VELIKI IMAMI I VOĐE ISLAMSKOG POKRETA U SAVREMENOM DOBU 1 Abdullah-Akil-Sulejman-el-Akil PDF

Naslov originala:
Min e'alami ed-d'aveti ve el-hareketi el-islamijjeti el-mua'sireti
Prijevod naslova:
Velikani islamske da' ve i islamskog pokreta u savremenom dobu
Autor:
Abdullah 'Akil Sulejman ei-'Akil
Naslov bosanskog izdanja:

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu
Recenzent bosanskog izdanja:

Orhan Bajraktarevi
Salih OLAKOVI
Izdava
Admir SIVRO
Korektura
Irfan OLAKOVI
lektura
BEMUST
tampa
Mustafa BEIROVI
Za tampariju
CIP
- Katalogizacija u publikaciji
Nacionalna i
Bosne
univerzitetska biblioteka
Hercegovine,
Sarajevo
28-725:929
el-'AKIL, Abdullah 'Akil Sulejman
Veliki imami i voe islamskih pokreta u
savremenom
el -'Akil
olakovi.
dobu
(l)
l Abdullah 'Akil Sulejman
s arapskog na bosanski preveo Salih
- Mostar
2010. - 665 str.
Prijevod d jela:
ilustr.
str.
23 cm
Mine e'alemi ed-d'aveti ve
el-hareketi el-islamijjeti el-mua' sireti.

o autoru:
5.
- Podaci
- Predgovor prevodioca na
7-10 - Pogovor l Orhan

str. 593-601.
ISBN 978-9958-804-40-3
bosanski jezik: str.
Bajraktarevi:
COBISS.BH-ID
17957126
ABDULLAH L SULEJMAN EL-'AKiL
VELIKI IMAMI I
VOE ISLAMSKOG POKRETA
U SAVREMENOM DOBU
(1)
TREE IZDANJE
S arapskog na bosanski preveo

Salih olakovi
Mostar
decembar 2010.
muharrem 1432.
Abdullah 'Akil Sulejman el-'Akil
PODACI O AUTORU
ABDULLAH 1AKIL SULEJMAN EL-'AKIL
- Roen je tridesetih godina XX-tog stoljea
- Osnovno i srednje obrazovanje stekao je u
Iraku
- Krajem etrdesetih godina odlazi na studij
u Egipat i upisuje se na eriatski fakultet
Univerziteta "El-Azhar", koji zavrava 1954.
godine.
- Nakon zavretka studija u Egiptu na kratko
se vraa u Saudijsku Arabiju, a zatim odlazi u
Irak i radi kao predava u uvenoj, u to vrijeme,
dravnoj koli "En-Nedat el-Ehlijje" u gradu
Ez-Zubejr.
- Iz Ez-Zubejra odlazi u Kuvajt gdje je proveo najvei dio svog radnog vijeka.
Angairao se na planu islamske da've i kulture. Bio je nosilac veoma znaajnih
i odgovornih funkcija u vjerskom i drutvenom ivotu Kuvajta - posljednji
njegov angaman u Kuvajtu, moda i najznaajniji, bio je u Ministarstvu
Vakufa, gdje je obavljao dunost direktora za islamska pitanja.
- Godine 1986. vraa se u Saudijsku Arabiju, gdje je jedno vrijeme bio zamjenik
Generalnog sekretara Islamske Lige (Rabita), a zatim Generalni sekretar
Vrhovnoh vijea za pitanja damija.
- Jo kao student, Abdullah Akil Sulejman el-'Akil uspostavio je kontakt s
kljunim nosiocima islamskih ideja i pokreta, ne samo Egipta, nego cijelog
islamskog svijeta, koji su posjeivali Egipat, radi ostvarivanja veza i dijaloga s
ostatkom islamskog svijeta, ili, pak, radi progona koje su doivjeli u razliitim
dijelovima arapskog i islamskog svijeta. Autor je, kao po pravilu, snjima
nastavljao komunikaciju i nakon odlaska iz Kaira, jer mu je to omoguavala
pozicija koju je imao u Ministarstvu vakufa u Kuvajtu. S nosiocima islamskih
ideja i pokreta viao se, ne samo u arapskom i islamskom svijetu, nego i u
raznim zemljama Evrope, Amerike i dr.
- Meutim, autor ovog djela, Abdullah 'Akil Sulejman el-Akil, nije samo
prenosilac dogaaja i biografija najpoznatijih i najzasluenijih islamskih
linosti XX-toga stoljea, nego je ivi svjedok i aktivni sudionik u tim
dogaajima, prijatelj i saradnik ljudi ije biografije iznosi u ovoj knjizi.
s
O autoru prijevoda
PODACI O PREVODIOCU
SALIH AHMED SALIH OLAKOVI
- Roen je 01. 06. 1945. u Podgoramima
kod Mostara
- Gazi Husrevbegovu medresu u Sarajevu
zavrio je 1964. godine, a eriatski fakultet
u Bagdadu 1973. godine. Postdiplomski
studij zavrio je na Univerzitetu u Kuvajtu
1979., napisao je magistarski rad na temu:
"Islamska kultura u BiH u periodu 14631878. god."
- Po povratku sa studija ukljuuje se u rad
Islamske zajednice u Bil-l. Obavljao je niz
znaajnih funkcija u Islamskoj zajednici
BiH. Bio je predsjednik Udruenja ilmije
ia Hercegovinu, predsjednik Udruenja
ilmije BiH, predsjednik Meihata BiH, predava na ITF-u u Sarajevu,
predava na Univerzitetu "Demal Bijedi'' u Mostaru, direktor i predava
u Karadozbegovoj medresi u Mostaru te direktor Islamskog kulturnog
centra u Mostaru.
- Salih ef. olakovi je, kada je Islamska zajednica u pitanju, bio vrui
zagovornik reformi i promjena. Traio je da Islamska zajednica bude
neovisna i slobodna, da se oslobodi okova politike, te da svoj Ustav bazira
na principima eriata, odnosno Islamske ure.
- Pored magistarskog rada, prof. Salih ef. olakovi autor je samostalnih
radova i prijevoda s arapskog jezika. Neki njegovi radovi objavljeni su u
islamskim asopisima kod nas i u svijetu. Danas radi kao predava tefsira
u Karadozbegovoj medresi, Islamskoj pedagokoj akademiji Univerziteta
"Demal Bijedi'' i rukovodi radom Islamskog kulturnog Centra u
Mostaru. lan je Sabora Islamske zajednice Bosne i Hercegovine, kao i
Svjetske asocijacije Islamske uleme- INTERNATIONAL UNION FOR
MUSLIM SCHOLARS.
6
Predgovor prevodioca
PREDGOVOR PREVODIOCA
NA BOSANSKI JEZIK
rilikom moje posjete Ministarstvu Vakufa u Kataru, maja mjeseca
2006. godine, doao sam u posjed knjige "Min e'alami ed-d'aveti
ve el-hareketi el-islamijjeti el-muasireti" (Velikani islamske da've
i islamskih pokreta u naem vremenu), autora profesora Abdullaha Akil
Sulejman el-'Akila, inae moga uvaenoga profesora sa studija iz Kuvajta.
Neki moji prijatelji i zvaninici ministarstva Vakufa ocijenili su da bi
pomenutu knjigu bilo korisno prevesti na bosanski jezik. Meutim, kada
sam pogledao sadraj te knjige, dobio sam dodatni poticaj, jer sam i sam
osjetio elju i potrebu, a i vlastitu obavezu da ovo djelo, u granicama
vlastitih mogunosti, pribliim itaocima naeg govornog podruja. Ali,
prije svega, elio sam dobiti saglasnost samog autora. Nisam dugo ekao
na njegov odgovor i doputenje. Dakle, tri su osnovna razloga zbog kojih
sam se, ba u ovom trenutku, prihvatio odgovornog ina prevoenja ove
knjige. Prvi je, svakako, injenica da je na temu islamskih pokreta kod
nas veoma malo pisano. Ovo se posebno odnosi na pokret "Muslimanska
braa" koji predstavlja sinonim za sve islamske pokrete u prolom stoljeu.
Izuzetak je, svakako, znaajan doprinos profesora Mustafe Prljae, koji je,
u izdanju "El-Kalema" 2006. godine, objavio knjigu "Muslimanska braa"
i po mom miljenju, dao znaajan doprinos rasvjetljavanju ove tematike.
Mislim da e ova knjiga umnogome pomoi da se bolje shvati i razumije
ono to je profesor Prljaa napisao o pokretu "Muslimanska braa". Naime,
autor u ovoj knjizi nije pisao o Pokretu, u mjeri u kojoj je pisao o akterima
Pokreta, o njihovim sudbinama, patnjama i stradanjima. Ovo je prvi put da
je neki autor reenoj temi priao na ovakav nain. Dao je krae biografije
sedamdeset i jedne linosti Pokreta govorei iskljuivo o onima s kojima
je imao izravnu komunikaciju, a koji su zavrili svoju da"vetsku misiju i
ivot na ovom svijetu. Naravno, on prizna da i meu ivim kapacitetima
islamskog nauka ima dosta onih koji zasluuju da se o njima pie, ali, kako
istie autor: oni se tek trebaju dokazati!
Drugi, i najznaajniji, razlog je sadran u injenici da ponueni tekst, kroz

pojedinane ljudske sudbine, jednovremeno objanjava i fenomen Pokreta
u cijelosti. Gledano iz te perspektive, Pokret predstavlja jedan normalan,
prirodni proces, i ne treba ga nuno vezati za odreeno mjesto ili vrijeme,
pogotovo ne za neka politika kretanja i dogaaje.
7
Dr. Jufuf el-Karadavi, u svojoj knjizi "Prioritet Islamskog pokreta u
budunosti", definirajui pojam Pokreta kae: "Islamski Pokret znai,
obnova islama, zapravo njegovo uklapanje iprimjena u dotinom historiskom

trenutku. " Da je velika greka Islamskom pokretu davati iskljuivo politiki
karakter dokaz je i ova knjiga. Naime, linosti obraene u ovoj knjizi, a

koje su istinski nosioci islamskih pokreta u naem vremenu, nisu iz svijeta
politike. To su mahom ljudi koji su bili eksperti iz domena teologije,
ekonomije, medicine, sociologije, knjievnosti. Njima je tokom vremena
politika ili nametnuta kao sudbina, ili im je imputirana, od strane protivnika
islama, kako bi imali alibi za njihovo ruenje, odnosno ruenje islamskog
pokreta kojem su pripadali, ili su, obino, stajali na njegovom elu. Islamski
pokret se zauzima za duhovne i materijalne interese muslimana, za takvo
cjelokupno bie, naravno ukljuujui i politiki aspekt ivota. Kao takav,
Pokret nije odgovarao agresorima na islamskim teritorijama, posebno
njihovim aspiracijama i planovima nad tim teritorijama u budunosti! Ova
knjiga odgovara na pitanje zato su imperijalisti toliko bili protiv Pokreta.
Znano je da su imperijalisti u svakom momentu mogli nai zajedniki
jezik, i oko podjele i pre(o)daje Palestine, eksploatacije prirodnih resursa,
raspodjele vlasti, i sl., sa zvaninim politikim i vojnim strukturama
unutar arapskog svijeta, a znano je i to da s pokretom "Muslimanska
braa" o tim stvarima nikada nisu mogli pregovarati. Ova knjiga puna je
takvih primjera. Pored ove, vanjske opasnosti, Pokret je stalno bio izloen
napadima iznutra. Snage koje nisu eljele eriat kao sistem, nikada Pokret
nisu ostavljale na miru. Te snage su se znale i infiltrirati unutar Pokreta
s ciljem da se, preko Pokreta, koji je imao povjerenje irokih narodnih
slojeva, domognu vlasti. im bi se domogli vlasti, nemilosrdno bi udarali
po lanovima - voama Pokreta!!! Moda je najrjeitiji primjer za reeno
sluaj "slobodnih oficira Revolucije" u Egiptu, od kojih su veina, pa i sam
Demal Abdun-Nasir, uli u redove "Muslimanske brae", i njihov kasniji
odnos prema Pokretu nakon preuzimanja vlasti, to je fantastino prikazao
u ovoj knjizi. I to nije sluaj samo Egipta, nego arapskog svijeta u cjelini.
Revolucije u Airu, Sudanu, Maroku, Tunisu, Iraku, Siriji, Libiji, izvojevane
su, prije svega, zahvaljujui djelovanju i rtvama islamskih pokreta. U svim
sluajevima, kao po pravilu, vlast su preuzeli drugi.
Ovakav odnos prema islamskom pokretu ne moemo vezati samo za
vrijeme imperijalizma i revolucija, on je nastavljen i u vremenu mira i
demokratije. Prisjetimo se samo situacije u Aliru od prije nekoliko godina
te injenice da su, u veini arapskih zemalja, islamski pokreti i danas u
ilegali ili poluilegali.
8
Konano, davanje iskljuivo politikih konotacija islamskom pokretu i
njegovo igosanje, s ciljem njegove likvidacije, doivjeli smo i na prostorima
bive Jugoslavije, odnosno Bosne i Hercegovine. Svako iskazivanje islamske
svijesti i vjerskog buenja dovodeno je u vezu s politikom, iako s tim nije
imalo nikakve veze. Primjera je mnogo, a navest u tri:-Pokret "Mladih
muslimana", nakon Drugog svjetskog rata, imao je za cilj zatitu vjere,
imovine i dostojanstva muslimana na prostorima nekadanje drave.
Medutim, montiranim politikim procesima "dokazano" je da su htjeli
izmjenu tek uspostvaljenog sistema i preuzimanje vlasti!!!
Neto slino ponovit e se i 1983. godine kada je grupa muslimanskih
intelektualaca sramnim montiranim procesom osuena na viegodinju
robiju zbog "saradnje s vanjskim faktorima i pokuajem destabilizacije
sistema"!!! Zapravo, trebalo je uutkati i zastrati vjerniku populaciju,
Bonjake muslimane prije svih, ija se svijest poela naglo buditi i
manifestirati u irem drutvenom kontekstu.
Konano, kada su, pred poetak agresije na BiH 1992. godine islamski
kadrovi, artikulirani kroz Pokret imama, ukazali na napade na muslimansku
inteligenciju i interese muslimana, kako od strane politike, tako i
vjerske hijerarhije, imami su optueni da se bave politikom, pa ak da su
povezani sa nekim faktorima iz inozemstva! Kada je legalno uspostvaljeno
rukovodstvo I.Z. BiH za 1992., nelegalno smijenjeno aprila 1993., niti
domai niti meunarodni politiki faktori, ni prstom nisu mrdnuli.
Naravno da nikome nije odgovaralo rukovodstvo !slamke zajednice koje
je podralo Referendum o nezavisnosti BiH i suprotstavilo se svakoj vrsti
njene podjele, rukovodstvo koje je zahtijevalo da Islamska zajednica na
prostorima nekadanje zajednike zemlje, bez obzira na eventualne nove
odnose, ostane jedinstvena. Medutim, snage koje su planirale podjelu
nekada zajednike zemlje, naroito BiH, planirale su i to veu disoluciju
Islamske zajednice, u tom trenutku bile su daleko jae.
I konano, trei razlog je taj, to sam autora ovoga djela, a i neke aktere
pomenute u ovoj knjizi, lino upoznao, i duboko cijenio. Autora, profesora
Abdullah 'Akila Sulejmana ibn el-'Akila, upoznao sam krajem sedamdesetih
godina kada sam doao na postdiplomski studij u Kuvajt. Kao direktor
za islamska pitanja pri Ministarstvu Vakufa Kuvajta, mnogo je pomagao
strane studente, posebno nas iz BiH. Zadnji put sam ga vidio 1993. godine
prilikom jedne od mojih posjeta Saudijskoj Arabiji u vremenu agresije na
BiH. Mnogo se zauzimao za pomo narodu Bosn i Hercegovine.
to se pak tie linosti koje autor tretira u svome djelu, a koje sam imao
prilike sresti i upoznati, radi se o etiri linosti . Prvo sam 1967/8., imao
9
ast upoznati velikog ovjeka i alima-mudahida, ejha Abdul Aziza el
Bedrija u Bagdadu. Kao studenti, rijetko smo mogli sluati njegove hutbe,
jer je veinu vremena provodio u zatvoru, ali kupovali smo i sluali njegove
kasete, sve to je politika represija protiv njega bila ea, u naim oima,
on je bio vei. Umro je kao ehid - ostao kao primjer.
Doktora 'Isa Abdul Ibrahima, velikog islamskog eksperta iz oblasti
ekonomije i bankarstva, imao sam prilike sluati, u nekoliko navrata,
1971. godine u Kuvajtu. Kao gost-predava odrao je nekoliko predavanja
u prostorijama Udruenja socijalnih reformi, na ijem je elu bio poznati
dobrotvor, i dokazani prijatelj BiH, Abdullah Al Mutavva - Ebu Bedr.
Predavanja doktora 'Isaa Abdul Ibrahima, izazvala su veliko interesovanje
u Kuvajtu, posebno kod omladine.
Sa da'ijom naeg vremena, ejhom Muhammedom el-Gazalijem, susreo
sam se u vie navrata tokom 1992. i '93. godine u Kairu, ali i na nekoliko
znaajnih skupova u nekim gradovima Evrope. Svi pomenuti skupovi bili
su posveeni muslimanima Bosne i Hercegovine i njihovoj pravednoj borbi
za opstanak. Bio sam svjedok koliko je, sa svojim ivotnim saputnikom,
dr. Jusufom el-Karadavijem, nesebino ulagao napore da pomogne naem
narodu i naoj zemlji u tim tekim trenucima. U jesen 1992., godine
i pod teretom godina i bolesti, poli su prema BiH da se lino uvjere u
sva zvijerstva koja su se inila nad muslimanskim narodom. Doli su do
Zagreba, gdje im je, obzirom na njihovo zdravstveno stanje, preporueno
da se vrate. Kraj rata u BiH bio je i kraj njegovg dunjalukog ivota. Nije mu
se ostvarila elja da posjeti i vidi Bosnu i Hercegovinu, koju mi je posebno
naglasio kada sam ga 1993. godine posjetio u njegovoj kui u Kairu.
Prilikom mojih posjeta Kairu, ratnie 1992. i 1993. godine, pored ejha
Muhammeda el-Gazalija, masovnim narodnim skupovima u Kairu,
Aleksandriji, Suesu, obavezno je i prisustvovao i dr. Ahmed Malat, kljuni
ovjek Muslimanske brae u to vrijeme. Insistirao je da ga posjetim u
Centrali Pokreta u Kairu, to sam i uinio. U dosta skromnim prostorijama,
zadovoljstvo je bilo razgovarati sa dva skromna i velika ovjeka, dr.
Ahmedom Malatom i dr. Mustafom Mehurom.
Nadam se da e ova knjiga, koja govori o ljudima koji su uznastojali islamu
osigurati dostojnu ulogu i poziciju u savremenom drutvu, nai svoje
mjesto u naim kuama i naim duama.
Salih Colakovi
Mart, 2007. l 1428.H.G.
10
Predgovor izvornika
PREDGOVOR TREEM IZDANJU

vala Allahu Gospodaru Svjetova,
neka je selam na najasnijeg
(najuglednijeg)
Poslanika,
Muhammeda (alejhis-selam), na njegovu
asnu porodicu i Ashabe.
Hvala Uzvienom Allahu na blagodati

i daru islama, ne postoji vea blagodat.
Hvala Allahu Uzvienom koji nas je
uinio da budemo od onih koji su na putu Pi!lll!ll:
da've, muslimanska braa, to je veliki
dar i blagodat. Molimo Uzvienog Alaha
da nam pomogne da ovaj emanet kako
treba ispunimo, da rije Kur'ana ljudima
prenesemo... Amin!
Imam i ehid, Hasan el-Benna, zahvaljujui
tome to ga je Uzvieni Allah obdario
dubokim imanom, iskrenou i velikom
providnou, uspo je. u dvije stvari.
Prvo, razumio je univerzalnu i sutinsku
poruku islama i njegove vjeite ciljeve,
uspio je objasniti model i program ivota,
da odgovara svakom vremenu i mjestu, da nema nita zajedniko s bilo
kakvom krajnou i ekstremizmom. U najkraem, uspio je predoiti sliku
islama kako ga je razumjela i praktikovala Prva generacija muslimana.
Drugo, imam i ehid Hasan el-Benna, nije se zadovoljio samo pisanjem
i polemisanjem, nego je istinski radio na prosvjeivanju i odgoju onih
koji su imali zdravo razumjevanje islama, okupirani njegovom idejom,
spremni da na tom putu daruju i troe svoju energiju ... To su bili ljudi koji
su voljeli islam, koji su ga osjeali kao obavezu i emanet, uinili ga ivotnom
praksom. Bili su spremni na svako iskuenje i patnju na tom putu, nisu
traili za njohov trud dunjaluku korist niti protuuslugu, eljeli su samo
Allahovo zadovoljstvo, Ahiret, uspjeh svoje v jere i svoga Ummeta. Voljeli
su svoju vjeru, nastojali da je pomognu, voljeli su svoj Ummet i za njega su
rtovali svoje ivote, sve svoje ovodunjalukosvoje vrijeme.
11
Predgovor izvornika
Na tom putu neki su postali ehidi, neki su protjerani, neki su zavrili u

zatvorskim kaznamatima, ali nita ih nije moglo sprijeiti da ne prihvate
Istinu i bore se za nju. Oni pripadaju kategoriji ljudi za koje Uzvieni Allah
kae: "Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su
poginuli, i ima ih koji to oekuju - nisu nita izmijenili." - El-Ahzab, 23
Autor ovog djela, mustear Abdullah el- Akil, (Ebu Mustafa) jedan je od
izdanaka kole imama i ehida Hasan el-Bennaa i njegove generacije.
Pio je s toga jakog i ivog izvora, slijedio njihovo ponaanje i njihov ivotni
program. U ovom djelu, svojom iskrenom i jakom rijeju i perom, govori
o djelu i ivotu ovih velikana. Stranice ovog djela proete su ljubavlju
i bratstvom, dihadom i da'vom, iskuenjima i saburom, hrabrou i
rtvom ... Sa svakim od ovih autoriteta pisac se tokom svoga ivota upoznao
i sreo. Njihovu borbu i sudbinu osjeao je vlastitim borbom i sudbinom.
Islamski velikani spomenuti u ovoj njegovoj knjizi porijeklom su iz preko
dvadeset arapskih, islamskih, ali i drugih zemalja..... Ali, autor se nikada
nije susreo sa imamom i ehidom Hasanom el-Bennaom, da je Allah sa
njim zadovoljan, i o njemu nije ni pisao u ovoj knjizi, meutim on je bio
pod velikim njegovim utjecajem, to se vidi i osjea na svakoj stranici ove
knjige, svakom redu i slovu...
Molim Uzvienog Allaha da autora nagradi za ovo djelo, da mu ono bude
zalog na Kijametskom danu. Molim Uzvienog Allaha da od ovoga djela
vidi korist posebno mladost ovoga Ummeta. Hvala Uzvienom Allahu
ijim se blagodatima zavravaju dobra djela. Svoju dovu zavravamo
zahvalnou Stvoritelju svih svjetova, salavatima i selamima Muhamedu,
sallallahu alejhi ve sellem, njegovoj asnoj porodici i svim Ashabima.
Muhammed Mehdi Akif,

Generalni sekretar Muslimanske brae
12
Predgovor izvornika
PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

aravana onih koji pozivaju u vjeru nikada ne staje... Od onoga
trenutka kada je najvei imam i Poglavar krune poslanike i
poslanstva, Muhammed, alejhis-selam, poeo pozivati ljude u
pravu vjeru i obveseliti ovjeanstvo tom vjerom. Prvi poziv poeo je u
pustinji, iji su stanovnici bili u neznanju, oboavali kipove... Oni su, kada
je Islam uao u njihova srca i duu, njihovu svijest i razum, postali vjernici
i pretekli druge.
Islam vri direktan utjecaj na duu, srce, i razum, srce ispunjava sigurnou
i spokojstvom, razum ispunjava spoznajama i vrijednostima poput pravde,
slobode, jednakopravnosti... Islam ukazuje na odnos i vezu izmeu spoznaje
i prakse, motivie i usmjerava ovjeka da se zalae, trvuje i ostvaruje.
Uzvieni Allah je objavio Kur'an svome Poslaniku (Muhemedu, alejhis
selam) da ljude pozove u islam, da ih ohrabri i obraduje, da srede svoj ivot
po njegovim uputama... Kur'anska uputa je okupila vjernike koji su postali
pozitivan faktor i snaga, koji su uspostavili sistem dobrote i vrijednosti, koji
su tako ostvarili jedan vid denneta i na Zemlji. U tom sistemu su uspostavili
odnose bratstva, ljubavi prema Uzvienom Allahu, jednakosti, suosjeanja,
milosti... Uzvieni Allah je vjeru islam dao kao blagodat ljudima, mogao je,
jer je On Stvoritelj i Kreator, odrediti da islam tite i uvaju Njegovi meleki,
ali iz razloga i mudrosti, koji su samo Njemu poznati, tu ulogu je odredio i
povjerio ovjeku - da'iji.
ovjek je taj koji preuzima tu ulogu i emanet, djeluje na tom putu na svim
stranama svijeta, odrie se dunjalukih zadovoljstava i uivanja, strasti i
interesa kojima tei priroda ljudske due. Na tom putu daije su isti u svome
nijjetu, odluni u programu, svjesni da je nagrada kod Uzvienog Allaha
najvea. O tome i Allah Uzvieni govori: "Ono to je u vas - prolazno je, a
ono to je u Allaha - vjeno je."- En, Nahl, 96
Tako je sa propagatorima islama i u naem vremenu, vidimo ih na putu
slavnih prethodnika, "poput biljke kad izdanak svoj izbaci pa ga onda
uvrsti, i on ojaa, i ispravi se na svojoj stabljici izazivajui divljenje sijaa",
svjedoei tako pred cijelim svijetom, da Uzvieni Allah upotpunuje svoje
svijetlo, pa makar se to nevjernicima i muricima ne dopadala.
13
Predgovor izvornika
Neka je Allahova milost na onoga, Koji, za ove propagatore, ree: "To su
mladii za koje sam smatrao da su utopija i apstrakcija, ali, oni se pojavie
u stvarnosti, vidjeh ih kako se bore na Allahovom putu, sa svojim imecima
i svojim ivotima, vidjeh kako su i koliko su sigurni i ubijedeni da je
snaga u Allaha, Njegovog poslanika i vjernika. To su mladii koji su doli
i pojavili se iz "gajba" onako kao to ivot nastaje i dolazi iz "'Adema" niega, onako kao to svijetlo dolazi iz tmine ... Bore se na Allahovom putu,
s Allahovim blagoslovom, ostavljaju svoje tragove i otiske generacijama
koje dolaze poslije njih, u toj dugoj karavani propagatora (da'ija) Islama.
Na tom putu ne mijenjaju nita, ovaj svijet ispunjavaju znanjem, svjetlom,
dihadom, pravdom, bore se protiv zuluma i nepravde. Istinu Uzvieni
Allah o njima ree: "One koji se budu zbog nas borili Mi emo, sigurno,
putevima koji nama vode uputiti; a Allah je zaista na strani onih koji
dobra djela ine! " El 'Ankebiit, 69
Knjiga " Velikani islamske da've i pokreta u savremenom svijetu", (ili na
naslov knjige, kao je predloio recenzent bosanskog izdanja uvaeni profesor
Orhan Bajraktarevi: " V ELIKI IMAMI I VOE ISLAMSKIH POKRETA
U SAVREMENOM DOBU", op. ured.) autora Abdullah el- 'Akila, da ga
Allah nagradi, itaocu iznosi neke rijetke primjere propagatora iz naega
vremena, ljudi s kojima smo ivjeli ili ivimo, sreli se s njima kroz vjeru,
stav i praksu.
Molimo Uzvienog Allaha da ih za njihova dobra djela nagradi, da im ona
pretegnu na Mizanu onoga Dana, kada ne bude "hlada osim Njegovog
hlada". Ona e se, in a Allah na Mizanu pokazati.
Mustafa Mehur
Generalni sekretar Muslimanske brae
14
Predgovor izvornika
PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

eka je zahvalnost Uzvienom Allahu i selam na Njegove odabrane
robove. Posebno mi je zadovoljstvo napisati predgovor za ovu
izvanrednu knjigu koju je napisao poznati da'ija i pedagog, prof.
Abdullah el-Akil, nekadanji zamjenik generalnog sekretara Islamske lige
u asnoj Mekki, a u kojoj izlae biografije najzaslunijih sinova islamskoga
Ummeta, bilo da su iz islamskog svijeta ili van toga svijeta. Svi oni su iza
sebe ostavili jasne tragove i velika djela, jasne i asne stavove kada je u
pitanju poziv na Allahov put i dihad na Njegovom putu.
Pokazali su cijelom Ummetu kako se rtvuje ivot i sve to je najdragocjenije

kada se treba titi vjera i drava, kako treba troiti vrijeme i kapital da bi se
dolo do korisne spoznaje. Sve su to pokazali i dokazali u vremenu u kojem
se, poput leinara, nad islamski svijet nadvio imperijalizam, pustoei i
rastakajui njegova bogatstva i resurse, zatvarajui i ubijajui one koji su
se borili za slobodu i dostojanstvo toga svijeta.
Ljudi spomenuti u ovom djelu, istinska su prethodnica i avangarda
Ummeta na putu dihada i renesanse. Autor ovoga djela, profesor
Abdullah el-Akil, nije nepoznato ime za sve one koji se angauju na polju
islamske da've. Roen je tridesetih godina dvadesetoga stoljea. Studirao
je u Iraku, krajem etrdesetih je otputovao u Egipat i na El-Azharu
je zavrio erijatsko pravo 1954. godine. Iza toga nakratko se vraa u
Saudijsku Arabiju, a zatim odlazi u Irak i u gradu Zubejr u poznatoj koli
"En-Nedat" radi kao predava. Kasnije odlazi u Kuvajt gdje se angauje
na znaajnim i odgovornim funkcijama.
Dugo vremena je bio direktor Centra za islamska pitanja pri Ministarstvu
Vakufa u Kuvajtu, a najposlije i savjetnik u navedenom Ministarstvu. S
toga poloaja otiao je iz Kuvajta u Saudijsku Arabiju 1986. godine. Jedno
vrijeme je radio kao zamjenik generalnog sekretara Rabi'te, zatim kao
generalni sekretar Vrhovnog Vijea za pitanja damija. Na kraju odlazi u
penziju i posveuje se pisanju.
15
Predgovor izvornika
Pedesetih godina dvadesetog stoljea Egipat je sve vie postajao tvrava i

centar otpora imperijalistikoj aveti u islamskom svijetu. Egipat, odnosno
Kairo, postaje centar dihada, reformi i pokreta. Abdullah el-Akil je tada
bio student El-Azhara. Bilo je to njegovo vrijeme, jer je po svojoj prirodi
i ivotnom opredjeljenju osjeao e za susretom s odabranim ljudima.
Kad mu se ukazala prilika, on je nije propustio. Druio se s tim ljudima,
pratio njihove skupove i aktivnosti, divio se njihovim idejama i stavovima,
obogatio svoj prirodno izraen vjerski, kulturni pa i politiki habitus. Nije
nimalo udno da autor, nakon dosta duge vremenske distance, o ovim
linostima pie s tako izotrenim sjeanjem, preciznou i arom, to
karakterie svaki redak ove knjge. Abdullah el-Akil je, prije svega, svojim
duhom i idejom, bio blizak onima o kojima je pisao. U ovoj knjizi se osvrnuo
na ivot vie od sedamdeset autoriteta Ummeta, koji su djelovali u vie od
dvadeset arapskih, islamskih i stranih zemalja tokom etrnaestog stoljea
po Hidri, dvadesetoga stoljea po roenju Isaa, alejhis-selam. Osjeam da
o svakom od ovih velikana autor ima mogunosti da kae jo vie. Moram
priznati, da su mi mnoge linosti koje autor spominje bile nepoznate mada
se dugo bavim itanjem i perom! ta onda da kaem za obinog ovjeka,
koji se u sredstvima informisanja uglavnom filuje i bombarduje vijestima
iz domena glume, sporta i politike? Tu nema mjesta za propagatore Islama,
mudihade, reformatore i mislioce, koji rtvuju svoj kapital i svoj ivot
za svoju vjeru i svoj Ummet! Zato je, po mome uvjerenju, znaajan ovaj
doprinos profesora Abdullaha el-Akila u ovom trenutku, da se mladost
Ummeta upozna sa svojom istinskom historijom, da se toj mladosti vrati
ponovovjera i sigurnost u vlastite mogunosti, poput ovih velikih ljudi koji
su dali i rtvovali sve od sebe, a zauzvrat nisu traili nita osim zadovoljstva
Uzvienog Allaha i nagrade na Ahiretu. Da ne duim, ostavljam vas,
potovani itaoci, u drutvu ovog itekako znaajnog djela. Siguran sam da
e ova knjiga svakog itaoca, kao i mene, obogatiti i usreiti.
Hvala Uzvienom Allahu ijim se blagoslovom dobra djela ostvaruju.
Bedr Muhammed Bedr

Kairo, mart 2000.
16
Uvod
UVOD
vala Uzvienom Allahu, salavat i selam na Allahovog Poslanika,

njegovu asnu porodicu i Ashabe, na sve koji slijede Njegovu
uputu...
Ovo je prva serija tekstova objavljenih u nastavcima u uglednoj Kuvajtskoj

novini "El-Mudteme" - (Drutvo). U tim tekstovima govorio sam o
draguljima islamske da've i islamskog pokreta, ljudima "koji su ispunili
zavjet dat Allahu", koji su pravi primjeri i predstavnici uzvienog Islama,
a svojim porijeklom su iz razliitih dijelova islamskog svijeta, ali i drugih
svjetskih sredina.
Djelo koje je pred vama predstavlja samo dijelom duga i obaveze
prema ovoj zaslunoj i plemenitoj brai. Duni smo upoznati javnost s
nesumnjivim islamskim autoritetima u naem vremenu. Oni su cijelom
svijetu prezentirati Islam rijeima, djelima i vlastitim ponaenjem, uvijek
upuujui na njegove temelje: Allahovu Knjigu i Sunnet Njegovog Resula,
sallallahu alejhi ve sellem. Oni su, poput Prve generacije Islama prezentirati
ivi Islam u svijetu kakav jeste, svijetu razliitih ideja i mezheba, mnoge od
njih su daleko od istinskog Islama, mnogi su u komaru Istoka i Zapada,
mnogi poput papagaja oponaaju imperijaliste, njihove saradnike i sluge.
Ovo je ulema, propagatori i mudahidi koji nisu podlegli pod tegobama
ivota, koji su se istinski borili za pobjedu vjere Islama, suprotstavili se
snagama zuluma i nepravde, nisu poklekli dunjalukim izazovima sjaja i
raskoi, jainom svoga imana uzdigli su se iznad svega to ovjeka vue
u ropstvo materije, svoje nade i enje usmjerili su ka Nebu i preferirali
su ono to je kod Allaha u odnosu na ono ta je kod ljudi. Ovo su ljudi
koji su kroz Islam izgraivali astan ivot. U njihovim redovima stasali su
mnogobrojni uenjaci, mislioci, asni pedagozi, propagatori, reformatori,
mudahidi, ehidi, poteni trgovci, vjeti novinari, genijalni inovatori,
pjesnici jasne poruke, knjievnici jasnog koncepta, stila i opredjeljenja,
ekonomisti, naunici, a svi su se natjeali u dobru, uz Allahovu pomo.
17
Uvod
Ovo je generacija velikana koji su Islam primijenili u svojoj ivotnoj praksi.
To nije bilo lahko. Pokazali su veliku izdrljivost, istrajnost i strpljivost
na uspostavi programa Istine, ostvarili su nadanja i tenje Ummeta,
dali primjer sadanjim i buduim generacijama Islama, kako na polju
edukacije tako na planu da've i dihada. Bili su istinski vode na dadi
Upute. Dokazali su da se realnost loe i nedostojne pozicije za Ummet
moe izmjeniti i popraviti, da se islamsko buenje moe ostvariti. Danas
smo svjedoci da je islamsko buenje jedan od fenomena naega vremena,
Islam je doao u gotovo svaku kuu.
Odluio sam da, kada su u pitanju ovi velikani islamskoga Ummeta,
izvrim jedan drutveni farz (jardi kifaje) da ovim pisanjem ovjekovjeim
njihov ivot i njihova djela, da ostane registrirano kako su svoj ivot ispunili
dihadom i rtvom, kako su odbacili prazninu i besmisao ivota, kako se
nisu uplaili prijetnji i zastraujuih metoda zulumara i krvnika, kako su
se uzdigli iznad svih privlanosti i zamki dunjalukog ivota.
Nai sinovi i nai unuci danas, prije svega, trebaju biti svjesni, a i ponosni,
da su nasljednici ovih velikana. Oni su asno ispunili svoj emanet i sada
taj bajrak emaneta predali u nae ruke. Taj emanet mi trebamo danas
povjeriti i predati naim mladim naratajima na koje smo ponosni, od
kojih mnogo oekujemo i s njima imamo strpljenje. Nadmo se da e dosta
dobra uiniti, da e biti svjeni svoje uloge i odgovornosti, da e asno
braniti i nositi bajrak da've, da e pomoi Allahovu rije, na Njegovoj
Zemlji, u interesu Njegovih robova.
Autor
18
Metod
METOD MOGA PISANJA
snovni princip od kojeg sam poao u pisanju ove knjige je da piem

iskljuivo o ljudima s kojima sam imao susrete u svome ivotu,
to je bio i metod imama Ehu Hanife, da mu se Allah smiluje.
Drugo pravilo, kojeg sam se drao bilo je da piem iskljuivo o osobama
koje su ve umrle, jer ivi treba jo da se dokau i o njima ne moemo rei
konaan sud. Tree, da ljudi obuhvaeni ovim djelom budu iskljuivo oni
koji su se dokazali na planu praktinog djelovanja, radilo se o onima koji
su djelovali na planu islamske da've ili nekog islamskog pokreta, jer, znanje
bez primjene i prakse ne donosi korist. Nama nisu potrebne pokretne
enciklopedije, nego ljudi koji e ivjeti Islam, raditi za Islam i dati svoj
ivot na tome putu. U svome pisanju nisam se pridravao historijskog,
vremenskog ili bilo koje druge vrste redoslijeda. Osvrti na neke linosti
obino nisu zauzimali vie od etiri stranice kucanog teksta, dok su neki
sadravali i vie od deset stranica. O tome je odluivao momenat moga
kontakta s odreenom osobom, mojih sjeanja, kao i spoznaja i razina
inspiracije dok sam pisao o odreenoj linosti.
Linosti o kojima sam pisao u ovoj knjizi, za nas su, ili bi trebali da budu,
nakon Poslanika sallalahu alejhi ve sellem, njegovih Ashaba, Tabiina, i
asnih selefija, ivi najbolji primjer i uzor. Neki dijelovi moje knjige u Egiptu
su tampani prije konane obrade teksta, zato sam zamolio moju brau i
prijatelje, da me nakon objavljivanja tekstova obavezno kontaktiraju i izloe
svoje miljenje i sugestije, kako bih to koristio pri konanom tampanju
knjige. Ali, bilo je tako kako je Allah htio, zahvaljujem svima koji su mi u
tome pomogli. U ovoj knjizi, u odnosu na ono to je ranije objavljeno, nalazi
se dosta dopuna i korekcija. Pored pomoi koju sam imao od vrijednih
italaca, koristio sam knjige, asopise i novine, u kojima sam naao podataka
o osobama o kojima sam pisao. Meutim, kao to sam ve istakao, najvie
sam se oslanjao na vlastita sjeanja iz direktnih i ivih kontakata koje sam
imao s linostima o kojima sam pisao u ovoj knjizi.
Allah najbolje zna da sam veliki dunik onima o kojima sam pisao, u svojim
dovama molim se za njih kao to se molim za sebe i svoje roditelje. Molim
Uzvienog Allaha da mi oprosti na onome to sam pretjerao i onome to
sam izostavio, na onome to sam sakrio i onome to sam obznanio. Molim
Allaha da me, sastavi u boravitu Njegove milosti s onima o kojima sam
pisao, da to bude drutvo poslanika, iskrenih, ehida. On to moe.
Hvala Allahu, Stvoritelju Svjetova
Siromani rob Allahov Abdullah Akil Sulejman el-Akil
Rijad 1421/ 2000
19
,NOWH
V)ISNVWI'lSflW"
r!'Bz!u'BJo voA
Dr. Jusuf el-Karadavi o piscu i djelu
PISAC I KNJIGA U OIMA

EJHA JUSUFA EL-KARAD AVIJA
vrijeme
studija dosta sam se druio sa studentima iz raznih

zemalja koji su doli studirati na Ezheri erifu. Posebno se
sjeam jednog studenta iz Iraka, iz grada Ez-Zubejr. Ostao mi
je u sjeanju po tome to je bio veoma aktivan i komukativan. Druio se
s ulemom i da'ijama iz Egipta, ali i drugih dijelova svijeta koji su se u to
vrijeme tu zatekli. Bio je to brat Abdullah el-Akil, student erijatskog
fakulteta.
Sjeam se, stanovao je jedno vrijeme s bratom Ahmedom el-'Assalom,

bio je veoma aktivan u studenskoj slubi, posebno u odsjeku za odnose
sa Islamskim svijetom. Bio je u jakoj vezi sa mnom i naim bratom
Demerdaem, da mu se Allah smiluje. Posebno smo se zbliili prilikom
jednog da'vetskog putovanja na sjever Egipta. Bio je divan saputnik.
Davno je reeno: "Saputnik, pa onda put", "Komija, pa onda kua".
Takoer je reeno da putovanje otkriva pravi karakter ovjeka. Zato je
halifa hazreti Omer, ovjeku koji je hvalio drugoga ovjeka, postavio
pitanje: "Da li si s njim putovao?" Putovanje otkriva ono to skriva
mirovanje.
Moja veza i druenje s Abdullah el-Akilom nastavljena je i nakon njegovog
kolovanja na El-Azharu. Nakon Egipta Abdullah el-Akil prelazi u Kuvajt
gdje je jedno vrijeme radio u sudstvu, a zatim je postavljen na mjesto
direktora za Islamska pitanja pri Ministarstvu vakufa u Kuvajtu. Ova
institucija, za njegovog mandata, postala je veoma mona i utjecajna i imala
je jake veze sa centrima islamske da've irom svijeta.
Nakon toga vraa se u Saudijsku Arabiju gdje postaje zamjenik generalnog
sekretara Rabite. S tog poloaja odlazi u mirovinu. Nedavno je objavio
veoma znaajno djelo u kojem govori o velikanima da've i islamskim
pokretima u savremenom svijetu. Mislim da je ovim djelom, da ga Allah
d.. nagradi za njegov trud, ispred svih nas, ispunio dug prema ovim
zaslunim ljudima, s jedne strane, te upoznao dananji narataj o njima i
njihovom ogromnom djelu, s druge strane.
21
Dr. Jusuf el-Karadavi o piscu i djelu

injenica je da ivimo u svijetu u kojem
sa ivotne scene odlaze ljudi koji su dali
ogroman doprinos na polju da've, dihada,
kulture i obrazovanja, a da se o tome ni rije
ne napie tako da se njihova uloga preuuje
i zaboravlja. S druge strane, mnogo se
pie i govori o onima koji za drutvo nisu
dali nikakvog znaajnog doprinosa, to je
svakako jedan opasan presedan i paradoks
savremenog svijeta.
Autor prilikom svoje posjete El-Azha

ru. Uesnik Konferencije koju je orga
nizova/a Akademija za islamska istra
ivanja u Kairu
"Islam kojeg danas elimo je: Islam Kur'ana i Sunneta; Islam koji
olakava, a ne koji oteava; Islam koji ujedinjuje, a ne razjedinjuje;
Islam zbliavanja, ne nasilja; Islam upoznavanja, ne nepoznavanja,
Islam tolerancije, ne fanatizma; Islam bitnosti, ne formalnosti;
Islam rada i akcije, ne rasprava i polemike; Islam koji nudi, ne koji
trai; Islam idtihada, ne taklida (oponaanja), Islam obnove, ne
pasivnosti i umalosti; Islam preciznosti, ne nehata i nemara; Islam
sredine i umjerenosti, ne ekstrema i krajnosti.
Islam se bazira na vjerovanju, a dua toga vjerovanja je Et-Tevhid
(vjera u Jedinog Allaha Uzvienog ); na ibadetu, a dua toga ibadeta
je iskrenost zasnovana na moralu, a dua toga morala je injenje
dobra zasnovanog na eriatu, a dua toga eriata je pravednost
zasnovana na zajednitvu, a dua toga zajednitva je bratstvo.
Plod svega toga je civilizacija, a plod te civilizacije su ravnotea i
integracija."
(Preneseno iz djela "Stanovnik sela" autora dr. Jusufa el-Karadavija)
Dr. Jusuf El-Karadavi
22
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Aktl
OMER ET-TELEMSANI
(1904-1986 l 1322-1406)
PROPAGATOR I ODGAJATELJ
rofesor Omer Abdul FeWih ibn
Abdul Kadir Mustafa et-Telemsani,
preuzeo dunost generalnog sekre
tara Muslimanske brae nakon smrti po
redu drugog generalnog sekretara Musli
manske brae, profesora Hasana el-Hu
dejbija, novembra mjeseca 1973. god.
RoENJE 1 oBRAzovANJE
Profesor Omer et-Telemsani je porijeklom
iz Telemsana (Alir). Roen je u Kairu 1904.
(1322) u etvti El-Gurije (ul. Ho Kadem).
Njegov otac i djed bavili su se trgovinom
platna i plemenitog kamena. Djed mu je bio selefija, tampao je nekoliko
djela poznatog ejha Muhammed ibn Abdul Vehhaba, tako da je Omer
et-Telemsani svoju edukaciju poeo uvajui se bilo koje vrste novotarije.
Nakon osnovne i srednje kole opredijelio se za pravo. Pravni fakultet zavio
je 1943. godine. Iste godine otvara svoj ured u etvrti ebinul-Kanatir i
prikljuuje se islamskom pokretu Muslimanska braa, tako da je bio prvi
pravnik koji je uao u taj pokret i svoju ideju i rad vezao za njega. Bio je
veoma blizak osnivau pokreta, ehidu Hasanu el-Bennau. Druio se s njim
prilikom njegovih estih putovanja u razne dijelove Egipta i pomagao mu u
svim poslovima. Oenio se jo dok je bio srednjokolac, a ena mu je umrla
avgusta mjeseca 1979. U sretnom braku su proveli oko SO godina. Imali su
etvero djece: dva sina (Abid, Abdul Fettah) i dvije keri. Advokatski posao ga
nije sprijeio od itanja: mnogo je itao to mu je omoguilo da stekne uvid u
razliite oblasti znanosti, posebno tefsirskih, hadiskih, fikhskih, biografskih,
historijskih i prevodilakih ...
23
Bio je na udaru neistomiljeni

ka, kako unutar Pokreta tako i
izvana, ali je mudro i pribra
no odgovarao na sve udarce te
argumentovano, kao vjernik,
ruio tvrdnje svojih protivni
ka. Bio je svjestan vrijednosti
koje brani i nitavnosti iza ko
jih stoje mnogobrojni njegovi
protivnici. Nema sigurnijeg
i boljeg pomagaa od Uzvi
enog Allaha, niti vjere osim
Islama.
KAKO SAM GA UPOZNAO?
Prvi put sam ga upoznao kada

sam otiao na studij u Egipat,
1949. (1369). Bilo je to nakon
atentata na imama Hasana
el-Bennaa, a prije izbora pro
fesora Hasana El-Hudejbija za
generalnog sekretara Pokreta.
Prisustvovali smo mnogim
skupovima na kojima su se
obraali elni ljudi Pokreta.
Sluali smo njihove rijei i
upute bez daha, pa i profesora
Omera Telemsanija. Govorio
je skromno i dostojanstveno, s
blagim i prijatnim osmjehom
na licu... Mi mlai bili smo u
velikom zanosu, spremni od
mah istom mjerom uzvratiti
na svaku provokaciju. Profesor nas je pozivao na strpljenje, sabranost, raz
boritost, mudrost, da se to vie veemo za Uzvienog Allaha i da sve to
radimo, radimo iskljuivo u ime Njega.
24

UGOVOR SA SAMIM SOBOM
Profesor Omer et-Telemsani ostavio je jak i lijep dojam na svakog ovjeka,

istinom svoje due, metodom izlaganja, nainom rasprave i polemike.
O tome sam kae: "Nikada nisam volio okrutnost i grubost, nisam elio
da ovjeka porazim, pogotovo ponizim, nisam u svome ivotu osjetio niti
doivio ovjeka kao svoga linog neprijatelja, osim ako bi taj napao Istinu,
onda sam je morao braniti. U tom sluaju, neprijateljstvo je bilo od njih, ne
od mene. Zavjetovao sam se da sagovorniku nikada ne uputim nedostojnu
rije i da ga ne povrijedim, ak i ako su mene povrijedili... Zato mi se nikada
nije desilo da sam se sukobio s nekim ovjekom na linoj osnovi."
Zato je svaki ovjeK., bez obzira na orijentaciju i stav, prema ovom ovjeku
osjeao respekt i potovanje, i volio ga. Bio je izdanak kole imama Hasana
el-Bennaa. Ostat e zapamen kao jedan od najodanijih i najiskrenijih
sinova Pokreta.
MoRALNE ODLIKE
Bio je izuzetno suzdrljiv i stidljiv i to je primjeivao svako ko bi mu s

pribliio. Onaj koji bi ga sluao ili s njim raspravljao mogao je primijetiti!
da ga je sam nain ivota kao osobu uvrstio i profilirao. A njegov ivot je
bio dosta teak. Dugo je boravio u tminama zatvorskih Gelija, vie od 17
godina. prvi put 1948. (1369), zatim 1954. (1374), pa onda 1981. (1402).Te
godine zatvora su ga jo vie ojaale i uvrstile.
U izjavi koju je dao Saudijskom asopisu "El-Jemame" 14. januara 1982.
rekao je, izmeu ostalog: "Po svojoj prirodi oduvjek sam mrzio grubost i
nasilje u bilo kom obliku. To, dakle, ne predstavlja moje politiko ubjeenje,
ve, prije svega, to je moj osobni stav vezan za moju prirodu. ak kada mi
se nanese i nepravda, ne poseem za nasiljem. Upotrijebio bih silu kojom
e se neka situacija izmjeniti, ali nasilje, nikad! "
OTVORENO PISMO PREDSJEDNIKU
U otvorenom pismu predsjeniku republike Egipat, a koje je objavila

