prva prava ljubav? Prava, ne falsifikat? To je gledanje u lice Gospodara.
Znai, la je da se neko rodio kao nevjernik. Nije! Svi smo mi ve gledali u Njegovo lice i
posvjedoili da je Jedini i da je Gospodar i Stvoritelj. Ta prva prava ljubav je smjetena u svakog
ovjeka, samo je treba probuditi. Svako dijete se raa u islamu. To je istina, a ovo je dokaz!
A mi kaemo: - Sta u kad sam ovakav. Gospodar je tako odre-dio! Nemoj tako, brate i sestro!
Ko god bude ulazio u Dennet, pokazat e mu se mjesto u Dehennemu u koje je mogao ui da je htio.
I obratno, ko god bude ulazio u Dehennem, pokazat e mu se mjesto u Dennetu gdje je mogao biti
daje htio, dakle, da je drukije odabrao. O tebi se radi! Ti si taj koji bira hoe li istinu ili nee.
Eh, sad bismo mi voljeli da je Vjena ljubav kod nas, ali ne bismo voljeli nita rtvovati. Zato?
A rtvujemo se radi prolaz-nih ljubavi. Kad cura zavoli momka, ona ode za njega. Ako treba i pod
kruku.
Jedan ashab je rekao: - Ja Resulullah, ja te volim. A njemu ovako Resulullah, s.a.v.s., kae: Ako me voli, pripremi se na siromatvo. Mi smo se pripremili za ovosvjetske ljubavi. Vidi samo
onu curu to za svojim dragim hoe pod kruku. Nije joj teko. Jo e metlu ponijeti da malo poisti,

malo e ograditi... Ako ima prave ljubavi, bit e i zgrada od pet spratova. Kako vjernici i vjernice
trebaju uvati tu prvu ljubav koju su dobi-li? Evo ta je jedan vjerenik rekao svojoj vjerenici prije
nego to su se vjenali: - Draga, elim da mi ivot bude velianstven i lijep i da se uvijek bratimim s
ljudima, a znam da i ti isto eli. To je prava ljubav i vjerujem da, ti eno, moe pokrenuti snagu
koju je Allah, d.., spustio u moje srce. Pazite, on eli da se bratimi s ljudima, a ne ono: im se oeni
- katanac, nema ga vie nigdje.
Resulullah, s.a.v.s., je rekao da ena od neovjeka moe napraviti ovjeka i obratno, od ovjeka
neovjeka. Kao to sunce u polju izmamljuje mirisno cvijee, tako i one, svojim postupcima i
osjeajima, potiu najbolje u svom ovjeku. Polahko, polahko, kad odjednom ga vidi u damiji. Dok
se nije oenio, nije ga bilo. Zato je meni drago kad se vjernik oeni enom slabije vjere, pa utie na
nju da spozna ljepote vjere i obr-nuto, kad se vjernica uda za mua slabijeg imana, pa ga ona
polahko, uz Boiju pomo, pone mijenjati nabolje. Samo ako kod sebe imaju Vjenu ljubav i
ovosvjetska ljubav e cvjetati. Bit e liena svakog egoizma i suprunici nee biti okre-nuti
iskljuivo jedno drugom. irit e tu ljubav. Ako se due pronau u ezelu, ako su bili raja u ezelu, to je
pravo - znai da su se voljele oduvijek.
Ako ovjek ima atom ljubavi prema Gospodaru, istog momenta Gospodar okrene srca svih
vjernika prema njemu. Zato, iskoristimo priliku da dobijemo taj atom Vjene ljubavi, jer samo e ta
ljubav gasiti vatru dehennemsku.
Upoznajmo se, ljudi, upoznajmo se, brao i sestre! Upoznajmo se i zavolimo. Volimo se kao to
su se voljeli u doba Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Gospodar nam nareuje da se zavolimo zbog nura koji
je spustio u nas.
Ko eli da mu srce bude ivo, neka izmeu sabahskog sunne- ta i farza etrdeset puta proui
jednu kratku dovu, nije ni po reda:
- Ja Hajju Ja Kajjum la ilahe illa ente.
O MUHAMMEDU, S.A.V.S.
Muhammed, s.a.v.s., Boiji Poslanik i Miljenik, roen je 12. rebiul -evvela. U Bosni taj mjesec
nazivaju mjesecom mevluda. Tada se mevludi ue u ast Gospodaru namilijeg stvorenja.
Nama je pripala neizreciva ast da budemo njegovi sljedbe-nici. A biti sljedbenik Muhammeda,
s.a.v.s., znai biti spaen i zatien od mnogih belaja, iskuenja i kazni.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., traio je od Gospodara da njegov ummet potedi mnogih kazni i
iskuenja kojima su bili izloeni drugi narodi.
I Gospodar mu je to usliio.
Poznato je da su svi Boiji poslanici molili Gospodara da budu Muhammedovi, s.a.v.s.,
sljedbenici. Zato? Pa zato to su upravo poslanici najbolje znali njegovu vrijednost i stepen kod
Uzvienog. Meutim, od dova svih pejgambera, primljena je jedi-no dova Isa, a.s. Upravo tu je
skrivena mudrost Isaovog, a.s., ponovnog dolaska na Zemlju - da ispravi iskrivljena uvjerenja o sebi
i svome poslanstvu i da preseli kao Muhammedov, s.a.v.s., sljedbenik, kao dio njegovog ummeta.
Nemogue je sve rei o stepenu Resulullaha, s.a.v.s., njegovoj ljepoti, dobroti, misiji... Malo bi
nam bilo i da hiljadu godina o tome govorimo.
Vjernike due vape za spoznajom makar samo dijela ivota ovog Gospodaru najdraeg
ovjeka.
Jesmo li uope svjesni asti koja nam je ukazana time to
nam je omogueno da slijedimo Poslanika, s.a.v.s.? Slijedimo li ga ispravno? Koristimo li
pruenu priliku?
Gospodar se, na vie mjesta u Kuranu, kune Muhammedom, s.a.v.s. Subhanallah!

Uzvieni, Koji gaje stvorio i najbolje ga poznaje, kae: - Tako mi zore...

Uenjak Kadi Ijad autor je knjige koja se smatra temeljem kada je u pitanju opis Poslanika,
s.a.v.s., i njegovog ivota. Ko god pie o ovim temama, mora svratiti na Ijadovu knjigu. On veli: Allah se kune zorom, a zora je Muhammed, s.a.v.s.
Zato zora? Pa zato to je svanulo cijelom ovjeanstvu kada se on rodio. Do tada je svijet ivio
u mraku zabluda. Ljudskih prava nije bilo, ena je bila maltretirana i poniavana, prodavali su je kao
robu, smatrali su je samim avolom i izvorom svakog grijeha... ak su zakopavali ivu ensku djecu.
Moete li zamisli-ti sve te nepravde i zablude?!
Nur zore obasjaojeovjeanstvoposlanstvomMuhammedovim, s.a.v.s. Svakoje dobio pravo.
Zena je postala cijenjena, ravnopravna i zatiena. Postala je subjekt, dobila pravo na nasljedstvo,
pravo izbora, pravo obrazovanja... Stoga nije udno da i danas veinu povratnika u islam ine ene.
Prepoznaju one istinsku poruku onog s im je Muhammed, s.a.v.s., poslan, bez obzira na sve potvore i
dezinformacije.
U suri Hidr Gospodar kae: - Tako mi tvog ivota, Muhammede, oni su u pijanstvu, u zabludi
lutaju. A kad se Gospodar neim kune, onda je to ba golemo. Zato se ovdje kune ivotom
Muhammedovim? Pa zato to ljudi oiju ne bi suili kad bi istinski spoznali makar djeli njegovog
ivota.
Nama je omogueno da to otkrijemo, razumijemo i slijedimo. Sto nam je vei fond vjere koji
imamo, vie emo spoznavati stepen Boijeg Poslanika, s.a.v.s., kod Gospodara i zasluivati njegov
efaat -zagovornitvo na Sudnjem danu.
Preporueno nam je da to vie donosimo salavate na Muhammeda, s.a.v.s. Nije vremenski niti
brojano odreeno koliko je dovoljno. Dakle, koliko god moe!
Mnoge blagodati, mnoge milosti sputaju se samo zbog njega. Eh, kad bi to ljudi spoznali!
Gospodar je jasno u Kuranu rekao zato je Muhammed, s.a.v.s., poslan: - Poslali smo te samo kao
milost svim svjetovima.
Brao i sestre, kad emo kod nemuslimana prepoznati milost koju je Allah, d.., svima spustio
Muhammedovim, s.a.v.s., poslanstvom? Ako je Muhammed, s.a.v.s., milost cijelom ovjeanstvu,
onda to vai i za Peru, i za Srana, i za Jozu, i za Davida, i za Johna, i za Hansa, i za Sulejmana, i za
ivotinje, i za biljke... Za sve to postoji! Razmiljamo li mi, uope, o toj milosti?
U drugom ajetu Gospodar veli da je Muhammed, s.a.v.s., naroita milost za vjernike.
Evo dokaza da je Poslanik, s.a.v.s., milost za svakoga. Razgovarao sam sa ovjekom koji je
primio islam. A kako se on odluio da primi islam? Tako to je usnio Muhammeda, s.a.v.s., koji mu je
u snu rekao da treba postati musliman i daje to jedini pravi put! Subhanallah! Gospodar odluuje
koga e uvesti u Svoju milost i niko ne smije pitati zato je ba tog i tog poastio! Hvala Bogu daje
tako. Da se mi pitamo, svi bi otili u Dehennem, osim nas samih - jedino bi sebe u Dennet smjestili!
Zato Gospodar u Kuranu kae: - Zar e oni sebi uzeti inge-rencije da dijele Moju milost? Mi
smo im raspodijelili sve 'sto im je potrebno u ivotu.
Vjernici stoljeima donose salavate na Boijeg Poslanika, s.a.v.s., elei razumjeti njegov ivot,
elei ga slijediti i zasluiti njegov efaat na Sudnjem danu.
Imam afija u uvodu svoje knjige Er-Risale kae: - Zapamti,
o ti koji pada na seddu, kad god bude neim poaen u ivotu (napravio si kuu, dobio
posao, udala si se, poloila ispit, dobili ste djecu, ozdravio si, belaj kakav otiao, pojeo si neto
ukusno itd. op.a.), neka zna da je to zbog Muhammeda, s.a.v.s.
Gospodar daje, a Poslanik, s.a.v.s., dijeli. Da prevedemo na bosanski - Gospodar je baza, a
Poslanik, s.a.v.s., je servis.

O, kako je lijepo biti servis Allahove, d.., milosti! O, kako je lijepo iriti vijesti o ljepoti i
ljubavi koju nam On daje! Pa sli-jedimo Poslanika, s.a.v.s.! Budimo servis!
Ako te je Gospodar poastio da zavri fakultet i doe na neki poloaj, koristi svoj ugled kako
bi pomagao ljudima! Darivaj ono to je Gospodar tebi darovao!
Kada budemo tako postupali, i to iskljuivo u ime Gospodara, osjetit emo kako cijelom
ovjeanstvu darovana milost buja i kod nemuslimana. Nikad nemojmo smetnuti s uma da je
Gospodar Muhammeda, s.a.v.s., poslao kao milost svim svjetovi-ma. Ne budimo sebini. Poklonjena
milost ne pripada samo meni, ili samo tebi - ona je svaija!
Islamski velikani, kad bi se nali pred nepoznanicom u vjeri, noi i noi bi provodili u ibadetu i
razmiljanju s ciljem da im Allah, d.., otkrije sutinu nekog ajeta, hadisa, pitanja... Mi danas o tome
priamo kao o legendama, bajkama, herojima... Kad se sjetimo hazreti Omera, r.a., samo
nostalgiemo: - Moe li zamisliti kakav je bio, kadje i ejtan bjeao od njega. E, jest bio faca! On i
jeste bio faca, da znate! Ali ta mi radimo da budemo face? Ili: - Jest ona sahabijka super postupila,
ali lahko je njoj, ona je bila sahabijka\ Meutim, kad trebamo opravdati kakav postupak, onda
kaemo: - Vidi da je i taj ashab slino uradio. Hej, a ashab bio! Dakle, samo kad nam lino neto
odgovara, mi se pozivamo na njihove postupke i rijei. A ako treba ta potegnuti, onda: -Lahko je
njima bilo, oni su bili ashabi!
Prisjetimo se kako su ashabi i sahabijke voljeli Muhammeda, s.a.v.s. Prisjetimo se sahabijke
koja je na Uhudu izgubila mua, brata i dva sina. Rekoe joj da su svi njeni izginuli, a ona upita: A ta
je sa Muhammedom? Je li on dobro! Nakon to su joj rekli daje Poslanik, s.a.v.s., iv, u prvi mah nije
povjerovala, pa pouri da se lino uvjeri. Kada se uvjeri daje Poslanik, s.a.v.s.,iv,zapla- ka i ree: Hvala, Gospodaru! Kad si ti dobro, Boiji Poslanice, sva druga iskuenja su mi mala i beznaajna.
Da se tebi neto desilo, to bi mi bilo najtee! A moe li se Muhammed, s.a.v.s., nadomjestiti? Nikad!
On je jedan! Posljednji Boiji Poslanik! Peat vjere! Kruna i evlija! Milost!
U odnosima s ljudima prva i najvanija vodilja treba nam biti odgovor na pitanje zna li ta osoba
za Gospodara! A ime se mi rukovodimo? Je li zgodan, armantan, bogat... Kakve su mu okice?
Zelene, a samo malo crvene. Crvene, jata, od pia! Nema veze, ta fali malo?! Pazi samo da tebi oi
ne budu modre ako su njemu crvene!
Koji je smisao naeg ivota? Sve ima svoj smisao. Smisao ae je da se iz nje napijemo vode,
smisao auta je da se njime prevezemo od take A do take B, smisao stola, stolice, naoala... Koji je,
onda, smisao ivota? Nije valjda smisao ivota u tome da jedemo, pijemo, spavamo, razmnoavamo
se itd. Smisao ivota je da pronaemo u sebi skriveni dragulj - toliko skriven da esto i ne znamo da
imamo to bogatstvo! A svako ima taj dragulj! I Jovo, i Dragan, i Pero, i Franjo... Vidio sam, hvala
Gospodaru, mnogo tih dragulja. Kad ga ovjek ieprka i iznese na svjetlo, dragulj zablista! I onda
kane suza! Kad vidim tu suzu, samo pomislim: - Ja Rabbi, da je meni pustiti ovako iskrenu suzu u
Tvoje ime! Dvadeset godina klanjam, a ne zaplaem u namazu. Ona klanja od juer, a bolja od mene.
Nije mala stvar voljeti Muhammeda, s.a.v.s. Da bi ga volio, treba vrijeme provoditi sa onima
koji ga vole. Ne moe sam!
Mora saznavati o njemu, sluati, spoznavati situacije kroz koje je prolazio... Kroz druenje e ti
polahko u srce ulaziti ko je Muhammed, s.a.v.s., i kako to da on brine za sve nas i kad doe-mo u
teku situaciju, i kad nas poklopi tegoba. Gospodar kae:
- Njemu teko pada kada vi nailazite na muke i tegobe. On jedva eka da vi krenete pravim
putem. U komentarima Kur'ana se kae da se ova briga Muhammedova odnosi na one koji nisu u
vjeri. Jedva eka da se oni vrate Izvoru. Pazite, on jedva eka da mi osjetimo vjenu, neprekidnu,
stvarnu i jedinu istinsku i neprolaznu ljubav.

Nedavno sam od jedne djevojke, koja je tek tri hefte u islamu

- Subhanallah, samo tri hefte, manje od mjesec dana - uo ove rijei: -Kad ti se u srce uklee
Allah, sve ti je lahko! Kako li se to srce klee u tri hefte?! Tu se i meni javi ona dozvoljena zavist, pa
kaem: Gospodaru, daj i meni takav osjeaj!
Kae Uzvieni u Kuranu: - Poslanik je prei vjernicima nego oni sami sebi. Dakle, ne kae se: Treba da bude prei!, nego: - Prei je! ta to znai, brao i sestre? Tumaenja ovog ajeta navode da
se ovdje, ustvari, veli da nam je Muhammed, s.a.v.s., otac. On je roditelj koji nas odgaja i ui kako
da vjeno budemo rahat. I ovdje i tamo! I Poslanik, s.a.v.s., je to potvrdio rekavi: - Ja sam vam na
stepenu roditelja koji vas poduava. On nas ui kako da mu potu-je enu, a ena mua, kako da
dijete potuje roditelja, a roditelj dijete... Ui nas kako da dobijemo ljubav neprolaznu i kako da nam
vazda bude dobro! Ui nas toleranciji, harmoniji i kako da komuniciramo bez umova i smetnji. A ne
kao kad neko novi doe u damiju, a neko se naljuti: - Otkud on ovdje? Vala, kad je on ovdje doao,
odohja klanjati u drugu damiju. Neu sa svakim u isti saff! Brate dragi, kome ti to ide klanjati u
drugu damiju? Taj kome klanja isti je i u ovoj i onoj damiji.
Gospodar, Onaj Koji nas je obavijestio da nam je Poslanik, s.a.v.s., otac, kae dalje u ajetu: - A
njegove ene su majke vjernika! E,
otuda su svi vjernici braa - isti im je otac, iste su im majke. Moe li, onda, brat o svojoj sestri
misliti runo i pokvareno?! Hej, sestra ti je! im vidi da se loe i neprimjereno ponaa, neka ti
naumpadne da ti je sestra i reagiraj kao brat! Tako misli o njoj! uvaj je! Sve dok tako ne budete
razmiljali, jo je dalek put pred vama!
Srodstvo se dijeli na mnogo vrsta: po krvi, mlijeku, tazbini... A ima i srodstvo po Kuranu! Tako
moe imati daidu po vjeri, tetku po vjeri... Kako ree brat Abdulkerim, sada ima petnaest amida po
vjeri. Ovo srodstvo je najpree.
U 24. ajetu sure Tewbe, Uzvieni kae: - Reci: Ako su vam oevi vai, i sinovi vai, i braa
vaa, i rod va, i imanja vaa koja ste stekli, i trgovaka roba, i kue vae drae od Allaha i
Resulullaha, oekujte da Allah donese odluku! Dakle, oekujte iskuenja i kazne.
Voli roditelja! To ti je dunost! Ako roditelj nije tobom zado-voljan, ni Allah, d.., nije
zadovoljan. Voli roditelja, ali ne zabo-ravljaj Gospodara, to je poenta. Ako nema ljubavi prema
Gospodaru, nee je biti nigdje. Bit e dobar dok daje para. Dok daje, bit e: - Dobar babo! Super
babo! Cmok! Kad ne bude imao, bit e: - Sta si mi dao u ivotu!?
Radimo mnoge stvari koje nas udaljavaju od Allaha, d.., i Resulullaha, s.a.v.s. Ako zaista
elimo vidjeti volimo li mi njih, recimo: -Od danas sam kontrolor sam sebi! I onda pratimo ta je to
to, tokom dana, najvie spominjemo. Ne zaboravite, ovjek spo-minje ono to voli. Pa ti vidi je li to
auto, ti, ena, dijete, euri, ili su to Allah, d.., i Resulullah, s.a.v.s. Sad e neko rei: - Pa mora
voljeti enu! Naravno da mora. Neka voli, ali ne tjeraj ga, sestro, da te voli vie od Gospodara.
Zapamti, ako ga naui da najvie tebe voli, imat e pravo zafrkan zavretak! I obrnuto! Ljubav
izmeu mukarca i ene blijedi. Godinu, dvije, tri... i gotovo!
A mnogi danas vole i serije. Ja Rabbi, kako ih volimo i kako smo ustrajni u praenju. Ma sve se
gasi i stavlja u drugi plan kad
pone serija! Ne moe ni upitati: - Kako si? Ako i upita, kae:
- Pitaj kad proe serija. Nemoj sad, ovo ekam itav dan, pravo se zakuhalo! Ako promakne
detalj - gotovo, ko daje Kijamet! Tolika je ljubav prema serijama da ih, ako kojim sluajem i
promakne koja, obavezno i neizostavno "naklanjamo" subotom ujutro.
Vjernik se mora osloboditi praznih, prolaznih ljubavi i svojih slabosti kako bi okusio vjenu
ljepotu. Kad je okusi, sve drugo doi e u drugi plan, dakle, na svoje mjesto.

Neemo biti pravi vjernici sve dok nam Poslanik, s.a.v.s., ne bude drai od svega, pa i od nas
samih. Ta ljubav je farz. Nije daba u ajetu potcrtano i od nas samih. to? Pa mnogi e dati sve od
sebe - i pare, i auto, i vrijeme, i znanje - ali sebe nee dati. To jo jednom potvruje da je ovjek
najmiliji sam sebi, bez obzira ta govorio i zagovarao.
Postoje znaci da je ljubav prema Allahu, d.., i Resulullahu, s.a.v.s., smjetena u svima nama.
Jedan od znakova su i ova naa druenja. Skupili smo se da govorimo o Gospodaru i Njegovom
Poslaniku, s.a.v.s. Ta ljubav gori!
Na put je Poslanikov, s.a.v.s., put - da volimo drugom vie nego sebi. Blago naim sestrama,
one su blie tom stepenu. U njih su, nekako, prirodno smjeteni osjeaji da druge stavljaju ispred
sebe. Kod nas mukaraca to ide malo tee. Evo, naprimjer, dou mu i ena s posla kui. Oboje
ranili, oboje radili, oboje umorni, oboje gladni. I sjednu da jedu. U neka doba ona primije-ti da se on
pravo naklatio da jede. Ne poputa. ena tada malo uspori i jo mu prebaci od sebe. Drago joj, eto,
da on malo vie pojede, iako je i sama gladna.
Najznaajniji znak ljubavi prema Muhammedu, s.a.v.s., jest da radimo ono to je on radio.
Naravno, nemogue ga je sasvim imitirati, ali se trebamo to vie truditi da radimo po njegovom
sunnetu. Naalost, dogaa se da se dvojica brae posvaaju zbog
sunneta. Ima toga i kod nas, jel de? Jedan drugom zamjerio to ne postupa po nekoj stavci
sunneta. Pita ga to ne podnosi onog drugog, a on kae: - Ne postupa po sunnetu! Subhanallah! ta je
sunnet? Kada je Enes, r.a., upitao ta je sr sunneta, Poslanik, s.a.v.s., mu ovo ree:
- O Enese, ako ikako moe, kad omrkne i kad osvane, da u tvom srcu ne bude mrnje i zlobe
ni prema kome. To je moj sunnet. A onaj ko oivi moj sunnet, taj je zavolio mene, a ko mene zavoli,
taj e sa mnom biti u Dennetu. To je sunnet koji trebamo oivljavati i uz to idu svi drugi sunneti. Na
tom temelju se zgrada gradi. Ako temelja nema, ili su oni slabi, zgrada je nesigurna, sruit e se.
Slijedei znak ljubavi je da voli onoga koga je i Muhammed, s.a.v.s., volio. S tim u vezi,
prenosi se daje Poslanik, s.a.v.s., ovako dovio: -Gospodaru, ja doista volim Hasana, pa i Ti zavoli
onoga ko njega voli. Subhanallah!
Zatim, znak je i da sljedbenicima Poslanika, s.a.v.s., daje prednost nad sobom. A ne da samo ti
hoe da bude u centru panje. Ti i niko vie!
Znak ljubavi je i kad na Poslanika, s.a.v.s.,donosimo puno salavata. Donosite salavate kad god
vam Muhammed, s.a.v.s., naumpadne. Poe u kuu - salavat, ustane iz kreveta - salavat, poe na
ispit -salavat, hoda ulicom - salavat... Nemoj govoriti: -Joj, jest ovo teko! Kakvo "joj"!? Ako
govori "joj" i bit e ti joj! Reci: - Allahumme salli ala Muhammedin ve ala ali Muhammed .
Salavat je detaljno ienje, zapamtite! Velika se milost sputa kroz donoenje salavata.
Zaboravljamo na ovaj izvor snage i pomoi, pa nas hvata sla-bost i malaksalost. Previe znaaja
pridajemo prolaznom, zaposta-vljamo ljubav prema Allahu, d.., i Resulullahu, s.a.v.s. Dokaz za to
je da se posvaamo sa bratom ili sestrom zbog dunjalukih stvari. im se svaa zbog stvorenih
stvari, to znai da ih voli.
Nemoj zaboraviti kuranski ajet u kojem nas Gospodar obavjetava daje Ibrahim, a.s., rekao: Ne volim nita to prolazi!
Mu se sa enom posvaa zato to nema ruka. Znam pri-mjer da se ovjek razveo zato to mu
ena nije znala kuhati. Aman, jest mu stomak vrijedan, a posti, klanja, ibadeti... On se oenio da bi se
najeo! Pa uila je, ovjee, nije imala kad nauiti kuhati. Ispite je polagala. Morate biti taktini sa
enama. One mnogo vie od nas rtvuju kroz brak. Evo, naprimjer, uzmimo samo pokrivene ene. One
u 21. vijeku iziu na ulicu sa mahra- mom na glavi. Upitaj se bi li ti nosao kakvu kapu da je tako
nareeno. Jednom smo se naalili zapitavi se ta bi bilo da doe fetva da imami moraju vazda nositi

ahmedije.
Nerazumijevanje i problemi samo su rezultat injenice da ne njegujemo ljubav prema
Gospodaru i Njegovom Poslaniku, s.a.v.s., nego prema prolaznim stvarima. Sve dobro u ivotu trebamo raditi u ime ljubavi prema Allahu, d.., i Resulullahu, naroito vjenavati se, sklapati
prijateljstva, druiti se, davati... Zapamtite, vrednija je ta ljubav od svega stvorenog. Kako ashab
Jahja ibn Muaz, r.a., ree: - Drae mi je imati trun ljubavi prema Allahu, Resulullahu i muminima,
nego da sedamdeset godina inim ibadet bez te ljubavi. Kad steknemo makar trun te ljubavi, dunost
nam je daje dijelimo to vie.
Presretan sam to se okupljamo u ovolikom broju kako bismo razgovarali o toj ljubavi. Molim
Gospodara da nam je ojaa i omogui da je to vie irimo metodama koje je koristio Muhammed,
s.a.v.s.
O MILOSTI SVIM SVJETOVIMA
ivimo u vremenu buenja interesa omladine, koja napokon, koristei nauku, otkriva priliku da
sebi i drugima ponudi ono to ljude ini sretnim zauvijek. Jer, smijeno je ivjeti, a ne razumjeti
smisao ivota. Meu nama je nekad davno ivio ovjek koji je vlastitim primjerom pokazao smisao
ivota i trasirao jedini ispravni put - Muhammed, s.a.v.s.
Gospodar, u 107. ajetu sure El-Enbija, kae: - I poslali smo te samo kao milost svim svjetovima.
Kada bi ovjek imao i stotinu jezika i njima svakog trena spominjao Gospodara, nikada Mu se
ne bi mogao nazahvaljivati za blagodati kojima ga je Gospodar obasuo. On nam je poslao svoga
Miljenika Muhammeda, s.a.v.s. Omoguio nam je da ga spominjemo i donosimo salavate na njega.
Veliki uenjak Ebu Abbas El-Mersi rekao je: - Sam Muhammed, s.a.v.s., je milost, on sam je
nur!
Boiji Poslanik, s.a.v.s., bio je vrelo milosti, koja je obasipala
i vidljivo i nevidljivo.
Sejjid Kutb ovako tumai gore navedeni ajet: - Muhammed, s.a.v.s., je milost za sve ljude. On ih
vodi ispravnim putem, ka smislu ivota i srei.
Kolika je to ast nama svima! Dato nam je da slijedimo onog koji je najdrai Gospodaru od svih
ljudi i poslanika, da nas on
odgaja i ui kako da ponosno ivimo, steknemo zadovoljstvo Uzvienog i dobijemo vjenu
sreu. Ako u tome ne uspijemo, to je znak da smo ovdje samo gubili vrijeme.
Ebu Abbas El-Mersi tvrdi: - Poslanici koje je Gospodar ranije slao narodima, bili su kao
milostinja data. tim narodima. Muhammed, s.a.v.s., poslan je kao poklon svima.
Resulullah, s.a.v.s., je rekao: - Ja sam poklonjena milost. Zapamtite, niko od nas nije svojim
djelima zasluio tu milost, nego nas je Gospodar direktno poastio.
Allah, d.., je odredio da kolijevka Muhammeda, s.a.v.s., zaljulja siroe. Njegov otac nije
doekao da mu se rodi sin. Vrnjaci su dozivali oeve kad bi bili u kakvoj nevolji. Resulullah,
s.a.v.s., oca nije mogao dozvati. On je samo govorio: - Gospodaru, Ti me odgoji, Ti mipomozi, Ti me
zatiti!
Tu lei mudrost odredbe da Poslanik, s.a.v.s., bude siroe od roenja? Gospodar je elio da ga
On odgaja.
Uzvieni kae: - O vi koji vjerujete, nemojte dozvoliti da vas imetak va i djeca vaa odvraaju
od spominjanja Gospodara. Onaj ko to bude uradio, propao je za sva vremena.
Kada pogledamo rijei i stavove Boijeg Poslanika, s.a.v.s., sve odie milou. To je zaista
Allahovo, d.., udo.
Muhammed, s.a.v.s., nije govorio o milosti kako bi kod nekog probudio emocije, niti mu podario

milost trenutnu. On je govorio o univerzalnoj i konstantnoj milosti.

Osim toga, u Medini je donio Zakon milosti rekavi: - Budite milosti-vi prema onima na Zemlji!
Prema vama bit e milostiv Onaj na nebesima!
Rekao je, dakle, da trebamo biti milostivi prema onima na Zemlji, ne izdvajajui nikog, ni po
kojem kriteriju. Znai prema svim ljudima, a i prema ivotinjama.
A onaj ko nije milostiv prema sebi, ne moe biti milostiv ni prema drugima. Ko eli da bude
milostiv, voljet e Milostivog i
onoga kojeg je Milostivi poslao kao milost svim svjetovima. Ako nema ove ljubavi, bit e
grub i drzak ak i prema svojoj roenoj djeci i roditeljima. O drugima da i ne priamo.
Boiji poslanik, s.a.v.s., je rekao: - Milost je bolja od pretjeri-vanja u dovi. ta to znai? Ako
nisi milostiv prema ljudima, ta ti onda znai namaz, post, zekat... Namaz, post i zekat trebaju te
uiniti milostivim. Ako nije tako, upitaj se onda, to obavlja fiskulturu i gladuje.
Zato Gospodar kae: - Teko klanjaima koji su nemarni od namaza. Jedan uenjak je rekao: Hvala Ti, Gospodaru, kad si rekao od namaza, a ne u namazu. Jer, svima se nama deava da
budemo nemarni u namazu. Svakakve nam misli dou, ne bude-mo koncentrirani...
Sutina mog i tvog vjerovanja i ibadeta jeste da moramo biti mjesto manifestacije Allahove,
d.., milosti i Njegovih lijepih imena. U tome treba nai smiraj, a ne teret. A mnogi danas, ne samo
da sebe opterete vlastitim ibadetima, nego i itavu porodi-cu, pa i komiluk. Sa svojim tvrdim i
tekim stavovima onemogu-avaju mnogima da pronau milost. Odbijaju ih!
Muhammed, s.a.v.s., i njegovi ashabi svojim su ibadetima rastereivali ljude, olakavali im, bili
podrka... Boiji Poslanik, s.a.v.s., toliko je bio milostiv da gaje alostila i pomisao da bi neko
mogao doi u situaciju da mu ibadet postane teret. Jedne prilike putovali su u tekim i napornim
okolnostima. Boiji Poslanik, s.a.v.s., znao je da jedan ashab posti. Tada je uzeo au vode, viso-ko
je podigao da je svi vide i onda popio. Time im je dao znak - onaj ko posti neka se omrsi. Uprkos
tome, ovaj ashab nije se ornrsio, ma koliko mu teko bilo. Resulullah, s.a.v.s., tada kae: - Nije
dobroinstvo da postite na tekom putovanju. Ako ve elite, postite svakog mjeseca tri dana, pa e
vam se to brojati kao da ste postili itav ivot. Koja je pouka? Nemoj da ti vjera bude teret.
Druge prilike Poslanik, s.a.v.s., je uo da Abdullah ibn Amr ibn As danju posti, a posvuno
klanja, zikri i dovi. Pozvao ga je sebi i rekao: -uo sam da danju posti, a nou ibadeti. Nemoj to
initi! Ne zaboravi da ima obaveze prema svome tijelu, prema svojoj dui, prema svojoj eni...
Posti tri dana u mjesecu. To e ti se brojati kao da si postio cijelog ivota.
Evo jo jednog primjera. Boiji Poslanik, s.a.v.s., pobratio je Selmana Farisiju, r.a., i Ebu Zerra
el-Gaffarija, r.a., pa Selman doe Ebu Zerru u posjetu. Otvara Ebu Zerrova ena, zaputena, neraspoloena, zapostavljena... Ulazi Selman u kuu, pita Ebu Zerra ta ima, a ovaj mu ree da posti. A nije
ramazan. Ponudi Ebu Zerr jelom i piem Selmana, a Selman ga natjera da i on s njim jede i pije. Ebu
Zerr se nekao, odbijao, a Selman podviknu: - Jedi! Ovaj jede s njim, nije imao kud, gost je gost.
Proe malo, klanjae njih dvojica jaciju, a Ebu Zerr ustade da opet klanja. - ta e to!? Sjedi
ovamo! - opet viknu Selman. Ebu Zerr poe da objanjava daje on tako navikao, da tako treba... Ne
popusti Selman: - Sjedi!Nema klanjanja. Pokunjio se Ebu Zerr, ali nema kud. Legli poslije da
spavaju, pa Ebu Zerr pomi-sli da je Selman zaspao. Tiho, na prstima, pokua se izvui i klanjati. Lezi! - viknu Selman koji se pravio da spava. I tako do sabaha. Doe ujutro vijest o ovome do
Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koji uzvi- knu: - Upravu je Selman! ovjek ima obaveze prema svome
tijelu, dui i prema svojoj eni! Vjera nam treba olakati, a ne oteati!
Evo i primjera koji pokazuje koliko je Muhammed, s.a.v.s., bio milostiv i prema roditeljima
sljedbenika svojih. Kad je treba-lo uiniti Hidru iz Mekke u Medinu, doe mu jedan ashab i ree: -

Boiji Poslanie, dajem ti vjernost da u s tobom uiniti Hidru. Nisu me pokolebali ni moji uplakani
roditelji! Neka plau koliko hoe, ja odoh za Poslanikom. Ko biva, vidi kako sam jak i odluan!
Resulullah, s.a.v.s., mu ree: - Vrati se kui roditeljima i nasmij ih kao to si ih rasplakao!
Mnogi misle da e Milost dobiti ako to vie ibadete, ako rade sve ono to su uli daje Poslanik,
s.a.v.s., radio. Nisu svjesni da se u islamu sa malim stvarima moe puno postii. Sjetite se prostitutke
kojoj je oproteno nakon to se potrudila da izvue vode iz bunara kako bi napojila ednog psa.
Oproteno joj je sve samo zato to je milost svoju pokazala prema ivotinji!
Milost mete nesree i tegobe. Ona isti nepoznati put kojim hodimo.
Jedan ovjek bio je lahke ruke kad je u pitanju zajam ljudima. Nije puno ibadetio, nafile klanjao
i si., ali je puno pozajmljivao. Svaki put kad bi slao svoga izaslanika da pokupi dugove, rekao bi mu:
- Uzimaj lake, a ostavljaj tee. Uvijek pazi da dunik ima dovoljno za ivot. Ako vidi da je teka
situacija, sasvim oprosti dug, ne bi li i nama Allah oprostio. Zbog toga to je dunicima svojim
dugove opratao, Gospodar mu, kada doe na polaganje rauna, ree: - Ja sam prei od tebe da
opratam. Sve ti je oproteno.
Ebu Zerr El-Gaffari, r.a., onaj to je danju postio, a nou ibadetio, prenosi nam svoj lini
razgovor sa Poslanikom, s.a.v.s. Upitao je: - ta je to to e ovjeka sauvati vatre dehennemske? Pa
mu je Muhammed, s.a.v.s., odgovorio: - Vjerovanje u Allaha i dijeljenje onog ime te je Allah
opskrbio. Ebu Zerr upita: - A ta ako ovjek nema ta da dijeli? Poslanik, s.a.v.s., odgovori: - Ako
nema, neka pomae maloumnog. A ako ni to ne moe, neka pomogne onom kome je nepravda
nanesena. Ako je slab, pa ni to ne moe, neka izbje-gava vrijeanje drugih. Ebu Zerr upita hoe li
ovjek ui u Dennet ako to bude radio. Poslanik, s.a.v.s., odgovori: -Nema vjernika koji radi jedno
od ovih djela, a da ga to njegovo djelo nee uzeti za ruku i uvesti ga u Dennet. Zamisli kad bi neko
uio samo ono to je Muhammed, s.a.v.s., uio na seddi. Ma, tri bi sata ostao na seddi, a ovamo,
djeca mu nemaju ta jesti.
Za vrijeme ivota Poslanika, s.a.v.s., desi se da preseli jedan
Jevrej. I prolazi njegova pogrebna povorka pored Muhammeda, s.a.v.s., a on plae. Upitae ga
to toliko plae za jednim Jevrejinom, a Poslanik, s.a.v.s., odgovori: - On je pobjegao od mene u
vatru. Boiji Poslanik, s.a.v.s., vidio je i Dennet i Dehennem, pa mu ao svakog onog ko ide u
Dehennem. Zatim je rekao: - Ja sam kao ovjek pored vatre, koji gleda kako leptiri ulijeu u vatru.
Ja vas rastjerujem, a vi mi, nekako, opet izmiete iz ruku.
Svi ovi primjeri govore kako mi meusobno trebamo biti milostivi. Najvanije je da ovjek
pokae milost prema socijalno ugroenima koje njihove ivotne potrebe tjeraju da se zaduuju, pa
pate zbog dugova. Pokai svoju milost prema onima koji se prema tebi ogrijee! Uestvuj u
spaavanju ovisnika od droge! Zar ti nije ao kad na ulici vidi momka da tetura i pada?! Izgubljen
momak! - Sta me briga, sam je to traio! Allahu ekber! Sutra i tvoje dijete moe doi u istu situaciju.
Nude im drogu na svakom oku, u koli, u drutvu... Spaavajte brakove! Budite voda njiho-voj
vatri. Boiji Poslanik, s.a.v.s., posebno preporuuje milost prema siroetu i retardiranom djetetu. U
tom smislu je ovaj hadis: - Kada pomiluje siroe, Allah ti skida onoliko grijeha koliko si njego-vih
vlasi pomilovao.
Ljudi su danas zbunjeni, lutaju, depresivni su, uplaeni za sadanjost i budunost. Najvie e im
pomoi ako im pokae kako da se oslobode tog straha.
Muhammed, s.a.v.s., nam je preporuio da ivimo i djeluje-mo izmeu nade u Allahovu, d..,
milost i straha od Njegove kazne. Ipak, u svakodnevnoj komunikaciji s ljudima davao je prednost
nadi u milost Gospodara. Govorio je: - Ne plaite se, va Gospodar je Milostiv.
Sve milosti koje susreemo na Zemlji: majke prema djetetu, ljudi prema ivotinjama itd., samo

su jedna milost koju je Gospodar spustio. ak 99 milosti Gospodar je ostavio kod Sebe do roka
odreenog, do Sudnjeg dana. Tog Velikog dana Gospodar eli podijeliti tih 99 milosti. A tada e
nam milost biti najpotrebnija.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: - Nema dana da nebo ne kae: Gospodaru moj, dozvoli mi da
u komadima padnem na ljude. Oni koriste Tvoje blagodati, a odbijaju da Ti se zahvale. Nema dana
da Zemlja ne kae: Gospodaru moj, dozvoli mi da progutam ljude. Oni koriste Tvoje blagodati, a
odbijaju da Ti se zahvale. Nema dana da more ne kae: 'Gospodaru moj, dozvoli mi da potopim
ljude. Oni koriste Tvoje blagodati, a odbijaju da Ti se zahvale. Nema dana da brda i planine ne
kau: Gospodaru moj, dozvoli nam da smrvimo ljude. Oni koriste Tvoje blagodati, a odbijaju da Ti
se zahvale. A Gospodar Uzvieni ovako im odgovara: - Da ste ih vi stvorili, opro-stili bi im.
Pustite vi Mene i Moje robove. Ako se oni pokaju, pa Ja sam njihov prijatelj. A ako se ne pokaju, pa
Ja sam njihov lijenik.'. Subhanallah!
Dakle, ako je Gospodar zadovoljan nama, On je na prijatelj i daje nam beskrajnu ljubav. A ako
je nezadovoljan naim sta-njem, On je lijenik i Njegova strunost zamlauje i najtee rane. A rane
na tijelu nisu nita u poreenju sa ranama na dui. Najtee je kad te u duu rane. Opratajte onima koji
vas rane. ta god da vam urade, gore su radili Poslaniku, s.a.v.s. A je li se on svetio? Nije, opratao
je! Nakon to je kao pobjednik uao u Mekku, svi su zamrli od straha. Znaju ta su mu sve radili. A
on, s.a.v.s., ih pita: - ta mislite da u s vama uraditi? Slobodni ste, nikom naao nee biti uinjeno!
A pamtimo li mi uvrede i rane? Jata! Do kraja ivota!
Ugledajmo se, brao i sestre, na Uitelja svijeta Muhammeda, s.a.v.s., koji je jednom na hutbi
rekao: - Zavolite se zbog Allahove milosti i Njegovog daha meu vama.
Molim Gospodara da budemo meusobno milostivi i da pratamo jedni drugima.
Ja, nekako, najvie volim kad o Poslaniku, s.a.v.s., govorimo.
O onome za kojeg je Gospodar rekao: - Poslali smo te kao milost svim svjetovima.
Moete zamisliti kako je bilo ashabima sa njim! A kako im je tek bilo kada je trebao preseliti?!
Kako li im je bilo?! Poznavali su onoga koji im je bio nepresuni izvor za sve to im je potrebno.
Kada su upitali hazreti Aiu, r.a., kako je bilo kad je Resulullah, s.a.v.s., selio na Ahiret, ona
ree: -Jeste li ikad gledali kiu kad se sputa, pa koze pokisnu, a onda jo pone da grmi, pa one,
pokisle i uplaene, unezvijereno trae zaklona? Eto, tako smo mi izgledali.
Onima koji su ga poznavali teko je bilo ivjeti nakon to je preselio. Bilo je ashaba koji vie
nisu mogli ivjeti u Medini, gdje ih je sve na Miljenika, s.a.v.s., podsjealo. Ni namaz nisu mogli
obavljati kako treba od plaa i boli, pa su selili u druga mjesta i gradove. Bilal Habeija bio je meu
njima. Odselio je u Damask. Kad je kasnije doao u Mekku obaviti umru, jedva su ga nagovo-rili da
proui ezan. Nakon to je Bilal, prvi mujezin, konano skupio svu snagu i zauio, svi su plakali.
Jedva je zavrio. Za njega vele da je i preselio od prevelike enje za Muhammedom, s.a.v.s.
Zapamti, brate i sestro, kakav god te belaj zaobie i nevolja napusti, to je zbog Muhammeda,
s.a.v.s. Kae to Imam afija, r.a.!
Ahmeda Ibn Hanbela usnio je njegov uenik i upitao: - Kako ti je? Ovakav je odgovor dobio: Tako mi Allaha, d.., da nije Muhammeda, s.a.v.s., svi bismo bili u zabludi! I to je ba tako!
Kad pojede neto lijepo, ponovi se, izgradi kuu i si., neka ti uvijek u mislima bude da to
Resulullah, s.a.v.s., asti. On asti tako to naruuje od Gospodara. Gospodar daje, a Poslanik,
s.a.v.s., dijeli.
Kada mu je jedan ashab zahvalio to mu je neto dao, Poslanik, s.a.v.s., ree: - Ne, ne! Allah
daje, a ja samo dijelim. Ko kad u slastiarnu ode i narui kolae za sve goste. Ti samo naru-uje,
a plaa gazda.

Poslanik, s.a.v.s., se brine za nas. Pravo se sekira. Allah, d.., kae: - Njemu teko pada kad vi
nailazite na muke i probleme i jedva eka da krenete na Pravi put.
Ta briga nije ga napustila ni u asovima preseljenja Stvoritelju, pa on ne doziva imena svojih
blinjih, nego govori: - Ummet moj, ummet moj!
Kad je bio na Miradu, nije traio za sebe i svoje blinje, nego je i tada ponavljao: - Ummet
moj, ummet moj!
I kad mu se bude ponudilo da ue u Dennet, Poslanik, s.a.v.s., e rei: - Ummet moj, ummet
moj! Nee mu se ulaziti u Dennet dok tamo prethodno ne vidi svoj ummet.
Gospodar mu je ponudio izbor. Prva opcija bila je da pola ummeta Muhammedovog, s.a.v.s.,
ue u Dennet. Druga opcija je bila efaat -zagovornitvo na Sudnjem danu. Resulullah, s.a.v.s., je
izabrao ovo drugo. A to? Pa malo mu je da samo pola njegovog umeta ue u Dennet. Stoga je
razumljiv hadis u kojem Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Moj efaat na Sudnjem danu bit e za velike
grenike mog ummeta.
Subhanallah, Muhammed, s.a.v.s., brine ak i za velike gre-nike. I njih brani od kazne. A kako
mi reagiramo kad vidimo velikog grenika? Odmah zagalamimo: - Nevjernice, sram te bilo... Mi
naputamo i osuujemo onog ko ini veliki grijeh, a Resulullah, s.a.v.s., e se boriti da i njega spasi.
Ma, zamjeramo i onima koji ne ine velike grijehe, koji tu i tamo malo zastrane! Vidjet emo kakvo
e biti ije stanje na Velikom danu. Umjesto da ga upa, da moli Gospodara da ga uputi i spasi, ti
ga gura da vie potone.
Bio je sretan i kamen na kojeg je Resulullah, s.a.v.s., nogu spustio. Rekao je Poslanik, s.a.v.s.,
da zna kamenje u Mekki koje ga selamilo: -Es-selamu alejkum, ja Resulullah.
Ashabi su svjedoili: - Tako nam Allaha, vidjeli smo kako kamenii u njegovoj ruci zikr ine:
Allah, Allah!
Hej, kamenje sretno to gaje Poslanik, s.a.v.s., dodirnuo. to je sretno? Zato to e i kamenje
gorjeti u Dehennemu. U ajetu se kae: -uvajte se vatre ije e gorivo biti ljudi i kamenje!
Svjetlo Poslanikovo, s.a.v.s., nije dalo prii tmini. Gdje god se on pojavio, tu se prosuo beriet,
ta god da je dodirnuo postalo je berietno. Knjige i knjige su napisane o tome. Bio je kod jedne
ene, koja mu je dala da jede. Malo je imala, ali je bilo od srca. Izmeu ostalog, iznijela mu je meda.
Od tog dana, meda u njenoj zdjeli vie nikad nije nestalo. Kao da zdjela nema dna. Kada je muu
rekla da joj meda ne nestaje otkako im je Muhammed, s.a.v.s., bio, med se potroio. Poslije nekog
vremena ispriala je Resulullahu, s.a.v.s., ta se dogodilo, a on joj ree: -Kud si priala! Da si
utjela o tome, meda nikad ne bi nestalo!
Isto se desilo eni koja je iz mjeine izvadila sira i ponudila Poslanika, s.a.v.s., da jede.
Nakon to je Boiji Poslanik, s.a.v.s., poeo drati hutbe sa novoizgraenog minbera, zajecao je
panj palme s kojeg je do tada drao hutbe. Hej! Svi ashabi su uli panj kako jeca. Da ga nije
pomilovao, jecao bi do Sudnjeg dana. uj kamenje zikrilo?! uj panj plakao?! Nije to, brao i sestre,
za glave! To je za srca i due!
Kada je Allah, d.., odredio gdje e biti Kaba, rekao je brdima da joj se priblie. uri Safa,
tri Merva, samo se Arefat urio. Upita Gospodar Arefata zato on ne uri Kabi, a Arefat odgovara:
- Ja Rabbi, od straha i stida. Mislim da nisam dovoljno dobar da budem blizu Kabi! Zbog te
skormnosti Gospodar mu je dao veliku poast - hadd nijednog hadije ne moe biti valjan, ako ne
obie Arefat.
Potom je naredio svim ivotinjama da se okupe oko Kabe. I sve ivotinje pourile, samo se
pela sakrila. Pita je Gospodar zato, a ona kae: - Ja Rabbi, strah me da se pribliim neemu emu
Ti toliku vanost daje. Zbog te skromnosti, Gospodar je peli omoguio da pravi med, lijek za sve

ljude.
Onda je Gospodar naredio svim harfovima da se okupe. Svi doli, ali fali harf ba. Sakrio se
negdje, smoto, podvio glavu. A Gospodar mu kae: - Zbog te skromnosti ukazat u ti veliku poast
Kuran u poeti tobom. Kuran poinje rijeima Bismillahir- i ahmanir-rahim. Nije Kuran poeo sa
elifom ( ). Zato? Pa elif je malo ohol - visok, vii od svih, vitak i naoit. Ko ovjek kad se uparadi,
pa hoda, a kao da govori: -Pogledajte me jesam dobar! Osim toga, elif se ne vee s drugim slovima: Bjeite od mene. A ba se vee s obje strane: - Hodite sa mnom, brao!
Od elif a su svi harfovi. Svaki harf ima svoju facu, svoj karak- icr, svoju historiju. Ba je uvijeni
elif s takom ispod ( ). Izgleda kao ovjek koji je pokrio glavu rukama, koji se stidi, zaklanja. Nun
lii na ba. Samo to je kod ba taka ispod, a kod nun iznad. Nije to daba. Pogledajte na ta lii nun (
). Na ovjeka koji je digao ake u zrak, kao bokser nakon pobjede u ringu: - Svaka mi ast! Ja sam
najjai! Ja sam! Ja sam!
Skromniji ovjek od Muhammeda, s.a.v.s., nije ivio!
Gospodar za Poslanika, s.a.v.s., kae: - Ti si bio sunce to im nou sija. Sav je bio od nura.
Peat vjere i kruna svih evlija - Boijih prijatelja.
Neemo moi zavoljeti Allaha, d.., dok Njegovog Resulullaha, s.a.v.s., ne budemo zavoljeli: Slijedite ga i voljet e vas Allah!
Velikani navode ak 824 imena Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koja ujedno oznaavaju i njegove
osobine. Muhammed, s.a.v.s., nosio je epitet Abdullah. A epitet Abdullah dobiva samo onaj koji se
okiti ljepotama svih 99 Allahovih, d.., imena.Muhammed, s.a.v.s., je rekao: - Gospodar ima stotinu
osobina. Onaj ko se okiti jednom osobinom, uao je u Dennet. Blago onom ko naui 99 Boijih
imena napamet, a kamoli onom ko se okiti barem jednom osobinom. N aprimj er, Allahovo, d.., ime
Gaffar znai Oprostitelj.
Ako ti pone opratati svima koji se ogrijee prema tebi, dobija epitet Abdulgaffar - Rob
Oprostitelja. Ako se okiti ljepotama svih Allahovih, d.., imena, dobija epitet Abdullah - Allahov
rob. A to je mogao ko? Samo Muhammed, s.a.v.s.!
Ponovo vas pitam: - Moete li zamisliti kako je bilo ashabima koji su ivjeli s njim i kako im je
bilo kadje preselio? Teko, brao i sestre. To su emocije koje mi ne moemo shvatiti, jer je emocije,
inae, nemogue opisati. Mi matamo da Poslanika, s.a.v.s., vidi-mo makar u snu. Sve bi dali da ga
makar na sekund zraknemo. A oni ivjeli s njim. Kako li im je bilo kad je preselio?!
A, evo, kakve stihove iznjedri dua koja neizmjerno voli Poslanika:
Kako li je bilo ashabima tvojim Sa mubarek-vrela due svoje pojit.
I gledat u lice Miljenika svijeta Sa njim i ovaj dunja ovako procvjeta.
Sretan je i kamen na koji si stao Svjetlo tvoje tmini prii nije dalo.
Ti si bio sunce to i nou sija Peat vjere nae i kruna evlija.
Miris due tvoje i sad zemlju budi Za tobom i sada vasiona udi.
I zaplaka palma, na koju si stao
I plakao Burak dok te je ekao.
Tvoja dua ukras obadva je svijeta I sad Zemljom ovom tvoje sjeme cvjeta.
Na Miradu elju samo jednu zbori Da mu ummet nikad u vatri ne gori.
Kolika je ljubav u tvom srcu bila, Koliko je mora ona preplavila.
Samo Allah znade koliko te voli Srce moje grijeno to o tebi zbori.
O IENJU DUE
Hvala Allahu, d.., Koji nas je poastio mogunou da se druimo u ime Njega, u ime
Njegovog zadovoljstva i da tako stiemo znanje o tome kako da, na najbolji i najljepi nain,

ispotujemo ugovor koji smo dali Uzvienom.

Vjera je izvor svakog dobra i mjesto odakle se crpi sve ono to je potrebno ovjeku za
kvalitetan ivot. Meutim, postavlja se pitanje kako je, onda, mogue da se meu vjernicima deavaju
negativnosti koje su nepovezive sa vjerom. Vidimo ljude koji su kolebljivi i nestabilni na svome
putovanju, kao da ne shvataju da se sve deava s nekim razlogom. Moramo, ba kao i doktori, otkriti
uzroke takvih pojava kod ljudi. Jer, kada doktor uspostavi dobru i preciznu dijagnozu, lahko je
odrediti terapiju.
Zadatak Kurana je da potpuno oisti ovjeka. Meutim, taj proces nije brz i jednostavan.
ovjek najprije mora iskreno, bez ustruavanja i bezrezervno eljeti da se oisti. A, moramo priznati, imamo dosta rezervi prema svemu u ivotu. To su konice koje nam ne dozvoljavaju da krenemo u
proces totalnog ienja, pa uvijek traimo neka opravdanja i krivce u nekome ili neemu.
Kada govorimo o ienju, valja naglasiti da je to bila prvenstvena zadaa svih poslanika.
Dakle, da prvo oiste sebe, a onda da podue i druge o ienju; koji su to metodi ienja, koje su
zamke na tom putu, koje greke...
Kuran nam nudi lijekove i rjeenja na sva ta pitanja i postavljene zamke. Samo treba nai te poruke, razumjeti, bezrezervno ih prihvatiti i koristiti na
pravilan nain. O ienju govori Kuran, a Hadis dodatno i pojanjava.
Svi dobri i znaajni Boiji robovi znali su za znaaj ienja i teili su da se oiste, kako bi bili
spaeni i uivali u vjenoj srei.
U Kuranu se kae: - Spaen je onaj ko se bude oistio, i spomene Ime svoga Gospodara, i
obavlja namaz.
U prvom dijelu ovog ajeta Gospodar se obraa svakom ovjeku. Uzvieni eli skrenuti panju
svakom ovjeku, svakoj osobi, da mora znati da postoji ienje, unutranje i vanjsko. Za ovo
vanjsko dobro znamo. Pravi smo maheri da se svana oistimo, operemo, sredimo,
uglancamo...Meutim, ovo unutranje ienje je zapostavljeno. Ima raznih muzga, fleka... Svata
tamo ima. Limarija dobra, a maina - gluho bilo.
Sve ima svoju etku kojom se isti, pa tako i ovjek. ovjek tu etku rijetko koristi, premda bi
je morao koristiti svaki dan. Kada Milostivi Svog roba neim obavee, kada trai da ovjek doe do
neega, do nekog svog cilja, On ga ne ostavlja samog, nego ga usmjerava. Tako je i sa metodama
ienja. Odredio je Gospodar sredstva za ienje unutaranjosti, jednako kao to je dao i sredstva
za vanjsko ienje.
U komentaru spomenutog ajeta tvrdi se da on nosi slijedei smisao: -Ako se eli spasiti, mora
se oistiti.
Jasno je, dakle, ta se kae i ta se trai. ovjek se, meutim, pita kako da doe do tih sredstava
za ienje - duhovnih deterdenata i etki. Gospodar odmah odgovara na ova pitanja ljudskih dua i
to onih koje se stvarno, iskreno i istinski, ele oistiti. Naime, odmah iza citiranog ajeta, navodi se
deterdent, etka, tableta - dakle, kuranska metoda ienja.
Ukoliko budete uili Kuran ili itali prijevod, obratite panju da, kada se neto spominje, to se
odmah i objanjava. Recimo, ako
Gospodar govori o oholosti, govori potom i kako zavravaju oholi, kako se boriti protiv toga...
A oholost je jedna od najopa-snijih bolesti, o njoj se kazuje u vie ajeta. to je bolest opasnija, to se
o njoj govori u vie ajeta. Na dosta mjesta govori se i o nezahvalnosti Gospodaru na Njegovim
blagodatima. To je, takoer, bolest veoma rairena.
O njoj govori, kazuje itava jedna sura, sura Er-Rahman, u kojoj se stalno ponavlja: - Pa koju
blago-dat Gospodara svoga poriete... Gospodar, dakle, pita zato ljudi nee da vjeruju, da budu

zahvalni, da priznaju sve te blagodati...

To znai da su ljudi veinom nezahvalni - nije daba itava sura tome posveena. Zato se desi
da ovjek ima neku blagodat, a nije zahvalan Onome Koji mu je to dao, pa brzo i zijani to to je imao.
Svako Allahovo, d.., ime ima svoj znaaj. Ima jedno Njegovo ime koje nam govori o tome
kako da se ponaamo kad imamo neku blagodat. To je ime En-Nafi - Onaj Koji daje ljudi-ma korist.
Dakle, pokuaj i ti pribaviti i omoguiti da ljudi dobi-ju neku korist. Meutim, kada ve neto uini
ljudima, nemoj im to prigovarati, niti se buniti ako nisu zahvalni.
Gospodar daje odgovor na pitanje due koja eli znati kako da se oisti: - Spomeni ime
Gospodara svoga... Dakle, prva faza je spominjanje Njegovog imena. I nauka danas potvruje koliko
je spominjanje Allahovog, d.., imena ljekovito i korisno. Ve sam spominjao uvenog holandskog
psihoterapeuta Van der Hoewena, koji je pacijentima u svojoj privatnoj bolnici odredio veoma
ljekovitu terapiju: svaki dan moraju sat vremena izgovarati: - Allah, Allah... On, iako nemusliman,
svakodnevno dokazuje koli-ko je to djelotvorno i ljekovito. On nauno objanjava djelovanje svakog
glasa - pojedinano i u kombinaciji - kako to djeluje na disanje, srce, psihu, oslobaanje od
tjeskoba... Pazite, nauka je, dakle, dokazala i dokazuje da izgovaranje imena Allah koristi i onima
koji u Njega ne vjeruju. Subhanallah!
E kako se, onda, moe desiti da je ovjek musliman, a teko die? Ima, zaista, onih koji
danonono spominju Allaha, a opet teko diu.
ta to znai? To znai da je spominjanje imena Allahovog tek prva faza ienja. Dakle, za
ienje, ozdravljenje, unutranje zadovoljstvo i spas treba vie.
Zaista, koji je razlog zbog kojeg postoje ljudi koji klanjaju, poste, ibadet ine, spominju Allaha,
ali opet nisu sretni? Spomenut u jedan slikovit primjer. To ti je kao kad gladan pas krene prema tebi
zato to dri meso. Ti ga pokuava otjerati, ali on se, eto, opet vrti oko tebe. ta to znai? Moemo
mi itav dan izgovara-ti Allahovo, d.., ime, klanjati, postiti, ibadet initi... Ako u nama ima
ejtanske hrane, neka znamo da e se anamo on uvijek u bli-zini vrzmati, nastojei uhvatiti makar
malice te hrane.
Sad e neko postaviti pitanje kakva je to ejtanska hrana. Ima 365 jela na meniju. Evo samo
nekoliko: oholost, ogovaranje, elja za dominacijom, elja za poloajem, egocentrinost...
Ima i onih koji kau: -Ja sam molio Gospodara, klanjao, ibade-tio, ali On mi to i to ne da.
Takvi bi da se oiste i izlijee, a da, pritom, preskoe antibio-tike koje je Gospodar propisao antibiotike u vidu iskuenja.
Doktori dobro znaju ta se desi kad se antibiotik preskoi samo jedan dan - ovjek postaje imun,
ne djeluje vie nita. Gospodar je pet puta dnevno propisao glavni antibiotik protiv vidljivih i
nevidljivih virusa oko nas.
Ali, postoji jo est vrsta antibiotika.
Uzvieni kae: - Spas i sreu postigli su vjernici.
To je iroka kategorija, pa Gospodar precizira: -...koji namaz, ponizno obavljaju.
Dakle, ima meu vjernicima onih koji obavljaju namaz, ali ga odrade mehaniki i nabrzinu. ta
e, uri on na sastanak s curom. Gospodar trai da namaz obavljamo ponizno. To je prva
od ovih est tableta. Druga je propisana u nastavku: - ... koji izbje-gavaju ono to ih se tie.
Znai, ima onih koji klanjaju, ibadet ine, a petljaju se gdje ne treba, zabadaju nos gdje ne treba,
ma dua im da za sve daju komentare, zalaze u brane stvari jarana...
Trea tableta je: - ...koji milostinju dijele.
etvrta tableta: - ...oni koji su potpuno oieni, kojima je uvijek lijepo i koji svoja stidna
mjesta uvaju.

To znai da ima meu vjernicima onih koji ine ibadete, ali

- zagledaju po ulici.
Peta tableta: -...i koji emanete svoje izvravaju.
Ova tableta je veoma vana i odnosi se na preuzete obaveze, zadae i povjerene emanete. Kad
preuzme, brate i sestro, emanet
- obavezu, izvri je dosljedno i nemoj sfueriti, kad neto uzme da radi, radi kao daje to tvoje.
A mnogi preuzimaju emanete, ali briga ih hoe li ih ispotovati ili ne.
esta tableta: -...i koji svoj namaz na vrijeme obavljaju.
Kada zakaemo neki termin za biznis ili susret sa dragom ili za fitnes, tu se ne kasni, jel da?
Zato to radimo? Da bismo bili dostojni onoga s kim imamo termin, da pridobijemo njegovu ljubav,
podrku itd.
A evo kako Gospodar zavrava ovo kazivanje: - Oni su dostoj-ni nasljednici Dzenneta, u kojem
e vjeno boraviti.
Ukoliko elimo svaki dan koristiti posudu iz koje jedemo, moramo je stalno prati, istiti i
odravati. U suprotnom, ona e zakoriti, zagorjeti... Jednako tako i mi sebe moramo prati, istiti i
odravati, ako elimo da nas potuju vlastita djeca, ena, okolina i meleci. Moramo se istiti
namazom, zikrom, provoenjem vre-mena s ljudima koji su iskreni, koji te bezuslovno vole, koji ti
bezuslovno pomau i koji ti bezuslovno izlaze u susret.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: - Moja radost je u namazu.
Svi oko njega priaju o dunjalukim stvarima, a on veli: - Bilale, odmori nas ezanom, pa da
klanjamo.
Isto kao kad auto odvezemo u autopraonicu na vanjsko i unutranje pranje. Dobri smo mi u
vanjskom ienju, ali iznutra
- ne daj Boe da ko zaviri.
A znamo da ovjek jest jednako tijelo plus dua. Pa posvetimo se malo vie dui, jer kad je dua
ista, onda je i sve ostalo isto.
Nemojmo hraniti samo tijela - i due plau, gladne. Dajmo im hrane. Gospodar je lijepo rekao
koja je to hrana.
Kad se ovjek razboli, fiziki ili psihiki, on obino ne pamti uzrok bolesti. A doktoru je, kako
smo ve rekli, najvanije da otkrije ba uzrok bolesti. elimo li saznati uzroke bolesti u naem
drutvu, uzroke nae neuvezanosti, netrpeljvosti, potajne mrnje meu nama... elimo li, zaista, znati
uzroke? elimo! Kako da ne! Ba bismo voljeli znati koji su to uzroci, pa da ih eliminiramo!
Gospodar nam ih objanjava odmah u nastavku.
Odmah nakon ajeta u kojima nam objanjava kako emo se oistiti, Gospodar kazuje i to da je
mogue da postoje vjernici koji se svega reenog pridravaju, a opet imaju depresije, tegobe.
Objanjava i to da je mogue da su oni koji spominju Allahovo ime u jo veim belajima.
Gospodar kae: - ... ali vi volite ivot na ovom svijetu.
Eto razloga! ivot na ovom svijetu drai nam je od svega i svakoga!
U drugom ajetu Allah, d.., kae: - ... vi volite pare pravo.
Kada je ovo dvoje u pitanju, moramo razlikovati dozvoljenu
i nedozvoljenu ljubav. Ako voli pare zato to njima eli prouzro-kovati da se neko nasmije, da
se koluje, rijei duga, oeni ili oraspoloi - voli ih koliko hoe. To je dozvoljena ljubav. Ako,
meutim, voli pare samo da bi kupio novi auto i provozao se arijom da te raja vidi, da bude
vaan ili unizi druge, onda je to nedozvoljena ljubav.
Uitelj Svijeta Muhammed, s.a.v.s., rekao je da je ljubav za materijalizmom, za ivotom na

ovom svijetu, korijen svakog grijeenja. Kad god vidite nekoga da grijei, neka znate da je to zato to
voli dunjaluk.
Pa ta je vie taj dunjaluk, da ga se vie kutariemo? ta je, zapravo, ta ljubav prema njemu i ta
sve potpada pod pojam lju-bavi prema materijalizmu? Ljubav prema ovom svijetu, ljubav prema
parama, ljubav prema poloaju, strasti, elja za dominaci-jom nad ljudima, samoljublje, elja za
osvetom... Brate i sestro, nisi ovdje da gomila materijalno. Nije ti to misija. Misija ti je da obavlja
propise islama i imana, da pomae ljudima, sprijeava nepravdu... To su zadae svakog vjernika.
Iz srca onog koji eli ovosvjetske uspjehe radi vlastitog zado-voljstva i pohvala ljudi, Gospodar
e iupati elju za Dennetom, elju za vjenou.
Isto vai i za onoga ko se stalno bude tuio na svoje stanje, ne elei shvatiti daje to, ustvari,
samo ienje koje mu Gospodar alje u vidu iskuenja.
Onome ko se ponizi pred vladarima-silnicima, otila je treina imana.
Gospodara se nee ticati na koja e vrata Dehennema ui onaj koga se ne tie kako zarauje je li to halal ili haram.
Ko se bude smijao dok grijeh ini, plakat e ulazei u Vatru. A ima dosta takvih. Hej, grijeh ini,
a jo se smije to ga ini.
Nije pametan onaj koji nije svjestan Gospodara, pa makar imao sve diplome svijeta. to je
ovjek obrazovaniji, trebao bi biti jednostavniji i dostupniji ljudima, a ne umiljen i ohol.
Pametan je onaj koji pronicljivo posmatra vrijeme u kojem ivi, razmilja o slabostima tog
vremena nastojei popraviti sebe i ponu-diti alternative za opi popravak stanja u drutvu, a uz to
uvajui
jezik, u smislu da govori samo ono od ega se ima koristi.
Znanje ima zadatak da ovjeka uini pristupanim ljudima. Dakle, svrha znanja je pomo
zajednici, a ne promocija pojedinca.
Odlian metod ienja je druenje sa iskrenim ljudima. Kroz takva druenja neprimijetno se
due iste, gledajui, korigirajui se, uei, spoznavajui... Tako su se ashabi istili uz Poslanika,
s.a.v.s., i druei se meusobno.
ienje tvoje i moje, brate i sestro, ovisi prvo od iskrene elje da se oistimo. Potom moramo
moliti Gospodara da nas oisti i udrui sa onima koji su ve oieni. Molim Gospodara da nam
olaka na put ienja i da nas uvee sa onima koji su se ve oistili. Amin!
O DOBROTI
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, neka je salavat i selam na Miljenika Muhammeda,
s.a.v.s., na njegovu asnu porodicu, plemenite ashabe i na sve one koji se klone i uvaju zla.
U prolom dersu govorili smo o dobrom djelu kojim ovjek osigurava sebi kuu sree na ovom i
onom svijetu. Ljudi su obino dobri prema siromanima, potitenima, naputenima i nezbrinutima.
Meutim, svoju dobrotu uskrauju onima koji grijee i onima koji nepravdu sebi i drugima ine.
Poslanik prevazilazi dobrotu samo prema onima koji su u nudi i prema onima koji nam valjaju i
poma-u, on ide dalje i trai od sljedbenika svojih da preu u viu fazu dobrote globalnog karaktera,
ne samo lokalnog, pa kae: - Pomozimo svom bratu, onom koji nepravdu ini i onom kome se ini
nepravda.
Prisutni upitae: - Kako to, Boiji Poslanie? Uio si nas da treba pomagati onome kome se
nepravda ini, a sad trai da se poma-e i nepravednom ?
Poslanik, s.a.v.s., odgovori: - Pomozite mu da to vie ne ini, to je njemu pomo.
Ovim hadisom Muhammed, s.a.v.s., nas podsjea na jedno posebno iskuenje kojim su svi ljudi
izloeni - iskuenje dobrim ili loim djelima.