Kairska dnevna novina "E- a'b ", 14 marta 1986. god., kae: "Gospodine
Predsjednie, nas muslimane Egipta prije svega zanima sigurnost u sjenci
Allahovog Zakona - eriata i u interesu je ovoga Ummeta da se taj Zakon
sprovodi. Neu pretjerati kad kaem, da se primjenom erijatskog zakona
25

otvaraju vrata svakog dobra i napretka. To e uiniti sretnim i vladara i
potinjene, svi zajedno e osjeati sigurnost."
IVOTNA ORIJENTACIJA
U jednom od svojih obraanja omladini, propagatorima i lanovima Pokreta,
rekao je: "Izazovi i potekoe koje se nalaze pred propagatorima Islama u
dananjem vremenu veoma su sloeni. Materijalna mo skoncentrisana je
u rukama neprijatelja Islama, koji su se, unato meusobnim razlikama,
ujedinili protiv Islama. Glavni njihov cilj, u ovom trenutku, su Muslimanska
braa. Ali, pogledajmo malo u prolost: vjernici koje je predvodio Talut
nisu imali brojanu niti tehniku silu kao Daliit i njegovi sljedbenici, ali
vjernici su bili duboko ubijeeni da pobjeda dolazi od Uzvienog Allaha pa
su, uz Njegovu pomo, porazili Daluta i njegovu vojsku.
Ovim, naravno, ne potcjenjujem materijalnu silu, ne traim od propagatora
Islama danas da sjedei i uei dove oekuju Allahuvu pomo, nego im
savjetujem da slijede volju Allahovu, Koji ih upuuje i motivie na dihad,
na lini primjer u dokazivanju junatva i izdrljivosti. Propagatori trebaju
biti svjesni da e ih Uzvieni Allah na ovom putu iskuati "strahom,
gladovanjem, gubitkom imanja, ivota i usjeva". Tako e se znati koji su
izmeu ljudi iskreni i odani vjeri, a koji nisu. Uzroci pobjede su direktno
vezani za Allahov Zakon - Sunnet. Kur'an o tome mnogo govori. to se tie
omladine, kojoj ne nedostaje odlunost i svijest, ona je obavezna da slijedi
put Kur'ana i Sunneta, zatim da slijedi put i primjer Prve generacije Islama
(selefa), koji su svoje ponaanje i svoj ivot uskladili s Objavom, pa im je
Uzvieni Allah omoguio da im i (naizgled) nemogue postane ostvarivo.
ISTRAJNOST, UPORNOST I STAVOVI

vrstinu i istrajnost profesor Et-Telemsani stekao je unutar zatvorskih
zidova, ali i van njih. Nikada nije prihvatio metod prijetnje i terora. Bio
je poznat po jednostavnosti i skromnosti (zuhd), po strahu od Uzvienog
Allaha, ali ni od koga vie. O tome kae: "U svome ivotu nikoga se nisam
bojao osim Uzvienog Allaha, nikada me nita nije sprijeilo da javno
kaem i iznesem Istinu u koju vjerujem, ma koliko me ta rije kotala.
Tu rije istine izgovarao sam tiho i utivo, nisam elio povrijediti svoga
sagovornika, izbjegavao sam termine kojima nee biti zadovoljan onaj koji
26
Abdullah 'Akil Sulejman el- 'Aktl

vodi sa mnom diskusiju i polemiku. U ovom metodu sam nalazio duevno
zadovljstvo i mir. Ovim metodom stekao sam mnogo prijatelja, a sauvao
se neprijatnosti i zla od mnogih neprijatelja. Profesor Omer Telemsani,
u polemikama sa svojim neistomiljenicima, pokazivao veliku irinu,
otvorenost i iskrenost. Tako je ostala zapamena njegova javna polemika sa
predsjednikom Enverom es-Sadatom u gradu Ismailijji, a koju je direktno
prenosila egipatska televizija. Predsjednik Sadat je na raun Muslimanske
brae izrekao veoma teke optube, na ta mu je profesor Omer et-Telemsani
uzvratio: "Normalno bi bilo da ja kao graanin ove zemlje, ako bi mi neko
nanio nepravdu, istoga tuim Vama, jer ste Vi po vaem poloaju, nakon
Uzvienog Allaha, najvei organ vlasti. Evo, sada Vi meni inite nepravdu,
i ja nemam kome da Te tuim, osim izravno Uzvienom Allahu!"
Nakon ovih rijei na Sadatu se primjetila nelagoda i strah, traio je od
profesora Omera Telemsanija da povue svoju albu, na ta mu je on
odgovorio: "Ja tebe ne tuim nekom silniku ve Pravednom Gospodaru
Koji zna ta govorim!"
Profesor Omer et-Telemsani izmeu profesora Dabir Rizka i profesora Husni Abdul-Bakija,
prilikom obraanja omladini
27

METOD
Ovaj metod u dijalogu, karakteristian za profesora Omera et-Telemsfmija,
bio je stalna njegova vrlina. Podjednako ga je upranjavao u komunikaciji
s pojedincima i grupama, sa vladarima i obinim ljudima, mladima i
odraslima, bogatim i siromanim. Slijedio je principe Muslimanske brae,
utemeljene na Kur'anu i Sunnetu, te praksi Selefa.
DEMAAT
Za svoje drutvo, odnosno demaat, bio je ubijeen da je to Islamski pokret
koji je najzdraviji u ovom vremenskom trenutku, zato kae: "Svako ko
prati pokret "Muslimanska braa" od njegovog osnutka 1928. (1347) do
ovog tenutka, vidjet e da su se ti ljudi rtvovali za interese vjere, da su
pokuali poboljati ivot na duhovnom, socijalnom i ekonomskom planu,
da su pokuavali zbliiti i povezati muslimane svijeta, da su nastojali
iriti mir u cijelom svijetu. Muslimanska braa su stalna meta napada
raznih orijentacija, kako iznutra tako i izvana. Ipak, Muslimanska braa
nikada nisu prouzrokovali ili izveli smutnju i haos, nikada nisu udarili na
jedinstvo muslimana, ugrozili dravne ustanove i institucije, nikada nisu
izali na ulice i ugrozili promet i saobraaj, nikada nisu mahali parolama
da treba smaknuti i ubiti bilo koga. Njihov metod bio je i ostao - mir,
njihova aktivnost - izgradnja, njihova vjera - estitost i vjernost. Pa i pored
svega, Muslimanska braa su permanentna meta mnogih, ak i onih koji
se ni u em ne mogu sloiti osim oko spremnosti na napade na pokret
"Muslimanska braa"! Muslimani ne poznaju niti prihvataju pravilo po
kojem "vjera pripada Bogu - drava graanima". Muslimani znaju i priznaju
da sve pripada samo Allahu. Onaj ko muslimane pokuava odvratiti od
ovog principa, to je prevarant koji ih eli udaljiti od skrovita snage, a zatim
ih kao preslab zalogaj progutati. Muslimani ne znaju, niti priznaju princip
"Bogu boije - caru carevo!", ali zato znaju i u to su ubijeeni, da caru nita
na pripada u poreenju s Bogom. Muslimani negiraju irk svake vrste.
PoBoNOST 1 SKROMNOST
Takav je bio profesor Omer Et-Telemsani kao propagator, kao odgajatelj,
kao voa. Bio je iskren prema Uzvienom Allahu, iskren u radu za Allahovu
vjeru. U svom dihadu bio je strpljiv i istrajan, vrsto se drao Allahovog
28
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Akil
ueta, vrsto se vezao za mudahide, i kao vojnik, i kao odgovorna osoba, i

onda kada je bio unutar zatvorskih zidova i kada je bio van njih. Nije teio
dunjalukoj raskoi niti poloajima, posvetio se Uzvienom Allahu, ivio
je u skromnom ap;,lrtmanu. Plakao sam kada sam ga posjetio u njegovom
apartmanu! Pitao sam se, gdje smo mi u odnosu na ove ljude koji su se sa
svojom vjerom uzdigli iznad dunjaluka i sve, i skupo i jeftino, rtvovali za
interes svoje vjere?! Njegov apartman nalazio se u staroj narodnoj etvrti
El -Melidi u Kairu. Ulica je bila tijesna, a do apartmana se dolazilo starim
dotrajalim stepenitem. Sami namjetaj u sobi bio je krajnje skroman,
iako profesor Omer Telemsani potjee iz veoma bogate porodice koja je
imala prepoznatljiv socijalno-drutveni rejting. U stanu profesora Omera
Telemsanija sve je odisalo zuhdom, skromnou i jednostavnou.
Bio je popularan i omiljen u svim slojevima egipatskog drutva. Voljeli su
ga i uvaavali i egipatski Kopti, a vodei ljudi u Egiptu su imali potovanje
i respekt prema njemu. Pokret Muslimanska braa drao ga je za svoga
istinskog vou i uzora, takmiili su se da ga sluaju i izvravaju njegove
naredbe. Ljubav prema Uzvienom Allahu bila je osnov izmeu profesora
Omera Telemsanija i lanova Pokreta. Svi su se zajedniki zalagali za
uspostavu eriata i postizanja zadovoljstva Uzvienog Allaha...
Omer et-Telemsani... Muhammed eltGazali... i Mustafa Mehur, u mesdidu "En-Nur"

.
29

Njegove posjete i obilazak arapskih i islamskih zemalja, kao i emigrantskih
islamskih sredina, doivljavane su kao mehlem na ranu. U tim kontaktima
ukazivao je pojedincima i grupama na obaveze prema vjeri, prema
Ummetu i prema dravi. Svojim predavanjima je motivisao i podsticao
Ummet, posebno omladinu i ulemu, da budu na nivou odgovornosti, da
daju sve od sebe na asnom putu revitalizacije Islama. To je vjeita obaveza
propagatora Islama u svakom vremenu. Time je Uzvieni Allah obavezao
Svoje poslanike, zatim ulemu - nasljednike Allahovih poslanika i, u
konaniCi, sve iskrene propagatore (daije) i odane vjernike.
DJELA
Islamsku misao profesor Omer et-Telemsani je obogatio zapaenim
knjigama ija je tematika raznolika.
Najpoznatija djela su mu:
- ehid mihraba - Omer ibn el-Hattab

- Izlaz iz islamskog tjesnaca danas
- Islam i vjerska drava
Omer et-Telemsiini dri govor u Kairu u prisustvu delegacije iz Afganistana. Strelicom oznaen
Demiil Fevzi
30
Abdullah 'Alal Sulejman el-'Akil

-
Islam i ivot
Miljenja o vjeri i politici
Genijalnost Hasana el -Bennaa
Rasprava "Prema svjetlu "
Sjeanja, a ne uspomene
Islamski pogledi o eni
Neto to samnauio od Muslimanske brae
Rekli su, a nisam rekao, o vladavini Abdun-Nasira
Dani sa Sadatom
Islamski velikani iz oblasti Fikha
Svojstva pobonih
O islamski vladari!, zar se ne bojite Allaha?
U batama Tevhida
Ne bojimo se mira, ali...
El-'Akil: Et-Telemsani, Ibrahim eref, JusufNeda

31
Pored navedenog panju zasluuje uvodnici koje je pisao u kairskom

asopisu "Ed-Da've", zatim njegovi osvrti na razne islamske teme u
asopisima i novinama, zatim predavanja odrana u raznim arapskim
i islamskim gradovima, na Zapadu, kao i njegova uputstva upriliena
prigodom izleta i logorovanja sa lanovima Pokreta.
REKLI su o NJEMU
Profesor Muhammed Se'id Abdurrahim u knjizi "Omer et-Telemsani trei Generalni sekretar Muslimanske brae", kae: "Poraen je silnik i
tlaitelj ... Iz zatvora izlaze osuenici, gdje su dugo godina robijali, nevolja
i patnja su ih ojaali, tijela su im oslabila i iskopnila, ali due i moral su im
ojaali, u njihovim duama je ono to je kod Allaha ogromno, a ono to
je kod ljudi mizerno. Izali su iz zatvora patnjom ovrsli poput brda. U
zatvoru su nauili Kur'an napamet, stekli su i odredena znanja, nadvladali
strasti, upoznali ljudsku bit. Zatvor im je bio najbolja i najvea kola, puno
im je vie dao nego to im je uzeo. Jedan od njih je i profesor Omer et
Telemsani... Uzvieni Allah mu je odredio da u ovom vremenu stane na
elo Pokreta, i za tu ulogu ga pripremio..."
"Bogom je dan da bude voda Pokreta. Bio je poput vjetog kormilara
koji je upravljao brodom u najteim olujama. Mudro i strpljivo upravljao
je tim brodom. Vjere i odlunosti nikada mu nije manjkalo. Za njegova
mandata Islam se irio kao nikada ranije, naroito je aktivna bila mladost.
Mladi islamski talas preplavio je fakultete, razne sindikalne organizacije i
udruenja. Takva situacija bila je u cijelom Egiptu, jer, on je bio tako vjet
kormilar da je sa svojim brodom mogao ui u svako pristanite, a da ga pri
tom ne oteti."
Preivio je, da mu se Allah smiluje sva ljudska iskuenja. Skoro dvadeset
godina_ proveo je u zatvorima irom Egipta. U tim zatvorima bio je izloen
strahovitim torturama, ali i u tim patnjama, njegov jezik i usne su izgovarali
Allahovo ime i savjet Brai da se strpe i istraju. Niko ga nije uo da je rekao
nepristojnu rije svojim muiteljima! Za njihova nedjela i zloin alio se
samo Allahu i Njemu preputao njihovu stvar. Samo je od Njega traio
zatitu. Divan li je to Zatitnik! "
32
"
Abdullah 'Akil Sulejman el-'Akil.

SMRT
Uzvieni Allah ga je uzeo Sebi

u srijedu 13. Ramazana 1406.
/ 22 maja 1986. godine. Dugo
se nosio s boleu, a umro je
u 82. godini ivota. Denaza
namaz obavljena je u Omer
Mukrim damiji u Kairu, a
denazu je klanjalo 250 000
ljudi, po nekim procjenama
ak i pola miliona. Bilo je i
mnogo delegacija, kako iz
Egipta tako iz cijelog svijeta.
I sam sam prisustvovao
njegovoj denazi, zahvaljujui
Uzvienom Allahu Koji me
tim poastio.
Ovo je samo kratak sie
bogate biografije profesora
Omera et-Telemsanija, treeg Omer et-Telemsiini prilikom izricanja presude 1954/1374
po redu voe Muslimanske
brae.
Molimo Uzvienog Allaha da ga uvrsti meu Svoje dobre odabrane robove,
te da i nas prikljui i pridrui njima "u dennetskim baama i pored rijeka,
mjestu u kome e biti zadovoljni, kod Vladara Svemonoga."
"Postoje tri vrste uleme: Oni koji e upropastiti i sebe i druge - to

su oni koji samo tee dunjaluku. Zatim, oni koji e usreiti i sebe
i druge - to su oni koji, javno i tajno, pozivaju Allaha Uzvienog...
Zatim, oni koji e sebe upropastiti, a druge usreiti - to su oni koji
javno pozivaju Ahiretu, a odbacuju dunjaluk, ali prikriveno ele
slavu i poziciju dunjaluku."
Ebu Hamid el Gazali u "Ihjau "

-
33
2.
EJH MUHAMMED EL- GAZALI

( 1 9 1 7- 1 9 9 6
1 3 3 5 - 1 4 1 6)
DA'IJA I OBNOVITELJ
ada piem o ejhu po imenu
Muhammed el-Gazali es-Seka,
onda piem o ovjeku kojeg
dobro poznajem, ovjeku s kojim sam
dugo ivio, od koga sam dosta itao i
nauio.
Ovo pisanje je i moj dug prema uitelju

s kojim sam se druio skoro pola vijeka.
Istina, o njemu su pisali mnogi koji
su ga poznavali bolje od mene, i bili
mu blii od mene, prije svih duhovni
autoritet naega vremena, dr. Jiisuf el
Karadavi. On mu je bio blii i vie se s
njim druio.
MoJE POZNANsTvo sA EJHOM MuuAMMEDOM EL-GAzAL'iJEM

ejha Muhammeda el-Gazalija sam upoznao preko njegovih lanaka koje
sam itao u asopisu "El-Ihvanu el-Muslimun", koji nam je dolazio u sjedite
organizacije "Muslimanska braa" u gradu Zubejr u Iraku, 1946. god. Nakon
toga, kada sam doao u Egipat na studij, 1949. god., upoznao sam ga preko
svojih kolskih kolega. Bili su to: Menna' el-Kattan, Muhammed Bekri,
Jusuf el-Karadavi, Ja'kub Abdul Vehhab, Ahmed ed-Demerda i Hadi
Vehbe Hasan Vehbe. Mnogo smo kontaktirali sa ejhom el-Gazalijem.
Mnogo nas je nauio, motivisao za rad na Allahovom putu, ukazivao
nam na opasnosti i zamke koje se postavljaju. Brai u Egiptu i van Egipta,
objanjavao je kako se otkrivaju zamke koje uporno postavljaju komunisti,
34
ejh el-Gaziill prilikom susreta sa ejhom Sa'd el-Abdullahom, zamjenikom Emira Kuvajta
svjetovnjaci, cionisti, ateisti, egzistencijalisti, krstai. Objanjavao nam je o

savezu i koaliciji ovih sila protiv Islama i njegovih voa i predstavnika, te
kako se uspjeno suprotstaviti ovoj opasnoj koaliciji.
ejh Muhammed el-Gazali bio je da'ija plamteeg duha, prefinjenih
osjeanja, dubokog imana, jake odlunosti, velike energije, jake rijei i
izraza, jake osjeajnosti i utjecajnosti, njenoga srca, plemenite naravi... Ovo
e rei svi koji su na bilo koji nain s njim kontaktirali. Mrzio je dvolinost,
lanu uenost, bio je okrenut aktualnom trenutku i problemima, imao je
osjeaj za trenutak kad je Ummetu nuno ukljuiti alarm i upozoriti na
opasnost od pada u provaliju u koju Ummet ele gurnuti ejtani ljudski i
dinski, bili oni sa Istoka ili sa Zapada, svejedno.
ejh Muhammed el-Gazali je rijetko vien autoritet naega vremena. Imao
je sposobnost osvajanja ljudskog srca ... Sjeam se kako sam uio napamet
cijele odlomke iz njegovih knjiga i to citirao u svojim nastupima. Na to je
ukazao dr. Jusuf el-Karadavi u svojoj knjizi " ejh el-Gazali kakvog sam ga
poznavao" kada je naveo: "Sjeam se kolege i brata Abdullah el-Akila koji
je studirao na El-Azharu eriatsko pravo poetkom pedesetih ... Nauio
je napamet Predgovor drugog izdanja knjige Islam i ekonomske prilike
(autora Muhammeda el-Gazalija), koji poinje: 'U historiji ovjeanstva
nikada nije ponien ovjek kao to su ovoga puta ponieni narodi Istoka,
i nikada nije neto iskoriteno da se oni obesprave kao to je ovoga puta
iskoritena vjera..."
35

SusRET sA EJHOM EL-HAsAN EN- NEDVIJEM
U svojoj izvanrednoj knjizi "Zapaanja putnika po arapskom Istoku", ejh

Ehu el-Hasan en-Nedvi, opisuje svoj susret sa Muhammedom el-Gazalijem,
pa kae: "O ejhu Muhammedu el-Gazaliju mnogo mi je priao student
Abdullah el-Akil, a poklonio mi je i neke njegove knjige...
_
Znao sam da je Muhammed el-Gazali jedna od najistaknutijih linosti
"Muslimanske brae" i jedan od nosilaca islamskog preporoda u Egiptu.
Tak9 sam prije svega zahvaljujui Abdullah el-Akilu, ostvario svoj susret
"
"
s autorom djela: "Islam i ekonomska kretanja , "Islam i socijalizam ,
"
"
"Imputacije Islamu , "Odavde spoznajemo ...
Odmah da kaem, da sam obradovan i obogaen ovim susretom. Imao

sam priliku neposredno se uvjeriti da "Muslimanska braa" imaju jak
duhovni i intelektualni potencijal, bio sam oduevljen energijom i poletom
ovoga ovjeka, irinom njegovog kulturno-obrazovnog opusa, njegovom
pojavom koja je zraila vedrinom i optimizmom. Ovo je bio na kratak
susret, iako sm.o se ve dugo poznavali, kroz nae knjige i naa djela".
ejh el-Gaza/i prilikom susreta s autorom knjige, Abdullah el-'Akilom
36
Abdullah 'Akil Sulejman el-'Aktl

RoENJE, OBRAZOVANJE, uiTELJI
ejh Muhammed el-Gazali roen je 22. 08. 1917. god. u mjestu Nekla el
'Ineb u Egiptu, u uglednoj porodici trgovakog stalea. Otac mu je bio
hafiz. Sin je nastavio tradiciju, tako da je Muhammed el-Gazali postao
hafiz Kur'ana kada je napunio deset godina.
Osnovno obrazovanje stekao je u rodnom mjestu, a daljnje kolovanje
nastavio je u Aleksandriji. Nakon toga odlazi u Kairo, gdje 1941. (1361)
god. zavrava fakultet Usulud-din (Osnovi vjere). Nakon diplomiranja
posveuje se radu na islamskoj da'vi. Magistrirao je 1943. (1362). Oenio se
jo dok je bio student, bio je otac devetero djece.
Najpoznatiji njegovi ejhovi i uitelji bili su: ejh Abdul Aziz Bilal, ejh
Ibrahim el-Garbavi, ejh Abdul Azim et-Zerkani i mnogi drugi.
AKTIVNOSTI
ejh Muhammed el-Gazali, nakon zavretka fakultetskog obrazovanja
jedno vrijeme radio je kao imam i hatib u damiji "El-'Atabe el-Hadra'".
Zatim je radio na mjestu inspektora za damije, pa kao vaiz El-Azhara,
zatim kao pomonik pa onda direktor slube za pitanja damija, direktor
obrazovanja, a na kraju i direktor da've i propagande. Bio je zatvaran. Tako
je 1949. (1369) godinu dana proveo u zatvoru Et-T ur, a potom je jedno
vrijeme proveo u zatvoru Turre u Kairskoj etvrti - Dize. Tu je zatvoren
1965. (1385.) godine.
U sklopu kulturne razmjene izmeu Egipta i Islamskih zemalja, ejh
Muhammed el-Gazali je 1971. (1391) god., otiao u Saudijsku Arabiju gdje
je bio gost predava na Univerzitetu Ummu el-Kura u Mekki Mukerremi,
zatim 1981. (1401) na eriatskom fakultetu u Kataru. Kasnije se ponovo
vraa u Egipat gdje je bio pomonik ministra Vakufa, zatim odlazi u
Alir gdje preuzima ulogu predsjednika pri Vijeu naunih kadrova pri
Islamskom Univerzitetu "Emir Abdul Kadir el-Dezairi". Tu je radio punih
pet godina i to je posljednja zvanina funkcija koju je obavljao.
PozNANSTVO s IMAM OM HASAN EL-BENNAOM

Profesor Muhammed el-Medzub u svojoj knjizi "Ulema i mislioci koje
"
sam upoznao citira Muhammeda el-Gazalija, koji u svom prvom susretu
sa Muridom kae: "Kao srednjokolac jednog od vjerskih instituta

37

u Aleksandriji, praktikovao sam akam namaz klanjati u mesdidu
Abdurrahman ibn Hurmuz u etvrti Re'su et-Tini. Do toga termina bi
obino zavrio sa kolskim obavezama. Jedne veeri, na moju veliku radost,
Imam el-Benna u damiji je drao predavanje. Sjeam se, tumaio je hadis:
'Boj se Uzvienog Allaha gdje god da si, loe djelo slijedi dobrim djelom, loe
djelo se na taj nain eleminie. Lijepo se ponaaj prema drugim ljudima.'
Njegova rije je pridobijala i osvajala ljudska srca, elio sam da s njim
ostanem i nakon predavanja. elja mi se ispunila pa je Imam Hasan el
Benna tu ostao i na jaciji, a onda se sastao s uim krugom ljudi aktivista
da've. Moja veza s imamom Hasan el-Bennaom tako je poela i ostala
neprekidna sve dok nije zavrio svoj ivot kao ehid 1949, {1369) godine."
GAzALiJEVA VEZA s voAMA POKRETA MusLIMANSKA BRAA
O toj vezi Muhammed el-Gazali govori u predgovoru svoje knjige "Ustav
kulturnogjedinstva muslimana ": "Na pisanje ove knjige motivisao me imam
Hasan el-Benna, za mnoge, pa i za mene, obnovitelj i reformator Islama
ejh el-Gaza/i okruen masama. Strelicom oznaen Muhammed Abdul Kuddus

38
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Akil

u ernaestom stoljeu po Hidri. Postavio je principe na kojima se moe
ujediniti ono to je razjedinjeno, objasnio je ostvarenje cilja koji je mnogima
bio u mnogome zamagljen, vratio je muslimane Kur'anu i Sunnetu, nauio
ih da u vlastitoj prolosti prepoznaju posljedice vladavine onih ije su ruke
bile grijene, a pogledi dvolini i varljivi. Nakon toga iskustva, Ummet nebi
smio dozvoliti da padne u nova stanja apatije i slabosti..."
Za drugog po redu vodu Pokreta Hasana el-Hudejbija i poznanstvo s njim,
Gaziili kae: "Imam pravo rei istinu o ovjeku, i onaj dio koji ljudi o
njemu ne znaju, a ne znaju da on nije elio da doe na elo "Muslimanske
brae", ali ljudi su to eljeli i izabrali ga za vodu. On zasluuje da ljudi znaju
da je bio izloen torturi, da je udarce podnosio stoiki, da se nikada nije
pokolebao niti klonuo duhom.
I njegova porodica bila je izloena provokacijama i ikaniranju, ali sve ga to
nikada nije udaljilo od programa i cilja islamskog Pokreta ...
Lino sam ga posjetio nakon izlaska iz zatvora kada je, u velikoj mjeri,
uspio prevladati sva iskuenja i krize. Razgovarali smo dugo i raistili
neka sporna pitanja koja su bila medu nama, da nam Uzvieni Allah svima
oprosti."
O treem po redu lideru Muslimanske brae, Omeru et-Telemsaniju, Gazali
kae: "Profesora Omera et-Telemsanija dobro sam upoznao u zatvoru
Et-Ttir 1949. {1369). Tu je bilo na hiljade ljudi iz pokreta "Muslimanska
braa"...
U trenutku kada se desilo ubistvo Hasana el-Benn aa, kada je mnoge zahvatio
oaj i beznade, u oi mi je upalo dranje profesora Omera et-Telemsanija.
U krugu zatvora hrabrio je brau, govorio im o boljoj sutanjici, djelovao
je optimistiki. Tada sam vidio sebe pred ovjekom koji je rijetkost, osjetio
sam koliko prezire raskol i smutnju medu braom, osjetio sam kako ovjek,
koji ne prekida svoju vezu s Uzvienim Allahom ne moe biti izoliran.
Sjeam se, kada sam jednom prilikom otiao kod njega da se konsultujem
o nekim pitanjima da've, rekao mi je:
"Zna li, da ovu teku odgovornost koju nosim, nisam preuzeo zato to
sam to elio. Nerado sam to prihvatio?"
"Znam to", rekoh, "ali takvi i zasluuju povjerenje pa na svom putu mogu
oekivati pomo Uzvienog Allaha."
Iz ovoga to je rekao o ehidu Hasanu el-Bennau, Hudejbiju i Telemsaniju
najbolje se moe izvui zakljuak o karakteru linosti i samoga ejha
Muhammeda el-Gazalija.
39
ejh el-Gazdli na jednoj od konferencija. Strelicom oznaen Ahmed Osman et-Tuvejderi
SvJEDOENJA o MuHAMEDU EL-GAZA.LiJU
ejh Muhamed el-Gazali je, jo kao mladi, dobio estitke i pohvale

direktno od imama Hasana el-Bennaa. U pismu, koje datira iz 1945.
godine, Imam el-Benna pie El-Gazaliju:
"Dragi brate, ejh Muhammed el-Gazali, Esselamu alejkum ve

rahmetullahi ve berekatuhu. itao sam tvoj lanak Muslimanska
braa i frakcije objavljen u zadnjem broju asopisa 'Muslimanska
braa'. Zadivljen sam sadrajem, preciznou i metodom ispo ljenom
u naznaenom tekstu. Tako trebaju pisati Muslimanska braa.
Nastavi tako, Allah je s Tobom.
Vesselamu alejkum ve rahmetullahi ve berekatuhu!"
Hasan el-Benna
40
Abdullah 'A.kil Sulejman el-'Akil

Piui predgovor jednom od Gazalijevih djela dr. Abdus Sabii.r ahin
kae: "Ovo to piem, prije svega, predstavlja mi ast i zadovoljstvo, nije
predgovor jer, pojava imena samoga autora na korici ove knjige, dovoljno
govori. Njegovoj knjizi ne treba nikakav predgovor. itav svijet je proitao
na desetine njegovih knjiga na razliite islamske teme, posebno radove
na temu islamske da've. Mislim da se niko od njegovih savremenika ne
moe pohvaliti tolikim brojem napisanih djela. Ne bi pogrijeili ako bi nae
vrijeme, gledano iz perspektive djela napisanih o islamskoj da'vi, nazvali -
Vrijeme El-Gazalija.
Glavni i odgovorni urednik poznatog Katarskog asopisa "El-Umme ",

profesor 'Ubejd Hasene, za Muhammeda el-Gazalija, kae:
"ejh Muhammed el-Gazali imao je odnos prema pisanoj rijei kao
majka prema svom bolesnom djetetu za koje je postojala opasnost da ga
bolest dokraji, ili, odnos ljekara prema pacijentu kojeg pokuava lijeiti
medikamentima, ali ne izbjegava ni od hirurkog zahvata, ako se za to
ukae potreba. Svojom pisanom rijeju ejh Muhammed el-Gazali tretirao
je problematiku i izazove trenutka, dolazili isti iznutra ili izvana. Bio je
uvjek u rovu, na prvoj liniji, i imao je sposobnost da na toj liniji osjeti slabe
take kroz koje bi neprijatelji Islama pokuali ui i prodrijeti."
Profesor Kutb Abdul Hamid Kutb za ejha Muhammeda el-Gazalija kae:
"Jedan sam od desetina hiljada simpatizera ejha Muhammeda el-Gazalija.
Toga velikog ovjeka i naunika volim vie od sebe, on je jedan od rijetkih
koji je izvrio utjecaj ne samo na svoju generaciju, nego na generacije
koje dolaze, ne samo u Egiptu nego diljem arapskog i islamskog svijeta...
Primjer je ovjeka koji je roen i zadojen mlijekom da've i Pokreta, a uio je
i druio se s velikanima i istonskim autoritetima Islamskog pokreta i da've,
ukljuujui i samoga osnivaa Pokreta, ehida Hasana el-Bennaa.
Govorei o ejhu Muhammedu el-Gazaliju dr. Abdussettar Fethullah Se'id,
kae: "Historija Islama nee zaboraviti ulogu ljudi koji su od momenta
kada su snage nevjerstva i neznanja u talasima krenule protiv Islama stali
u njegovu odbranu. Ummet je osjetio i razumio tu opasnu zavjeru i napad.
Muslimani su stajali iza svojih jakih i karakternih ljudi koji nisu dozvolili
da se Ummet pocijepa i razjedini. Ta ideja islamskog jedinstva roena je u
koli Hasana el-Bennaa, a ejh Muhammed el-Gazali je jedan od izdanaka
te kole. Uzvieni Allah je htio da postane jedan od kljunih predstavnika
te ideje, da preraste u velikog alima i mislioca. Nosei hrabro zastavu te
ideje suprotstavio se svakoj vrsti nevjerstva i ropstva, branio je ast Islama
41

svojim rijeima i vjerom, sve to u vremenu u kojem su snage dahilijeta i
zla nad prostorima Ummeta nastojale uspostaviti stanje trajnog i totalnog
mraka. Rektor El-Azhara, dr. Abdul Halim Mahmud, koji je posebno izricao
zasluge i pohvale na raun ejha Muhammeda el-Gazalija, primjeuje da je
Ummet poaen samo dvojicom Gazalija: "Gazali el-ihja"', aludirajui pri
tom na savremenog Muhammeda el-Gazalija te autora grandioznog djela
islamske duhovnosti "Ihjaa", Ebu Hamida el-Gazalija.
ejh Muhammed el-Gazali je posebno motivisao snage savremenog
islamskog preporoda i buenja. Imao je svoje uenike na "El-Azharu"
u Egiptu, na Univerzitetu "Ummul Kura" u Mekki el-Mukerremi na
eriatskom fakultetu u Kataru, na Islamskom Univerzitetu "Emir Abdul
Kadir" u Aliru...
Pored reenog imao je neposrednu komunikaciju s omladinom putem
svojih hutbi, knjiga i lanaka, javnih tribina i razliitih konferencija. Na ovaj
nain je stekao na hiljade svojih uenika irom islamskog svijeta. Svi oni
su bili iskreni i vjerni da'ije, nosili su zastavu Islama sa svojim profesorom
i ejhom i vodili Islamski svijet ka budunosti u kojoj e ostvariti uspjeh,
pobjedu i dostojanstvo. Neki od njegovih uenika postadoe nada ovoga
Ummeta, poput dr. Jusufa el-Karadavija, ejha Menna'a el-Kattana, dr.
Ahmeda el-'Assala i mnogih drugih.
NAUNO DJELO
Autor je mnogih pisanih djela iz razliitih oblasti, preko ezdeset,
ne raunjajui radove objavljene u mnogobrojnim asopisima diljem
islamskog svijeta, radove na univerzitetima na kojima je predavao, hutbe,
debate i rasprave. Njegovim hutbama koje je odravao u damiji '"Amr
ibnul 'As", zatim na El-Azharu, bajramske hutbe na trgu "'Abidin" i damiji
"Mahmud ", prisustvovalo je na hiljade osoba.
Te hutbe su imale veliki odjek u narodu. Spomenut emo sljedea njegova
djela, koja su doivjela izdanja, kako u Egiptu tako i van Egipta:
.--
Islam i ekonomske prilike

Islam i socijalistike metode
Odavde poinje naa spoznaja
Islam i politiki apsolutizam
Vjera muslimana
42
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Aktl

-
Biografija
Mrak sa Zapada
Projektili Istine
Plodovi zablude
Obnovi svoj ivot
Gorka istina
Stubovi vjere izmeu razuma i srca
Fanatizam i tolerancija - Kranstvo i Islam
Sa Allahom
Dihad - nemo iznutra, spletke izvana
Put poinje odavde
Pet osovina Kur'ana
Islamska Da'va na pragu petnaestoga stoljea
Program kulturnog jedinstva muslimana
Sentimentalizam i Islam
ena i tradicija
Poslanikov Sunnet u interpretaciji pravnika i eksperata hadiskih
znanosti
Problemi na putu ostvarenja Islamskog ivljenja
Tajna stagnacije Arapa i muslimana
Vjerska borba
Ovo je naa vjera
Islam nasuprot crvenoj opasnosti
Uzroci i lijekovi
Krik upozorenja zagovaraa kristijanizacije
Borba Mushafa u Islamskom svijeti
Brige da' ije.
Stotinu pitanja o Islamu
Hutbe iz oblasti vjere i ivota (5 dijelova)
Opasnost duhovnog podjarmljivanja
Kako da se odnosimo prema Kur'a nu?
Perspektiva Islama na svjetskom nivou - kako to razumijemo?
Tematsko tumaenje Kur'a na
Iz riznica Sunneta
Razmiljanja o vjeri i ivotu
43

-
Potvore komunista i kapitalista na Islam

Kako razumijemo Islam?
Nae duhovno naslijee na vagi eriata i razuma
Pria ivota
Stvarnost Islamskog svijeta na poetku petnaestog stoljea po Hidri.
Zikir i dova kod Poslanika savs.
Istina o arapskom nacinalizmu i arapskom preporodu
Odbrana vjere i eriata pred naletima orjentalista
Islam i neiskoriteni potencijali:
Imperijalizam - zloba i ambicije
Prava ovjeka izmeu Islama i Povelje Ujedinjenih naroda
Pogledi i promatranja o Kur'anu
To nije Islam
U povorci Da've
Ponaanje muslimana
Njegova djela su prevedena na vie jezika: engleski, turski, perziski,

indoneanski, itd ... Veina prevodilaca su uenici ejha Muhammeda el
Gazalija, njegovi simpatizeri, te oni koji su na bilo koji nain od njega
preuzeli znanje.
MoRALNE ODLIKE
Poznati uenjak dr. JUsuf el-Karadavi kae: "Koliko god se razie u
miljenju sa ejhom Muhammedom el-Gazalijem, kada ga upozna, ne
moe a da ga ne zavoli i ne uvaava. Tek kada ga izbliza upozna shvati
koliko je iskren u svom odnosu prema Uzvienom Allahu, koliko je odan
Istini i Islamu.
Tano je da se ejhu pripisuje daje afektivan, da je hirovit poput mora koje
potapa, poput vulkana koji spaljuje. To je zbog toga to je ejh neizmjerno
mrzio zulum i nasilje. Svoju plahu narav nikada nije ispoljavao prema
drugima, a nije dozvoljavao da to neko ini prema njemu, nije je potcjenjivao
bilo koga, ali nije dozvoljavao da ga bilo ko potcjenjuje. ejh Muhammed
el-Gazali nije podnosio neiskrenost i odstupanje od principa, pogotovo to
nije podnosio kada se radilo o ljudima u vjerskoj odjei, protiv takvih se
borio javno i tajno.
44
Abdullah 'Ala:l Sulejman el-'Akll

Meutim, ejh Gazali, kako bi god brzo planuo, brzo bi
se i smirio, vraao bi se istini kad bi je spoznao, nije
se ustruavao sebe javno korigovati. To je hrabrost
koju posjeduje izuzetno mali broj ljudi. Bilo je onih
koji su imali primjedbe na neke fetve i miljenja
ejha Muhameda el-Gazalija, ali, koliko je meni
poznato, svojim fetvama i stavovima ejh nikada
nije iziao iz okvira generalnih stavova Ummeta.
Nekada je za ejha ibn Tejmijju reeno da je
svojom fetvom o razvodu izaao iz domena
generalnog uenja islamske uleme. O tome
govori jedan od njegovih uenika, El-Hafiz
ez-Zehebi, pa kae: "Izdavao je fetve zbog
kojih su mu se neki suprotstavljali, a bilo ih
je teko objasniti zbog mora znanja kojim je
raspolagao".
ejh Muhammed el-Gazali je
upuivao
komplimente svojim prijateljima, poput ejha Sejjid Sabika, ejha Abdul
Muizz Abdussettara, ejha Zekerijja ez-Zavketa, ejha Ismaila Hamdija i
drugih. Bio sam postien kada je jednom prilikom pred uenim i uglednim
ljudima rekao: "Pitajte Jusufa Karadavija, on to zna bolje od mene. On je
nekada bio moj uenik, a danas je on moj uitelj." Lino sam imao dosta
susreta sa ejhom Muhammedom el-Gazalijem (Autor- op.prev.) od
trenitka kada smo se prvi put sreli u Egiptu pa sve do njegove smrti. esto
je posjeivao Kuvajt, bilo kao hatib ili kao predava. Zadnji put je doao
u Kuvajt u svojstvu predavaa velikom sedminom skupu koji se petkom
navee odravao u Kuvajtu. U drutvu s njim bili su ejh Abdul Aziz el
Mutavva i dr. 'Ussam el-Beir. esto sam ga posjeivao u Kairu, zadnji
put neposredno pred njegovu
smrt. A onda, Uzvieni Allah
je odredio da ejh prisustvuje
Konferencij i "El-Denadirijje"
u Saudijskoj Arabiji (Rijadu) i
aktivno uzme uea sa svojim
predavanjem na temu "Islam
i Zapad ". Nalazio sam se u
posjeti Siriji (Damask) kad
uh tunu vijest o njegovoj
45

smrti. Ta vijest me duboko potresla. Muhammed el-Gazali je moj ejh, moj
uitelj. Mnogo mu dugujem. Bio je veliki alim, obnovitelj na polju da've,
uporan mudahid, hrabar ratnik, darovit pisac. Malo je takvih linosti u
arapskom i cijelom islamskom svijetu, kako u listu "Er-Rijad " zakljuuje
profesor Abdul Aziz Abdullah es-Salim.
SMRT
Umro je u Rijadu devetoga marta 1996. god. (1416) odakle je njegovo tijelo
preneseno u Meinu - grad Allahovog Poslanika, alejhis-selam. Ukopan je
u poznatom mezaritu "El-Beki"'.
Njegovo Kraljevsko visoanstvo, emir Abdullah ibn Abdul Aziz 'Al
Seiid, ukazao je zasluenu poast ejhu Muhammedu el-Gazaliju i
njegovoj porodici. Da se Uzvieni Alahh smiluje naem uvaenom ejhu
Muhammedu el-Gazaliju, da ga nagradi za dobro koje je uinio Islamu
i muslimanima, da nas okupi zajedno s njim u drutvo vjerovjesnika,
pravednika, ehida i dobrih ljudi. Divno li je to drutvo.
Autor prilikom Islamske Konferenije u Aliru maja mjeseca 1990. (1411) prilikom Gazalijevog
predavanja. Vide se: Raid el-Gannui, Mustafa Mehur, Hasan et-Turabi, Abdullah el-'Akil,
Mani' el-Duheni, Tevfik el-Kasir, Muhammed Ammare, Ahmed el-Haderi, Mahfuz Nahnah,
Muhammed el-Vezzani
Muhammed el-Gazali o Imamu, ehidu Hasanu el-Bennau:

"ovjek koji pie kao to govori, a govori kao to pie:'
46
DR. MUHAMMED NASIR

( 1 9 0 8 - 1 9 9 3 l 1 3 2 6 - 1 4 1 3)
VOA I MUDAHID
uhammed ibn Idris Datosi

tarjo, jedan je od velikih ali
ma, istaknutih da'ija, uzornih
odgajatelja i jakih politiara.
RoENJE 1 OBRAZOVANJE
Roen je 16. 07. 1908. godine u gradu
Mantadao na ostrvu Sumatri u Indo
neziji. Otac mu je bio jedan od pozna
tih alima u Indoneziji i on nastavlja po
rodinu tradiciju. Medutim, uporedo s
vjerskim obrazovanjem i vjerskim ko
lovanjem zavrio je dravne kole toga
vremena. Tako je zavrio pedagoki fa
kultet u gradu Bandond, a doktorirao
je na Islamskom Univerzitetu u Dakarti. Djelovao je, jednako uspjeno,
na vie razliitih polja. U vremenu kada je Indonezija bila kolonija Ho
landije, radio je kao pedagog procesu nastave, da bi kasnije bio postav
ljen na mjesto direktora za pitanja obrazovanja u prijestonici Indonezije.
Nakon nezavisnosti Indonezije, tadanji zamjenik predsjednika drave,
Muhammed Hatta, daje mu ulogu eksperta u borbi protiv kolonijalizma,
a zatim postaje lan Parlamenta Indonezije. Osnovao je 1946. godine po
litiku partiju "Maomi ", to je bila jedna vrsta Savjeta muslimana Indo
nezije. Obavljao je i dunost ministra informacija Indonezije u trajanju
od etiri godine.
STAVOVI I ORIJENTACIJA
U jeku njegovih kulturnih i politikih aktivnosti, tokom pedesetih i ez
desetih godina dvadesetoga vijeka, Holandija predlae sistem konfede
ralnog uredenja Indonezije. Taj prijedlog dr. Muhammed Nasir odbacuje
47

i predlae sistem jedinstvene uprave na nivou cijele drave. Ovaj prijed
log prihvata preko 90% lanova rukovodstva "Maomi partije".
Dr. Muhammed Nasir je 1950. god. dobio mandat da oformi vladu to je
on i uinio. Na dunosti premijera nije ostao ni godinu dana, jer je, na
kon neslaganja s predsjednikom Ahmedom Sukarnom, podnio ostavku.
Ostao je predsjednik partije "Maomi " i lan Parlamenta Indonezije sve
do 1958. godine. Dr. Muhammed Nasir, bez sumnje, jedan je od najpo
znatijih mudahida i boraca ove epohe. Borio se na raznim poljima, pa i
sa orujem u ruci protiv kolonizatora i imperijalista. Kao nosilac najve
ih politikih poloaja u dravi nastojao je inkorporrati Islam u sistem
upravljanja u dravi. Suprotstavljao se svima koji su se tome protivili:
komunistima, svjetovnjacima, lakejima i slugama ovakvih orijentacija,
svejedno- bili oni sa Istoka ili sa Zapada. U Parlamentu Indonezije nje
gova rije bila je utjecajna, posebno van zidina Parlamenta, u narodu.
Njegov historijski nastup i poruka u Parlamentu "Odaberite jedan put Islam ili ateizam" izazvao je veliko ineresovanje i polemike u tadanjoj
javnosti. Taj govor objavljen je u asopisu "El-Muslimun", a kasnije u
1 posebom njikom izdanju.
Susret izmeu dr. Muhammed Niisira i El-'Akila
48
Abdullah 'Ala:l Sulejman el-'Aktl

U toj borbi apsurda, protiv onih koji u islamskoj zemlji nisu dozvoljavali
islamski sistem, poput komunista, nekih kranskih frakcija, sluga
imperijalizma, dr. Muhammed Nasir ispoljio je veliku upornost i hrabrost.
Pokrenuo je i asopis "Ed-Dira-u anil Islam" (U odbrani Islama), u kojem
je isticao da je Islam osnovna snaga i motiv u borbi protiv imperijalizma. S
druge strane, Ahmed Sukarno i njegovi istomiljenici isticali su i preferirali
nacionalizam. Ahmed Sukarno se, u toj borbi pritiv dr. Muhammeda Nasira
i Islamskog pokreta, ujedinio s komunistima. On je 1961. godine zabranio
politiko djelovanje pokreta "Maomi", a njegove voe pozatvarao, na elu
sa dr. Muhammedom Nasirom. Ipak, Islamski pokret nastavio je svoje
djelovanje i aktivnosti sve do oktobra mjeseca 1965. godine kada je Ahmed
Sukarno svrgnut s vlasti vojnim puem.
METOD u DA1VI
Nakon izlaska iz zatvora dr. Muhammed Nasir je, sa svojim istomiljeni
cima, osnovao "Vrhovno vijee Indonezije za pitanja islamske da've". Cilj
ove asocijacije bio je neposredno djelovanja u irokim slojevima naroda,
posebno meu omladinom. Osnovane su filijale ove asocijacije irom In
donezije, intezivno se radilo na izgradnji damija i Islamskih centara,
tampanju islamske literature, formiranju islamskih udruenja u krugo
vima srednjokolaca, studenata, radnika ...
Kroz takav vid djelatnosti nastojalo se to vie prakticirati Islam. Takoer je
raeno na uspostavljanju veza i saradnje s naprednim Islamskim pokretima
u svijetu. Kao plod takve saradnje bio je i izbor dr. Muhammeda Nasira za
potpredsjednika Islamske Svjetske Konferencije 1967. godine u Pakistanu.
MoJE POZNANsTvo sA DR. MuHAMMEDOM NAsiROM

Moja prva poznanstva sa dr. Muhammedom Nasirom bila su preko nje
govih alanaka u listu "El-Muslimun" koje je izdavao dr. Se'id Ramadan.
Zatim sam ga posjetio u Indoneziji, a on nas u Kuvajtu.
Zavolio bi ga svako ko bi ga upoznao, to su najbolje osjetili oni koji su s
njim saraivali. Privlaio je svojom jednostavnou i skromnou, jedno
stavnom i neposrednom komunikacijom, edebom.
Bio je preokupiran iskljuivo potrebama i problematikom Islama i musli
mana. U tom pravcu je usmjerio sva svoja putovanja i kontakte, a putovao
je esto, diljem arapskog i islamskog svijeta, prisustvovao takorei svim
'
49
Jedan od susreta sa dr. Muhammedom Nasirom. Desno od njega je ejh Nadir en-Nuri.
konferencijama i skupovima. Sjeam se, prilikom moje prve posjete In

doneziji, marta mjeseca 1965 god., kada se odravala Islamska Konferen
cija u Bandondu, elio sam se susresti sa njim. Meutim, nemalo sam
bio iznenaen kada sam shvatio da se dr. Muhammed Nasir, sa hiljadama
svojih mudahida iz Islamske stranke "Maomi " nalazi u zatvoru. Ahmed
Siikarno ih je dao pozatvarati, prodao je sebe i udruio se s komunistima.
Islamski orijentisane snage u Indoneziji nemilosrdno su progonili.
Kasnije sam Indoneziju posjetio etiri puta i svaki put sam se susreo sa dr.
Muhammedom Nasirom, predjednikom Vrhovnog vijea Islamske da've
Indonezije. Ti susreti su mi umnogome pomogli u profiliranju vlastitih
stavova na planu primjene da've u razliitim uvjetima.
Poastio nas je svojom posjetom Kuvajtu, 1968 god. Bio je gost i u mojoj
kui gdje je bilo uobiajeno sedmino predavanje i susret gostiju koji bi se
zatekli u Kuvajtu.
PREOKUPACIJA
Dr. Muhammed Nasir je posebno bio zainteresiran za pitanje i problem
Palestine. Zajedno sa propagatorima iz islamskog svijeta posjetio je mnoge
so

vladare arapskog i islamskog svijeta, posebno one koji su podravali
pravednu borbu Palestinaca. Njegove su posjete naroito uestale
neposredno nakon poraza Arapa u sukobu s Izraelom 1967. godine.
to se pak tie same Indonezije i njegovog angaovanja na planu da've,
bio je neumoran. Radio je na podruju cijele Indonezije planski i
sistemski. Njegovi uenici i saradnici bili su iskreni i svjesni svoje uloge
i odgovornosti.
Kransko misionarstvo u tom vremenu bilo je veoma prisutno, naroito
poslije svrgavanja s vlasti Ahmeda Sukarna, oktobra mjeseca 1965. godine.
Zahvaljujui podrci i velikim sredstvima koja su im priticala izvana,
kranski misionari su izgraili veliki broj crkava, kola, a mnogo su raili na
planu pokrtavanja muslimana. Tim planom predvialo se pokrtavanje
cijele Indonezije do kraja 2000. godine!
Podrka i pomo kranskim misionarima, kako iznutra tako i izvana, bila
je ogromna. Dr. Muhammed Nasir
je stajao na elu snaga koje su se
suprotstavile ovim djelovanjima i
planovima kranskih misionara.
Zahvaljujui njegovom angama
nu mnogi opasni planovi i zavje
re kranskih misionara pali su u
vodu. Muslimanski narod u indo
neziji stao je iza voa Islamskog
pokreta. Islamsko buenje poseb
no se osjetilo u srednjim kolama
i na univerzitetima, zatim raznim
kulturnim ustanovama i udru
enjima graana. Svakako da su
udruenja omladine i studenata
odigrala kljunu ulogu kada je
u pitanju interpretacija Islama u
narodu, kao i odbrana Islama od
opasnosti koje su se bile nadvile.
U procesu buenja islamske svije
Abdullah el-'Akil se rukuje sa dr. Muhamedom
sti i profiliranju stava graanstva Nasirom u svojoj kui u Kuvajtu gdje je ugostio
velika zasluga pripada upravo dr. predstavnike vjerskog, politikog i kulturnog
ivota iz Indonezije. Bilo je to 1978.godine.
Muhammedu Nasiru.
Sl

Muhammed Nasir je odvano stajao na elu reenog islamskog prepo
roda . Bio je to preporod mudrosti i svijesti, programa i strategije. Izvori
preporoda bili su Kur'an i Sunnet, prva generacija Islama, koja je Islam
shvatila kao vjeru i Zakon, teoriju i praksu, borbu i propagandu, sistem i
ideju, iskreni odnos i ibadet prema Uzvienom Allahu Koji je Jedan, Koji
je Utoite svakom, Kojem pripada vlast na nebesima i na Zemlji.
CITATI
Navest emo neke od njegovih citata:
"Islam nije samo ibadet, nego put i nain ivota, kako za pojedin
ca, tako i za drutvo i dravu. Islam zabranjuje izrabljivanje ovje
ka nad ovjekom. Zato je dunost muslimana da se bore za svoju
samostalnost i neovisnost. Islam osigurava zdrave temelje za slo
bodnu dravu. Zato je dunost muslimana da svoju dravu, nakon
stjecanja nezavisnosti, uspostave i urede na principima islamskih
vrijednosti. Meutim, to se nee ostvariti ako muslimani ne budu
imali hrabrosti da dihadom ostvare slobodu. Zato se muslimanima
namee kao dunost da dihadom dou do slobode i nezavisnosti
shodno vrijednostima na koje ukazuje Islam. U tom smislu tre
ba primjeniti islamski metod profiliranja kadrova, naroito meu
omladinom, koja je kadra doi do svih ciljeva".
U intervjuu koji je sa dr. Muhammedom Nasirom obavio glavni urednik
kuvajtskog asopisa "El-Va'jul Islami" (Islamska svijest), profesor Jasir
el-Kadmani, u Indoneziji, 9. abana 1409. l februara 1989. godine, dr.
Muhammed Nasir je rekao: "Ne plaim se za nau budunost! Muslimani
moraju biti svjesni, da e svjetliju budunost moi ostvariti iskljuivo
velikim naporima i dosljednou." Kada ga je urednik upitao ko je od uleme
izvrio najvei utjecaj na njega, odgovorio je: "To su prije svih mudahid
ejh Muhammed Emin el-Husejni, imam ehid Hasan el-Benna i imam
Hasan el-Hudejbi. Ovo su ljudi koji ostavili najvei dojam na mene, a koji
potiu izvan granica moje domovine. van granica, a to se pak Indonezije
tie, to su: ejh Egus Salim i ejh Ahmed Serketi."
52
.. .
Ovaj mudahid, ije je ime diljem svijeta vie nego poznato onima koji prate
i koji razumiju problematiku islamske da've, politike i dihada, zasigurno
zasluuje da se o njemu kazuje mnogo vie nego to nam prostor ove knjige
to dozvoljava.
RADOVI
Autor je mnogih djela, a spomenut emo neka koja su objavljena na

arapskom jeziku:
Razumjevanje Da've
Odaberite jedan od dva puta
Post
ena muslimanka i njena prava
Islamska civilizacija
Izgradnja na ruevinama
Indoneanska revolucija
Pitanje Palestine
Da li je mogue odvojiti vjeru od politike ?
Doprinos Islama svjetskom miru
Znanje, vlast i kapital kao emanet
Posijte sjeme
Islam i kranstvo u Indoneziji
Blago usamljenima
Ruka koju niko ne prihvati
Vjera - izvor duhovne i materijalne moi
Strah i imperijalizam
Kada se dova ne prihvata
Vjera i moral
Da'va i uspravljanje
Hutba ramazanskog Bajrama
S Islamom u budunost Indonezije
U sjenci Objave
Uljepajte ovaj svijet svojim djelima, osvijetlite vrijeme svojom vjerom
53

Ponovo oivite elju i smisao za rtvom
Islam i sloboda misli
Islam -fundamenti drave
Islam kao ideja
Duhovna uznemirenost na Zapadu
Medid, Kur'a n i tanost
Islamska kultura
Pored navedenih djela tu su i njegova brojna predavanja, rasprave, radovi
i lanci... Tu su i odgovorne funkcije koje je savjesno obavljao... Bio je
predsjednik Vrhovnog Savjeta Indonezije za pitanja islamske da've. Uspio
je sve muslimane Indonezije pridobiti za jedan program i jedan cilj, uspio
je neprijatelje Islama onemoguiti u namjerama i opasnim zavjerama koje
su kovali protiv Islama i muslimana. Pored toga bio je i lan Osnivakog
savjeta svjetske islamske Lige, lan Vrhovnog vijea za brigu o damijama
u Mekki Mukerremi, lan Svjetske Islamske konferencije u Pakistanu.
SMRT
Umro je 15. a'bana 1413. l 5. februara 1993. u Dakarti. Da se Uzvieni
Allah smiluje dr. Muhammedu Nasiru, mudahidu, daiji, vodi, alimu, koji
je iza sebe ostavio neizbrisive tragove i djela u Islamskoj Indoneziji.
54
4-
MUHAMMED ABDUL-HAMID AHMED

(EBUL-DAMI'AJEJNI}
(191 1-1992
1 3 2 9 - 1 4 1 2)
DA'IJA
odio se u oblasti El-Buhejre (ubrahajt)

23. 09. 191 1. u uglednoj ulemenskoj
porodici. Njegov otac i djed su bili
svrenici El-Azhara, uz to njegov otac imao je
i svjetovnu naobrazbu pa je radio u advokaturi
za eriatska pitanja.
Obrazovanje je poeo u rodnom mjestu i nakon

to je zapamtio dobar dio Kur'ana s porodicom
se preselio u Kairo. Osnovnu kao i srednju
kolu zavrava u Kairu, potom upisuje Pedgoki
fakultet (odsjek arapskog jezika) gdje diplomira
1938. godine. Kao pedagog poeo je s radom u koli "Muslimanska braa"
u gradu Ismailijji, a zatim je angaovan kao sekretar u urednitvu asopisa
"Medelletu en-Nezir" iji je glavni urednik bio profesor Salih 'Amavi.
KoNTAKT s MusLIMANSKOM BRAOM
S Muslimanskom braom uspostavio je vezu jo kao student, 1933. godine.