Svemilostivi veli: - I mi smo ih po zemlji na narode razdijelili. Ima ih dobrih i onih koji to nisu.
I dobrim i u loim djelima smo ih provjeravali da bi se vratili (opametili).
U osnovi, svi smo isti i dobri - takvi smo svi roeni. Zato volimo svu djecu - zbog te njihove
istote i nevinosti. Meutim, zbog okoline, sistema, naslijeenih loih navika te zbog nesvjesne uloge
u loem ili dobrom djelovanju, ljudi se ne razumiju i me-obno udaljavaju, mislei jedni o drugima
da su dobri ili loi, zaboravljajui da i jedno i drugo moe biti maska. Zbog toga se mnogima privida
daje neko dobar, a u njemu je skrivena zloba i obrnuto... E, zato smo tu - da polaemo ispite dok smo
ivi.
- Uinili smo da vi jedni drugima ispit budete, pa hoete li izdrati?
Kada nekoga vidimo daje dobar ili lo, zamolimo Gospodara da poloi taj ispit kod Njega, a ne
da napadamo ili hvalimo. Kada Uzvieni nekome dadne dobro, ukazuje mu daje voljen i da ga ne
zaboravlja, a kada mu da loe, podsjea ga da se sjeti drugih i hoe da ga zavoli.
Ako neko padne pa se povrijedi, nemoj mu rei: to si pao? Pomozi, odvedi ga doktoru i nemoj
priati okolo da je pao - fiziki ili duhovno.
Prenosi se daje Poslanik, s.a.v.s., rekao: - Nemoj brata za ui-njeni grijeh ruiti, jer e Allah
njemu oprostiti, a tebe iskuati.
U drugoj predaji stoji: - ...nee preseliti a da isti grijeh ne uini...
Onaj ko puno nedostataka ima, on ih nalazi lahko i kod dru-gih. A ako se malo bolje i u mlijeko
zagleda, i u njemu e mrlje nai. Ne zaboravimo da plemeniti meleci uvijek trae oprost gri-jeha za
svakog ovjeka: - Meleci stalno trae oprost za stanovnike Zemlje. (Sura: 5)
A za one koji vjeruju, mole se ovako: - Oprosti onima koji se kaju i slijede tvoj put, i sauvaj ih
patnje Dehennema. U slijedeem ajetu vele: - I sauvaj ih runih djela...
Ako samo rui, a ne moli i ne popravlja, onda se, nedo Allah, i ovo moe desiti.
Abdulah ibn Mubarek prenosi od Ebu Hurejreta, r.a., da je rekao:
- Mi u srdbi esto kaemo svojoj porodici, rodbini, eni i slugi rijei poput: Tebi Allah nee
oprostiti. Ti u Dennet nee ui itd. uo sam Poslanika da je rekao: Bila su dvojica prijatelja u
doba Musa, a. s. Jedan je bio dobar, aktivan u vjeri, a drugi grenik. Dobar greniku znao je rei:
^Prekini, prekini s tim! Ovaj drugi je odgova-rao: Pusti mene i mog Gospodara. Meutim, ovaj
nije poputao. Kad bi ga vidio da jo vei grijeh ini, ponavljao bi opet da prekine. Meutim, drugi
bi uvijek odgovarao: Pusti mene i mog Gospodara! Nisi ti moj tutor. Na kraju se ovaj prvi naljuti i
ree: Tebi Allah nee oprostiti, ti u Dennet nee ui. Allah je poslao meleka da oboji-ci uzme
duu. Kada ih je proivio, Gospodar greniku ree: Mojom milou ui u Dennet. A drugom ree:
Moe li ti sprijeiti Moju milost njemu? Ne mogu, ree on. Odvedite ga u vatru!, naredi
Gospodar. Tako mi Onoga u ijoj ruci je moja dua, ovjek jednom reenicom moe izgubiti i ovaj i
onaj svijet.
Kaza Ebu Hurejre, r.a., i ovo: - Zato Gospodar kua i dobrim
i loim? Pa, ne bi li se vratili i opametili, osvijestili i skontali svoju originalnu prirodu u kojoj
ovjek voli, pomae svakom, to je vrhunac vjerovanja.
Uitelj svijeta veli: - Vrhunac pameti, nakon vjerovanja, jeste ljuba-znost prema svim ljudima i
da pomaete svakom bio dobar ili lo.
Molim Uzvienog da nas uini od njih! Amin!
O DOBROM DJELU
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, neka je salavat i selam na Miljenika Muhammeda,
s.a.v.s., na njegovu asnu porodicu, ple-menite ashabe i na sve one koji se takmie u dobrim djelima.
Dobro djelo lieno je uslovljenosti. ovjeku ono doe kao agregat koji ga jaa, osvjeava i

omoguava mu da kombinira i sjedinjuje razliite vrijednosti drutvenog proizvoda. Jednostavno,

dobro djelo ini ovjeka generatorom koji pokree sve to je pozi-tivno, a sagorijeva sve negativno.
Ono to ovjek uradi lino - to je njegova lina karta, a ne ono to on o sebi misli. Svaki njegov potez
je dokument za, ili protiv njega. Dobro vodimo rauna kakve dokumente stiemo i kakva se arhiva o
nama sakuplja. Ta e arhiva jednog dana, sigurno, pred nas biti iznesena.
Milostivi Gospodar je ovjeku omoguio da, samo ako to hoe, moe uiniti dobro djelo u
svakom trenu, ak i kada mate-rijalno nema.
Ibn Abbas, r.a., prenosi od Poslanika, s.a.v.s., da Gospodar kae: -Doista, Allah je zapisao sve,
i dobra i loa djela, a zatim je to pojasnio. Ko bude elio uiniti dobro djelo, pa to ne izvri,
Gospodar mu upie kao da je uinio jedno potpuno dobro djelo. A onaj ko eli uraditi dobro djelo, pa
to i realizira, Allah mu to upie kao da je deset dobrih djela uinio. I to do 700 puta i vie od toga. A
onaj ko bude elio loe djelo uraditi, pa od toga odustane, Allah mu to upie kao da
je uradio savreno dobro djelo. A ako eli uraditi loe djelo, pa to i uradi, Allah mu upie kao
samo jedno djelo.
Vidite Allahovu, d.., neogranienu milost! Kada neko od nas pogrijei, Uzvieni naredi meleku
na lijevom ramenu da ne pie grijeh neko vrijeme, ne bi li se pokajao, ili uradio neko dobro djelo
koje e izbrisati to loe. U predajama se spominje da melek na desnom ramenu naredi meleku koji
pie loa djela da saeka est sati ne bi li se ovjek pokajao.
Estetika, kvalitet i koliina dobrog djela nije presudno vana, koliko je vana namjera onoga ko
ga uini. Zato Poslanik, s.a.v.s., veli: - Namjera vjernika je bolja od njegovog djela.
U drugom hadisu kae: - Nepotcjenjuj nita od dobrog djela, makar ednog napojiti, dati nekom
pagu, nanulu, sklonuti s puta to ljudima smeta, sresti brata nasmijanog lica, poselamiti ga i biti
ljubazan prema osamljenima, potitenima na zemlji. (Ahmed, Ebu Davud)
A danas - neemo na sijelo, svadbu, ako nemamo ta ponije-ti. Neemo na kahvu ako nemamo
platiti!?
Prenosi Ebu Musa el-Eari da je jednom Poslanik, s.a.v.s., rekao: -Svaki musliman duan je dati
sadaku! A ako nema, neka odustane od loeg, to mu je sadaka. (Buhari, Muslim)
Brate! Ne uznemiravajui nikoga svojim govorom, mislima i djelima ti dijeli sadaku svima.
Dijeli i kada nema ta podijeliti. A zamisli jo kada si u situaciji dati neto materijalno i to odlui
dati sa dobrom namjerom! Ma, ti si sebi zagarantirao sladak i dobar ivot i na ovom svijetu, a kamoli
na onom. Uzvieni, u 97. ajetu sure Pela, veli: - Ko uini dobro djelo (radi Allaha), bio mu-karac
ili ena, a uz to vjernik je, Mi emo ga oivjeti lijepim ivotom. A nagradit emo ih jo boljim nego
to su zasluili.
Dobar ovjek je dobar zbog dobrog djela koje ini. Dobar ovjek je ope dobro, dobro svih
nas. Nemoj priati protiv dobrih, bit e ti dobro i bit e dobar.
Mnogi misle da je ovjeku dobro tamo gdje stanuje. Nije tano! Njemu je dobro tamo gdje on
voli i gdje je voljen. Kako kae aikjunus Emre: -Volimo, budimo voljeni! A nema te ljuba-vi bez
istog dobrog djela.
Zato tolika netrpeljivost meu ljudima? Zato to su isprlja-li djelovanja i namjere.
Dobar ovjek svugdje je dobrodoao. Zato? Jer sa sobom nosi samo dobro - zato je
dobrodoao. Zbog dobrog djela na licu mu dobrota bije jer on svima dobro ini i svi mu kau da je
on dobriina. Dobrim djelom ovjek dolazi do svog originala gdje otkriva istu i dobru volju za
Vjenom ljepotom. On se dobrovo-ljno sprema za susret sa Voljenim. Dobrim djelom i dobrotom
ovjek dobija odobrenje od Gospodara da bude izabran i da ue u utvreno vrijeme.
Allah ree Musau: - I najzad si, Musa, doao u utvreno vri-jeme i Ja sam te izabrao za Se. (Ta-

Ha: 40 - 41)
Neki komentatori ovo prevode - doao si u pravi as do origi-nalne zapisane snage u svakom
ovjeku, do pravog identiteta.
Kada, brao i sestre, doemo do tog asa svoje originalnosti, onda emo biti dobro, i to uvijek i
u svakom asu, danu, noi, vremenu i mjestu.
Noi su uvijek dobre i dani su uvijek dobri, nego mi neto nismo dobro! Rekli smo da e onaj ko
ini dobro kao nagradu dobiti dobru volju. Samo takvi moi e ljude usmjeravati, oraspoloiti ih,
odobrovoljiti, ne bi li uspjeli pronai svoj dobar as, trenutak.
Molim Gospodara da nam osnai volju za Njim i da nas uini od onih koji ine dobro. Amin!
O SLIJEENJU NURA (SVJETLOSTI)
Ako nekog voli u ime Gospodara, sa tom osobom si uvijek. ak i ako ste fiziki kilometrima
daleko. Ta veza je neto to se ne zavrava privremenim boravkom na ovom svijetu, nego se nastavlja
u vjenost. A vrijeme tako brzo prolazi. Upravo ta brzi-na kojom vrijeme prolazi treba biti opomena
vjerniku da bude to ozbiljniji u svojoj vjeri. Gospodar nas u Kuranu pita: - ta vam je? Zato ne
shvatite Allaha ozbiljno?
Ovaj ajet vjernika podsjea daje njegov ivot mjesto gdje se zarauje za onaj svijet. Prilika nam
je pruena. Moramo je to bolje iskoristiti, ali i pomoi drugome da shvati koliko je to vano.
Vjernici trebaju biti podsjetnici jedni drugima. Ukoliko ima takvog jednog podsjetnika pored sebe,
ima bogatstvo koje se niim ne moe platiti. To ne mora znaiti podsjeanje rijeima. Naprotiv,
najbolji podsjetnik je onaj koji te, im ga vidi, podsjeti na Gospodara i Njegovog Poslanika, s.a.v.s.
Ma i kad ga ne vidi, kad ti samo naumpadne on, njegove rijei, susreti s njim -odmah se sjeti ta ti
je zadatak na ovom svijetu.
Allah, d.., veli: - O Poslanice, tebi je dovoljan Allah i vjernici koji te slijede.
I zaista, kad oko sebe imamo ljude sa kojima nas vee jaka vjernika veza, i ukoliko s njima
provodimo vrijeme u ime
Gospodara kako bismo jedni drugima bili podsjetnici, onda nam je to dovoljno.
elim i vas i sebe podsjetiti na imena Kurana. Ime koje naj-ee spominjemo je Kuran.
Kuran, meutim, ima mnogo imena, meu kojima su i Furkan, Kitab, Zikr i Nur... Meutim, zadrat
emo se na imenu Nur. Uzvieni o tome kae: - Ti nisi znao ta je Kuran i ta je iman. Mi smo ga
uinili da bude nur. Tim nurom upuujemo koga hoemo od Naih robova.
Kada istinski prihvatimo Kuran, rukovodei se iskrenom namjerom da upoznamo njegove
norme, na nas prelazi nur. Snaga tog nura ovisi o naem trudu i iskrenosti. Tim nurom otkrivaju nam
se znaenja ajeta i hadisa, trasirajui nam put. Bez tog nura, brao i sestre, ne moemo ponuditi
narodu izlaz iz bilo koje situacije. Zaljubljivanje u prolazno gui taj nur. Zatrpava ga. I onda se desi
da ovjek ne razumije ivot, da izgubi radost, da nema elju za ljepotom, iskrenou, pravdom...
Ukoliko nema ovog nura, vjernici dolaze u konflikt. U suri Hadid Uzvieni spo-minje jednu drugu
vrstu nura, kojom Gospodar omoguava vjer-niku da spozna ta mu fali i kako to dobiti: - O vjernici,
budite svjesni Allaha i vjerujte u Poslanika.
Nije daba ovo objavljeno ba u suri Hadid (eljezo) jer se u toj suri spominje i srce, koje zna
biti poput kamena. Teko je kamen omekati, a da se ne razbije.
Obratite panju na rijei koje Gospodar koristi u navedenom ajetu: -Budite svjesni Allaha i
vjerujte u Poslanika. ta se to dea-va vjernicima? Oni su svjesni Allaha, d.., zikr ine, vjeruju,
klanjaju... Meutim, ne vjeruju dovoljno u Poslanika, s.a.v.s. Ne postupaju po njegovom sunnetu,
praksi.
Dakle, Gospodar se obraa vjernicima. Nije reeno: - Vjerujte u Allaha, jer oni ve vjeruju,

nego je reeno: Vjerujte u Poslanika. Znai da vjernici ne slijede dovoljno njegovo ponaanje, praksu
i
postupke u svojim ivotima. Kakav je Resulullah, s.a.v.s., bio prema prijateljima, kakav prema
nevjernicima, kakav prema komijama, kakav u bolesti, u porazu, u pobjedi, u braku, u izgnanstvu...
Onoliko koliko slijedimo njegov primjer u svakod-nevnim ivotnim situacijama, toliko vjerujemo u
Poslanika, s.a.v.s. On je linim primjerom pokazivao kako da ispravno ure-dimo i kompletiramo svoj
ivot. Govorio je i o budunosti jer mu je Gospodar dozvolio da je vidi. Na osnovu tog pregleda
budu-nosti govorio je hadise i tumaio ajete.
Najee nesuglasice meu vjernicima jesu zbog nerazumijeva-nja Poslanikovog, s.a.v.s.,
govora i postupaka. Ako se ne razumije govor Poslanika, s.a.v.s., onda se ne moe razumjeti ni govor
Allaha, d..
Da bismo razumjeli njegov govor, ljubav mora biti izraena. Ukoliko nema ljubavi i iskrenosti
sve je daba, makar znali i cijeli Kuran i sve hadise napamet. Zbog toga Gospodar kae vjernicima:
vjerujte oslanika! Nakon ovoga Uzvieni obeava: - Tako ete dobiti dvostruku milost. Kakvu to dvostruku milost? Pa sve to ti je potrebno na
dunjaluku - to e dobiti. Dobit e koliko ti je dovoljno i uspjet e nai pravu granicu izmeu
posve-enosti ovom i onom svijetu. Zaista, ima mnogo onih koji razumi-ju vjeru, ali se ne znaju
ponaati u vremenu u kojem ive. Ne znaju praktino upotrijebiti ajete i hadise koji su univerzalni za
sva vre-mena, iako ih, moda, znaju napamet. Ne znaju ivjeti vjeru. To je uzrok netrpeljivosti i
nesuglasica meu vjernicima. Naalost!
Moramo vjerovati u Poslanika! Zato? Pa Allah, d.., nam kae da moramo vjerovati! Pa
vjerujemo!? Jok! Nije dovoljno! Nije daba Allah, d.., tako rekao!
Zapamti! Ne moe zavoljeti Gospodara ako ne zavoli Njegovog Poslanika!
U vezi sa dvostrukom milou u ajetu se kae: - Onda e vam Allah dati nur kojim ete
prepoznavati ljude i oprostit e vam. Sta e
oprostiti vjernicima? Radi se, dakle, o onima koji klanjaju, poste i ibadet ine, a jo uvijek im je
kibla neto drugo. askom se posvaaju, imaju loe miljenje o bratu, pa i prevare... Ukratko, nisu u
onom najlakem ibadetu. A koji je ibadet najlaki? Upoznavanje sa ljudima! To je lahak a vrijedan
ibadet. Jedan od razloga stvaranja ljudi je upoznavanje. Kroz upoznavanje ljudi Gospodar e ti
omoguiti da vidi svoje slabosti.
Kakvih jo ima ibadeta a da su lahki? Resulullah, s.a.v.s., je rekao: -Lijepo miljenje je od
lijepog ibadeta. U ovom hadisu nije precizirano o kome to treba treba imati lijepo miljenje. Dakle,
treba imati lijepo miljenje o svakom i eto te u ibadetu. Zamisli! Sjedi, pije kahvu, uiva i lijepo
misli, a pie ti se kao da slui Bogu. A kad runo misli, sam si sebi teak, bez obzira to si
naspavan, odmoran i bogatstvom okruen.
Gospodar u Kuranu esto kazuje da su oni koji su na pravom putu -pobjednici. Upuuje nas da
nemamo razloga malaksati i tugovati jer imamo najjae oruje protiv svih problema. Kae Gospodar:
- Vi ste iznad njih! Ali onda i postavlja uslov: - Ako ste mumini.
U suri Hadid (eljezo) Allah, d.., jo se jasnije obraa onima koji se smatraju vjernicima: Zar nije dolo vrijeme da vam se srca smekaju kad se Allah spomene'?
Dakle, dugo vjernici ostaju u fazi kada fiziki obavljaju ibadet, ali su im srca tvrda. Sve dok
ovjek prua jezik protiv brata i sestre, nee mu se dozvoliti da osjeti slast vjere i smiraj. Dok to ne
savlada, ostat e u tjeskobnoj ahuri koju je sam sebi napravio.
Vjernik ini razne grijehe. Pazite! Vjernik! Jer nije reeno musliman, nego mumin. Zato ih
Gospodar poziva: - O vjernici, pokajte se... O vjernici, doite sebi... O vjernici, vratite se Meni... O

vjernici, ta vam je? Sto ne dijelite na Allahovom putu? Nije reeno ta je to to treba dijeliti. Dakle,
dijeli ono ega ima. Ako su to
pare - dijeli pare! Ako ima snagu - podijeli! Ako ima pamet - podijeli! Ako ima sposobnost
uvezivanja - podijeli! Dijeli dok ima priliku! Kad dijeli, to ti je isto kao da pozajmljuje
Gospodaru. Uzvieni nas pita: -Ko je taj koji bi dao lijep zajam Allahu? Subhanallah, Allah, d..,
trai zajam od nas! Ako neto ima da pozajmi, iskoristi priliku! Vidjet e kako Gospodar vraa
zajam. Vidjet e tu nagrada, regresa, povlastica... Ako dobrovoljno ne bude dao zajam, Gospodar
e ti uzeti to ime krtari, jer On i daje i uzima. Dat e onome ko jedva eka da neto zaima pa da
podijeli.
I nemojte se buniti zbog Allahove, d.., raspodjele! On naj-bolje zna zato nekom uzima, a
nekom daje. Nekog iskua tako to mu dadne, a nekog tako to mu uzme. Nemojte zato govoriti:
- Vidi onog, ne klanja, a svata mu Allah dao. Nije kakav dematli- ja, a sve mupotaman. Nek ti
naumpadne ajet: - Ko god bude uradio trun dobra - vidjet e ga. Ko god bude uradio trun zla vidjet
e ga. Rijei iskoritene u ovom ajetu ukazuju da e se i dobro i zlo vidjeti odmah. Ne kasnije nego
odmah! Jedan uenjak ovako tumai navedeni ajet: Onaj ko uradi trun dobra, a nevjernik je, odmah
mu Gospodar, Koji je beskrajno pravedan, poalje nagra-du za to njegovo dobro. Takav je Njegov
zakon. Poto ovjek odabere ovaj svijet, Gospodar mu ga daje. Evo ti ga i uivaj do roka odreenog.
S druge strane, ukoliko vjernik uradi trun zla, Gospodar ga odmah kazni. Kad vjernik uradi zlo,
odmah dobije amarinu. Zato? Pa Gospodar hoe da se vjernik ovdje oisti od prljavtine i Njemu
doe ist. Zato se, brate i sestro, nemoj buni-ti zbog raspodjele Najmudrijeg.
Moramo sami sebi biti centar razmiljanja, kritike i napada. Uvijek prvo krenimo od sebe. Na
taj nain stei emo iroko-grudnost, toleranciju i razumijevanje. I to e goditi najvie nama, pa onda
i okolini. Kad se neko ogrijei o vas, ne dozvolite da vas
obuzme mrnja, nego promislite i recite: - Njega je Allah poslao kako bih ja shvatio to i to.
Nita nije sluajno.
Izbjegavajmo povrno donositi sud, zalijetati se i pustiti da nas negativna osjeanja preplave.
Ako eli unutarnju promjenu i stremi joj, neka zna da e ti se popraviti stanje i unutra i vani.
A ako samo kuka i gleda crno, neka zna da naruuje da ti tako i bude.
Posveti se vjeri sto posto. To ne znai da mora biti u dami-ji i dan i no. Spavaj kao
musliman, budi se kao musliman, hodaj kao musliman, jedi kao musliman, trguj kao musliman,
raspravljaj kao musliman... ivi vjeru u svakoj sekundi svoga ivota, a ne samo dok si na namazu.
Vidjet e kako se neprimijetno mijenja stanje u tebi i oko tebe.
Takoer moramo odrediti prioritete. Razmotrimo malo ta nam je, i kojim redoslijedom,
prioritet na ivotnom dnevnom redu. Moramo priznati da nam je vjera pod "razno". Tretiramo je kao
neto usput - ako stignemo, dobro i jest. Vjera mora biti prva taka i naeg dnevnog i naeg nonog
reda. Sve dok ne bude tog reda, ivoti e nam biti nered.
Jedno od imena Allaha, d.., je El-Mukaddim - Onaj Koji daje prioritet. On zna kad e, kome,
emu i zato dati prioritet. E, trebaju nam Njegovi robovi koji znaju odrediti prioritete. I vlastite
prioritete i prioritete zajednice. Takvih je, naalost, malo. Veina se samoreklamira, predstavljajui
okolini da oni neto rade i da je to vano.
Postavimo sebi pitanje koliko volimo Gospodara i Njegovog Poslanika. Nije dovoljno rei da
volimo Allaha, d.., i Muhammeda, s.a.v.s.Treba ustrajati. Gospodar u Kuranu poja-njava: - Doista,
oni koji kau: Gospodar na je Allah!, a zatim u tome ustraju... Razmisli malo! Je li nam Allah samo
na jeziku? Je li Allah samo u damiji? Treba nam ustrajnost, a ustrajnost se osvaja Kuranom, sunnetom i dematom. Bez toga ne moe ni svoje probleme rijeiti, a kamoli

probleme zajednice.
Gospodar upotpunjuje Svoj nur makar preko pojedinaca. Kada taj nur doe do izraaja,
dolazimo do slijedeeg imena Kurana, a to je Zikr.
Kada ispolji istinsku elju da zavoli Gospodara i Njegovog Poslanika, dobije nur da ti
osvjetljava put do Njegovih robova, koji e ti pojasniti zato se Kuran zove Zikr. A onda e initi
zikr vazda, a ne samo sezonski. To je stanje konstantne ljubavi i zaljubljenosti. Ba ko kad si
zaljubljen, pa stalno misli o toj osobi. I dok hoda, i dok vozi, i dok jede, i dok gleda televiziju, i
dok radi... Ma i na san ti dolazi.
Kad ima konstantni zikr, dolazi do slijedeeg imena Kurana, a to je Furkan. E, onda dobije
sposobnost da zaista razlikuje dobro od zla i itav ivot postaje Kuran. Ma im vidi takvog
ovjeka, naumpadne ti Kuran.
Poseban nur sputa se osobama koje izgovore ehadet. O tom nuru stalno mi govore osobe koje
primaju islam. Osjete ga pravo. Mi koji smo roeni u islamu dobili smo ga onako, nita nismo uradili
da ga zasluimo. Zato se tako leerno i ponaamo prema njemu. Ljudi koji primaju islam rtvuju
mnogo toga da bi dobili taj nur. Zato nur kod njih i jeste tako snaan. I upravo zbog toga ga
ljubomorno uvaju. Ne biste vjerovali kojim brzinama oni dolaze do ovog slijedeeg nura - nura
Kurana. Otkriju im se prave stvari i prioriteti.
Molim Gospodara da nam podari nur koji e uiniti da budemo od onih koji istinski slijede
upute Kurana i praksu Resulullaha, s.a.v.s.
O ISTINSKIM PROMJENAMA
Zahvaljujem Uzvienom Gospodaru Koji mije omoguio da se veeras naem na ovom mubarek
mjestu, tekiji u Blagaju, gdje se hranimo onom hranom i napajamo onom vodom za kojom nam due
vape.
ivimo u vremenu kada je ovjek u velikoj potrazi za svojom duom. Zato? Zato to zaboravlja
daje sastavljen od tijela i due. Hranimo samo svoja tijela, dok nam due plau gladne. Kako jedan
veliki uenjak veli: - O ti, slugo svoga tijela, koliko li se samo umara i sekira sluei svome tijelu
da bi mu ugodio! Trai korist u onome to e propasti! Pa ti si ovjek duom, a ne tijelom!
Onaj ko zaboravi nahraniti duu nee biti rahat, bez obzira kakva ovosvjetska blaga i ukrase
imao oko sebe. Nee biti slobo-dan! Zato? Zato to ivi u zatvoru u koji je sam sebe smjestio!
Svjedoimo, evo, ekspanziji knjiga, obrazovanja, nauke i tehnolo-gije. Neka, hvala Bogu da je tako!
Ali zato nam je onda stanje ovakvo kakvo je? Ne moemo biti zadovoljni! Postoji nekakva potajna
mrnja meu ljudima. Ljudi alju signale da im niko ne treba, da su sami sebi dovoljni i da e brinuti
samo za sebe. Pa s kim e, onda, podijeliti dobro i zlo? U emu je poroblem? Fali li nam to
profesora, doktora, naunika, psihologa, strunjaka? Vala, ne fali! Imamo ih za izvoza! Pa ta nam,
onda, fali? Fali nam
studija i prouavanja nas samih! Samoodgoj. Samokontrola. Fali nam obnova imana. Fali nam
da konano zavirimo u svoju du
otkrijemo sjeme ljubavi koje je posijano u svakom od nas. Fali nam da se presaberemo i
otkrijemo zbog ega nekog ne volimo, zbog ega nas neko nervira, zbog ega nam je neko antipatian
ve na prvi pogled. Jo je udnije kad vidi obrazovane ljude, profesore i doktore, a ne razgovaraju
meusobno. I jo iznose dokaze da su u pravu zato to tako postupaju. Jok! U pravu je tada ejtan koji
je uspio ubaciti mrnju meu njih. Kad ovjek vie: - Ja sam u pravu, ejtan vie: - To jarane, jata
nego si upravu.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Garantiram sredinu Denneta onome ko napusti raspravu, makar
bio u pravu!

A mi dokazujemo da smo u pravu po svaku cijenu. Ne treba tako. Pametnom je dovoljan i iaret.
Hazreti Omer, r.a., kae: - Traite prijatelje, traite brau koju ete voljeti bez interesa! To vam
je oruje ovoga i onoga svijeta.
Zapamti, brate i sestro, nekompletan si, nekompletna si ako nema nekoga ko je dopuna tvojoj
pameti.
Jedan velikan, doktor nauka za spletke ejtanove, kae:
- Studirajte spletke ejtanove kao to studirate i uite kuranske harfove.
Nepoznavanje njegovih napada, odnosno virusa koje on non- stop, danju i nou, instalira i
ubacuje vodi ka tome da se ljudi ne podnose, mrze, ne govore...
ovjek progovori s nekim reenicu-dvije i kae: - Pusti njega, proitao sam ga odmah. uj
proitao ono to Allah, d.., naziva Svojom tajnom. Moe proitati Kuran, ta je knjiga dostupna
svakome. Moe itati i knjigu prirode i kosmosa, odnosno knji-gu svega to nas okruuje kao dokaz
Boijeg stvaranja. Ali zapamti, nikad ne moe proitati knjigu zvanu ovjek, jer je ovjek Allahova,
d.., tajna. ovjek je knjiga koja hoda. Kada su hazreti Aiu, r.a., upitali kakav je bio Muhammed,
s.a.v.s., ona je
odgovorila: - On je bio Kuran koji hodai ta to znai, brate i sestro? To znai da bismo mi
trebali nastojati biti makar jedna kraa sura koja hoda. Ako to uspijemo - maallah!
Ako je ovjek knjiga, ne moe ga sad pa sad proitati. Moda si proitao samo uvod, ili
predgovor. Ne moe znati ta nose stranice koje slijede. Poslije silnih zapleta i raspleta, moda
knjiga zavrava happy endom. Ne moe to znati samo nakon uvoda! Jo je gore kad ne proitamo ni
uvod, nego miljenje o knjizi donosimo na osnovu neije recenzije, kritike. A kritiari su obino oni
koji znaju samo kritikovati, ali ne i sami neto napi-sati. Vjerniku se ovo ne bi smjelo deavati.
Ne smijemo oekivati da moemo promijeniti nekoga prije nego promijenimo sebe. Nemamo
pravo na to. Nisu to nae ingeren-cije. Mi imamo pravo samo sebe mijenjati. Kad sebe promijenimo,
postajemo magnet koji privlai sve ono to je zdravo i neofarbano. A mi ne volimo ofarbane ljude,
one koji itav ivot nose maske.
ovjek mora dobro kopati dok ne doe do svog originala. Kad ga nae, onda e mu sve biti
potaman. I njemu i okolini.
Gospodar u Kuranu jednim ajetom postavlja izazov svima onima koji sebe smatraju pametnim,
normalnim, kolovanim i savremenim, pa kae: - Zato oni ne vide kako je deva stvorena?
Pa pogledaj devu! Prouavaj njezin ivot! ta to ona radi? Pogledaj samo njezin rezervoar. Ona
zna da ivi u pustinji i kako mora uvati vodu. Zna li ti da ivi u pustinji koja se zove dunja-luk?
Ima li, brate i sestro, kakav rezervoar da utoli e za onom vodom koja je potrebna tvojoj dui?
Studiramo sve i svata, a sami sebi smo anonimusi. Veze nemamo ko smo, odakle dolazimo i
kamo idemo.
U jednom drugom ajetu Gospodar se obraa onima koji su se izjasnili kao muslimani: - Zato
oni sutinski ne razmiljaju o Kuranu? Jesu li to katanci na njihovim srcima?
Zato, nemojte se iznenaivati kad vidite muslimana koji kla-nja, posti, itd., a neto vas je
izradio, ukrao... Nemojte rei: - Kako, pa on klanja?!
Ako klanja, ne znai i daje dobar! Damija je mjesto gdje se samo ulanjuje da ovjek bude
dobar. A hoe li poloiti i kako, to emo tek vidjeti. Isto kao kad polae one take iz testova za
vozaki ispit. I u damiji imaju take u testovima. Koliko ajeta, toliko testova. Ako ovjek ne poloi,
napravit e sudar. Ako ne poloi ispit za vonju kroz ivot, doi se do sudara dua, gdje su posljedice
daleko tee od onih kod saobraajnih nesrea.
U jednom ajetu Gospodar se obraa onima koji jesu zaronili u vjeru, ali je ele privatizirati

mislei da je islam samo njihov, a ne vjera svakog ovjeka na zemlji: - O vjernici, budite u stalnoj
konekciji saAllahom!
O, kako je ovo divno! ovjek kad neto voli, on to stalno spominje. Pa prati malo ta je to to ti
najvie spominje. Je li to audi 6? Je li, moda, potkrovlje? Ako Gospodara najvie spomi-nje, neka
zna daje to tvoja ljubav.
Moramo priznati da u duama postoji velika praznina koja se mora neim ispuniti. A da bismo je
ispunili pravim vrijednosti-ma, onima koje dui gode, moramo izbaciti sve ime smo je dosad
ispunjavali. Svata smo instalirali u due. Puni smo nepotrebnih fajlova koje moramo izbrisati. Kad
to uradimo, moi emo dru-gom rei: - Volim te jer me podsjea na Onoga Koji te je stvorio!
To je ljubav. A kakve mi imamo ljubavi? Aman, vole se naj-vie na svijetu, ali traje mjesec
dana. Jedne sam mladence na svadbi upitao gdje idu. Vele: Idemo na medeni mjesec. A ja im
kaem: -Subhanallah, jest mi ao to vam je samo mjesec! Da je medeni ivot, to bi bilo pravo.
Brao i sestre, ako istinski elimo promijeniti stanje, ako istinski elimo da naa dua osjeti
slast, moramo se osloboditi predrasuda.
Nemojmo traiti sreu i ii za njom na kraj svijeta. Ona je tu, u nama. Samo je zakopana, pa
treba malo proroviti. Naunici svakodnevno potvruju ispravnost i blagodati ajeta i hadisa. Ron
Potter Effron, poznati psihoterapeut, napisao je knjigu koja nosi naslov Stalno ljutiti se, gdje nauno
objanjava ta se sve deava kad se ovjek ljuti. On tvrdi da su svi udari, i srani, i modani, i
nervni, posljedice srdbe. A ljutimo li se mi? Jata! Udarimo dije-te samo to se ono ne ponaa ba
onako kako smo mi zacrtali. Upitao sam jednog psihoterapeuta kako emo se, onda, lijeiti od srdbe,
s obzirom da znamo ta su njene posljedice. Veli da nau-nici savjetuju da osoba koja se nervira
doe u dodir sa vodom. Odmah! A ta je Poslanik, s.a.v.s., savjetovao osobama koje se nerviraju?
Savjetovao je da uzmu abdest. Uzmi abdest, brate i sestro!
Jednom ovjeku u Sarajevu se ukoio vrat. Ne moe da mrdne ni lijevo ni desno. I ta su mu
doktori savjetovali? Da malo vjeba na nain da polahko mrdne glavu prema jednom, pa prema
drugom ramenu dvadeset i pet puta. I tako triput dnevno. Rekoh:
- Brate moj, sve to nisi klanjao, sad valja nadoknaditi. Sad predaji selame sedamdeset i pet
puta dnevno. Nek krene malo bolje cirkulacija krvi u vratu.
Jedan ashab, koji je tek bio prihvatio vjeru, poalio se Poslaniku, s.a.v.s., na svoje komije. A
Muhammed, s.a.v.s., mu ree da izbaci stvari iz svoje kue i eka kakve e biti reakcije. Ovaj tako
uradi. Kad prolazi komija i kae: - E hvala Bogu da nam ide! Drugi kae: - Nek ide, dovde si nam
doo! Trei kae: Elhamdulillah, trebao si davno otii! etvrti, peti... Svi isto. I vraa se on
Poslaniku, s.a.v.s., da mu kae ta je uo. A Boiji Poslanik, s.a.v.s., njemu veli: - Vidi da je
problem u tebi. Da si valjao, kom-ije bi, kad bi vidjeli stvari ispred kue, rekli: Maallah, komija
nam se ponovio, idemo mu pomoi da unese stvari!
Eto vam pouke. Mi sami sebe deloiramo, izoliramo, udalja-vamo od okoline! Mislimo da samo
mi valjamo, a da svi drugi ne valjaju. I uvijek oekujemo da nam neko drugi rijei problem. Rijei
problem kad na njega naie! Ako eka da to uradi neko drugi, ode ti glava!
O REDU I NEREDU
Blago nama kad se druimo radi Gospodara. To je poseban vid ibadeta. Osim toga, Gospodar
nam je upoznavanje dao u zadatak. Nemamo rijei da Mu se zahvalimo to nam je darovao Kuran
koji ovjeku jasno odreuje smisao i cilj ivota, ne ostav-ljajui ga niti gladnog, niti ednog. Kuran
je jedino pojilite dua. Kuran je ona nevidljiva pregrada koja omoguava ovjeku da u sebi otkrije
ono negativno - slano, i ono pozitivno - slatko. Ukratko, da otkrije vlastiti plus i minus.
ovjek se sastoji od tijela i due. Tijelo ima svoje potrebe, dua ima svoje potrebe. I tijelu i

dui upuena je jednaka naredba: - Jedi, ali ne pretjeraj!

ovjek tijelu svome daje vie nego to je potrebno, pa mu se dua umrtvi. Meutim, isto vai i
za duu. Nema pretjerivanja u vjeri.
Podsjetit u i vas i sebe na jedan hadis Boijeg Poslanika, s.a.v.s., koji esto spominjemo: Najbolji meu vama je onaj koji ne teti ovom svijetu na raun onog i obratno, koji ne teti onom svijetu na raun ovog.
Ukoliko se ovjek posveti samo tijelu, u njemu i oko njega se pojavi nered. Takoer, ako se
posveti samo dui, zapostavljajui svakodnevne obaveze i zadatke, opet eto nereda.
Gospodar u Kuranu esto ovjeka podsjea da treba razmi-ljati o svojoj ulozi i grekama. Tu
se iznose dokazi onima koji istinski ele prepoznati onu nevidljivu pregradu koja razdvaja dobro od
zla. Kada ovjek otkrije tu pregradu, nai e naina da odri ravnoteu. A nee uspjeti ako ne bude
pravedan.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., traio je oprost za grijehe za koje zna
i za grijehe za koje ne zna. Ukoliko ovjek zaista iskreno eli shvatiti pripada li onima koji,
svjesno ili nesvjesno, ine nered ili, svjesno ili nesvjesno, uspostavljaju red, pojavit e se Put
spoznaje. Treeg nema! Ili si ovamo, ili si tamo!
Ako ovjek ne otkrije pregradu, dolazi do mrnje, tjeskobe, nezadovoljstva, depresije...
Pregrada se mora otkriti kako bi se uspostavio red. Alternative nema! U suprotnom, moe je biti na
jeziku ili papiru, ali je u praksi nee biti!
Neki kau: - Valjda je sueno da nam bude ovakav nered, Gospodar je tako odredio!
Drugi, opet, kau: - ta e, ne mogu svi biti dobri. Neka i ova-kvih poput mene! Subhanalallah!
uj! Neka i ovakvih poput mene!
Allah, d.., u Kuranu kae: - Gospodar nikome nepravdu ne ini!
U kudsi-hadisu upozorava: - Zabranio sam Sebi nepravdu, pa
i vama zabranjujem da nepravdu inite!
Takoer u Kuranu veli: - Nismo Mi njima nepravdu uinili. Oni su sami sebi uinili nepravdu.
Gospodar je, dakle, uspostavio harmoniju, a ljudi je narua-vaju. Zapitajmo se jesmo li mi
utjecali da se nered pojavi oko nas. Uzvieni kae: - Nemojte initi nered na Zemlji nakon stoje na
njoj uspostavljen red. S obzirom na to da je Gospodar uspostavio red, onaj koji ne bude u tom redu taj nije uredu!
Moramo rjeavati probleme prije nego to oni zakucaju na naa vrata. A ne ono: - Sta me se tie
njegov problem! Nemojte tako! Rjeavajte probleme zajednice kao da su vai jer i jesu vai!
Ne trai se, pritom, od tebe, brate i sestro, da trai krivca. Jer ako bude traio, shvatit e da
si to ti. Ne trai krivca! Nemoj sebe ofirati!
Ree jedan zapadni pisac: - Kada je rije o neprijateljstvu (a neprijateljstvo je vrsta nereda na
Zemlji), ve injenica da imamo neprijatelja dokazuje dovoljno jasno da imamo i zasluga za to.
Bosie veli: - Nai su pravi neprijatelji u nama samima.
A ta je o tome Muhammed, s.a.v.s., rekao? Rekao je: - Tvoj najljui neprijatelj je meu tvojim
prsima! Dakle, u tebi i tvojim strastima.
Upitali su Boijeg Poslanika, s.a.v.s., ta je to pravda, a on im je odgovorio: - To je harmonija
izmeu ovog i onog svijeta.
Eto ti definicije! eli da uspostavi red i pravdu kod sebe, u svojoj porodici, komiluku, na
poslu... Nee uspjeti ako ne pomi-ri zahtjeve i ovog i onog svijeta. ak i ako ti namjera bude
dobra, bit e od onih koji ine nered na zemlji.
Kada se javljaju patnje i neredi u drutvu? Onda kad ljudi ne ostvare svoja oekivanja u ivotu.

Kad ne ostvari ono to je zacr-tao, kad ne dobije od drugih ili od drave ono to je oekivao, u njemu
se javlja patnja, pa je mora nekako ispoljiti. Tada trai krivca po svaku cijenu. Nee se ustezati i da
potvori nekoga daje kriv zbog njegovog nezadovoljstva. Depresija i patnja javljaju se i kada drugi ne
postupaju onako kako on eli: - Ponaaj se po mojim mjerilima! Ne bude li, neka zna da si mi
neprijatelj!
Naite knjigu pod naslovom ta je svijet izgubio stagnacijom muslimana. I tu se, uz pojanjenje
hadisa, zakljuuje: - Uzrok vae nesree je u vama samima.
Tehnologija, komunikacije, transport... Sve je napredovalo. Meutim, izolirano gledano, to nije
ni dobro ni loe. Postat e dobro ili loe ovisno od toga hoe li to ovjek upotrijebiti ili zloupotrijebiti. Neka kompjutera, neka televizije, neka medija, neka
mobitela, neka aviona... Sve to super funkcionira! Mi smo ti koji slabo funkcioniramo! Svi ti
aparati imaju dugme i oni rade. A gdje je dugme na ovjeku? Da ga pritisnemo, pa da on proradi
onako kako treba? Kad ga neko pita kako si, da se nasmije i kae:
- Dobro, kako si ti? Nema dugmeta!
Umjesto da upotrebljavamo sve ove blagodati tehnolokog napretka, mi ih zloupotrebljavamo,
udaljavamo se jedni od dru-gih, druimo se s mainama, poruke piemo kako ne bismo morali s kim
progovoriti. Tehnoloki napredak trebalo bi upotri-jebiti u svrhu razmjene znanja, upoznavanja,
komunikacije...
U svim pravilima, statutima, programima itd., kao ciljevi navo-de se: irenje pravde i ljubavi
meu ljudima, zatim saradnja sa svim institucijama slinih namjera, pa potivanje svaijeg prava,
onda pravedno postupanje u meuljudskim sporovima... Uprkos tome, nema realizacije. Zato trebamo
doi do sri problema.
Uzvieni Allah, d.., u Kuranu veli: - Zaista, poslanike Svoje sa dokazima smo slali i po njima
smo Knjigu spustili i mjerilo - Vagu, da bi ljudi pravino postupali.
Dakle, dvije stvari su nam potrebne da bismo pravedno postupali: Knjiga i Vaga. Znamo mi
Knjigu, studiramo je i uimo, ali nam fali Vaga, da vidimo ta je to prioritet i kako postupiti u datom
momentu. Pod Knjigom se podrazumijeva Kuran i sve Knjige koje je Gospodar spustio, a pod
Vagom, Mizanom, ne podrazumijeva se ova dunjaluka vaga kojom svata vagamo, nego duhovna
uravnoteenost, balans. Ta Vaga daje ovjeru, peat za najispravnije djelovanje.
S tim u vezi, miljenje ljudi je veoma bitno. Nije daba Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: - Ako
ljudi misle da si dobar, neka zna da jesi!
Ako se pojavi neko pitanje za koje ne moemo nai odgovor u Kuranu, ne znai da tog
odgovora tamo nema nego da ta Vaga jo nije proradila, pa se ne otvaraju odgovori. Zato ne treba
igrati na prvu. Jok! Odmah te eto s onima koji nered ine. Polahko, smiri loptu, pa razmisli kako
dalje zaigrati. Nije dovoljno imati Kuran, treba imati i Mizan.
Ta Vaga postoji negdje u dubini nae due, ali je zahrala. Kad je podmaemo, profercera pravo.
A ona se podmazuje osmi-jehom, iskrenou, jednostavnou, blagou, namazom.
Nedavno sam poaen susretom sa jednim njemakim fra-trom, koji je doao da malo
razgovaramo o vjeri. Kae: - Ni ja ne smatram Isusa sinom Boijim nego vjerujem da postoji posebna
veza izmeu Isusa i Gospodara. Njegova unutarnja Vaga je, dakle, pro-radila. Velim ja njemu: - Ista
takva veza postojala je i sa Muhammedom, s.a.v.s., koji je Isaa, a.s., nazvao svojim bratom. Nisam ja
njemu elio dokazivati istinu. Jer istina nije kod mene, istina je kod Gospodara. Ali doi emo do nje
ako to istinski elimo. Brate i sestro, samo se oisti od predrasuda i drugih prljavtina i kazat e ti
Allah, d.., istinu.

Na cilj je postati sredstvo preko kojeg Gospodar sputa lju-dima ljepotu. Kada srcem putuje,
nema nepravde.
Glavni uzrok veine nereda na zemlji jest to se ljudi oslanja-ju na sve i svata, samo ne na
Gospodara. Oslanjaju se na svoje misli, zakljuke, stavove, pare, druge ljude... ovjee, kada e
prestati donositi zakljuke mislima, a poeti zakljuivati srcem. Ako zakljuci potiu iz misli, ovjek
izmilja izmiljotine. Ma nemamo mi ta misliti. Ima Onaj Koji je sve smislio i servirao ti gotovo.
Samo slijedi i nema fule. Ti samo moe uivati kad vidi kako je sve savreno smiljeno.
Gospodar kae: - Pojavio se nered na kopnu i moru. To su ljudi svojim rukama zaradili. Mi im
dajemo da iskuaju patnje zbog tog nereda ne bi li shvatili.
Dadne ti Allah, d.., da se razboli, da ti se neto srui, da se sudari, da negdje zglajza ne bi
li shvatio. To su ti, brate i sestro,
samo mali signali da treba razmisliti u emu grijei. Gospodar tako opominje onog koga voli.
Bjeite od onoga koji nema isku-enja. Njemu je dato da se ovdje dobro nauiva.
Ebu Bekr Es-Siddik kae: - Pojavio se nered na Zemlji (na kopnu i moru). Znamo kakvog sve
ima nereda na kopnu. Ali ta znai nered na moru? Nered na moru znai nered u srcu, kad srcem
pone osjeati zavist, mrnju, oholost... Mnogi sebi uskra-uju sreu jer su zaboravili na vjeru. Stide
se okoline da Gospodaru padnu na seddu. A budi svjestan da si sebi pripremio belaji kad samo
korakne bez svijesti o Gospodaru.
Zato Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Falino je sve to pone bez imena Gospodara. Dakle, ima
upljinu. upljina ovdje, upljina tamo eto ti propuha.
Ljudi sebi nepravdu ine jer im je sredstvo postalo cilj. Time rue sve moralne barijere, gube
vjersku svijest, gube boansku vodi-lju, skreu s puta mira, sree, irine i razumijevanja. Gospodar
alje belaje kako bi ljude naveo da razmisle o svom putu i kako bi vidio ko e biti od onih koji ele
Allahu, d.., i Resulullahu, s.a.v.s, pomagati. Gospodaru ne treba ni tvoja, ni moja, niti iija pomo.
Nego se misli da radi ono to On trai od tebe - da bude na usluzi ljudima. U hadisu se navodi da
e se Gospodar ovako obra-titi ovjeku: - Robe Moj, bio sam bolestan, pa Me nisi obiao. Bio sam
gladan, pa Me nisi nahranio. Bio sam edan, pa Me nisi napojio. ovjek e se zaprepastiti i upitati
kako je mogue da Gospodar svih svjetova bude bolestan, gladan i edan, pa e mu Allah, d.., rei:
- Bio je bolestan taj i taj Moj rob, pa ga nisi obiao; bio je gladan taj i taj Moj rob, pa ga nisi
nahranio; bio je edan taj i taj Moj rob, pa ga nisi napojio. Da si to uradio, naao bi Me! Zato, kad
bude na pijaci, skokni malo do Ortopedije, ili kakve druge klinike.
Nered na Zemlji se javlja samo zbog udaljavanja od govora Gospodara i Njegovog Poslanika,
s.a.v.s.
itaj znakove, prati ih i sve e ti biti jasno. Analiziraj prvo sebe, otkrij kako ti ini nepravdu
sebi, svojoj eni, djetetu, komiji...
Velikan Abdullah ibn Mubarek kae: - Kadgod sam pogrijeio prema Gospodaru, rezultate tog
grijeenja pronalazio sam kod svoje ene, kod svog djeteta, kod svoje ivotinje. A mi, kad nas zadesi
kakav problem, odmah ponemo: - Zato meni, ta sam ja to u ivotu kome skrivio? Jok, eto, nisi
nikad nita! Ma kad ti Allah, d.., otkrije ta si sve grijeio, uzviknut e: - Gospodaru, kud me
odmah nisi unitio!
Zapamti, kad ti dou iskuenja, kao da ti Gospodar kae:
- Hajde, robe, da se upozna malo sa Mnom.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Ako se predstavlja Gospodaru spominjui Ga u trenucima kad
ti je dobro, On e se tebi predstaviti kad ti bude teko. Tada e ti i u bolesti biti lijepo. Kad je Ebu
Bekr bio bolestan, htjedoe mu dovesti doktora, a on im ree: - Doktor je kod mene.

Ako elimo dobiti sve to nam je potrebno, moramo samo ispotovati ugovor koji smo potpisah
sa Gospodarom. I onda e se desiti ono to je Gospodar opisao u kudsi-hadisu: - Robe Moj, bude li
ti radio ono to Ja elim, Ja u raditi ono to ti eli. Molim Gospodara da budemo od takvih.
O BERIKETU
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, neka je salavat i selam na Uitelja svijeta Muhammeda,
s.a.v.s., na njegovu asnu porodicu, plemenite ashabe i na sve one koji prouzrokuju beriket sebi i
zajednici.
Gospodar opisuje stanje ovjeka u suri Mearid, u 19, 20. i 21. ajetu:
ovjek je, uisitinu, stvoren malodu'san: kada ga nevolja snae -brian je, a kada mu je dobro nepristupaan je, osim onih 'sto namaz obavljaju.
Ovdje nije reeno osim onih koji vjeruju, ve osim onih koji prakticiraju ono to vjeruju, ali
slabo djeluju. Ima i onih koji prakticiraju, ali povremeno - rade to onako, kad im se ejfne. Dakle, u
tome ne istrajavaju - brzo se ohlade i povuku. Meutim, ak i ako istrajavaju, ni to nije sasvim
dovoljno. Ali i oni u imeci- ma svojim odreenu obavezu imaju prema prosjaku i ovjeku kome je
uskraeno.
Svakom ovjeku je Gospodar dao neku vrstu imetka; nekom novac, nekom ugled, nekom
strunost. Bezbroj je imetaka koje posjedujemo. Ali, koliko osjeamo obavezu prema prosjaku,
nezaposlenima, osamljenima, ucviljenima... Gospodar naglaava obavezu prema uskraenom
ovjeku, a moramo priznati, svi smo na neki nain uskraeni, i kao zajednica i kao pojedinci.
Uskraeni
smo u meusobnoj ljubavi, potivanju i razumijevanju, dijalogu, fleksibilnosti, irokogrudnosti,
pristupanosti i jednostavnosti. Da skratim, fali nam beriketa u svemu: beriketa u vremenu, radu,
odnosu i u ivotu. Zato? Gospodar u suri Araf, u 96. ajetu, odgo-vara: - A da su stanovnici sela i
gradova vjerovali i svjesni bili, Mi bismo im blagoslove (berikete) i s neba i iz zemlje slali, ali oni
su poricali, pa smo ih kaznili prema tome kako zasluie.
U ajetu se spominju samo dvije (osobine) stvari kojima se dobija beriket i odozgo i odozdo:
vjerovanje u Gospodara i svijest
o Njemu. Nikad vie vjernika u svijetu, nikad vie nauke i knjiga, materije i izobilja, a nikad
manje blagoslova, beriketa. Vjerovanje se kod mnogih pretvorilo u ideologiju, u puki ritual ili obiaj,
a ponajvie ostalo na jeziku i papiru. A bogata i jaka svijest kod ovjeka postala je zatrovana,
iskomplicirana, zloupotrijebljena za unitenje drugog i drukijeg. Zajednike vrijednosti se instrumentaliziraju, a line materijaliziraju. Zbog svoje malodunosti prema ljudima te zaleenim
meusobnim odnosima, sprijeavamo beriket kie s neba, pretvarajui kiu u grad i poplave.
Svojom pohlepom za brzom zaradom i brzim ostvarenjem onoga to elimo sprijeili smo
beriket iz Zemlje, otrovasmo vodu i poljoprivredne proizvode. Hoemo da zrije i da zrijemo
neprirodnim putem. Ako je paradajzu potrebno tri mjeseca da sazrije, zato silimo taj proizvod da
zrije za dvije hefte? Biznis, pohlepa. Ovakvim naprednim biznisma dajemo svojoj djeci da jedu
tumore i karcinome. Moda uskoro pokuamo i trudnou da skratimo jer se nema vremena, zaboga!
Toliko smo napredovali u tehnologiji da za nekoliko sati odemo na kraj svijeta, a do brata, majke,
komije i prijatelja tako je daleko postalo, jedva se i tele-fonom ujemo! Svojom neotvorenou i
nedijalogom stvorili smo strahove i barijere kod nae djece jer su puni predrasuda jedni o drugima, a
mi se pitamo zato nasru jedni na druge? I u svemu
ovome mi opet traimo krivca u nekom drugom, ni pomislit neemo da smo, moda, mi neim
tome doprinijeli. A Uitelj svijeta, Muhammed, s.a.v.s., uio je i ovu dovu: - Gospodaru, titim se
Tobom od zla moga ega.

Samo svijeu o Gospodaru titimo se od svakog zla - sebe, pa i svakog drugog. U hadisu se
kae: - Ko bude svjestan Allaha, Allah e ga zatiti od svega.
Ako zaboravljamo na ono ime smo pozvani od Gospodara, onda vrata biznisa otvaramo, dok
vrata sree zatvaramo.
U Kuranu se kae: - I kada bi zaboravili ono ime su opomi- njani, Mi bismo im kapije svega
otvorili, a kada bi se onome to im je dato obradovali, iznenada bismo ih kaznili i onda bi tuni i
potite-ni ostali.
Hajde sad, znanjem svojim, sposobnou svojom, da naemo izlaz iz ovakve situacije kojom
nismo zadovoljni. Izlaz je samo kroz jedna vrata -vrata svijesti o Gospodaru.
- Onaj ko je svjestan Allaha, On mu odmah daje izlaz... (Talak: 2)
U vremenu gdje je sve postalo dostupno osim puta do har-monije i sree, svijeu o Gospodaru
postaje ama ba sve dostu-pno, pa i ono to um ne moe dokuiti.
- Onaj ko svjestan Allaha bude, On e sve to mu treba uiniti dostupnim. (Talak: 5)
Molim Allaha da nam svijest o Njemu ojaa! Amin!
O ORIGINALU I KOPIJAMA
Malo je onih koji koriste blagodati druenja u ime Gospodara kad im je to ve omogueno.
Ljudi ne znaju ispravno odvagati ta im je pree. Izgleda da im je tokom druenja, vanije da popiju i
pojedu nego da se drue u ime Gospodara.
Ljudska priroda je udna. Ona u sebi kao da ima ugraen ip koji voli da kopira, da slijepo
slijedi okolinu u kojoj ivi. Sklona je da kopira i to bez razmiljanja. Od takvih ljudi, a puno ih je,
zdravo drutvo nema nikakve koristi. Oni bivaju upotrijebljeni kad je kakvo glasanje - onda je njihov
glas ba vaan. Njima se moe lahko manipulirati. Oni su poput plastelina. Od njih moe napraviti
ta ti god naumpadne. Samo im daj da jedu, piju i krov nad glavom, pa nikad problema od njih nee
imati.
Vjernik ne smije, ni po koju cijenu, dozvoliti da slijepo kopi-ra sredinu i obiaje koji nisu
utemeljeni na Kuranu i Sunnetu. To ne znai da vjernik nee uzimati ono to je dobro, odnosno, on
treba usvajati ono to je dobro i korisno za njega i zajednicu. Vjerniku nije potrebno da izmilja
bonton ivljenja. Njemu je to sami Tvorac ve sve gotovo servirao. Sve mu je reeno o tome kako da
doe do sree i uiva. Nema nijednog problema niti pitanja a da za to nije ponueno rjeenje u
Kuranu i Sunnetu.
Kae Uzvieni: - I spustili smo Kuran, kao objanjenje za svaku stvar.
U drugom ajetu kae: - Allah vam je ve slavu poslao. Poslanika da vam ui ajete jasne i da
izvede iz tmina one koji vjeruju i i dobra djela ine!
Dakle, Muhammed, s.a.v.s., nam je poslan kao slava, kao puto-kaz kako postupati u svakoj, ama
ba svakoj ivotnoj situaciji.
A kakvoj to mi slavi teimo? Sta je to to smo postavili kao ivotni cilj? ta mi to potvrujemo
svojim tenjama i svakodnev-nim nainom ivljenja?
Jedna od tmina koje Gospodar spominje u citiranom ajetu jeste
i kopiranje naina ivljenja. Ima mnogo onih koji nemaju ivog osjeanja, nemaju ive svijesti,
odazivaju se na razne glasove: glasove ljudi, glasove mode, glasove trenda... Odazivaju se i na
iskustva prolosti i, na osnovu toga, kao da otkrivaju kako trebaju ivjeti.
Gdje je, zapravo, ta srea? Kako je nai? Kao primjer spomi-nje se Nasrudin-hoda koji je u
argiju stalno svirao istu melodi-ju. Kad ga ljudi upitae zato ne mijenja kajdu kad drugi muzia-ri
stalno tragaju za neim novim, on odgovori: - Ma, to su budale. Oni nisu nali zadovoljstvo i zato
tragaju. Ja sam, evo, naao i ne pada mi na pamet da mijenjam.

Mi smo vjernici! Naa melodija je Fatiha koju ponavljamo svakog namaza. Tu nam je rjeenje
svakog problema. Ovisno od toga kako prilazimo namazu, tako nam se i sputaju blagodati. Vjernik
ne bi trebao istraivati bonton ivljenja. On ga ve ima, samo, mrsko mu je studirati ga. Svako
ponaanje koje vidimo oko sebe moemo staviti na ovjeru Kuranom ili Sunnetom. Slae li se ili ne.
To je mjerilo!
Samo govor Gospodara moe potvrditi ponaanje. Svi drugi govori, dakle ljudski, skloni su
promjenama i nestabilnostima. Bez nepobitnog modusa ponaanja, ivljenja i ophoenja drutvo
postepeno pada. Jer svako ponaanje koje je kopija bez ovjere sa najvie i jedine instance
postepeno e u drutvu kao ispravno uvjeravati stvari koje su nemoralne i nenormalne. Naprimjer, da
dvojica homoseksualaca, po zakonu drutva, mogu usvojiti dijete i registrirati ga, da mogu legalno
postojati javne kue itd. I sve se lo pogreno podvodi pod zbirni pojam demokratije.
Na takav nain mi neprimijetno primamo stvari koje uope nisu utemeljene u vjeri. Kad govorim
o ponaanju, i kod vjernika uoavamo ponaanja koja uope nisu utemeljena Kuranom i Sunnetom. On
klanja, posti i radi dobra djela, ali nee da bude ori-ginal. Imitira daje dobar, predstavlja se ljudima
daje po PS-u...
Kae jedan uenjak: - U ovjeku imaju tri osobe: jedna si ti kakvog te ljudi znaju, druga osoba si
onakva kako ti sebe zna, a tvoj orginal je kod Allaha.
Kako emo doi do tog orginala? Kad se budemo malo poza-bavili sobom i kad budemo
ovjeravali sebe pravim peatima. Mi smo kopije, a kopije se bez originala ne mogu ovjeravati.
Razlika izmeu nijeta i kaste je u tome to nijet predstavlja odluku, a kasta je istrajnost u toj
odluci. Pa razmotrimo malo vlastite nijete i kaste
Kopiranjem bez ovjere sebi naruujemo belaj za belajem. Isto kao osoba koja se drogira - od
lakih, postepeno, gotovo da to i ne primjeuje, prelazi na tee droge. U tom trenutku narkoman misli
da je jaa doza rjeenje. Malo potom nau ga mrtvog - preselio!
Slino je i sa prihvatanjem novih ponaanja. Usvoji ovo, usvoji ono, dokai ljudima ovo, dokai
ljudima ono... Na kraju - ti si se promijenio.
Ni nalik vie na onog to si bio!
A ljudi bi, umjesto toga, trebali traiti svoj original. A origi-nal nije lahko biti!
Gospodar nam u Kuranu kae: - O vi koji vjerujete, bojte se Allaha i budite sa iskrenima. Samo
iskren ovjek - on je orginal!
Dakle, Sveznajui je rekao da budemo sa iskrenima. Nije rekao da budemo iskreni. Iskren je
teko biti! Dakle, budimo sa iskrenima ne bismo li postali originali.
Pa kakav bi to trebao biti original? Prenosi se da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., upitao prisutne ele
li da im kae kako e ui u Dennet bez obrauna. Prisutni, dakako, jedva doekali, pa on, s.a.v.s.,
ree: - Uspjet e onaj koji je jednostavan, njean i blag u komunikaciji, popustljiv na nain da popusti
i kad je upravu, blizak, pristupaan i upotrebljiv. Oni koji proklinju nee dobiti efaat na Sudnjem
danu! Budite svjetiljke znanja i svjetiljke upute drugima svojim ponaanjem, none svjetiljke
ibadetom i naputanjem svega onoga to zamara svijest! Ako ovako postupite, bit ete poznati stanovnicima nebesa, a skriveni stanovnicima zemlje.
ak i nemuslimanski uenjaci i vojskovoe piu: - ao mije, Muhammede, to nisam bio tvoj
savremenik!
Nemojte dopustiti da vas iritira kad vam neko kae neto loe, kad vam prilijepe etiketu koju ne
zasluujete. Ba vas briga! Pazite kako ete i ime uzvratiti i nemojte zaboraviti daje Boiji Poslanik,
s.a.v.s., upitan ega se najvie boji, pokazao na vrh svoga jezika.
Nije nam Tvorac daba stvorio dva oka da vie gledamo, a jedna usta da manje priamo i

jedemo. to nam to nije stvorio jedna rezervna usta, naprimjer, na potiljku? Pametnima je to znak,
pravi iaret. Stvorio nam je dvije ruke da vie radimo, dvije noge da vie hodamo i pouku uzimamo,
dva uha da vie sluamo. A jedna usta, ne zaboravite!
A kod nas je, izgleda, sve obrnuto. Sami traimo da budemo uniteni! Uzvieni Gospodar pita: Zato zlo pourujete prije dobra, zato ne biste vi traili od Allaha oprost da bi vam se On smilovao?
Zlo kojem mi hrlimo jeste nezainteresiranost za istinu.
Uzvieni Allah, kae: - Vae nevjerstvo i nepokornost vode vas u propast, a vaa vjera vodi vas
spasu, srei!
Brao i sestre, pourite s vjerom i pokornou, garantira vam se dobro na oba svijeta. Bolje
vam je da pourite sa upoznavanjem sebe, da se okitite iskrenou u kontaktiranju sa ljudima, da se
originalno ponaate, da budete primjer gdje god doete, da bude-te onakvi kakve Gospodar trai.
Samo ponaanjem i praksom ete promjeniti stanje, drukije ne moe. Bolje vam je da tobe
doete, ako elite da se milost Milostivog spusti na vas.
Brao i sestre, budite jedinke sa iskrenom namjerom da se popravite, da postanete original, da
mijenjate sebe, ali i okolinu, narod, a sve ljudskou, lijepim ponaanjem, osmijehom, pristupanou...
Neka svaki vjernik ima na pameti slijedei ajet: - Svako ima pravac prema kojem se okree, a
vi preteknitejedni druge, inei dobra djela!
Teimo originalu, dakle, onome to Gospodar trai od nas, a to nam je Poslanik, s.a.v.s.,
pokazivao vlastitim primjerima cije-loga svog ivota.
Evo koja nam je oprema potrebna na naem putu ka origina-lu: znanje, spominjanje Gospodara,
sluenje bratu i sestri, a svi ljudi su nam braa i sestre, ljubav prema svima, potovanje, pre-danost,
uvanje tajne brata i sestre, dijeljenje, odgoj... Ipak, prije svega toga reci za sebe da si niko i nita,
daje svako bolji od tebe.
I djeluj u skladu s time. Pa da vidi kako takvi bivaju uzdignuti.
Molim Gospodara da nam omogui da naemo vlastiti ori-ginal i da nas proivi u drutvu
Muhammeda, s.a.v.s. Amin!
O STEPENIMA VJERNIKA
Odabrani smo i poaeni vjerom. To je direktno aenje od Gospodara. Niko ga nije zasluio
nekim svojim trudom, zaslugama. Allah, d.., u Svoju vjeru bira koga On hoe. Gospodar to i kae u
Kuranu: - On je vas odabrao i nije vam u vaoj vjeri nita teko dao.
Resulullah, s.a.v.s., je rekao: - Allah, d.., odredi svakom ovje-ku stepen do kojeg treba doi.
Ako ovjek razmiljanjem, borbom i rtvom ne doe do tog stepena, Gospodar mu alje razna
iskuenja, kako bi, na kraju, ipak stigao do odreenog mu stepena.
Iz ovog hadisa vidimo Allahovu, d.., milost. A mi bjeimo od onog najvrijednijeg. Za svata
neto se borimo, izuzev za ono naj-vanije -ono zbog ega smo i stvoreni. Da pojednostavim: deset
posto smo vjeri posveeni, a devedeset posto mi neto svoje imamo u planu. Koga god pita ta ima,
svako kae: - Evo, radi se! Samo se neto radi. A kad puno radi, ovjek bi trebao biti sve smireniji,
nasmijaniji, blai... Ali, nije tako. Ljudi su sve optereeniji, nemaju vremena za druenje, za vjeru, za
razgovor... Radi ovjek, slomi se. Kakav to posao radi? Olakava ejtanu da ga sroza, eto kakav!
Gospodar voli Svoga roba. Odredio mu je mjesto u Dennetu.
Ali, odredio mu je mjesto i u Dehennemu. Svakom je Allah, d.., odredio mjesto u Dennetu i
mjesto u Dehennemu. Kako to da
je i tamo i vamo odredio? Resulullah, s.a.v.s., nas je obavijestio da nam je Gospodar poruio: Niko nee ui u Dennet, a da mu Allah prije toga ne pokae mjesto u Dehennemu gdje je mogao biti

da je htio. I niko nee ui u Dehennem, a da mu Allah prije toga ne pokae mje-sto u Dennetu gdje
je mogao biti da je htio. Ovdje se, dakle, radi o dijelu slobodne volje koju je Gospodar dao ljudima,
u smislu da sami odabiraju ta e i gdje e. Oba puta su trasirana, pa proberi!
A neki kau: - ta e, Allah je odredio da ja ovakav budem! Mora neko i piti alkohol! K'o biva:
- Neka i ovakvih da ne bude monotono! Takvi samo reklamiraju ejtanove metode i poslove.
A Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: - Svi e ui u Dennet, izuzev onih koji to nee. Ashabi se
zaibretili i pitaju zar e biti i onih koji to nee, a Muhammed, s.a.v.s., odgovara: - To su oni koji ne
vole Allaha i Resulullaha.
A mi, hvala Gospodaru, volimo Allaha i Resulullaha. I tu ljubav je najavio Boiji Poslanik,
s.a.v.s., rekavi: - Ima u mom ummetu ljudi koji su estoki u ljubavi prema meni. Puno me vole, a nisu
me vidjeli. Nee me vidjeti, a vjerovat e u moje poslanstvo i u ono s im sam doao. Kad bi im se
ukazala kakva ansa da me vide, sav svoj imetak bi dali.
Jesmo li to mi opisani? Kad bi nas sad neko upitao ta bismo dali da vidimo Resulullaha,
s.a.v.s., ma odmah bi halalili sve to imamo!
Sejtan prokleti mrzi tu ljubav. On koristi najperfidnije naine da se priblii i uvali, kako bi te
odvojio od te ljubavi. Upravo to je sva njegova zadaa. Ako te ne moe direktno napasti, on krene
slea. Onda iskoristi, naprimjer, tvoga brata koji je, eto, malo "prehlaen". Pa ga ti onda napadne,
ne pria s njim, osuuje ga... Misli da reagira ispravno, da ima i opravdanje, a ne konta odakle,
zapravo, vjetar pue. Zapamtite, ejtan uzima mnoge liko-ve. I ne samo to, on kola kroz krv
ovjekovu! Uz ramazan on bude zatvoren, pa mi, nekako, lake diemo.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., nam je opisao gubitnika, onog koji je bankrotirao, rekavi: - Gubitnik je
onaj koji e doi na Sudnji dan sa puno ibadeta, namaza, posta, hadova, ali je potcjenjivao,
vrijeao, amarao, zavidio, unosio smutnju... Ja sam se pravo prepao kad sam dublje razmislio o
ovom hadisu. Eto kako ejtan napada vjernike i brie njihova dobra djela.
Muhammed, s.a.v.s., zbog toga je rekao: - Ne bojim se ja da vi neete nai pravi put. Nai ete
ga. Ali se bojim dunjaluka. Kad ga zgrabite, pa ponete zbog njega jedni drugima zavidjeti i svaati
se, da bi na kraju zbog toga uniteni bili.
Postoje ejtani koji su se specijalizirali za one koji su jaki u vjeri. Te specijaliste uope ne
zanima sitna riba. Oni oko vjernika godinama obilaze i kontaju gdje e mu nai kakvu upljinu da se
uvuku i ubace virus. Prije ili poslije, uglavnom je nau.
Zbog toga kod vjernika ima dosta bolesti. Kako bismo shva-tili sutinu, potrebno je upoznavati
stepene imana. Njih je puno. U hadisu se navodi da ima vie od sedamdeset ogranaka imana.
Moe li se desiti da vjernik prevari vjernika? Moe, moe! Moe li vjernik biti kukavica? Moe,
moe! Moe li se desiti da vjernik popije? Moe, moe! Ovo ne tvrdim ja, nego Resulullah, s.a.v.s.
Kad su ga pitali moe li se desiti da vjernik popije, rekao je da moe. Kad su ga upitali moe li se
desiti da ukrade, rekao je da moe. Kad su ga upitali moe li se desiti da vjernik blud uini, opet je
rekao da moe. Ali, kada su ga upitali moe li se desiti da vjernik slae, rekao je: - E, to ne moe!
Ovim hadisom je razjanjeno da potpuni vjernik ne moe slagati. Sve ostalo moe mu se desiti.
Vjernici vieg stepena imaju zadatak da pomognu vjernicima koji sa niih stepena putuju ka
viim. Imaju zadatak da ih lijee, da ih razumijevaju, da imaju irinu, da se prave da ne kontaju kakvi
su oni slabii.
Zbog toga ljudima treba razjasniti osnovnu kategorizaciju vjernika.
U islamu ima muslimana koliko hoe. Njih je i najvie. U imanu ima mumina koliko hoe! U
ihsanu ima muhsina koli-ko hoe. U itkanu ima muttekija koliko hoe. U ukru, dakle, u zahvalnosti,
najmanje ih je.

Razjasnimo pet osnovnih kategorija vjernika. Navedimo definicije.

A ko daje najbolje definicije? Muhammed, s.a.v.s.!
Musliman je onaj od ijih ruku ijezika su zatieni ostali muslimani.
Dakle, nisu zatieni nemuslimani. Vidimo i sami ta se deava "u ime islama"!
Mumin je onaj od ijih ruku i jezika su zatieni svi ljudi. E, ovaj je ve na viem stepenu.
Muhsini oboavaju Allaha, d.., kao da ga vide.
Muttekije su potpuno ubijeeni u Allaha, d.. Kod njih rijetko ima kakva upljina, ali se ipak
pojavi. Naprimjer, Ibrahim, a.s., zamolio je Gospodara da mu pokae kako On oivljava mrtve. - Zar
ne vjeruje? -upita Gospodar. - Vjerujem, Gospodaru, ali bih elio da mi se malo srce smiri! odgovori Ibrahim, a.s. E, to je primjer muttekije.
Sakir je onaj koji je vazda zahvalan. Kad je zdrav - zahvalan! Kad je bolestan - zahvalan! Kad
ima - zahvalan! Kad nema - opet zahvalan! Njemu je uvijek lijepo.
Musliman eli vie sebi nego bratu. Ko biva: - Ko ne zna sebi, ne zna ni drugome! Mumin
drugom eli isto to i sebi. Muhsin drugom eli vie nego sebi. Muttekija, ne samo da eli vie drugom, nego je u stanju za svakog zaloiti vlastiti ivot, ubijeen da je onaj drugi bolji i korisniji
zajednici od njega. Ebu Bekr Es-Siddik, kad je putovao sa Muhammedom, s.a.v.s., prema Medini,
malo je iao ispred, pa onda malo iza i sve tako naiz-mjence. Pita ga Resulullah zato to radi, a Ebu
Bekr odgovara: - Boiji Poslanie, sve mi na pameti uloga i misija koju si dobio, pa
stahujem da ti ko ne naudi. Posmislim daje neko ispred, pa pourim naprijed. Kad vidim da
nema nikog, poirim nazad. Ako ko ima, bulji'je da meni naudi nego tebi.
Ili, kada su murici uhvatili jednog ashaba, svezali ga i mui-li, pa ga upitali bi li volio daje
Muhammed, s.a.v.s., na njegovom mjestu, a daje on slobodan.Taj ashab plai govori: - Ma ne bih
volio da Poslanika, s.a.v.s., trn ubode, a da ja budem iv.
Sakir je onaj koji na svemu zahvaljuje, u doslovnom smislu te lijei. Zahvaljuje svakim dahom i
u svakoj situaciji. On gori udei za Gospodarom.
Da malo prevedemo na bosanski ovu kategorizaciju, kako se vie ne bismo udili kad vidimo da
nas je brat vjernik neto izra-dio.
Muslimani su pjeaci. Oni ne mogu brzo putovati. Umore se, smeta im zima, smeta vruina...
Mumin je biciklist, pa bre stie odraivati poslove. Ima raznih modela bicikla: od malih i
klimavih trotokaa, do onih sa pedeset i neto brzina. Meutim, i njemu zasmeta poledica, a valja i
po velikoj vruini motati pedale.
Muhsin vozi auto, pa putuje mnogo bre. Premda i ovdje ima razliitih modela - od fie do
audija.
Mutekije su asovi Formule 1. Dok se ti okrene, oni samo zzzzzzzzzz.... Prolete. Sad su ovdje,
sad tamo. ini ti se da rade pet poslova odjednom, a sve podjednako uspjeno. Samo stigne da
kae: - Maallah, svugdje te ima.
Sakiri su piloti. Oni odozgo posmatraju i lete. Nema njima ni brda, ni okuke, ni makadama. A i
aviona ima svakakvih, od dvomotoraca do onih turbo-mlaznih, to su bri od zvuka.
I vi, brao i sestre, i ja smo sigurno u jednoj od ovih katego-rija. ta se od nas trai? Ako
vidimo muslimana, moramo razu-mjeti da mu je teko. Ide, znoji se, noge ga bole. A kad kod tebe
vidi biciklo, kae: - Odakle ti pare za biciklo? Priroda ovjekova je takva da mu bude krivo kad
vidi da neko ima vie od njega. A ta e ti odgovoriti kad ti zatrai da mu da jedan krug? Hoe li
rei: - Ne dam. I ti radi i zaradi ovako kao i ja, pa kupi biciklo! Nemoj tako! Daj mu krug, kako bi
shvatio koliko e se bre kre-tati kad bude imao biciklo. Pomozi mu da naui voziti biciklo, a onda ga
malo i poguraj da ga sebi kupi. Isto je i sa vozaima auta. Pomozi biciklisti da poloi vozaki ispit,

pa mu pomozi da kupi auto, makar kakvo polovno za poetak. I tako sve do pete katego- rije.To
Gospodar trai od nas.
Evo i ajeta koji to dokazuje: - O vi koji vjerujete, vjerujte u Allaha!
Pa vjerujemo! I ta sad? Ma putuj dalje, budi ubijeen! Ako si na stepenu da drugom eli isto
to i sebi, idi dalje - mora mu eljeti vie nego sebi, ne bi li makar malo liio na ashaba.
A znamo se raspekmeziti kad spominjemo ashabe: - E, kako su oni ovo, kako su ono, kako je
tada sve cvjetalo... A ta su oni radi-li?
Pa lijepo je reeno u ajetu: - Oni su davali prednost drugima nad sobom, makar njima to bilo
potrebno.
Zato moramo razumijevati slabosti vjernika. A ne da, im vidimo da je negdje zglajzo, odmah
raspalimo svom raspoloi-vom artiljerijom.
Neko od njih bit e malo prehlaen. Ode u apoteku po andol i C vitamin i - gotovo. Nekom e
trebati jai antibiotik, onaj od 500 miligrama. Nekom nee moi pomoi ti, pa e ga odvesti ljekaru
ope prakse. A nekom ni ljekar ope prakse nee biti dovoljan, pa e ga morati voditi specijalisti,
hirurgu... Ali, bori se za svog brata! Budi u ekaonici dok se on lijei. Meni znaju doi dematlije i
rei: - Efendija, imam jednog kronino pre-hlaenog. Ja ne mogu doprijeti do njega, ali vjerujem da
ti moe. Pomagaj! Radi ovjek za dobrobit svoga brata. Samo da znate koliko je to vrijedan posao.
A zamislite i kolika je to pomo meni!
Uputi on mene u njegov problem, pa ja poslije ispadnem evlija koji sve zna. Estagfirullah!
Zapamti, brate i sestro, ako radi u ime Allaha, d.., dozvo-ljeno ti je ak i da ogovori svoga
brata i sestru, pod uslovom da ti je cilj njegov popravak, a ne tek konstatiranje stanja u kojem se
nalazi. Isto vai i ako miri ljude. Ma, lai, nalai se koliko hoe, dozvolio je Resulullah, s.a.v.s.
Reci jednom da si uo kako onaj drugi lijepo o njemu pria, da mu je ao zbog svae, da on njega
puno cijeni... Onda otii drugom, pa mu to isto ispriaj. Poslije se oni pomire, zagrle, pa nekad i
skontaju kako si ih preveslao. Ali nema veze. Cilj je postignut!
Kada dvojica raspravljaju, pa jedan, onaj koji nije u pravu, iscrpi dokaze, onda se obrecne i
kae: - Dosta vie! Vala mogo bi raspravljati do sutra! Isto kao kad mu ostane bez argumenata u
raspravi sa svojom enom, pa podvikne: - uti! Idi i kuhaj, bolje ti je. A zna da nije u pravu. E, tu je
granica naeg razumijevanja vjere i granica nae duhovne sposobnosti, a duhovna sposobnost,
zapamtite, ne bi smjela imati granica.
Pokazujui svoje slabosti vjernik pokazuje na kojem je stepe- nu. Pa pusti ga da se deklarie! Da
vidi gdje je, koliko kota i s kim ima posla!
Jo jedan dokaz da se vjernicima deava ovo to se deava nalazimo u slijedeem ajetu: -O vi
koji vjerujete, zato govorite jedno, a drugo radite? Znai, sigurno ima onih vjernika koji jedno
govore, a drugo rade.
Gospodar, takoer, kae: - O vi koji vjerujete, budite uvijek pravedni! Sta to znai? To znai da
ima onih koji su pravedni samo kada je njihov problem u pitanju. Ali kada se radi o pravu nekog
drugog, onda moe i ovako i onako.
I ovo nam Gospodar kae: - O vi koji vjerujete, nemojte ismi-javati jedni druge! im Gospodar
na to upozorava, znai da vjernici imaju obiaj rugati se i ismijavati meusobno. Ne pitamo zato to rade, nego tek da znamo
da rade, daje to jedna od faza njihovog putovanja.
Gospodar kae: - Budite pravedni, makar to bilo protiv vaih roditelja, protiv djece vae i
protiv vas samih! Zapitajmo se, koliko nas bi istjeralo pravdu, pa makar i na vlastitu tetu.
Na svom putovanju ka viim stepenima imana neophodno je da vjernik ima instruktora. to? Pa

da naui voziti kroz ivot, kad krene prema banderi da instruktor reagira i vrati ga na cestu! Ko je,
onda, instruktor akira, onih u avionu? Oni imaju direktnu navigaciju od Gospodara!
Kako samo slua onu nanu koju si povezao do njene kue. Ona kae desno, ti ide desno. Ona
kae pogrijeio si ulicu, vrati se do prethodne raskrsnice, pa lijevo, ti se fino vrati i skrene ulijevo.
Aman, kad bi efendiju tako sluali!
Ima li ti, brate i sestro, navigaciju u ivotu? Upitaj se ko te navigira! Allah, d.., ili ejtan
prokleti? Tree nema. Natimaj aparate i dobro vidi ko alje signale na tvom putovanju!
Gospodar u Kuranu stalno nas upuuje na svoje znakove: znakove za mudre, znakove za
pametne, znakove za one koji raz-miljaju...
Pa ima li koga da studira te znakove? Vozimo kroz ivot, a ne itamo znakove koje je postavio
Stvoritelj. Zato i dola-zi do sudara dua!
Teko ovjek priznaje daje pogrijeio. Ne da mu njegov ego! A Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: Garantiram sredinu Denneta onome ko napusti raspravu, makar bio u pravu! Pa ti sad vidi ta ti je
vanije -sredina Denneta ili to da si u pravu. Kod mene u dematu, kad se dvojica porjekaju, trei
prie i apne ifru: - Halo, sredina!
Nemojte donositi sud o ljudima koji su "prehlaeni". Vjernik koji je prehlaen, on kalje gdje
god doe. Pa pustite ga nek se
iskalje! Pustite ga, to je dio lijeenja. A mi ne damo ovjeku ni da mrcne, a kamoli da se
iskalje. Mi bismo da taj lajm ostane u njemu.
A znaju doktori ta se deava ako se to ne iskalje.
Spominje se u predajama da je Isa, a.s., rekao: - Lake je, uz dozvolu Gospodara, oivjeti
ovjeka negoli promijeniti mu narav. I zaista je to tako.
Gospodar, s tim u vezi, govori o narodu Musaa, a.s., koji je svjedoio jasne dokaze, da nisu
mogli biti jasniji. ak je jedna grupa vidjela kako Musa, a.s., razgovara s Gospodarom. Hej, uli
razgovor! Opet je meu njima bilo onih koji su ostali tvrdoglavi, koji nisu htjeli promijeniti svoju
narav, svoj stav. A ima li toga danas? Jata! Kau: - Ja sam ovakav otkad znam za sebe, nemoj ni
pokuati da me mijenja! Fale se time to su tvrdoglavi u svojoj zabludi. Misle da su karakteri.
Govorei o narodu koji je sluao navedeni razgovor, Gospodar nam u ajetu objanjava: Njihova srca su bila teletom zadojena. Zatim kae i ovo: - Reci: runo je to na to vas iman va
navraa, ako ste uope vjernici. A iman je uvjerenje. Dakle, runo je kada te tvoje uvjerenje navraa
da ne pria sa bratom, da zavidi...
Da malo poveemo! Ondanja su srca bila zadojena teletom, a ovdanja srca su zadojena
razliitim teladima - sobom najvie, svojim stavom, svojim miljenjem, svojom strankom, svojim
naci-onalizmom.
Jo uvijek razlikuje Bosanca, Sandakliju, Albanca, Turina, Pakistanca...
To su telad koja mi oboavamo, neuzubilla- hi teala! Nisu ni telad, nego junci, bikovi!
Zbog zacrtanih stavova, ciljeva i ambicija postajemo bezosje-ajni i ravnoduni. Ne kaem da
ne treba imati stav. Treba, ali kakav stav? Samo jedan stav je ispravan!
Ljudi priaju svata protiv drugih. Nagaaju - na brata gaaju. Ponaaju se neprirodno! Treba
vratiti ljude njihovoj iskonskoj pri-rodi, izvoru. Prirodno, dakle, trebaju biti onakvi kakvi su bili pri
roenju, kakvi su bili kao djeca. Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Svi su roeni u islamu, u
prirodnoj vjeri u Jedinog Boga, pa okolina poslije to promijeni. A svi mi volimo malu djecu. Ne
pitamo iji je, nego nam sama ruka krene da ga pomiluje, pa mu malo tepamo...
Uzvieni Gospodar kae: - Tako mi neba, koje je putanja pre-puno,
vi ste kontradiktorni u govoru. Sami sebe dovodimo u kon-tradikciju.