Naime, njemu i nekolicini izraslijih studenata kontakt s Muslimanskom
braom inicirao je poznati alim ejh Tantavi Devheri. Rekao im je da je to
organizacija koja Islam shvaa ne samo kao vjeru i ibadet, nego kao sistem
i dravu, rukovoenje. Rekao im je isto tako, da Muslimanska braa veliki
znaaj pridaju praktinoj strani Islama, da se dosta drue kako u damijama
tako u putovanjima i izletima koje esto organizuju. Posebno im se pohvalno
izrazio o osnivau pokreta, imamu Hasanu el-Bennau, kojega je rektor EI
Azhara, Muhammed Mustafa el-Meragi, odredio za glavnog i odgovornog
urednika asopisa "El-Menar" nakon smrti osnivaa ejha Muhammeda
ss
Reid Rida. Ovu sugestiju ejha Tantavija prihvatio j Muhammed Abdul

Hamid kao i est njegovih kolega s fakulteta. S osnivaem Muslimanske
brae, imamom Hasanom el-Bennaom sastali su se u kui ejha Tantavija
a Muhammed Abdul Hamid Ahmed izabran je za vou te grupe.
MoJE POZNANsTvo s MuHAMEDOM ABDUL HAMiD AHMEDOM
Velikog Islamskog daiju Muhammeda Abdul Hamida Ahmeda upoznao

sam kroz njegove lanke u asopisu "El-ihvan el-muslimun" krajem
etrdesetih godina dvadesetoga vijeka. Drugi put sam se s njim susreo u
Egiptu gdje je imao intezivne aktivnosti meu studentima. Na tom planu
imao je ogromno iskustvo, jedan je od prvih studenata koji se prikljuio
pokretu Muslimanska braa jo dok je bio student Pedagogije na Kairskom
Univerzitetu (ranije: Fuad Prvi), zbog ega je meu Muslimanskom braom
poznat kao "Ebu el-Dami'ajejni " - (Otac dvaju univerziteta).
AKTIVNOSTI
Nakon zavrenih studija ukljuio se u proces nastave u Egiptu, Iraku

i Jodranu. Delegirao je 1941. godine u Irak za predavaa u srednjim
kolama. Njemu se kasnije pridruio dr. Husejn Kemaluddin kao profesor
na Graanskom fakultetu u Bagdadu. Njih dvojica su na planu islamske
da've usko saraivali u Iraku i bili su nukleus djelovanja Muslimanske
S desna: Muhammed Abdul Hamid Ahmed (Ebul-Diamiajejni u svom stanu u Mekki el-Mukerremi,
el-Mustear el-'Akil, Hadii Ahmed el-Bess).
56

brae na prostorima Iraka. Njima se prikljuio i profesor Es-Savvaf nakon
to je zavrio El-Azhar. Po isteku predvienog mandata predavaa u Iraku
profesor Muhammed Abdul Hamid Ahmed se 1946. god. vraa u Egipat
gdje nastavlja raditi kao predava i profesor. Iste godine je poeo izlaziti
dnevni list "El-ihvannu el-muslimiin" u kome je bio redovan saradnik.
U periodu 1947/48. godine, na traenje Hadi Abdul-Latifa ehu Kure,
generalnog inspektora Muslimanske brae, odlazi za predavaa na Islamski
fakultet u Jordan. Njegov povratak iz Jordana poklapa se sa rasputanjem
organizacije Muslimanska braa - osmoga decembra 1948. god. Uslijedila
su velika sasluavanja, progoni i zatvaranja lanova ove organizacij e.
Profesor Muhammed Abdul Hamid Ahmed i sam je u tri navrata bio
u zatvoru; 1954., 1960. i 1965. godine. Nakon zadnjeg izlaska iz zatvora
otiao je na Hadd i nastanio se u Saudijskoj Arabiji. Dvije godine je bio
angaovan kao rektor Ustanove za obrazovanje ene u Mekki Mukerremi.
Nakon toga je dvije godine radio u Ministarstvu prosvjete. Bio je predava
i direktor u uvenom lancu kola "Menaratul Dedde". Nakon toga radio je
u Ministarstvu Haddda, u urednitvu asopisa "El-Tedamun el-Islami"
(Islamska solidarnost) koji je bio glasilo ovoga ministarstva. Bio je predava
za predmet islamske da've na Univerzitetu "Melik Abdul Aziz" na ijem
je elu bio ejh Muhammed el-Gazali. U tom periodu je posjetio Siriju i
zemlje Zaljeva. Zadnji njegov angaman u svojstvu predavaa bio je na
Univerzitetu "Ummul Kura" u Mekki el-Mukerremi u trajanju od sedam
godina, sve do kraja 1985. godine.
-
ZALAGANJA MuHAMMED ABDUL HAMiDA AHMEDA

Slobodno se moe rei da je jedna generacij a islamske omladine u Egiptu,
Jordanu i S. Arabiji odgojena i voena rukom profesora Muhammeda
Abdul Hamida Ahmeda. Ta generacija je prethodnica islamskog buenja i
preporoda, generacija nade koja je Ummet podigla iz praine i ponienja i
prezentovala Islam kao program i cjelokupan sistem ivota.
Profesor MuhammedAbdul Hamid Ahmed jedan je od velikana savremenog
islamskog pokreta i da've koji je cijeli svoj ivot posvetio vjeri u Uzvienog
Allaha, nije sagorio niti se smirio u dinamici ivota unato starosti i bolesti
te torturi kojoj je esto bio izloen. Njegov rad je krunisan rezultatima
oitovanim, prije svega, u ivotnoj praksi islamske omladine koja je postala
nosilac najveeg emaneta na ovom svijetu, emaneta da've, omladina koja je
shvatila da je islam ibadet, vjera, zakon, politika, opredelenje. Oni su ivjeli
57

po islamskim propisima, na taj put su pozivali i druge, podnosili iskuenja
i patnje, suprotstvljali se silnicima i odbili da ideje Islama prodaju za
mizerne dunjaluke ponude i interese. Za njih Kur'an kae: "Irna vjernika
koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i irna ih koji to
oekuju - nisu nita izrnjenili." (El - Ahzab, 23)
Dobro se sjeam njegovih nastupa i predavanja za omladinu na Univerzitetu
u Kairu u razdoblju od 1950. do 1954. l (1370 - 1 374). Mi smo prosto hrlili
na ta predavanja. Bilo je to u vremenu nakon Drugog svjetskog rata, kada
je islamski svijet bio prosto zapljusnut valovima uvezenih i za ovaj svijet
stranih ideologija. Bajraktari ovih uvezenih ideja u muslimanski svijet
bili su "europeizirani " Arapi, sluge imperijalizma, koji su se odrekli svega
arapskog i islamskog, koji su oponaali kolonizatore u svemu, dobrom i
loem, istini i zabludi, korisnom i tetnom, bili su poput luaka koji se
predao matici strasti i uivanja da ga nosi, pa makar i u vlastitu propast.
Ne smije se izgubiti iz vida da je profesor Muhammed Abdul Hamid
Ahmed jedan od uenika imama ehida Hasana el-Bennaa od koga je
nauio metode da've, nain ponaanja i vladanja. Imam je bio kola za sebe,
autoritet za svoje uenike, njegova edukacija bila je vie praktina - manje
teorijska, imao je viziju sveukupnog jedinstva muslimana na svjetskoj
razini, Islam je vidio kao rjeenje za sva pitanja i probleme ivota i svijeta.
Njegov pokret u osnovi je reformistiki, mogli bi rei nastavak pokreta
koji su mu prethodili, poput selefijskog pokreta mudahida Muhammed
ibn Abdul Vehhaba, Semisiskog pokreta u Libiji, pokret Islamske uleme u
Aliru i sl. Istinski reformatori Islama su ljudi koji su u dinamici ivota bili
odluni i istrajni na putu Kur'ana i Sunneta, koji nisu mogli biti vrbovani
ejtanskim obmanama niti reimskim ponudama, oni su samo slijedili Put
koji vodi Allahovom zadovoljstvu.
etvrti generalni sekretar Muslimanske brae, profesor Muhammed
Hamid ebu en-Nasr, u jednoj od svojih analiza zakljuuje: "Mnogo je ljudi
koji se mogu tretirati kao vjernici, ali nije mnogo onih za koje Uzvieni
Allah kae da su ljudi koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su
poginuli, i irna ih koji to oekuju - nisu nita izmjenili. Jedan od onih za
koje mogu tvrditi da pripadaju ovoj kur'anskoj kategoriji svakako je profesor
Muhammed Abdul Hamid Ahmed - kao voa i kao pedagog. On je jedan
od prve generacije Muslimanske brae i prvi je sa idejom ovoga pokreta
doao na egipatski Univerzitet i osvojio srca mladih. Uspio ih je okupiti
i ujediniti u ideju Islama, oni su ga voljeli i on je volio njih, ponosili su se
njime i on njima, tako se ideja Pokreta prenijela s Univerziteta na druge
58

naune ustanove u Egiptu. Mladi su ideju Istine irili sa zadovoljstvom i
zanosom, izvravajui na taj nain naredbu Uzvienog Allaha.
Na putu Istine profesor Muhammed Abdul Hamid Ahmed rtvovao je sve
to je imao. Na tom putu izloio se brojnim potekoama i preprekama,
ali, zahvaljujui Allahovoj pomoi, uspio je savladati sve prepreke, okupiti
i odrati svoje safove. Uspio je Rije Allahovu odrati gornjom u vremenu
u kojem su protuislamske ideje i trendovi nadolazili poput bujice. Ovaj
ovjek bio je strpljiv i pozivao na strpljenje, bio je radin i pozivao na rad
i aktivnost, samokritian i pozivao na samokritinost. Takav je ostao do
kraja ivota. Sve reeno od njega je naslijedila mlada generacija i predala u
emanet onima koji dolaze.
PROGRAM I STAVOVI
Opisujui aktivnosti iz svoje mladosti, profesor Muhammed Abdul Hamid
Ahmed kae: "Na fakultetima smo vrili selekciju dobrih i naprednih
studenata, pozivali ih na predavanja u kuu imama Hasana el-Bennaa, da
mu se Uzvieni Allah smiluje. Na fakultetima smo nastojali obezbijediti
prostorije za obavljanje zajednikog namaza, posebno podne i ikindije
namaza. Veliki broj studenata je prisustvovao u dematu. Te prilike smo
koristili da ih upoznamo s Pokretom, a mnogi su iskazali interesovanje i
izraavali elju da se prikljuenje Pokretu. Sjeam se, na tom planu pomagali
su mi Abdul Muhsin el-Husejni, Abdul Hakim Abidin, Ibrahim el-Azbi,
Muhammed Mahmud es-Sejjid Gali, Abdul-Muhsin urbi, Muhammed
Mahmud Abdul Halim i drugi. Kada se broj studenata koji su se prikljuili
Pokretu osjetno poveao, odluili smo da organizujemo javna predavanja u
centrali "Muslimanske brae" koja je tada bila na trgu "El-Atabe el-Hadra'".
Predava je bio imam Hasan el-Benna.
Prostorija u kojoj smo obavljali zajedniki namaz na fakultetu, zapravo,
bila je prostorija za da'vu. Do ove prostorije smo doli zahvaljujui dekanu
fakulteta, dr. Mensuru Fehmiju. Inae, tu prostoriju su nastavnici engleskog
jezika koristili kao svoju ostavu. Na fakultetu su nemalo bili iznenaeni
prvim ezanom za podne namaz. Na tom fakultetu predavai su preteno
bili Englezi, mislim da je samo jedan profesor bio Egipanin! Englezi su
nakon toga studente poeli odvraati od naih ideja i Pokreta, nudei im
razne poklone, ak putovanja u Englesku o troku fakulteta itd. Sjeam
se da je meu studentima, najodaniji ovoj protuislamskoj kampanji bio
izvjesni Luis 'Ived.
59
Abdullah el-'Akil, Ahmed el-'Assal, Muhammed es-Saftavi, Jasin e-erif, Muhammed ed-Demerda,
Sejjid Sabik, Muhammed Abdul Hamid, Mahmud Devde, 'Azmi el-Devheri, Hamid et-Temimi,
Ahmed Hamed Ahmed, Salih Kadur, Hani Besiso, Selim erab, Jusuf el-Karadavi... i drugi. Slika
datira iz 1951. godine. Egipat, grad Halvan.
Imam ehid Hasan el-Benna, u svojoj hutbi odranoj lanovima Pokreta i

studentima Kairskog univerziteta, 1931. god., ovako se obratio prisutnim:
"Ovdje sam prije etiri godine imao susret sa est studenata. Razgovarali
smo o naim obavezama prema Islamu. Na kraju druge godine imali smo
etrdeset studenata, a krajem tree godine taj broj se popeo na vie od
tri stotine. A pogledajte sada, na kraju etvrte godine, kako se ta brojka
poveava." Zatim je citirao i objanjavao ajet:
"U plodnom predjelu raste bilje voljom Gospodara njegova, a u neplodnom
s mukom. Eto, tako Mi, na razne naine, ponavljamo dokaze ljudima koji
zahvaljuju." - (El-A'raf, 58)
"
Profesor Ahmed ebu adi, u svojoj knjizi "Moje putovanje s nepokolebljivim
kae: "Uzvieni Allah odredio je da se u vrijeme velike nevolje 1965.
godine jedno vrijeme druim s profesorom Muhammedom Abdul Hamid
Ahmedom. Druenje s njim koristilo mi je vie od samog itanja literature.
Njegovo znanje podsjealo me je na more bez obale. Govorio je o islamskoj
da'vi koju je prigrlio u svojoj ranoj mladosti, priao nam o pjesniku
Muhammedu Ikbalu, citirao mnoge njegove stihove, bio je nadahnut
Ikbalom, a mi smo bili nadahnuti njegovom interpretacijom Ikbala. Citirao
nam je mudre izreke 'Ataullaha el-Iskenderija, koje imaju za cilj ohrabriti
one koji su u velikoj nevolji i koji su ostali bez anse i nade... Jednu od tih
mudrih poruka sam zapamtio, glasi, otprilike, ovako:
60
Abdullah '.Akll Sulejman el-'A.kil
"Ne oajavaj ako tvoja dova ne bude usliana u roku koji si predvidio, Uzvieni
Allah ti je zagarantovao udovoljiti molbi onda, i onako, kako On odredi, ne
onako kako ti odreduje... jer, 'On radi ono to eli'. (Hud, 107}; Zatim:
'f\.ko je Allah s tobom, ko ti moe ta? Ako je Allah prativ tebe, ko ti moe
pomoi? "
-
Profesor Muhammed Abdul Hamid Ahmed napisao je nekoliko djela, a

najpoznatija su:
Rijei i miljenja
Moja sjeanja
Nasuprot potopu
Vjera i ivot vjernika
Zaineresiranost i poticaji za itanjem
Pogled na izuavanje sredstava informisanja
Ovome svakako treba dodati brojne lanke objavljene u asopisima "En

Nezir", i "El-ihvanu el-muslimiin", sudske studije i rasprave, i dr. Svoje
radove poeo je objavljivati jo dok je bio student na Pedagokom fakultetu.
U svom prvom asopisu "Deridetu el-ihvani el-muslimun", imam Hasan
el-Benna odredio je rubriku pod naslovom "Babu et-talebe" (Poglavlje za
studente). U toj rubrici najvie je pisao Muhammed Abdul Hamid Ahmed.
Bilo je to 1933. godine.
Za svoga uitelja, Hasana el-Bennaa, Muhammed Abdul Hamid e rei:
"Moja sjeanja na ehida imama Hasana el-Bennaa su izuzetna. Bio je
znak Allahov, znao je kako treba izgraivati, vaspitati, imao je karakter
i svojstvo mudraca, duh evlije, otroumnost iskrenih, njegove rijei su
nadahnjivale, njegove upute su bile svjetlo i lijek. Upoznavajui ga spoznao
sam ta je hrabrost u ovjeku, ta je sposobnost vladanja u vodi, ta je
Islam u muslimanu. Dao sam mu obeanje da u raditi na islamskoj da'vi,
da u pozivati na put Allahov i put Njegovog Resula, sallallahu alejhi ve
sellem, na put Kur'ana i Sunneta, u Egiptu, u Iraku, u Jordanu, u S.Arabiji.
Zahvaljujem Uzvienom Allahu to mi je omoguio da se borim za ciljeve
da've, koji su vaniji od ovoga svijeta i svega to je na njemu. Molim Allaha
da mi pomogne, da ne podlegnem iskuenjima, da me ojaa na ovom putu
do smrti, da Allah bude sa mnom zadovoljan, a i ja s Njim."
Pogreno je rei da je imam ehid Hasan el-Benna prvi razvio i uzdigao
bajrak otpora u ovom vremenu ponienja muslimana. Znani su nam i
njegovi pretee arapskom istoku i zapadu, u srcu Indije i Indonezije. Bili su
to junaci koji su se sukobili s neprijateljima Islama na razliitim frontovima:
61

ratnim, politikim, naunim, kulturnim... Dobro su se pokazali u toj borbi,
sluei interesima svoje vjere i Ummeta u cijelosti. Ako su neki od njih
u ovim sukobima izgubili bitku, to nikako ne znai da su i poraeni, jer
su ispunili svoju obavezu u ime Uzvienog Allaha, a poslije njih su drugi
nastavili i okonali njihova djela. ehid Hasan el-Benna je koristio iskustva
svojih prethodnika. Uzvieni Allah ga je obdario svojstvima mnogih
koji su mu prethodili. Stalno je bio predan uenju Kur'ani Kerima, uio
je prijatnim i umilnim glasom. Poznavao je tumaenje Kur'ana, kao da je
Taberi ili Kurtubi, imao je sposobnost razumijevanja najsloenijih tekstova
Kur'ana, te sposobnost da ih na najlaki nain objasni onima kojima bi
se obraao. Njegov metod izlaganja mnogi su poredili s metodom Harisa
el-Muhasibija i Ehu Hamida el-Gazalija. Sunnetske znanosti usavrio je
kod svoga oca koji je sainio novi poredak Musneda Ahmed ibn Hanbela.
Fikhske znanosti je izuavao kroz sve mezhebe, to mu je omoguilo da
ovlada stavovima Selefa, ali i uleme modernog vremena. Slijedio je kolu i
program Muhammeda Abduhua i njegovog uenika, vlasnika "El-Menara",
ejha Muhammeda Reid Ridaa. Izmeu njega i Reid Rida-a voene su
utive i umjerene polemike i rasprave. Bio je oduevljen znanjem ejha
Reid Ridaa, ali se nije uputao u neka objanjenja i rasprave koje je vodio
ejh Reid Rida.
ehid Hasan el-Benna imao je nevjerovatnu sposobnost buenja islamske
svijesti u irokim narodnim slojevima. U diskusiji je izbjegavao razilaenje
i pristrasnost. Odlino je poznavao historiju Islama, sve njene plime i oseke,
uspone i padove. Do perfekcije je bio upuen u faktiko stanje i poziciju
Islamskog svijeta, zavjerenike planove i strategiju zapadnjaka vezane
za taj svijet, znao je za zavjere koje su protiv njega kovali kolonizatori i
njihovi saradnici i sluge. Bez reklame i pompe je obilazio egipatska sela
i gradove. Od etiri hiljade sela u Egiptu, obiao je tri hiljade. Za dvadest
godina aktivnosti stvorio je Pokret koji je uspio sruiti vojnu i politiku mo
kolonizatora u Egiptu, udahnuo je ivot u ve klonuli islamski organizam.
A onda su se digli na noge: Amerika, Engleska, Francuska, poslali svoje
emisare i ambasadore vladi kralja Faruka, traei od istih da stave van
zakona pokret "Muslimanska braa". Ovi to posluae. Zabranie Pokret,
muki ubie vou Pokreta, u 42-oj godini njegovog ivota. Na mezar su
ga na svojim pleima nosile ene zajedno sa starim ejhom (ocem imama
Hasana el-Bennaa) koji je ostao bez sina ... Naime, masi koja je eljela
prisustvovati njegovoj denazi, policija nije dozvolila da se priblii damiji
Kajsun iz koje je njegovo tijelo poneseno na vjeno prebivalite.
62
"ehid Hasan el-Benna je poeo svoje veliko djelo od nule. Oivio je

Islam u srcima ljudi, motivisao ih i usmjerio na aktivnost i akciju.
Neka mu slui na ast to je pokrenuo mladost koja je zbrisala en
gleske vojne kasarne na obalama Kanala i primorala ih da napuste
Egipat. Neka mu slui na ast to je pokrenuo mladost koja je u
svim sukobima s Izraelom bila pobjednik. Zbog toga se imperijali
zam estoko okomio na ovu kolu i nastojao joj zadati udarac gdje
je god bilo mogue...
Ja ne mislim da su Tatari sruili bagdadski Halifat, sruile su ga
raskone palae i raskalaeni i raskoni ivot koji se u njima odvijao.
Bile su to palae harama i grijeha ...
Ja ne smatram da su krstai sruili nau dravu u paniji - islamsku
zastavu sa zidina te drave spustili su i ponizili oni koji su bili
ogrezli u strastima i raskoi. Vladari koji su bili na elu posvaanih
frakcija u paniji nisu bili pravi sinovi Tarik ibn Zijada, niti pak
njegovih pravih nasljednika koji su sebe rtvovali iz ljubavi prema
Uzvienom Allahu, pa im je On darovao te divne teritorije."
(Izvod iz knjige "Ustav kulturnog jedinstva"
autora Muhammeda el-Gaziilija)
Profesor Muhammed Abdul Hamid Ahmed nije napustio Mekku el

Mukerremu danom svoga penzionisanja, nego je nastavio ivjeti u tom
gradu sve do trenutka smrti, 4. 05. 1992.god.Mjesecima je bolovao od
kronine bolesti miia. Denaza mu je klanjana u Mesdidil Haramu a
ukopan je u mezarje "el-Mu'allat" u Mekki el-Mukerremi.
Neka je Allahov rahmet na njega, neka ga nastani u Svojim dennetima,
neka ga nagradi za uslugu koju je pruio Islamu i muslimanima.
63
HANI MUSTAFA BESISO (EBU SEHL)

( 1 929-1 970
1 3 4 9 - 1 3 9 0)
MUDAHID I REVOLUCIONAR
azdoblje moga studija u Egip
tu, od 1950. do 1954. godine
predstavlja najplodnije islam
sko djelovanje ispoljeno na sva etiri
Univerziteta u Egiptu. Posebna aktiv
nost zapaala se kod studenata koji
su u Egipat doli izvana. Mi smo se
stalno sastajali i kljuna tema naih
razgovora bili su problemi muslimana
irom svijeta.
BRIGA o PALESTINI
Problem Palestine za nau generaciju

bilo je glavno pitanje. Analizirali smo
krstako-idovsku zavjeru koja je
imala za rezultat progon palestinskog
naroda i predaju palestinske teritorije
idovskim klanovima i pljakaima.
.+. Bes1so
Ham Musta1a
. u pus t'mp ez-zubeJr
Razmatrali smo jadno i komino
ponaanje nekih arapskih vojnih
formacija kojima je politiki komandovao engleski general Klob-paa.
Gorili smo od elje da u bilo kom smislu pomognemo Palestini i njenom
narodu da povrati oduzetu zemlju i ljudska prava... Pitanje Palestine za
nas je bilo pitanje svih muslimana svijeta, ona je mjesto islamskih simbola
i svetinja, u njoj se nalazi prva Kibla, u njoj je trea damija po znaaju u
Islamu. Najvei na doprinos pitanju Palestine bilo je motivisanje naroda,
naroito studenata, za uestvovanje u pokuaju iznalaenja rjeenja ovog
problema. Posebno smo radili sa studentima iz Palestine nastojei da oni
budu jezgro otpora, da grade mostove kojima e doi do ostvarenja cilja,
.
..
64

i to u kontekstu islamskog razumijevanja ovoga problema. U tom smislu
trebalo je prije svega za dihad osposobiti islamsku omladinu i uvjeriti je
da se bori za uzdizanje Allahove rijei.
NJEGOV DOPRINOS PALESTINI

Mudahid Hani Mustafa Besiso je rodom iz Palestine iz Gazze, grada gdje
je bilo jedno od jakih uporita "Muslimanske brae ". Njegova porodica je
bila veoma poznata i utjecajna. Svoje obrazovanje poeo je u koli imama
afije u Gazzi a onda se preselio u Kairo gdje je upisao studij na Pravnom
fakultetu. Bio je poboan i povuen, odan dihadu, davao je prednost
djelima nad rijeima, ali pritom nije izostao osjeaj komunikativnosti kada
je trebalo izloiti i objasniti ciljeve borbe za Palestinu, apostrofirajui uvijek
stanovite Islama, da je borba za slobodu i oslobaanje od imperijalistike
dominacije i imperijalistikog jarma dunost svih muslimana ma gdje
ivjeli. Palestinu je trebalo oistiti od zloina idovsko-svjetskog cionizma,
jer je to ista i sveta zemlja Israa i Mirada.
U sklopu pokreta "Muslimanska braa" radio je u glavnoj Centrali, u odsjeku
za vezu s Islamskim svijetom, te kao koordinator sa stranim studentima u
Egiptu. U tom poslu dokazao je odanost, odgovornost i umijee.
Jasin E-Serif, zmi el-Devheri, Muhammed el-Demerdai Mu rad, Mahmud Dievde, Muhammed
es-Saftavi, Abdullah el-kil, Ahmed el-ssal, Ahmed Hamed, Jusuf el-Karadavi, Hani Besiso,
Izzet e-Serif.
Egipat, Halvan,
65
1951. godina
Brat el-Menasir, Abdullah el-'Akil, Hani Mustafa Besiso, brat es-Saftavi
MoRALNE ODLIKE
Na ovako perfektan nain mogao je odraditi svoje obaveze samo ovjek koji
je bio obdaren bogobojaznou, zuhdom, istoom due, a Hani Mustafa
Besiso upravo je bio takav. Zbog toga su ga cijenili i voljeli svi, davali mu
prednost i postavljali ga na elo, mada je on vie volio da djeluje iz pozadine,
da se primjeuje njegovo djelo, ne linost. Nije alio truda i vremena, niti
pak kapitala kojim je raspolagao, da ga utroi na putu Allahovom i interesu
muslimana.
DiHAD
Djelovao je na raznim poljima i bio je poput pele u svojim aktivnostima.
Svrsishodnost njegovog napora oitovala se na svim poljima djelovanja,
naroito u radu sa studentima. Bio je jedan od onih koji su Islam shvatili i
prihvatili kao vjeru, zakon, moral i program ivota.
Palestinska populacija u Egiptu, ukljuujui i studente, bila je dosta
heterogena. Znatanbroj studenata bio je naklonjen komunizmu, socijalizmu
i razliitim graanskim opcijama. Naravno, najvei broj Paletinaca bio je
islamske orijentacije, to je, u najveoj mjeri zasluga Hani Mustafie Besisa i
ljudima iz njegove neposredne blizine.
66

Prilikom poznate bitke na Suetskom Kanalu 1951. {1371) godine omladina
je pruila estok otpor. Studenti egipatskih univerziteta u velikom broju
uestvovali su u ovom sukobu, a medu njima i Hani Besiso. Abdullah ebu
'Izzet u svojoj knjizi "Za Islamsku Palestinu", na strani 25, ovako opisuje
Hani Besisu: "Hani Besiso, da mu se Allah smiluje, svojom pojavom i
vanjtinom bio je jako sitan, ali su vjera i hrabrost, odlunost i odanost,
uinili od njega da u borbi uvijek bude u prvim redovima i djeluje poput
dina. Rijetko sam vidio ovjeka da ne ali i ne tedi sebe, da je tako odan
principima u koje vjeruje i programu za koji se opredijelio, kao to je Hani
Mustafa Besiso".
Pa ako je Mu'in Besiso, poznati pjesnik i komunistiki lider u tome
vremenu, bio veoma poznat, jer je na njegovoj popularizaciji u arapskom
svijetu radila propagandna mainerij a iz ljeviarskih krugova, za Hani
Besisu moemo rei da je bio borac koji je djelovao iz sjene, za njega obian
svijet nije znao, ali znali su oni koji su bili u njegovoj blizini, kao Halil el
Vezir, Muhammed ebu Sido, Hasan Abdul Hamid, te mnogi drugi...
Nakon to je odigrao znaajnu ulogu u organiziranju Palestinaca, posebno
u Egiptu i Palestini, ponueno mu je da u mjestu Ez-Zubejr u Iraku predaje
na poznatoj koli "En-Nedat el-Ehlijje". U proces nastave u ovom gradu s
njim su bili ukljueni i neki njegovi drugovi Egipani.
I na ovoj dunosti Hani Besiso je nastavio svoje islamsko djelovanje. Uenici
su ga potovali i voljeli jer im je posvetio panju i dao im sebe. a njima
se druio u damiji u obavljanju namaza, putovanjima i izletima. Uenici
su stekli povjerenje u njega, povjeravali su mu i otkrivali stvari koje nisu
otkrivali ni svojim roditeljima, traili od njega pomo za svoje probleme.
Oenio je sestru svoga kolskog druga, saradnika i saputnika u da'vi,
Muhammeda es-Saftavija. Bila mu je vjeran brani drug i pomaga u svim
aktivnostima. Radei u procesu nastave nikada nije zapostavio obaveze
prema Pokretu i palestinskom pitanju. Stalno je odravao kontakte i
pomagao koliko je mogao. Profesor Abdullah ebu 'Izzet, u ve spomenutoj
knjizi "Sa Islamskim Pokretom", na str. 71 biljei: "Jednog dana, jula mjeseca
1957. doao mi je Hani Mustafa Besiso nosei u ruci biljeku od nekoliko
stranica. Rekao mi je da se radi o materijalu koji mu je dao Halil el-Vezir, u
kojoj iznosi neke sugestije vezane za organizaciju i djelovanje unutar pokreta
"Muslimanska braa". Traio je od mene da proitam tu zabiljeku i dam
svoje miljenje. Ja sam se ispriao da za itanje zabiljeke nemam vremena
i vratio sam mu je nakon to sam je samo letimino pogledao. Po svemu
67
Hasan el-Medhun, Ibrahim Aur, Hani Mustafa Besiso, Arefat el-'Ui, Ibrahim Geve
sudei, ni Hani Besiso, niti pak njegovi saradnici, nisu u potpunosti shvatili
znaaj ovoga dokumenta, a bio je direktno vezan za nastavak revolucionarnog
pokreta "Feth" 1958. (1378) god. U navedenoj knjizi, str. 78, autor dalje kae:
"Mnogi ne znaju da je prva zvanina deputacija Muslimanske brae iz Egipta
posjetila Palestinu mjeseca augusta 1935. (1355). Delegaciju su sainjavali:
Profesor Abdurrahman es-Saati el-Benna (roeni brat ehida Hasana el
Bennaa), profesor Muhammed Es'ad el-Hakim (sekretar Organizacije), i
jo nekoliko aktivista. Kada je buknula velika revolucija u Palestini, 1936.
(1356) godine, lanovi Pokreta iz Egipta krenuli su u Palestinu da priteknu
u pomo svojoj brai. Meutim, ta pomo je bila daleko jaa i konkretnija
1948. godine, kada je nekoliko odreda Egipana uzelo uea u borbi protiv
Izraela."
Meu ovim dobrovoljcima bio je i Hani Mustafa Besiso. Kada je to kasnije
otkriveno, egipetske obavjetajne vojne slube su ga strpale u zatvor, 1965.
godine. U zatvoru je ostao nekoliko godina. Ni tu nije klonuo duhom,
hrabrio je zatvorenike, ulijevao im nadu i vjeru u dihad. Nije podlegao
obeanjima i obmanama zatvorskih delata, niti pak udarcima njihovih
bieva. Ostao je stamen poput stijene sve do svoje smrti 1970. godine. Umro
je u mraku zatvorskih zidina. alili su za njim mnogi koji su bili u zatvoru,
i oni van njega, svi su priali o njegovoj pobonosti, iskrenosti i odanosti,
odvanosti i hrabrosti, moralu i izdrljivosti, skromnosti dunjalukoj i elji
Ahiretskoj.
68

SVJEDOENJA
ivotni
Njegov uenik
saputnik,
Hasan
Abdul
Hamid Salih, za njega e
rei: "Upoznao sam ga 1947.
godine u srednjoj koli 'Imam
afija' u Gazzi.
Bio sam svjedok s kakvim
je arom vjere i patriotizma
traio od upravnika kole da El-Menaslr es-Salih, El-Ahmer, E-ukajr, Es-Sevabite,
Besiso (oznaen strelicom), Es-Saftavi. 'Umejre.
dozvoli uenicima uee u
maj 1956. god.
kopanju rovova za mudahide
u istonom djelu Gazze. Naime, upravitelj nije bio za to da srednjokolci
na ovaj nain pomau Palestinski pokret. Prijetio je Hani Besisi da e biti
otputen iz slube, podvrgnut odgovornosti, ali sve to nije pomoglo. Hani
Besiso je bio uporan, a upravniku kole, koji je dobro procijenio da su
uenici mahom na strani Hani Besise, nije preostalo nita drugo nego da
im odobri izlazak na ovu akciju... Posmatrao sam Hani Besisu u ovoj akciji,
kako kopa rov, kako daje uputstva uenicima, kako doekuje predstavnike
delegacija koje su stizale iz raznih arapskih zemalja, kako potuje ove ljude
i kako oni njega uvaavaju... Bio sam svjedok kada mu je priao upravnik
kole i prijetei mu rekao: "Sluaj, Hani, sutra e snositi odgovornost za
izlazak uenika na ovu akcij u. Vjerujem da e biti iskljuen iz nae kole."
Hani Besiso mu je odgovorio: "Bila bi mi velika ast da budem iskljuen
zbog ovoga. To bi bilo pravo odlikovanje moje drave."
Krajem 1947. godine egipatska uprava je odluila da profesora Hani Mustafu
Besisu, o troku drave, kao prvog Palestinskog izaslanika, poalje na sve
Univerzitete u Egiptu. Kada sam otiao da mu estitam, odgovorio je: "Ovo
je nagrada od Uzvienog Allaha, ja to nisam zasluio."
Kasnije smo se sreli u Kairu 1951. godine. Bio je na zavrnoj godini Prava,
a ja sam bio na Pedagokom fakultetu. Bili smo u stalnom kontaktu i
moram priznati da sam od njega mnogo nauio. Posebno mu dugujem to
je u moje srce i razum usadio ljubav prema Islamu. Jo uvijek se sjeam
dana kada mi je ponudio da zajedno s njim posjetim njegovog prijatelja,
Palestinca komunistu, koji je bio bolestan. Iskreno govorei, ta posjeta mi
nije odgovarala, ali nisam ga htio odbiti i krenuo sam s njim. Kada smo doli
u kuu njegovog bolesnog prijatelja, napravio mu je i ponudio aj. Zatim
69

me je zamolio da, na kratko, ostanem sa bolesnikom, a on se udaljio. Ubrzo
je doveo ljekara specijalistu koji je pregledao bolesnika i dao mu odreene
lijekove. Vidio sam, ljekarske usluge je platio vlastitim sredstvima. Kada je
ljekar otiao, rekao mi je: "Moj brate, Hasane, ovo je naa islamska dunost,
da pomognemo jedni drugima koliko moemo."
Kada je zavrio Pravni fakultet, odbio je da radi u tuilatvu u Gazzi,
to mu je ponueno, a prihvatio je da radi kao nastavnik u srednjoj koli
u Zubejru u Iraku. Kada sam ga, nekoliko godina nakon toga, susreo u
Iraku i ukorio ga to nije nastavio raditi u svojoj struci, rekao mi je: "Ja
sam veoma zadovoljan svojim poslom, radim s omladinom koja tei i hrli
Islamu, plodovi moga rada osjetit e se u budunosti." Zatim je nastavio:
"Posluaj rijei Resula, alejhis-selam: 'Da uputi jednoga ovjeka na pravi
Put, vie ti vrijedi od dunjaluka i svega to je na njemu."'
Kada sam 1963. god. posjetio Ez-Zubejr, vidio sam i uvjerio se kakve je
tragove iza sebe ostavio Hani Mustafa Besiso. Na svakom mjestu ule su
se samo rijei pohvale. Bio je, da mu se Uzvieni Allah smiluje, olienje
iskrenosti, divnog vladanja, dosta je postio, redovno prisustvovao
demaatu, uskraivao je sebi komoditet da bi pruio ugodnost drugima.
Sjeme Islama nastojao je posijati gdje god bi se naao. Bio je dareljiv i iroke
ruke prema svojim gostima, u tim doecima izgledao je kao pravi bogata,
a lino je ivio krajnje skromno, kao pravi zahid. Meu svojim akramima
preuzimao je ulogu sluge, bio je irokogrudan meu svojim uenicima i
potovaocima. Krasili su ga mukost i iskrenost i nije se bojao bilo ijeg
ukora na Allahovom putu.
Islamski pokret u Gazzi
upoznao ga je kao
svoga pokretaa i vou,
grad Ez-Zubejr u Iraku
upoznao ga je kao da' iju i
pedagoga. Svi su ga voljeli
i respektovali odnosei se
prema njemu kao prema
svome uitelju, unato
njegovoj mladosti.
Na slici: dr. Ahmed el-Assal i profesor Muhammed es-Saftavi

70
Bio je uesnik mnogih

savjetovanja i predava
nja u ez-Zubejru i Basri.

Cijenio je uene ljude i nije se ustruavao priznati im uenost i traiti od
njih znanje. Tako je od uenih ljudi posebno cijenio ejha Nasira el-Ahme
da, direktora kole "En-Nedat" u Ez-Zubejru, zamolivi ga, da njemu i
nekim njegovim kolegama, odri set predavanja iz oblasti nasljednog Pra
va. ejh Nasir el-Ahmed, da mu se Allah smiluje, to je prihvatio i odrao
im niz predavanja svakoga dana poslije klanjanja jacije namaza, nakon to
bi zavrio sa svojim redovnim predavanjima.
Isto tako, ejh Hani je vodio rauna o obuavanju odraslih. Hrabrio ih je
da ue Kur'an napamet, pratio ih je u uenju i otklanjao eventualne gre
ke. Njegov angaman na naunom planu bio je trajan i raznolik...
Takav je bio da'ija i mudahid Hani Mustafa Besiso. Da ga Allah nagradi
svojim milou, da ga nastani u prostranstvima svoga Denneta, zajedno
sa vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i dobrim ljudima. A kako e
oni divni drugovi biti!
Fotografija je novijeg datuma, a na njoj se vide profesori i prijatelji, Hani Mustafa Besiso kao i
neki uenici kole "En-Nedat" u Ez-Zubejru
(Divanijjetu ed-Dejhan)
71
EHID NEZZAR AHMED ES-SABBAG

(1941-1981
1 36 1 - 1402)
DA'IJA
ezzar Ahmed es-Sabbag je

roen 15. jula 1941. godine u
gradu Himsu u Siriji. Osnovno
i srednje obrazovanje stekao je u rodnom
gradu, a njegovi uitelji bili su poznati
alimi ejh Abdul Aziz 'Ujunu es-Sud i
ejh Abdul Gaffar ed-Durubi.
Jo kao srednjokolac pristupio je

pokretu "Muslimanska braa" u Himsu.
Prilikom Basistike revolucije u Siriji
1963. godine nakratko je bio zatvoren,
ali je ubrzo puten na slobodu. Nastavio
je sa islamskim djelovanjem, a 1964.
godine otiao je u Egipat zbog nastavka
kolovanja. Na kairskom Univerzitetu upisao je Graevinski fakultet, ali
samo nakon nekoliko mjeseci njegovo ime nalo se na listi egipatskih
obavjetajnih slubi i vraen je u Siriju.
Na nagovor nekih svojih prijatelja, 1967. godine odlazi u paniju i na
Univerzitetu u Granadi upisuje studij farmacije. Medutim, vie se angaovao
na planu islamske da've, kako medu studentima iz arapskih zemalja tako i
medu muslimanima openito. U Granadi je osnovao Udruenje studenata
muslimana, te se to moe uzeti kao prvi zvanini Islamski ivi faktor nakon
pada Islamske drave i progona muslimana iz panije, 1492 godine. Na
ovaj nain je otvorio put za otvaranje islamskih centara, izgradnju damija,
izdavakih djelatnosti. Na planu prevodilake djelatnosti i pisane rijei, za
kratko vrijeme izdao je trinaest knjiga islamskog sadraja na panskom
jeziku, posljednja od njih je "ivot Muhammeda, alejhis-selam."
72
Abdullah l Sulejman el-'Akil

MOJE POZNANSTVO s NJIM
Sa ehidom Nezzar Ahmed es-Sabbagom sam se prvi put upoznao dok je
bio student farmaceutike na Granadi. Moje poznanstvo s njim vezano je,
meutim, za poslove da've koje je obavljao u tom dijelu svijeta. Zahvaljujui,
prije svega pomoi Uzvienog Allaha, a zatim entuzijazmu i zalaganju
ehida Ahmeda, kao i muslimanima koji su dali materijalnu i moralnu
podrku ostvarenju islamskih projekata, Nezzar Ahmed es-Sabbag je u
paniji uinio mnogo. Povezao je muslimane, posebno studente, pokrenuo
izgradnju i djelovanje islamskih centara, odravanje predavanja i naunih
rasprava, putovanja i druenja koja su imala za cilj irenje spoznaje o
istinitosti islamskog uenja. Nakon nekoliko godina provedenih na
Granadi preselio se u Barselonu, 1978, godine, gdje je nastavio sa istim
aktivnostima. Petkom je bio hatib, a na njegovim hutbama biljeio se
znatan broj prisutnih, ne samo muslimana - Arapa, nego muslimana iz
raznih dijelova svijeta, kao i domicilnih muslimana panaca.
U svojim hutbama tretirao je stanje muslimana u svijetu, govorio o
pritiscima i ucjenama kojima su izloeni od strane stranih i domaih
tirana i zulumara.
Nezzar es-Sabbag izmeu Omera ed-Dajila (lijevo) i Abdullah el-:A-kila (desno) - 25.
73
05. 1970. god.
Nezzar es - Sabbag, dri govor u Islamskom Centru u paniji
Govorio je o metodama koje neprijatelji poduzimaju protiv voa i

zagovaraa Istine u razliitim mjestima, kako islamskog tako i van
islamskog svijeta.
Pozivao je muslimane da se suprotstave ovim snagama neistine i njihovim
slugama, kako sa Istoka tako i sa Zapada ...
Njegove hutbe su bile vatrene i osjeajne pa su ostavljale vidan trag na
one koji bi ih sluali.
KARAKTERISTIKE I STAVOVI
Bio je stabilan i jak. Govorio je argumentovano. Dogaaji i problemi na
koje je nailazio nisu ga slomili - uinili su ga jo jaim, sigurnijim u sebe i
Istinu. Postao je uvjeren u ispravnost principa na koje je pozivao...
ivot emigranata, posebno mladih, bio je veoma teak. Svaki pritisak i
provokaciju teko su doivljavali. On nikada nije alio vremena i truda da ih
ohrabri, da im pomogne. U tome je imao podrku od brae koji su istinski
pomagali da'vu, koji su u da'vu uloili svoje znanje, kapital, ponaanje,
bili su poput "konjanika po danu, pobonika u noi ", nastojei islamsku
poruku prenijeti svakome ovjeku.
74

ZALAGANJA NA POLJU NAUKE I DA1VE
Nezzar es-Sabbag bio je glas Istine u paniji. Na svoja lea preuzeo

je odgovornost islamske da've u tom podruju, ispoljio je izvanredne
kvalitete organizatora i voe. Na apnskom jeziku uspio je napisati i
objaviti zavidan broj djela. Tako je na panski preveo djela iz Hadisa,
biografiju Muhammeda, alejhis-selam.
Radio je na prevodu znaenja Kur'ana na panski jezik, ali postao je
ehid prije zavretka rada na tom djelu.
Mnoge osobe razliitih starosnih dobi prihvatile sp Islam oduevljeni
njegovom interpretacijom Islama. Mnoge od tih osoba su nakon njegove
smrti posjetile zemlje Istoka i priznale da su prihvatile Islam zahvaljujui
Nezzaru es-Sabbagu.
Uestvovao je na islamskim skupovima koji su odravani u zemljama,
kako Istoka tako i Zapada, na kojima je isticao da se problemi muslimana
trebaju rjeavati u kontekstu poruka Kur'ana i Sunneta.
Bio je lan Udruenja Svjetske organizacije Islamskih studenata, Svijetske
Asocijacije Islamske omladine, Rabite, te drugih udruenja islamskog i
svijetskog znaaja.
Pored panije, ije je gradove redovno obilazio, svojim aktivnostima
bio je prisutan u Sjevernoj Africi, posebno u Maroku i Aliru, Turskoj,
zemljama Zaljeva...
U svom radu imao je dosta prijatelja i iskrenih saradnika, koji su
danonono radili na irenju ideja Islama, neprestano se suprotstavljajui
silama ateistikog modernizma, frakcijama koje su radile na razaranju i
rastakanju Islama, te strujama imperijalizma, dolazile one s Istoka ili sa
Zapada. Ove sile su osjetile odakle im dolazi opasnost, pa su se udruile
da zajedniki zaustave ovaj "Islamski talas".
injenica je da je na Zapadu postojao odreeni domen slobode, to je
islamskim propagatorima, pa i Nezzaru es-Sabbagu, davalo mogunosti
da iznesu svoje stavove i obznane rije Istine.
Meutim, rije Istine, na Zapadu, mogla se rei samo do odreene
granice. Tu granicu Nazzar es-Sabbag je ve odavno bio preao i njegovi
protivnici poeli su mu praviti zamke i zavjere koje e u konanici zavriti
njegovom likvidacijom.
75

NJEGOVA LIKVIDACIJA
Ubijen je muki ispred svoga ureda u Barseloni u po bijela dana, 22. ll.
1981. godine. Svojom smru pridruio se ehidima koji su mu prethodili, a
vijest o njegovoj smrti prenijele su sve lokalne i svijetske agencije. Njegovo
tijelo je, 25. ll. 1981. godine preneseno na Granadu. Ukopan je kod Dvorca
vladara, u blizini Alhambre, gdje postoji i islamski mezaristan. Tu je
ukopan i poznati islamski mislilac Muhammed Esed.
Denazi ehida Nezzara es-Sabbaga pustvovale su brojne delegacij e iz
arapskog i islamskog svijeta, zatim delegacije iz evropskih zemalja kao i
veliki broj muslimana iz raznih dijelova panije.
Interesantno je napomenuti da je ehid Nezzar es-Sabbag ubijen u momentu
ulaska u svoj radni kabinet u Islamskom Centru u Barseloni. Namjeravao
je dovriti svoje predavanje od prethodne sedmice, a bilo je na temu "Uloga
ehida u Islamu."
ehid Nezzar es-Sabbag poginuo je samo nekoliko dana nakon ubijstva
ehida Muhammeda Kemaludalina es-Senanirija. Jedan i drugi postadoe
ehidi novembra mjeseca 1981. godine. Ovo navodim jer su, u jednom
susretu kojem sam lino prisustvovao, obojica izrazili elju da postanu
ehidi. Tako e se susresti "u Dennetu prostranom kao nebesa i Zemlja,
pripremljen za one koji se Allaha boje".
Da se Uzvieni Allah smiluje naem bratu, Nezzaru, i uvede ga u drutvo
"vjerovjesnika, pravednika, ehida i dobrih ljudi, kojima je Allah milost
Svoju darovao. A kako e oni divni drugovi biti! "
Islam koji ne prihvatamo: To je onaj koji poziva determinizmu

u vjerovanju, formalnosti u ibadetu, pasivnosti u ponaanju,
povrnosti u razmiljanju, doslovnosti u Tefsiru, prividnosti u
Fikhu i formalnosti u ivotu.
Dr. Jusuf el-Karadavi
76
7-
MUHAMMED 'ALLAL EL-FASI

( 1 9 1 0 - 1 9 74 l 1 3 2 8 - 1 3 9 4 )
VELIKI VOA
RoENJE I oBRAzovANJE
egovo puno ime je 'Allal (ili

Muhammed Allal ) ibn Abdul
Vahid ibn Abdusselam ibn
'Allal ib bdullah ibn el-Medzub el-Pasi
el-Fihri.
NJ
Porodica mu je uinila Hidru u pa

niju. Roen je u gradu Fasu u Maroku
1910. (1328}. Svoje obrazovanje stekao
je na jednom od najjaih izvora znanja,
Univerzitetu El-Karevejn. Diplomirao je
1932. godine. Pored isto teoloke spo
znaje krasila su ga i patriotska osjeanja.
Takva orijentacija kod njega se zapaa od
rane mladosti. Bio je, prije svega, veliki patriota, ali i vjet govornik, do
bar pjesnik i alim. Dao je veliki doprinos u borbi protiv francuskog im
perijalizma, suprotstavljao mu se svim moguim sredstvima, na prvom
mjestu irenjem znanja u narodu, organizovanjem masa na zajedniki
otpor, politikom akcijom i kampanjom, te suprotstavljanjem koloniza
torima na svaki mogui nain.
DiHAD
Osudio je Odluku kojom se Francuzima dozvolila eksploatacij a vode u

gradu Fasu. Osudio je Francuze kada su 1930. godine pomogli retrogradne
snage koje su stvorile rascjep u marokanskom narodu. Francuske vlasti
su ga zatvorile neposredno nakon to je diplomorao f poeo raditi kao
nastavnik u srednjoj koli "En-Nasirijje". Nnakon to je puten iz zatvora,
1931. godine, zabranjen mu je rad u nastavi. Vratio se u Pas gdje je na
77
Univerzitetu El-Karavejn u veernjim satima drao predavanja iz historije

Islama. Nakon to je 1933. godine upozoren da e ga francuske vlasti
ponovo zatvoriti, . uspio je prebjei u paniju i vicarsku gdje je stupio u
kontakt s emirom ekibom Arslanom i drugim revulucionarima Arapima
- muslimanima koji su se tamo zatekli.
Nakon povratka u domovinu 1934. godine osnovao je prvi Radniki
sindikat. Bilo je to 1936. godine. Samo godinu dana kasnije oformio je i
osnovao tajnu patriotsku organizaciju, sastavljenu uglavnom od radnika,
pa su ga francuske vlasti protjerale u Gabon (od 1937-1941), a nakon toga
u Kongo (1941-1946), nakon ega je puten na slobodu.
Sa svojim istomiljenicima i saradnicima osniva "Hizbul istiklal "
(Stranka nezavisnosti), mnogo patnje arapskim i evropskim metropolama
propagirajui osloboenje Maroka od francuskog kolonijalizma. Kada je,
1949. godine pokuao ui u Maroko, francuske vlasti mu to nisu dozvolile, pa
je odluio da grad Taudu, koji je tada bio pod meunarodnom kontrolom,
uzme za mjesto svoga boravka i djelovanja.
Kada je kralj Muhammed V protjeran iz Maroka, 1953. godine, Allal el
Fasi je javno pozvao marokanski narod na revoluciju protiv Francuza.
Nakon povratka kralja i stabilizacije stanja Allal el-Fasi je, krae vrijeme,
uestvovao i u vlasti. Bilo je to nakon smrti Muhammeda Petog, a vrio
je dunost dravnog ministra za Islamska pitanja. Na toj dunosti bio je
od 1961. do 1963. kada podnosi ostavku. Sa svojom politikom partijom,
"Hizbul istiklal " odlazi u umjerenu opoziciju. Bio je lan dravnog
Parlamenta, a na elu svoje partije ostaje sve do 1967. goidine.
Allal el-Fasi bio je istinski mudahid i revolucionar. Cijeli ivot posvetio
je borbi protiv ropstva i imperijalizma, osniva je stranke "Nezavisnost",
koja je odigrala veliku ulogu u stjecanju nezavisnosti Maroka. Allal el-Fasi
je bio alim postavljen na elu Islamske kolone koja je traila oduzeta prava,
bio je uesnik narodnog otpora i nije tedio rijei, niti pero, niti pak svoj
ivot. Putovao je Marokom uzdu i poprijeko pozivajui narod u dihad
protiv imperijalista i neprijatelja Islama koji su zauzeli gradove, ponizili
stanovnike, opljakali resurse i uveli nemoral.
Kada je protjeran iz svoje zemlje, neumorno je obilazio arapske, islamske i
svijetske metropole, objanjavajui zvjerstva koja imperijalisti provode nad
marokanskim narodom. Prezentovao je vlastitu strategiju i program koje
ele realizovati. Objanjavao je kako vratiti oduzeta prava, kako doi do
slobode i nezavisnosti, kako uspostaviti vlast.
78

Veliki pjesnik Ali Ahmed Baksir, govorei o zaslugama Allal-el-Fasija,
u svojim stihovima istie da ga se sjea dok drugi spavaju, da osjea bol
duboko u svome srcu, da osjea tamu i mrak, za koju se boji da e ga unititi

i dokrajiti...
Ali, to je mrak i tama u kojoj ive Arapi, tama koju koriste neprijatelji koji su
se udruili i poput leinara nadvili nad islamske teritorije i njene resurse...
Pjesnik dalje kazuje o svojoj elji da je u Palestini, da se tamo bori, jer,
Palestini su potrebniji maevi, nego stihovi. Dalje tvrdi, da podjednako osjea
napade i na Burku (mjesto u Libiji - op. prev.) i na Alir, da je neprijateljstvo
poput oblaka koji prijete.
Na kraju kae: "Sve su to moji gradovi, meu njima ne pravim razlike, u
njima mi je podjednako vrijedno, i ono to je staro i ono to je novo.
"
Uspio je oko sebe okupiti mnoge, kako unutar Maroka tako i van njega,
naroito ga je slijedila omladina. Prihvatili su ga za svoga vou i njim se
ponosili, a on im je predoio put dihada i ta ih na tom putu eka, kada
su u pitanju metodi, potekoe, obaveze i odgovornosti. U toj borbi bio je u
stalnom kontaktu i dogovoru sa mudahidima islamske da've na svjetskoj
razini, sa imamom ehidom Hasan el-Bennaom, Muhammed Salihom
Harbom, Eminom el-Husejnijem, Beirom el-Ibrahimijem, Fudajl el
Vertilanijem, Hasan el-Hudejbijem i drugim.
MoJI susRETI s NJIM
Imao sam dosta susreta s njim i moram priznati da su mi, u vrijeme naeg
zajednikog studija u Egiptu poetkom pedesetih godina dvadesetog
stoljea, njegove upute, predavanja i savjeti mnogo koristili.
Naime, mi koji smo iz razliitih arapskih sredina, ali u slubi misije Islama,
u to vrijeme doli na studij u Egipat, vrlo brzo smo postali jedinstveno i
homogeno tijelo. Ponekad razliiti stavovi meu nama nisu kvarili odnose
jer smo uvijek nastojali doi do zajednikog cilja. Tako mi je ostala u sjeanju
jedna dosta una diskusija izmeu Allal el-Pasija i nekoliko studenata iz
Maroka koji su bili miljenja da bi Partija nezavisnosti, iji voa je upravo
bio Allal el-Fasi, trebala vie panje posvetiti moralu i odgoju, a manje
politici. Tada sam nauio s koliko takta i politike vjetine Allal el-Fasi
vodi ovu diskusiju. Uvaio je dosta stavova svojih sunarodnjaka, koji su ve
dugo boravili u Egiptu i bili u toku savremenog Islamskog pokreta.
79

HRABROST I STAVOVI
Profesor Allal el-Fasi bio je u tijesnom kontaktu s tadanjim voama
islamskih pokreta u svijetu, kao i sa svim znaajnim linostima koje su
djelovale na tom planu. Vodio je brigu o tim ljudima i radio na oragnizacij i
njihove pomoi i podrke. Imao je veliku elju ali i afinitet za takve akcije.
Sjeam se kako je vjeto radio na kampanji izraavanja nezadovoljstva
protiv sistema Demala Abdun-Nasira koji se posebno okomio na voe
Islamskog pokreta; ne samo da ih je pozatvarao i osudio na dugotrajne
zatvorske kazne, ve u mnogi, njegovom naredbom, zavrili i na
vjealima: Abdul Kadir 'Avede, Muhammed Fergali, Sejjid Kutb, Jusuf
Tal'at, Ibrahim et-Tajjib, Hinadvi Duvejr, Mahmud Abdullatif, Abdul
Fettah Isma'il i Muhammed Jusuf Hevva.
Povodom ovih osuda i pogubljenja Allal el-Fasi je odrao niz konferencija,
uputio brojne apele islamskoj i svjetskoj javnosti. U marokanskom listu
"El-'ilm", koji je bio glasilo njegove stranke, u dugim i argumentovanim
osvrtima pisao je o velikim djelima i podvizima ovih ehida. Organizovao
je i masovne proteste na kojima je osuen neljudski gest vlasti u Egiptu.
Teko bi bilo registrovati sve njegove istupe na tom planu ...
Nakon to se due vrijeme nismo susretali, prije par godina prilikom njegove
posjete Kuvajtu putevi su nam se ponovo dotakli. Dugo smo razgovarali o
tekoj poziciji u kojoj se Islamski svijet nalazi, kao i metodama i nainima
kojim se iz takve situacije moe izai.
U svojim hutbama, predavanjima i raspravama, uvjek je naglaavao da je
omladina glavni nosilac islamske da've, te da joj kao takvoj treba pruiti
sve mogunosti vjerskog i kulturnog uzdizanja. Jedino na taj nain
omladina e moi postati prethodnica oekivanog i istinskog islamskog
preporoda. Ummet od omladine to oekuje i s pravom joj vjeruje. Vie
ne moe vjerovati veini svojih vlada i sistema, koji, to je ve dokazano,
jedino vode rauna o vlasti i vlastitim pozicijama. Oni svoje pozicije i vlast
ele zadrati po svaku cijenu, pa kada bi i cijeli narod stradao, po cijenu
kada bi i sve svetinje bile oskrnavljene. Profesor Allal el-Fasi zbog toga je
toliko bio vezan za omladinu, pa je, zajedno s mladima, duboko vjerovao
u ostvarenje eljenih rezultata ne samo na naunom i kulturnom planu,
nego i u sferi politike i dihada. Profesor Allal el-Fasi nije ostavio bilo koje
podruje ivota, a da u njemu nije pokuao dati svoj doprinos. Kada je u
pitanju njegov politiki dihad, mi se s njim po nekim pitanjima razilazimo,
80

ali priznamo da je i u tom sluaju bio motivisan iskrenim namjerama. Bio
je ubijeen da je iskljuivo Islam put spasa za Ummet, te da je lijek svakom
problemu i neuspjehu reislamizacija najirih drutvenih slojeva - iskreni
povratak Islamu.
DJELA
Mnogo je onih koji misle da je prof. Allal el-Fasi iskljuivo politiar i

revolucionar. Meutim, treba istai da je on i jedan od uspjenih islamskih
savremenih mislilaca, reformatora, sljedbenik uenja ejha Reida Ridaa.
Bio je jedan od eksperata iz oblasti fikha, posebno mezheba imami Malika
i komparativnog fikha. Izdao je i dosta fetvi na koje se esto poziva ulema u
Maroku, Aliru i Tunisu. Bio je jedan od uspjenijih predavaa na Pravnom
fakultetu, a objavio je i zapaena djela:
U odbrani eriata
Merrake pod protektoratom
Barbarska politika u Merrakeu
Sloboda
panski protektorat u Maroku
Stvarnost Islamskog svijeta
Uloga uleme u Islamu
Uvijek sa narodom
Program nezavisnosti
Miljenje graanina
Na putu Islamskogjedinstva
Stihovi o domovini
O kranskom misionarstvu
Da ne zaboravimo
Uvod u Kur'anske i tefsirske znanosti
Najvei primjer
Borba marokanskog naroda za demokratiju
Ciljevi i zasluge eriata
Uvod u teoretske znanosti Fikha
Skolastika kola i djela ejha et-Tusija
Arapski Magreb od Prvog svjetskog rata pa na ovamo
Mitovi Maroka
81
Vjera i Dihad
Pjesma Allal el-Pasija (etiri sveska)
Govor Zapada na Istoku
Zbliavanje
Objanjenja iz oblasti personalnih pitanja
Borba danas i sutra
Borba imama Malika
U odbrani jedinstva zemlje
Rije pobonost i da li se moe koristiti osim prema Allahu d..?
Poziv Kaira
Taan odgovor i iskren savjet
Izbor pjesama Allal el-Pasija
Djeija livada
Poznato je da je ostao i stanovit broj njegovih neobjavljenih radova. lan

je Akademije arapskih znanosti u Damasku, kao i Akademije arapskog
jezika u Kairu.
Spomenut emo neto iz njegovog bogatog pjesnikog opusa. U svojim
stihovima posveenim 1400 -godinjce objave Kur'ana, poziva Ummet iji
je Ustav Kur'an, iji je voa bio Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, da se
vrati svojoj istoj vjeri, da je prihvati kao praksu, kao zakon ( eriat), kao
moral, kao ideju vodilju ...
Ne moe se izabrati bolji i pravedniji put i program od kur'anskog puta i
programa. Poziva Ummet da pogleda ranjenu Palestinu, koja je postala
zarobljenica idova, da pogledaju Kuds i jednu od prve dvije Kible, na
kojem "neprijatelji Ahmeda", hoe da sagrade Hram. Kasidu zavrava
tvrdnjom, da e Ummet povratiti svoj ugled i svoju poziciju, samo ako se
iskreno vrati Islamu.
U drugoj kasidi koju posveuje ehidu Sejjidu Kutbu, hvali njegov ivot,
koji je bio u sjenci Kur'ana, i upuuje mu selame i ivom i mrtvom ... Zatim
itie, da je Sejjid Kutb osvijetlio put slobodnim duhovima, da nije izdao
da'vu, ali da nije mogao ni utjeti - onima koji su je izdali.
U kasidi "Nasilje nad jezikom Kur'ana", pita se, dokle e se jezik Kur'ana
progoniti, i da li su sljedbenici Ummeta svjesni injenice da osim Kur'ana
nemaju spasioca, da im bez Kur'ana nee meu ljudima biti spomena?
Kasidu zavrava milju, da e vjerovanje biti ugroeno u svakoj zemlji gdje
nema slobode govora.
82
Abdullah 'A.ktl Sulejman el-'Akil

Kao hatib, pravnik, da'ija, politiar,
aktivista, plijenio je i privlaio lju
de, posebno omladinu. Oni su ga
redovno pozivali na predavanja, na
une rasprave, sastanke studenata ...
iznosili su mu otvoreno svoje pro
bleme, planove o oslobaanju zemlje
i progon imperijalista... Jednom od
tih poziva i lino sam prisustvovao.
Bilo je to 1968. godine. Studenti su
ga pozvali u SAD na veliki skup. S
njim su jo bili: dr.Hasan et-Turabi,
profesor Ibrahim el-Vezir i moja
malenkost. U Americi smo ostali
oko mjesec dana. Jo uvijek se rado
sjeam tog vremena, ne zbog Ame
rike, ve zbog intenzivnog druenja
s ovom po mnogo emu izuzetnom
i rijetko vienom osobom.
Iz GOVORA ALLAL EL-FA.siJA

"Sila moe muslimanu oduzeti njegovu imovinu, moe ga protjerati iz
njegove zemlje, razdvojiti od porodice, ali ne moe mu oduzeti njegovu
"
vjeru i ponos.
"Danas je najpotrebnije muslimanima da se vrate izvornom Islamu, s jedne
strane, te da se oslobode kompleksa koji im je nametnuo imperijalizam,
s druge strane. Naime, mnogo je onih koji razmiljaju i prihvataju stvari
samo onako kako im serviraju imperijalisti sa Zapada".
Ovdje bih elio istai i njegovo zalaganje i posredovanje kod vlade Maroka
da odustane podrke realizaciji filma o Resulu, sallallahu alejhi ve
sellem. Imao je dokaz da se ovim filmom eli nanijeti uvreda Poslaniku i
Islamskom Ummetu u cjelini.
Prilikom mojih posjeta Maroku imao sam brojne susrete s ulemom,
predstavnicima da've, kao i susrete s uglednicima iz svijeta kulture i
politike. Svi su bili jednoglasni u tome a je profesor Allal el-Fasi simbol
marokanskog patriotizma i otpora i da je istinski mudahid.
83
I kao alim, i kao da' ija, i kao politiar i voa, uvijek je bio u prvim redovima
i na elu kolone, zato su ga svi voljeli i potovali. Njegov osnovni cilj bio je i
ostao da slui Islamu i muslimanima, da pomogne ugroenima, da se bori
protivfesada i nasilja, da omladinu uputi na program Islama, da propagatore
Islama dovede u jedan saff, da zajedniki rade na spaavanju Ummeta
od imperijalizma i njegovih projekata na planu edukacije, ponaanja i
vladanja. Rezultati njegovog rada vidljivi su u talasu islamskog buenja u
Maroku. Buenje koje je evidentno u marokanskim gradovima i selima,
kolama i univerzitetima, vjerskim, kulturnim i drugim ustanovama.
Umro je u ponedjeljak, 13. 05. 1974. {20. Rebiul - Ahira 1394)
Da mu se Uzvieni Allah smiluje i nagradi ga za njegova djela, da mu
oprosti eventualne propuste i greke!
Junak-mudahid Alla/ el-Pasi

koga su francuske vlasti 1937.
god. protjerale u Srednju Afriku.
84
Autor knjige, Abdullah el-'Akil se rkuje sa premijerom

Senegala u Dakaru prilikom odravanj1 Konferencije na temu:
"Nauna dostignua u svijetlu Kur'ana i Sun neta". Desno od
autora je dr. Hasan BahJ:azullah.
8 -
EL-BEIR EL-IBRAHIM!
( 1 8 89 - 1 9 6 0 l 1 3 0 6 - 1 3 8 5 )
POZNATI UENJAK
RoENJE
uhammed el-Beir ibn

Muhammed es-Saidi ibn
Omer el-Ibrahimi, alirski
mudahid.
Roen je u etvrtak 13. 10. 1306. (1889)

u gradu Setif, a potjee iz poznatog
plemena Riga - sinovi Ibrahima ibn
Jahja ibn Mesahila. Njegovi najpoznatiji
ejhovi, pred kojima je uio, bili su:
Abdul Aziz el-Vezir, Mahmud e
inkajti, Hamdan el-Vinejli, Et-Tajjib
ibn Mubarek ez-Zevavi.
Kao mladi otiao je na Istok, u Medinu
el-Munevveru gdje ostaje sve do 1917.
godine, a zatim u Damask do 1921.
Nakon toga vraa se u Alir gdje je ve uveliko poeo pokret njegovog velikog
prijatelja, ejha Abdul Hamida ibn Badisa. Tu je El-Beir el-Ibrahimi vrlo
brzo stekao preko hiljadu svojih uenika. Osnovao je Udruenje islamske
uleme Alira 1931. godine. Ibn Badis je postao predsjednik tog udruenja,
a El-Ibrahimi njegov zamjenik. Godine 1940. El-Besir el-Ibrahimi je od
strane francuskog reima osuen i upuen na izdravanje kazne u poznati
pustinjski zatvor Vehran. Samo sedam dana nakon njegovog dolaska u
zatvor umro je ejh ibn Badis, a Udruenje je njega izabralo za predsjednika.
Meutim, on je u pustinjskom zatvoru Aflo na izdravanju kazne morao
ostati do 1943. godine. Nakon izlaska iz zatvora, samo za jednu godinu,
otvorio je sedamdeset i tri kole i kancelarije. Osnovni cilj ove aktivnosti
bio je irenje i oivljavanje arapskog jezika. Pored toga, potencirao je i uenje
Kur'ani Kerima napamet, nastojao je na sve mogue naine odstraniti
85

francuski utjecaj u narodu. Alirci su prihvatili ovaj njegov metod tako da
je ubrzo prorailo preko etiri stotine ovakvih kola.
Francuzi su ga ponovo strpali u vojni zatvor 1945. godine, gdje je bio izloen
strahovitoj torturi i muenju. Nakon izlaska iz zatvora ponovo je svu svoju
energiju usmjerio na otvaranje novih kola u svim dijelovima Alira.
Godine 1952. otiao je u Kairo. Kada je poela Alirska Revolucija, 1954.
godine, odlazi u Indiju i druge zemlje djelujui u pravcu pojanjenja ciljeva
Revolucije, traei pomo u kapitalu i oruju.
DiHAD
Za vrijeme svoga boravka u Kairu, u sjeditu organizacije "Muslimanska
braa", odrao je vatrene govore protiv nedjela koje Francuzi ine narodu
Alira. Kada je izbio sukob izmeu rukovodstva egipatske Revolucije i
pokreta "Muslimanska braa", pokuao je pomiriti sukobljene strane, ali,
stvari su otile predaleko, pa je bilo nemogue bilo ta uiniti. U Alir se
vratio nakon pobjede Revolucije.
Mudahid el-Beir el-Ibrahimi svakako je jedna od izuzetnih linosti Alira,
i kao alim, i kao da'ija i kao mudahid. Dovoljno je navesti injenicu da je,
nakon ejha ibn Badisa, doao na elo Udruenja islamske uleme Alira. Bio
je vrstan poznavalac fikha, zakonodavstva, arapskog jezika i knjievnosti,
nadaren pjesnik i govornik. Kada je govorio sa minbera bio je poput lava
koji trga svoju rtvu, ili poput vulkana koji tutnjom najavljuje svoj dolazak.
Njegovi prodorni stihovi budili su osjeanja slualaca. Jednom rijeju, niko
nije mogao ostati ravnoduan. Islam je branio iskljuivo snagom istine i
argumenata.
MOJE POZNANSTVO S NJIM

Moje poznanstvo sa ejhom El-Ibrahimijem datira od poetka pedesetih
godina dvadesetoga vijeka. Tadanja generacij a studenata na El-Azharu, ali
i drugim univerzitetima, budno je pratila njegove nastupe i predavanja.
Davao nam je korisne smjernice, upozoravao na veliki emanet i odgovornost
koju kao islamska prethodnica i mladost na sebe preuzimamo. Govorio
nam je da smo upravo mi nada Ummeta i njegove budunosti, to nas je
hrabrilo i jaalo, prosto nosilo. Govorio nam je o imperijalistikoj nemani i
opasnosti to se nadvila nad naim Ummetom, govorio je kako eksploatiu
i pljakaju naa bogatstva i resurse, kako koriste svoju dominaciju u oruju,
86

kako djeluju na razaranju morala u Ummetu.
Traio je od nas da budemo uporni i strpljivi, da djelujemo "mudro i lijepim
savjetom", da se okitimo svojstvima koja su krasila one na koje upuuje
Kur'ani Kerim:
"Ljudi koje kupovina i prodaja ne smetaju da Allaha spominju i koji
molitvu obavljaju i milostinju udjeluju, koji strepe od Dana u kom e
srca i pogledi biti uznemireni." (En-Nur, 37)
"I s kraja grada urno doe jedan ovjek i ree: 'O narode moj, slijedi one
koji su poslani'." (Ja Sin, 20)
"Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli,
i ima ih koji to oekuju - nisu nita izmjenili." (El- Ahzab, 23)
Godine 1953. u Kairu: El Beir el-Ibrahiml, El-Fudajl, El-Vertilanl, Muhammed Mahmud

Essavviif, Abdullah el-'Akil, Muhammed Humejs Hamide, dr. Ahmed el-Assiil
87

UPUTE I SAVJETI
Imao je obiaj rei da treba dati porez na mukost, a to je dihad, jer mukarci
su poput vrhova brda, oni su voe koji kroz probleme i borbu Ummet vode
uspjehu i pobjedi. Tome je posvetio i jednu svoju divnu pjesmu, a zapamtio
sam stih:
"Nismo zadovoljni sa svojim imamom u salfu

Ako nam nije imam u dihadu"
Interesantne su njegove teze o odgoju i obrazovanju. Smatra da je odgoj
kljuan za promjenu stanja, bilo linosti ili drutva. Bitan je metod
edukacije. Treba ovjeka odgojiti i osposobiti da se naui suprotstaviti
imperijalizmu. To su dvije suprotnosti: imperijalizam rui, a obrazovanje
gradi i podie, imperijalizam unitava, a obrazovanje sije.
Isto tako, govorio je da promjena dolazi iznutra, i ovjeka treba mijenjati
iznutra, treba poeti od due, razuma, svijesti, onako kako Kur'an
upuuje:
"Allah nee izmjeniti jedan narod dok on sam sebe ne izmjeni."
(Er-Ra'd, l l)
Filozofija obrazovanja, po njegovom dubokom ubjeenju, komplesan je i
dugotrajan proces, ali samo kvalitetan angaman na tom planu garantuje
veliki uspjeh.
U obrazovnom procesu, istie dalje, nije dovoljno da uenicima filujemo
mozak podacima i informacijama koje e oni brzo zaboraviti, nego je
obrazovanje razumijevanje i praksa. Za omladinu kae da je to svjea krv
u tijelu Ummeta, tu svjeu krv treba ouvati istom, jedino takvom krvlju
moemo zatiti vrijednosti i dobra.
Ove nade za svoju perspektivu Ummet moe ostvariti samo ako se opredijeli
za nauku u svim segmentima svoga ivota, kulturnom, ekonomskom
i politikom. Samo tako e neznanje zamjeniti znanjem, siromatvo
bogatstvom, slabost snagom, ropstvo slobodom. Tako e se na pozornici
Istine osloboditi ostatka raznih deddala, sa politike scene rijeit e
se meetara i trgovaca, a sa rukovodeih poloaja rijeit e se arlatana i
nepismenih.
88
DJELA
Bio je lan naunih Akademija u Damasku, Kairu i Bagdadu. Bio je pjesnik,
posebno zapaen kada je islamska junaka pjesma u pitanju. Napisao je
preko 36 hiljada stihova. Najvie tih stihova objavio je u listu "El-besa-ir"
(Pogledi), iji je bio i glavni urednik.
Bio je rjeit govornik, nadaren za improvizaciju. Veina njegovih hutbi
objavljena je u knjizi "Ujunu el-besairi" - (Izvori pogleda).
Pored ove knjige navodimo:
Ogranci vjere
Tri
Znaaj propisa Zekjata u Islamu
Pravila i izuzeci u arapskom jeziku
Naziv infinitiva
Uloga zamjenica u arapskom jeziku
Karakteristike onoga to ima oblik "fe'ale"
Sveenik iz Evrasa
Sistem oblika rijei u arapskom jeziku
Rasprava koja podrava tezu da su rijei u arapskomjeziku satavljene
od tri, ne od dva slova
Junaka pjesma
Rasprava o izgovoru slova u narodnom i knjievnom jeziku
Moral i vrijednosti
Naravno, pobrojano predstavlja samo izbor od mnogobrojnih djela koje je

napisao.
ejh ibn Badis je o njemu rekao: "udim se da narod koji je iznjedrio ejha
El-Ibrahimija moe skrenuti u vjeri, biti ponien u ivotu, ili podilaziti
imperijalizmu."
Ovdje emo navesti izvode iz nekih njegovih kasida .
U Kasidi "utio sam i govorio", istie da su ljudi, u vremenu dok bi utio,
komentarisali: "Trai ugovore i primirje", a kada bi govorio, rekli bi: "Trai
revoluciju i rat!" "A ja sam", kae pjesnik, "poput mora, koje je nekad mirno,
a nekada uzburkano. Bonaca (mirno more) nije spas za onoga iji brod tone,
a uzburkano more nije opasnost za brod koji ima sigurnog kapetana. "
89
Veliki imami i voe islamskog p okreta u savremenom dobu

U kasidi "Islam i njegove odlike" kae: "Milost i mir - to je tvoje geslo
cijelom ovjeanstvu, Istina i pravda - tvoja su glavna svojstva, a razum i

ideja - tvoji svjedoci i tvoja vojska. "
ejh el-Beir el-Ibrahimi je bio da'ija i mudahid koji je svoj ivot posvetio
odbrani Islama, koji je, omladinu naroito, upuivao na Sirati Mustekim,
i svojim primjerom i iskustvom mnogo im pomogao. Nikada neemo
zaboraviti njegovu susretljivost i prijatnost kojom je nas mlade primao
dok smo kao studenti bili u Kairu. Bili smo u poletu snage i mladosti, a on
nas je inspirisao da tu snagu i mladost posvetimo dihadu za Islam. Poput
njega bili su i drugi, poput velikog mudahida iz Tunisa, Muhjuddina
el-Kulejbija, plodnog pjesnika iz Jemena, Muhammed Mahmuda ez
Zubejrija, poznati lider Maroka, Allal el-Fasi, velikog mudahida el
Fudajla el- Vertilanija i dr.
Aktivnosti nas studenata iz Islamskog pokreta u to vrijeme bile su usmjerene
na sva etiri egipatska Univerziteta. Djelovali smo na planu iskljuivo
islamskih odnosa i bratstva, govorili o toj najvroj vezi, objanjavali da
je to jae od jezika, nacije, rase, plemena... Podsjeali smo ih na sluaj
Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem i Prve generacije Islama, navodili
primjere Bilala, Ammara, Selmana, Suhejba, Ebu Bekra, hazreti Omera, te
generacije koja se okupila pod zastavom Islama i stvorila zajednicu za koju
Uzvieni Allah u Kur'anu kae: "I sjetite se Allahove milosti prema vama
kada ste bili jedni drugima naprijatelji, pa je On sloio srca vaa, i vi ste
postali milou Njegovom braa." - (Ali 'Imran, 103)
Njegujui islamsko bratstvo, s Islamom u njedrima, osvojili su svijet i
stvorili najveu civilizaciju. Uspostavili su pravedan ljudski sistem, uinili
da svjetlo Islama obasja cijeli svijet, uspjeli usreiti ovjeanstvo svojom
spoznajom i moralom. I naa generacija pedesetih godina slijedila je taj put,
voena svojim profesorima i ejhovima. Nae geslo bile su rijei pjesnika:
"Moj otac je Islam, nemam drugog oca - niti je El-Ka'js, a niti Temim. "
Pokretu su se suprotstavile snage nasilja, kovali su stalne zavjere protiv
propagatora Islama nastojei, svim raspoloivim sredstvima, zaustaviti
talas Islama koji je snano krenuo iz kola i Univerziteta, prijetei na prvom
mjestu imperijalizmu i njegovim simbolima.
A onda su, za lanove i voe Islamskog pokreta otvoreni zatvori, proradila
i pripremljena vjeala, poruene kue, opljaka.na imovina, obeaene
ene. To je danas valjda svima poznato.
90

Tiranin stoljea bio je Demal Nasir. Proglasio je rat Islamu i njegovim
uglednicima, prikljuio se neprijateljima Islama u neasnoj borbi protiv
vlastitih sinova iz svoga naroda.
Istinu ree pjesnik:
"Oni su robovi prema strancima - prema vlastitom narodu su lavovi."

Bio je mali faraon onima koji su ga slijedili, a bilo ih je dosta, kako iz
arapskih i islamskih, tako i iz drugih drava.
SMRT
Unato svemu, Islam ostaje i nastavlja svoj put, a s njim i oni koji rade i
rtvuju se na tom Putu.
Profesor, mudahid, El-Beir el-Ibrahimi bio je, zasigurno, jedan od
iskrenih na tom Putu. Umro je 20. 05. 1965. godine u Aliru, u svojoj kui,
gdje je ivio u kunom pritvoru. Naime, nakon stjecanja nezavisnosti
Alira u jednom proglasu, ispred Udruenja uleme Alira, upozorio je i
ukazao na opasnost stranog utjecaja i uvoz neislamskih ideja. Tu poruku
predsjednik Alira je razumio kao prijetnju za njega i njegov sistem, pa ga
je osudio na kuni pritvor sve do smrti.
Njegovi uenici nastavili su zapoeto djelo radei u slubi Islama i
muslimana .
... Velid el-f\'zami, Jedan od ejhovih uenika, istuui da pie

ispred svih, naglaava da je El-Besir el-Ibriihimi svojim djelom
krio put ka pobjedi i napretku, da je on i nakon svoje smrti kao
svjetionik koji osvjetljava tminu...
Dalje,- istiui njegove poglede i sposobnost govornitva svoju
kasidu zavrava usklikom: "Allahu ekber!" i naglaava da je u
Aliru u jeku Revolucija, prepuna patnje i nadanja...
Velid el-f\zami, Haziran, 1952.
91
MUHAMMED KEMALUDDIN ES-SENANIRI

( 1 9 1 8- 1 9 8 1 l 1 336-1401)
DA'IJA I MUDAHID
RoENJE
rasili su ga pobonost, iskrenost

i strpljivost. Radio je tiho i
neujno, bio primjer mlaima,
omiljen kod svih. Bio je primjer kako
ne podlei iskuenjima. Na njega su se
ugledali mnogi u zatvorskim zidinama.
Njegov iman nisu mogli poljuljati mali
faraoni i njihovi sluge i ljudske spodobe
u zatvorima. Rodio se u Kairu l l .
marta 1918. u porodici koja j e pripadala
srednjem staleu. Nakon zavrene
srednje kole, 1934. godine, radio je u
Ministarstvu zdravstva u odsjeku za
suzbijanje malarije.
Nakon etiri godine rada u navedenom
Ministarstvu elio je svoj studij nastaviti na nekom od amerikih
Univerziteta, po mogunosti farmaciju, kako bi mogao raditi u farmaciji
"El-Istiklal" u kojoj je vlasnik bio njegov otac. Meutim, na sugestiji jednog
alima odustaje od puta u Ameriku iako je ve bio spakovao kofere za ovo
putovanje. Umjesto u Ameriku, prvim brodom otputovao je u Aleksandriju.
Bilo je to 1938. godine.
VEZA s MusLIMANSKOM BRAOM

Pokretu "Muslimanska braa" prikljuio se 1941. godine. Zahvaljujui
izuzetnim sposobnostima, ali i odanosti Pokretu, bio je nosilac brojnih
obaveza i funkcija. Bio je odan principima svoga uitelja i ejha ehida
Hasana el-Bennaa. Svjestan i dosljedan principa i poruka svoga ejha
92
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'.Akil

od prvog momenta, shvatio je da put da've nije prekriven ruama, nego
trnjem, jer, to je put koji vodi u Dennet. Ponavljao je stalno rijei svoga
ejha: "Na ovom putu suoit ete se sa dehaletom u narodu, protiv sebe
ete imati zvaninu ulemu koja nosi skute vlastima, isti e pokuati
sprijeiti vae djelovanje, u emu e im pomagati slabii i niske due koje
uvijek neto od vlasti trae i mole. Trebate biti svjesni da e vas zatvarati,
progoniti, pretresati vae kue, oduzimati vau imovinu. Imputirat e
vam ono to nikada niste ni pomislili uiniti, sve s jasnim ciljem da
umanje va ugled u narodu. Sve ovo e dugo potrajati. Kad vam se to sve
dogodi, znajte da ste tek na poetku puta istinske da've...
"
Sve reeno ejh Es-Senaniri iskusio je u svome ivotu. Sa svojim

istimiljenicima je etvrtinu vijeka proveo meu tamnikim zidovima,
izloen udarcima bieva delata, pakosnih sluga sistema i vlasti. Ali, ni
pod silinom tih udaraca njihovi jezici nikada nisu odali tajnu, na njihovim
usnama bio je zikir, bili su s Uzvienim Allahom sve blie i blie, dok ga
nisu susreli.
Za njega je i ejh Abdullah et-Tantavi u jordanskom asopisu "El
Liva"', rekao: "U linosti Kemaluddina es-San'fmirija ehid Hasan el
Benna naao je novog i jakog saradnika u da'vi i Pokretu. Posjedovao
je moralne, dihadske i politike preduslove, omladini je bio primjer po
svojoj do,sljednosti, pobonosti, aktivnosti i odanosti, nije tedio vrijeme,
kapital, niti pak sebe. Postio je svaki drugi dan, nou je klanjao i uio
Kur'an, do suza je inio Zikir, mnogo je bio utjecajan, kako na studente
iz Egipta,. tako i na one koji su doli iz razliitih dijelova arapskog i
islamskog svijeta. Otac mu je umro, a iza sebe je ostavio brojnu porodicu:
tri sestre, tri brata i majku. Iako su neka braa bila starija od njega, on
je preuzeo brigu o porodici. Sada je bio razapet izmeu obaveze u da'vi
i obaveze prema porodici. Hrabro je prihvatio i jedno i drugo. Njegove
preokupacije, podjednako, bile su Egipat, Palestina, da'va, svi problemi i
potrebe arapskog i islamskog svijeta. Izloen brojnim obavezama bio je u
stalnom pokretu i putovanjima, nije nikada razmiljao o kupovini kue
niti namjetaja. esto bi navraao kod svoje najstarije sestre, tek toliko
da neto malo pojede i da se na trenutak odmori, a zatim bi nastavljao sa
svojim aktivnostima. Nikada nije ostavljao svoj dananji posao za sutra.
Ali, zavjernici su neumorno radili protiv da've i ljudi koji su bili na njenom
elu, pa je i na ejh doivio iskuenja i muke svojih saputnika. Kada su se
narodne mase 28. februara 1954. godine pokrenule prema palai "'Abidin",
93

protestirajui i traei slobode koje su guene od strane Abdun-Nasira
i njegovih " zebanija", Kemaluddin es-Senaniri bio je jedan od kljunih
organizatora tih demonstracij a. Na elu je bio veliki i ugledni alim Abdul
Kadir 'Avede. Na demostrante je otvorena vatra, uli su se jauci, pali su
mnogi ehidi. Es-Senaniri je hrabro vodio povorku, drei uzdignuto u ruci
krvave ehidske koulje, da egipatski narod vidi ko vlada Egiptom, ta ele
voe demonstracija i narod koji stoji iza njih. Psi reima su dobro pratili ko
su organizatori ovih demonstracija, veina je pohapena, a meu prvima
Kemal es-Senaniri. Osuen je na dvadeset godina prisilnog rada. Zatvoren je
oktobra mjeseca 1954. godine, a na slobodu je puten januara 1973.
Ni Enver es-Sadat nije imao razumijevanja za njega, pa je memu zatvorskih

zidina i vruem pustinjskom pijesku ostao izloen cijelo vrijeme presude.
Nakon to je osuen vrili su pritisak na njegovu majku i enu da posreduju
kod njega i trae da napie samo dva reda teksta u kojima podrava Abdun
Nasira i njegov sistem, za uzvrat bi bio puten. Odbio je i svojoj majci koja ga
je molila da to uradi, rekao: ''Ako napiem ovo pismo, kako u kasnije pred
Uzvienog Allaha, zar eli moja majko da umrem u irku?"
Nakon presude svojoj eni je ostavio da bira nastavak brane veze ili razvod.
Odabrala je ovo prvo rekavi: "Ostajem tvoja ena, voljeni moj". Ali, istraitelji
Nasirovog reima su kasnije izvrili pritisak na njenu porodicu, pa je bila
primorana na razvod.
Priao mi je poznati pisac i historiar, general-major, Mahmud it Hitab u
njegovom stanu u Bagdadu:
"U jednom hotelu u Bejrutu 1973. godine posjetio me ejh Kemal es
Senaniri sa svojom suprugom Eminom Kutb. Mnogo sam se obradovao
ovoj posjeti, ali su suze radosnice pomijeale su se sa suzama tuge kada
sam shvatio ta porodica Kutb preivljava pod udarima bezdunog reima.
I dok su Eminine oi i lice, zraile tugom, Kemal je bio pribran i miran, s
blagim osmjehom na licu."
TAMNIENJE
Uhapen je oktobra mjeseca 1954. godine. Nakon presude u Nasirovoj
sudnici, koja je vie liila na teatar u kom se igra neka komedija, poslat
je na izdravanje dvadesetgodinje kazne koju je upotpunosti izdrao. Iz
zatvora je puten, kao to smo rekli, januara mjeseca 1973. godine. Od
muenja kojima je bio izloen, teko mu je povrijeeno uho.
94
Profesor Kemal es-Senaniri sa Abdullah el-Akilom (u sredini)
Kasnije je premjeten u bolnicu "El-Kasru el-'Ajni" radi lijeenja. Nakon

izlaska iz zatvora zahvaljivao je Uzvienom Allahu, jer je na povrijeeno
uho bolje uo nego na zdravo! Njegov zatvorski drug, brat njegove ene s
kojom se ve razveo, bio je ivi svjedok muenja ejha Es-Senanirija. To
je na mladia toliko djelovalo da su ga kasnije morali smjestiti u bolnicu
za duevne bolesti...
Njegova majka i starija sestra prisustvovale su kominom suenju
1954. godine. Na prvom suenju, usljed posljedica torture u istranom
postupku, majka nije prepoznala svoga sina i upitala je kerku: "Gdje
ti je brat Kemal?" Odgovorila je: "Eno onaj u kavezu", na ta je majka
uzvratila: "Zar sam toliko mahnita da ga ne mogu prepoznati? "
Es-Senaniri je osjetno bio omravio, tako da mu je odjea bila previe
komotna, oiali su mu kosu i bradu, vilicu slomili tako da mu se i govor
promijenio, na lijevo uho usljed povreda nije uo, tako da je njegova
majka bila ubijeena da to nije njen sin!
95

ENIDBA U ZATVORU
Dok je bio u zatvoru zaruio je uglednu Eminu Kutb, roenu sestru ehida
Sejjida Kutba i vjenali su se nakon njegovog izlaska iz zatvora, 1973.
godine. Nisu imali djece. Emina je tada ve imala preko pedeset godina.
PoBoNosT
Po svojoj prirodi bio je protivnik ceremonije i pompe, volio je skromnost i
jednostavnost, a i druge je po tome cijenio. Volio je okupljati ljude, upuivati
ih, upozoravati ih na opasnost praznovjerja i novotarija u vjeri. U obinom
ivotu bio je pravi zahid, u noi je dugo kljanjao, danima bi postio... Veinu
ivota proveo je u zatvoru, volio je nositi jednostavnu i grubu odjeu.
Nije udo da ovjek ovakvih stavova i pogleda na ivot odbije sve ono to
od njega trae ili ele da iznude zatvorski isljednici, posebno da podri
sistem i vlast Abdun-Nasira.