Gospodar upozorava i na one koji su, ak i u jeku borbe, rav-noduni. estoku borbu sa
ejtanom svakodnevno vodimo, sa nje-govim vojskama koje nas ele rasturiti, a mnogi na to
ravnoduni.
Moramo priznati da je narod izbezumljen, a meusobna povjerenja, blago reeno, poljuljana. U
lopovluku su srca izverzi- rana. Ljudi ostaju bez miljenja i postaju povodljivi. Uitelj svije-ta
Muhammed, s.a.v.s., je rekao: - Nemojte biti povodljivi i bez stava, time sto ete kazati: 'Ako oni
budu dobri prema nama, i mi emo biti dobri prema njima, a ako oni budu loi prema nama, i mi
emo biti loi prema njima'. Ovo je ivotna klauzula mnogih, ali ne smije biti klauzula vjernika. U
protivnom, kakva je, onda, razlika izmeu nas i njih?!
Svjedoci smo nepromiljenih i kontraproduktivnih reakcija muslimana irom svijeta koji,
tvrdei da tite islamske vrijednosti, srozavaju ugled muslimana. Pa kako, onda, reagirati kad oni
vrijeaju Muhammeda, s.a.v.s.? Ne treba izmiljati toplu vodu, treba samo pogledati kako je Boiji
Poslanik, s.a.v.s., reagirao kad su ga napadali. A napadali su ga gore nego danas. Potvarali su ga da
je maioniar, laov, luak, bacali su na njega utrobe ivotinja dok je klanjao, trovali su ga, bacali
sihire, prognali su ga, ranili, pokuavali ubiti, ak su ga u Taifii i kamenovali.
U njegovom najteem trenutku, kad ga je svjetina u Taifii kamenovala, kada se niko ne odazva
njegovom pozivu, Uzvieni Gospodar alje meleka, koji Boijeg Miljenika, s.a.v.s., upita:
- Samo naredi, i ja u obruiti ova brda na njih. A vidite sad ta
Muhammed, s.a.v.s., odgovara: -Ja nisam poslan da proklinjem, nego da pozivam, da obraujem.
I onda upuuje ovakvu dovu: - Gospodaru, ako ve oni ne ele prihvatiti istinu, Ti uini da meu
njihovim potomcima bude onih koji e Te veliati!
Eto kako je on reagirao kad su ga vrijeah. Pa kako, onda, danas postupiti? Po mom miljenju,
trebalo je prevesti hiljade knji-ga o ivotu, misiji i govoru Boijeg Poslanika, s.a.v.s., na njihov jezik,
a zatim zakazati neki sastanak, uz praenje medija i rei: - Vi ste krasna zemlja u kojoj nema
siromatva, zemlja u kojoj nema besku-nika i koja mnogo pomae drugima. Ovaj nesporazum
rezultat je neznanja. Zato vas molimo da primite na poklon ove knjige, kako biste uvidjeli da je
upravo Muhammed, s.a.v.s., zagovarao te vrijednosti.
Ne smijemo donositi sudove o ljudima. Resulullah, s.a.v.s., je rekao: -Grijeh pesimistiki
djeluje na onoga ko ga nije uinio. Dakle, mi se ljutimo kad neko grijei, smeta nam, kritikujemo ga i
napa-damo. Meutim, da vidimo nastavak hadisa: - Onaj ko kritikuje onog koji grijei, sam e biti
iskuan tim grijehom. Subhanallah! U drugoj predaji kae se: - Nee preseliti dok isti grijeh ne
uini. A ako na sijelu ispria kako je taj i taj zgrijeio, ti si grijeh uinio - ogovorio si ga! To Boiji
Poslanik, s.a.v.s., kae. Jo ako si zado-voljan to je on to uradio, pie ti se kao da si ti taj grijeh
uradio. A mi znamo likovati: - E, ba neka je to uradio. Neka svijet vidi kakav je! Neka svi vide da
sam bio u pravu kad sam rekao da on ne valja! Da nas Uzvieni ovoga sauva!
Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae dalje: - Budite dobri domaini. Ako oni budu dobri prema vama, i
vi budite dobri prema njima. A ako vam oni nepravdu ine, vi njima nemojte nepravdu initi.
Pogledajte kako Resulullah, s.a.v.s., vjernike ui! A kako mi rea-giramo: - Vratit u mu kad-tad!
Zapamtio sam mu, odzvanja mi i danas. A to neto bilo prije dvadeset godina.
Mnogi vole i pomau one koji njih vole i pomau. im malo
skrenu ulijevo, odmah ih ne vole i uskrate im pomo. im im se neko suprotstavi, neto im
proradi u stomaku. Upitajmo se ta to proradi. Zato ne oprataju kad se neko od njih ogrijei? Zato
to su islamizirali sve osim naravi: i odjeu, i govor, i namaz, i post... Narav im nije obojena bojom
vjere! Vanija im je komunikacija s ljudima nego komunikacija sa Gospodarom. Drae im je vlastito
miljenje nego kuranski ajet i hadis.

Boiji Poslanik, s.a.v.s., upuujui ljude na najplemenitiju narav oba svijeta, rekao je: Odravaj vezu sa onim ko je prekida! Daj onom ko ti uskrauje! Oprosti onome ko se o tebe
ogrijeio!
A ljudi nalaze opravdanja kad ne ele oprostiti: - Kako u, zna li ta mi je on uradio!? Ma
znam, prehlaen je i kalje. Nita novo nisi rekao ili otkrio. Lijei ga! Stavi samo masku da i tebi ne
pree. Masku za zatitu due. Kopaj, roni za izljeenje brata svoga i sestre svoje. Nemoj rei: -Nek
se davi, sam je to traio!
ene znaju rei muevima: - Jesi lud! Ti njemu ide, a on tebi ne dolazi nikako. Sto dozvoljava
da te pravi budalom i da te poni- ava?
A mu kae: - Ijest, vala, tako! I prekine druenje. Drage sestre, nemojte tako govoriti svojim
muevima! Recite: - Ljubavi, pomozi tom bratu. On je malo bolestan. Potrudi se jer je tebe Gospodar
poastio da vie nema taj virus. A imao si ga devedeset i neke, samo uti, neemo o tome nikom
priati! Tako, sestro, reci svome muu!
Taberani biljei da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: - Meleci ne silaze u drutvo ako tu ima
neko ko prekida vezu sa svojima. Meleci, dakle, tu imaju crveno svjetlo. A ko je tvoj, brate i sestro?
Tvoji su: rodbina, komiluk, prijatelji, demat i svi ljudi po ocu Ademu i majci Havi.
U kudsi-hadisu Gospodar pita: - Robe moj, Ja tebe spominjem, a koga ti spominje? Robe moj,
Ja sam tvoj, a iji si ti? Robe moj, Ja tebe volim, a koga ti voli?
Resulullah, s.a.v.s., je rekao da moramo pomagati svome bratu kome se nepravda ini i svome
bratu koji nepravdu ini.
Kada su ashabi rekli da im je jasno da moraju pomoi onome kome se nepravda ini, ali da im
nije jasno kako e pomoi onome ko nepravdu ini, Poslanik, s.a.v.s., je odgovorio: Pomozite mu
tako to ete ga osloboditi i sprijeiti da nepravdu ini. Pazite, Resulullah, s.a.v.s., je rekao svome
bratu. Brat ti je i onaj kome se nepravda ini i onaj koji nepravdu ini. Na brat i naa sestra su,
zapamtite, svi ljudi na zemlji. Dakle, i nemuslimani. Mnogi ine nepravdu sebi samim tim to ne znaju
za Gospodara. A to je najvea nepravda. Nai metod kako bi ih usmjerio da napuste tu nepravdu
prema sebi. Postupi po hadisu! Zar ti je drago da on ili ona u Dehennem odu?
Naa je zadaa da budemo spajalice, da ujedinjujemo, jedni druge upotpunjujemo, da pratamo,
da izvinjenja primamo, da ljubazni i harmonini budemo...
Prenosi se daje Uitelj svijeta, s.a.v.s., rekao: - Islam je pitom
i daje se pitomima! Ljudi, budite pitomi! Dalje Resulullah, s.a.v.s., kae: -Allahu su najdrai
pitomi i ljubazni, a namri oni koji ogo- voraju i brau i voljene rastavljaju.
Razumijevajte bolesti i lijeite. Vidjet ete, ljudi e vam biti zahvalni. To je djelo koje najvie
vole Allah, d.., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., koji je rekao: - Oni koji budu popravljali stanje mog
ummeta kada se moj ummet bude pokvario, imat e nagradu stotine ehida. Pazite obeanja!
Ako elimo popravak zajednice, oslobodimo se bolesti meusob-nog udaljavanja. im se neko
od nas malo ogrijei, mi se distanciramo
i jo se hvalimo kako smo se uspjeno distancirali. Ponemo ogovara-ti i radovati se ako ih
zadesi kakav belaj. Subhanallah!
Dakle, radite posao, znate ta treba. Ne zapostavljajte ovaj dunjaluki posao, ali se malo vie
posvetite ahiretskom. Sejtan neka pukne, ali veza izmeu mene i brata moga nee pui!
O ODGOJU
Hvala Allahu, d.., Stvoritelju svih svjetova, neka je salavat i selam na Miljenika Muhammeda,
s.a.v.s., njegove ashabe i sve one koji streme njihovom ponaanju i stavu.
Stvoritelj svega dao je ovjeku Zakon ije se norme ne mije-njaju. Onaj koji ih se bude drao

doi e do sree ve pri prvom koraku. Meutim, taj korak mora biti potpuno iskren i osloboen bilo
kakvog interesa.
U koli Boijeg Poslanika Muhammeda, s.a.v.s., ashabi i sahabijke uili su kako da se upoznaju.
Prvo sa sobom, pa onda i sa drugima. Uili su kako da vole i potuju, kako da pomau i olakavaju
drugima. Uili su kako da budu irokogrudni, ljudske mahane pokrivaju, slabosti razumijevaju,
uvrede prataju. Naroito su vodili rauna da ne donose sud o ljudima na osnovu onoga to vide.
Pazili su da u srce ne smjeste zlobu prema bilo kome. Na tom putovanju stavili su na raspolaganje
sve to su imali, sve kako bi ljudi vjeno uivali. Zbog toga, ve samo spominjanje te asne
generacije kod nas izaziva potovanje i divljenje, crpei pouke i pravila iz njihovih ivota.
Islam daje veliki znaaj nauci i znanju. Nauka je farz - stroga dunost svakom ovjeku. Bez
nauke nema napretka ni za poje-dinca, ni za zajednicu. Dok slijedimo taj vjerski imperativ koji nas
obavezuje na sticanje znanja, put vodi do shvatanja nae uloge na ovom svijetu. Uimo itati,
pisati, crtati, pjevati, raunati, glumiti, dizajnirati, pa i govoriti. A uimo i da neto prouimo, ako
kad u ivotu zatreba. Sve to skupa naziva se obrazovanje.
Meutim, moramo priznati da obrazovanja ima, ali odgoja nema. Bio sam svjedok kada je u
jednoj evropskoj zemlji doao parlamentarni prijedlog da se iz naziva Ministarstva kulture, odgoja i
obrazovanja izbaci rije odgoja. Velike su se rasprave vodile o tome. Mudri meu njima ree: - Neka
izbace. ta e nam odgoj u imenu i na papiru, kad ga nemamo u kolektivu.
Uenjak Sufjan Es-Sevri rekao je: - Nauio sam itavo onda-nje znanje za est godina, a za
odgoj mi je trebalo trideset godina.
Velikan Abdullah ibn Mubarek izrekao je ovu vanu misao: - Onaj ko je nemaran prema odgoju,
premaproienju due, bit e kanjen na nain da nee imati snage i sposobnosti da radi ono to je
Boiji Poslanik, s. a. v.s., radio. A onaj ko bude nemaran prema praksi Muhammeda, s.a.v.s., bit e
kanjen na nain da nee uope osjeati potrebu za odrava-njem veze sa Gospodarom. A onaj ko je
nemaran prema tome, bit e kanjen tako to e mu biti uskraeno da osjeti slast vjere.
U korijenu rijei Serijat lei znaenje Izvor sa kojeg se due napajaju. Dakle, erijat je put do
Izvora na kojem se due napa-jaju. Onaj ko nema odgoja, nema ni puta da doe do Izvora.
Ljudi se slomie uei. Ali veinom ne radi sticanja znanja koje e biti korisno zajednici, to je
farz u islamu. Ui, treba, ne spava... A ta je ono to ga odrava budnim dok ui? Vizija sto-lice,
fotelje, na koju e imati priliku zasjesti ako bude uio! Vizija para koje ima i broji! Vizija auta, ili
kue!
Koji je dokaz da u drtvu slabo ima odgoja? Dovoljno je pogle-dati nau svakodnevnicu. Svaki
dan se iznenaujemo ponaanjima ljudi, pogotovo onih koji na papiru, crno na bijelo, imaju da su
neto uili i zavrili. Dakle, onih koji bi trebali biti pametni i odgojeni.
Moj uitelj, r.a., ispriao mi je ovo: - Kada smo zavrili kolu jedan aljivdija je, nakon to
smo dobili i uokvirili diplome najsku-pljim ramovima, stavio tu diplomu na urs - mjesto sa kojeg se
imam obraa ljudima - i rekao: O diplomo, da te Allah nagradi, de nam malo vazi, daj nam kakve
pouke!'
Neka diploma! Danas je takvo stanje da, ako ne pokae diplomu, nema te nigdje, pa makar bio
super strunjak u tom poslu. Meutim, daba je to ako ti na sebi nisi diplomirao!
Koji je jo dokaz daje malo odgoja? Pa kada na ulici, u prodavnici, u instituciji sretnemo
predusretljivu, prijaznu, jednostavnu, nasmijanu i fino raspoloenu osobu, mi se iznenadimo.
Pogotovo se iznenadimo ako je takva osoba na nekom poloaju - ako ima fotelju. Zato se
iznenadimo? Pa zato to je to rijetkost!
U toku rata vodili su tekog ranjenika u bolnicu, gdje ih je doekala jedna diplomirana osoba,

ali neodgojena, gruba, nervo-zna... I ovaj ranjenik kae svome prijatelju: - Vodi me odmah odavde, pa
i kad bih umro. I prijatelj, s njim takvim ranjenim, ide kilometri-ma dalje do slijedeeg doktora - ak
u Zenicu. Tamo ih doeka drugi doktor. Ovaj je, pored diplome s fakulteta, diplomirao i odgoj.
Doeka ga s osmijehom. Skoi na noge, tjei ga, govori da e biti sve uredu. Veli ovaj ranjenik: -Ma,
menije odmah bolje!
ovjeku ostane upeatljiv izraz lica, kako te je neko primio, kako ti je pruio uslugu. Kad neto
od nekoga zatrai i on ti to uini, ali vidi da je to preko volje i mrsko, doe ti da odmah podere i
baci ono to ti je uinio. Odgoj se ogleda u ponaanju, pogledu, osmijehu, pristupu... Nedostatak
ovoga je veliki problem u zajednici i uope u svijetu. Najalosnije je to lijep odgoj nema-ju ni oni
koji su dobili zadau od Gospodara da prezentiraju Njegovu ljepotu i milost.
Pitala me jedna osoba zbog ega nam je ovakvo stanje pored toliko knjiga, toliko uenih, zbog
ega ljudi nikako ne mogu jedni
s drugima, odakle ovakve negativnosti, zbog ega mrnja meu ljudima? Rekoh da smatram daje
to, izmeu ostalog, i zbog toga to mnogi ljudi ive u perfektu. Priaju o prolim vremenima i hvale
se svojim precima -te moj ovaj bio hafiz, moj onaj bio mula, moj onaj ovo, moj onaj ono. Dakle,
mnogo njih ivi u per-fektu - u prolosti, a jo vie njih u futuru - u budunosti. Pa kau: - Kad budem
diplomirala, vidjet ete kako u ja ponuditi rjee-nje! Kad mi plaa bude vea, vidjet ete kako u
onda ja raditi!
To je, to bi na narod rekao, uplja. Ako ti sad ne radi, nee raditi ni kad ti se plaa povea,
samo e imati malo vee trokove.
Naalost, najmanje ljudi ivi u prezentu - u sadanjosti. Onaj koji je u perfektu, on nema ta
prezentirati. Takav, ako ti ta dadne ili uini, pomogne ili izie ususret, zapamti dobro, on
podrazumijeva da e ti to njemu morati vratiti. Ako ti ta u ivotu uini onaj koji ivi u futuru, on ide
logikom recimo: dat u mu ovo jer znam da e on biti postavljen u fotelju sad iza izbora, pa e mi
valjati. Samo onaj koji je u prezentu, u sadanjosti, samo on ima ta prezentirati i pokloniti (present engl. poklon)! Pa on sam je poklon ljudima, njegova pojava je poklon, njegov osmijeh, rije... I eni
svojoj je poklon. Takav e ui u kuu i rei: -Ljubavi, bez tebe nikako nisam mogao. Cijelo vrijeme
sam razmiljao o tebi. Gotovo. Eto ti poklona za enu! A ne jedna pria dok je mami, a druga kad se
oeni! Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Dijelite poklone jedni drugima da biste se zavoljeli! A mi,
vala, dijelimo svakako! Tako da vie ne moemo otii na sijelo nekome, a da kesu ne ponesemo.
Pravo dijelimo, ali nekako s rezervom, imamo neku duhovnu distancu, ne moemo se. Zato? Kad
dajemo poklon, ili smo u perfektu, ili u futuru.
A onaj koji je u prezentu, on ti, vala, nita ne mora ni donijeti! Ako on neto i donese, taj poklon
e uiniti da se zaista povea ljubav. Kad mu ti neto pokloni, on duom zna da ga nisi elio zarobiti
tim poklonom. Da ne govorimo sad o talu, mitu itd. l i su zarobljeni "poklonima do daske. Sve je to
do odgoja. Pitamo onu to smo je sreli na Baariji, veselu, raspoloenu, jednostavnu, ba nekako
dragu srcu: - Kako ste tako raspoloeni, kako uspijevate biti tako jednostavni, lahki? A ona se
uozbilji i kae: - Boga mi, kuni odgoj! Vidi te ovo, od kue je to ponijela. Zar nije iz kole? Ne, iz
kue! Onaj koji to iz kue ne ponese moe biti dobar biznismen i na dobrom poloaju, ali je on
nikakav ovjek. On je mr., dr., fr., br. i ne znam ta ve nije, ali nije ovjek. Doktorirao, sve zavrio,
ama daba - on nije ovjek. Neki ljudi imaju veoma dobar odnos sa roditeljima, potivanje, ljubav vole i paze roditelje svoje pravo. A ima i onih koji se suprotno ponaaju. Mrze ih, ne podnose ih, ne
obilaze ih, nema-ju potovanja kad majka eli neto da kae, on je prekida, vie: -Suti mama! Nemoj
me vrijeati! Sad ja priam). A doktorirao, aman, profesor doktor. Mama zausti da kae neto, a on: Da se vie nisi javila, jesi li ula\!t Ona ga ponizno upita: - Sine, moe li mi dati sto maraka da sebi

kupim... A on e osorno: - Pa jesam li ti dao proli put? Daba mu to je biznismen, privrednik,

ministar. Zapamtite, meu kaznama koje se prve realiziraju, jo na ovom svijetu, jesu kazne zbog
drskosti djece prema svojim roditeljima. Od Boijeg Poslanika, s.a.v.s., prenosi se daje rekao: Kako misli uspjeti u ivotu kad ti je materijalizam drai od onoga ko je najnjeniji prema tebi? A ko
je najnjeniji prema tebi od svih stvorenja? Mama! Ona je najnjenija, ne moe niko biti njeniji od
mame, zapamtite to! Boiji Poslanik, s.a.v.s., kae: - Pita li se to ne uspijeva u ivotu? Odgovor ti
je tu u hadisu: -Zato to ti je prei materijalizam od stvorenja najnjenijeg prema tebi! Vrati se mami!
Promijeni ponaanje! Budi odgojen! Ne vaspitan, nego odgojen. Vaspitanje ima veze sa dresurom, to
nek znate! Nije odgojen pa ga se mora vaspitati, ali u vaspitno-popravnom domu!
E, sad se postavlja pitanje zbog ega neki vole i paze svoje rodi telje, a neki ne? Djeca obino
ne vole roditelje zbog toga to roditelji nisu bili dovoljno vezani za njih. Komunikacija roditelj;! sa
djecom nije bila na prvom mjestu. Sve je drugo bilo prioritet nije. Nije bilo razgovora meu njima,
nije bilo ljubavi, nije bilo intimnosti u govoru... Nego sve neto slubeno i nabrzinu. Postavimo sami
sebi pitanje zato je to tako. I ja sam sebi posta-vljao pitanje zbog ega sam, ja lino, bio drzak
prema svojoj mami? Cesto smo bivali neposluni, drski, napadali ih, svata im govorili... A kako su
nam oni uzvraali? Blagou! Nikad nisu odustajali od toga da nas vole! Nikad! Ne znam ta da
uradi, mama te opet uzme, pa te miluje, tjei... Kad bi itav svijet znao da je neko lopov i kad bi to
rekli njegovoj mami, ona bi rekla: - Nije moj sin lopov! Moda ona to i zna, ali ipak govori: - Nije
moj sin lopov! Znai, to je on negdje nauio, pokupio. Zna da ga ona tome nije nauila, ona se sjea,
ona ga je rodila, ona pamti kakav je bio! Tako roditelji, a prvenstveno mame, odgovaraju na nau
drskost, na nau nezainteresiranost, neljupkost, neblagost prema njima. Oni uzvraaju dobrim, ak i
dovama: - Gospodaru Milosni,popravi moje dijete, popravi ga, popravi ...Allahu, zatiti ga od
nedaa, od svega to mu moe nauditi... A dijete ode tamo negdje vani i ne znajui da ga dova
roditelja titi. Roditelji nam na sve nae negativnosti uzvraaju pratanjem. Tek kasnije, kad nam
roditelji presele, skontamo kakvu su ulogu igrali u naim ivotima. Ali, gotovo. Rahmetli. Otili. A mi
u ivotu oekujemo da nai radnici, kolege, efovi, budu dobri i blagi prema nama, da imaju
razumijevanja, da prataju kad pogrijeimo... Uprkos takvim naim eljama, mi ivimo u drutvu gdje
jedva ekaju da pogrijei da bi te izbacili s posla. Ako ba ne moe da ti nae greku, on ti natima
kao da si pogrijeio, kao da si potpisao neto i slino. U kakvom to drutvu ivimo? Ako istinski
elimo od drugih lijep
odnos, ljubav, prijateljstvo bez interesa, razumijevanje, pratanje, neka na odnos prema njima
bude kao roditeljski odnos prema nama. Sad e mnogi povikati: - Pa kako u to tako? To je
nemogue.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: - Ja sam prema vama na ste-enu roditelja koji vas poduava.
On je roditelj koji se brine da te zatiti od vjene vatre. Ovaj na roditelj od krvi i mesa brine da te
zatiti od ljudi, da se ne opri o rernu... A Boiji Poslanik, na roditelj, na duhovni otac, on se brine
da vjeno ne pati. Ako mnogi ljudi imaju loe miljenje o tebi, onda nije do njih nego do tvog
ponaanja. Zapitaj se zato ima ovjek s kojim ne razgovara? Zato, kad te pozovu na fetu, na
promociju i si., ti pita ko e tamo biti? Kad ti kau taj i taj, ne ode zato to e tamo biti neko ko ti
smeta. Pazi, neko ko tebi smeta. A ne zapita se da moda ti njemu u ivotu nisi zasmetao! I zato
ivimo, znate kako? Napeto! Moramo da glumimo. Kod kue smo ovakvi, a na poslu smo onakvi.
Zamislite kad bi bila kakva skrivena kamera koja non-stop snima ovjeka. Recimo, ovjek i ena
rade na poslu, ona tamo u nekoj firmi, a on tamo u nekoj firmi. I sad skrivena kamera snima kako se
ona ponaa kad je na poslu i kako se on ponaa kad je na poslu? I ona kae svojoj kolegici na poslu: Jesi li se naspavala? Ba lijepo izgleda! A kako si ti, efe? Ono - ljupkost milijardu posto. Ma kad

bi ovjek vidio svoju enu u tom izdanju, odmah bi se ponovo zaljubio u nju. I obrnuto - kad bi ona
vidje-la svog mua kako se lijepo ponaa prema drugima, rekla bi daje to ovjek njenog ivota. Tu
treba skrivene kamere koristiti. Skrivena kamera bi pokazala kako se ljudi ponaaju prema drugi-ma
iz kurtoazije. A ena nikad tu panju nije dobila od svog mua. Deava se i obrnuto. ena ima zadatak
da osvoji mua svojom blagou, svojom smirenou, svojom ljepotom koju joj je Gospodar dao,
kako bi se on uz nju smirio. Smirenost je Allah, d.., smjestio samo kod ene. Tako e oni
meusobno otkriti svoje originale i doi do prave brane sree. Srce voli onog ko mu izie ususret.
Je li tako? Ti nekom izie ususret i taj te odmah zavoli, kupi mu neto i odmah te zavoli, djetetu
dadne i odmah te voli... Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je da su srca po prirodi sklona da vole onoga
ko im dobro ini. A mi jo neemo da odgajamo duu u skladu s tim, da mijenjamo svoju narav
iznutra. Dresiramo se u ivotu. Usvojili smo nekakav bon-ton i po njemu se dobro izdresirali. Odemo
kod nekoga i sve gledamo kako e nas doekati, je li napravio veeru, kakvu veeru, ovo, ono...
ekaj malo! Pa najbolje je kad on tebe duom doeka. Poelio te, jedva eka da te vidi. Onda
zaboravi na to je li ti ta iznio i druge sporedne stvari. A danas, naalost, ako ne donese kesu, ne
moe ii na sijelo. Kau: - Doite nam! Sto vas nema? A ti odgovara: - Doi emo prvog, kad
budemo platu dobili. Kupit emo neto skuplje nego prije etiri godine kada smo vam donijeli to i to,
sjeamo se, bio je etvrtak iza jacije. Pamtimo kad je kome ta ko donio. A ako donese jeftiniji
poklon nego to je on ili ona tebi, nee ti nita rei, ali e pomisliti: - Vala, neka mi vie ne dolazi. Ja
sam budala kad im kupujem tako skupe stvari, a oni ovo bezveze. Ma ako neko prema tebi loe, ti
dobrotom svojom njegovu ljubav zatrpanu probudi. Odgojem je probudi! U svakom je ta ljubav!
Zaista nije fer da voli samo onoga ko ti daje. Hajde, pokuaj malo voljeti onoga ko ti ne da. Pita se:
- Pa, kako u voljeti onog ko mi ne da? Kako e, onda, razumjeti Allahovo, d.., ime El-Maniu Onaj Koji ne da? Znai li to da ne voli Allaha, d.., kad ti neto ne da?! A On ti ne da zato to si ti
navro. Ti si navro da dobije, a da si to dobio, da ti je to Gospodar dao, to bi bilo sevep da
pomahnita. On ti to nije dao, a ti tek kasnije skonta da ti je, na taj nain, zapravo, dao. Kad god ta
zacrta u ivotu - stan, kola, ovo, ono -pa to ne dobije, reci: - Hvala Ti, Allahu, jer Ti zna ta bi me
ekalo da sam to dobio. Ti zna, a ja ne znam. A ne ono - Ako se ne udam za njega, gotovo je. Sa
Jekovca se bacam. Samo on i niko vie. Pravo dobroinstvo je onda kada zaista eli pomoi
i onom ko tebi pokuava odmoi, jer si svjestan da e, makar kroz nekakvu tamo rupicu, dobiti
ono to ti Gospodar daje, pa makar se itav svijet digao da to sprijei. Bit lijepog odgoja jeste u
razu-mijevanju ljudskih slabosti. Da gleda ovjeka koji se ogrijei prema tebi kao profesora, on te
nesvjesno poduava kakav ne bi ti trebao biti, kako ne bi smio biti sebian itd. Pa hajde, onda,
pomozi mu da i on shvati, prepozna i ispravi greku kod sebe. E, zato je reeno u ajetu da dobro i zlo
nisu isto. Na zlo uzvrati onim to je bolje, pa e Gospodar neprijateljstvo izmeu tebe i njega
preobratiti u prisno prijateljstvo. Ja sam doivio da me pravo voli ovjek koji me je ranije mrzio do
daske. Zato? Kako? Postupao sam s njim kao sa nesvjesnim profesorom.
A svakom profesoru treba biti zahvalan. Ne zaboravi, neodgojen Allahov, d.., rob, ima razna
oruja u ivotu kojima gaa i ranjava svoju okolinu. Potvora mu je prvo oruje, a slijede ismijavanje,
potcjenjivanje, bezobrazluk u govoru, la, raznoliki teror, bilo koja vrsta nepra-vde...
A oruja odgojenog su: svjesnost, poniznost, istoa, iskren govor, blagost, ljubaznost i
konstantna ljubav.
Neki je lopov susreo jednog velikana, napao ga i opljakao, ne znajui koga je opljakao. Grupa
ljudi, koja je odnekud naila i to vidjela, kau lopovu: - Sta, bolan, uradi? Zna li koga si to napao?
Napao si velikana Ibrahima ibn Edhema. Lopov zaali to to nije znao i bre-bolje ode Ibrahimu ibn
Edhemu. Sjede kod njega, poljubi mu ruku, poe plakati i traiti oprotaj. A njemu Ibrahim ibn Edhem

kae: - Tako mi Allaha, tako mi Gospodara Uzvienog, kada si digao ruku na mene, ja sam odmah
zamolio Gospodara da ti oprosti, da ti dadne svijest i razum. Gospodar mi je usliao dovu evo,
doao si. Meutim, lopov se ne smiruje:
- Ma ja sam pokvaren, ja sam svakakav... Na to velikan njemu kae: -Ne, ti si dobar, samo mnogi
ne vide tvoju dobrotu. Evo, pokazat u ti dokaz tvoje dobrote.
Ti si lopov i valjda zna zbog ega si to to jesi. Ali dobro koje u tebi lei upravo je ta suza koju
si pustio kad su ti rekli da si mene napao. Tvoja dua, dakle, potuje velikane. Vidi da si dobar.
Lopov je, meutim, nastavio plakati. Vele da je poslije postao jedan od najnaprednijih uenika ovog
velikana. Sjetite se istinitog dogaaja kada je novinarka obavila intervju sa jednim bjelosvjetskim
lopovom, mislim da je to bio
Al Capone. Pita ona njega kakav je kao ovjek, a on odgovara da je dobar. Novinarka se udi: Kako dobar kad itav svijet zna ta si radio?
On ovako odgovara: - Kad god vidim teku situaciju kod nekog ovjeka, ja odmah izvadim iz
depa pare i dam mu. Onom fali dvije hiljade za stan, odmah mu dadnem, onom neto, odmah
dadnem, onom dijete bolesno, opet dadnem... A novinarka e opet: - Dobro, ali to su ukradene pare.
Zaraene na nepoten nain. Ovaj se malo ljutnu i ree: - Izvinite pitate li me kakav sam kao ovjek
ili ime se bavim? Ja sam takav kakvim sam se opisao, a ovo to kradem, nek se drava pita zato
kradem! Jedan od naina da ovjek dobije pravi odgoj i tako stekne ljubav Gospodara jeste da
blagim uzvrati onom ko pria i radi protiv njega. Kada to uspijete, neka znate da vam je ljubav
Gospodara zagarantirana, da vas Gospodar voli. Ovo je hadis. Boiji poslanik, s.a.v.s., je rekao: Allahova ljubav je zagarantirana onom ko blagim uzvrati nakon to ga neko isfrustrira, iznervira,
napadne. A kako mi postupamo? Mi jo ee napad- nemo. Nimalo se ne trudimo da budemo uitelji
onom ko je od nas slabiji, neodgojeniji... A Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao:
- Mene je moj Gospodar odgojio najljepim odgojem.
Ono najvanije ime se postiu smiraj, zadovoljstvo, srea i konstantna radost je, zapamtite,
samo odgoj, tj. ponaanje koje podrazumijeva razumijevanje, pratanje, irokogrudnost... To je
definicija odgoja. Zato Resullulah, s.a.v.s., kae u hadisu da ovjek sa lijepim ponaanjem,
dakle odgojen ovjek, postie ste- pen onoga koji po itavu no ibadeti i po itav dan posti.
ta ti je drae? Cijeli dan da posti i itavu no ibadeti, ili da se lijepo upita s nekim, ali
iskreno, ne onako, reda radi. Blago postupi prema onom koje prema tebi grub. Odmah skontaj daje
malo "prehlaen". Pomozi mu! Izii mu u susret! - Ma ne mogu ja da sluam prie njegove! Ama,
bolan, ovjek prehlaen, kalje, nemoj mu prigovarati to kalje. Pusti ga! Jo mu nabavi neki sirup.
Najtee je kad kalje dua ovjekova. A puno kaljemo, ne moemo uti jedan drugog koliko
kaljemo. Molim Gospodara da nam pripremi teren, kako bismo bili odgojeni.
O BRAKU
Svaka hvala pripada Allahu, d.., Gospodaru svih svjetova, Koji je spojio due sa tijelima,
dozvolio brak i zabranio blud. Neka je salavat i selam na Miljenika Muhammeda, s.a.v.s.,
utemeljivaa meuljudskih odnosa i normi ponaanja. Neka je blagoslov Uzvienog i mir na sve one
koji istinski ele slijediti praksu Boijeg Poslanika, s.a.v.s.
Kad se govori o braku, kad se spomenu ti ensko-muki odnosi, odmah i oni najpospaniji
otvaraju oi - nekako se naglo razbude. Zato? Zbog ega toliki interes za ovu temu?
Ne govori se daba o mukarcu i eni kao o dvije polovice. I jedno i drugo osjeaju ljubav
prema onom drugom. Kad god se spomene ta druga polovica, njima biva zanimljivo - zamiljaju kako
e zajedniki ivot upotpuniti njihove pojedinane ivote, pomoi da steknu zadovoljstvo
Gospodara...