Upoznali smo se u Egiptu 1949. godine. Stanovao sam u studentskoj etvri
Kaira, Hajju 'Abidin, gdje su bili smjeteni domovi za studente islamskog
studija iz svih krajeva svijeta. On je bio odgovoran za socijalizaciju
studenata. Zadivila me njegova jednostavnost i prijatnost u ophoenju.
Njegovo ponaanje me podsjetilo na Prvu generaciju Islama o kojoj itamo
u knjigama, liio mi je na ashabe.
Jednom prilikom, dok sam bio u Kuvajtu, dobio sam od njega pismo iz
zatvora. U pismu trai od mene da pomognem jednu osobu koja je iz
Egipta dola u Kuvajt. U tom pismu, niti jednom rijeju, nije se osvrnuo
na svoj ivot u zatvoru niti svoje eventualne potrebe, niti pak svojih
drugova u zatvoru. Zauzeo se samo za toga putnika iz Egipta! Dugo
sam razmiljao o tome .pismu i tome ovjeku. Tako moe napisati samo
ovjek vjernik, koji je ubijeen u Allahov kader, koji je sve svoje prepustio
i predao se samo Njemu.
IzLAZAK IZ ZATVORA I BORBA NA ALLAHOVOM PUTU

Po izlasku iz zatvora esto smo se viali u Egiptu, ali i van Egipta. Sada
sam ga jo bolje upoznao. Djelovao mi je jo vri nego ranije, kao da ga je
dvadesetogodinji zatvor preporodio.
96

ivo je i radio na tome da se Braa konoliduju, poveu i zbiju svoje safove
u cijelom svijetu. S njim sam usko saraivao i radio na mnogim poljima,
posebno na pitanju dihada u Afganistanu, za koji nije alio ni truda niti
imetka. ivio je za dihad u Afganistanu. Posredovao je pri izmirenju
muslimanskih voa kada je dolazilo do nesporazuma. Svi su ga voljeli,
uvaavali i prihvatali njegove sugestije.
Njegove posjete i putovanja u islamske sredine, pria su za sebe. Dok je

govorio niko od slualaca nije mogao ostati ravnoduan, niti pak prijei
preko njegovih uputa niti ih zaboraviti. Poruke koje bi uputio, od svakoga
ko ih je uo, traile su, a bezmalo i znaile, sigurno izvrenje. Koliko puta
sam poelio da prakticiram bar deseti dio onoga to sam od njega uo,
ali, "velika je razlika izmeu neba i Zemlje! "
Nikada neu zaboraviti njegov gest prema meni i bratu Nn-Nasiru ebu
Ejmenu kada smo, 1975. godine doli u Egipat na lijeenje...
Kemaluddin es-Senaniri je zasigurno jedan od rijetkih izdanaka Bennaove
kole. Vrijeme ne moe ba tako esto iznjedriti i darovati takve ljude...
Ljudi poput njega su nada Ummeta. Oni Ummet mogu spasiti od opasnih
posrtaja, probuduti ga iz sna, vratiti ga na ivot i program Gospodara.
Nakon nae nade u Uzvienog Allaha, svoje nade polaemo u islamsko
mubarek buenje, koje se primjeuje u cijelom islamskom svijetu. Ono
Islamu moe povratiti staru slavu, muslimanima dostojanstvo i dostojnu
poziciju, rijeiti ih tirana i zulumara koji se meusobno truju, koji
eksploatiu narod i ire nered i pokvarenost...
Kemaluddin es-Senaniri je ovjek kojim se da'va ponosi. Njih je puno kada
doe do nevolje i stranog asa, malo ih je kada je neka korist, u iskuenjima
su vrsti, a pri susretima tani.
STAVOVI
Prilikom jedne zvanine posjete Kuvajtu profesora Es-Senanirija, a doao

je zbog stanovitih problema vezanih za da'vu, desilo se da sam ba u tim
danima, Allahovom voljom i odredbom, ostao bez jednog od svojih sinova
koji je poginuo u saobraajnoj nesrei u dvadesetoj godini ivota. Danima
me nije naputao i izgledao je kao da je lino pogoen mojim gubitkom...
Nakon povratka iz Afganistana odmah je uhapen. Zatvorski istraitelji
nastojali su saznati njegovu pravu ulogu u Afganistanu i ulogu njegovih
97
saradnika. Nita, naravno, nisu mo

gli saznati, unato tome to su ga da
nima i noima muili, sve dok nije
ispustio svoju plemenitu duu i po
stao ehid. Bilo je to 08. novembra
1981. godine.
Svjetska organizacija "Muslimanska

braa" tom prilikom se obratila jav
nosti sljedeim saoptenjem: "Svjet
ska organizacija Muslimanska braa
pozivaju na denazu mudahidu i
ehidu Muhammedu Kemaluddinu
es- Senaniriju,
jednom
od
voa
Islamskog pokreta u svijetu, lanu

nae organizacije, kojega je Enver
es-Sadat zatvorio poetkom sep
tembra 1 981. godine, odmah nakon
povratka iz zvanine posjete Vain
gtonu, gdje je posjetio svoje nalogodavce u Bijeloj Kui i primio nareenja.
Da se Uzvieni Allah smiluje naem ehidu, podlegao je torturi isljeiva
nja koju je nad njim provodio krvnik (delat) Hasan ehu Baa. Oprostio
se od ovoga svijeta i njegove mizerije, a udahnuo mir Deneta i njegovih
blagodati. Kao ehid poloio je svoj ivot pred delatima koji su pokuali
od njega iznuduti dokaze koji e im posluiti kao argumenti protiv islam
skih organizacija, ali on im je rekao: "Enver es-Sadat je sebi svojim rukama
iskopao kabur potpisujui poniavajui ugovor u Kemp Dejvidu, kojim se
glava muslimanskog naroda u Egiptu stavlja na panj Izraelu i Americi."
(asopis "El-Mudteme", 1 1 .1 1. 1981)
Profesor Salah adi o Kemaluddinu es-Senaniriju kae: "ivio je u kaza
matima Abdun-Nasira vie od devetnaest godina, odbio je obui bilo ta
osim grube zatvorske odjee ... Naime, svaki zatvorenik imao je mogunost
kupiti zatvoreniko odijelo, on je i to odbijao, ne zbog toga to nije mogao
da ga kupi, nego nije elio uiniti bilo koji gest koji bi godio zatvorskim
uvarima. Nasuprot njemu, veina nas, nastojala se prema tim straarima
lijepo odnositi, da bi olakali svoju poziciju. On nije tako postupao. Iz
kuvajtskog asopisa "Mudteme", i nekoliko dana nakon njegove ehidske
smrti, zamolili su me da napiem neto o njemu.
98

Napisao sam: Zamolili su me odgovorni ljudi iz asopisa "El-Mudteme'"
da napiem neto o ehidu Kemalu es-Senaniriju koji je prije nekoliko dana
ispustio svoju plemenitu duu u tamnici zulumara koji su sve svoje snage
usmjerili u pravcu borbe protiv Islama i njegovih voa, posebno u Egiptu,
gdje registrujemo etiri velika gubitka i nevolje.
Prva nevolja desila se 1948/9. godine, a to je muko ubistvo ehida Hasana
el-Bennaa, te hapenje i hajka na mudahide u Palestini i njihovo zatvaranje
u zloglasni "Et Tur".
Druga nesrea zadesila nas je 1954. godine kada su kao ehidi pali:
Muhammed Fergali, Abdul Kadir 'Avede, Jusuf Tal'at, Ibrahim et-Tajjib,
Hindavi Duvejr, Mahmud Abdullatif i drugi. Na desetine i stotine su
potrpani u zatvore: Liman Tare, El-Harbi, El-Kal'a (Tvrava), Ehu Za'bel...
Zatim slijedi nevolja 1965. godine kada ehidi postadoe: Sejjid Kutb,
Abdul Fettah Isma'il, Muhammed Jusuf Heva i jo neke poznate linosti
iz redova Muslimanske brae.
A zatim dolazi iskuenje 1981. godine. Dolo je od onih koji su predali
narod i zemlju idovima i Amerikancima, koji su zabranili slobodu
govora, konfiskovali damije, udruenja, listove, govornice (minbere),
otvorili zatvore i napunili ih kolonama onih koji pozivaju u vjeru
Allahovu, meu njima je bilo staraca, ena, ak i djece ... Saraivali su
sa svakim ko je prodao svoj razum i savjest ejtanu, da mui Allahove
pomagae, koji su odbili svoju kimu poviti pred bilo kim osim pred
Uzvienim Allahom, koji su se ponosno vjerom uzdigli iznad svakog
silnika i dali prednost onome to je kod Allaha u odnosu na ono to je
kod ljudi...
Gmizavi kepeci, eljni samo pozicije i vlasti, mislili su da e zastraujuim
metodama uutkati propagatore Islama, da e zaustaviti islamski talas,
zaboravljajui da oni na ovaj nain ratuju s Allahom, da je On Najvei i
Najjai, da im nee pomoi ni fetve niti pisanja zvanine uleme, niti onih
koji ove hvale i kurae." ("El-Mudteme'", novembar 1981.).
Njegova ena, Emina Kutb, oplakala ga je u nekoliko svojih pjesama.
Posebno je tuna i emotivna jedna pjesma koja se recituje svake godine na
dan kada je postao ehid.
Ona u svojoj pjesmi opisuje kako ga jo uvijek iekuje da se vrati s posla,
pali svijetlo u stubitu, oekuje da e se pojaviti s osmjehom, sa selamom...
99
Pita ga, da li se u "Firdevsu" susreo sa svojim prijateljima, kakav je bio taj

susret? Ako se to desilo, zakljuuje Emina Kutb, onda - "dobro dola smrti",
"tamo u Vas sresti", kae dalje ona, i nastavlja "nestat e svijet patnje".
Kasidu zavrava rijeima, da e dane ispunjene iskuenjima i suzama,
zamijeniti danima uivanja, i da se nee bojati rastanka i prolaznosti.
Autor ove knjige sa ejh Muhammedom Merzukom u naem stanu u Kuvajtu, 1974. godine.
1 00
10 -
MUHAMMED MAHMUD EZ-ZUBEJRi

(EBU EL-AHRAR)
(1910-1965 l 1 328-1 384)
PJESNIK I MUDAHID
lli
RoENJE I OBRAZOVANJE
dio se 1910. (1328) u gradu

an'i u Jemenu u etvrti
ustanu es-Sultan (Sultanova
bata). Inae, porodica Ez-Zubejri
smatra se jednom od najstarijih i
najuglednijih porodica u Jemenu
i njegovom glavnom gradu. To je
porodica koja je dala poznate suce,
pjesnike i ulemu. Njegov djed, El
Kadi Lutful el-Bari ez-Zubejri bio
je poznati pjesnik. Iz te porodice
je i nadareni pjesnik, hafiz El-Kadi
Lutfullah ibn Muhammed ez
Zubejri. Njegov otac bio je poznati
sudac. Muhammed Mahmud ez
Zubejri je takoer postao hafiz
Kur'ana u ranoj mladosti. Imao
je melodian glas i narod je volio
sluati njegovo uenje, klanjao je kao imam prije nego je napunio dvadest
godina ivota. U tom periodu je takoer poeo pisati pjesme. Obrazovanje
je zapoeo u Jemenu, nakon zavretka osnovne i srednje kole diplomorao
je na Univerzitetu u San'i.
ODLAZAK NA HADD I u EGIPAT
Muhammed Mahmud ez-Zubejri je 1937. godine otiao na Hadd i tom

prilikom se susreo s kraljem Abdul 'Azizom 'Al-Satldom. Na glavnoj godinjoj
sveanosti, koju je uobiajio prireivati kralj, Ez-Zubejri je recitovao jednu
od svojih pjesama, koju je objavila novina "Ummul-Kura"...
101

Jedno vrijeme boravio je u Mekki, a 1939. godine otputovao je u Egipat
i upisao se na fakultet Prirodnih nauka. Tu se upoznao s imamom
Hasanom el-Bennaom, profesorom El-Fudajl el-Vertilanijem, s idejnim
vodama i idejama pokreta "Muslimanska braa" u Egiptu kao i sa idejama
"Revolucionarnog pokreta" u Aliru. Prekida studij i vraa se u Jemen
1941. godine gdje imamu Jahji uruuje predstavku traei u njoj formiranje
udruenja "El-emru bil ma'rufi ve en-nehju anil munkeri" (Nareivanje
dobra i odvraanje od zla). Odrao je i hutbu u centralnoj damiji u San'i.
Imam Jahja nije bio oduevljen niti njegovim prijedlogom o formiranju
Udruenja niti pak hutbom koju je Ez-Zubejri odrao, pa ga je s jo nekoliko
mladia iz Jemena, zatvorio u zatvor "El-Ehm1m". U zatvoru se Ez-Zubejri
posvetio iskljuivo namazu, uenju Kur'ana i Zikiru.
Nakon izlaska iz zatvora, uz pomo svojih prijatelja i pristalica, organizovao
je odlazak u 'Aden, jeru San' i vie nije mogao ostati niti djelovati. U Adenu
je nastavio organizovano djelovanje, osnovao je stranku "Hizbu el-Ahriir"
(Partija slobodnih), zatim je, 1946. godine, pokrenuo list "Savtu el-Jeemeni"
(Glas Jemena). Nastavio je svoje aktivnosti do izbijanja revolucije u Jemenu,
1948. god., kada je ubijen imam Jahja, a Abdullah el-Vezir imenovao je
novoga imama. U ovom pokretu kljunu ulogu imao je Alirski alim i
mudahid El-Fudajl el-Vertilani. Muhammed Mahmud ez-Zubejri se
nakon svih dogaanja vraa u San'u gdje preuzima Ministarstvo prosvjete.
Nakon konanog neuspjeha Revolucije Ez-Zubejri je doao u situaciju da
mu ni jedna arapska zemlja nije htjela dati utoite, pa je otiao u Pakistan i
tamo se upoznao s ambasadorima Egipta i Sirije, Abdul Vehhab Azzamom i
Omer Behauddinom el-Emirijem. Tu ostaje sve do 1952. godine kada odlazi
u Egipat gdje je ve vojnim puem s vlasti svrgnut kralj Faruk. U Egiptu
i Sudanu imao je z.naajnih aktivnosti, posebno s gradanima iz Jemena
koji su se tamo zatekli. Jedan od viih oficira, Ahmed es-Sulaja, pokuao
je dravnim udarom 1955. godine svrgnuti imama Ahmeda ibn Jahja ibn
Hamiduddina, ali pokuaj nije uspio, a Ahmed es-Sulaja je ubijen.
PovRATAK u jEMEN
Nakon revolucije u Jemenu, 1962. godine kojom je dokrajena vlast El
Hamidija, Ez-Zubejri se ponovo vraa u Jemen. Postavljen je na mjesto
ministra Prosvjete u vladi Revolucije. Medutim, sada su se u situaciju u
Jemenu umijeale mnoge arapske zemlje, ali i strani faktori, pa je u Jemenu
nastao graanski rat koji je unitio resurse zemlje, ali odnio i velike ljudske
1 02
rtve. Ez-Zubejri je uinio dosta da izmiri zaraena plemena u Jemenu,

uestvovao na konferencijama za pomirenje, (Konferencija u Keru,
Konferencija 'Umran, Konferencija Arkvejt u Sudanu 1964.), ali se uvjerio
da je to samo puhanje u pijesak, da oni koji trae kraljevinu, kao i oni koji
trae Republiku, zapravo ele isto - vlast. Zato se odluio osnovati stranku
"Hizbullah" (Allahova stranka), posjetio je mnoge gradove i plemena irom
Jemena, i stekao znaajnu podrku.
NJEGOV UTJECAJ NA MENE
Bio sam zaljubljenik knjievnosti i poezije, posebno u prvim danima svoga

studija. Bio sam oduevljen poezijom Ehi et-Tajjib el-Mutenebbija, Ma'rufa
er-Resafija, zatim prozom Mustafe Sadik er-Rafi'ia. Napamtio sam dosta
tekstova od navedenih knjievnika.
Prilikom mojih odlazaka u Egipat, zbog potreba studija (1949) ili da've
(1954), uvijek sam veinu vremena posveivao itanju. Jednako sam uivao
itajui poeziju i prozu klasika, kao i autora spisatelja modernog vremena.
Uvijek sam elio ostvariti susret sa ivim veliinama iz reda literata. Egipat
je bio sredina gdje se to moglo ostvariti, posebno Kairo. Tu je nastajala i
cvjetala slobodna misao, raale se ideje i pokreti, odravala se predavanja,
razne naune debate i rasprave. Imao sam priliku i sreu susresti se s
mnogim zvunim imenima, izmeu ostalih i s poznatima pjesnikom iz
Jemena, mudahidom Muhammedom Mahmud ez-Zubejrijem. Bilo je to
"
1952. godine kada je pjesnik bio na elu Udruenja "Slobodni ]emenci vrijema kada je napustio Pakistan i skrasio se u Egiptu.
"
... Sjeam se stihova iz njegove pjesme "Islamski svijet u kojoj govori o tome
kako je taj svijet zaspao, a njegovi neprijatelji pomislili da je on umro... ali,

taj svijet se probudi, njegova mladost izjavi da Zemlja nije na prodaju, da
Zemlja pripada ehidima.Zar je mogue da draga Palestina nestane? Zar je
mogue da isti Kamir, sa slavnim oevima i djedovima nestane? On poziva
Islamski svijet, podsjea ga na slavnu i bogatu prolost, i pita se, da li ima
snaga koje e tu slavnu prolost povratiti i oivjeti? Podjea na injenicu,
da je Islamski svijet, od krajnjeg Zapada, do krajnjeg Istoka - jedan svijet.
Taj svijet koji nikada nee biti hinduski niti idovski, koji e pobijediti svoje
neprijatelje i svoje zavidnike...
Kada sam ga poblie upoznao, shvatio sam, da Muhammed Mahmud ez
Zubejri nije samo pjesnik, nego da je u isto vrijeme iskusan voa, stabilan
mudahid, vjet politiar, obrazovan i kulturan ovjek, koji dobro poznaje
1 03

prilike u arapskom svijetu, a posebno problematiku Islama. Bio je protiv
bilo koje vrste zuluma nad ovjekom, bilo kojim, za uspostavu pravde medu
ljudima, borio se za uspostavu principa ure (dogovora, demokratije) kada
su u pitanju vlast i gradani.
Svoju vlastitu kuu i prostorije stranke pretvorio je u mjesto susreta i
sigurnosti. Tu su dolazili svi, posebno protjerani ljudi iz Jemena, medu
njima je bilo pjesnika i knjievnika, politiara, vjerskih lidera, omladine,
starijih... Svi oni su podjednako uvaavali Muhammed Mahmuda ez
Zubejra, sluali njegove upute i savjete i bili spremni da to realizuju. On je
svaki problem i predmet izloio i objasnio iz raznih aspekata. Dozvolio je
svakome da iskae svoje miljenje, a onda bi se opredijelio za ono to ima
snagu argumenta i dokaza. Tako bi svi bili zadovoljni.
KoNTAKTI
Muhammed Mahmud ez-Zubejri kontaktirao je sa mnogim linostima
diljem arapskog i islamskog svijeta, posebno s onim koji su bili ukljueni u
islamsku da'vu, poput imama Hasana el-Bennaa, kojega je susreo prvi put
u Egiptu 1939., godine profesora El-Fudajl el-Vertilanija, profesora Abdul
Hakima 'Abidina, profesora Omera Behauddina el-Emirija, profesora Ali
Ahmed Baksira i dr.
Jo dok je boravio u svom Jemenu nastojao je da ga spasi izolacije. Mlae
je upuivao na nauku i prosvjeivanje, poticao ih da se ukljue u tokove
razvijenog svijeta, da prate nauni, tehnoloki i ekonomski napredak i
progres, te da se iz toga izvuku vlastite koristi. To je zdrava islamska logika i
zdrav islamski stav, "mudrostje izgubljena stvar muslimana, gdje godje nade,
"
treba daje uzme . Ali, najvei problem tog vremena predstavljala je vladajua
oligarhija koja je, elei zadrati vlast po svaku cijenu, nastojala narod drati
u izolaciji i neznanju. Ova izolacija, koja nema nikakvog uporita u Islamu,
bila je osnovni razlog da je Jemen postao mjestom fanatizma, neznanja,
siromatva ... Velika veina gradana postala je u tolikoj mjeri siromana da je
zavisila od ekstremno bogatih pojedinaca. Dobro je rekao jedan zapadnjak,
oigledno dobar poznavalac situacije u Jemenu: "Egipat u odnosu na Evropu
nazadujecijelo stoljee, a Jemen ivi jo uvijek u vremenu prije Tevrata."
Muhammed Mahmud ez-Zubejri, olienje zdravih i progresivnih snaga
Jemena, svim snagama je radio na tome da Jemen oslobodi ove opasne
ordinirane izoliranosti od svijeta. Egipat je bio najbolja prilika i rjeenje.
1 04
Abdullah Sulejman el-'.Akll

Tu je bio centar Islamskog pokreta koji je pruio pomo, ne samo u ideji,
nego u kapitalu i ljudstvu. U toj pomoi Jemenu trebalo je istrajati jer
nakon neuspjeha Revolucije 1948. godine dolo je do masovnih progona
stanovnitva, uglavnom ljudi koji su zagovarali slobodu rijei i miljenja,
pravedniji drutveni i socijalni poredak, i td. Veina protjeranih iz Jemena
u Kairu se okupila oko:>Muhammed Mahmud ez-Zubejrija i Pokreta.
Islamu se nije prilazilo samo kao vjeri, nego kao sistemu i poretku koji
moe usreiti i izmjeniti ivot pojedinca i zajednice, ali i naroda u cjelini.
Da bi se to ostvarilo treba se pribliiti propisima Kur'ana i Sunneta, praksi
Prve generacije Islama.
Muhammed Mahmud ez-Zurbejri i krug ljudi okupljenih oko njega na
ovom planu su mnogo uinili. Jemenska populacija naseljena u Egiptu, u
tome vremenu, Islam je prihvatala kao vjeru, kao zakon, nain ponaanja i
vladanja, program ivota...
Ova generacija islamske omladine iz Jemena po svojim karakteristikama
podsjeala nas je na gneraciju iz tih predjela, za koju je Resul, sallallahu
alejhi ve sellem, rekao: "Doli su nam stanovnici Jemena, mehkog srca i
"
njene due. Isto tako, kae se da je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, u
vie navrata istakao: "Jemenski iman i mudrost jemensku. "
PoEZIJA
Takav je bio profesor Ez-Zubejri, ukras Jemena, (Ebu el-Ahrar l Otac

slobodnjaka), ovjek koji je bio sposoban okupiti ljude oko sebe, a ovi su
ga voljeli jer je bio iskren, ist i sposoban. ivio je za Islam, za Allahov
put i za postizanje Njegovog zadovoljstva.
U pjesmi "Revolucija" za Jemen kae da je mjesto gdje su se srca ujedinila i
zbliila, da tu ivi eriat, pravda, moral, vrijednost. Tu se probudio vulkan

koji e silnike potisnuti, narod e se oslobodti okova i postati slobodan.
Poruit e zatvore, tako da ljudska noga tu vie ne kroi, okovi koji su bili
na nogama, postat e strijele, koje e sijati osvetu... apat kojim smo dugo
govorli, sutra e postati pokli, koji e uti cijeli svijet... Kasidu zavrava
pozivom na jedinstvo, vjeru i sigurnost u Uzvienog Allaha.
Nakon izlaska iz zatvora, u drugoj kasidi, opisujui sebe i svoje drugove,

kae, da su se osjeali jaki i ponisni, kao lavovi kada izau iz svoje dungle,
ili su na otricu sablje, opasnosti su ili pravo na vrata... Nisu prihvatili

neastan ivot, ucjene, ponude, koje su im nudili zelenai i eksploatatori
1 05
naroda ... Svjesni su da svoju sudbinu ne mogu izbjei, i na tom putu ne plae
se niega - pa ni smrti.
U kasidi "Na putu Palestine", pita se zato se prolijeva nevina krv u Palestini,
zato je Palestina iznevjerena, zato krvnici tako navaljuju, zato su svoje
kande tako duboko zabili u ranu Ummeta? Poziva arapske i islamske voe
da se probude i otrijezne, istiui da "dugo spavaju".
U jednoj od svojih kasida opisuje stanje naroda u Jemenu, pa istie da je to
stanje oaja, bola, neznanja, bolesti, straha, gladi... Na nogama su im okovi,

a na ustima uzde.
U kasidi o suprotstavljanju nasilju, istie, da je takav stav zauzeo zbog
hiljade nevino ubijenih, da te ubice treba kazniti, bez obzira na pripadnist,
na imena... Suprotstavio bi se i Dingisu, i Neronu, John Bull- u (aluzija na
Engleza - op.prev.), svakome ko ini nasilje narodu.
Znaajno je istai ta o Zubejriju kae profesor Ahmed el-Dede':
'ko eli govoriti o Republici Jemen, mora spomenuti Ez

Zubejrija.
Ako eli govoriti o poeziji Jemena, opet ga mora spomenuti.
Ako govori o Revoluciji u Jemenu, a ne spomene Ez-Zubejrija,
ne spomene njegovu poeziju, onda nisi naveo glavne oslonce i
stubove te Revolucije".
Prof dr. Ahmed el-Dede'

Zubejri je svojom poezijom irio plamen Revolucije, stajao na njenom elu,
zbog toga on zasluuje od svojih sunarodnjaka da ga proglase pjesnikom
Revolucije, Ocem slobode. Ne pretjerujem kad kaem, da svako ko eli da se
upozna s dogaajima i revolucionarnim pokretima u Jemenu, treba izuiti
ivot Ez-Zubejrija i njegovu poeziju. Ne pretjerujem kada kaem da je on
simbol i paradigma te Revolucije. U njegovoj poeziji ljudi su nali oduka,
nadahnue. Njegova pjesma, poput tutnjave topova i zujanja metka, ula se
nebom iznad Jemena.
Mnogi ne znaju da je Muhammed Mahmud ez-Zubejri poznavao Urdu
jezik. asopis "El-Muslimun" je 1953. godine objavio jednu pjesmu koju je
sa Urdu jezika preveo i obradio Muhammed Mahmud ez-Zubejri, da mu
se Allah smiluje.
1 06

Njegovi tampani i objavljeni radovi:
- Divan (Zbirka pjesama) "Revolucija poezije"
2 - Divan "Namaz u Dehennemu"
3 - Islam - vjera i revolucija
4 - Poziv slobodoumnih i jedinstvo naroda
5 - Idejna ishodita o Jemenskoj revoluciji
6 !mamet i znaaj toga pitanja za jedinstvo Jemena
7 - Divan "Taka u tami"
8 - Velika prevara u Arapskoj politici
9 - Bijeda i patnja "Vaki el-Vak "
10 - Politike i knjievne rasprave i lanci
l l - Poezija koja nije sakupljena u zbirke (divane)
l
to se pak tie njegovih pisanih i neobljavljenih radova, toga je bez sumnje

veoma mnogo. Ouvano je kod njegovih prijatelja i pojedinih lanova
njegove porodice. Tako npr. profesor Ahmed el-Dede' navodi, da mu
je veliki pjesnik Omer Behauddin el-Emiri pokazao poetske prepiske sa
Ez-Zubejrijem u kojima je samo jedna pjesma sadravala po vie od dvije
stotine stihova. Takoer mu je rekao da on te pjesme namjerava objaviti u
knjizi pod naslovom "Sa Ez-Zubejrijem". Nije mi poznato da li je El-Emiri
uspio zavriti navedeno djelo prije svoje smrti. Ako nije, nadamo se da e to
uiniti neko od njegovih sinova. U svakom sluaju to je velika elja uenika
i potovalaca Muhammeda Mahmuda ez-Zubejrija.
O Zuberiju su napisane studije i knjige koje tretiraju njegov ivot, njegovu
poeziju i borbu koju je vodio. Spomenut emo:
- Ez-Zubejri - jemenski pisac i revolucionar (Nauna rasprava. Autor

dr.Abdurrahman el-'Umrani)
- Ez-Zubejri - pjesnik Jemena, profesor Hilal el-Haludi

- Ez-Zubejri - savjest kulture Jemena, dr. Abdul 'Aziz el-Mekalih
- Ez-Zubejri - pjesnik i revolucionar, grupa knjievnika iz Jemena
- Ez-Zubejri - od prve pjesme do zadnjeg pucnja, profesor Abdullah elBerduni
- Ez-Zubejri - ehid i mudahid, profesor Abdurrahman Tajjib Ba'ker

- Historija govori u dokumentima, profesor Abdul Melik et-Tajjib
- Pjesma Zubejrija, dr. Rijad el-Kurei
1 07
U svome dnevniku "Vjetrovi promjena u Jemenu" profesor Ahmed

Muhammed e- ami, navodi: "Niko ne moe posumnjati u genijalnost i
zrelostjemenskog pjesnika Muhammeda Mahmuda ez-Zubejrija, u njegovu
iskrenu odanost Allahu i domovini. Niko ne moe posumnjati u njegovo
potenje i savjest, u njegovu spremnost da se rtvuje za svoj Ummet, i to
od trenutka kada je sa 'Ali ibn Abdullah el-Vezirom i njegovim sinom
Abdullah ibn el-Vezirom napustio Jemen da bi obavio dunost Hadda.
Tom prilikom, 1937. (1357), ez-Zubejri je u jednom od svojih stihova
pohvalio kralja Abdul Aziza al-Sauda. Taj stih glasi:
Srce Poluotoka u tvojoj desnici kuca

Sa tvoga ela Arabizam svie...
Ez-Zubejri je 1939. godine otiao u Egipat zajedno sa svojim drugom
Abdullah ibn Ali el-Vezirom. Pojaao je svoje poetske i politike aktivnosti,
ojaao vezu sa imamom Hasan el-Bennaom i el-Fudajl el-Vertilanijem, i
drugim znaajnim linostima iz pokreta "Muslimanska braa". Zatim se
sa Abdullah ibn Ali el-Vezirom, 1942. (1360), vratio u Jemen i pokuao
osnovati udruenje "El-Emru bil ma'ru.fi ve en-nehju anil munkeri", da bi se
to sve zavrilo njegovim hapenjem, zatvaranjem u poznati zatvor na brdu
Ehnii.m".
Da vidimo ta kae i Ali Nasir el-'Ansi. "Prva naa okupljanja, kao studenata
el-Azhara, bila su u krugu Muslimanske brae. Voda toga Pokreta, imam
Hasan el-Benna, govorio je da je Jemen najpogodnije mjesto za uspostavu
islamskog sistema, i da tamo treba djelovati. Nas Jemence je jako volio,
naroito Ez-Zubejrija i El-Mismerija, koje je smatrao velikim linostima.
Tako je poelo nae djelovanje u Pokretu, ali istovremeno i rad na jaanju
svijesti o izvodivosti revolucije u Jemenu. U San'u je sa posebnim uputstvima
tad upuen El-Fudajl el-Vertilani koji je tamo odigrao veliku ulogu."
ehid ez-Zubejri e rei: "Pria o jedinstvu saffa bez jedinstva cilja,
najobinija je glupost.
Mi nismo shvatili nasilje u vrijeme vlasti imama, nismo shvatili greku
za vrijeme vlasti Republike, jer nismo shvatili da se promjene ne deavaju
promjenom linosti, imena, formi. Sada smo to shvatili. Republika vlast
koju danas elimo to je Islamska republika vlast, koja e se uspostaviti na
temeljima ure (demokratije). U tom sistemu e obian ovjek smjeti ukazati
na greku predsjedniku Republike, moi kritikovati bilo kojeg ministra, a
da se pri tom nee bojati da e biti uhapen, da e mu eksplozivom biti
1 08
Abdullah 'Aktl Sulejman el- 'Aktl

sruena kua, da e biti otputen s posla... Treba ostvariti sistem u kome
e svi nareivati dobro, a boriti se protiv zla. To nareuje Allah i Njegov
Poslanik,sallallahu alejhi ve sellem."
Za ez-Zubejra e ejh Abdul Medid ez-Zendani, rei: "Za velikog islamskog
alima i mudahida, Muhammeda ez-Zubejrija u najkraem moemo rei
da nikada nije ostavio svoju vjeru i svoje ubjeenje, nikada u svome ivotu
nije uinio neto nemoralno, nego je ostao da poput svjetiljke osvjetljava
put sljedeim generacijama koje e slijediti put nauke, razuma i savjesti".
Profesor Abdul Melik e-ejbani, u svojoj knjizi " Iz ivota ehida Abduh
Muhammed el-Mihlafija", kae: "U ovom vremenu, u kojem je bilo mnogo
nasilja, zatvaranja lanova "Muslimanske brae" (1965), vidimo ehida
Muhammed Abdula kako se prikljuuje tom pokretu, a tome je mnogo
doprinio upravo Muhammed Mahmud ez-Zubejri, koji je bio stari lan
ovog Pokreta i za njega bio vrsto vezan. Ako ovaj in el-Mihlafija ukazuje
na neto, onda je to prije svega mukost i velika hrabrost koju je ovim inom
pokazao. Time je, zapravo, udario temelje organizaciji "Muslimanska
braa" u Jemenu.
ZAVJERA
Bilo je mnogo onih koji su se bojali Ez-Zubejrija i njegovog Pokreta, koji

je za njih predstavljao pravu opasnost, pa su mu stalno pripremali zamku
i radili na njegovom smaknuu. U tome su uspjeli trideset i prvog marta
1965. godine. Ubili su ga u momentu dok je izlazio iz damije. Ukopan je
u Jemenu koji je tugovao zbog tog rastanka. Umro je ne doekavi plodove
svoga rada i ostvaraenja svojih nada - jedinstvo Jemena.
Da mu se Allah Uzvieni smiluje Svojom neogranienom Milou, da
Jemen obdari ljudima koji e slijediti njegovu ideju i djelo.
Hvala Allahu, Stvoritelju Svjetova.
1 09
II -
MUHJUDDIN EL-KULEJBI
(1901-19 5 4 l 1318-1374)
VOA I MUDAHID
dio se u gradu Aklibijje

u Tunisu 1901/1318. go
ine.
Visoko obrazovanje stekao je

na Univerzitetu "Ez-Zejtune", a
nakon toga zaposlio se u novi
narstvu.
Bio je glavni i odgovorni ured
nik dva dnevna lista "El-Iraade"
(Volja) i "Es-Savab " (Ispravnost),
te jednog sedminika "Lisanu
e-a'bi " (Glas naroda).
Ureivao je, takoer, i list "Ez
Zehre" (Rua), koji se smatra
najstarijim asopisom na arap
skom jeziku u Tunisu.
Kada je predsjednik Stranke prava u Tunisu, Abdul 'Aziz es-Sealibi, napu
stio Tunis radi obaveza koje su mu se ukazale na Istoku, povjerio je Mu
hjuddinu el-Kulejbiju da rukovodi strankom u njegovom odsustvu, rekavi
mu: "Stranku ostavljam kao emanet o tvom vratu."
Francuzi su ga, 1934. godine uhapsili i zatvorili u jedan od zatvora u
pustinji gdje je odleao oko dvije godine. Nakon Hadda, 1947. godine,
odlazi u Egipat gdje upoznaje vou "Muslimanske brae ", ehida Hasana
el-Benna. Tu se kroz literatutu, ali i ive kontakte, upoznao sa situacijom
i pravim stanjem u islamskom svijetu i potpuno se posvetio radu za optu
stvar, posebno u svojoj domovini.
1 10
Abdullah Sulejman el-'Akil
MoRALNE ODLIKE
Bio je izuzetna linost. Kao iskreni voa i mudahid davao je prednost djelu
nad rijeima. Putovao je na Istok i Zapad objanjavajui ta je njegov narod
snalo pod fracuskom izmom. Argumentovano je isticao sluajeve torture
i muenja, irenju fesada i svake vrste nemorala, o ruenju i destrukciji.
Osnovni cilj kolonizatora, kao i u drugim islamskim sredinama, bio je
da muslimane odvoji od vjere, arapskog jezika, morala i tradicije, te da
ti predjeli postanu jednim dijelom Francuske. Bio je poznati praktiar
Islama, ponosio se svojom vjerom. Mrzio je dio zvanine uleme koji su
priali samo praznu priu, a koje su stranci hvalili i materijalno pomagali ...
Svojom monom propagandom od njih su pravili veliine i heroje, a u
osnovi, to su bili sluge imperijalistima koji su svojim radom i ponaanjem
doprinosili da se isti odre na islamskoj teritoriji.

Njegov lik sam prvi put vidio u rubrici "Islamsko poznanstvo" u asopisu
"ihab" (Plamen), a koji je izdavao ehid Hasan el-Benna. Bilo je to 1947.
Vidio sam da ga ehid Hasan el-Benna predstavlja kao velikog mudahida
i aktivistu, posebno kada su zemlje Magreba u pitanju. Naravno, meni je
mnogo znailo da imam Hasan el-Benna tako pie o njemu. Meutim, kada
sam ga kasnije i lino upoznao, shvatio sam da je on mnogo vea linost,
nego to sam pretpostavljao. Bio je izuzetan da'ija i mudahid, odluan, u
stalnim pokretima i aktivnostima. Bio je neumoran na Allahovom putu, a
posebno se zalagao za slabe i obespravljene.
PuTOVANJA
Muhjuddin el-Kulejbi je, naroito krajem etrdesetih i poetkom pedesetih
godina dvadesetog stoljea mnogo putovao. Posjetio je Egipat, SiriJu, Irak i
Jordan i tom prilikom se susreo s poznatim linostima arapskog i islamskog
svijeta, posebno sa nosiocima islamskih pokreta, sa Hasanom el-Bennaom
u Egiptu, ejhom Es-Savvafom u Iraku, doktorom Es-Siba'ijem u Siriji i
drugim. Bilo je to vrijeme veoma karakteristino za arapsko-islamski
svijet. Na jednoj strani su bile prepoznatljive snage koje su se zalagale za
rjeavanje arapskog i islamskog problema, a na drugoj strani snage koje
su zagovarale imperijalizam, posebno francuski. Naravno, Francuzi kao i
drugi kolonizatiri, obilato su pomagali one snage unutar arapskog naroda
111
koje su bile protiv islamskog koncepta ureenja ovog dijela svijeta. Kontakti
koje je Muhjuddin el-Kulejbi ostvario, o kojima je ovdje rije, bili su veoma
znaajni. Nakon ovih susreta uslijedile su ne samo brojne konferencije i
protesti na kojima se otvoreno trailo da francuska digne svoje ruke od
Tunisa, ali i drugih dijelova regiona. U asopisu "El-Ihvan el-Muslimun"
redovno su izlazili lanci o stanju i situaciji u arapskom Magrebu, o dihadu
koji tamo tee, o zvjerstvima koja se od strane Francuza tamo provode.
SKROMNOST I ZUHD
Mudahid Muhjuddin el-Kulejbi bio je jednostavan i skroman, kako u

svom ophoenju i ponaanju, tako i svojoj vanjtini. Jednom prilikom,
kada ga je trebao primiti premijer Sirije, sirijski inovnik, koji je bio u
njegovoj pratnji, sugerisao mu je da bi, moda, bilo dobro da obue neko
bolje odijelo, na to se El-Kulejbi naljutio rekavi mu: "Mi ne primamo
ljude svojom odjeom nego svojom duom, ljudi se cijene prema onome
to misle i to govore, a ne po onome to nose i kako se oblae". Pratilac se
postidio i naveo rijei pjesnika:
"Kada su dua i duh veliki

Tijelo se umori (izvravajui zadatke i prohtjeve!) "
Muhjuddin el-Kulejbi i ejh El-Ibriihimi el-Dezairi
112
Abdullah 'Ak:i:l Sulejman el-'Aktl

Naravno, sirijski premijer je primio profesora El-Kulejbija, iskazao mu
veliko potovanje i pomno i paljivo sasluao svaku rije koju je izgovorio
mudahid El-Kulejbi izlaui situaciju u Tunisu i izrabljivanju koje sprovode
imperijalisti i njihove sluge.
SMJERNICE I DIREKTIVE
Prilikom susreta sa islamskom omladinom u Egiptu, Siriji, Iraku, Jordanu i

Palestini, profesor El-Kulejbi je ukazivao na nunost izgradnje i profiliranja
islamske linosti koju e krasiti vjera, sampouzdanje, moral, razboristost i
mudrost u prilazu svjetskim kretanjima i dogaajima. Islamska omladina
treba biti ponosna na svoju pripadnost Islamu, pripadnost Ummetu,
koji je "najbolji od svih koji se ikad pojavio". Ukazivao je na znaaj ideje
univerzalnosti Islama i njegove sredinje pozicije, jedinstvo Islamskog
svijeta i njegove povezanosti. Da bi se to sve ostvarilo, isticao je El-Kulejbi,
neophodno je izgraditi jeke linosti, poput Ashaba i prvih generacija
Islama, te onih koji su nastavili taj put. Ne treba se obazirati na otpadnike,
ivot je vjeita borba izmedu Istine i zablude, vjere i nevjerstva. Islam je
vjera koja ne moe biti poraena, muslimani, medutim, mogu doivjeti
poraz u sluaju da se udalje od programa Uzvienog Allahovog i programa
Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, a pobijedit e ukoliko
realizuju taj Program. To je Allahov Zakon i Sunnet, te zakonitosti nikoga
ne izuzimaju niti mu prataju, ko posije - taj e ponjeti, ko trai - nai e,
ko pametno i vjeto ide - stii e do cilja.
Islamska omladina treba biti motivisana, spremna da brani svoje interese,
neprijatelji Islama nee prestati s napadima na Islam sve dok muslimani ne
napuste svoju vjeru: "Oni e se neprestano boriti protiv vas da vas odvrate
od vjere vae, ako budu mogli." (El-Bekare, 217)
Budite oprezni, islamska omladino, vi ste nada ovoga Ummeta, nemojte
izdati i iznevjeriti tu nadu i oekivanja, budite svijetla sutranjica Ummeta
i pripremite mu ono to m je potrebno.
OMLADINA GA JE VOLJELA
Mudahid Muhjuddin el-Kulejbi je sa omladinom Egipta, Iraka, Sirije,

Jordana i Palestine uspostavio vrste kontakte. Ti kontakti nisu bili samo u
vidu predavanja i debat, nego dugih prijateljskih susreta i razgovora. Tako
ga je omladina zavoljela kao svoga oca i profesora. Mnogo su koristili od
113

njegovog iskustva i istrajnosti, na kraju se zavjetovali da e, poput njega,
slijediti put da've. Mnogi od njih su svoj posao i svoju ulogu odraili, a ima
onih koji e to tek uiniti.
Profesor El-Kulejbi je osvojio naa srca, u njemu smo nali oca i odgajatelja,
mudrog propagatora, iskrenog radnika, hrabrog ovjeka. Jedan je od ivih
primjera koji je davao prednost duhovnom nad materijalnim. Kada je
napustio ovaj svijet iza sebe je ostavio samo dihad. Bio je to jedan od bisera
Islamskog pokreta, i ma koliko pokuavali nitavila i bijednici ljudskoga
roda da zamagle njegovo djelo, nee u tome uspjeti, jer poznavaoci istine,
u svakom dijelu islamskog svijeta, znaju ko je bio mudahid Muhjuddin el
Kulejbi. To posebno znaju muslimani u Tunisu, znaju kakav je bio njegov
odnos prema vjeri, prema Ummetu i prema domovini.
IsTINITA SVJEDOENJA
Od brojnih svjedoenj a o mudahidu Muhjuddinu el-Kulejbiju ovdje emo
navesti rijei profesora '!sama el-'Attara:
"Sjeam se njegovog prisustva na Islamskoj Konferenciji u Kudusi erifu
1953. godine. Bio je dugog stasa, mrav, izduenog lica, irokog ela, malih
oiju i kratke potkresane i fino dotjerane brade na kojoj su se ocrtavale
slike starosti. Sjedio je u zadnjim redovima dvorane koja se postepeno
punila. Nije volio da se istie niti da bilo kome laska...
Posmatrao sam ga kako sjedi u zadnjim redovima dvorane, ozbiljan, vie
dostojanstven nego zamiljen, nalikovao mi je na ovjeka, koji, razapet
izmeu teke prolosti i komplikovane stvarnosti, ipak, pun optimizma
vidi svijetlu budunost. Osjeao sam da ima vjeru u ove ljude, u ono to oni
poduzimaju, u generaciju koje se raa i dolazi. Odlikovao se optimistikim
pogledom na budunost Islama ...
Kada je 1954. godine zabranjeno djelovanje organizaciji "Muslimanska
braa" u Egiptu, pred punom salom u Damasku obratio se prisutnim
naglasivi da deavanja u Egiptu ne prihvata kao iskljuivi problem Egipta
i iskljuivi problem Egipana, te da, kada su u pitanju Islam i muslimani,
ne prihvata ni jezike niti teritorijalne mee. U tom govoru iznio je korijene
problema u Egiptu, ukazao na genezu dogaaja u prolosti i sadanjosti,
te, vjerovatan rasplet tih dogaaja u budunosti...
Kasnije sam ga posjetio u kui Muhammeda Kjamila et-Tunisija. Bio je na
postelji i vidjelo se da je njegova bolest uistinu teka.
1 14

Nekako, neposredno nakon ovog susreta, posjetio samivou "Muslimanske
brae", profesora Hasana el-Hudejbija. Bilo je to 1954. godine prilikom
njegove historijske posjete Siriji. Susreli smo se u poznatom ljetovalitu
Blodan na domak Damaska. Odmah me pitao za profesora Muhjuddina
el-Kulejbija. Kada sam mu rekao da je njegovo zdravstveno stanje veoma
kritino, rekao je: "Kad se vrati u Damask, poselami ga i reci mu da u
ovom trenutku od njega ne traimo nita osim da povede rauna o svome
zdravlju. Taj emanet sam ispunio, posjetio ga u bolnici Doma u Damasku,
gdje u meuvremenu smjeten zbog pogoranja zdravstvenog stanja,
prenio mu selame voe Hasana el-Hudejbija i njegovu poruku u cjelosti.
Odgovorio je da ne razumije smisao ivota bez borbe i da e se, koliko
bude mogao, borti do kraja. Dok je govorio primjetio sam odsjaj suza u
njegovim oima, izmeu ostalog ree: "Ja osjeam svoj kraj, ali osjeam
da muslimanima jo mogu i imam ta rei, osjeam da ja jo neto mogu i
trebam uraditi. elim da umrem u pokornosti Uzvienom Allahu."
Nakon nekoliko dana iza toga, Muhjuddin el-Kulejbi je prenesen u bolnicu
"El-Mudtehid" u Damasku. Zajedno s doktorom Mustafom es-Siba'ijem
posjetio sam ga zadnjega dana mjeseca novembra 1954. godine. Bilo je
deset sati navee, mudahid Muhjuddin el-Kulejbi bio je bez svijesti. Molili
smo Uzvienog Allaha da bude s ovim ovjekom. Ve sljedeeg dana bili
smo na njegovoj denazi. Govorio je dr. Se'id Ramadan, profesor et-Tunisi,
zatim sam govorio i ja.
Rekao sam:
"Nismo izgubili naega uitelja Muhjuddina el-Kulejbija ... Samo je

preselio iz ovog pojavnog (vanjskog), u na unutarnji svijet. Ostat
e zauvijek svijetli primjer kada se radi o zdravim pogledima i
idejama, odanosti i iskrenosti, rukovoenju dihadom ... da mu se
Uzvieni Allah smiluje."
PISANI TRAGOVI
Istakli smo da se bavio novinarstvom i da je tako poeo svoj radni vijek,
da je bio u stalnom pokretu i kontaktu sa irokim narodnim masama, ali,
sve ga to nije sprijeilo da, pored radova i lanaka u raznim glasilima irom
islamskog svijeta, a posebno u Tunisu, objavi i znaajan broj knjiga, od
115
kojih ovdje navodimo:
Bijeda prijestolja
Osvrt na obrazovanje u Tunisu
Sjeanje na protektorat
Pozivam one koji su upoznati s procesom islamskog buenja u Tunisu,
posebno omladinu, da posvete znaaj pisanju biografije Muhjuddin el
Kulejbija.
To bi bilo najmanje to bi mogli uiniti za ovog velikog ovjeka i mudahida
koji je ivio i djelovao u jednom tekom i presudnom vremenu za Ummet,
borei se uvijek u prvim redovima...
Molimo Uzvienog Allaha da ga uvede meu svoje dobre robove, a da
ivima, koji djeluju na putu da've, kako u Tunisu, tako i na svakom
drugom mjestu, podari strpljenje i izdrljivost na putu ka pobjedi:
''A Allah e sigurno pomoi one koji vjeru Njegovu pomau."
(El-Hadd, 40}
1 16
Abdullah 'Akil Sulejman el- 'Akil
12 -
NJEGOVA EMINENCIJA,
MUFTIJA HADI MUHAMMED

EMiN EL-HUSEJNi
( 1 8 9 3 - 1 9 4 7 l 1 3 1 1 - 1 3 94)
RoENJE
NJ
egovo puno ime je Muhammed Emin ibn Mu

hammed Tahir ibn Mu
stafa el usejni, voa i veliki pale
stinski muftija. Roen je u Kudusi
erifu 1893. godine. Tu je stekao
osnovno obrazovanje, najprije kod
svoga oca, kod kojega je postao hafiz
Kur'ani Kerima. Pored toga izuavao
je i vjerske znanosti i arapski jezik, a
potom otiao u Kairo gdje je studirao
istovremeno na El-Azharu i Univer
zitetu za da'vu, koji je osnovao Sejjid
Muhammed Raid Rida.
Kasnije je zavrio vojne znanosti u Istanbulu, gdje je 1916. godine stekao

in rezervnog oficira. Bio je pripadnik 46-tog vojnog odreda u Izmiru. Na
kon Drugog svjetskog rata vratio se u Kudusi erif.
DiHAD
Najprije mu je 1920. godine, od strane Engleza, spoitano da je bio
organizator pobune i nereda u oblasti Bejsan u Palestini, pa je protjeran u
Siriju, konkretno u Damask. Meutim, vratio se nakon kraeg vremena.
Kada je 1922. godine umro njegov brat Kjamil el-Husejni, koji je bio muftija
u Kudusi erifu, Muhammed Emin el-Husejni je izabran da na toj dunosti
naslijedi svoga brata i dobija titulu - Veliki Palestinski muftija.
117

Iste godine osnovao je Vrhovni islamski savjet kojim je lino predsjedavao.
Bio je meu prvim arapskim i islamskim linostima koji je ukazao na
opasnost naseljavanja idova u Palestinu, odmah poslije famoznog
Belforovog obeanja 1917. godine. Kada je Belfor, 1925. godine, izrazio
elju da zajedno s engleskim izaslanikom Samijem posjeti 'Aksu, muftija
se tome suprotstavio...
Sve to je bilo vezano za narodni pokret u Palestini, polazilo je od njega.
Dvije Islamske konferencije posveene pitanju Palestine, odrane 1928. i
1931. godine, bile su u njegovoj organizaciji. U toku 1933. godine proveo
je vie od est mjeseci putujui Istokom s jedinim ciljem da obnaroduje
problem Palestine. Nastojao je pokrenuti islamski dihad kako se Palestina
ne bi prepustila idovima. Bio je osniva tajnih dihadskih odreda koji
su djelovali protiv Engleza i idova u periodu 1931.-1935. godine. Tada
je uspostavljena "Organizacij a svetog dihada" na elu sa Abdul Kadir
el-Husejnijem iji je istinski voa bio muftija El-Husejni. Nakon poznate
dihadske akcije "Munja" 1929. godine, zatim akcije, bolje rei revolucije,
1936. godine, nakon koje je uslijedio neprekidni trajk u trajanju od est
mjeseci, engleske vlasti su ga 1937. godine pokuale uhapsiti i zatvoriti.
Meutim, muftija je amcem uspio prebjei u Liban. Kada su Englezi 1937.
godine pokuali nagovoriti Francuze da im ga isporue, muftija je tajnim
kanalima doao u Bagdad. Nakon revolucije u Iraku, kojom je 1911. godine
rukovodio Reid 'Ali el-Kejlani, engleske vlasti su ponovo nastojale da ga
uhvate, ali on se, pod udnim okolnostima, prvo skrasio u Iranu, a zatim
u Njemakoj. Zapravo, muftija je u Njemaku doputovao u ulozi delegata
nosei pismo direktno Hitleru. U pismu su bila tri zahtjeva:
l.
2.
3.
Priznanje svih arapskih zemalja, kako slobodnih, tako i onih koje

su bile pod direktnom stranom domonacijom, ili pak onih koje su
imale status protektorata.
Priznanje prava Arapima da ne dozvole stvaranje nacionalne
idovske drave u Palestini.
Priznanje nezavisnosti Palestine.
U knjizi "Hiljadu dana sa muftijom Hadi Eminom", autora Zuhejr

Mardinija, stoji: "Interes moga Ummeta diktira moje poteze i odluke. Sud
bina pojedinca ne zasluuje panju kada se radi o interesu i buduno

sti Ummeta. Pobjeda Engleza znai da je Palestina izgubljena. Narod ne
moe ostvariti sigurnost i slobodu osim rtvama i krvlju svojih sinova.
118
Muftija Muhammed Emin el-Husejni s Muhammed 'Ulube paom i delegacijom iz Ez-Zubejra, 1936.
godine, sastanak vezan za problem Palestine. S desna: Hadi Ahmed Abdullah el-'Unejzi, Hadi
Muhammed Sulejman el-'Akil, Hadi Hamed el-Muhammed ez-Zukejr, Hadi Hamed Abdul-Aziz
el-Bessam, Hadi Taha el-Fejjad el-'Ani, u pozadini profesor Ahmed Hamed es-Salih.
Od 1922. pa do ove 1941. narod Palestine zna svoj problem, zna ko mu je

neprijatelj, zna ko sam ja, zna ta radim i za ije interese radim. Ja nisam
iao u zemlje Sile Osovine da im dam sebe na raspolaganje. Tamo sam iao
u interesu svoga Ummeta, bio sam u ulozi pregovaraa, a ne dodvoraa.
Nastojao sam ovim pregovorima, prije svega, pomoi Palestini, zatim velikoj
Arapskoj domovini i Islamu u cjelini. "
Njegova eminencija, veliki mudahid Hadi Muhammed Emin el-Husejni,
nije se borio samo za Palestinu, nego za interese arapskog i islamskog svijeta
u cjelini. Zajedno sa Reid Alijem el-Kejlanijem i Tekijjuddinom el-Hilalijem
zalagao se za sticanje nezavisnosti arapskih zemalja na Mariku i Magribu. To
je zahtijevao u susretima s predstavnicima zemalja Sila Osovine. Zahtijevao
je, takoer, da se oslobode arapski zarobljenici iz francuskih zatvora, kao npr.
119
Omer Behauddin el-Emiri, dr. Mustafa es-Sibii 'i (u uniformi Ezherovca), Hadi Emin el-Husejni.
El-Emir Abdul Kerim el- Hitabi, marokanski lider Salih ibn Jusuf, Tunianin
Habib Tamir i drugi. Muftija je radio na formiranju arapske vojske koja bi
imala za cilj odbranu arapskih interesa, posebno Palestine.
Muftija za tu vojsku kae: "To je vojska budunosti. Sainjavaju je
razliiti elementi velikog arapskog Ummeta: Maroko, Tunis, Egipat, Irak,
Palestina...
Ova vojska, s ovako razliitim elementima, treba biti uvertira jedinstva
Ummeta. Granice koje su u regionu Ummeta nastale u vremenu dekadence
i kolinijalnog jarma razdvojile su Ummet, nastale su razlike u dijalektima,
obiajima. Na Ummet i kulturu Ummeta u cjelini treba ujediniti."
Njegova minencija muftija El-Huseini uinio je jedan astan gest prema
muslimanima-Bonjacima u Jugoslaviji, koji su bili izloeni srpskom
nasilju. Tim povodom on je 24. marta 1943. godine doputovao u Zagreb da
bi stao u zatitu muslimana, Bosne i Hercegovine i Sndaka. Od muslimana
koji su veim dijelom bili iz Bosne i Hercegovine i Sandaka oformio je
vojnu formaciju koja je imala za cilj vlastitu odbranu. Nakon to se vratio
iz Bosne i Hercegovine, tadanjem premijeru Egipta Mustafi en-Nehhasu,
predaje predstavku u kojoj obrazlae teko stanje muslimana u BiH i moli
ga da ih pomogne.
1 20
Pred dvorcem 'Abidin u Kairu, 1 950. godine: Muzahim el-Badedi, Osman Muharrem, Hadi
Emin el-Husejni, Predsjednik Kuvetli, AbdullatifTal'at paa.
Krajem 1943. godine uestali su napadi Saveznikih vazdunih snaga na

Berlin. Ponekad je u tim napadima uestvovalo stotine aviona. Zgrada
u kojoj je muftija boravio sa svojim saradnicima, oteena je u nekoliko
navrata, pa je mijenjao boravite koristei mjesta van centralne zone Ber
lina. U tim vazdunim napadima poginuo je i doktor Mustafa el-Vekil,
jedan od njegovih najbliih saradnika i prijatelja. Dr. Mustafa el-Vekil bio
je Egipanin, a radio je u Islamskom institutu u Berlinu.
Konano, 5. maja 1945. godine, muftija je, zajedno sa svojim saradnicima,
protjeran najprije u vicarsku, a odatle u Francusku, gdje ih je Francuska
vojska zarobila 19. maja 1945. godine.
Ambasadori Velike Britanije i Amerike traili su od Francuza da im ispo
rue muftiju i da mu se sudi, a isto su traili i idovi, predlaui da mu se
sudi kao ratnom zloincu na poznatom sudskom procesu u Nurnbergu. U
Francuskoj ostaje do 29. maja 1946. godine, a onda se preruen uz pomo
Ma'rufa ed-Devalibija uspijeva prebaciti u Egipat. O svom bijegu iz Fran
cuske, sam muftija kae:
"Glavnu ulogu u toj riskantnoj i opasnoj pustolovini odigrao je moj pri
jatelj dr. Ma'ruf ed-Devalibi. Dao mi je svoj paso, zamjenili smo u njemu
1 21

fotografiju, preruio sm se, i rezervisao kartu na liniji Pariz - Kairo. U
avionu je bilo podjednako civila i vojske. Na aerodromu Orli nije bilo ni
kakvih problema i na naem putu do Kaira najprije smo sletjeli u Rim.
Nakon pasoke kontrole, obzirom da su vremenske prilike bile veoma loe,
u Rimu smo prenoili, a sutradan krenuli prema luci Pirej u Grkoj gdje
smo se morali spustiti zbog uzimanja goriva. Nakon kraeg zadravanja
krenuli smo za Kairo, i na moju sreu, niko me od putnika nije prepoznao.
U veernjim satima avion je sletio na aerodrom Benflid - dananji Meu
narodni aerodrom u Kairu. Nakon rutinske pasoke kontrole izaao sam
iz zgrade aerodroma, udahnuo zraka, zahvalio Uzvienom Allahu i pona
vljao stihove velikog pjesnika El-Biisirija:
''Allahovo uvanje i bdijenje bolja je zatita od svakoga tita ... "
S aerodroma nisam elio ii javnim prevozom nego sam se taksijem dovezao
do hotela "Metropolitan" u Kairu..."
Na saglasnost Lige arapskih drava osniva se Arapsko vrhovno udruenje
za pomo Palestini, a muftija El-Husejni izabran je za predsjednika toga
udruenja. Muftija se odmah, sa svojim saradnicima, angaovao na planu
kupovine oruja i stvaranju vojne formacij e dihada. Na kupovini oruja
najvie su radili: ehid Jusuf Tal'at, Read Muhenna, Abdul-Kadir el
Husejni, Abdurrahman 'Ali. Oruje je preko Sinaja dovezeno u palestinske
gradove Sorif i Birzit.
Muftija je ponovo oivio vojnu formaciju "Vojska svetog dihada", a
rukovoenje ovim snagama povjerio Abdul Kadiru el-Husejniju. Takoer
je osnovao organizaciju "E-ebabu el-Palestini" (Palestinska omladina), a
na njeno elo postavio je mudahida Es-Sag Mahmud Lebiba, predstavnika
"Muslimanske brae" za pitanja omladine. On je ujedno bio zaduen za
obuku omladine ratnim vjetinama.
Kada je, 29. novembra 1947. godine donesena Odluka o podjeli Palestine,
proglaen je opti trajk u svim njenim dijelovima i rasplamsao se sukob
izmeu Arapa i idova. Muftija je smatrao kako arapske snage ne bi trebale
direktno ulaziti i intervenisati unutar palestinske teritorije, nego da se
postave na granice, da se Palestinci pomognu orujem i kapitalom, te da
sami brane svoju zemlju od idova. Veliki palestinski historiar, 'Arif el
'Arif, u svojoj knjizi "Stradanje Bejti el-Makdesa", kae:
"Imam i ehid Hasan el-Benna je devetog novembra 1947. godine dao do
znanja Arapskoj Ligi da u prvi mah moe poslati u Palestinu deset hiljada
1 22
dobrovoljaca - mudahida iz reda "Muslimanske brae", da su u tom smislu

zatraili dozvolu od egipatskih vlasti, te da su to ove odbile. Kao odgovor
vladi uslijedile su velike demonstracije na Ezheri erifu koje je predvodio
lino imam Hasan el-Benna. Demonstranti su zahtijevali odlazak u dihad
u Palestinu. Pod izgovorom da u Palestinu idu drugim razlozima, jedan
broj "Muslimanske brae" nekim kanalima preko Sinaja uspio se probiti
do Palestine ve od februara mjeseca 1948. godine. I egipatska vlada je
malo omekala pa je "Muslimanskoj brai " dozvolila vjebe i obuku za
rat. Obuka je vrena u Egiptu i Siriji i odatle je nekoliko odreda vojske
ulo u Palestinu i uzelo uea u ratu, dok je drugi dio tih odreda ostao u
pripremi na junoj strani Kudsa. U tom periodu dolo je do primirja pa su
"Muslimanska braa" te pozicije prepustile Jordanskim trupama. U ovim
sukobima u Palestini "Muslimanska braa" su pokazala veliku hrabrost.
Vano je istai da se na elu ovih odreda nalazilo nekoliko voa sa ela
Pokreta. Na elu odreda iz Sirije bio je ejh Mustafa es-Siba'i, a egipatski
odred predvodio je Muhammed Fergali."
Ovaj rat izmeu Arapa i idova odvijao se u periodu 1947. do 1948.
godine. Kao to smo ranije naglasili, muftija je osnovao formaciju "Vojska
svetog dihada", koju je predvodio ehid Abdul Kadir el-Husejni. Rat je
zaustavljen meunarodnom intervencijom. Nakon vojnog pua u Egiptu,
1952. godine kojim je rukovodio Abdun-Nasir, muftija Emin el-Husejni
je morao napustiti Egipat. Novi egipatski predsjednik Abdun-Nasir, a i
egipatska zvanina tampa, nisu mu bili naklonjeni.
Naziralo se da Abdun-Nasir i novo egipatsko rukovodstvo vie tee
meunarodnim nagodbama o miru. O tome muftija lino kae: "Dobio sam
jednu poruku iz organizacije Ujedinjenih naroda u kojoj me Hamareld
upoznaje s velikim Mirovnim planom i projektom za rjeenje problema
Palestine. Na kraju istie da se o tom Planu, dogovorio sa Abdun Nasirom,
i da je to ovaj prihvatio... Nisam mogao povjerovati. Poslao sam tajno pismo
doktoru Muhammedu el-Ferra, koji je tada bio slubenik u Organizaciji
ujedinjenih naroda. Potvrdio mi je da je ta informacija tana. Jo mi pie
da su se Hamareld i Abdun Nasir dogovorili da se problem Palestine rijei
najkasnije u narednih deset godina, a da se Arapima da tri hiljade miliona
dolara, od toga iznosa Egiptu e pripasti hiljadu miliona dolara, isto toliko
e dobiti Sirija, a ostatak e biti podijeljen izmeu Jordana i Libana. Za
tadanja vremena i prilike ovo je, bez sumnje, bio ogroman iznos, Ali,
s druge strane, bila je to velika podvala i mito arapskim zemljama koje
okruuju Palestinu.
1 23
Hadi Emin el-Husejni, Kralj Idris es-Senusi, Abdurrahman Azzam, Hasan el-Benna, Ahmed
Husejn, Mukrim 'Ubejd, ejh JusufJasin, Hafiz Afifi, Ibrahim Abdul-Hadi.
Odjedanput, bez ikakvih najava i upozorenja, egipatska zvanina tampa

poela je otre napade na Vrhovni arapski savjet i njegove predstavnike,
optuujui ih zbog njihovih stavova za rjeenje palestinskog problema.
Reagovali smo i poslali demant, ali to nije objavljeno ... Zatraili smo od
Vlade da nas prime na razgovor, ali i to su odbili. A onda je u listu "Roz
el-Jusuf" uslijedio takav napad i potvora na nas, da prosto nismo znali ta
da inimo. To je bilo neto to je bez presedana u dotadanjem egipatskom
novinarstvu.
Protestvovao sam Urednitvu navedenog lista, ali nisu reagovali. Svoj
tekst sam zatim poslao drugim egipatskim listovima, ali ni tamo nije bilo
nikakve reakcije! Zatim smo pokuali angaovati advokata da ustanemo
tubom protiv "Roz el-Jusufa", ali nismo nali nikoga sa toliko odvanosti
i hrabrosti da bi se usudio ustati protiv lista Revolucije, koji je nezvanini
glasnogovornik sistema i vlasti. Bio sam prijatno iznenaen posjetom
jednog mladia, moda u to vrijeme najsposobnijeg egipatskog advokata,
ije ime ne elim spomenuti, koji mi je rekao: "Ja sam spreman da ustanem
tubom protiv ove novine, ali Vam garantujem, da danas neete nai sudiju
u Egiptu koji e imati smjelosti da presudi protiv nje, nego, predlaem
1 24
Vam, da se direktno obratite Predsjedniku." Prihvatio sam savjet i napisao

predsjedniku Demal Abdun-Nasiru, ak etiri pisma na koja mi nikada
nije odgovorio. Atmosfera u Egiptu je bila teka i paklena. Kada sam vidio da
nita ne mogu uiniti i da moj daljni boravak u Egiptu ne bi imao nikakvog
smisla, odluio sam se za odlazak u Damask. Bilo je to 15. septembra 1959.
godine. Prilikom prolaska kroz Bejrut odluio sam ostati u mjestu Suku
el-Garbi (poznato ljetovalite, op.prev.).
Kada su egipatski nastrojeni listovi u Libanu saznali za moje prisustvo,
poeli su me nemilosrdno napadati i klevetati. Umjereni slobodni listovi u
Libanu ustali su u moju odbranu i odbranu palestinskog pitanja, povezale
kampanju, a ne mene sa tajnim Hamareldovim i Nasirovim Planom o
Palestini i milionskim iznosima koji su u igri. Ovaj dio tampe, koji je ustao
u moju odbranu, a i odbranu palestinskog pitanja, objasnio je, na najbolji
mogui nain, razloge moga boravka u Libanu."
Muftija zatim istie: "eljeni cilj za Palestinu nee se ostvariti stalnim
poputanjima na raun vlastitih prava. Time e se samo unititi svaka nada
Palestinaca za dostojan ivot. Mi ne vidimo da na miran nain moemo
rijeti problem s naim neprijateljima. Mi najbolje znamo da oni ne ele
istinski mir i istinski suivot, s bilo kim. Njihova je osnovna namjera da
se proire na nau zemlju, oduzmu prava naim buduim generacijama i
opljkaju sve. Oni vjeruju da e sve nae zemlje pripasti njma, da e cijeli
svijet pripasti njima?! Ova idovska teorija je istinita, nju je spoznao svako
ko je prouio njihovu historiju i njihove knjige, njihovu prolost i njihovu
sadanjost.
Ovim manevrima i taktikom ele samo dobiti na vremenu, u kojem e
ostvariti svoje zastraujue ciljeve." asopis "Medelletu el-Islami", Sirija,
1974. (1394).
Za muftiju Emina el-Husejnija uo sam u svojoj ranoj mladosti. Pratio sam

njegove aktivnosti i borbu koju je vodio protiv idovske i imperijalistike
zavjere, naroito Engleza, koji su dali idovima za pravo da se nasele u
Palestinu na osnovu fatalnog i zlokobnog Belforovog obeanja. Bio je
neumoran i istrajan u toj borbi, to mogu izdrati samo linosti jake volje i
svjesni cilja za kojeg se bore. On je bez sumnje jedan od velikana u novijoj
historiji islamskog svijeta. Njegovo ime i djelo poznato je cijelom svijetu.
1 25

Sjeam se kada je, nakon okonanja Drugog svjetskog rata, u glasilu Pokreta
"El-Ihvanu El-Muslimim" od egipatskih vlasti zatraeno da prue utoite
muftiji Eminu el-Husejniju. Na naslovnoj strani bila je muftijina fotografija
ispod koje je pisalo: "Muhadir etrnaestoga vijeka po Hidri - Veliki
palestinski muftija hadi Muhammed Emin el-Husejni." Vren je i narodni
i politiki pritisak na vlasti u Egiptu da se muftiji ukae gostoprimstvo.
Kampanju su predvodili: ispred muslimanske brae ehid Hasan el-Benna,
ispred organizacije "ebhanu el-Muslimun" Muhammed Salih Harb,
ispred organizacije "Unija Islamskih egipatskih udruenja" Abdul-Vahid
Subul. Tu su bile i mnoge poznate linosti, kao npr. Muhammed Ali 'Ulube,
Abdurrahman Azzam, Ali Mahir i dr.
U poznatoj novini "Srednji Istok" dr. Salahuddin el-Mundid opisuje bijeg
muftije hadi Emina el-Husejnija, 1946. godine, iz zatvora u Francuskoj u

Kairo: "Plan prebacivanja muftije iz Pariza u Kairo, za veinu nas izgledao
je nerealan. Dr. Muhammed Ma'ruf ed-Devalibi uspio je unijeti dozu
optimizma rekavi da Uzvieni Allah, ako hoe, moe lahkim uiniti stvari
koje nam ponekad izgledaju neostvarive. Tri velike sile, Amerika, Engleska
i Francuska, mnogo su uradile tokom rata da uhvate muftiju Emina el
Husejnija. Pokuale su to u Palestini, Iraku, Libanu, ali bi im on uvijek, pod
neobjanjivim okolnostima, umakao. Primorali su ga u jednom trenutku
da se, u toj borbi protiv idova koji su okupirali njegovu zemlju, priblii i
samom Hitleru.
Konano, u sedmici u kojoj je na kraju Drugog svjetskog rata potpisano
primirje, Francuzi su uspjeli da ga uhapse. Smjestili su ga na tako skrovito
mjesto da je bilo nemogue doi do njega. Tada sam u Parizu pripremao
svoj doktorat i bio sam predsjednik Savjeta studenata Arapa u Francuskoj.
Uloili smo velike napore dok smo doznali gdje je skriven muftija. Bilo
je to malo mjesto tridesetak kolometara od Pariza. Tada, 1946. godine,
nije bilo civilnog avio saobraaja na relaciji Pariz-Istok, nego su na toj
liniji svakodnevno saobraala samo dva vojna aviona. Letjeli su za Kairo
i Sjevernu Afriku. U ta dva aviona bilo je dozvoljeno samo po jednom
civilu da sjedne u avion, i to sa dozvolom amerikog ambasadora u Parizu.
Kada smo do u detalje razradili plan slanja Muftije amerikim avionom
u Kairo, uspjeli smo ubijediti jednog amerikog oficira da odustane od
putovanja, i izvrimo rezervaciju za Muftiju, naravno na tude ime. Odvezli
smo ga na aerodrom sa falsifikovanom putnom ispravom, bez pismenog
odobrenja amerikog ambasadora, i za veliko udo, sve je prolo tiho i
bez ikakvih komplikacija!
1 26
Abdullah 'Akil Sulejman el- 'Aktl

Odahnuli smo tek kada je avion poletio, ali sada su ostali asovi iekivanja
vijesti kako e sve zavriti. Tada sam zapostio, iskreno se molio, strahujui
za njegovu sudbinu. Na kairskom aerodromu doekali su ga nai prijatelji
s kojima smo prethodno kontaktirali i odveli ga na jedno mjesto gdje za
njega, u trajanju od tri sedmice, niko u svijetu nije znao. Vijest o njegovom
bijegu iz zatvora poput munje je pogodila francusku vladu. Mene su odmah
zatvorili i podvrgli sasluavanju. Naelnik obavjetajne slube u Damasku
general Klejton, lino je rukovodio pretresom farme premijera Dumejla
Murdima, tragajui za bjeguncem. A onda, muftija El-Husejni se oglasio u
dvoru kralja Faruka, koji mu izraava dobrodolicu".
"Muslimanska braa", kao i svi iskreni i pravi rodoljubi u Egiptu, pomagali
su svoju brau u Palestini u borbi protiv idova i njihovih pomagaa Engleza. Kupovali su im oruje zaostalo iz Drugog svjetskog rata. Islamski
orjentisani egipatski oficiri poduavali su Palestince i raznim kanalima
dostavljali im lahko i teko oruje.
Veza izmeu Muftije i "Muslimanske brae" datira jo od 1935. godine.
Tada je ehid Hasan el-Benna poslao svoja tri odgovorna ovjeka da pitaju
Muftiju ta im je u tom trenutku najpotrebnije. Ta tri ovjeka su bili: Es'ad
el-Hakim, Abdul Muizz Abdussettar i Abdurrahman el-Benna.
"Muslimanska braa" su 1936. godine u cijelom Egiptu proveli veliku
akciju prikupljanja pomoi Palestini. Akcija se odvijala pod geslom:
"Podaj kuru (vrlo mala novana jedinica, op. prev.) za Palestinu! " Drali
su govore na javnim mjestima, odravali vatrene hutbe po damijama.
Veliki arapski knjievnik, Mustafa Sadik er-Rafii, 1936. godine u asopisu
"Er-Risale" napisao je lanak pod naslovom "Pria ruku pod abdestom", u
kojem je pohvalio ovu akciju "Muslimanske brae".
U listu "Muslimanska braa" izali su lanci o "ranjenoj Palestini" i knjige

o ''Agoniji i destrukciji" u Palestini. Sve reeno dobrano je utjecalo na
pozitivno raspoloenje u narodu, ali je jednovremeno razbjesnilo vladajuu
strukturu Egipta. Javno su stali u zatitu zvanine politike istiui, za svoga
predsjednika, da je on predsjednik Egipta, a ne predsjednik Palestine.
Time su se dodvoravali Englezima, koji su, u irokim narodnim masama
bili sve omraeniji zbog podrke koju su davali idovima. Kada je
proglaena podjela Palestine, 29. ll. 1947. godine, arapski i islamski svijet
je planuo, demonstracije su organizovane na sve strane, imovina stranaca
je unitavana.
1 27
Arapska Liga je pourila da odri Konferenciju na kojoj bi se donijela odluka

o ulasku arapskih vojnih trupa u Palestinu. To je, zapravo, bio plan i cilj
velikih sila. Znali su da bi se tim putem pokazalo da se arapske trupe ne
mogu suprotstaviti idovima, te da je nemogue rijeiti problem Palestine
osim formiranjem drave Izrael u srcu njene teritorije.
Uporedo s odravanjem Konferencije Arapske Lige, u Kairu je odran veliki
narodni skup na kojem su govorili Hasan el-Benna, Muhammed Salih
Harb, Muhammed Ali 'Ulube, Abdul Vahid Subul, Ahmed Husejn, Sabri
'Abidin (predstavnik muftije Emina el-Husejnija) i drugi. Svi su jednoglasno
osudili odluku Arapske Lige da arapske vojne trupe uu u Palestinu, jer su
znali da e te trupe biti puki izvrioci meunarodnih direktiva, jer je od
strane te instance i potekla ideja o slanju i ulasku arapskih vojnih snaga u
Palestinu, ta instanca je donijela i odluku o njenoj podjeli.
Na narodnom skupu zakljueno je da se narod u Palestini pomogne
orujem, da se otvore vrata dobrovoljcima koji su spremni da se bore i tako
odbrane sveta mjesta. Ali, zavjera je bila jaa. Arapske vojne formacije ule
su u Palestinu, inscenirana su tri montirana i komina primirja... Engleski
general Klob paa postao je stvarni zapovjednik ove vojske koja se na kraju
povukla i predala Palestinu i njene stanovnike u ruke idova. Pred oima
cijelog svijeta Palestina je pretvorena u muilita i klaonice.
STAVOVI MUFTIJE EMINA EL-HUSEJNIJA
Veoma je znaajno istai da je veliki islamski pjesnik, Ahmed Baksir, 18.

aprila 1948. godine, u dnevnoj novini "El-Ihvan el-Muslimun", objavio
dvije prepiske izmeu kralja Abdul Aziza ibn Abdurrahman Al Sauda i
predsjednika Amerike Trumana. Bilo je to mjesec dana prije proglaenja
drave Izrael. Radi se o dokumentu koji je ovjekovjeio astan stav kralja
Abdul Aziza o problemu Palestine, u presudnim i tekim trenucima nae
historije. U svojim pismima upuenim voama Amerike, kralj Abdul
Aziz je bio jasan, odluan i taan. Upozorio je Ameriku da se ne uputa
u otvorenu podrku cionistima. Najvie ovih dokumenata je objavljeno
u knjigama koje tretiraju historiju kralja Abdul Aziza, naroito u knjizi
"Arapski poluotok u vremenu kralja Abdul Aziza", autora Hajruddina ez
Zerkelija. Na samom poetku knjige naveden je citat kralja Abdul Aziza
koje upuuje predsjedniku Amerike Ruzveltu: "Na problem Palestine neki
gledaju samo iz jedne perspektive, to je perspektiva idova i cionista, dok
potpuno zapostavljaju prava Arapa ..." (Upueno 29. ll. 1938.).
1 28

Navodi se sadraj i nekoliko pisama koje je kralj Abdul Aziz uputio
predsjedniku Trumanu (15. septembra 1946., L novembra 1946. i 25.
februara 1948.). U posljednjem pismu navodi: ''Arapi imaju svoje prirodno
pravo na Palestinu hiljadama godina. idovi su se tu pojavili kao uzurpatori
i nasilnici. Uz to, njihova pohlepa i aspiracije nisu vezane samo za Palestinu,
nego i za druge susjedne arapske gradove. Neki od tih gradova su i na naoj
Svetoj Zemlji. Ovim elim podsjetiti Vae velianstvo, da je Engleska vlada
ta koja stoji iza Belforovog obeanja, ona je ta koja stoji iza prebacivanja
idova u Palestinu, ona to pomae i u ovom trenutku ...
Kur'ani Kerim, u koji vjerujemo, za koji ivimo i za kojeg emo umrijeti,
prokleo je idove. Prokleo ih je i Tevrat i Indil. Naa je obaveza da njihovu
nakanu osujetimo svim raspoloivim sredstvima, ivotima i kapitalom. Od
toga, kod nas, nema odstupanja...
Vaa saradnja s cionistima, kao i neprijateljski stav Vae vlade prema
Arapima, jo uvijek nas nisu doveli u poziciju da prekinemo meusobne
odnose, da ponitimo ugovore s amerikim kompanijama, da ukinemo
privilegije koje smo odobrili. Obzirom na izneseno, moda e i Sjedinjene
Amerike Drave preispitati svoj stav o palestinskom problemu, da e,
umjesto nepravdi, dati podrku pravdi i istini, te da nas nee ekonomski
ucjenjivati i ugroavati."
REKLI su o MUFTIJI EMINU EL-HusEJNiJU

Veliki Islamski uenjak, Ehu el-Hasen
en-Nedvi, u svojoj knjizi "Linosti i
djela", kae: "Smrt Velikog muftije
Palestine, hadi Muhammeda
Emina el-Husejnija, potresla je
cijeli islamski svijet. Muslimani
irom svijeta imaju pravo da ale za
njim, onako kao to lanovi jedne
porodice tuguju za svojim ocem
i svojim odgajateljem. Njegovom
smru muslimani su izgubili
svoga najstarijeg vou i najveeg
mudahida, mudahida koji se
borio za Mesdidi Aksa i Kudusi
erif. Njegovom smru zatvorena
1 29
Muftija hadi Muhammed Emin el-Huseini s kraljem Fejsalom
je jedna knjiga dihada, iskrenosti u vjeri i ideji, odanosti principu i cilju.

Kako smo bili obradovani kada je, 1933. godine, posjetio Klub uleme u
gradu Lukno, zajedno sa svojim prijateljem, profesorom Muhammed Ali
'Ulubetom. Bila je to posjeta Islamskom Univerzitetu. Kasnije sam se s
njim susreo u Kairu i Medini el-Munevveri.
Da ti se Uzvieni Allah smiluje oe Salahuddinov, mudahide Palestine,
onako kako se smilovao iskrenim i pravim mudahidima. Napustio si ovaj
svijet, a nije ti se ispunila Ja'kubova elja, nisu se radovale tvoje oi. Otiao
si u susret svome Gospodaru uasnut s onim to si vidio u posljednjim
danima svoga ivota. Otiao si svome Gospodaru ranjenoga srca, tune
due. Otiao si svome Gospodaru razoaran, to je tvoj narod pristao da
poloi oruje, to se zadovoljio mizernim darovima umjesto povratka, to
je preutio poziciju Mesdidi el-Aksaa i Kudusi erifa. Sada si u okrilju
blagodati svoga Gospodara, uiva za svoj rad i svoj dihad, ne odgovara za
djela drugih. Kada sam te posjetio u Kairu, (13.05.1951/7.08.1370), govorio
si mi o historiji dihada u Palestini, o planovima i prohtjevima idova,
da okupiraju ak i Meinu el-Munevveru, Hajber, stare nastambe idova.
1 30

Priao si mi o Englezima i njihvoj prljavoj i sramnoj ulozi u svemu tome, o
krstakom duhu u njima, o barbarizmu u njihovim rijeima i postupcima.
Onako kako Kur'ani Kerim govori:
"Mrnja izbija iz njihovih usta,
a jo je gore ono to kriju njihova srca."
(Ali 'Imran, 118)

Priao si mi o naivnosti islamskih naroda zbog koje obino budu kanjeni
i prevareni, grekama arapskih zvaninika pri donoenju za narod
sudbonosnih odluka, priao si o opasnostima cionizma. Govorio si mi
o arapskim vladarima, njihovom egoizmu i raskonom ivotu, o zloinu
koji je Arapska Liga poinila prema Palestini, o embargu oruja narodu
Palestine, o predaji palestinskih teritorija idovima...
Sjeam se, da mu se Allah smiluje, kako je pohvalio imama i ehida Hasana
el-Bennaa, "Muslimansku brau" i njihovu pomo Palestini. Pohvalio je
njihovu snagu imana, njihovu hrabrost i entuzijazam, rekavi: "Jedan od
njih mogao se suprotstaviti desetinama idova."
O muftiji Eminu el-Husejniju ejh Muhammed Zubejr E-avi, kae:
"Teko mi je nai nekog arapskog vou kojeg bih mogao uporediti s hadi
Eminom, da mu se Allah smiluje. Bio je zdravih i vizionarskih pogleda,
nije odustajao od ciljeva za koje se zalagao.
Sluao sam ga vie puta kako politiki i zrelo razmilja i govori o Sultanu
Abdul Hamidu, koji nije podlegao prevari i mitu idova da im dozvoli
ostvarenje nacionalne drave u Palestini, nego im je uputio historisku
poruku:
"Palestina nije moja babovina pa da vam je dam, ona je Islamski Vakuf i
pripada cijelom Islamskom Ummetu! "
Zagovarao je da na politiki ivot treba biti baziran na zdravim, islamskim
osnovama, da smo u borbi za Palestinu mnogo toga izgubili upravo zato
to smo iz te borbe iskljuili dimenziju Islama.
Bio je neumoran pregalac na svim poljima: islamskom, arapskom,
meunarodnom. Nisu ga mogli slomiti ni starost, ni mnotvo protivnika
i neprijatelja, niti unutarnji nesporazumi i trvenja. Bio je ubijeen da je
rjeenje i lijek za sve u onome to je propisao Islam, a to je dihad koji je sr
Islama. Zbog toga je podravao svaku vrstu dihada protiv idova, za koje
je bio ubijeen da su klica svakoga nereda u svijetu, crv koji nagriza svako
drutvo. Njih, po miljenju muftije Emina el-Husejnija, treba iz korijena
istrijebiti, jer, oni su akteri nereda i smutnje na Zemlji stoljeima.
131

MoJA POSLJEDNJA POSJETA MUFTIJI EMINU EL-HusEJNiJU
U zadnjim danima njegovog ivota posjetio sam ga u Bejrutu zajedno s

grupom prijatelja iz Kuvajta, Sirije i Egipta. Bili smo fascinirani dranjem
i ivahnou ovjeka u tako poznim godinama. Pun entuzijazma, poput
snanog mladia, raspravljao je o aktuelnim drutvenim i politikim
pitanjima...
Savjetovao nas je da ne gubimo nadu, da ostanemo vjerni dihadu, da
zastavu Islama drimo uspravno i ponosito, da je tako predamo generaciji
koja dolazi, dok Uzvieni Allah ne ispuni svoju odredbu i obeanje. Pobjeda
e sigurno doi; ona e pripasti Allahu, Njegovom Poslaniku i vjernicima.
Budimo ubijeeni u Allahovo obeanje, oslonimo se iskreno na Njega;
budimo iskreni u naim namjerama jer Uzvieni Allah ini ta hoe, ali
veina ljudi to ne zna.
Allah ga je uzeo u Svoju blizinu 4.07.1974/14.06.1394 u Bejrutu. Ukopan
je u ehidsko mezarje u Merdu. Oplakao ga je cijeli Islamski svijet. Bio
je izuzetan voa, niti jedan pedalj nije odstupio niti poputao u borbi za
prava muslimana i zatiti njihovih svetinja, posebno kada je u pitanju
Palestina. Nije poputao ni za dlaku, nije dao pedalj muslimanske teritorije,
niti je rasprodavao dostojanstvo muslimana, kao to to danas ine robovi
novca, poloaja i ugleda. Neprijatelji se s njima ponaaju kao sa figurama
na ahovskoj ploi. Ni oko koga idovi nisu dizali prainu kao oko njega,
nikoga nisu mrzili kao njega, ni protiv koga nisu vodili rat kao protiv njega.
"
Britanija je likovala na vijest o njegovoj smrti. Britanska novina "Tajms
je svoj lanak o smrti muftije Emina el-Husejnija naslovila: "Umro je
neprijatelj cionizma i Britanskog imperijalizma! "
Neka ti se Allah smiluje, oe Salahuddinov, neka te Allah nagradi za in
odbrane Islama i muslimana, njihovih svetinja i dostojanstva.
Anas neka Uzvieni Allah sastavi sa ehidima i dobrim ljudima. A kako e
Hvala Allahu, Stvoritelju Svijetova!
1 32
Abdullah 'Ala:l Sulejman el-'Akil
13 - -
AHMED MUHAMMED DEMAL

(1924-1933
1 3 4 3 - 1 4 1 3)
PISAC I KNJIEVNIK
odio se u Mekki el-Mukerre

mi 1924. (1343) godine. Di
plomirao je na Naunom
Saudijskom institutu 1940. (1359)
nakon ega je izabran za profesora
islamske kulture na Univerzitetu
kralj Abdul Aziz u Deddi. Bilo je to
1967. (1387) godine. Nakon toga je
bio predava na Univerzitetu "Um
mul-Kura" u Mekki el-Mukerremi
gdje je ostao radei do kraja ivota.
Bio je upuen u drutvena kretanja,

veliki ljubitelj knjige, posebno an
ra koji tretira savremenu islamsku
propagandu, da'vu, naroito djela
imama i ehida Hasana el-Bennaa i
ehida Sejjida Kutba...
S imamom Hasanom el-Bennaom

prvi put se susreo kod Bejtullaha, da bi nakon tog susreta, kao to istie
profesor Ali Husejn Bandakdi u svojoj knjizi "Tmine i svijetlo", postali
prisni prijatelji. Upravljao je serijalom "Da'vetu el-Hakki" (Poziv na Istinu)
koji je izdavala Islamska svjetska Liga u Mekki el-Mukerremi, i bio ured
nik asopisa "Et-Tedamun el-Islami" (Islamska povezanost) koji je izdava
lo Ministarstvo Haddda i Vakufa.
Imao sam priliku s njim kontaktirati na mnogobrojnim konferencijama
i znaajnim skupovima. Jedan od takvih skupova odran je u Madridu
prilikom otvaranja Islamskog kulturnog Centra u tom gradu. Tada sam se
1 33
uvjerio koliko su ga ljudi cijenili i respektovali. Svojim stalnim radovima

bio je prisutan u arapskoj i islamskoj publicistici. Omladina je posebno
pratila njegova izlaganja i osvrte. Izabran je za lana Akademije fikhskih
znanosti pri Islamskoj Konferenciji u Deddi.
S profesorom Ahmed Muhammed Demalom i njegovim bratom Salih

Muhammed Demalom, upoznao sam se sredinom etrdesetih godina
dvadesetog stoljea, kada sam u oglasu asopisa "El-Ihvanu el-Muslimun"
proitao da je Salih Muhammed Demal mutavvif (voa hadija - op.prev.)
za "Muslimansku brau" iz Egipta. Kada sam prvi put obavio Hadd,
1955. (1375) godine, posjetio sam biblioteku kojom su rukovodili pomenuta
dvojica brae. Primijetio sam da je biblioteka dobro opremljena literaturom
o "Muslimanskoj brai ", to me, naravno, posebno obradovalo. Iz razgovora
koje sam s njima obavio uvjerio sam se da Islamu prilaze kao vjeri, zakonu,
sistemu i programu ivota. Uvjerio sam se takoer koliko cijene i potuju
islamske voe, koliko iskreno ele jedinstvo Ummeta, saradnju i slogu
meu voama Islama i islamskih pokreta na razini Ummeta. Vidio sam
da posebno cijene i vole imama i ehida Hasana el-Benna kao i njegove
uenike i saradnike.
AKTIVNOSTI NA NAUNOM I DA1VETSKOM PLANU
Bio je jakog pera. Nastojei dati svoj doprinos u slubi Islamu i muslimanima,
jednako dobro se snalazio i na svjetovnom i duhovnom polju. Bio je aktivni
sauesnik skupova i konferencija, kako unutar Saudijske Arabije, tako i
van nje. U svojim nastupima pokuavao je objasniti sutinu Islama i pobiti
neistine i lai koje se pokuavaju imputirati Islamu od strane njegovih
neprijatelja. Posebno se estoko suprotstavio vladarima i silnicima koji
su vodili pravi rat protiv voa islamske misli i pokreta. Pored predavanja
koje je redovno odravao na Univerzitetu "Ummul-Kura", zapaeni su
njegovi nastupi na naunim institutima i ustanovama irom Saudijske
Arabije. Autor je brojnih i znaajnih djela na islamske teme. Posebno je
ukazivao na znaaj vaspitanja i obrazovanja omladine, zbog toga to e
ona, kako je tvrdio, svu odgovornost i obaveze preuzeti u svoje ruke. Zato
joj trebamo posvetiti jo vie panje, uobzirujui njihovu mladost i godine,
te im Islam prezentirati metodom i duhom koji je za njih najprihvatljiviji i
1 34

najprivlaniji, jer je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, na svoje Ashabe vie
djelovao savjetom kako prema Islamu ne bi osjetili odbojnost i dosadu. ta
onda da kaemo za dananjeg muslimana, posebno omladinu!!!
MoRALNE ODLIKE
Profesor Ahmed Muhammed De
mal bio je vedroga duha, osmjeh ga
nije naputao i u najteim situacija
ma. U dijalogu je bio taktian, nije
podizao tona, nije se uznosio, nije se
izdavao za uenjaka.
Jednostavno bi objasnio zato odre
eni stav zastupa, inei to na mu
dar i taktian nain. Podjednako bi
zainteresovao i onoga ko se slagao s
njegovim stavovima, onoga ko je bio
u sumnji i dilemama, kao i onoga ko
bi mu se suprotstavljao. U debatama
je obino bio pobjednik.
STAVOVI
Ve smo neto kazali o njegovim stavovima koje je zastupao na islamskim
konferencijama i skupovima. Putovao je mnogo, naroito po Islamskom
svijetu, ne samo u organizaciji Rabite. Ta putovanja bila su od velike koristi
za muslimane koje bi posjeivao, davao im je savjete i materijalno ih
pomagao.
Ne mogu zaboraviti njegovu susretljivost kada sam postao lan Rabite,
ne mogu zaboraviti njegove posjete i svu literaturu koju mi je redovno
dostavljao. Nastojao sam, koliko je to bilo u mojoj mogunosti, uzvratiti
na isti nain.
Dobro mi je poznato kako su se on i njegov brat ponijeli prilikom pritisaka
i udara na voe da've, na razliitim stranama Islamskog svijeta, poznato mi
je i to koliko su ih pomagali, i moralno i materijalno.
Znam da je posredovao kod kralja ehida Fajsala ibn Abdul Aziza 'Al Sauda
da pomogne da'ijama koji su bili u progonima i zatvorima, da pomogne
1 35
. Veliki imami i voe islamskog pokreta
savremenom dobu
njihovim porodicama. On i njegov brat bili su ugledne linosti u Mekki el

Mukerremi. Njihova smrt bila je veliki gubitak za islamsku da'vu. Oplakali
su ih mnogi, kako u Saudijskoj Arabiji tako i van nje.
Sve reeno, naravno, ne treba da udi, jer ivimo u vremenu kada je malo
pomagaa i istinskih prijatelja, a premnogo munafika i neprijatelja. U naoj
dananjoj raskoi i glamuru mnogo je plagijata, a malo dragog kamenja.
Ma koliko napisao o profesoru Ahmedu Muhammedu Demalu, ne mogu
to uiniti u mjeri koju on zasluuje. U raznim asopisima i glasilima
u Saudijskoj Arabiji dosta je napisano o njegovom dihadu, ivotu i
aktivnostima. Ali, ini mi se da je u tim pisanjima izostavljen jedan vrlo
znaajan momenat, a to je njegova podrka i pomo islamskom savremenom
Pokretu i njegova veza s lanovima toga Pokreta u cijelom Islamskom
svijetu.
Priao mi je profesor Omer et-Telemsani, generalni sekretar "Muslimanske
brae", da mu se Allah smiluje, da ga je svojevremeno u centrali u Kairu
posjetio Ahmed Muhammed Demal, i da je tom prilikom iskazao
spremnost da pomogne Pokret, naroito u Egiptu, gdje je ila kucavica toga
Pokreta, odakle se kasnije proirio u cijeli svijet.
Umro je u Aleksandriji 09. decembra 1992./1413., a ukopan u Mekki el
Mukerremi.
O njemu su pisali mnogi, a navest emo samo neke:
-
Asim Hamdan, ''Ahmed Demal... i gubitak uleme"
Zuhejr Kutbi, ''Ahmed Demal - ovjek da've i ideje"
Muhammed Ali el- Defri, "Mekkanski knjievnik - Ahmed
Muhammed Demal"
-
Muhsin Banim, ''Ahmed Muhammed Demal - da'ija, orao,
knjievnik"
-
Muhammed Kutb Abdul Al, ''Ahmed Muhammed Demal kao pjesnik"
Poznati pjesnik Muhammed Dija 'Es Sabiini, u jednoj svojoj kasidi nakon
smrti Ahmeda Muhammeda Demala naglaava da je vijest o njegovoj
smrti potresla mnoga srca, da ovjeka pogaaju mnoge nesree, ali da je

najvea nesrea gubitak volje11e osobe...
Zatim navodi da ga svako oko oplakuje, da je u dunjalukom ivotu bio
poput svjetiljke.. . Zavravajui kasidu pjesnik zakljuuje, da nije umro onaj
ko iza sebe ostavi djela, da nije umro ko je bio primjeran knjievnik...

1 36
Abdullah 'Akll Sulejman el-'Akil

DJELA
-
Knjievnost i knjievnici
Imperijalizam i borba
Islam prije svega
Islamska ekonomija
Ostavljam vam omladinu kao emanet
Islamska historija je jo neprouena
kolovanje ene - pojave u sadanjosti i opasnosti u budunosti
Dihad u Islamu - stepeni i ciljevi
Koraci na putu da've
Vjera i drava
Paljivo sa skupocijenim posuem
Sa'd mi je rekao
Omladina, predavanja i susreti
Novinarstvo na pola koplja
Avangarde
Ugovori o osiguranju - podrka i oponiranje
Ideja drave u Islamu
U koli Poslanstva
Kur'ani Kerim: Knjiga iji se ajeti pomno niu
Alegorija u Kur'a ni Kerimu
Savremeni dogaaji iz perspektive Islama
Plemenite ene - svijetski primjeri materinstva
Da vide koristi
Ono to je iza poruka ajeta
Allahova gozba na Zemlji
ta se deava u Hidazu?
Oaj arapske politike
Principi i primjeri
Nae arapsko drutvo i kakvo bi trebalo biti
Predavanja iz domena islamske kulture
Odgovornost uleme u Islamu
Sa mufessirima i piscima
1 37

-
Potvore na Islam
Zbog omladine
Od Kamira do Palestine - opasnost cionizma i krstatva za Islam
Uloga i znaaj sudije muslimana
Ka islamskoj edukaciji
Ka arapskoj otvorenoj politici
ene i dogaaji
Nae ene i njihove ene
Dovienja, o pjesmo
Pitaju te
Da se Allah smiluje plemenitom bratu, Ahmedu Muhammedu Demalu,

da ga Allah nagradi za dobro koje je uinio za Islam i muslimane, da nas
Allah, zajedno s njim, sastavi u drutvo vjerovjesnika, pravednika, ehida
i dobrih ljudi kojima je Allah milost svoju darovao.
A kako e oni divni drugovi biti!
1 38
14 - AHMED ENES EL-HIDADI

(1920-1973 l 1338-1392)
DOBRI OVJEK
poznao ga itajui njegove
lanke u sedminom a
sopisu "El-Ihvan el-Mu
slimun", a kasnije sam itao i neke
njegove knjige, koje su se uglavnom
odnosile na djela imama Hasana
el-Bennaa. Jedna od tih knjiga je
"Revhun ve Rejhan" . (Udobnost i
opskrba) koju je poklonio jednom
studentu medicine iz Saudijske
Arabije, a koji je studirao u Kairu
(Dami'atu Fuad) 1946. godine.
Student se zavo Jusuf Abdullah el
Humejdan, koji e kasnije postati
zamjenik ministra zdravstva u Sa
udijskoj Arabiji. Od njega sam uzeo
tu knjigu i proitao je. Primjetio
sam da je jako vezan za imama Ha
sana el-Bennaa i da u potpunosti podrava njegove stavove i metode...
Kada sam, 1949. godine, otiao na studij u Egipat, meu linostima koje
sam najprije elio upoznati bio je upravo Ahmed Enes el-Hidadl. Odmah
sam primijetio da se stalno drui sa Sejful Islamom, sinom imama Hasana
el-Bennaa, bolje rei bili su nerazdvojni. Bio je njegov odgajatelj i nastojao
je da lave to vie lii na lava, da sin bude nalik na svoga oca. Inae, El
Hidadi je od 1940. godine bio lini sekretar imama Hasana el-Bennaa i
to je radio sve do smrti imama. I ja sam odravao prisne odnose s profe
sprom El- Hidadijem i njegovim uenikom Sejful Islam el-Bennaom sve
do 1954. godine kada sam zavrio svoj studij u Kairu. I nakon svega naa
veza ostala je jaka, s El-Hidadijem do njegove smrti, a sa Sejful Islam el
Bennaom, hvala UzvienomAllahu, do danas.
1 39
Profesor El-Hidadi bio je fasciniran imamom Hasanom el

Bennaom, stalno nam je priao o dogaajima i detaljima iz njegovog
ivota. Za Imama bi govorio: "On je obnovitelj i reformator stoljea.
Niko od njegovih savremen ika nije bio odlikovan takvim darom voe,
takvim moralom, takvom genijalnou. lako je ubijen u etrdeset i
drugoj godini, ostavio je takav trag u arapskom i Islamskom svijetu,
ali i svijetu u cjelini, da mu niko u tome nije mogao parirati .. "
El-Hidadi smatra da je i snaga pokreta "Muslimanska braa"
neraskidivo vezana za njegovu linost. "Bio je sve za tu Organizaciju,
iao je ispred vremena i dogaaja, nadmaio svoje savremenike, bio
linost svoga vremena, ovjek Ummeta. Okupatori su bili svjesni
njegove veliine i opasnosti koju je predstavljao za imperijalizam.
Zato su planirali i izvriti njegovo ubistvo. Uinili su to gnusno djelo
u najprometnijoj ulici Kaira, ulici kraljice Nazili, preko svojih sluga
i plaenika. Sprijeili su da blagovremeno doe do bolnice i da mu
se ukae pomo. Kur'an najbolje govori o razlozima zbog kojih su to
uinili: svetili su im se samo zato to su u Allaha, silnoga, i Hvale
dostojnog, vjerovali'." (El-Bunld, 8.)
.
El-Hidadl, El-'Akil, Sejful Benna, Talib es-Samerrai
1 40
Abdullah 'Akl:l Sulejman el-'Akl:l
El-Hidadi, El-'Akil, Sejful Ben na Talib es-Samerrai
Profesor Ahmed Enes el-Hidadi se odlikovao vojnikim manirima u

pravom smislu te rijei, bio je, ne samo dobar organizator, nego i realizator
postavljenog zadatka. Islamsko bratsvo kod njega se bazira iskljuivo
na vjeri Islamu - jezike barijere, boja koe, pripadnost odreenoj naciji
postaju u bitnom marginalizirani i nakraju se gube.
Saosjeao je sa svakim ko izgovara "La ilahe illallah Muhammedun
resulullah ", naroito s onima koji rade na planu islamske da've.
Profesor El-Hidadi dugo vremena se druio s imamom Hasanom el
Bennaom, koji je u njega imao veliko povjerenje. Povjerio mu je mnoge
svoje tajne, kao i odgoj svoga sina Sejful Islama ... Benna je, naime, mnogo
putovao i bio van Kaira.
Profesor El-Hidadi napisao je veliki broj popularnih broura o !mamu,
opisujui njegove osobine voe, pedagoga, politiara. Takve su njegove
knjige "Revhun ve Rejhan", "El-Imam", "ovjek koji je upalio baklju
revolucije" i mnoge druge. Ove knjige naroito je itala omladina u
kolama, raznim obrazovnim ustanovama i fakultetima. Profesor El
Hidadi bio je omiljena linost, skroman, elio je dobro svakom ovjeku,
nastojao je raditi za dobro svih ljudi.
1 41
Dobro se sjeam njegovog odnosa prema nama studentima koji smo u

Egipat doli iz inostranstva. Toliko se druio s nama i pomagao nam,
da smo se osjeali kao kod kue u porodunoj atmfosferi. ivjeli smo u
atmosferi istinskog islamskog bratstva, razvijali ljubav prema Uzvienom
Allahu radei ono ime je On zadovoljan. Vrijeme je prolazilo u ibadetu,
uenju, da'vi. Cilj nam je bio to jai kontakt sa studentima iz arapskih i
Islamskih zemalja, a takvih je u Egiptu, posebno na El-Azharu, bio veliki
broj.
Profesor Ahmed Enes el-Hidadi je jedan od istinskih predstavnika
kole "Muslimanske brae". Ta kola je zraila snagom i odlunou,
popularizirala dobro u meuljudskim odnosima, upuivala zalutalog,
davala znanje onome ko nije imao znanja, pomagala onome kome je pomo
trebala, suprotstavljala se svakoj tiraniji i sili, otvarala oi Ummetu vodei
ga vjeri, snazi i dostojanstvu.
Program i metod koji je slijedio Ahmed Enes el-Hidadi sastojao se
u uspostavljanju veza, kako s pojedincima tako i sa irokim slojevima
drutva, pruajui pomo onima kojima je potrebna, stalnim upuivanjem
na dobro. Ovaj metod je privlaio ljude i urodio je dobrim rezultatima.
Po svome moralu i ponaanju, po svakodnevnim aktivnostima, po svijesti i
nazorima bio je istinski predstavnik kole imama Hasana el-Bennaa. Svoju
vjernost ejhu pokazao je i odgojem njegovog sina. Danas je ejhov sin
Sejful Islam zahvalan roditeljima, ali i svome uitelju, odan je svojoj vjeri,
ponosno nosei bajrak Islama, nalazi se na putu svoga oca i putu dobrih
prethodnika, koji su bili sljedbenici Poslanika, iji je ivot i vladanje bio
Kur'an.
Plemeniti brat, Sejful Islam, sin Hasana el-Benna, danas je jedan od
zapaenih radnika na islamskom planu, nalazi se na funkciji generalnog
sekretara Advokatske komore Egipta. Na ovu funkciju doao je izborom,
to je jo jedan dokaz da narod ima povjerenje prema ljudima iz redova
Pokreta. Istinu je rekao Uzvieni Allah: "Ima vjernika koji ispunjavaju
zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to oekuju - nisu
nita izmijenili." (El- Ahzab, 23)
Ahmed Enes el-Hidadi umro je u zloglasnom zatvoru "Turre" gdje
je bio na izdravanju kazne zbog, kako rekoe oni koji su ga zatvorili,
angaovanja na oivljavanju pokreta "Muslimanska braa". S njim su bili
mnogi ugledni lanovi Pokreta pa i njegov uenik, Sejful Islam, sin ehida
Hasana el-Bennaa.
1 42

Da Uzvieni Allah oprosti i smiluje se nama, naem bratu, profesoru
Ahmed Enes el-Hidadiju, ehidu Hasanu el-Bennau.
Da Uzvieni Allah uvrsti korak Sejful Islamu, u vjeri Islamu, u zemlji
Islama.
' Allah ini ta hoe, ali veina ljudi ne zna. " (Jusuf, 21)
Allah je najvei i Njemu hvala.
Autor sa rektorom El-Azhara, ejhom Diidul-Hakkom u Kairu.
1 43
15
MUHAMMED SALIH OMER

(1930 - 1970 l 135 0 -1390)
DA'IJA EHID
Roen je 1930. (1350) u gradu Kartumu
u Sudanu. Diplomirao je na Pravnom
fakultetu (odsjek eriatske nauke) Uni
verziteta u Kartumu 1959. godine. Magi
strirao je na Univerzitetu u Londonu i ka
snije se zaposlio kao predava eriatskih
znanosti na Univerzitetu u Kartumu. Je
dan od voda Islamskog pokreta u pozna
toj Sudanskoj Revoluciji, oktobra mjeseca
1964. Bio je ministar u Revolucionarnoj
vladi 1964. godine. Uzvieni Allah mu je
ukazao poast da bude ehid, ubijen je u borbi za ostrvo "Eba" u Sudanu
1970. godine za vrijeme diktatorskog reima u Sudanu.