ena je ta koja omoguava da se mukarac smiri uz nju, da dobije snagu i najlakim putem
priblii se Gospodaru.
Islam pridaje veliki znaaj istinskom zadovoljstvu i napretku ljudskih bia. Jedan od postulata je
visokomoralna i obrazovana porodica. Brak je toliko vaan da je Muhammed, s.a.v.s., govorio o
braku kao polovici vjere. U hadisu se lijepo kae: - Ko god je stupio u brak, upotpunio je pola svoje
vjere, a neka se bojiAllaha za drugo pola.
Uslov valjanosti svakog djela, brao i sestre, jeste nijet. Tako je i sa brakom. Ako nema
ispravne namjere, onda je neminovno da e se kroz brani ivot javljati tegobe koje izgledaju
nerjeive. Mnogi misle da e ih rijeiti razvodom braka. Pogreno - to je samo dokaz neznanja.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je da enu udaju etiri stvari: ljepota, porijeklo, bogatstvo i
vjera. Olakao je vjernicima izbor rekavi: -Odaberite vjernicu, pa ete dobiti i ostale kvalitete.
Onaj koji odabere samo ljepotu odabrao je nulu, ba kao i onaj koji odabere porijeklo ili
bogatstvo. Ove poredane nule dobit e vrijednost tek ukoliko se ispred njih postavi jedinica - a to je
vjera.
Kada ovjek odabere vjeru, on je zaista dobio sve to mu je potrebno za ivot. Dobio je ljubav,
dobio je prijatelja, dobio je pomagaa, dobio je konstantnu podrku, jednostavno - dobio je najvee
blago ovog svijeta.
Kada su ashabi upitali Poslanika, s.a.v.s., ta je najvee ovosvjetsko dobro, on im je odgovorio:
- Dobra ena!
Dakle, ena s kojom se slae, s kojom nae zajedniku rije i s kojom zajedniki stremi ka
istom cilju.
Obratimo panju na slijedei ajet: - I jedan od dokaza Njegovih je to za vas od vrste vae
stvara ene, da se uz njih smirite, i to izmeu vas uspostavlja ljubav i samilost. To su pouke za ljude
koji razmiljaju.
Mukarcima, dakle, Gospodar kae: - Stvorio sam za vas, o mukarci, enu. To vam je poseban
poklon.
A kad je neto poklon od Gospodara, moramo na to obratiti posebnu panju. Dalje se u ajetu
kae:-... od vae vrste. Dakle, suprunici moraju imati na umu da je ena stvorena od rebra. Usljed
specifinog nagiba rebra, ona naginje i ezne za svojim djetetom i svojim muem. A mukareva
enja za enom je naginjanje samom sebi, jer je od njega oduzet dio. I kad voli, on
voli, zapravo, sebe. ena je dio koji je od njega oduzet.
Gospodar dalje kae: - ... da se uz nju smirite...
Kome se to obraa? Opet mukarcima! Interesantno, nije reeno - da bi ste se smirili oboje. Ne,
reeno je: - ...da biste se vi smirili uz ene. Pa ako se ovjek smiruje uz enu, uz ta se, onda, ena
smiruje?
Mukarci nemaju snage da se suzdre u mnogim ivotnim situacijama u kojima ene pokau
mnogo vie sabura. Stoga enama pomo dolazi direktno od Gospodara. Mukarac se smiruje uz enu,
a ena uz Gospodara. Dakle, ena je na direktnoj vezi sa Gospodarom, a mukarac u indirektnoj nakon to se smiri uz enu, moe nai put do milosti Milostivog.
Ulema veli da ena, zbog tog svog sabura, moe postii Allahovo, d.., zadovoljstvo za 40
dana. Daba, jae su od mukaraca u smislu izdrljivosti.
Zato je njima Gospodar spustio veu dozu ljubavi. Ona ne spava noi i dane kad joj je dijete
bolesno, a mukarac opet zaspi.
U navedenom ajetu Gospodar dalje kae:- ...kako bi se uspostavila ljubav i samilost meu vama.
Na kakvu se ljubav i samilost misli? U poetku arka ljubav, a kasnije samilost, potovanje,

pomaganje... Naravno, pod uslovom daje ena vjernica i mukarac vjernik. Ukoliko to nije sluaj,
onda e biti: ispoetka arka ljubav, a poslije - saburi, sam si izabrao, ili izabrala, tako bilo sueno.
U ovom drugom sluaju ljudi misle da je razvod izlaz. Jok! Zato zaboravljaju vrijednost
sabura?
Ako su se suprunici sastali zbog vjene ljubavi, oni e sve svoje belaje presaburiti kao
partneri, saputnici na putu ka vjenoj ljubavi.
Gospodar dalje u ajetu kae da su to pouke za one koji razmiljaju.
Razmisli, dakle, brate i sestro, o braku. Tu poiva porodica. Ako je ta zajednica zdrava, zdrav
je i ummet i kompletno drutvo.
Kvalitetan brak je dom ljubavi, panje i prijateljstva. To je najbolje mjesto za udoban ivot i
odmor. Vara se svako ko misli da e negdje drugo nai mir, udobnost, odmor, snagu... Upotpunjenje
ivota je tu -tako je Gospodar odredio.
Ljubav podrazumijeva svjesnost, objektivnost i bistar pogled na ivot, a ne jednostranost i
egocentrinost u braku. Ne treba dokazivati po svaku cijenu ko je u pravu. Jer na kraju, kad se
razvedu, jedino ejtan bude taj koji je u pravu.
Pogledajmo kakav je Boiji Poslanik, s.a.v.s., u braku! Bio je paljiv, brian, vodio je rauna o
emotivnim stanjima, potrebama... Jednostavno, razumijevao je prirodu ene.
U jednom ajetu jasno je reeno: - ...sa njima se ophodite na najljepi nain...
ovjek ne moe spoznati slast braka dok ne primijeni savjet iz hadisa: - Najbolji meu vamaje
onaj kojije najbolji prema svojim enama, a ja sam najbolji prema svojim enama.
Dakle, tvoja veza sa branim drugom jasno kazuje o tvom imanu i tvojoj vezi sa Gospodarom.
Jednom prilikom hazreti Aia, r.a., donijela je Boijem Poslaniku, s.a.v.s., au vode, a on ree:
- Aia, de se ti prvo napij, a meni malo ostavi.
Ona se snebiva, nee, ne moe od stida... Nakon to je on to ponovio nekoliko puta, ona se napi i
prui mu ostatak vode u ai. Onda on uze au, prisloni usne na mjesto gdje je ona pila i napi se
vode. Eto primjera kako treba postupati prema enama.
Pitali su jednog uenjaka kako je mogue da ima toliko mnogo prijatelja. On ovako odgovori: Zato to sam u ivotu esto iao protiv sebe.
Ponekad, zaista, u braku treba ii protiv sebe, pa e ti biti dato
da otkrije ta je to u tvom supruniku to vrijedi. A kad neto upozna, onda se zna i nositi s
tim. Najgore je izii na kraj sa nepoznatim. A ima ih koji su u braku i po dvadeset godina, a ne
poznaju jedno drugo.
Najvie je problema u braku zato to mukarci ne razumijevaju prirodu ena, a ene ne
razumijevaju prirodu mukarca. Jedna popularna knjiga nosi naziv Mukarci su sa Marsa, a ene sa
Venere.
I zapadni psihoterapeuti tvrde da su ene i mukarci sasvim razliiti; da razliito razmiljaju,
komuniciraju, imaju razliit odnos prema stvarima i dogaajima...
Evo, konkretno, kad doe do problema u braku, ona eli o tome dugo priati i raspravljati, a on
eli rjeenje odmah, bez puno prie i detaljisanja.
S druge strane, priroda mukarca jeste da se on, kada doe s posla kui, esto, ali ipak
privremeno, povlai u svoju peinu. Mudra ena e se baviti neim drugim dok on sam ne izie iz
svoje peine. A ne ono: -ta je? ta uti? itav dan se nismo vidjeli, a ti ne progovara. Sta krije?
Svuda si raspoloeniji nego kod kue... Ako tako nastupi - belaj. Sto? Mukarac, dok je u peini, on
duma, skice pravi, planove razrauje... A ena mu pitanjima upada u program. I onda kad ga ona
zapitkuje to uti, on se obrecne: - Eto tako, utim i taka.

Kad mukarci budu razumjeli ene, a ene mukarce, niko nee ni pomiljati o razvodu. Uz
svijest da su njih dvoje dvije polovice jedne cjeline i razumijevanje, zajedniki put, nee biti teak.
Treba razvijati prijateljstvo, jaranstvo, ljubav... Hej, Boiji Poslanik, s.a.v.s., se takmiio u
tranju sa svojom enom i namjerno je pustio da ga pobijedi. Samo da bi se ona nasmijala, bila
raspoloena. Svaku priliku je koristio da brani ivot uini toplijim, zanimljivijim, njenijim,
veselijim...
Reeno je: - O eno, ti si pola ummeta, pola zajednice. Zatim nam raa drugu polovicu. Ti si,
zapravo, cijeli ummet.
Mnogi muevi, naalost, gue intelektualni razvoj svojih ena. Na ovom polju, naalost, ne
snalaze se ni vjernici. Ja lino znam neku brau koji su sprijeili svoje ene da diplomiraju. K'o
biva: - Hajde, ta e ti fakultet? Fakultet ti je kua. A to je velika tragedija za drutvo.
Gospodar u jednom ajetu kae: - One su vaa odjea, a vi ste njihova odjea. Navedeni ajet
govori o branoj prisnosti, ugledu, meusobnom poznavanju i potovanju.
Kae se i ovo: - Kad se njoj prehladi ruka, ti joj budi rukavica
i obratno.
Ovdje se, dakako, radi o prenesenom znaenju, gdje se implicira da jedno drugom trebaju
prikrivati nedostatke.
Neki usporeuju brak sa batom. Morate oboje biti oprezni da vam insekti ne pojedu sve ono to
ste, zahvaljujui Gospodaru, briljivo zasijali.
Prvi uslov za sretan brak je da oboje vole Gospodara iznad svega i da brak razumijevaju kao
zajedniko, partnersko putovanje ka vjenoj ljubavi.
Drugi uslov je da oboje konstantno analiziraju svoju duu, da je kontroliraju, revidiraju... Jer,
slabosti se stalno pojavljuju - ovjek ima faze duhovne slabosti. Naprimjer, pone da zavidi, pa se
negativni rezultati odmah vide na eni i djeci. Kad vidi negativnost kod svog suprunika ili djece,
zamisli se ime si to zasluio ili zasluila. Garant e nai neto.
Morate izgraditi zidove koji e tititi vau porodicu i brak. A ti zidovi su u pokornosti
Gospodaru i slijeenju prakse Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Kada su ti zatitni bedemi vrsti i dobro
utvreni, ne mogu ih probiti ni zavidnici niti neprijatelji bilo koje druge vrste.
U braku treba biti dobar. Ako druga strana zloupotrijebi tvoju dobrotu, neka zna da e biti
pitana za to. I neka tvoju dobrotu nita ne uslovljava.
ene puno vie potegnu za mukarce nego mukarci za ene. Nije daba i sam Boiji Poslanik,
s.a.v.s., znao uutjeti i preutjeti kad se njegova ena iznervira. ak je i opasni hazreti Omer, r.a., od
kojeg su svi drhtali, znao preutjeti svojoj eni znajui ta sve ona za njega radi i svjestan da ena,
zbog svoje specifinosti i emotivnosti, prolazi kroz razliita stanja.
Muki posao se vidi, a enski ne vidi. Ona uvijek neto radi po kui, a to se ne vidi. I to treba
imati na umu, a ne ono: - ta si uradila Nita nisi uradila.
Zbog toga je lijepo kad mukarac makar primijeti ili pohvali njen posao, neku novinu koju je
unijela u njihov dom i si. Zaudit e vas promjena nabolje kad primijenite ove sitnice u ponaanju
kod kue.
Reeno je: - ena je poput lire. Bude li dobro svirao, sluat e prekrasne melodije. Ne bude
li dobro svirao, sluat e haos.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao je da mu je na dunjaluku dato da voli tri stvari. Meu te tri stvari
naveo je i ene. A njemu je dato da voli samo ono to e ga podsjeati na Gospodara.
Zato se kae da, ako dvoje ele savren brak, onda se oboje prvo moraju razvesti od sebe - ona
svoje prohtjeve treba pokopati pod njegovim nogama, a on svoj egoizam pod njenim. E tu tek poinje

prava ljubav, ljubav u ime Allaha, d.. Molim Gospodara da nas sve poasti tom ljubavlju. Amin!
O POGLEDIMA
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova. Neka je Allahov blagoslov na Uitelja svijeta
Muhammeda, s.a.v.s., njegovu asnu porodicu, plemenite ashabe i na sve one koji ne zadravaju svoj
pogled na onome to je prolazno, bezvrijedno.
Onoga ko se esto drui sa Kuranom zasigurno nee iznenaivati razna ponaanja ljudi koji ga
okruuju i sa kojima se sree. O najuzvienijem biu, dakle ovjeku, Gospodar u 84. ajetu sure AlIsra kae: - Svako radi po svome, a Gospodar va dobro zna ko je na pravoj stazi.
ovjekova volja je nepoznata i neotkrivena, pa stoga Gospodar kae : - ovjek je Moja tajna i
Moju tajnu ne zna niko osim Mene!
Ponaanje je ono to najrjeitije kazuje o ovjeku; koje on, ta je njegova preokupacija, za ta je
vezan... Ukoliko pratimo ovjekove ivotne preokupacije, prepoznat emo ta to on eli i emu je,
ustvari, odan. Ipak, to ne znai da stvari koje on pokazu-je javno zaista i govore potpuno o njegovoj
linosti. Mnogo toga ovjek nakupi kroz ivot, sluajui one oko sebe, kroz sticaj ivotnih okolnosti,
poprimajui od roditelja... ak i dok su u stomaku, djeca poprimaju. Ukoliko mu bude drzak prema
svojoj eni u trudnoi, neka se poslije ne udi to je dobio drsko dijete.
Svako ima elju za neim. Kau da je i elja vrsta ljubavi,
poput ljubavi djeteta prema igrakama. Te trenutne elje, koje se javljaju u pojedinim fazama
ivota, ne govore, ustvari, o ovjekovoj prirodi. Njegove prividne elje, zapravo, sakrivaju onu
pravu duboku elju u njemu - elju za vjenom ljubavlju.
Zapamtite onaj ko ne osjea tu istinsku elju konstantno, njegov pogled je izgubljen. On je u
potrazi za izgubljenim i ne nalazi smiraj u svojoj dui, sve dok ne pronae izvornu ljubav. Onaj ko tu
istinsku ljubav nae, zapamtite, u njega je pogled usmjeren prema dolje i ispred sebe dok hoda.
Takav je naao ta je traio i nema vie potrebe da zvjera okolo.
Ukoliko ovjek nije to naao, on se trza i okree na svaki um. Poto slasti nema u ivotu, on je
trai u svemu to oi vide. Zaljubljivat e se iznova i iznova, nastojei dostii tu slast ivota. A sve to
u cilju da se svijetu dokae.
Zato se u narod uvuklo ono nepisano pravilo koje kae da se vrijednost ovjeka ogleda u onome
to on ima, to je napravio, postigao.
Meutim, mudri kau da se ovjekova vrijednost ogleda u onome za im on brine i ta eli.
Vjerniku u oskudici nije jednostavno ostati imun na svu ovo- svjetsku rasko koja ga okruuje.
Nije njemu lahko ostati zdravog pogleda. Pogled mu se poinje zadravati na prividnim ljepotama i,
poput fatamorgane, prolaznom sjaju. U ovo iskuenje dolazio je ak i Boiji Poslanik, s.a.v.s. Zbog
toga se u ajetu kae: - Ne zadravaj pogled na bljetavilu zemnoga ivota to smo ga dali na uivanje
sortama ljudi, da bi ih provjeravali. Opskrba tvoga Gospodara je bolja i trajnija. Ne gledaj sa
enjom da to ostvari, ve gledaj u one koji se stalno Gospodaru mole i koji u svemu to ine trae
Njegovo zadovoljstvo! I ne skidaj pogled svoj sa njih u elji za ukrasi-ma ovog svijeta i
nepotinjavaj se onome ije smo srce nehajnim uinili prema Nama, niti onome ko slijedi sebe i koji
u svemu pretjeruje.
Blago onom koji svoje srce ne vee za ono to mu oi vide, i blago onom koji ne zaboravlja
spominjati svoga Gospodara dok uima slua.
Pitali su jednog velikana da objasni kako se otvara zdravo razmiljanje. On ovako odgovara: Zdravo razmiljanje se otvara kada kod ovjeka postoji briga za vjenim. Jer ovjek razmilja o
onome o emu se brine. A kada brine i razmilja tada i gleda. A kada pone gledati, tada e sigurno i
progledati.

Vratimo se na ranije citirani ajet u kojem se spominju sorte ljudi. Koje su to sorte ljudi?
Idolopoklonik, dvolinjak, onaj koji ne vjeruje, a moe da bude i vjernik koji grijei. Kada ti
Gospodar, dalje, u ajetu kae da te ne zadivljuje to ime se oni kite, Uzvieni te, ustvari, poziva da se
rtvuje da to vie takvih ljudi poloi ispit. Bori se da oni poloe najvaniji ispit! Omogui im da
zami-jene nevane brige i okupacije boljim, korisnijim i vanijim ciljem. Zato je Uitelj svijeta
Muhammed, s.a.v.s., rekao: - Kome bude briga ovaj svijet, Allah e mu razbacati njegovo stanje.
Zaposlit e mu ruke drugim poslovima, uinit e mu oi gladnim, a od ovog svijeta e opet dobiti
samo ono to mu je zapisano. A onome kome bude briga onaj svijet, Allah e mu srediti i urediti
stanje. Dat e mu bogatstvo u srcu, dolazit e mu narod i bez svoje volje.
U drugoj predaji prenosi se da je Boiji Poslanik, s.a.v.s., na pitanje koji je ovjek najbolji,
odgovorio: - Onaj koji manje eli ovaj, a vie eli onaj svijet.
ovjee, tvoja briga jest jednako tvoja lina karta - tvoj iden-titet. Pa razmisli, onda, dobro za
im se brine, u ta gleda i zbog ega gleda.
Prenosi se u jednoj predaji da Gospodar kae: - Ja ne gledam u govor mudrog ovjeka, ve u
njegovu brigu.
emu god se obrauje a nisi brian u vezi sa onim to trai Gospodar, stvar kojoj si se
obradovao ti kae: - Ma, kakva ja, nemoj
se meni diviti, ne spominji mene, nego se divi Gospodaru Koji ti je mene dao! Spominji samo
Njega i ne gledaj u mene, ve gledaj u Njega!
Gospodar u Kuranu kae da sve govori - sve to god vidimo, ono ima svoj govor, svoju priu.
Samo nama nije dato da razumije-mo te govore. A na Sudnjem danu e i nai dijelovi tijela govoriti.
Dragi brate, sestro, majko, oe, slijedimo pogled Uitelja svi-jeta, za kojeg Gospodar kae: On pogled ne skrenu, niti granicu prekorai!
Molim Uzvienog da srca naa prime ovaj govor i da istinski porazmislimo u ta to gledamo i o
emu brinemo. I molim Gospodara da ne dozvoli da se na pogled zadri na onom od ega emo
patiti i molim Ga da nas poasti vjenim pogledom na Njegovo lice. Amin!
Poslanik, s.a.v.s., kae: - Kad nekog voli, umjereno ga voli, jer moe ti postati neprijatelj sutra.
Kad nekog ne podnosi, umjereno to radi, jer moe ti postati sutra prijatelj.
Jedan od rezultata spominjanja Allaha, d.., (a ima ih 150) jeste i ljepota ehre. Znai, lice
dobije nur, svjetlost, postaje privlano. Drago ti da ga pogleda. Odraava mu se na ehri ono to mu
je unutra. Vue neka pozitivna energija. ta je ta energija? To je iman.
Onaj ko nije naao vjenu ljubav, ivi da udovolji ljudima. A kad bi ti udovoljio Gospodaru,
uvidio bi da svako jedva eka da ga pogleda.
Ko se raduje sluei Gospodaru, svi e se ljudi radovati da slue njemu. ije se oko raduje
susretu sa Allahom, d.., svaije e se oko radovati susretu s njim. Bude li se radovao neemu
mimo Gospodara i susreta s Njim, uvidjet e kako brzo prolaze te radosti.
Prenosi se da je Resulullah rekao: - Svaki narod imao je svoj ispit, svoje iskuenje. Iskuenje
mom ummetu su pare!
Parama se postie ovaj svijet. Zbog para brat s bratom ne govori. I vjernik se posvaa zbog
para. Mi, nekako, prodajemo nauku, prodajemo ljubav... Sve prodajemo, umjesto da dijelimo. Onaj
koje ovdje dijelio, imat e jo vie, a onaj ko bude naplaivao, on e brzo izgubiti ivot.
esto uimo Amentu billahi, pa tamo kaemo i ovo: ...i vje-rujem da sve to se deava i dogaa,
biva Allahovom voljom.
Posebni i rijetki Boiji robovi ive i provode u praksu svojih ivota ovu stavku, ta god im se
desi u ivotu: bolest, smrt djete-ta, gubitak imetka... Oni tada kau: - Gospodaru, mi smo Tvoji i Tebi

emo se vratiti.
Mnogi vjernici poste, klanjaju, vjeruju u Allaha, poslanike, meleke, kitabe... Ali kad mu
spomene preseljenje, hoe mu neto biti:
- De, promijeni temu. Ima li, Boga ti, ta veselije?!
Sve to vidimo oima je, zapamtite, iluzija, nestvarno, privid-no, kratkotrajno... U Kuranu se
navodi daje prokleti ejtan rekao: -Gospodaru, poto si ti mene ostavio u zabludi, ja u njima
priinjavati lijepim sve to je zemaljsko.
Nije ljepota ono to vidi, nije ljepota ono to govori, ljepota je kad u neijem prisustvu
osjea zadovoljstvo, smiraj, radost to ga ima i to jedno drugo podsjeate na Vjenu ljubav i
zajedno se bori-te za Vjenu ljubav - da budete zajedno tamo, a ne samo ovdje.
Premilostivi Allahu, skrueno Ti se kajemo za grijehe koje znamo i koje ne znamo. Gospodaru
na, uputio si nas vjeri, a nismo je od Tebe traili. Mi traimo zadovoljstvo Tvoje, pa nam ga nemoj
odbiti. O Allahu, ojaaj nas u vjeri i ne dozvoli da zalu- tamo sa pravog puta. Gospodaru na, mi smo
svjesni da grijeimo, ali smo svjesni i Tvoje milosti. Svjesni smo daje ona vea od naih grijeha, pa
Te molimo da nam oprosti.
O Allahu, popravi nae stanje, popravi nae voe, prosvijetli na razum, uputi nau djecu na
pravi put. Daj da ih se ne zastidimo i da se ona nas ne zastide.
O Allahu, uputi nas da radimo ono to je najispravnije, opskrbi nas ljubavlju prema Tebi,
opskrbi nas djelom kojim emo dobiti Tvoju ljubav, opskrbi nas ljubavlju prema onom ko Tebe voli.
Gospodaru na, budi zadovoljan sa nama, ne dozvoli da se raziemo sa ovog mjesta a da nam ne
oprosti grijehe. O Allahu, onaj ko je bolestan - Ti ga izlijei, onaj ko je pod dugom - Ti mu pomozi
da ga vrati, onaj ko ima elju, a njome eli Tvoje zadovo-ljstvo - Ti mu je ispuni. Onaj ko ima kakav
ispit, ovosvjetski ili onosvjetski - Ti mu olakaj da ga poloi. Onaj ko eli da se poka-je - Ti mu
primi pokajanje. Onaj ko eli da osjeti slast u vjeri - Ti mu to omogui. Onaj ko eli da se vrati vjeri
istinskoj - Ti mu pomozi i uputi ga. O Allahu, daj da budemo Tvoji svjedoci. Upotrijebi nas za dobro.
O Allahu, ne dozvoli da gledamo u ono to e nas odvratiti od Tebe. Gospodaru, daj da gledamo
samo u Tvoje lice, a da sve ono to vidimo oima koristimo da bi stekli Tvoje zadovoljstvo. O
Allahu, oprosti nam. Gospodaru na, mi smo ubijeeni da Ti prata grijehe jer Ti si rekao: -Kada
Moj rob pogrijei i digne ruke Meni, Ja se stidim vratiti mu ih prazne.
O Allahu, mi diemo ruke Tebi, nemoj nam ih vraati praz-ne. Spusti ljubav i razumijevanje
meu nas kao to si spustio ljubav meu ashabe. Izbaci iz naih srca sve ono to nam ne da da se
zavolimo istinski. O Allahu, izbaci iz nas mrnju, oholost, zavidnost, umiljenost i sve ono to nas
koi da krenemo pravim putem. O Allahu oslobodi nas okova, tegoba, depresije i svega onoga to nas
uznemirava. O Allahu, Ti upuuje koga Ti hoe. Ti si rekao: - Traite da vas uputim, i Ja u vas
uputiti.
Evo, dragi Allahu, mi istinski traimo da nas uputi. Omogui nam da osjetimo istinsku ljubav
prema Tebi. Jer, ako nemamo ljubavi prema Tebi, sigurno e biti lana ljubav prema bilo kome.
Allahu, mi druenjima elimo poveati ljubav meu nama, razu-mijevanje, biti na usluzi svim tvojim
robovima.
Gospodaru, zatiti nas od svakog zla, od zla dumana, zavidnika, oholih, umiljenih i svih onih
koji uznemiravaju na bilo koji nain. O Allahu, mi smo svjesni da sami sebi inimo zulum, samim tim
to se udaljavamo od Izvora koji si nam dao. Gospodaru, napoji nas sa Vjenog izvora i daj nam
snage da halalimo jedni drugima sve ono to smo uinili. Daj nam snage da oprostimo jedni drugi-ma
i oprosti nam, oprosti nam, oprosti nam!
O STIDU

Ko bude okrenuo lea od spominjanja Gospodara, Gospodar e mu svezati ejtana, pa e mu

ejtan biti jaran. To se jasno kae u Kuranu.
Vjerodostojna predaja veli daje Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao ashabima: - Stidite se
Gospodara istinskim stidom!
Nakon to oni uzviknue da se stide Gospodara, Muhammed, s.a.v.s., ree: - Nije to stid pravi!
Pravi stidje kada ovjek vodi ra-a o svojoj glavi i onome to se smjeta u njoj!
Kad se besposlicom napuni glava, onda istina nema gdje stati. ovjek se, meutim, ne bi uspio
sauvati od beskorisnih informa-cija ni kad bi svu svoju snagu i koncentraciju uloio u takvu namjeru.
On neprimijetno prima informacije od kojih niko nema nikakve koristi.
Muhammed, s.a.v.s., rekao je da se pravi stid od Gospodara ogleda i u tome koliko ovjek vodi
rauna o onome ta ubacuje u svoj stomak. A koliko njih danas, zaista, vodi rauna o tome?!
O tome da se neko istinski stidi Allaha, d.., posvjedoit e i to koliko ta osoba stalno
razmilja o svom preseljenju, eli onaj svijet i ne dozvoljava da ga opine i prevare prividne ljepote
ovog svijeta.
A ejtan je ekspert da ljudima uljepa ovaj svijet, da ih nave-de da se u njega zaljube, da ih
primami prolaznome, da im ukrade panju i stid. On to radi neumorno. Upravo zato vidimo da su danas ljudi opijeni
materijalizmom. Ljudi jedni druge varaju lanim bontonom, lanim osmijehom, lanim rijeima,
lanim stidom... Nema tu pravog stida o kojem smo maloas govorili.
Lani stid je poput udice kojom ovjek lovi nedune. Vjernik ne smije da se pretvara kad je u
pitanju njegov stid, njegova panja. Bolje ti je da ovdje pokae kakav jesi, nego da se to otkri-je
sutra, pred kompletnim auditorijem na Sudnjem danu. Gospodar zna koje oko kriomice gleda i to je
smjeteno u ijim prsima. I sve se to snima specijalnim kamerama i slae u arhivu koja e sutra biti
otvorena.
Brate i sestro, stidimo li se mi svog ponaanja pravim stidom? Imamo li tri osobine koje je
Gospodar naveo kao osobine pravih vjernika koji se Njega stide pravim stidom?
Kakav je na privatni ivot? Je li nas briga za druge, za zajed-nicu? Ubacujemo li u svoj stomak
ono to ne treba? Jesmo li izgubili osjeaj za brata, roaka, komiju? Vodimo li rauna o tome ime
glavu punimo? Imamo li udnju za onim svijetom ili su nas prevarile prolazne varke ovog svijeta?
Imamo li smisla za ivot?
Jedan velikan je rekao: - Znaci nesretne osobe su kameno srce, srce koje ne osjea da bi nekome
trebalo izii u susret i koje ne moe aliti nesretnika koji je u tekoj situaciji, pa makar taj nesretnik
bio i najbogatija osoba, a zatim i oko koje ne puta suzu u ime Gospodara.
Brao i sestre, nedostatak stida u drutvu vidljiv je i po tome daje sve manje onog muminskog
bontona, u smislu da se cijeni brat, da se cijeni sestra, sve je vie pohlepe za ovim svijetom, za
materijalizmom. A kad Azrail doe, nita im to nee koristiti.
U jednom hadisu se navodi da je Gospodar rekao: - Moj rob je nepravedan prema Meni, Ja se
stidim vratiti mu prazne ruke kada ih prema Meni digne, a on se ne stidi grijeiti!
U drugoj predaji navodi se da je Milostivi rekao ovo: - Robe, nepravedan si prema Meni, Ja te
stalno zovem i stalno te spominjem, a ti Mene zaboravlja! Robe, Ja te stalno Sebi zovem, a ti odlazi
drugom. Ja ti rjeavam probleme i lijeim te kad se razboli, a ti zahvaljuje drugom! Ja ti opratam
kad grijei, a ti i dalje svjesno grijei! Ja ti, kad digne ruke Meni, stidim se vratiti ih prazne, a ti se
ne stidi da nastavi istim ivotom!
Kako nas je Boiji Poslanik, s.a.v.s., obavijestio, na Gospodar je toliko Stidljiv i Plemenit da
se stidi kazniti starog ovjeka kada on pogrijei u namazu.

Allah te, brate i sestro, stalno zove. Pa je li te stid okrenuti glavu od tog poziva i biti gluh? Stidi
se malo! Dobro zna da te nije stvorio neko drugi i dobro zna da ti niko drugi ne moe udovoljiti
mimo Njega! Jesmo li uope svjesni toga?
Spomenut emo pet vrsta stida.
Prva vrsta stida jeste stid onoga koji grijei. Adem, a.s., nakon uinjenog grijeha poeo je
bjeati. Gospodar ga pita pokuava li on to pobjei od Njega, a Adem, a.s., kae: - Gospodaru, ja
znam da ne mogu pobjei od Tebe, nego me je stid svoga grijeha pa bjeim. Stid me je Tebe.
I upravo ovaj stid je bio uzrokom da mu bude oproteno.
Druga vrsta stida jeste kada rob priznaje da ne izvrava zada-e koje je dobio od Gospodara.
Ono, prizna jednostavno da grijei. A Allah voli one koji priznaju da grijee.
Trea vrsta stida jeste stid spoznaje. Dakle, kad se sjeti ta si sve radio juer, pa se danas malo
crveni, a drugi i ne znaju zato se crveni. Nema veze, ti dobro zna. im se to rumenilo pojavi-lo,
odmah je to znak da si ti od onih koji se stide svoga Gospodara. I zato on voli da prata.
Ne kae se daba da se ovjek Gospodara stidi onoliko koli-ko Ga poznaje. Zato, ako vidi
nekoga da se ne stidi, nemoj mu zamjeriti, on nije, poput tebe, poaen milou da Ga upozna.
Studiraj takve ljude, dovi za njih i nai najbolji metod da im pomogne da upoznaju Allaha.
etvrta vrsta stida je stid poniznosti. ovjek zna koliko gri-jei. I sad on, svjestan da grijei,
treba neto zatraiti od Gospodara, pa ga stid. Kako e kad je grean?!
Spominje se u predajama da je Musau, a.s., naumpalo da trai neto od Gospodara, pa je
odustao od toga sjetivi se da je prethodno neto pogrijeio.
I Gospodar ga pita: - O Musa, to si se unezgodio?
- Ja Rabbi, zaeljeh da neto od Tebe zatraim, utom se sjetih da sam prethodno pogrijeio, pa
odustadoh, bi me stid.
A Gospodar mu veli: - O Musa, nakon tvoga pokajanja, trai od Mene ta bilo! Trai od Mene
makar soli za hranu!
Peta vrsta stida je stid od samog sebe. Ne kae se sluajno da u svakom ovjeku postoje dvije
osobe. Muhammed, s.a.v.s., nikad nije udario svoju enu, bio je stidljiviji od djevojke, od mlade koja
se tek udala, pa moete onda zamisliti njegovo ponaanje? im se osoba stidi sebe, to je dobro.
Dakle, sigurno je da se stidi i Gospodara.
Brao i sestre, stidimo li se svoje slobodno vrijeme troiti samo za sebe i ne dijeliti ga sa
braom i sestrama? Sjetite se onog dobrog Boijeg roba koji uveer kae: - Gospodaru, ukoliko je
neko legao veeras da spava gladan, a ja ga nisam naao da mu pomognem, stidim se toga, pa Ti meni
oprosti.
Spomenimo i ove tri vrste: stid hoda, stid jezika i stid misli.
Ma kad nekog vidi kako hoda, vidi i da nema stida. Kad nekog uje kako pria, koristi
bezobrazne i dvosmislene rijei, vidi da nema stida. Stid misli niko ne vidi osim Gospodara. im ti,
brate i sestro, doe loa misao protiv nekoga, neka ti naumpad- ne ko ti to servira i odakle to dolazi.
Ako nema stid unutra, ma moe ti pedest godina na seddi hiti i klanjati, a ovamo misliti na
neto drugo - daba ti. A ako ima taj stid u sebi, onda e dolaziti da se s tobom drue oni koji se
najvie stide Gospodara. A ko Ga se najvie stidi? Meleci! E, takvi meleci, koji se najvie stide
Gospodara, stidjeli su se Osmana, r.a., zbog stida koji je on imao u sebi.
Jedne prilike, Boiji Poslanik, s.a.v.s., drei noge u lavoru, zavrnuo je pola nogavice. Sjedei
tako, on pozva Ebu Bekra Es-Siddika. Dolazi Ebu Bekr, a Boiji Poslanik, s.a.v.s., mu ree: Ebu
Bekre, raduj se, ui e u Dennet!
Potom pozva i hazreti Omera. Nakon to on doe i njemu ree: O Omere, raduj se, ui e u

Dennet!
Pozva i hazreti Aliju. I njemu mutuluk: - Raduj se, Alija, ui e u Dennet!
Poslije poalje i po hazreti Osmana da mu saopi istu vijest. Meutim, kada je uo da se hazreti
Osman pribliava, Boiji Poslanik, s.a.v.s., bre-bolje spusti nogavicu. Poslije su ga ashabi upitali
zato je tako postupio kad je hazreti Osman ulazio, a Poslanik, s.a.v.s., ree: - Stidim se Osmana.
Kako ga se neu stidjeti kad se njega i meleci stide.
Samo pokuajte zamisliti kakvo je ponaanje hazreti Osman imao, da su ga se i meleci stidjeli!
Taj stid je prouzrokovao da mu Allah, d.., podari takav otar vid, da je bio u mogunosti vidje-ti da
je neka osoba zgrijeila i prije nego se ta osoba susretne s njim. Desilo se daje neki ovjek iao
ulicom i vidio mali dio noge ene koja je podvrnula nogavice. Poslije taj ovjek odlazi hazreti
Osmanu koji ga s vrata pita ta je uradio. ovjek se premilja i ne moe da se sjeti. I Osman mu ree.
Onda ovaj malo vrati film i kae: - U pravu si, vidio sam malo njene noge i pomislio kako ima lijep
ten. Zaprepaten, upitao je je li to Objava koja se sputa Poslaniku. Hazreti Osman odgovori: - Nije
to Objava, nego nur,
kojim. Allah asti svoje robove.
Taj nur ima svako. Samo je pitanje hoe li, zbog ljudskih grijeenja, doi do izraaja.
Jedan uenjak kae: - Najbolja je boja onih oiju koje gledaju preda se.
Gledaj, sestro, preda se i znaj da si najljepa u gradu. Najbolje rumenilo ene jeste ono kad se
ona stidi. A najbolja minka za usne jeste kada govore istinu i na nain u kojem nema koketira-nja.
Najbolji sapun je istigfar.
Stid je preporuen i kod nekih familijarnih veza. Recimo, hazreti Aliju je stid bilo upitati
Resulullaha, s.a.v.s., u vezi sa bra-kom, s obzirom na to da mu je Muhammed, s.a.v.s., bio punac.
Postoji stid iz ljubavi i stid zbog ugleda, dakle, kad neko iz tvoje porodice uradi neto ega se
stidi.
Ipak, najvaniji je stid iste pokornosti Allahu.
Molim Gospodara da nas uputi na takav stid. Amin!
O VREMENU
ovjek nema dovoljno rijei da se zahvali Gospodaru to mu je omoguio da Mu se moe
obraati i niice na seddu padati. I pored ljudskih slabosti i grijeha, Uzvieni nam je omoguio tu
ast odredivi nam pet termina u toku dana i noi, kada Mu moemo ispriati sve ono to nas titi. A
jedino On moe rijeiti sve nae probleme. Omoguio nam je da Mu se obraamo ne bismo li Ga
spoznali i otkrili znaaj i smisao ivota. Te termine susreta s Njim - svakodnevnih pet vakata namaza
- Gospodar nije daba odredio. Oni imaju itekakav zadatak. Meu najvani-jim rezultatima i
plodovima koje ovjek dobija na sastancima sa efom svih efova, jeste jaanje svijesti o vremenu i
o kvalitetnom koritenju vremena u ivotu. ovjek koji ne ide na sastanke sa Gospodarom, koji nema
namaza, taj nema ni vremena. Moda on ima sat, ali nema vremena. On je obino izgubljen u vremenu
i ne zna koliko je sati u njegovom ivotu. Zna on koliko je sati na satu sada, ali ne zna koliko je sati u
njegovom ivotu. A kod veine je obino pet do dvanest. Otkucava!
Dananji tempo je ubrzan. Gotovo svaki trenutak ispunjenje raznim poslovima, zadaama,
sastancima... ovjek nema vreme-na porazgovarati sa svojom porodicom, sa svojim prijateljem se
druiti, sa komijom se upitati... ta to ovjek, onda, radi, a opet nema dovoljno para?! Moda i
ima para, ali nema vremena. Ipak, kod veine nema ni para ni vremena. Ko fol imamo para, ali sve
neto na papiru, u depu, vala, slabo. I vlasnik firme trai da mu pozajmi 200 KM. Radi on, atra se,
ima on posla, est miliona obre firma, a sedam je u dugu.
Ljudi su eljni da duom svojom malo proetaju. Pod pritiscima dananjice poeli su razmiljati

o vremenu u kojem ivimo i ozbilj-nije shvatati Gospodareve zakletve u Kuranu. A On se u Kuranu

kune i vremenom: - Tako mi vremena, svaki ovjek, doista, gubi.
ta to svaki ovjek gubi? Zato je gubitnik? ta bi ovjek odgovorio kad bi ga upitali ta mu je
najvanije u ivotu? Veina njih bi rekla: djeca, imetak, zdravlje, posao, znanje... Ove stvari mogu
biti vrijedne, pazite, vrijedne, ali sigurno ne mogu biti naj- vrjednije.
Sve to postoji ne moe se uporediti sa najveim bogatstvom koje ovjek ima - a to je trenutak,
upravo ovaj trenutak u kojem je sada. Najmanje razmiljamo o sadanjem trenutku, a on je, zapravo,
dio vjenosti koju je Gospodar dao. Zato ne moemo prodrijeti u taj dio vjenosti? Zato to smo
zaposleni prolou ili budunou. A definicija vremena glasi: Vrijeme je trenutak i stanje u kojem
sada jesi; vrijeme je momenat izmeu prolosti i sadanjosti.
Treba teiti uhvatiti taj trenutak. Koja je snaga potrebna da bi ovjek prodro u sadanji trenutak trenutak u kojem se nalazi vjenost? To je trenutak ispunjen svijeu o Gospodaru. Trenutak u kojem
spominjemo Gospodara, imamo konekciju sa Njim. U tom trenutku ovjek poinje ivjeti, poinje
drukije shvatati vrije-me, poinje se uditi onima koji ive u prolosti i onima koji ive u
budunosti. Mi smo izgubljeni u vremenu -to moramo priznati. Jo kaemo da moramo biti savremeni.
ta je savremenost? Obui se lijepo? Obavezno kupiti neto najnovije? Je li to savremenost? Ja ne
elim da budem sa vremenom, hou da budem u vremenu Zanimljivo, dananja omladina kae da eli
biti in. A in znai u Dakle, u vremenu, a ne sa vremenom. Jer ako si sa vremenom, danas si
simpatian, a sutra si smotan. Gdje e to obui, to stari nose!
Znai, svaki dan mora paziti da ne ispadne blento, a opet, svaki dan neto novo izlazi. Zato,
nemojmo biti sa vremenom jer je ono promjenljivo, ve u vremenu koje je nepromjenljivo, a jo je
bolje da da sve od sebe kako bi postao vlasnik vremena. Zato? Zato to je i vrijeme stvoreno.
A Gospodar u Kuranu kae: - Potinio sam vam sve to je stvoreno, sve to je na Zemlji i na
nebe-sima: i sunce, i mjesec, i dan, i no - sve je vama potinjeno.
Kasnije emo skontati kako je Boiji Poslanik, s.a.v.s., svije-u svojom i dozvolom Gospodara,
zaustavio vrijeme.
Brao i sestre, plemenite due, najvei pokazatelj naeg nivoa svijesti jeste upravo nain na koji
se mi nosimo sa izazovima ivota kad se oni pojave. Ti izazovi, sviali nam se ili ne, mogu nas
probuditi, ili odvesti u jo dublji san. Ako nas ivotne pojave, dobre ili loe, uznemire, na san se
pretvara u moru. Ako te neto nervira, to je znak da nisi shvatio vrijeme. Nisi in time - u vreme-nu.
Budi in!
Ako smo svjesni Gospodara i u trenucima kada nam se desi problem, nikakva, zapamtite,
nikakva negativnost, nasilje, iskue-nje ili glupost ne mogu nas zaustaviti na polju svijesti nae. Ba
kao to mrak ne moe ostati u prisustvu svjetla. Nemojmo dozvo-liti muitelju u naim glavama da
nas razvaljuje. ejtan, sotona prokleti, neprestano napada, eli isisavati snagu koju nam je Uzvieni
dao. A Gospodar mu je to dozvolio. Nae je da se bori-mo protiv njega. Gospodar nam je dao
potrebna oruja.
Naa razmiljanja o prolosti i budunosti, bez svijesti o sadanjosti, sigurno nas vode u dubok
san iz kojega se teko moemo probuditi.
Veina ljudi voli da spava. I ja esto zadrijemam. Tek kasnije emo skontati zato je Gospodar
odredio ranu jutarnju molitvu. Zato to je to dobro za nas. Gospodar je neovisan, Njemu to ne treba.
Nama treba. U ezanu, pozivu na rani sabah, lijepo se kae:
- Molitva je bolja od spavanja. Probudi se! Nemoj da se probudi tek kada se zavri, kad sve
bude gotovo i kasno.
Ovo odreeno vrijeme od poetka stvaranja do zavretka ovog svijeta - to vrijeme zove se dehr.

ovjee, probudi se, nemoj spavati, samo kada bi znao ta znai taj jutarnji sastanak sa Gospodarom
svih svjetova, ta on sve nudi, koja je to terapija...
Gubljenje vremena je zaista od prezrenih stvari u vjeri. ejtan najvie eli da ti ukrade od
vremena i da ti svaki dan bude isti, da se ne korigira i da ne bude bolji. Zato se deava da, kad
nekoga pita kako je, dobije odgovore tipa: - Pa, eto, nije mi ko tebi... Svakako... Vala, ne znam
ko i vrijeme.
ini se da su ljudi izgubljeni u vremenu. A ejtan upravo to eli - da ti svaki dan bude isti, da
slii ko jaje jajetu.
Zato je Uitelj svijeta Muhamed, s.a.v.s., rekao: - Onaj kome dananji dan bude poput
jueranjeg, on je doista prevaren.
ivot ne moe biti samo: poso - kua - damija. Ne, tvoj namaz mora se odraziti na itav ivot.
Mora neprestano biti na usluzi ljudima. Mora te uiniti vedrim, veselim, nasmijanim... Tvoja pojava
mora plijeniti sve ljude. To je ono to Gospodar trai od svakog od nas. Takav je bio Muhammed,
s.a.v.s.
Poraz svih poraza jeste da se rijei briga i problema, a da se nisi okrenuo Gospodaru. ovjee,
ti radi da bi se rijeio briga. I rijei ih se, a jo nee da se okrene Onome Koji ti je to omoguio.
Nisi svjestan ta takvim pristupom priprema sebi u budunosti. Spominji Gospodara! Bez Njega
nita ne moe uiniti! Budi s Njim, pa te ejtan nee zavesti.
Govorili smo ve da su no i dan meu najveim dokazima
da ovjek mora potraiti vrijeme u kojem je smjetena vjenost. Gospodar u Kuranu kae: Doista, u izmjeni dana i noi postoje dokazi za one koji razmiljaju.
O ti koji razmilja, razmiljajnje o vjeri je ibadet - pokornost Gospodaru. U Kuranu se
spominju pouke za one koji razmiljaju, zatim za razumom obdarene... Kakva je pouka u izmjeni dana
i noi? Pa Gospodar ti je dao taj primjer ne bi li potraio put da ue u momenat vjenosti - ovdje, na
ovom svijetu, da ti vazda bude lijepo. Kakva je jo pouka u izmjeni dana i noi? Postoje dan i no,
bijelo i crno, dobro i loe, plus i minus, Dennet i Dehennem - odredi se gdje e biti. Odlui se
ovdje! Ima ansu! Dao ti je Gospodar slobodnu volju, pa se opredijeli ta eli!
Spominje se da je jednom Bilal Habeija, r.a., prouio saba- hski ezan i nakon toga vidio da jo
nema svjetla u kui Boijeg Poslanika, s.a.v.s. Zabrinut, otrao je do Poslanikove, s.a.v.s., kue
i naao ga na seddi kako plae, suza suzu goni, oznojenog ela.
- Boiji Poslanice, reci mi ta te je to rasplakalo? Sto plae? Reci mi da i ja plaem! upita
Bilal.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., odgovori: - O Bilale, veeras mi je sputen ajet. Teko onom ko ga
bude proitao, a ne bude shvatio poru-ku. Teko njemu, teko njemu!
A evo koji je to bio ajet: - Doista, u stvaranju nebesa i Zemlje, i u izmjeni dana i noi postoje
dokazi za one koji su razumom obdareni.
Kakve dokaze imamo u izmjeni dana i noi i stvaranju nebe-sa i Zemlje?
Jedan je uenjak pitao uenika svoga: - Kai ti meni kako razlikuje dan i no?
Uenik odgovori: Kada iz daleka ne razlikujem, recimo, kravu od magarca, onda znam da e
mrak.
A uenjak veli: Eh, nisi ti jo pouku o izmjeni dana i noi uzeo.
Brate moj, kad izae iz svoje kue, bude li svakog mukarca gledao kao svoga brata, a svaku
enu kao svoju sestru, otvorio si vrata u vremenu vjenom, a ako pomisli neto negativno gledajui
sestru i brata, makar sunce sijalo iznad tvoje glave - kod tebe je mrak.
Zna se desiti, kako na narod kae, da ovjeku padne mrak na oi i u podne, pa svata napravi. O

kojem se tu mraku radi? O duhovnom, zapamtite!

Gospodar trai da iziemo iz tog mraka i da stupimo na dnevno svjetlo - da nam uvijek svjetlo
sija, i u po noi, i u po dana, i ljeti, i zimi.
Kako bismo istinski shvatili znaaj vremena, navest emo ovaj savjet Boijeg Poslanika,
s.a.v.s.: - Iskoristi pet stvari prije nego te sprijee drugih pet stvari: ivot prije smrti, zdravlje prije
bolesti, slobodno vrijeme prije zauzetosti, mladost prije starosti i bogastvo prije siromatva.
U Kuranu Gospodar se kune vremenom. Uzvieni kae: - Tako mi vremena!
O kojem vremenu je rije, poto se u Kuranu spominju eti-ri vrste vremena. O vremenu koje se
zove asr - tim se vremenom Gospodar kune. A to je svaki trenutak u toku 24 sata. Gospodar nam time
ukazuje na ogromnu vanost svake sekunde, svakog trenutka... Moramo paziti na svaki momenat, kako
ga i u emu provodimo. To je vrijeme u kojem ti je Uzvieni omoguio da ue u vjenost, ako bude
radio etiri stvari! Ne bude li radio te etiri stvari, neka zna da si, sigurno, na gubitku, pa makar
non- stop ibadetio. Gospodar u suri Asr kae: - Tako mi vremena, doista je svaki ovjek na gubitku...
Pazite, svaki ovjek, osim onih koji odravaju termine sa Gospodarom - dakle, koji obavljaju
namaz, ali ne namaz, onako, kao fiskulturu, nego da budu u vremenu i namazu. Mnogi nisu i u vremenu
i u namazu, pa zato sreemo izgubljene ljude, uprkos
tome to klanjaju. Uslov je i da ovjek mora biti ljubomoran na te sastanke sa Gospodarom.
Slijedei uslov je, kako je Gospodarom naveo u suri Asr, da se istina konstantno mora preporuivati.
Nemojmo biti sebini u vjeri! Prenesimo tu ljepotu i drugima! To nam je naredba. Inae, kako je
Gospodar rekao, bit emo na gubitku. Posljednji uslov, naveden u suri Asr (Vrijeme), jeste da stalno
jedni drugima moramo preporuivati sabur (strpljivost) na ovom svijetu.
Molim Gospodara da nas uini od onih koji e u svakom trenutku biti sa Njim i koji e Ga
uvijek spominjati. Molim Ga da nas uini od onih koji e prodrijeti u vrijeme vjeno. Amin!
O NOI KADR
Gospodar kae za ovu no daje bolja od hiljadu mjeseci.
Posebno uz ramazan esto spominjemo hadis koji glasi:
- Onaj ko bude proveo no Kadra u ibadetu s vjerom, s ubjeenjem da e mu biti primljeno i
oproteno, da e biti nagraen za to, njemu se oprataju svi grijesi koje je uinio u prolosti.
Imati tu ast da doivi ovu no, uprkos haramu koji si inio, znajui da si grijean, ali ubijeen
da postoji Gospodar i da On prata... Hej, golemo je to! edan si druenja sa vjernicima, edan si
ibadeta radi zadovoljstva Gospodara, osjea potrebu... Velika je milost taj osjeaj.
Komentatori ovog hadisa kau: - Onaj ko bude na kijamu u toj noi...
Veina uleme kae: - Onaj ko bude klanjao teraviju.
No bolja od hiljadu mjeseci! To da ti se pie kao da si tristo hiljada dana bio u ibadetu. Oni
koji se matematikom bave to e brzo preraunati - 83 godine i etiri mjeseca. Dakle, itav jedan dugi
ljudski vijek.
Gospodar asti! On ne pita kada e kome oprostiti i kakav je ko bio u prolosti. On asti
prilikom da se doivi ova no. Ulema je iznijela razliite stavove po pitanju odreivanja ove noi je li ona ba 27. no ramazana, ili jedna od neparnih noi u posljednjoj
treini ramazana, ili itav ramazan, ili u toku godine neka druga no... Ima Allahovih, d..,
robova koji kau da su No Kadi doivjeli 15. abana. Bilo kako bilo, sa sigurnou se ne moe
tvrditi koja je to no. Zato je No Kadr ostala tajanstvena?
Uzvieni Allah, d.., je Muhammedu, s.a.v.s,. kazao koja je to no, pa je Poslanik, s.a.v.s., sav
radostan pourio da obavijesti ashabe o tome. Popeo se na mimber i s mimbere posmatrao ashabe.
On, s.a.v.s., svojim mubarek vidom, dok ih posmatra vidi istou njihovu, ne samo vanjsku, nego

istou unutranju! Gleda i vidi nur. Sve isto osim jednog oka. Tamo dvojica, a iznad njih magla neto jedan drugom nisu halalili.
Kau mu ashabi: - Ja Resulallah, ti si nas htio obradovati i rei kada je No Kadr.
Resulullah, s.a.v.s., kae: - Allah je uinio da zaboravim, a uzrok su njih dvojica. Ali traite je u
zadnjih deset dana ramazana.
A onda se desilo neto to je No Kadr uinilo jo tajanstvenijom. ekaju ashabi, sakupili se u
damiji, a kae, Resulullah s.a.v.s., ih pita ta ekaju.
- ekamo No! - kau ashabi!
- A ta ste do sada radili? - upita on njih.
Pogledajte samo kako ih Poslanik, s.a.v.s., ovim ponaanjem navodi na razmiljanje; da
razmiljaju ta je to, zapravo, No Kadra i to se to ona zove tako kako se zove.
Naroito je vaan dio hadisa u kojem se kae da se nalazi u zadnjih deset dana ramazana. S
obzirom na to da se due vjernika hrane ljepotom ramazana, a tijela malaksaju zato to im je
uskraena hrana koju su navikli dobiti u toku dana, Gospodar im ostavlja No Kadr kao podsticaj da
izdre na kraju ramazana.
Rije kadr znai odrediti, propisati neto. Stoga, mnogi uenjaci smatraju da se u Noi Kadra
pie ta e se sve desiti u slijedeoj godini.
Meutim, rije kadr ima jo znaenja: potivati, cijeniti, pridavati vanost, voljeti nekog,
strasno eljeti slijediti onoga koga voli...
A moe znaiti i spoznavanje Istine. Zato Gospodar kae: - Oni nisu spoznali Allaha pravom
spoznajom.
Znai, ovdje se neto krije. Kako e, brate i sestro, razumjeti rijei velikana koji kae: - Meni
je vazda No Kadr.
Kuran je za one koji razmiljaju, nije za povrne.
Vratimo se na znaenja: potivati, voljeti, cijeniti, poklanjati panju, usmjeriti svoje misli ka
Onom koga voli, Kome daje prednost nad svim to postoji. To je Allah. E, doivjet e No Kadra
onoliko koliko bude potivanja u tvom srcu i spominjanja Onoga Koga voli. Onoliko koliko Ga
potuje, koliko Mu poklanja panju, koliko ivi za Njega, koliko pomae radi Njega... toliko e
doivjeti No Kadra.
E sada postaje jasniji hadis u kojem se prenosi da je Poslanik, s.a.v.s., rekao: - Ako elite
vidjeti va stepen kod Allaha, prvo pogledajte kakav je Allahov stepen kod vas.
Koliko vi obraate panju, koliko vi od svog slobodnog vremena rtvujete, dajete da olakate
drugima koji su slabiji, koji su nemoni, koji ne mogu osmisliti ivot vjernika i vjernice u prostoru
gdje ive... Kae li: - ta me briga, svako za se?
Sad je jasno zato se kae da post otkriva sposobnosti vjernika; post e otkriti ta je ono to lei
u tebi, a ega ti nisi svjestan niti zna objasniti. Recimo, kada se iznervira i bude grub prema majci.
Kasnije se pita kako si i zato tako postupio, otkud ti to uope?! Ko je onaj ko ti je apnuo? ejtan ti
je to apnuo i ti e teko proniknuti kako i odakle on napada. A zadatak ti je da upozna sebe! Jer,
kako e, ako ne poznaje sebe, upoznati Gospodara. Da bi upoznao Gospodara, mora prethodno
upoznati vlastite slabosti. Mora vidjeti koliki je tvoj fond posveivanja spram Gospodara i onoga
to On trai od tebe.
Zato je povrinsko razmiljanje o vjeri, dranje i prihvatanje samo forme a ne u cijelosti i
kompletno ivjeti vjeru, uzrok to dolazi do nerazumijevanja, do svaa, do netrpeljivosti, do
depresija, do svaeg neeg. Mnogi poste samo od jela i pia, a Resulullah, s.a.v.s., kae: -Allahu,
d.. nije teko dati postau jelo i pie; on e imati od svog posta samo glad.

Mnogi u praksu provedu naela da se u ramazanu ne treba nervirati, galamiti, dizati glas,
psovati, ogovarati, prenositi rijei... Meutim, kad zavri ramazan, oni nastavljaju sa ovim stvarima.
U hadisu kudsiji se prenosi daje Gospodar rekao: - Najdrai robovi Moji su oni koji poure sa
iftarom.
A ta to znai? Kakav je to iftar? Susret sa Allahom, d. ., susret sa Resulullahom, s.a.v.s. Kod
onog koji posti od svega stvorenog, ovosvjetskog, koji manje skree panju na prolazne stvari, sve je
vea elja za susretom za Gospodarom. Zato Gospodar veli da e se onaj koji posti od svega
stvorenog iftariti sa Njim. Hej, susret sa Allahom. To je taj iftar. A onda e malo vie, brate dragi i
sestro, misliti da valja ii, treba pouriti raditi dobra djela, jer sutra moe biti pitan ta si uradio,
brate i sestro, radi Allaha. ta si uradio? Jesi li se potrudio da pomiri dvoje zavaenih, jer dokle
god ima dvoje zavaenih u jednom dematu, nee Gospodar primiti njihove dove niti e im oprostiti
sve dok se oni meusobno ne halale, makar to bila i mubarek-no. Vidjeli ste ta je bio sevep da se
ne otkrije koja je to No Kadr.
Znai, ovdje se vjernik podsjea na svoj ivot koji neminovno putuje ka preseljenju te da treba
to prije ljubav, koja je smjetena unutra u srcu, izvui na povrinu. A srce je jedno, ne smije se to
dijeliti na dvoje.
Ashabi su mnogo brinuli kako e provesti ovu mubarek-no i ta je ono to je najbolje da se ui
u toj noi, ta treba da se klanja, nadugo i nairoko su o tome govorili...
Aia, r.a., je jednom Resulullaha, s.a.v.s., upitala:-JaResulullah,
ta je najbolje da se ui u toj noi? Resulullah, s.a.v.s., je tada rekao:
- Gospodaru moj Ti si Onaj Koji prata, Plemeniti, Ti voli pratan je, pa Te molim oprosti mi.
Ovo je dova koju je posebno preporueno veeras uiti.
A ono, to se tie klanjanja, Ibn Abbas, r.a., je rekao: - Onoga koji bude klanjao dva rekata u toj
noi, na prvom i drugom rekatu proui Fatihu i sedam Ihlasa, isto tako i na drugom Fatihu i sedam
Ihlasa te, nakon to preda selam i proui estagfirullah ve etubu ilejhi" sedamdeset puta, Allah e
poastiti time to e mu oprostiti sve grijehe, ne samo njemu, nego i njegovim roditeljima. O, vidite
te radosti.
Brao i sestre, hou da podsjetim sebe i vas da trebamo odrediti orijentire ivotne, nai gdje i
kako bi se trebali uklopiti u vjerskom ivotu.
Brate i sestro, iskreno se obrati Gospodaru, zamolivi ga:
- Allahu moj, udrui me sa onima koji znaju za Tebe, Allahu, udrui me sa onima koji su u
stalnoj vezi sa Tobom.
Gospodar e te dovesti kod njih i onda e napostiti ono to nisi napostio prije. Postit e pravo.
Ramazan je najbolja prilika da se vjernici halale meusobno. Kada se mi halalimo, tek onda
moemo raunati na oprost naih grijeha. Vi znate dobro zato se daje sadekatul-fitr - da bi se oistio
post. Posta ima dvije radosti: prva radost je iftar, a druga susret sa Allahom. E, o onom drugom,
brao i sestre, treba razmiljati tokom godine, da bismo naredne godine sasvim drukiji bili.
Fitr znai mrenje - kad se ovjek mrsi. Sadaku daje zbog mrenja. Znai, brate dragi i sestro,
tokom ramazana nisi ti mrsio ili mrsila samim tim to si popila neto ili si pojela, nego si mrsila i
mrsio u mislima. Kada e se oistiti? Kada e doekati Bajram? Nije Bajram onome ko se raduje
odijelu, jelu i piu, ve je Bajram onome ko se raduje oprostu od grijeha koji se poine u tajnosti u
toku ramazana i svjestan je iftara kojem treba pouriti, kako bi se oslobodio svih briga i tegoba.
Molim Gospodara da nam omogui da barem jednu No Kadr provedemo onako kako je On
zadovoljan. Amin!
O OBAVEZAMA

Svaka hvala i zahvala pripada Allahu, d.. Salavat i selam na Miljenika Muhammeda, s.a.v.s.,
na njegovu asnu porodicu, ple-menite ashabe i na sve one koji se trude ispotovati zavjet koji su dali
Gospodaru i koji ulau sve svoje sposobnosti kako bi Njegovo zadovoljstvo stekli.
ovjek uiva bezbroj blagodati od Gospodara. Kada bi pokuao da ih nabroji, ne samo da bi se
umorio, nego, naprosto, ne bi uspio. Ni trista ivota ne bi bilo dovoljno da se zahvalimo samo na
jednoj od blagodati koje uivamo - vid, sluh, pamet...
U najvee blagodati koje ovjek uiva ubrajamo zdravlje i snagu. Boiji Poslanik, s.a.v.s., je
rekao: - Ljudi su veoma nemarni kad su u pitanju blagodati zdravlja, snage i slobodnog vremena.
Ljudi se, kada je u pitanju ovaj svijet, izvlae na nain da rjeavanje problema i obavljanje
poslova ostavljaju nekom drugom. Kada je u pitanju onaj svijet, vele da e se izvui sa efaatom,
dovom dobrih ljudi itd. Mnogi ak kau da ne moraju ni klanjati, jer, eto, njihov neko klanja, brat,
sestra... Zaboravljaju ajet u kojem Gospodar izriito kae: -ovjekovo je samo ono to on sam uradi!
Dakle, nita tebi nee koristiti to to ja klanjam ako ti ne klanja.
Ti mora za sebe klanjati. Ne mogu ja umjesto tebe!
Ima onih koji se stvarno trude i zalau, ali za neplemenite
ciljeve - hvalisanje i nadmetanje, samo da bi ljudima pokazali svoju sposobnost, a potcijenili
drugoga. Cilj im je, dakle, poloaj, karijera, ali sa eljom da budu najbolji, da svijet to vidi, a ne da
budu primjer drugima i da popravljaju stanje.
Gospodar takve opominje i podsjea slijedeim ajetom: - ovjekovo zalaganje, njegov trud i
napor sutra e sigurno izii na vidjelo.
Znai, vi koji ste se "potpisali" kao vjernici, nemojte dozvo-liti da vam ciljevi budu vezani za
ovaj svijet jer e se dobro vidje-ti ta ste i s kojim namjerama radili.
Ima i onih koji se stvarno trude, plemeniti su im ciljevi, ali obino su euforini - dobiju oni
snagu za rad pravo, ali im i splah- ne vrlo brzo. Sve neto zapoinju u ivotu, ali slabo ta i dovre.
Ovakvih nas je, vala, mnogo.
Citirajmo jo jednom ajet: - ovjekovo je samo ono to on sam uradi!
Rije iskoritena u ovom ajetu moe se prevesti kao: rad, trud, napor, dok u arapskom jeziku
moe oznaavati brzo i izdrljivo putovanje ili kretanje u kojem nema odmora, stanke ili pauze, a sve
to kad je u pitanju dobijanje vjene sree. Nismo svjesni ta znai obaveza. Prvo moramo znati da
postoje dvije vrste obaveza: one koje su vezane za odreeno vrijeme i koje se mogu nadoknaditi
(namaz, post, zekat i had) i obaveze koje su vezane za vrijeme openito (blagodat, iskuenje,
poslunost- pokornost, neposlunost-nepokornost).
Obaveza u blagodati je da bude konstantno zahvalan Gospodaru i svjestan daje ta blagodat
direktno od Njega te da ti ne moe nita uiniti bez Njegove volje.
Obaveza u stanju iskuenja jeste da kae: - Gospodaru moj, ja znam da me ovim isti, ja znam
da si me sigurno zavolio, ja znam da me eli poniziti jer sam se ja plaho umislio, a nisam bio
svjestan Tvoje moi.
Tree stanje je poslunost-pokornost. Kad god se naemo u situaciji da inimo dobra djela, ne
zaboravimo rei: - Gospodaru, mene si uinio alatkom preko koje Ti pomae kome Ti hoe. Hvala
Ti to si mene odabrao od ovoliko ljudi da ja budem uzrok neije sree, da ja budem onaj koji e
skinuti nekome belaj Tvojom dozvolom!
Kad smo u stanju nepokornosti, kad, dakle, grijeimo, recimo:
- Gospodaru moj, oprosti mi, ja znam da je Tvoja milost vea od mojih grijeha, pa Te molim da
mi oprosti.
Tad vas Gospodar voli najvie. Naime, Muhammed, s.a.v.s., je rekao: - Svi sinovi Ademovi su

grenici i skloni grijeenju, a naj-bolji grenici su oni koji se kaju!

Ovo su obaveze koje se nikako ne mogu odgoditi niti se mogu nadoknaditi. To su obaveze
pojedinaca, tj. svakog pojedin-ca zasebno.
Uzvieni Allah, d.., ukazuje nam u ta to trebamo ulagati trud kako bi sebi olakali put do
ljepote, harmonije, sree i mira. Takoer nas upozorava da, ukoliko to ne budemo radili, nikad
neemo dostii ljepotu i zadovoljstvo, pa ak i ako imamo sve ovosvjetsko.
Gospodar kae: - Va trud je razliit, razliiti su vam napori, vi se na razliit nain trudite i
svako ima svoj pravac. Meutim, ako ne budete imali jedinstven cilj, neete dostii ljepotu i
zadovoljstvo!
Evo ta Gospodar kae o tome kako postii ljepotu i sreu:
- Onaj ko bude djelio, ko Ga se bude bojao (tj. ko bude svjestan Allaha, d.., jer Ga se samo
svjestan boji) i ko bude povjerovao u ono najljepe
i najbolje, njemu e biti olakan put do lahkoe. A onaj ko bude krt, tvrde ruke, smatrao se
neovisnim i ne bude povjerovao, Mi emo mu olakati put do belaja, tegobe, nesree!
Molim Gospodara da nas uputi kako bi sve svoje obaveze zavrili u pravo vrijeme i u ime
Njegovog zadovoljstva. Amin!
O OVOSVJETSKIM LJUBAVIMA
A kadIbrahim ree svome ocu Azeru: Zar kumire smatra bogo-vima?! Vidim da ste i ti i narod
tvoj u pravoj zabludi.
I Mi pokazasmo Ibrahimu carstvo nebesa i Zemlje da bi vrsto vjerovao. I kad nastupi no, on
ugleda zvijezdu i ree: Ovo je Gospodar moj!" A poto zae, ree: Ne volim one koji zalaze!"
A kad ugleda Mjesec kako izlazi, ree: Ovo je Gospodar moj!"
A poto zae, on ree: Ako me Gospodar moj na pravi put ne uputi, biu sigurno jedan od onih
koji su zalutali."
A kad ugleda Sunce kako se raa, on uzviknu: Ovo je Gospodar moj, ovo je najvee!" A poto
zae, on ree: Narode moj, ja nemam nita s tim to vi Njemu druge ravnim smatrate!Ja okreem
lice svoje, kao pravi vjernik, prema Onome Koji je nebesa i zemlju stvorio, ja nisam od onih koji
Njemu druge ravnim smatraju!
Sva hvala pripada Allahu, d.. Salavat i selam na Miljenika Muhammeda, s.a.v.s., na njegovu
asnu porodicu, plemenite ashabe i na sve one koji istinski trae vjeno zadovoljstvo!
ovjek nesvjesno poinje voljeti ono to ga okruuje, ono to vidi.
S obzirom na to da je ljudska priroda sklona direktnom
zaljubljivanju u ono to joj se prvo ponudi, odatle ulema kae da ovjek ima opravdanje, u
smislu daje izloen izazovu da njegova ljubav bude usmjerena ka neem drugom, a ne ka onom to je
potrebno i to Gospodar trai od njega. Zato Allah, d.., iz Svoje milosti alje poslanike koji e
ljude vraati korijenu.
ovjeka Izvoru treba vraati polahko, studirajui prvenstve-no ovjekovu ljubav, ono za ta se
zakailo njegovo srce. Kad se to dobro prostudira, onda briljivo treba odabrati najbolji metod kako
da se ta pogrena ljubav odlijepi. A nije lahko odlijepiti neto to je zalijepljeno. Teko je odlijepiti i
obian flaster sa ogrebotine, a kamoli kad se neto za srce zalijepi. Jer, kad se neto za srce zalijepi,
ovjek u to postaje zaljubljen i vjeruje da je to ljubav njegovog ivota te da bez toga ne moe ivjeti.
alosno je da ljudi, u ovom vremenu ekspanzije tehnike i tehnologija, ne pronalaze neto to e
im priinjavati zadovolj-stvo. To je prava nepismenost. Kakva li to tehnika moe pomoi da se
otkrije istinska ljubav?
Umjesto da tim tehnikama i tehnologijama upravljamo u svoju korist, postajemo im robovi.

Materijalizam nam odreuje putanju i ciljeve. Ovakav nain ivota krade nam emocije, pamet,
ljubav... A ni lijeenje nije ba neto korisno i efikasno. Tijelo nakon operaci-je nikad vie ne moe
biti isto. Ostaju oiljci, rezovi. Moete zami-sliti kakvi tek rezovi i oiljci ostaju na srcu. Nakon
veih rezova po srcu i dui, potrebno je mnogo vie vremena da se ovjek oporavi i doe sebi nego
nakon operacija tijela.
Opepoznato je da ovjek nije stvoren, eto, onako i da on ima zadatak, svrhu, cilj... Pa kako,
onda, dozvoljavamo da nam se krade ono to nam je najpotrebnije, naroito sada, u ovom vremenu?
ejtan ima svoje metode kako da ti uljepa pogrene ljubavi.
On, skupa sa svojim saradnicima, sve e uiniti da ojaa pogrenu ljubav i sprijei da se pojavi
ona jedina, istinska.
Sve, brao i sestre, ima svoju ulogu. Pa jesmo li mi nali svoju ulogu, ili jo uvijek izbezumljeni
tumaramo lijevo-desno? Kao da ne znamo realizirati jasne upute date u Kuranu i hadisima. Zaista,
potrebna je posebna kola da ljudi naue provoditi u pra-ksu ono to Gospodar od njih trai. A u biti
je sve to vrlo lahko, prirodno, jednostavno.
Nemoni smo, dezorijentirani, nemamo dovoljno snage...
Pa zato je to tako? Izgleda da imamo previe etiketa o ljudima koje su se zalijepile za naa
srca. To nas sprijeava da budemo jedno-stavni, pristupani, lahki i irokogrudni!
Teko je danas sresti kolovanog a poniznog ovjeka. im se ovjek malo uzvisi, odmah se kai
za nekakve ejtanluke. A ne treba nam znanje kojim e se, kao maem, unitavati ljubav meu
ljudima, a sijati razdor i mrnja. To je ejtansko znanje, zapamtite!
ovjek najvie od svega na dunjaluku voli sebe, iako to nikad nee priznati, ak ni sam sebi.
Ipak, on se upravo zbog te ljubavi svaa sa drugima, potcjenjuje druge, ne podnosi s okolinom... Voli
sebe! Narcis! Od toliko cvijea, ovjek ba narcis! Sve ljuba-vi izuzev njega samog su mu sporedne.
Uz neprikosnovenu ljubav prema sebi po pravilu se veu i druge pogrene ljubavi: prema autu, novcu,
djevojci, karijeri... Ipak, kada, naprimjer, neko kae da voli enu (ili mua) vie nego sebe, lae i
sebe i druge. Neka se ne vara ovjek da voli vie enu nego sebe.
Neka se ne vara da voli dijete vie nego sebe. On, zapravo, najvie voli sebe, iako jezikom kae
da voli vie drugog nego sebe. Sve te ljubavi su interesne. Dijete voli zato to je ono nastavak tebe,
nosi tvoje gene. Ako nije tako, zato, onda, jednako ne voli svu djecu - i onu koja ne nose tvoje gene.
Ako kojim sluajem kae da voli enu, dijete, brata ili nekog drugog vie od sebe, onda je tu ljubav
interesna. Sve prolazne ljubavi daju se izlijeiti druenjem sa iskrenima.
Postoje tri vrste ljubavi: ljubav prema stvarima, ljubav prema
djeci i ljubav prema samom sebi. Sa sve tri ove ljubavi Ibrahim, a.s., bio je iskuan i svaki od ta
tri ispita uspjeno je poloio. Zato i jeste dobio epitet Allahov prijatelj.
Iskuenje kroz ljubav prema djetetu Ibrahim, a.s., dobio je onog momenta kad je toliko volio
svoga sina Ismaila, a.s., da mu se dijete, kako rekosmo, prilijepilo za srce. I Allah, d.., kua ga tom
ljubavlju naredivi mu da rtvuje tog sina, da ga zakolje. Subhanallah, jedva ga dobio, a treba da ga
zakolje! Ipak, on odluuje posluati naredbu Gospodara. I njegov sin, Ismail, a.s., je vrst i odluan
da se povinuje naredbi. U momentu realizacije ovog ina, Gospodar alje meleka koji im donosi
radosnu vijest daje kurban otkup.
Kada se govori o lanoj ljubavi, esto se citiraju Ibrahimove, a.s., rijei: - ...ja ne volim ono to
prolazi, to nestaje!
Muhammed, s.a.v.s., najbolje je znao sutinu prave ljubavi, te je o tome ashabe poduavao na
jedan poseban nain, navodivi ih da sami zakljue staje, zapravo, to to se zalijepilo za njihova
srca. Pitao bi ih: -Sta je ono to najvie volite, kaite?!