Prvi put sam se s njim susreo poetkom ezdesetih godina u Bejrutu.
Prilikom toga susreta analizirali smo prilike u Islamskom svijetu, poziciju
voa Islamskog pokreta, kao i ostalih aktivista koji djeluju na tom polju,
obzirom na pritiske i napade kojima su bili izloeni.
To je bilo vrijeme zavjera i otvorenog rata protiv Islama i muslimana.
Ujedinili su se u toj neasnoj akciji razliiti "gmizavci", marionete impe
rijalizma i domai izdajnici, mali faraoni. Imali su jedan zajedniki cilj likvidaciju Islamskog pokreta, posebno onih koji stoje na njegovom elu.
Nisu birali sredstva niti metode, bili su svjesni da je jedino taj Pokret
prepreka stabilnosti Izraela i njegovoj dominaciji u regionu. Pripremili su
dehenemski scenarij, koji je trebao biti daleko ei od ptrethodna dva,
1948. i 1954. godine. I krenuli su, desetine hiljada mladia nali su se u
zatvorima, veinu su muili, a neke su i objesili.
1 44
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Akll

Islamski svijet je zakoraio u razdoblje mraka, istina i pravda su uutka
ni, u akciju su stupili ejtani ljudski i dinski, slijepi mievi u ljudskom
obliku, plaenici, munafici, izjelice dina i trgovci dinom. Svi oni su apla
udirali novom faraonu i blagosiljali njegov zloin nad muslimanima, a on
je, koristei svoju mo i poziciju, sredstva informisanja, sve vie bjesnio,
prijetio i zastraivao. Svaka pria o Islamu, odlazak u damiju, noenje
brade, smatralo se prestupom i zloinom. Zakon faraona je sve to sank
cionisao. Na udaru nisu bili samo da' je, nego i njihova porodica: majke i
oevi, njihove ene i djeca. Pozatvarani su i njihovi simpatizeri pod izgo
vorom da su porodicama zatvorenika ili ehida ponudili po koji kuru!
Nakon to su faraoni prevrili mjeru, okupili su se predstavnici Islam
skog pokreta iz cijelog arapskog i Islamskog svijeta kako bi dogovorili
koordiniranu akciju i oduprli se otvorenom zloinakom napadu i zloi
nakoj koaliciji. Meu njima je bio i ehid Muhammed Salih Omer. Bio
je predstavnik Islamskog pokreta iz Sudana. On je dijete toga Pokreta, u
njemu je roen i odgojen. Imao je sve potrebne predispozicije: obrazova
nje, visoku razinu samosvijesti te vidan smisao i sposobnost za akciju. Jo
kao student u retorikoj borbi protiv komunista i njihovih pomagaa, iz
temelja je ruio njihove postavke i strategiju. Ova beskopromisna borba
i upornost urodila je na kraju rezultatom, dokinut je diktatorski reim u
Sudanu, uspostavljena je koaliciona Vlada u kojoj je Muhammed Salih
Omer bio jedan od ministara. Ali, ne zadugo. Snage imperijalizma su se
udruile, izvrile novi vojni udar i ponovo na elo vlasti postavile jednog
od svojih sluga. Ponovo je poeo, odnosno nastavljen, rat protiv Islama i
njegovih voa.
ehid Muhammed Salih Omer, jedan je od simbola Islamskog pokreta u
Sudanu, izabran je na elo tog Pokreta iskljuivo voljom naroda, a na toj
odgovornoj poziciji ispoljio je vjetinu u rukovoenju i komandovanju. Kada
je Islamski pokret krajem ezdesetih godina dvadesetog stoljea osnovao
Odred dobrovoljaca koji e se suprotstaviti idovskim provokacijama na
granici, kada je organizovao obuku mudahida, prijavili su se masovno
mladii iz Egipta, Sudana, Sirije, Jordana, Libana, Palestine, Jemena i
Iraka. Ovi mladii uli su u otvoreni sukob sa idovima, koji su uvidjeli
da su njihovi planovi i strategija propali. Naime, idovi su mislili da e
represija na voe i lanove Islamskog pokreta rezultirati njegovim slomom,
meutim, reeni organizovani otpor demantovao takva oekivanja. U
ovim sukobima poginuo je veliki broj mladia iz Egipta, Palestine, Sirije,
Jemena, dosta ih je ranjeno, ali su idovima nanijeli teak udarac i velike
gubitke. A onda je poelo zlo u Sudanu. Diktatorski vojni reim poeo
1 45

je surov obraun sa Islamskim Pokretom. Nisu prezali od ruenja kua,
bombardovanja naselja s muslimanskim ivljem... U to vrijeme profesor
Muhammed Salih Omer bio je na prvim linijama sukoba sa idovima. Kada
je saznao za ove dogaaje u Sudanu, traio je od svojih suboraca dozvolu da
se sa Sudancima koji su se tu zatekli vrati u Sudan kako bi pomogli narodu
u borbi protiv diktature. U tim borbama na ostrvu Eba pao je kao ehid.
Profesor Muhammed Salih Omer bio je lijepe naravi, blag i popustljiv u
ophoenju sa svojom braom, odluan i strog na bojnom polju, iskusan
i lukav politiar, znao je prodrijeti u politike igre i varke, nije nasijedao
slatkim i lanim obeanjima politiara, koje su se ule na sve strane. S
druge strane, kao da'ija, bio je veliki vizionar. Teio je internacionalizaciji
Islamskog pokreta, mrzio je podjele i granice kada je Pokret u pitanju.
Imao sam mnogo susreta s njim, a svakim novim susretom vie sam ga
volio, svaki novi susret znaio je osvjedoenje u jainu njegovog imana, u
dalekovidnost njegovih pogleda. Znam koliko je elio postti ehid borei se
za Palestinu, ali je Uzvieni Allah odredio da postane ehid u svojoj zemlji,
borei se protiv Allahovih neprijatelja na ostrvu Eba.
Za njega ehid Abdullah Azzam, u svojoj knjizi "Islamska da'va - eriatska
"
dunost i ljudska nunost , kae: " Mudahid Muhammed Salih Omer,
sudanski vezir, odabrao je da ivi u atoru i bori se za Palestinu. Nastavio
je svoj dihad da bi se susreo sa svojim Stvoriteljem kao ehid na ostrvu
Eba".
Poznati da'ija, profesor Fethi Jekin, oplakujui ga, kae:
"Upoznao sam te, o novi ehide, upoznao sam u tebi iskrenost, odvanost za
istinu, upoznao sam otrinu i dalekovodnost tvoga pogleda, nepokolebljivost
u ideji i miljenju. Tvojom smru mnogo smo izgubili, a najvie je izgubio
Sudan. Bio si islamska nada Sudana, ulijevao si ljudima sigurnost i vjeru u
pobjedu Islama. Bio si istinski musliman, da'ija, vojnik i voa. Danas smo
te izgubili u crnoj noi, izgubili smo te kad si nam najpotrebniji, izgubismo
te u trenutku kada si mogao najvie pruiti...
Ali, o voljeni ehidu, bit e poput onih koji su te na tom Putu pretekli, bit
e baklja i svjetlo na putu velokog islamskog prodora ..."
Da se Uzvieni Allah smiluje naem bratu, ehidu Muhammed Salih
Omeru, da nas, zajedno sa njim, Uzvieni Allah u Svome Dennetu sastavi
sa .vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim ljudima, kojima je
Allah milost Svoju darovao.
1 46
16
EL-FUDAJL EL-VERTILANI
(1904-1959
1 3 2 3 - 1 378)
ODVANI BORAC
RoENJE IOBRAZOVANJE
uno ime mu je Ibrahim Mustafa

el-Dezairi el-Fudajl el-Vertilani.
Rodio se u gradu Beni Vertilan
na istoku Alira 06. 02. 1906. godine.
Pripada staroj, uglednoj i ulemanskoj
porodici. Njegov djed, ejh El-Husejn
el-Vertilani, bio je poznati alim. El
Fudajl el-Vertilani zapamtio je Kur'an
u ranoj mladosti. Prvo znanje iz arap
skog jezika i vjerskih disciplina stekao
je u rodnom mjestu, a visoko obrazo
vanje zavrio je u Kusantini, gdje mu
je uitelj bio ejh Abdul Hamid ibn Badis, jedan od najveih Islamskih
autoriteta dvadesetoga stoljea. ejh ibn Baadis je 1931. godine osnovao
Udruenje Islamske uleme Alira koje je El-Fudajla el-Vertilanija dele
giralo u Pariz gdje je boravio u periodu 1936. - 1938. godine. Dunost
mu je bila da djeluje medu studentima i radnicima, prije svega alirskog
porijekla, nastanjenih u to vrijeme u Francuskoj. Na tom planu osnovao
je niz manjih centara u Francuskoj u kojima je dato teite izuavanju
arapskog jezika i islamskih znanosti.
U kulturnim klubovima, pored prostora za izuavanje arapskog jezika i

osnova vjere, obavezno je bila i prostorija za obavljanje namaza.
PuTOVANJA I KONTAKTI
U Francuskoj je kontaktirao ne samo sa muslimanima iz Alira, nego sa

muslimanima cijelog arapskog i Islamskog svijeta, posebno sa njihovim
predstavnicima i poznatim linostima, od kojih su najpoznatiji: ejh
1 47
MuhammedAbdullahDiraz,ejhAbdurrahman Tad, profesorMuhammed

el-Mubarek, profesor Omer Behauddin el-Emiri i mnogi drugi. Ovakav
vid aktivnosti nije se sviao francuskim vlastima niti nacionalistiko
teroristikim organizacijama, koje su, na razne naine, vrile pritisak na
nosioce islamskog djelovanja. Profesor El-Fudajl el-Vertilani bio je prvi
na udaru teroristike organizacije "Crvena ruka". Nakon saznanja da je
njegova likvidacija ve pripremljena El-Fudajl naputa Francusku i odlazi
u Italiju, a potom u Egipat. Bilo je to 1939. godine. U bijegu iz Francuske
mnogo mu je pomogao emir ekib Arslan...
U Egiptu je naao plodno tlo za svoje islamsko djelovanje. Ovdje je znaajno
istai da je profesora El-Vertilanija, svojom posjetom Egiptu preduhitrio
njegov uitelj Ibn Badis kada se sastao s najpoznatijom ulemom Egipta,
od kojih su najpoznatiji: ejh Muhammed Behit el-Mutii, u to vrijeme
na funkciji Egipatskog muftije i ejh Ebil-Fadl el-Dizavi, koji e kasnije
postati rektor El-Azhara. Imam Hasan el-Benna je visoko cijenio eja
Abdul Hamida ibn Badisa i dihad koji je ovaj neumorno vodio. Kada je
imam Hasan el-Benna pokrenuo kulturni asopis nazvao ga je "E-ihab"
iz razloga to je u Aliru izlazio asopis s istim nazivom. Ova kulturna
. veza izmeu dva pokreta bila je osnovni razlog El-Fudajlovog pribliavanja
i povezivanja sa "Muslimanskom braom". Kasnije je postao jedan od
utjecajnih lanova ovoga Pokreta. Poznato je da je El-Vertilani u centrali
organizacije "Muslimanska braa" u Kairu bio, u odsustvu Imama, prvi
koji ga je zamjenjivao i odravao planirana predavanja.
DiHAD I AKTIVNOSTI
El-Fudajl el-Vertilani uestvovao je u osnivanju niza dobrotvornih i poli
tikih asocijacija: Vrhovni Komitet za odbranu Alira, zatim 1942. godine
osniva Udruenje graana Alira, a 1944. godine Front za odbranu Sjever
ne Afrike. Bio je i generalni sekretar ove asocijacije, a njeni lanovi su bili:
ejh Muhammed el-Hudr Husejn, Hafid el-Emir Abdul Kadir el-Dezairi,
El-Emir Abdul Kerim el-Hitabi el-Magrebi.
Znaajno je naglasiti da je aktivno uestvovao u organizaciji podizanja re
volucije u Jemenu, 1948. godine. Ne znam otkuda krenuti i kako na najbolji
mogui nain predstaviti ovu, uistinu, veliku linost: vjet vpolitiar, izu
zetno hrabar borac, strpljivmudahid ... Ljudi su bili zapanjeni injenicom
da se kod jednoga ovjeka moe nai toliko dobrih sklonosti. Bilo je na
prosto nemogue odvratiti ga od cilja i principa u koja je vjerovao, a njegov
1 48

cilj je bio oslobaanje svih islamskih naroda od kolonijalistikog jarma, te
uspostave Islama kao sistema u svim domenima ivota. Iako je bio Alirac
svojim roenjem i porijeklom, njegov dihad nije bio vezan iskljuivo za
Alir, naprotiv, svim svojim biem borio se za sve muslimane svijeta. Nje
gov dihad bio je Allahov Put, a cilj - pobjeda Allahove rijei na Zemlji.
NJEGOVA ULOGA u jEMENU

Zajedno sa svojim prijateljem, Egipaninom Abdul Hakim 'Abidinom,
El-Fudajl el-Vertilani dao je veliki doprinos revoluciji u Jemenu. Bio je na
strani onih koji su se borili protiv nepravde i nastojali u Jemenu ostvariti
ivot i sistem dostojan ovjeka. Slino se odnosio po pitanju Palestine. Nije
tedio idove i njihove satelite. Naravno, njegovo najvee angaovanje bilo
je u Aliru, gdje se, sa svojom braom, herojski suprotstavio francuskom
kolonijalizmu.
VEZA s "MusLIMANSKOM BRAoM"

Veliki alim, profesor Muhammed Abdul Halim, u svojoj knjizi
"Muslimanska braa - dogaaji koji su krojili historiju", govorei o
Vertilaniju, pie: "El-Fudajl el-Vertilani bio je jedan od mladia iz Alira,
koji je, poput mnogih, zbog svog islamskog djelovanja bio protjeran iz
Francuske. Pobjegao je u Egipat gdje je uspostavio vezu sa "Muslimanskom
braom". Mnogo je vremena provodio u centrali Pokreta, to ne treba da
udi, jer to je bilo mjesto iz kojeg je potjecala svaka ideja i akcija pobune i
osloboenja kolonijalnog prisustva u Islamskom svijetu. Bio je jako bistar
i otrouman, mnogo se kretao i vjeto je dolazio do informacij a. Nikada
u prvi plan nije isticao Alir, iz kojeg je porijeklom, nego Islamski svijet,
za koji je uvijek govorio da je nedjeljiv i da je to jedan organizam. ini
mi se da je El-Fudajl el-Vertilani prvi otiao u Jemen da bi se borio na
strani islamskih revolucionara. Za povod svoga dolaska u Jemen naveo je
otvaranje preduzea, kako ga neprijatelji Revolucije ne bi odmah u startu
uhapsili... Mislim da je on otiao prvi, a to se tie profesora Abdul Hakima,
po mojim saznanjima, on je u Jemen otiao poslije Revolucije, kojom je sa
vlasti zbaen imam Jahja."
Profesor El-Fudajl el-Vertilani svakako je jedna sjajna zvijezda na nebu
islamske da've savremenog doba. Upoznao sam ga i prije nego sam se s
njim susreo, pratei njegove aktivnosti na razliitim poljima. Kada sam
ga, Allahovom voljom, poetkom pedesetih godina susreo u Egiptu,
1 49

uvjerio sam se da je vei ovjek nego to sam mogao i zamisliti. Uzvieni
Allah ga je obdario znanjem, otroumnou, inteligencijom, iskustvom.
Odlikovao se metodinou u polemici i dijalogu, odvanou i upor
nou kada treba stii do Istine, blagou i rjeitou u govoru. Ovakve
karakteristike mogu krasiti samo linost jakog imana i iste savjesti.
Kada ovako govorim o ovom ovjeku to nije pretjerivanje. El-Fudajl el
VertiUmi je izuzetna islamska linost. Kada je trebalo ostvariti cilj koji je
u interesu Islama i muslimana, kod njega nije bilo kolebanja niti straha.
El-Fudajl el-Vertiliini do imama Hasana el-Benniia. Na slici se vidijo i dr.Mustafa es-Sibiii,

dr. Humejs Hamide i Alliil el-Fiisi.
PoHvALE Iz jEMENA
Poznati pravnik i historiar Abdullah E-emahi, u svojoj knjizi "Jeme n
- ovjek i civilizacija", govorei o svom poznanstvu sa imamom Hasanom
el-Bennaom i El-Fudajl el-Vertilanijem, kae:
"S imamom Hasanom el-Bennaom sam se susreo na Haddu, druili smo
se na Mini u Mekki i Medini, analizirali situaciju u svijetu i u kontekstu toga
poziciju Islamskog svijeta. Izloio sam mu situaciju u Jemenu, dogovorili
smo saradnju "Muslimanske brae" s organizacijama islamske orjentacije
iz Jemena. Imam el-Benna je odrao svoje obeanje.
1 50

Odmah je u asopisu "Muslimanske brae" podrao Revoluciju u Jemenu,
a potom je u Jemen, preko Adena, uputio profesora El-Fudajl el-Vertilanija
sa saradnicima. Svojim dolaskom u Aden profesor El-Vertilani poinje
sa ivim aktivnostima i vri jak utjecaj na rukovodstvo i lanove stranke
"Hizbul Ahrar" (Stranka slobodnih). Plamen revolucije poeo se prenositi
i na druge gradove u Jemenu. U Te' izu se El-Vertilani susreo sa pravnikom
Abdurrahman el-Irjanijem, sa gospodinom Zejdom el-Mevekijem,
gospodinom Ahmedom E-amijem i drugim uglednim linostima.
Posebno je znaajna veza izmeu El-Vertilanija i Ahmeda e-amija.
Mnogo su se druili i zajedniki nastupali u raznim mjestima. U San'i su
El-Vertilaniju, pored Ahmeda e-amija, pomagali, egipatski historiar
Ahmed Fahri i gospodin Husejn el-Kebsi. Odravali su predavanja i javne
tribine u kolama, damijama i drugim javnim mjestima. Ideje revolucije
naroito su prihvatali oficiri i omladina, posebno u srednjim kolama i
viim kolskim ustanovama.
"
Profesor Husejn el-Mukbeli u svojim "Sjeanjima , kae: "...U San'u je

1947. godine stigao profesor El-Fudajl el-Vertilani, porijeklom Alirac,
lan pokreta "Muslimanska braa", govornik kome ravnog nema. Imao je
poglede na Islam poput ejha Saliha el-Makbela, autora djela "Visoko znanje
i odgovor prethodnicima", on je u jednom smislu nasljednik Demaluddina
el-Afganije i ejha Muhammeda Abduhua iz Egipta. Ima oko etrdeset
godina, a u Jemen je doao u filijalu egipatske kompanije Muhammed Salim
koja se bavi kopnenim prevozom.
Dio nae brae i inteligencije koji su se nalazili u Egiptu, na elu sa ejhom
ehidom Muhammedom Salih el-Mismerijem, bili su u jakoj vezi sa
"Muslimanskom braom". Ova organizacija, koju je predvodio ejh Hasan
el-Benna, teila je korjenitim promjenama u arapskom svijetu. Zagovarali
su islamsko zdravo rukovodstvo i islamski osvijetenu mladost.
Profesor El-Fudajl el-Vertilani imao je taktian nastup. Osvojio je omladinu
Jemena i motivisao ih za Revoluciju. Nastojao sam sa profesorom El
Vertilanijem razgovarati nasamo, u etiri oka, ne samo da ga sluam u
damijama i na javnim skupovima. Uspio sam dogovoriti susret u njegovom
stanu. Rekao mi je, izmeu ostalog: "... Mi, muslimani svih meridijana
imamo populaciju koja broji milione, ali, kaem ti ", a to je posebno naglasio,
"imamo islamska imena, a u biti mi jo nismo muslimani..."
Gospodin Ahmed ibn Muhammed ibn Abdullah el-Vezir, u svojoj knjizi
"
"ivot emira Ali ibn Abdullah el-Vezira, kako sam uo i vidio , kae:
151

"Muslimanska braa, sa svojim elnikom Hasan el-Bennaom, nastojali su
Jemen izvui iz blokade i izolacije kojoj je ova zemlja bila izloena. inili
su sve kako bi se narod Jemena oslobodio neznanja, siromatva i bijede.
Imam Hasan el-Benna je vodio korespondenciju sa imamom Jahjaom,
savjetovao ga je i upuivao, elio je s njim i direktan susret, ponudio svu
pomo koju "Muslimanska braa" mogu pruiti, s ciljem da se u Jemenu
osnuje Islamska drava, ali sudbina i okolnosti to ne dozvolie. U Jemenu
je bilo previe neznanja, nazadnosti i iskljuivosti da bi se u takvoj klimi
uspostavila Islamska drava. Sam imam Jahja nije elio osvjeenje svoga
naroda, jer bi to vodilo kraju njegovog sistema i vlasti...
Zato je dolazak brata Abdullah ibn Ali el-Vezira i velikog mudahida El
Fudajl el-Vertilanija bio od velikog znaaja za ukupnu situaciju u Jemenu.
Njihovim dolaskom ideja Pokreta i reforme je naglo pokrenuta. El-Fudajl el
Vertilani bio je daroviti govornik. Svojim nastupima zapalio je i pokrenuo
umale narodne mase. Za svoje nastupe, pored Dume, koristio je i druge
prigode, a naroito je kontaktirao s poznatim i utjecajnim linostima."
Profesor Ahmed ibn Muhammed e-ami, u svojim sjeanjima "Vjetrovi
promjene u Jemenu", kae:
"Po mom dubokom uvjerenju, alirski mudahid El-Fudejl el-Vertilani

preokrenuo je tok historiskih dogaaja u Jemenu u etrnaestom stoljeu po
Hidri. Kada je svojom nogom kroio na tlo Jemena, kao da je toak historije
pokrenuo u novom pravcu, jer, poznato je da se Revolucija 1948/1367. desila
najvie njegovom zaslugom. Tano, i prije njegovog dolaska u politikom
ivotu Jemena postojala je opozicija, ali njena razjedinjenost u politikim
stavovima nije mogla ugroziti vladaju strukturu. Bio je veliki broj pohlepnih
opzicionara s naglaenom golom eljom za preuzimanje vlasti radi same
vlasti, to nije ostavljalo prostora za postizanje jedinstva oko rjeavanja
egzistencijalnih i vjerskih pitanja. Tako razjedinjeni, opozicionari su
nerijetko radili o glavi jedni drugima... Kada je doao El-Fudajl el-Vertilani
uradio je ono to nije uradio niko prije njega - uspio je ujediniti tu i takvu
opziciju. Okupio ih je i ujedinio kroz Ustav domovine koji je tim razliitim
strujama garantovao ostvarenje cilja, ali ne na tetu jednih protiv drugih.
Ja mislim da je upravo El-Fudajl el-Vertilani uspio ubijediti predsjednika
Demala el-Dumejla da oformi stranku oficira Armije koja je podrala
Ustav. Uspio je stei povjerenje El-Muikija i E-amija koji su, zajedno
sa Ez-Zubejrijem i Nu'manom, pomagali izradu i usvajanje Ustava drave.
1 52

El-Fudajl je privolio ejhove, ulmu, voe, trgovce, oficire, intelektualce, da
prihvate i priznaju Abdullah el-Vezira kao zakonitog imama Revolucije.
Da nije bilo djelovanja El-Vertilanija, vjerovatno se nikada ne bi postiglo
jedinstvo ovako razliitih drutvenih slojeva u Jemenu. Zato je on, po
mome osobnom sudu, idejni tvorac Revolucije 1948./1367. godine."
Profesor Ahmed Muhammed e- ami u svojoj knjizi nastavlja obrazlagati
ove dogaaje, pa kae: "Istinski kreatori Ustava jemenske Revolucije su
veliki uenjak iz Alira, El-Fudajl el-Vertilani i voa "Muslimanske brae"
iz Egipta, imam i ehid Hasan el-Benna. Pomenuti islamski reformatori i
nesumnjivi geniji, u svom radu, bili su rukovoeni iskljuivo porukama
Kur'ana. Bili su osloboeni svakog nacionalnog, regionalnog ili mezhebskog
naboja i djelovanja.
Profesor El-Fudajl el-Vertilani poznavao je islamske discipline, prije svega
Kur'an, Sunnet i Fikh, a i svoje ponaanje uspio je uskladiti s reenim
znanjem - ponaao se onako kako se prije njega ponaao imam Zejd ibn
Ali, koji nikada nije bio Zejdija (umjerena frakcija ija - op.prev.), nego je
bio "Hanifen muslima" - pravi vjernik. Na istom putu bili su i El-Benna
i El-Vertilani poslije njega. Treba uvijek istai da je El-Fudajl el-Vertilani
ujedinio slobodne snage, kako unutar tako i van Jemena, te da je pomirio
zavaene i razjedinjene frakcije. Poznati pjesnik iz Jemena, El-Kadi
Muhammed Mahmud ez-Zubejri, ovako ga je opisao: "Ne mislim da u
Islamskom svijetu postoji linost koja je znanjem, odanou i sposobnou,
nadmaila El-Fudajl el-Vertilanija."
ULOGA ULEME u ALIRU
Islamski Alir je zemlja hrabrih, zemlja koja je dala velike rtve, natopljena
krvlju prolivenom za Islam, za odbranu islamske teritorije, zemlja koja se
dugo suprotstavljala imperijalizmu, dala stotine hiljada ehida. Zemlja koja
je ponosna na svoje sinove i junake, svoje ehide, ponosna je i na jednog od
najboljih, el-Fudajl el-Vertilanija, koji je poput svjetiljke na elu pripadnika
Ummeta u Aliru. Krasile su ga karakteristike koje je teko nai kod
obinih ljudi, jer, ljudi su poput deve - stotinu deva, ali meu njima ne
moe odabrati ni jednu dobru jahalicu...
Udruenje Islamske uleme Alira, je organizacija, koja je, uz Allahovu
pomo, iznjedrila ove velike i zaslune ljude. Uloga ove institucije, kako u
samom Aliru tako i van njega, ne smije se zaboraviti.
1 53

Kazat emo neto o ulozi ove organizacije u Egiptu. Sjedite organizacije,
predvoene El-Ibrahimijem i El-Vertilanijem, bilo je istinski izvor
informacija o Aliru i Islamskom svijetu. S tog izvora p(r)ozivan je
Islamski svijet, a i svijet u cjelini, da stane iza pravedne borbe Alira za
vlastitu samostalnost, odailjana su uputstva da'ijama i vladarima irom
arapskog i Islamskog svijeta, kako da se suprotstave imperijalizmu, iji je
osnovni cilj unitenje Islama kao vjere, unitenje muslimana kao naroda,
i okupacija i osvajanje teritorije gdje ive muslimani.
Reformatori, ejh El-Beir el-Ibrahimi i El- Fudajl el-Vertilani, uspjeli su
dobiti podrku arapskih i Islamskih zemalja, ak i nekih vladara, tako
da je problem Alira postavljen u fokus, i u damijama i konferencijskim
salama, na debatama...
Ljudi su poeli izdvajati svoj imetak za pomo dihadu u Aliru, nisu
alili niti krtarili. Arapskim i Islamskim svijetom zatalasale su se
demonstracije i protesti u znak podrke Aliru u borbi protiv izrabljivaa
iz Francuske. U svakoj damiji, koli, ustanovi, kui, bila je samo jedna
tema - Alir i pomo Islamskom Aliru. Novine i asopisi preplavljeni su
informacijama o dihadu u Aliru.
Uloga El-Ibrahimija i el-Vertilanija ostat e svijetlim slovima registrovana
u historiji Alira. Molimo Uzvienog Allaha da im njihova dobra djela
vrednuje na Svome Mizanu na sudnjem Danu.
IzLAGANJE OPASNOSTIMA
Tokom svoga dihada El-Vertilani je bio izloen mnogim i stalnim
opasnostima, njegova krv bila je stalno traena od strane Francuza.
Nekoliko puta je bio i uhapen, ali, Allahovim provienjem, uspijevao
se izvui iz tih zamki. Zahvaljujui naporima i vezama imama Hasana
el-Bennaa, prilikom dogaaja 1948. godine, el-Vertilani je osloboen,
zajedno sa svojim prijateljem Eminom Isma'ilom.
Nakon neuspjeha revolucije, "Ed-Dustiir" u Jemenu, El-Fudajl el-Vertilani
je osuen na smrt vjeanjem. Traen je, ali on se pet godina uspjeno
skirivao po raznim zemljama Evrope ...
U vicarskoj se susreo sa ejhom El-Ibrahimijem, predsjednikom
Udruenja Islamske uleme Alira, i njegovim zamjenikom, Muhammed
el-Arebijem et-Tibsijem. Libanski premijer, Rijad es-Sulh, dao je el
Vertilaniju utoite u Libanu, ali pod uvjetom da to bude tajna.
1 54
Abdullah 'Aki1 Sulejman e1-'Akil

PovRATAK u EGIPAT
Kada su slobodni oficiri, na elu sa general-majorom Muhammed

Nedibom, zbacili s vlasti kralja Faruka, El-Vertilani se vratio u Egipat.
Doekan je s oduevljenjem, kako od strane uleme, tako i od strane
politiara. U asopisu "Ed-Da've" (Propaganda), broj 87, objavljen je
njegov interviju. Veliki islamski knjievnik i pjesnik, Ali Ahmed Bakir, u
stihovima mu je izrazio dobrodolicu u kojoj izmeu ostalog kae:
Fudajle, Egipat te doekuje i slavi. Uivaj, o hrabri!

Dola je no, a ti nema porodice niti domovine.
Raa se dan, a ti nema puta niti destinacije.
Nisi napravio grijeh niti prestup da ti se sudi
ali, takva je sudbina heroja.
Kada fesad i nered ovladaju nekim gradom
Onda su zloinci u njemu poslanici.
ODLAZAK u LIBAN
Nakon smjene Muhammeda Nediba i dolaska na vlast Abdun Nasira

dolazi teak trenutak za "Muslimansku brau", mnogi su pozatvarani a
est ih je osueno na smrt vjeanjem. Kazne su izvrene. El-Fudajl el
Vertilani je napao Abdun Nasira zbog toga ina. Uradio je to u Mekki
gdje je obavljao Hadd. Po povratku u Egipat, zajedno sa svojim
prijateljem E- azili el-Mekkijem, sproveden je u vojni zatvor. Nakon
izlaska iz zatvora pritisci i prijetnje nisu prestaj ali. Kada je dobio sigurnu
informaciju da obavjetajne egipatske slube planiraju likvidaciju i njega
i njegovog profesora, ejha El-Besir el-Ibrahimija, odluio je napustiti
Kairo i otii u Liban. Bilo je to 1955. godine.
NASTAVAK DIHADA
Kada je 01.11.1954. godine buknula alirska Revolucija, El-Fudajl el

Vertilani je samo dva dana kasnije napisao lanak pod naslovom
"Revolucionarima - sinovima Alira: danas, smrt ili ivot", a 15.11.1954.
godine, zajedno sa ejhom El-Ibrahimijem, objavljuje proglas u kojem
poruuju: "Allahom vas zaklinjemo, ne odustupajte!"
Dao je svoj udio u osnivanju organizacije "Front za osloboenje Alira" u
koju je uao El-Besir el-Ibrahimi, zatim lanovi ranije oformljene stranke
1 55
"Front osloboenja domovine", meu kojima su najpoznatiji bili: Ahmed

ibn Bila, Husejn Ajet Ahmed, Muhammed Hajdar, e- azili Mekki, Husejn
Lehiil, Abdurrahman Kejvan, Ahmed Bejiid, i mnogi drugi. Neki od
spomenutih pripadali su i drugim strankama u Aliru.
SMRT
Borio se do samoga trenutka svoje smrti. Umro je 12. 03. 1959. godine u
bolnici u Ankari. Ostavio je oporuku da se ukopa u rodnom Aliru, ali
politika klika koja je dola na vlast nakon Revolucije nije to dozvolila.
Njegovo mrtvo tijelo nekoliko dana bilo je na brodu, i kada se ni jedna
arapske zemlja nije odvaila da ga preuzme, to je uinila Turska. Tek prije
nekoliko godina njegovi zemni ostaci preneseni su u njegovo rodno mjesto
u Aliru.
Da se Uzvieni Allah smiluje profesoru El-Fudajl el-Vertilaniju, a da Aliru,
preko njegovih sinova, i savremenog Islamskog Pokreta, povrati islamski
ivot.
Hvala Allahu, Stvoritelju svijetova!
O muslimani!
Objavljen je eriat, uspostavljen je Ummet, formirana je
(Islamska) drava na eriatskim osnovama. Svaki ovjek u toj
dravi imao je potpuna prava, tako da je zasluila da se za
nju kae: "Hajru ummetin uhriet linnasi" - Najbolji narod
od svih koji se ikada pojavio.
Da ostvarite takvu dravu, za koju imate dokaz i primjer,
danas vam treba samo vrsta volja i odlunost.
Da li ste spremni to uraditi?
Hasan el-Benna
1 56
1 7 - OMER BEHAUDDIN EL-EMiRi

(EBUL BERRA')
(1914-1992 l 1339-1412)
oen je u Halepu, u
Siriji 1914/1339. godine,
u vjerski orijentiranoj
porodici.
Osnovno obrazovanje stekao je

od svojih roditelja, zavolio ih i
posvetio im svoje prve stihove.
U Halepu je zavrio srednju ko
lu, a onda je otiao u Francusku i
na Sorboni studirao knjievnost i
filozofiju. Po povratku u Siriju na
Univerzitetu u Damasku upisao
je pravo. Nakon zavretka studija
bavi se advokatskim poslom.
Bavei se advokaturom prihvatao je samo parnice u kojima je branio istinu
i eriat. Kao advokat i sudija uestvovao je na brojnim konferencijama i
seminarima gdje je stekao veliki ugled i simpatije. Bio je sirijski ambasador,
prvo u Pakistanu 1950., a zatim u Saudijskoj Arabiji 1954. godine.
Kasnije je dobio poziv iz Maroka sa Univerziteta Muhammed Peti iz Fesa,
gdje je na Pedagokom fakultetu predavao na predmetu Islamska civili
zacija. Potom je u Rabatu u "Daru el-Hadisi el-Husejniije" drao katedru
predmeta "Islam i savremeni trendovi". Predavao je i na Univerzitetu El
Karavejn na odsjeku Islamskih znanosti, kao i odsjeku priprema za dok
torske disertacij e.
Bio je nadaren i istaknut pjesnik. Poezijom se poeo baviti u devetoj godini
ivota, a prvu zbirku svojih pjesama (Divan) objavio je u osamnaestoj
godini.
1 57

PREOKUPACIJE
Preokupacija mu je bila Palestina, kojoj je posvetio poseban divan svojih

pjesama. Bio je u Kudsu u redovima "Vojske spasa" 1948. godine, pratio
dogaaje oko Revolucije u Aliru, nastanka drave Pakistan, pratio deavanja
u Maroku... Bio je sauesnik znaajnih konferencija i manifestacija irom
arapskog i Islamskog svijeta. Mnogo je ljubavi i vremena posvetio porodici,
to se najbolje oituje u stihovima posveenim svojim sinovima.
Arapsku biblioteku obogatio je svojim zbirkama pjesama, odnosno
divanima, a navest emo samo neke: "Sa Allahom", "Otac", "Spektar boja",
"Iz objave Palestine", "Radost i obasjavanje", "Poema o pobjedi", "Poema o

dihadu", "El-'Aksa i najvea pobjeda", "Srce i Gospodar", "Mirisi Denneta",
"Bojefestivala", "Moja majko", " Bujne bae", "Sveti mar", "Ezan Kur'ana",
" Sa El-Kiidi ez-Zubejrom", "Kerke Magreba", "Tajne Muhammedove",
" Kamenje od gline".
NAJPOZNATIJA PROZNA DJELA:
Islam u civilizaciskoj areni

U prostranstvima Kur'ana
Poimanje civilizacije
Civilizaciske specifinosti u Islamu
Savremeno shvatanje civilizacije
Islam u svijetu poimanja civilizacije
Arabizam i Islam
Dva susreta u Tandi
Stranice i mirisi
Islamsko drutvo i savremena kretanja
Islamski Ummet i njegova tenja ka sredinjoj poziciji
Majka Knjige
Poraz i jutro
Navodimo izbor iz njegove poezije:

U kasidi " Salat" (Namaz) opisuje doivljaj u namazu, svoj odnos prema
Uzvienom Allahu, nunost da tijelom i duom padne na seddu Svevinjem.
U kasidi " Subhane rabbijel e'ala" (Uzvien si, moj Gospodaru) govori o
1 58
Omer Behauddin el-Emiri sa Abdullah el-Ali el-Mutavvom (predsjednikom Udruenja za reformu

drutva) u Kuvajtu.
svom osjeanju dok je na seddi. Na kraju postavlja pitanje: na koji e

se nain ovjek, satkan od zemlje i blata, uzdii u Allahov bezgranini
nebeski prostor?!
U kasidi "El-Ka'betu" (Kjaba) govori o Bejtullahu kao simbolu muslimana.
Objanjava da vrijednost i znaaj Bejtullaha nije u kamenju od kojeg je
sagraen, da blizina Uzvienog Allaha nije vezana za dodir njenih zastora,
nego da je veliina Bejtullaha u tome to zbliava muslimane cijelog svijeta,
te to ih u tome jedinstvu odrava.
U kasidi " Siletun" (Dodir) govori o Haderul Esvedu. Kako kae pjesnik,
poljubio je Haderul Esved svojim usnama, ali vie ga je poljubio svojim
biem i srcem. On je svjestan da ljubi ono to taj Kamen simbolizira.
Dr. Jusuf el-Karadavi nije skrivao svoje oduevljenje kada je proitao
pjesmu ,,Sa Allahom" koju je napisao el-Emiri. U zanosu je zapisao:
Zbirka pjesama " Sa Allahom" uistinu je poput skruene molitve, to je
himna Allahova, flauta Davudova. Ova pjesma kao da uranja u nebeska
prostranstva, utapa se u dubinu due, osvaja kompletan prostor.
1 59

U pjesmi se prisutnost Uzvienog Allha manifestuje na svakom mjestu, u
svakom trentku.
O ovoj kasidi svoj sud su dali mnogi pjesnici i knjievnici, da'ije i mislioci.
Svi su izrazili svoje oduevljenje. Izdvojit emo miljenje profesora El
Akkada, koji je autoru kaside, el-Emiriju, poslao pismo zahvalnosti u
kojem kae:
"Va divan Sa Allahom, koji je nalik uenju i molitvi, usreuje itaoca.
Usreuje ga jainom izraza i iskrenou imana. Veinu pjesama u Divanu
sam proitao, ostatak u proitati kasnije. Proitat u sve ponovo, jer, to je
dova koja uvjek neto novo nudi, bez da se samo ponavlja.
Ne shvatite ovo kao pohvalu, jer, nagradu koju ete imati od Allaha, mnogo
je korisnija od svih pohvala. Ja vam zahvaljujem na ovom djelu. Selamim
Vas i molim Allaha da Vas nagradi."
Abbas Mahmud el-Akkad 04. 02. 1960.

Dr. Jusuf ei-Karadavi nastavlja dalje, pa kae: "Pored imanskih i ljudskih
elemenata, koje karakteriu El-Emirijevu pjesmu, treba apostrofirati
elemenat dihada kojim ona obiluje. Rekao bih da je to kljuna poruka.
Pogledajte, pitanje Kudusi erifa, Palestine, Isra' i Mi'rada ...
Na ovu temu izdao je nekoliko zbirki, npr. " Poema o dihadu", "Iz objave
Palestine", "Kamenje od gline"...
Pa ako neki pjesnici daju znaaj zemlji, "blatu ustajalom", El-Emiri se

svojom poezijom usmjerio ka nebu. Njegov duh, za razliku od mnogih,
oslobodio se okova materije i uspio izai iz toga eljeznog kafeza. To je
mogao zahvaljujui imanu koji mu je Uzvieni Allah podario. Taj iman je
izvor duhovne svjetlosti koja karakterie njegove stihove."
MOJE POZNANSTVO S NJIM I UPUTSTVA KOJA NAM JE DAVAO

Upoznao sam ga poetkom pedesetih godina dvadesetoga stoljea prilikom
njegove posjete Egiptu. Tada je bio siriski ambasador u Pakistanu. Sluao
sam nekoliko njegovih predavanja u kojima se obratio studentima na temu
rada i aktivnosti na polju Islama. Sjeam se, posebno je naglaavao da je
zavjera protiv Islama i muslimana ogromna, da u toj zavjeri uestvuju
udrueni krstai, cionisti, komunisti, ateisti, imperijalisti sa svojim
pomonicima i slugama. Svi oni, na svoj nain, imaju svoje ciljeve i interese
1 60
protiv Islama. Front protiv Islama i muslimana je kompaktan i ujedinjen.

S druge strane, muslimani su se razjedinili po razliitim osnovama, rade
jedni protiv drugih, pozivaju u pomo svoje neprijatelje da im pomognu
u borbi jednih protiv drugih. Zbog toga smo izgubili Hilafet i Palestinu.
Osim toga, muslimani su, u odnosu na svoje neprijatelje, na naunom i
ekonomskom planu, u podreenoj poziciji. Ne prate civilizaciski progres i
napredak. Neki vladari u arapskom i Islamskom svijetu odali su se sve vie
raskoi i uivanju, omladina sve vie nalazi smisao ivota u udovoljavanju
strastima i oponaanju Zapada, i to uglavnom u onome to je tetno,
zapostavljajui ono to je korisno: nauka, tehnoloki progres i sl.
Upozorio nas je na odgovornost i rekao: "Vi ste nada i budunost Islama
i Ummeta, osposobite se svim sferama korisnih znanosti, uskladite svoje
ponaanje s moralnim kodeksom Islama, prihvatite se historiske zadae,
a to je povratak Ummeta Islamu i njegovoj slavnoj prolosti, te njegova
praktina primjena u stvarnosti."
Posebno je pohvalno govorio o pokretu "Muslimanska braa" i njenom
osnivau Hasanu el-Bennau. Istakao je da taj Pokret raspolae kvalitetima
i predispozicijama kojima e se Ummet izdii nakon posrnua, osloboditi
se imperijalistikog jarma i njegove dominacije...
S desna: Adnan en-Nahvi, Omer Behauddin el-Emiri, Halil el-Hamidi, Abdul Kuddus ebu Salih.
1 61
Ovaj Pokret je ve uspio educirati omladinu u duhu Islama, stei

povjerenje i naklonost naroda, prezentovati Islam kroz njegove osnovne
izvore - Kur'an i Sunnet. Uspio je, to je veoma bitno, objediniti teoretsku
i praktinu dimenziju Islama. U tom smislu su korisni stavovi imama
Hasana el-Bennaa koje je iznio u svojoj knjizi " Risaletu et-ta'limi" (Studija
o obrazovanju), koju muslimani trebaju razumjeti i proitati, to je
najvanije, raditi po tim uputama: "Pokret treba jo vie panje posvetiti
omladini, omoguiti joj savremene programe". Zatim je profesor el-Emiri
nastavio: " Istinski Islam je ono to propagiraju "Muslimanska braa", ne
ono to pokuavaju u narodu plasirati pojedinci i grupe, ije je uenje blie
praznovjerju i novotariji nego li Islamu. Ovaj pokret ima perspektivu jer
ima ispravan pogled na Islam, ima zdravo i mudro rukovodstvo, i ima
iskrene i odane ljude. Poveite se s ovim Pokretom, koristite njegov program
i iskustvo, prenesite ideju i praksu Pokreta u mjesta u koja ete se, nakon
zavretka vaeg studija u Egiptu, vratiti i u njima djelovati. Motiviite
i pozovite ljude da rade i ive za Islam, da se oslobode dahilijjetskih i
konvencionalnih metoda rada."
Profesor El-Emiri imao je specifian metod izlaganja, blagi osmjeh rijetko
bi mu se gubio s lica, koristio je, kada je to bilo umjesno, dosjetku i alu,
to bi sluaoca oputalo i odmaralo. Taj metod izlaganja ljudi su voljeli.
Nakon zavretka studija dugo se nismo viali, a onda su uslijedili nai
susreti u Siriji, Libanu, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji...
Bilo mi je zadovoljstvo da ga predstavim na brojnim predavanjima, u kojima
je govorio o islamskoj civilizaciji, poeziji. Poastio me i s nekoliko posjeta
u mojoj kui, poklonio mi djela svoje poezije koja odiu islamskim duhom,
finoom i blagou, dotjeranou, iskrenom molitvom, i svim onim to
nam vrijeme i prostor ne dozvoljavaju da ovdje obrazlaemo.
SARADNJA s MusLIMANSKOM BRAoM
Profesor Omer Behauddin bio je meu prvim osobama u Siriji koji su

se prikljuili pokretu "Muslimanska braa". Pored njega, u prvom redu,
treba spomenuti ove linosti: dr. Mustafa es-Siba'i, profesor Muhammed
el-Mubarek, ejh Muhammed el-Hamid, ejh Abdul Fettah ebu Gadde, sa
mnogim lanovima iz Sirije. Dao je zamah Pokretu, motivisao i pokrenuo
omladinu. Imao je dobre odnose s profesorom Hasanom el-Hudejbijem,
koji je na elnoj poziciji Pokreta naslijedio imama Hasana el-Bennaa. Bili
su iskreni prijatelji i saradnici.
1 62
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Ak.tl

METOD RADA
Profesor El-Emiri, u rjeavanju problema i prihvatanja izazova, imao je jako

izotren i uspjean metod. Prema predstavnicima sistema i vlasti ispoljavao
je mudrost i popustljivost, na taj nain je dobio njihovu naklonost, motivisao
ih da se vie priblie obinom ovjeku. To je i za njih bilo bolje, jer od
naklonosti i simpatija u narodu, zavisi i njihov opstanak na vlasti.
VASIJJET OMLADINI
Omladinu je savjetovao da u svom zanosu ne uri, da bude uporna, i

strpljiva, da saeka, jer, vrijeme je istinski lijek za mnoge dogaaje.
Dugoronom edukacijom stvaraju se sposobni ljudi, jer, breme i
odgovornost su veliki. To mogu nositi iskljuivo jake linosti koje e se
znati strpiti u nevolji, podnositi udarce, nadmetati se s neprijateljem na
svakom polju, oslanjajui se u toj borbi na Uzvienog Allaha. Pri tome
moraju dobro procjeniti situaciju i okolnosti pa i u tom ozraju pomoi
da'vi i postii Allahovo zadovoljstvo...
Profesor El-Emiri bio je drag svima koji su ga poznavali. Svojim ugodnim
govorom, prijatnim ponaanjem, alom i dosjetkom, bio je ukras sastanaka
i druenja, i stariji i omladina, podjednako su hrlili da sluaju njegove
mudre savjete i upute, da koriste od njegovog bogatog iskustva.
Nije bio samo pjesnik i knjevnik, bio je jedan od pravih voa Islamskog
Pokreta, radnika na planu islamske da've, ne samo u jednoj dravi, ne samo
s jednim voom, ne samo s jednim misliocem ili da'ijom.
HAPENJE u LIBANU
Zajedno sa Tevfikom e- ami'jem, 'Issam el-'Attarom, i Zejd el-Vezirom,

uhapen je u Libanu, marta mjeseca 1966. godine. Ovo hapenje izvedeno
je na zahtjev vojne vlasti iz Egipta i Abdun Nasira, ali nakon intrevencije
odreenih krugova iz Libana i nekih arapskih zemalja, svi su puteni iz
pritvora u kojem su bili manje od mjesec dana. Meutim, svi su morali
napustiti teritoriju Libana.
SMRT
Dr. Muhammed Ali el- Haimi, u kuvajtskom asopisu "El-Mudteme",

kae: " Smrt velikog Islamskog pjesnika Behauddina el-Emirija nastupila
1 63

je kao posljedica bolesti miia koja ga je zadesila zadnju godinu dana
njegovog ivota. Tada se nalazio u Maroku. Na intervenciju kralja Fehed
ibn Abdul Aziza prebaen je u specijalnu bolnicu u Rijadu, gdje je na
lijeenju bio oko dva mjeseca. Umro je u subotu naveer, 22. evvala, 1412.
po Hidri - 1992. godine. Ukopan je u Poslanikovom, sallalahu alejhi ve
sellem, gradu u Medini el-Munevveri.
Prestalo je da kuca veliko srce. Kucalo je za Islam i za Ummet. Prestala je
i njegova pjesma, koja je bila veliki podsticaj ovoj generacij i Islama, koja
je veliala Islam i njegove vrijednosti, eriat i njegove principe i propise.
Njegova pjesma je ukazivala i na bolest Ummeta, ali i na njen uzrok udaljivanje od Kur'ana i Sunneta.
Da se Uzvieni Allah smiluje profesoru Behauddinu el-Emiriju, da
ga nastani u prostranstva svoga Denneta, u drutvu vjerovjesnika,
pravednika, ehida, dobrih ljudi, kojima je Allah milost svoju darovao. A
kako e im divni drugovi biti!
1 64
18 - MES'UD 'ALIM EN-NEDVi