Jednog dana Muhammed, s.a.v.s., upita Ebu Bekra, r.a., svoga prijatelja: - O Ebu Bekre, reci mi
ta ti voli od ovog svijeta?
A vidite ta Ebu Bekr, r.a., odgovara: - Boiji Poslanice, ja volim tri stvari: volim da gledam u
tebe, volim da ispred tebe sjedim, volim da sve to imam od imetka dam tebi pa da ti s tim radi ta
god hoe.
Muhammed, s.a.v.s., isto pita Omera, r.a., a Omer kae: - Ija volim troje: da preporuujem
dobro, ne samo javno, nego i tajno, da sprijeavam zlo i da istinu govorim, makar bila gorka.
Upita to i Osmana, r.a., koji ree: - Ja volim nahraniti siromaha, volim nazivati selam jer se
ljubav time iri, volim klanjati dok ljudi spa-vaju!
Na isto pitanje, hazreti Alija ovako odgovori: - Volim posebno poastiti musafira, postiti,
naroito kad su dugi dani i zbrisati (elimi-nirati) svakog onog ko druge uznemirava.
Onda je Poslanik, s.a.v.s., rekao: - A ja od ovog dunjaluka volim tri stvari: mirise, ene, a radost
mojih oiju je u namazu!
Nije Boiji Poslanik, s.a.v.s., tek tako spomenuo ene, s obzi-rom na to da je vjerniku iman
kompletan tek kad se oeni i da islam zabranjuje monatvo. Dakle, kao da je rekao: - Od dunjalu-ka
najvie volim ono to upotpunjuje moj iman.
Spominje se u predaji daje Dibril, a.s.,jednom siao i rekao:
- O Muhammede, meni je rekao Allah da me pita ta bih ja volio da sam ovjek?
A kada ga Poslanik, s.a.v.s., to upita, on ree: - Da upuujem zalutale, da se druim sa onima
koji su posveeni Gospodaru, da pomaem ljudima koji su u tekom stanju; takve bih stalno traio.
Dibril tom prilikom ree i ovo: - Rekao mi je Allah da te obavijestim i ta On voli: srce koje
zikr ini, srce koje konstantno zah-valjuje i tijelo koje saburi na belaje.
Kada je ova predaja dola do etverice imama, Ebu Hanife ree:
- Ja od ovog dunjaluka volim tri stvari: sticanje znanja, bdije-nje nou i srce osloboeno
materijalizma.
Imam afija ree: - Ja volim ljubazno ophoenje prema ljudi-ma, naputanje svega onoga to
tereti i uznemirava ovjeka i slijeenje puta povuenosti.
Imam Malik je rekao: - Ja volim da ne naputam turbe Muhammeda, s.a.v.s., da mu budem tu
blizu i da potujem njegovu porodicu posebno.
Imam Ahmed ovako ree: Ja volim slijeenje Poslanikove pra-kse, elim blagoslov nura
Muhammeda, s.a.v.s., i elim uvijek biti okien njegovom praksom.
Draga brao i sestre, ivimo u takvoj situaciji gdje je velika stvar ako istinski odaberemo stvari
poput ovih, makar samo jednu, jer to je znak da nas Gospodar voli. A ako se ta jedna
udrui s drugom, pa druga s treom i tako redom, pa kad ih bude dvadeset, miris se dennetski
sputa!
Jedan uenjak kae: - O ti, koji doji svoje strasti, prestani ih dojiti nakon to si ih odbio uz
ramazan. Dojenje prilii djeci, a nije za ljude.
Za svaku bol koju bude imao od tog odbijanja, Allah e ti je zamijeniti slatkoom imana u dui.
I ite dove za druge i za sebe! Jer Allahova snaga je uz dovu.
O SRCU
Hvala Allahu, Gospodaru svih svjetova, neka je salavat i selam na Miljenika Muhammeda,
s.a.v.s., na njegovu asnu poro-dicu, plemenite ashabe, prijatelje i na sve one koji blago i mudro
ukazuju i savjetuju.
Uitelj svijeta Muhammed, s.a.v.s., svojim je stavom, metodama, pojavom i ponaanjem nudio
sigurnu alternativu zajednici u kojoj je ivio, ostavljajui recepte ponaanja za sva vremena. On je

uvijek birao najlaki i najkrai put do srca ljudi. A nije lahko doi do srca ovjekovog. Meutim,
upravo je zadaa vjernika da pronalazi najbolje metode kako da doe do drugog srca. Jer, kada se
otvore vrata srca ovjekovog, onda sigurno dolazi promjena koja se jedva oekuje i koju svako eli.
Putevi ka srcu su zatvoreni, a putevi od srca svi su otvoreni.
Boiji Poslanik, s.a.v.s., je veliku panju poklanjao ovjeku, jer ovjek je sveto Gospodarevo
djelo koje i zasluuje najveu panju. Da bi ta svetost dola do izraaja, doista je potrebna temeljita
promjena pojedinca i zajednice. Svi mi u ivotu elimo da nekako doivimo promjenu ka boljem, ali
uvijek se postavlja ono kljuno pitanje: Kako? Ko god eli saznati nain kako postii pozitivnu
promjenu, odgovor za to nai e sigurno u Allahovoj, d.., Knjizi. Za svaki problem, za svaku bolest
ili problem, rjeenje ili lijek sigurno se nalazi u Kuranu.
ak i kada si, ovjee, oistio sebe, kada si promijenio sebe, mora raditi na tome da i drugog
promijeni. Tu ti je potrebna itekako mudra metoda, kako bi on doista s voljom, s ljubavlju mijenjao
sebe. Ima puno metoda, a mi emo izdvojiti nekoliko.
U Kuranu postoji jedna sura, a zove se El- Mumin (Vjernik
- onaj od ijeg zla su zatieni svi ljudi). Ova sura dobila je naziv upravo po jednom vjerniku
koji je pokazao veliko razumjevanje, svoje veliko srce i irinu kad je u pitanju promjena zajednice.
Taj vjernik ivio je u doba Firauna.
Deveti ajet sure El-Mu'min obavjetava nas da je taj ovjek rekao svome narodu: - O narode
moj, danas vama pripada vlast i vi ste na vrhovima Zemlje, ali ko e nas odbraniti od Allahove kazne
ako nas ona stigne?
Ovaj vjernik bio je iz redova Firaunove bliske porodice. Neke predaje navode da mu je bio
teti. Citiranu reenicu izgo-vorio je nakon to je Firaun odluio da ubije Musaa, a.s. E, pogledajte
samo njegove metode. Na poetku reenice evidentno je da se on svome narodu obraa sa panjom,
ljubavi. On kae:
- O narode moj...
Ne zaboravimo da Uitelj svijeta Muhammed, s.a.v.s., kae:
- Glavnica pameti, nakon vjerovanja, jeste da budete ljubazni prema svim ljudima i da inite
dobro svakom, bio on dobar ili lo.
Naredna metoda, nakon ljubaznog uvoda, jeste priznanje ovjekove uloge i pozicije koju on vri
u zajednici. Zbog toga ovaj vjernik iz Firaunove porodice, koji je elio preporod u svojoj zajednici,
istie veliinu svoga naroda: - ...danas vama pripada vlast i vi ste na vrhovima Zemlje. Ovim je
rekao da cijeni njihovu poziciju i veliinu, i tek onda ovaj skriveni vjernik upozorava na kaznu: -...
ali ko e nas odbraniti od Allahove kazne ako nas ona sti-gne? On nije druge smatrao manje
vrijednim zbog svog imana i vjerovanja, nego se brinuo i za njih ba kao to se brinuo za sebe.
Dakle, oslovljavajmo ljude na nain koji im godi, prilazimo im onako kako oni eli da im se
prie. Izbjegavajmo aroganciju u govoru i potenciranje tue krivice i vlastite istoe. Jer Gospodar
te je poastio da manje od drugog grijei. Nije to tvoja zasluga. Sjeti se, samo, kakav si i ti juer
bio. Zasigurno e se sjetiti mnogo toga ime se ne ponosi.
Trea metoda ukljuuje promjenljiv stav o ivotu, uz svijest o tome da ono to ti vidi nije jedini
put, da postoje i druge alter-native za zajednicu. Stoga je vrlo vano konsultirati se.
Poslanik, s.a.v.s., dobivao je objavu od Gospodara, a opet nije mislio da sve zna. Naprotiv,
volio je konsultirati se sa drugima, pa i sa svojim enama. Jedne prilike, naprimjer, rekao je
ashabima da se oiaju, a oni ga nisu posluali. Sav uznemiren, uao je kod svoje ene Hafse i
poalio se na to, zabrinut da ih Gospodar ne kazni zbog odbijanja poslunosti Poslaniku. I Hafsa, r.a.,
njega ovako savjetuje: - Boiji Poslanice, oni tebe puno vole. Vole te zato to ti njima vie eli nego

sebi. Ali oni su, nekako, navikli da ti sve prvi uradi, a da te oni slijede. Dakle, prvo se ti oiaj, a
oni e posli-je tebe.
Poslanik, s.a.v.s., izie od Hafse, r.a., zadovoljan savjetom i poe se iati, a i ashabi se poee
iati.
Vratimo se ponovo na onog vjernika, Firaunovog roaka. On se brine za svoj narod i kae: - O
narode moj, ja se bojim da se sa vama ne desi ono to se desilo na dan stranaka.
Brate i sestro, neka drugi vide da ti ne uiva u moguoj kazni koja njih moe strefiti. Naprotiv,
neka vide da ti brine za njih.
Kako to zapadni pisac Gilbert ree: - Ovaj moderni nauk je strano pogrean. Njime se nastoji
mijenjati ljudska dua kako bi se ona prilagodila okolnostima, umjesto da mjenjamo okolnosti i
uvjete kako bi se oni prilagodili ljudskoj dui.
Brao i sestre, prilagodimo svoju duu univerzalnim i konstantnim naelima. Onda e nas voditi onaj ko nam godi.
Spomenimo i prekrasne stihove pjesnika Antuna Branka imia:
Ne trai Boga milju, u praznini u kojoj se misao, tamna sjenka, gubi Uza te Bog je, uvijek u
blizini, U stvarima oko tebe, u zvuku i muku.
Bog ti je uvijek najblii od svega Dira ga rukom, gleda Ga u boji neba Bog ti se smijei iz
jednog dragog lica i plai te iz svake stvari: nema tajne Ne pruaj miso u praznu daljinu Uza te Bog
je. Otvori sva ula: na tebe svjetlost s ljetnog neba pljuti Bog oko tebe sja, treperi, mirie i ti.
Spomenimo i pjesmu "Molitva na putu istoga pjesnika: Boe
koji si me do ovoga asa doveo nevidljiv vodi me i dalje koncu mojih elja Ne ostavi me
umorna i sama nasred puta Obrazi su moji blijedi i moje misli nemono ko moje ruke vise Boe
daj da novo plavo jutro
iz umora digne moje misli
da kroz blijede ruke proe mlaz crvene svjee krvi
Budi
nad mojom glavom moja pratilica zvijezda.
Ako ovjek doista eli promjenu, onda mora poeti od sebe. A ovjek je takav da nekako uvijek
oekuje da promjena doe odnekud svana. Neko se promjeni, pa i on hoe.
ovjek nije nepogreiv. On je, dakle, izloen slabostima. Kao takav, on e esto povrno
rezonovati, uvjeren da je najzdravije ono to je vidio u vlastitoj kui. Zbog toga su i mnogi u doba
Boijeg Poslanika, s.a.v.s., odbijali slijediti ljubav i misiju s kojom je on doao. Govorili bi: - Zar
da napustimo ono na emu su bili nai preci?!
Treba stremiti stavu nepromjenljivom, stavu kojim se nastoji dobiti vjenost, stavu da su ti
Allah, d.., i Njegov Poslanik, s.a.v.s., drai' od svega, pa i od sebe samog.
Svi ostali stavovi podloni su promjenama. Znai, budi flek-sibilan to se tie drugih stavova, a
ovaj jedan jedini uvaj. ovjek vezan za ovaj jedan stav po pravilu je jednostavan. Pa pripazite koji
vam je stav u ivotu!
Sluanje drugog ovjeka u islamu cijeni se kao ibadet. Dakle, dok ti slua kako neko pria, tebi
se pie isto kao da klanja.
Prenosi se daje Boiji Poslanik, s.a.v.s., rekao: - Kada se nau vjernici na sijelu, ako jedan
drugog ne sasluaju, sa takvog sijela Gospodar sklanja blagoslov, beriket. Ako meusobno sluaju
jedan drugog, Gospodar tu sputa beriket. A gdje ima beriketa, tu se i rjeenje brzo nae za sve one
koji se tako drue.
A danas slabo ima i sijela, i beriketa, ali zato ima zavidnosti.

Zavidnost je bolest velika, koja ne da ljudima da krenu ka bol-jem. Prenosi se u predajama daje
jednom ovjeku, iznimno zavid-nom, Gospodar poslao meleka u liku ovjeka. I pita melek zavidnika bi li volio da mu se dova prima, nato ovaj, naravno, odgovara potvrdno. Meutim, melek
postavlja uslov: dobit e sve to bude traio od Gospodara, ali e komija dobiti duplo. I moli
zavidnik Gospodara za etiri krave. Dobije etiri krave, ali kod komije u tali osam krava. Moli za
kuu, dobije je, ali komija dobije dvije kue. Poludio zavidnik od zavisti i na kraju kae: Gospodaru, oduzmi mi jedno oko. Ko biva da komija ostane bez oba.
ivimo u vremenu u kojem se nastoji da se dua prilagodi naim uslovima, umjesto da bude
obrnuto. Ako se u tvojoj okoli-ni deava neto gadno, neto bolesno, hoe li i ti posegnuti za tim?
Nee, bjei od toga!
Dua ne voli ukoliko s nekim ne pria. To joj je teret. Dua ne voli da se ti raduje tuem
belaju. Dua ne moe sigurno spa-vati, ne moe biti rahat, ukoliko su ti negativne misli nastanjene u
srcu. Nemojmo joj nuditi hranu koja je ubija.
Budi sa onima uz koje osjeti blagost, smirenost, olakanje, zadovoljstvo i pozitivnu energiju. I
zapamti: s kim si, takav si!
A najbolji su oni koji su uspjeli ponititi svoj ego, svoje ja.
Jedan velikan je rekao: - Sve dok ne ponitite svoje ja, neete moi okusiti slast vjerovanja.
Kad bi ga neko pohvalio, on bi rekao: - Allahu moj, oprosti mi i uini me boljim nego to oni
misle. Oni ne znaju kakav sam ja!
Definicija savrenog braka glasi: - Savren brak bit e posti-gnut kad se suprunici razvedu od
svojih ja.
U svakom ovjeku treba traiti i nai neku pozitivnu stranu i isticati je. Resulallah, s.a.v.s., nam
je savjetovao da traimo pozi-tivne osobine ak i kod onih koji nisu u vjeri. Jednom prilikom sluao
je stihove znamenitog arapskog pjesnika. Uzdahne Boiji Poslanik, s.a.v.s., i svom prijatelju Ebu
Bekru, r.a., kae: - O Ebu Bekre. Njegovi stihovi su primili vjeru, a on jo nije.
Pa ugledajmo se na ponaanje Uitelja svijeta Muhammeda, s.a.v.s.
O SLUANJU
Neizmjerna hvala pripada Gospodaru Koji nas je poastio knjigom Kuranom, Knjigom koja
nudi ovjeku sve ono to mu je potrebno za ivot, Knjigom koja je prijatelj pravi i koja nas blago
upozorava na sve ono to smeta u ivotu, to ljude fiziki ili psi-hiki truje, a esto i unitava.
estim ponavljanjem, u razliitim oblicima i kroz razliite primjere, Kuran, taj pravi prijatelj,
podsjea na ugovor koji smo dali Gospodaru. Kuran trai da ga se stalno sjeamo, da ga se vrsto
drimo, da praksu Poslanika, s.a.v.s., prigrlimo i da na Gospodara stalno mislimo, da bismo
kvalitetno ispotovali sve stavke ugovora.
Ashabi su dobro upamtili kada im je Boiji Poslanik, s.a.v.s., nakon klanjanja jednog sabaha o
tome odrao dirljivo predavanje. Svi su osjetili da je to posljednje predavanje. Rekli su: - Boiji
Poslanice, osjeamo da je ovo posljednje predavanje i da se njime opra-ta, pa ta nam to ostavlja
u amanet?
Resulullah, s.a.v.s., im tada ree: - U amanet vam ostavljam da stalno budete svjesni Gospodara,
da sluate i pokoravate se voama, pa makar vam zapovjednik bio i rob. Zaista, ko od vas poivi
vidjet e mnogo razilaenja. Tada je na vama da se prihvatite moje prakse
i prakse mojih upuenih nasljednika koji e poslije mene doi.
Prihvatite to snano, kao kada prihvatate neto zubima, plaei se da vam to neko ne otme!
Moramo priznati, o plemenite due, da se nekako labavo drimo Knjige koju nam je Gospodar
dao. Nekako, kao da je Kuran na margini naeg ivota. Slabo ga sluamo, slabo o njemu govorimo,

sijela i druenja slabo s njim provodimo. A to je razlog zato smo toliko udaljeni jedni od drugih. Ta
Knjiga ne poznaje nikakve razlike, ta Knjiga nudi samo ljubav, ta Knjiga nudi mir, ta Knjiga nudi
razumijevanje.
Evo ta Gospodar veli za Kuran: - Onoga to vam dadosmo, sluajte i vrsto ga se drite!
Meu glavnim uzrocima svih problema od postanka ovjeka, a naroito danas, je odsustvo
sluanja. Etika i kultura sluanja je izblijedila meu ljudima. Prepirke, svae, tue, ogovaranja,
nemo-ral i vicevi se rado sluaju. Kao da nekako uivamo u tome da se ljudi ne slau, da ne priaju,
da se ne podnose... U svojoj osnovi, ovjek to ne eli. Ipak, evidentno je da su ti problemi tu meu
nama, a mi ih posmatramo. Malo je danas onih s kojima moe porazgovarati, a jo manje onih koji
ele da te sasluaju, da te uju. ovjeku je potrebno samo da ga neko saslua. A mi, nekako, kao da
jedva ekamo da ujemo o problemima.
Jedni druge ne elimo sluati, iritira nas i nervira ta god ujemo, ni pet minuta ne moemo
odvojiti da nekog sasluamo.
O plemenita duo, ne moemo vie sasluati majku i oca svoga dok priaju. Sasluajte ih iz
ljubavi, makar i nevano bilo ono o emu govore. Inae, saosjeajnost e postati strani termin, pa ak
i na ispraaju denaze prijatelju. Osluhnimo, brate i sestro, pota-jni dug brata svoga, potajnu moru i
depresiju.
Muhammed, s.a.v.s., u amanet nam je ostavio da se svi mora-mo osjeati kao jedna dua, kao
jedno tijelo, kao jedan ovjek. Kada jedan dio zaboli, odmah e itavo tijelo osjetiti bol, groznicu...
Hajdemo, s dobrom namjerom, prislukivati srca drugih, da saznamo ta to u drugom srcu lei, a
s ciljem da pomognemo. Mi to, moda, i ujemo, ali slabo hajemo. Zbog ega nema znaajnog
napretka meu ljudima u svijetu, zato nema pokornosti i razu-mijevanja, zato nema iskrene
dareljivosti? Upravo zato to nemamo kulture sluanja.
Kae Uzvieni: - Budite svjesni Gospodara onoliko koliko ste kadri. Sluajte, budite pokorni i
dijelite od onoga to vam je Gospodar dao.
Kada sluate, onda ete se pokoravati, a kada se pokoravate, onda e se u vama stvoriti ljubav
da nekom iziete ususret. Jer oni koji se od svoga tvrdiluka sauvaju, upravo takvi e uspjeti. A
najvei tvrdiluk jeste kada ne eli svoje slobodno vrijeme podi-jeliti sa prijateljem.
O plemenite due, ove blagodati koje nam je Gospodar dao, dao nam je na pozajmicu. Sluh, vid,
srce, znanje... Sve to moramo upotrijebiti u prave svrhe - za dobro na oba svijeta. Ako to sami
neemo uiniti, onda e nam Gospodar sve neprimijetno oduzeti. Ni sami neemo biti svjesni kuda i
kako odoe sve te blagodati.
Gospodar spominje onoga koji je strast svoju za boga uzeo, onoga koga je On, Uzvieni, zabludi
vlastitoj prepustio. Sluh njegov i srce njegovo zapeatio, a pred oi njegove koprenu stavio. Ko e
mu sve to, ako nee Gospodar, vratiti.
Allah, d.., kae: - Oni nisu htjeli da uju, niti da vide. Oni su sami sebe upropastili.
U drugom ajetu veli: - Ima ljudi koji oi imaju, ali ne vide! Ui imaju, ali ne uju! Srce imaju,
ali ne osjeaju! Oni su gori od ivotinje!
Postoje i foliranti, oni koji se samo prave da ne vide i ne uju. Vide oni i uju Allahove, d..,
znakove, ali im njihov ego i samo dopadljivost ne daju da slijede uputu. Smatraju da e ih to uniziti
Gospodar pita: - ta vam je? Zato se ne uozbiljite? Zato ozbiljno ne shvatite Gospodara
vaega?
Plemenite due, nije dovoljno samo vjerovati. Boiji Poslanik, s.a.v.s., je rekao: - Glavnica
pameti, nakon vjerovanja, jeste biti u dobrim odnosima sa svim ljudima, uzajamno se potovati i
initi dobro svakom -i onom dobrom, i onom loem!

Jedan ovjek se poalio prijatelju svome da ima previe nepri-jatelja i da ih se ne moe rijeiti,
a prijatelj mu ree: - To je jedno-stavno. Umnoi svoja dobra djela prema njima, pa e vidjeti kako
e ih se rijeiti.
U hadisu se prenosi da je Gospodar rekao: - Robe Moj, stvorio sam te iz niega. Dao sam ti
sluh, vid, pamet i srce. Robe Moj, Ja te stalno pokrivam, a ti se Mene ne boji. Robe Moj, Ja tebe
spominjem, a ti Mene zaboravlja. Robe Moj, Ja se tebe stidim, a ti se Mene ne stidi.
Pa ko je od Mene vei i u dareljivosti i plemenitosti? Ko je to pokucao na Moja vrata, a da mu
Ja nisam otvorio? Ko Mije zatraio, a da mu Ja nisam dao? Jesam li to Ja krt, pa da i ti krtari
prema Meni?
O DEMATU
Kad se o dematu govori, najee na um padaju rijei Uzvienog Allaha kada kae: - Prihvatite
se vrsto za ue Allahovo, svi zajedno i nemojte se razilaziti. Sjetite se kad ste bili jedni drugima
neprijatelju pa je Allah sjedinio vaa srca. Zatim ste postali braa Njegovom blagodati, Njegovom
milou. A bili ste prije toga nekoliko puta na ivici propasti, pa vas je Gospodar izbavio iz nje. Tako
vam Gospodar objanjava ajete, ne biste li bili upueni.
S obzirom na to da Stvoritelj najbolje zna Svoja stvorenja, ta ele, o emu razmiljaju, kakve
motive imaju, kolika im je snaga u realizaciji svojih elja, koliko su ustrajni itd., Gospodar unaprijed daje rjeenja i metode kako da najefikasnije rijeimo sve te situacije i ostvarimo ivotne ciljeve.
Zna Uzvieni da se ovjek sam ne moe kvalitetno izgraditi, izuzev onih koje On direktno
poasti Svojom milou. To su izu-zeci. Pravilo je da se ovjek izgrauje u drutvu, preko ljudi ije
ponaanje gleda i usvaja, osvajajui tako put ka srei, zadovoljstvu.
Gospodar je odredio mjesto gdje moe ovjek da se izgradi.
To mjesto zove se demat.
Demat je arapska rije i znai: skupiti, sjediniti, povezati, slagati, posjedovati, sumirati,
obrazovati... U dematu, zajednici, skupljaju se ljudi iste namjere, sjedinjuju se i povezuju srca. Tu
se dolazi do potrebnog znanja o onome to je ovjeku potrebno za kvalitetan ivot - i dunjaluki
i ahiretski! Tu se sumira ivotni cilj, tu se jasno odreuje emu ovjek tei, tu mu se omoguava da on
pronae sebe na najlaki i najbolji mogui nain... U takvom dematu, zajednici, vai jedno te isto
pravilo za svakog: - Najplemenitiji meu vama su oni koji su najsvjesniji Allaha!
Nema drugih podjela. Samo je Gospodar Taj koji donosi sud
o svakom. Mi tu nemamo nikakvog prava.
Da bi ovjek ostao u dematu postoje pravila koja je lino Gospodar postavio, a bude li ih se
vjernik pridravao uspjet e sigurno, bit e sretan, upoznat e brzo sebe i nalaziti zadovoljstvo u
sluenju drugima.
Muhammed, s.a.v.s., je rekao: - Stroga vam je dunost da budete u dematu, u zajednici. Teko
vama ako se razjedinite!
Kada bi vjernici malo vie razmiljali o vrijednosti zajednitva, ne bi dozvolili da proe ni sat
vremena, a da nema nekoga s kim je u dematu da dijeli s njim sve ono to mu se deava u toku
jednog dana.
Poslanik, s.a.v.s., rekao je da onaj koji nije u dematu podsjea na ovcu koja se izdvoji iz stada i
obino zavri kao vuiji obrok.
I mi smo u takvoj situaciji. Moramo biti u dematu. Ako nismo, podhitno potraimo demat i
budimo u njemu.
U dematu vojnici Allahovi, meleci Njegovi, rjeavaju pro-bleme vjernika. Oni, shodno mislima
i potrebama izraenim kroz demat, zavravaju poslove na najbri nain - sve ono to elimo

i emu teimo u ime Gospodara. A bez demata treba ti dugo, dugo vremena da bi doao do
neega.
Za vrijeme ivota Muhammeda, s.a.v.s., postojao je obiaj da se, poslije sabah namaza, utvrdi
nedostaje li neko ko inae dolazi. Ukoliko bi se utvrdilo da nekog nema, postojala su dva razloga za
to: ili je dvolian, ili je bolestan. Treeg razloga nije bilo. Jednog
sabaha Poslanik, s.a.v.s., uvidio je da nema jedne osobe. Ashabi su odmah nakon sabaha, skupa
sa Poslanikom, s.a.v.s., pojurili u njegovu kuu da vide o emu se radi. Kad on kui, lei! Dakle,
bolestan. Pitaju ga u emu je problem, a on odgovara: - Boiji Poslanice, ja sam ustao rano i malo
uio Kuran, pripremajui se da idem u demat. A onda si mi ti naumpao i tvoj stepen kod
Gospodara. Osjetio sam koliko sam ja grean i beznaajan, pa sam pomislio da moda neu zasluiti
da s tobom budem i na onom svijetu. U momen-tu kad sam to pomislio, noge su mi se oduzele.
Poslanik, s.a.v.s., je jedno vrijeme utio i plakao, a onda izgo-vorio: -ovjek e biti tamo sa
onim koga voli.
Tim povodom sputen je ajet: - Onaj ko je pokoran Allahu i Poslaniku, na onom svijetu bit e sa
poslanicima, sa iskrenim robovi-ma, sa ehidima i sa dobrim ljudima.
Muhammed, s.a.v.s., je rekao: - ovjek je na vjeri sa onim s kim se drui. Neka svako od vas
pripazi s kim e se druiti!
Allah, d.., ima mnoga imena. Jedno od njih je El-Dami
- Onaj Koji skuplja, spaja, uvezuje... Vjernik koji se okiti ljepotom makar jednog Boijeg Imena,
on e biti dennetlija. Zamislite samo onog ko se okiti svojstvom imena El-Dami, koji zaslui titulu
roba Onog Koji sakuplja, ujedinjuje, povezuje... Ko uspije postati Abduldami!!!
U dematu dolazi do raznih vrsta uvezivanja. Uvezuju se sposobnosti i ljudi. Tu ovjek nae ono
ta mu fali.
Uzvieni Gospodar kae: - O, vjernici, kad vam se kae da napravite mjesta drugima tamo gdje
se sjedi, vi to uinite, pa e i vama Allah mjesto napraviti. A kad vam se kae da se dignete, vi se
dignite, pa e Allah uzdignuti na visoke stepene one koji vjeruju i kojima je dato znanje. A Allah
dobro zna ono to radite.
Kad kae Allah da napravite mjesto, On misli na mjesto u srcu.
Jedna interesantna predaja veli da Boiji Poslanik, s.a.v.s., nikad nije vien kako sjedi u
drutvu, a da je noge pruio prema nekome. Tako je postupao iz potovanja prema svakome.
U dematu se dobija sve ono to ti je potrebno za ivot. Tu se spajaju i brani parovi.
Resulullah, s.a.v.s., kae: - Allahova ruka je sa dematom, to je milost koju Allah prua.
im si ti u dematu, ti si sebi viestruko osigurao ivot, da ima nekoga ko e misliti na tebe i
kad je odsutan od demata.
U dematu e se nauiti ispravnom ponaanju i nainima zatite povjerenja, koje je veoma
poljuljano.
Hadis nam govori o tome da sva druenja trebaju biti satka-na od povjerenja te daje otkrivanje
tajne prevara, teki prestup.
Sunnet Boijeg Poslanika, s.a.v.s., je uvanje tajne, lijepo ophoenje prema ljudima i sabur na
napade vjernika-slabia, dakle, onih koji jo nisu dovoljno sazreli.
Imaju tri vrste tajni. Jedna je tajna ono to se uva, a to je izmeu tebe i Allaha i nikog vie.
Druga tajna je izmeu tebe, Allaha i tvoje ene i niko je vie ne smije znati. Trea tajna je izmeu
tebe, Allaha i tvog jarana.
Gospodar kae: - O vjernici, nemojte pitati za stvari koje e vas unezgoditi kad vam se budu
kazale.

Ako se neko pita zato nema povjerenja, odgoja, ljubavi, isk-renosti, bratstva, sloge i harmonije,
odgovor je jasan:
Kad muslimani ostave demat, belaje e sami naruivat', jedni druge e varat', nie od sebe
ismijavat', brat s bratom nee razgovarat', ena od svog mua e bjeat', djecu svoju e ostavljat',
bolest u svijetu nee stat',
blud i droga e harat',
rodbina se nee poznavat',
imetak e pohlepno uvat',
samo u kutak svoj e gledat',
za stanje siromaha nee marit',
demat namaz nee klanjat',
a na posao e stizati na vakat
papirima e jedni druge varat',
plaa e im se kasno davat',
a oni e i dalje ekat',
na pravedne i iskrene e mahat',
jer misle da e biti rahat',
to e samo dumanu odgovarat',
bej'at, prisegu nee davat',
uokvirenim kitnjastim papirima e se gizdat1,
ljudska hvala e im prijat',
gizdav govor e samo imat',
nam e svoj ljubomorno uvat',
na oba svijeta fukara e ostat',
pomozi nam Allahu, ovo je zadnji vakat!
IZVODI IZ RECENZIJA
Imao sam i ast i zadovoljstvo da hafiza Bugarija vidim i sluam vie puta i jedva ekam da ga
vidim i ujem opet, ako Bog da. On je, dakako, u insanskom obliju kao i svako, ali to njego-vo
insansko oblije ja zamiljam kao neku neobraenu kovinu. Onda zamiljam nekakav fin omalehan
eki, moda onakav kakvim se celizira i tauira bakar, a taj eki se, po mome, zove islam, din,
vjera, kako hoe. I onda je tim ekiem - a sve su to mali, sitni udarci - cio Sulejman Bugari i iznutra
i izvana iskovan u ovoga kojeg svako moe vidjeti i uti. I tom tako iskovanom Sulejmanu Bugariju ne
treba vie nita. I zato to mu ne treba vie nita, a sve ima, on sve to ima i to moe, daje drugome.
Treba mu, rei emo, kaput, hlae, gae, da jede, da legne, ali mu zapravo ne treba nita, jer on, tako
iskovan ekiem islama ima sve to god hoe. Niko mu nita nauditi ne moe i nikoga se hafiz
Sulejman Bugari ne boji osim Allaha Svemilosnoga, Svemogueg, ali onim strahom koji voli svom
svojom duom, ili jo bolje reeno, hafiz Bugari iri svoju duu koliko god moe da mu vie straha
od Allaha, d. , stane u prsa.
Mnoge bitne stvari sam uo prvi put iz njegovih usta i zapamtio ih i trajno pohranio u svoju
riznicu. O tome kako je Muhammed, a.s., traio da mu Ebu Bekr Es-Siddik govori stiho-ve nekog
arapskog pjesnika iz dahilijeta, pa kada gaje Ebu Bekr upitao kako moe iskati da slua pjesme
ovjeka koji je ostao dahil, Muhammed, a.s., je odgovorio: "Njegova poezija je primi-la islam, a on
jo nije." Ili, kada su se prvi put susreli Rabija El-Adevijja i Hasan El-Basri, pa Rabija strgla s
glave amiju rekavi: "Da su svi mukarci estiti kao ti, ene se ne bi morale ni pokrivati." I mnotvo
drugih lijepih i korisnih stvari. Da je isti korijen rijei za vjeru i ponaanje, to je za moju filozofiju u

"Vjeniku" izuzetno dragocjeno i inspirativno itd. A, ionako, on je naao neki damar, neku rije, koja
okuplja i poziva ljudske due na pravi put.
Druga knjiga hafiza Bugarija zove se "Mi smo jedan drugo-me najbolji poklon" i prvo izdanje
objavljeno je 2007. godine, a sada se evo pojavljuje i trea pod naslovom "Dersovi i druenja", ali
to je sve, zapravo, jedna velika knjiga velike Hafizove due.
Nedad Ibriimovi
Komunikolozi nam kau da je za uspjenu komunikaciju potrebno ispuniti etiri uvjeta: poznavati
publiku, imati adekvatnu poruku, izabrati odgovarajui nain i preno-sitelja poruke. U sluaju ove
knjige svi uslovi uspjeha su ispunje-ni do nesvakidanjih razmjera. Hafiz Sulejman poznaje svoju
publiku moda bolje nego iko u ovom drutvu. Pilotskim rjenikom kazano, on ima satnicu za
instruktora daija. Otuda je on i kredibilan prenositelj poruke. Njegova poruka je istinsko, halal
osvjeenje. Dok nas mnogi drugi u vjeri pokuavaju samo poduiti i usmjeriti, on nas, kao rijetko ko
hrabri i bodri na neizvjesnom ivotnom putu. Dok nam drugi u uzaludnoj utrci s Googlom i
Wikipedijom nude informacije, on nam s nevjerovat- nom lahkoom pomae da jaamo i snaimo
nau volju, nau predanost i nau odlunost da budemo bolji. Dok drugi raspiruju mrnju, hafiz iri
pozitivnu energiju i gaji plemenita svojstva u nama: skromnost, brigu za druge, samilost, pratanje,
samokriti-ku, pristupanost.
Kao i do sada pristupanost Hafizovog jezika je jo jedna njegova komparativna prednost bilo
da govori o duhovnim deterdentima i antibioticima ili o tome kako nam je vjera "pod razno". U stilu
tradicionalnih duhovnih uitelja on majstorski koristi primjere i metafore; on nam kazuje prie i tako
nas s lahkoom dovodi do cilja, duhovnoga razvoja. Praksa je stara ali
i savremena: najbolje je uenje kroz zabavu. Ova knjiga i poduava
i pouava, i osvjeava i oraspolouje. Hafiz vas sigurno nee uspa-vati. Za te potrebe traite
neku drugu knjigu, ili tabletu, ta ve preferirate.
Ahmet Alibak