( 1 910- 1954 / 1 32 8 - 1373)
ALIM I DA'IJA

io je prvi da'ija, nearap, s kojim sam se upoznao. Bilo je to 1949/1368
godine i to posredstvom naega uvaenoga profesora ejha dr.
Tekijjuddina el-Hilalija iz Maroka. Naime, dr. Tekijjuddin el-Hilali,
traio je od mene i mojih prijatelja, ija imena navodim: Abdul Aziz er
Rehia, Abdul Vahid Eman, Omer ed-Dajil, Abdullah er-Rabih, Abdul Hadi
el-Bahisin i Abdus-Samed er-Rudejni, da Mes'iidu en-Nedviju pomognemo
prilikom njegove prve posjete arapskim zemljama. O toj posjeti sam En
Nedvi u svojoj knjizi "Mjeseci provedeni u arapskim zemljama", kae:
"Kada smo stigli u Basru (u etvrtak, 06. redeba 1368. l 05. maja 1949.
god.), pokuali smo stupiti u kontakt s Abdullah el-'Akilom, kojeg nam je
preporuio profesor dr. Tekijjuddin el-Hilali, i koji je znao za na dolazak.
Primio nas je veoma ljubazno, odisao je otvorenou i iskrenou. Bio
je to mladi u cvijetu mladosti, prilino dobrim drutvenim ugledom i
pozicijom, selefija u vjerovanju, dosta irokih i slobodnih pogleda. Govorio
je tenim i lahkim arapskim jezikom, moda je to zasluga i profesora El
Hilalija i utjecaj njegove kole. Zadivio me ovaj mladi svojim poletom i
energijom, eljom da slui vjeri i njenim interesima, da se rtvuje na tom
putu. U prisustvu Abdullah el-'Akila, susreo sam se s grupom mladia,
bili su to uenici i studenti, slubenici iz nekih zvaninih institucija. Bili
su tihi i povueni. Kada bih spomenuo pripadnost islamskom pokretu,
poput "Muslimanske brae ", bili bi dosta suzdrani i rezervisani. Ovdje
je vren pritisak na "Muslimansku brau" isto kao u Egiptu. Na putu do
hotela, pored Abdullah el-Akila, pratio nas je i Abdul Hadi el-Bahisin.
Usput smo im priali o poloaju Islamske zajednice u Indiji i Pakistanu.
Dali smo im po jedan primjerak broure na engleskom i arapskom jeziku
u kojima se tretira poloaj muslimna u tim zemljama. Rekao sam im da je
to poklon za mladie u Basri...
1 65
Dumu namaz smo obavili u etvrti El-Aar, a naveer smo imali susret s
omladinom iz Basre. Govorilo se o islamskoj da'vi, a Abdul Hadi el-Bahisin
je pohvalno govorio o knjigama "Politiki pogled" i "Islamska drava" iji je
autor Ebul A'la el-Mevdiidi.
U subotu, poslije ikindije namaza, doao je Abdullah el-Akil i odveo nas
u sjedite Udruenja Islamskog vaspitanja, smjetenog u sklopu mesdida
El-Hudajri u gradskoj etvrti El-Aar. Tu se omladina svakodnevno
sastaje. Nakon obavljenog akam-namaza otili smo u porodinu kuu
Abdul Hadi el-Bahisina gdje sam brai govorio o programu i metodu da've
u Islamskoj zajednici u Indiji i Pakistanu. Nakon mene govorio je Abdul
Hadi el-Bahisini. Bio sam impresioniran njegovim nastupom. Govorio je o
opasnosti arapskog nacionalizma, istiui, da je on opasniji od hinduskog
nacionalizma, jer, Arapi, za sve to su ostvarili, trebaju zahvaliti iskljuivo
Islamu. Kako onda nacionalizam moe biti alternativa za Islam?
U nedjelju smo posjetili grad Ez-Zubejr, koji je udaljen od Basre oko deset
milja, a lociran je na mjestu nekadanjeg poznatog sastajalita Sukul
Mirfed (Pazar Mirfed). Tu su kaburi poznatih islamskih linosti, kao npr.
Ez-Zubejr ibn el-'Avvam, Talha ibn Ubejdullah, El-Hasen el-Basri, i dr...
Stanovnici Ez-Zubejra porijeklom su veinom iz Nedda, a ovdje su se
doselili prije tri stotine godina. Ovdje je islamski ivot na dosta zavidnom
nivou. Odavde potjee dosta poznate uleme, kao npr. Muhammed Emin
E-inkajti, Tekijjuddin el-Hilali, Nasir el-Ahmed, Muhammed es-Send,
Abdullah. er-Rabih i drugi. Ovdje su i dvije privatne kole: " En-Nedat" i
"Ed-Duvejhis."
U Ez-Zubejru djeluje jezgro omladine koji su odluni u borbi za ouvanje
vjere i tradicije. Tu je i biblioteka " El-Menar", kojom upravlja jedan
sposoban i prijatan mladi Abdul Aziz Sa' d er-Rebiah. Abdullah el-Akil ga
je obavjestio o mojoj prisutnosti u Basri, srdano i prijateljski me doekao,
a zatim me odveo na veeru u svoju kuu. Moram priznati, da doek koji
smo doivjeli u Basri, prvo od strane Abdullah el-'Akila, a zatim od strane
Abdul Aziza er-Rebie u ez-Zubejru, nismo nigdje doivjeli, niti u Indiji niti
u Pakistanu. Stalno su se brinuli o nama, dali nam sve to su imali na
raspolaganje, a uvijek su se ispriavali i govorili: " ao nam je to za vas ne
moemo vie uiniti."
Po ovome to smo doivjeli, ovo jezgro "Muslimanske brae" u Basri
garantuje lijepu perspektivu Pokretu u Iraku. Odlikuje ih odlunost i
hrabrost, iako djeluju u atmosferi koju karakterie pad morala i udaljavanje
1 66

od vjere. Razgovarao sam s ovim mladiima dugo, uvjerio se da savjete
sluaju i prihvataju.
Nakon to smo klanjali akam-namaz otili smo u kuu Abdullah el
Akila gdje smo veerali. Petkom je njegova kua prazna, jer mu porodica
toga dana odlazi u Ez-Zubejr. Primjetio sam da je porodica Abdullah el
Akila, posebno njegovi roditelji, dosta zabrinuta zbog veze njihovog sina
s islamskim pokretima. S druge strane, zadivljen sam ovim mladiem,
njegovim entuzijazmom, njegovim odnosom prema roditeljima, ali i prema
drugima. Radovalo me to je, oigledno, svoj odnos prema roditeljima
uskladio sa kur'anskom porukom: "I prema njima se, na ovom svijetu,
velikoduno ponaaj. " (Lukman, 15)
U Ez-Zubejru sam se susreo sa hadi Muhammed el-Akilom, hadi Sa'd
er-Rebiom, hadi Fehed er-Raidom, i ejh Abdullah el-Muzejjenom. Svi
ovi zvali su nas u svoje kue i ukazali nam gostoprimstvo. Na ruak nas je
pozvao i Abdus Samed er-Rudejni, poznati aktivista pokreta "Muslimanska
braa" u Basri. S nama su bili i Abdullah el-Aki, Talih es-Samerrai, te
nekoliko lanova Pokreta iz Basre i Ez-Zubejra."
ejh El-Hilali nam je priao: " Radio sam kao predava u klubu uleme u
Luknu u Indiji, gdje sam sa Sulejmanom en-Nedvijem priredio i pokrenuo
asopis "Ed-Dija"' (Svjetlo). asopis je izlazio na arapskom jeziku, a bilo je
to 1932. godine, prije moga putovanja u Njemaku."
Profesor Mes'iid en-Nedvi je poznati 'alim iz domena islamskih znanosti,
poput svoga prijatelja Ehu el-Hasana en-Nedvija, da im se Allah smiluje,
jedan je od osnivaa Islamske zajednice u Indiji i Pakistanu, koju predvodi
gospodin Ebul A'la el-Mevdiidi. Ujedno jobavlja i funkciju direktora
arapske asocijacije za islamsku da'vu u Pakistanu. Profesor Mes'iid en
Nedvi je prevodio Mevdudijeva djela na arapski jezik. Bili su to precizni
prijevodi. Navodimo knjige koje su prevedene 1947/1367 .godine:
Prava vjera
Svjedoenje Istine
Put Islamskog preokreta
Politika teorija Islama
Islam i dahilijjet
Sistem ivota u Islamu
Problemi ekonomije i islamsko rjeenje
1 67
Profesor Mes'ud en-Nedvi bio je alim koga je krasila skomnost i

jednostavnost. Uz to, jednostavno i skromno se odjevao i oblaio, ali
to je neto to je karakteristino za ulemu Indijskog poluotoka. Kao to
smo ve naglasili, bio je vrstan poznavalac islamskih znanosti i arapskog
jezika. Podjednako je poznavao prozu i poeziju kada je u pitanju arapska
knjievnost. Autor je djela koja tretiraju savremenu problematiku Islama,
kako na urdu, tako i arapskom jeziku. Na putovanjma u arapske zemlje
pratio ga je njegov prijatelj Muhammed Asim el-Haddad, koji je nakon
smrti profesora Mes'uda en-Nedvija, preuzeo voenje Asocijacijom
Islamske da've u Pakistanu.
Ovaj susret s profesorom Mes'ud 'Alim en-Nedvijem za nas je veoma
znaajan, jer smo se po prvi put upuznali sa idejom i programom profesora
El-Mevdudija, jer knjige koje su prevedene na arapski jezik i tampane u
Pakistanu 1947/1367 ', a koje smo malo prije spomenuli, prvi su materijali iz
kojih smo saznali za ideje profesora El-Mevdudija. Isto tako, posredstvom
profesora Mesuda 'Alim en-Nedvija, i njegovog uenika Asima, saznali
smo dosta o Islamskoj zajednici koju predvodi El-Mevdudi. Isto tako,
postalo je jasno, da je velika slinost izmeu ideje i pokreta koji predvodi
El-Mevdudi, i pokreta "Muslimanske brae" u arapskom svijetu.
Po odlasku na studij u Egipat, krajem 1949/1368. godine, uzeo sam
primjerke navedenih knjiga i dao ih kolegama studentima na itanje. Bili
su impresionirani. Knjige su sadravale iste ideje i poruke koje je imam
Hasan el-Benna isticao u svojim propagandnim saopenjima, brourama i
djelima. Pokazalo se potrebnim ove knjige tampati u Egiptu. To je uradio
Abdul Aziz es-Sisi, da mu se Allah smiluje, tampao ih je u biblioteci
Islamske mladei (El-Hilmijje el-Dedide) uKairu, a zatim ih u velikom
tirau distribuirao meu studente egipatskih univerziteta.
O svom putovanju u arapske zemlje, kao to smo istakli, profesor Mes'ud
en-Nedvi napisao je i knjigu "Mjeseci provedeni u arapskim Zemljama".
Knjigu je napisao na urdu jeziku, a o njoj nam je govorio na profesor,
uvaeni Ehu el-Hasen en-Nedvi, prilikom posjete Egiptu 1951. godine.
Kada.sam se sa njim susreo rekao mi je: "Upoznao sam te prije nego sam te
vidio, jer te je profesor Mes'ud en-Nedvi dosta spomonjao u knjizi "Mjeseci
u arapskim Zemljama". U navedenoj knjizi pominje i Muslimansku
brau: "U Bagdadu smo osjetili estoke suprotnosti izmeu dvije struje u
redovima omladine: na jednoj strani su pobornici novoga vala, oni koji su
oponaajui zapadnjake ogrezli u nemoral i udaljili se od vjere Islama, i,
1 68

na drugoj strani u krugovima Muslimanske brae brojni su oni koje krasi
hrabrost, visok stupanj morala i spremnost na rtvu za Islam, domovinu
i dostojanstvo. Ovaj dio omladine je naa kljuna nada u Iraku. Pozivati
povratku vjeri, u ovakvoj situaciji kakva je danas u Iraku, gdje je na sceni
ruenje morala i vrijednosti vjere, velika je hrabrost. Ovi mladii su pravi
entuzijasti, iskreni su i kompaktni. U toj svojoj iskrenosti, kompaktnosti
i smislu za organizaciju, nadmauju svoje vrnjake u Indiji i Pakistanu!
Meutim, oito je da im nedostaje ideja i prava spoznaja o dogaajima i
kretanjima, idu vie srcem nego razumom. To je inae karakteristino za
Pokret u cjelini, tako npr. na voa El-Mevdudi ne pokazuje osjeajnost i
simpatije, ve insistira na ideji i akciji.
S druge strane, imam Hasan el-Benna, pun je zanosa i osjeajnosti. Ovo
sam shvatio itajui njegovu knjigu "Sjeanja na da'vu i njene aktere."
Moda u ovoj analizi nisam u potpunosti u pravu, ali, injenica je da
se braa, poput naega uvaenog voe i daije, gospodina Iljasa, ne
zadovoljavaju samo time da neko formalno izgovori rijei ehadeta. Kod
njih postoji izgraena ideja i koncepcij a o vjeri."
Profesor Mes'ud en-Nedvi je takoer napisao knjigu o reformatoru, i mamu
Muhammed ibn Abdul Vehhabu. Bio je na njegovoj strani i pokuao
je demantovaH one koji su, po njegovom miljenju, pisali izmiljotine
i neistine o imamu. Objanjavao je Abdul Vehhabov pokret i njegovu
da'vu, naglaavajui da je on bio selefija, da je njegov program baziran
iskljuivo na Kur'anu i Sunnetu, te da se borio protiv novotarija i onih
pojava koje u osnovi s Islamom nemaju nita. Ova knjiga je uspjela kod
veine italaca izmijeniti predstavu o reformatoru Muhammed ibn Abdul
Vehabu, jer su sve dostupne informacije govorile suprotno. O pokretu
imama Muhammed ibn Abdul Vehhaba, muslimani tih prostora, imali
su potpuno deformisanu predstavu. Ona je nastala kao rezultat pisanja
neznalica, plaenika i kvazi uleme.
U najkraem, profesor Mesud 'Alim en-Nedvi, bio je 'alim, da' ija, knjievnik,
pisac i pevodilac. Bio je vjeiti putnik, susretao se sa propagatorima Islama,
zagovarao jedinstvenu akciju protiv islamskih neprijatelja.
Profesor Mesud 'Alim en-Nedvi je svrenik poznate kole " Nedvetu el
Ulema" (Klub eleme) u Luknu u Indiji, jedan je od prijatelja i saputnika Ehi
el-Hasana en-Nedvija i mnogih drugih koji su svrenici ove kole. Svi oni
su iskrene daije. Kao po pravilu, svi su posebno teite davali izuavanju
1 69

arapskog jezika, prije svega zbog injenice to je to jezik Kur'ana i jezik
poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem. Zato emo primijetiti
da su predstavnici ove kole izuzetni poznavaoci arapskoj jezika i stila.
Njihove knjige, predavanja, govori - vrhunac su arapskog jezika, za razliku
velikog dijela uleme iz Indije, koji su imali solidno obrazovanje u ostalim
islamskim disciplinama.
Na kraju, neophodno je istai injenicu da je profesor Mes'tid 'Alim en
Nedvi aktuelizirao misao islamskog velikana Ebul A'la el-Mevdtidija u
arapski svijet. Na arapski jezik je preveo i objavio veinu njegovih djela.
Pored toga, napisao je dosta djela, kako na urdu tako i arapskom jeziku,
od kojih su najzapaeniji: "Historiski pogled na islamsku da'vu u Indiji i
Pakistanu", "ejh Muhammed ibn Abdul Vehabb - da'ija kome je uinjena

nepravda" i "Mjeseci provedeni u arapskim Zemljama". Zadnje spomenutu
knjigu na arapski jezik preveo je dr. Semir Abdul Hamid Ibrahim, profesor
na Univerzitetu " Imam Muhammed ibn Seud el-Islamijj e", a tampana
je u biblioteci kralja Abdul Aziza u Rijadu, 1999. (1419). Promocija ove
knjige upriliena je u okviru sveanog obiljeavanja stogodinjice osnutka
Kraljevine Saudijske Arabije.
Profesor Mes'tid 'Alim en-Nedvi davao je veliki znaaj izuavanju arapskog
jezika i knjievnosti. Tako je izdavaku kuu u kojoj su se tampale knjige na
arapskom jeziku nazvao " Arapska kua za islamsku da'vu". Bio je direktor
Kabur Hasana el-Basrlja u Ez-Zubejru
1 70
ove Kue, a njegov pomonik bio je profesor Muhammed Asim el-Haddad,

koji ga je pratio prilikom njegovih putovanja u arapske zemlje i na Hadd.
Nakon Nedvijeve smrti preuzeo je upravu nad ovom izadavakom kuom
sve do svoje smrti. Nakon toga direktor ove ustanove postao je profesor Halil
el-Hamidi. Da se Uzvieni Allah svima smiluje i nagradi ih za njihova djela.
Molimo Svemogueg Allaha da naega profesora Mesuda 'Alim en-Nedvija
nagradi za njegov doprinos Islamu i muslimanima, da nas, zajedno s njim,
u Svome Dennetu pridrui vjerovjesnicima, ehidima, dobrim ljudima,
kojima je Allah milost Svoju darovao.
A kako e oni divni drigovi biti!
Autor knjige, Abdullah el-Akil prilikom jednog od svojih predavanja u Indiji, 1970. godine
1 71
19 -
MUHAMMED ABDUL HALIM E-EJH

(EBU AHMED)
(1925 - 1986
1 344 - 1407)
PROFESOR I ODGAJATELJ
MoRALNE ODLIKE
lemeniti brat Muhammed Abdul

Halim E- ejh je moj kolski drug,
ali prije svega, on je moj iskreni i
odani saputnik na putu da've i dihada.
Upoznali smo se u Kairu 1950. godine.
Ja sam studirao eriatsko pravo, a on je
bio student Prirodno-matematikog fa
kulteta. Vezalo nas je iskljuivo bratstvo
u Islamu. Bio je veliki entuzijast i radnik.
Vodio je veliku borbu i polemiku sa ve
sterniziranim sunarodnjacima, ekspo
nentima zapadnjakog sistema ivota,
povodljivcima i beskimenjacima koji su
saraivali s imperijalistima i aminovali
sve to su oni predlagali i zahtijevali. Bio je nadaren govornik. Njegov
govor je odisao snagom, iskreniu, umijeem izlaganja, snagom argu
menta, a to je ono to je osvajalo srca naroda. Njegov angaman bio je
posebno zapaen u Udruenju studenata, a posebno se istakao u sukobu
s Englezima na Sueckom kanalu. Vjeto je uspostavljao komunikaciju sa
predstavnicima Udruenja studenata na ostalim Univerzitetima u Egiptu.
HIDRA IZ EGIPTA
Nakon zavretka studija doao je pod udar egipatskog Faraona (Abdun

Nasira - op.prev.), pa je bio prinuen uiniti hidru u Irak, gdje je,
Allahovom pomoi, uspio, naroito u sjevernom dijelu Iraka, pokrenuti
odreene aktivnosti na planu islamskog djelovanja. To je bio grad
1 72

Kerkuk, iji su ga stanovnici zavoljeli, studenti, ejhovi i gradski prvaci,
cijenili i uvaavali. Ali, kaznene ekspedicije silnika ga nisu ostavile na
miru. Egipatske vlasti su uspjele isposredovati njegovo izruenje u Egipat.
Uz njega je cijelo vrijeme bio vjerni drug Fuad Mekavi, koji je protjeran
u Egipat. Abdul Halim je nkako iz Egipta uspio pobjei u Kuvajt gdje je
radio kao predava, a zatim kao kolski inspektor. Zatim se, zahvaljujui
svojoj strunosti, sposobnosti i uzornom vladanju, zaposlio u Ministrastvu
prosvjete Kuvajta, gdje je bio respektovan, kako od slubenika, tako svih
odgovornih u toj kulturno-naunoj ustanovi. Bio je nosilac programa
islamskog obrazovanja za sve studije u Kuvajtu. Uspio je ostaviti ozbiljne
tragove u kuvajtskom drutvu, posebno u mlaoj populaciji.
AKTIVNOSTI NA PLANU DA1VE
Bio je plemenit i dareljiv, pomagao je sve ljude, bez obzira na njihovu

vjeru, naciju i sl. Posebno se brinuo o studentima iz inostranstva koji su
doli studirati u Kuvajt, a bilo ih je iz raznih zemalja arapskog i Islamskog
svijeta.
Muhammed Abdul Hallm e-Sejh pred ulazom u staru zgradu sjedita "Dem'ijjetu el-Islahi" u
Kuvajtu, 1964. god. Abdullah el-Mutawwa, Omer ed-Dajil, Ibrahim ebu Debbiire i
Muhammed Metar
1 73

Bio je jedan od trojice ljudi koji su najvie uinili na tom planu, bar koliko
je meni poznato, a mislim da sam dobro upuen u te prilike. Pored njega
istakli su se: dr. Se'id en-Neddar i hadi Ruslan en-Halid. I ni su svijetli
primjeri kada je pomo drugima u pitanju ... Veinu vremena provodili su
u namazu i postu. Uz Ramazani erif su u damiji Mulla Osmana uili
Kur'an i drali predavanja uenicima.
Uvaeni brat, Muhammed Abdul Halim E-ejh, primjer je mladia koji
je od svoje rane mladosti pristupio pokretu "Muslimanska braa". Bio je
uzor u da'vi, iskrenosti, strpljivosti, istrajnosti i izdrljivosti. Na njega su
se mogli ugledati da'ije u Egiptu, Iraku, Kuvajtu, ili bilo kojem mjestu na
svijetu.
Izuavajui biografjiu ovoga ovjeka, pedagoga, profesora, istinskog
islamskog djelatnika, dolazimo i do jedne znaajne spoznaje, a to je, koliki
je doprinos dao Egipat razvoju savremenog islamskog pokreta u cijelosti.
Mladii koji su protjerani iz Egipta uinili su Hidru Uzvienom Allahu
i Njegovom Poslaniku. Gdje god da su doli donijeli su bereket i korist.
Bili su tvorci temelja islamske da've, obezbijedili su vidan prosperitet
mladim naratajima, naroito na odgojno-obrazovnom planu. Omladinu
su motivisali na dihad na Allahovom putu, na pomaganje Allahove rijei,
tenji ka uspostavi eriata. I tako, kada su god politiki silnici pokuavali
onemoguiti nosioce da've ne birajui metode represije i pritiska, oni su, uz
Allahivu pomo, nali prostora za svoje djelovanje ne isputajui zastavu
Islama iz svojih ruku.
injenica je da su strane imperijalistike sile koje su za cilj imale onemugu
avanje islamskog preporoda i fiziku likvidaciju Pokreta, redovno imale
podrku i vjerne saradnike u politikim, diktatorskim sistemima koji su
bili na sceni unutar Islamskog svijeta! Tako je 1948. godine pokret "Musli
manska braa" napadnut iz Egipta, 1954. iz Amerike, a 1965. iz Rusije, na
kon to su Rusi ucijenili egipatskog diktatora (Abdun-Nasira - op.prev.), jer
mu nisu htjeli isporuiti naoruanje dok ne "uutka" Muslimansku brau.
Pa i pored svega, zavjere neprijatelja, kako onih iznutra, tako i onih izvana,
zavraavale su neuspjehom, da'ije su nazaustavljivo iznalazile mogunost i
prostor za djelovanje na Allahovoj Zemlji koja je iroka i prostrana. Kada
im je onemogueno djelovanje u nekoj zemlji, selili bi se u drugu, uvjek
ubijeeni u svoju vjeru i pomo Uzvienog Allaha. Ali, nevolja onih koji
pozivaju na Allahov put e se i dalje nastaviti, dok god Zemljom vladaju sil
nici koji ne priznaju niti praktikuju rije Allahovu, koji robuju Allahovim
neprijateljima, kako onima na Zapadu, tako i onima na Istoku...
1 74
Abdullah ':Akil Sulejman el-'Akil

Uprkos svemu, Islamski pokret raa nove ljude, poput profesora i odgaja
telja Muhammed Abdul Halima E-ejha. Njihova djela su poput svjetla
koje i u najveoj tmini ukazuje na Pravi put. To, naravno, smeta neprija
teljima svih vrsta: novim krstaima, cionistima, plaenicima, agresivnim
ateistima, munaficima, razliitim agentima... Oni su istrajni u ratu protiv
Islama i njegovih propagatora, u tom ratu se ne tede, niti biraju sredstva
i metode.
Ipak, budunost e pripasti Islamu, svialo se to ljudskim spodobama ili
ne, radovali se tome ili se ljutili, nee im pomoi njihovi politiki silni
ci. Islam dolazi Allahovom pomoi, to je vjera Istine, muslimani su nada
ovjeanstva, Zemlja pripada Uzvienom Allahu! On e dati Njegovim
dobrim robovima da njom upravljaju. Tano je da do toga ostvarenja tre
ba savladati duboke gazove, poloiti velike rtve, platiti visoku cijenu, ali,
budunost i pobjeda su zagarantovani uz Allahovu pomo.
Poziv u Allahovu vjeru, to je zadaa i obaveza Njegovih poslanika, a po
slij e njih onih koji taj put budu slijedili do Kijametskog dana. Koliko god
neprijatelji Islama pravili planove i zamke, Allahove zamke su iznad nji
hovih, Njegova snaga iznad njihove. Muslimani su sigurni pobjednici pod
uvjetom da prihvate Allahov program, da se pokore Njegovom Poslaniku,
sallallahu alejhi ve sellem, da uvae odnose i realnosti vremena u kojem
ive, jer Allah o svemu odluuje:
" Allah ini ta hoe, ali veina ljudi ne zna." (Jusuf, 21)
Iz NJEGOVIH GovoRA:
"Svi pametni ljudi jednoglasni su u tome da je vjera ljudska nunost i po
treba, te da ona ima veliki utjecaj na ivot pojedinca i drutva, na njihov
duevni i moralni nain ivota. Uspostava sistema ivota na principima
vjere, kao i meuljudskih odnosa, garantuje napredak i progres ljudskoj
zajednici. Vjera je duhovna potreba, u njoj je Uzvieni Allah stvorio ovje
ka: kada se na ivotnom putu ovjeku ne bi nale zapreke, izmeu vlastite
prirode i vjere - on bi prihvatio samo vjeru. Put vjere je put istine, dobra,
ljepote, ispravnosti i ovjenosti. Zato je na osnovni cilj da u ovoj generaciji
osposobimo to vie vjernika koji e biti kadri promijeniti nae stanje, spa
siti na Ummet. Tu promjenu moe donijeti jedino jaka vjera, ona e inspi
risati dananju ivu generaciju Islama, da na temeljima koje su uspostavili
nai slavni prethodnici, izgradi svijetlu i sretnu budunost!"
1 75

NJEGOVA SMRT
Uzvieni Allah je uzeo njegovu duu u Kuvajtu, 1986. u trenutku dok je

vozio automobil. Stao je pred semaforom, a kada se upalilo zeleno svjetlo,
njegova glava klonula je na volanu automobila. Ministrastvo kulture u
Kuvajtu povodom njegove smrti je, u raznim listovima i asopisima, objavilo
tekstove u kojima je istaknuta njegova uloga i doprinos na kulturnom i
obrazovnom planu, i to ne samo u vremenu u kojem je profesionalno bio
vezan za ovu kulturnu ustanovu. Poast su mu iskazali i "Muslimanska
braa" u cijelom svijetu, posebno njegovi uenici u Egiptu, Kuvajtu i Iraku,
zatim u srednjoj koli u Kerkuku u kojoj je kao profesor i pedagog radio
niz godina. Pod njegovim rukovodstvom stasale su generacije mladia i
djevojaka, koji su postali alnovi Pokreta. Meu njima je bilo Turkmena,
Arapa, Kurda, ali svi su ga podjednako voljeli i ostao im je kao uzor.
Da Uzvieni Allah oprosti i smiluje se naem bratu Ebu Ahmedu, da
ga nastani u prostranstva Svoga Denneta, da nas sve sastavi s njim i
vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, i dobrim ljudima, kojima je Allh
milost Svoju darovao.
1 76
20 - EJH MUHAMMED SALIM EL-BEJHANi

(1908 - 1972 / 1326 1391)
ALIM I PREGALAC
egovo puno ime je Muhammed ibn Salim ibn Husejn
el-Kidadi el-Bejhani. Osni
nog instituta u Adenu.
NJ
va je N
Rodio se 1908. godine (1326) u gradu

Bejhan u junom Jemenu. Prva sazna
nja stekao je od svoga oca, a zatim je oti
ao u Hadermevt gdje mu je uitelj bio
poznati alim, ejh Abdullah ibn Omer
E-atiri. Zatim se vratio u Aden, gdje
u pokrajini E-ejh Osman slua preda
vanje ejha Ahmeda el-'Ibadija. Put za
nauku dalje vodi ga u Egipat, na Ezheri
erif, gdje se susree sa svojim prijate
ljima i istomiljenicima, Nu'manom ez-Zubejrijem i el-Bahmejom, koji e
kasnije postati jezgro organizacije " Slobodni Jemen". Pokreu asopis "El
Jemen el-Hadra" (Zeleni Jemen), koji propagira osloboenje Jemena. Na El
Azharu je poeo studirati eriatsko pravo, ali su ga teke okolnosti primo
rale da prekine studij i vrati se u Aden gdje nastavlja djelovati kao pedagog
i vaiz. Napisao je dosta knjiga, saraivao u listovima i asopisima, a pisao je
i poeziju. Ostao je bez vida, pa u jednom stihu, govorei o sebi, kae:
Govore mi da sam slijep, a ja nisam slijep,

Slijepac je onaj koji nema spoznaje
ejh Muhammed Salim el-Bejhani bio je veliki pregalac, iskreni poboni
alim, strpljiv mudahid, bio je bez dlake na jeziku, nije se ustruavao rei
istinu. Omladini je nastojao pruiti svestrano obrazovanje, kritikovao
je silnike, kao i sluge imperijalizma i one koji se polomie za stjecanjem
1 77

ovozemaljskih dobara i uivanja. Jedan je od osnivaa " Islamskog
udruenja" u Adenu koje je odigralo znaajnu ulogu u irenju islamske
svijesti i noenju islamske zastave. Drao je hutbe u damiji "El-'Askelani".
Osnovao je i Islamski institut ali su ga kasnije zaposjeli marksisti koji su
bili jaki na jugu Jemena, i u taj prostor uselili Ministarstvo unutranjih
poslova. Budui da je bio stalno proganjan morao se skloniti na sjever
Jemena gdje su ga "Muslimanska braa" a i cjelokupno stanovnitvo
doekali s oduevljenjem. Tu je bio i znatan broj utjecajnih ljudi, poput El
Muhsin el-Kebira i hadi Hail Se'ida.
Moja veza s njim see daleko u prolost ... Povezao nas je rad na da'vi, i to
u vremenu u kojem su mnogi negirali vjeru mada nisu posjedovali niti
minimum vjerskog znanja, kada je ulema bila nemona, bogatai krti, a
vladari nemilosrdni. To je vrijeme u kojem su iskrene da'ije i ulema bili
izloeni pritiscima i iskuenjima za koje samo Uzvieni Allah zna. Ali, ti
koji su proganjani, bili su ubijedeni u Svevinjeg Allaha i svijetlu budunost
Islama. Vjerovali su da e Ummet u dvadesetom stoljeu - stoljeu neznanja,
ipak prihvatili program Kur'ana u svim ivotnim sferama, da e islamska
da'va ui u novo razdoblje, te da e ovjek-vjernik zauzeti dominantnu
drutvenu poziciju...
Ove, i druge injenice, motivisale su ejha El-Bejhanija, kao i njegove
prethodnike, mudahide, da nose breme da've i da istraju u suprotstavljanju
silnicima, svjesno preuzimajui odgovornosti i tegobe onda kada su pod
tim tegobama mnogi padali, kada su neodluni i kolebljivci hrlili samo za
dunjalukom i vlau. Nae poznanstvo, kao to sam naglasio, see u prolost,
kroz da'vu, a prvi put smo se susreli prilikom njegove druge posjete Kuvajtu
1964. (1384) godine. Prije toga Kuvajt je posjetio 1956.(1376). Posjetio me je
u mojoj kui, gdje smo uobiajili svakog petka naveer odravati jednosatne
naune debate. Te veeri, oni koji su imali sreu da prisustvuju, vidjeli
su i sluali nadahnutog ejha i alima, taktinog u izlaganju, preciznog
u iznoenju injenica i argumenata. Vjeto je subimilirao tradicinalno i
moderno, dobro i korisno. Svi su bili oduevljeni njegovim predavnjem i
njegovom pojavom. I pored duboke starosti, kao i gubitka blagodati vida,
djelovao je kao mladi. Poeljeli smo da mnogi ejhovi danas budu poput
njega, da se tako suprotstavljaju zulumu i silnicima, da tako budu sigurni u
ono to je kod Allaha, da tako mizerno posmatraju ono to je kod ljudi, da
tako prenose znanje onima kojima je potrebno, a sve to iskljuivo traei
Allahovo zadovoljstvo i Njegovu nagradu.
1 78

REKLI
su o
NJEMU
Profesor Abdullah Abdul Vehhab el-Kudsi u knjizi " Reforma drutva",

govorei o ejhu Bejhaniju, u Predgovoru svoje knjige, kae:
" Bez imalo sumnje, ejh Muhammed ibn SiHim el-Bejhani jeste voa
vjerskog pokreta na Jugu Jemena, on je taj koji je u tom dijelu svijeta
razvio i pronio za tavu Islama, otvoreno i javno rekao glas Istine, osnovao
i pokrenuo aktivnosti brojnih dobrotvornih institucija od kojih je svakako
najznaajniji Nauni institut, koji se s pravom smatra ponosom naega
vremena. Na uvaeni ejh uloio je mnogo truda na polju edukacije
omladine, upozoravajui na opasnost izmiljotina i neistina, koje su se
infiltrirale u islamsko uenje, a u osnovi, nemaju nikakve veze s Islamom.
Kada sjedi i razgovara sa ejhom Bejhanijem osjeti da kod njega ima
ono to ne postoji kod drugih, u njegovim rijeima, a i pojavi, dominira
hrabrost, pobonost, otvorenost, sigurnost i snaga u rijeima, odanost
principu. Njegove fetve bile su cijenjene i stigle su u sve dijelove arapskog
i Islamskog svijeta".
Veliki knjievnik i pjesnik Jemena, mudahid i ehid El-Kadi Muhammed
Mahmud ez-Zubejri, za njega e rei:
"Za uvaenoga ejha, Muhammeda Salima el-Bejhanija, uo sam u Jemenu,

druio se u Adenu, a s njim se upoznao u Egiptu. Tu sam prisustvovao mnogim
njegovim predavanjima. Bio je savren govornik, vanredan hatib i predava.
Neu rei samo da je bio jedan od najobrazovanijih ljudi u arapskom svijetu,
nego je bio na elu te elite, njegov glas se najdalje uo. Zatim je vrijeme
uinilo svoje, bio sam u Jemenu, a on se nastanio i djelovao u Adenu. Saznao
sam, u meuvremenu, da je svome prijatelju i saradniku profesoru El-Hatib
e-ejh Ahmed Muhammed Nu'manu poslao pismo u kome se ali na svoj
ivot u Adenu, naglaavajui da mu je tuno i dosadno ivjeti u tom mjestu.
Zaudilo me da ovjek koji je tako naobrazovan, koji je spoznao i prolost i
sadanjost, razliita kretanja i trendove, kako u oblasti vjere, tako i oblasti
filozofije, ne moe biti miran i zadovoljan u jednoj sredini kao to je Aden.
Okolnosti su htjele da lino odem u Aden i tek tada mi je postalo jasno zbog
ega je to rekao. Vidio sam da je kulturni ivot u Adenu na niskoj razini,
pod ovim prije svega mislim na islamsku svijest i kulturu. Ko god bi pokuao
na tom planu neto poporaviti i promijeniti, nailazio bi na velike otpore i
nerazumijevanje. Uz to, u Adenu je bio vrlo mali broj visoko obrazovane
uleme. Mislim da je ovo bio i razlog sadraja pisma koji je ejh Bejhani
uputio svom prijatelju Nu'manu.
1 79

Visoko obrazovani ejh Bejhani doao je iz Egipta oekujui da e nova
islamska kultura u Adenu doivjeti svoj procvat. On je to silno elio. Osim
vjetine govornitva koja je krasila ejha Bejhanija, bitno je naglasiti da je
bio i dobar metodiar, jer neposredna komunikacija zahtijeva poznavanje
posebnih pravila kako bi se sruile barijere izmeu govornika i sluaoca.
Tako npr. u sredini u kojoj se njeguje knjievnost, i govornik o vjeri treba
poznavati knjievnost i tako se postaviti - on treba govoriti, a i razmiljati,
onako kao oni kojima se obraa. Navedeno predstavlja vrlo bitnu vjetinu
za svakog govornika, a to je, preciznije kazano, vjetina prilagoavanja
govora razini slualaca. Vjerske teme otvaraju govorniku iroku lepezu
mogunosti obraanja. Cilj je islamsko drutvo usmjeriti u pozitivnom
smjeru. U tom smislu treba ukazati na uzroke i posljedice, treba ukazati
na slavnu prolost i problematinu stvarnost, objasniti zato je ona takva,
kako je popraviti, kako iz nemoi doi do snage, kako neodlunost
zamijeniti hrabrou, kako ponienje zamijeniti odvanou. Kada se
ukazuje na greke mora se ukazti na ispravnost, kada se govori o bolnoj i
tekoj prolosti, treba se ukazati na bolju i svjetliju budunost. Govornik
ne smije dozvoliti da se slualac nakon njegovog govora nae u u dilemi
i nedoumici, da osjeti bol i pesimizam. Islamski duh optimizma treba u
ovjeku pobijediti apatije i svaku vrstu oaja.
Ovdje se mora ukazati na jednu tajnu, odnosno oruje Islama, koju su
muslimani gubili iz vida u vremenima dekadencije, a to je - ukazivanje
na mo i spremnost. Svi Allahovi poslanici su ukazivali na znaaj ovoga
faktora. Ta edukacija Allahovih poslanika davala je energiju ljudskom
duhu. Upravo taj metod primjeujemo u nastupima i govorima ejha el
Bejhanija. Mnogo je govorio o znaaju i snazi morala, o tome da se tom
snagom moe suprotstaviti svakome poroku, materijalnom i moralnom.
Pozivao je nauci, izgradnji, ukazivao na tetne strane moderne civilizacije,
ali i na korisne koje treba prihvatiti, napadao nerad i sl. Teme koje je
tretirao bile su uvijek aktuelne i tretirale su stvarne ivotne probleme."
ejh el-Bejhani je ukras i ponos Jemena. Iza sebe je ostavio brojna nauna
djela, ali i nita manje vrijedna djela iz knjievnosti, posebno poezije.
Navest emo najpoznatija:
Reforma drutva
'Ibadet i vjera
Profesor eni
Kako oboavati Allaha
Svjetlost na dogaaje i njihova predanja
1 80

Ovaj posljednji naslov, zapravo, predstavlja zbornik pjesama (divan) koji
sadri 4.266 stihova. Stil je veoma razumljiv i lahak, a pjesme su posveene
ivotu i djelu Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, etvorici prvih
halifa, vladarima iz vremena dinastije Omejevia, Ahbasovia... pa do
dananjih dana. Predgovor za ovaj divan napisao je poznati uenjak iz
Sirije ejh Muhammed Behdet el-Bejtar.
- Osvajanje govorima i savjetima Kur'ana

- Bura u findanu
- Miris Jemena u pjesmi el-Bejhanija
Jemen se ponosi ejhom Bejhanijem, kao to se ponosi i drugim velikanima,
kao to su: E-evkani, Es-San'ani, Ez-Zubejri, i mnogi drugi.
Uzvieni Allah mi je omoguio da jula mjeseca 2000. (1421) godine, za
jedno s Ehi Ejmen en-Nasirom i Halid el-'Akilom, posjetim Jemen. Po
sjetili smo tada Nauni institut koji je osnovao ejh Bejhani, a posjetili
smo i njegov Institut za obrazovanje i uvjerili se u iroki spektar aktiv
nosti na toj ustanovi. Pored redovne nastave, gdje se izuavaju eriatske
i kur'anske znanosti, organiziraju se i razliite vrste kurseva, ljetna kola
itd. Ovaj institut su, zapravo, osnovali ejhovi uenici nakon njegove smr
ti, a trebalo je da nastavi ulogu koju je imao ejhov institut "Udruenje za
islamsko obrazovanje" koji je
osnovao 1950. godine. Nakon
ovoga je osnovao svoj " Nauni
institut". I jednu i drugu nje
govu ustanovu pomagali su
dobrotvori i donatori iz Ade
na, Saudijske Arabije, Kuvaj
ta, Bahrejna, Katara, Eritreje,
Abesinije, Dibii.tija... U svim
tim mjestima ejh Bejhani je
uivao ugled i povjerenje, kao
i drugim dijelovima arapskog i
Islamskog svijeta.
Snage islamskog buenja, kako
u Jemenu, tako i drugim dje
lovima svijeta, naa su najvea
nada da e Islam napredovati,
da e svojim svjetlom obasjati
svijet, da e svojim pedagokim
181

metodama profilirati i izgraditi linosti, koje e se uzdignuti iznad svakog
nacinalizma i vjerskog fanatizma... Ti ljudi e nastojati da se na Zemlji us
postavi Allahov sistem, njegov eriat, a Allah ini ono to hoe...
NJEGOVA SMRT
ejh El-Bejhani je umro u gradu Te'izu u Jemenu 26. 12. 1 391. (1971).
Mi, njegovi prijatelji i uenici, uz Allahovu pomo, uspjeli smo ponovo
tampati i izdati njegovo djelo "Reforma drutva" koje je pobudilo veliki
inters kod da'ija, hatiba, imama, u Kuvajtu i drugim mjestima. Nakon
toga, priredili smo posebno izdanje ove traene knjige za trite Saudijske
Arabije u vrijeme dok sam u Rabiti obnaao dunost zamjenika Generalnog
sekretara. Verifikaciju ovoga djela povjreili smo dr.Ahmedu el-Makriju, i
on je to odgovorno i struno obavio. Trokove tampanja snosio je ejh
Muhammed es-Sebi', da ga Uzvieni Allah nagradi.
Jo uvijek postoji potreba za publiciranje njegovih objavljenig djela, a na
nama je obaveza da za tampu priredimo djela koja su ostala u rukopisu.
Nadam se da u Jemenu postoji dovoljan broj mladih, prijatelja i uenika
ejha El-Bejhanija, koji e to uiniti.
A Mustafa, sallallahu alejhi ve sellem, ree: "Iman Jemenski, mudrost
Jemenska."
Takoer upuujem apel mojoj brai, profesorima na jemenskim uni
verzitetima da sugeriu i zadue studente viih studija, da piu o ejhu
Bejhaniju, o njegovom programu i reformi, metodu da've, njegovim ak
tivnostima na jugu i sjeveru Jemena, o ueu u politikom ivotu, borbi
protiv ideja marksizma, protuislamskih ideja uvezenih sa Zapada ili Isto
ka, svejedno, da izuavaju ejhovu ideju uspostave programa i ivota na
izvorima Kur'ana i Sunneta, ideju koju e prihvatiti pripadnici Ummeta,
jer ih taj put, zasigurno, vodi u napredak i progres.
Da se Allah Uzvieni smiluje ejhu Muhammed Salih el-Bejhaniju, velikom
alimu i odgajatelju. Da ga naseli u prostranstva Svoga Denneta. Da nas
sve sastavi sa vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim ljudima,
1 82
2 1 - MUHAMMED MAHMUD ES-SAVVAF

(EBU MUDAHID)
(1910-1922/1334-1413)
DA'IJA MUDAHID
MoJE POZNANsTvo s NJIM
ar ima neko od nas da ne po
znaje profeosra Muhamme
da Mahmud es-Savvafa,
zar ima neko od muslimana da mu
je nepoznat njegov doprinosi da'vi?
On je da'ija i mudiihid ije je ime
i djelo poznato diljem arapskog i
Islamskog svijeta. Bila mi je ast
da sam bio njegov uenik, da sam
stekao neto od njegovog obilnog
znanja, da sam se s njim druio
na brojnim putovanjima. Bilo je
to etrdesetih i pedesetih godina
dvadesetoga vijeka.
Rodio se u gradu Mosulu u Iraku, prvoga evvala 1333/1914. Potie iz
poznatog plemena Taj' (porijeklom iz Jemena, op.prev.), iz porodice koja
je bila uvena po ulemi, dihadu i trgovini. Njegov uitelji su bili poznati
ejhovi: Abdullah en-Ni'me, Salih el-Deviidi i Emded ez-Zehiivi. Nakon
zavretka srednje kole upisao se na El-Azhar, 1943. godine, gdje je postigao
vrhunske rezultate: ne samo da je imao najvie mogue ocjene, ve je i sami
studij zavrio u roku koji se rijetko biljei u analima univerziteta. Naime,
on je, umjesto predviene etiri godine, diplomirao u roku od dvije godine,
a specijalizaciju, za koju su predviene dvije godine, uspio je zavriti u
roku od godinu dana, tako da je njegovo kolovanje na ovoj najpoznatijoj
i najstarijoj islamskoj univerzitetskoj ustanovi, umjesto est, trajalo samo
tri godine. Sve reeno zabiljeila je, bezmalo, sva egipatska tampa, a bio je
1 83

predmet rasprava u naunim krugovima. Rektor El-Azhara u to vrijeme,
ejh Mustafa el-Meragi, rekao mu je: " Sine moj, uinio si neto to granii
sa udom, ovako neto na El-Azharu se nije desilo".
SusRET s IMAMOM EL-BENNAOM

Vratio se u Irak nakon to je ovladao znanostima eriata i vjetinom
da've. Znanosti eriata nauio je na El-Azharu, a vjetinu da've radei s
imamom Hasanom el-Bennaom, iju je ideju rano prihvatio, poloio mu
vjernost i s njim tijesno saraivao. Bio je generalni inspektor u organizaciji
"Muslimanska braa" za podruje Iraka i osniva je odsjeka za uspostavljanje
veze s Islamskim svijetom. Na tom planu radio je a Abdul Hafizom es
Sajfijem iz Egipta, El-Fudajl el-Vertilanijem iz Alira i Isma'ilom Mindom
iz Indonezije. Nakon dolaska iz Egipta postavljen je na mjesto predavaa
na eriatskom fakultetu Univerziteta u Bagdadu, nakon to je odbio raditi
u sudstvu. Ovo mjesto mu je ponudio tadanji ministar pravde u Iraku,
Demal Baban, polazei od injenice da je profesor Es-Savvaf imao sve
predispozicije za taj posao. Inae, eriatski fakultet u Bagdadu, u etvrti
"El - 'Azamijja", osnovan je iste godine kada je profesor es-Savvaf zavrio
svoj studij , 1946.godine. Jedno vrijme radio je u direkciji Vakufa, direktor
je bio Tahsin 'Ali.
Na eriatskom fakultetu profesor Es-Savvaf nejvie se posvetio pripremi
svojih studenata za poziv da've.
AKTIVNOSTI NA POLJU NAUKE I DA1VE

Radei kao daija djelovao je na irokom planu, ne samo sa studentima, ve
i obinim ljudima iz naroda. Djelovao je kroz damije i udruenja. Izrazio
je svoju pripadnost Udruenju "Muslimanska omladina" u Mosulu. U tom
gradu je osnovao udruenje "El-emru bil ma'riifi ven-nehju anil-munkeri"
(Nareivanje dobra - odvraanje od zla). Sa ejhom Emded ez-Zehavijem,
poznatim alimom Iraka, osnovao je udruenje "El-Uhuvve el-Islamijj e"
(Islamsko bratstvo), koje je odigralo kljunu ulogu na planu da've u Iraku.
NJEGOV DIHAD
Radio je kao profesor na eriatskom fakultetu u Bagdadu. Predvodio je
masovne narodne demonstracije diui glas protiv nepravednih ugovora
i sporazuma, kojima su Iraku vezane ruke, ostavljajui ga pri tome u ra
ljama engleskog imperijalizma, kao npr. "Bortsmevski ugovor", kojim su
1 84

dokinute bijele ahmedije, sa Es-Savvafom na elu. Borio se za Palestinu
i Kuds. Sa ejhom Ez-Zehavijem osnovao je Udruenje za spas Palestine,
koje je radilo na sakupljanju pomoi za Palestinu, organiziranju dobro
voljaca za odbranu zemlje, dostojanstva i islamskih svetinja. Ovo Udru
enje je, zajedno sa Svjetskom Islamskom Konferencijom, organizovalo
poznati svjetski skup posveen Kudusi erifu, 1953. godine, na kom su
uzeli uea najodgovorniji ljudi iz Islamskog svijeta iz redova uleme:
Emded ez-Zehavi, Ali et-Tantavi, Sejjid Kutb, Muhammed Emin el
Husejni, Muhjuddin el-Kulejbi, Mustafa es-Siba'i, 'Ussam el-'Attar, Se'id
Ramadan, Muhammed es-Savvaf, Abdullatif ebu Kure, Ahmed el-Hatib
i mnogi drugi.
Muhammed Mahmud es-Savvafpred svodom Sahre u M.Aksa
Mnogo je putovao arapskim i Islamskim svijetom sa svojim prijateljima i

saborcima, ejhom Zehavijem i ejhom Tantavijem, objanjavajui pitanje
Palestine i mogunost njenog oslobaanja. Zahvaljujui njemu dolo je do
formiranja odreda mudahida u Iraku, koji e se kasnije pripojiti odredu
"Muslimanska braa iz Egipta, Sirije i Jordana, u borbi protiv idova.
PROGONI I ZATVOR
Nakon vojnog udara u Bagdadu, odnosno Iraku, 1958. godine, kojim je
rukovodio Abdul Kasim, komunisti su sav svoj gnjev izlili na ejha Es
Savvafa, u emu su bili pomognuti od nacionalista, sluga imperijalizma i
1 85

drugih neprijatelja Islama. Najprije su napali i sruili tampariju "Liva-u el
uhuvveti el-Islamijjeti" (Zastava islamskog bratstva), a potom su ejha Es
Savvafa uhapsili u njegovoj kui i sproveli ga u poznati zatvor "Ebu Grib",
gdje su ve bile mnoge poznate linosti Iraka, poput general-majora Mahmud
it Hitaba i drugih. Poto je izaao iz zatvora pritisci na njega nisu poputali,
bilo je i pokuaja njegove likvidacije, pa je septembra mjeseca 1959. godine
bio prisiljen napustiti Bagdad. Pod tekim i udnim okolnostima koje se ne
mogu objasniti osim na nain da je Uzvieni Allah oduzeo vid njegovim
progoniteljima, kroz Furatsku pustinju nakako je stigao do sirijske granice,
gdje ga je narod, najprije u Dejri ez-Zevru, a zatim u Halepu i Damasku, u
velikim skupinama doekao s oduevljenjem. Komunisti su ve bili plasirali
dezinformaciju da je on ubijen. Ulema i narod Sirije priredili su mu topao
doek, na svakom mjestu gdje bi se pojavio odrao bi govor ili predavanje.
HIDRA u MEINU
Iz Sirije je otiao u Meinu el-Munevveru, gdje je ve bio stigao njegov
prijatelj, ejh Ez-Zehavi, a zatim se, od 1962. godine nastanio u Mekki
el-Mukerremi. Tu je radio kao redovni profesor na katedri za eriatske i
islamske znanosti. Bio je lan osnivake skuptine Rabite, lan Vrhovnog
Svjetskog vijea za pitanja damija, lan Akademije fikhskih znanosti pri
Rabiti, savjetnik u Ministarstvu prosvjete Saudijske Arabije, lini izaslanik
kralja Fejsala efovima drava za probleme islamsku da'vu i solidarnosti.
Zadnju takvu delegaciju predvodio je u Peaver (Afganistan) i Pakistan s
ciljem izmirenja sukobljenih politikih frakcija.
BoRBA PROTIV IMPERIJALIZMA I CIONIZMA

Profesor Es-Savvat je pozivao muslimane da se vrate svojoj vjeri, bodrio ih
da spase Palestinu, naroito poslije nepravedne odluke o njenoj podjeli, 1947.
godine. Tada je osnovao "Udrenje za spas Palestine", pozivao na dihad,
organizovao stvaranje formacija za dihad i uestvovao u prikupljanju
sredstava za njihovu pomo. Sa svojim uenicima sruio je Ugovor "Dibr
Bejfen" kojeg su reirali i nametnuli imperijalisti. S mudahidima je
djelovao na vie frontova: u Palestini, Aliru, Afganistanu, Filipinima.
PuTOVANJA
Iza njegovih da'vetskih misija u Afriku i jugoistoni dio Azije stajao je ehid
kralj Fejsal ibn abdul-Aziz al-Saiid. Ovim nastojanjima oivljena je ideja
1 86

islamskog zbliavanja, poboljalne veze i odnosi meu muslimanima, kako
meu vladarima, tako i meu narodima, i to u vrijeme kada je nacionalna
euforija, podravana od Amerike i njenih agenata u Egiptu, u arapskim
zemljama uzela maha.
Muhammed Mahmud es-Savvafgovori u odjei mudahida iz Afganistana.
Bio je beskompromisan u obraunu sa silnicima i imperijalistima. To se

najbolje vidi iz njegovih hutbi i govora, njegovih pisanih materijala i djela
koja bude osjeaje i zanos. Prva njegova knjiga "Krik vjere mladiima i
djevojkama" koja se pojavila etrdesetih godina prolog stoljea, imala
je ogroman utjecaj na mlade i njihov odnos prema Islamu, odnosno
razumjevanju Islama u domenima vjere, zakona, morala i ivota u cjelini.
Omladina je tada hrlila Islamu kao edan vodi.
STAVOVI
Nikada nije kasnio u svojim obavezama, bio je plemenit i irokogrud.
Uvjek je bio spreman rtvovati sve to ima za Islam i muslimane. Ovo e
posvjedoiti svi oni koji su ga poznavali i s njim se druili. Ovdje emo
istai njegov stav i odnos prema Revoluciji u Aliru.
1 87
Tijesno je saraivao s alimima iz Alira, poput El-Beir el-Ibrahimija i El

Fudajl el-Vertilanija, zvao ih da posjete Irak, organizovao masovne narodne
skupove, na kojima su oni govorili o dihadu protiv francuskog agresora,
putovao s njima u razne arapske zemlje s ciljem da se Revolucija pomogne.
Teko je nai vei grad u Iraku a da ga ejh Es-Savvaf nije posjetio i da
se njegovim stanovnicima, posebno omladini, nije obratio. Pozivao ih je
na islamski program, na put da've. Posjetio je i veinu islamskih zemalja
i sredina, uvijek s istim ciljem - irenjem da've. estoko se suprotstavljao
onima koji su na Zemlji irili nered i smutnju, onima koji su robovali
uvezenim idejama i trendovima, bilo sa Zapada ili sa Istoka. Pobijao je njihove
stavove, otkrivao njihove zablude, ali samo dokazima i argumentima. Za
ovu vrstu komunikacije imao je i znanje i vjetinu. U zadnjih deset godina
ivota sve je podredio dihadu u Afganistanu. Pozivao je Islamski svijet
da stane uz Afganistan i pravednu borbu Afganistanaca. Djelovao je meu
voama dihada i dihadskim frakcijama, jer su neprijatelji stalno u te
redove pokuavali ubaciti nepovjerenje i smutnju. Njegove hutbe su znale
rasplakati prisutne, povratiti vjeru u uspjeh i meusobno povjerenje. I
pored duboke starosti, od koje je tijelo oslabilo a noge klecale, duhom je
bio poput mladia, nita ga nije moglo slomiti niti uplaiti.
Profesor Es-Savvaf, zasigurno predstavlja posebnu kolu. Plaili su ga se
silnici, a volio ga je obian ovjek, bio je plemenite due, prijatelj i mlaim
i starijim, saosjeao je s ljudima u njihovim problemima, s muslimanima
bez obzira u kojem su dijelu svijeta, dajui sve od sebe da im pomogne. Iza
sebe je ostavio generaciju, bolje rei gneracije omladine diljem Islamskog
svijeta, naroito u Iraku i Saudijskoj Arabiji, koji e se ponositi to su bili
njegovi uenici, i uvjek e ga se rado sjeati.
SMRT
Umro je u petak, 13. rebiul 'ahira 1413. (oktobar, 1992.) u trenutku dok je
oekivao polijetanje aviona s aerodroma u Istanbulu za Saudijsku Arabiju,
odnosno Mekku el-Mukerremu. Denaza mu je obavljena u Mesdidi
Haramu, a ukopan je u Mezarje "El-Muallat" u Mekki el-Mukerremi.
NEKA OD NJEGOVIH DJELA
- Utjecaj grijeha u ruenju skupina i naroda

- Ummul-Kur'an i tri najsadranije sure
- Izmeu uvara i da'ija
1 88
Abdullah 'Akll Sulejman el-'Aktl
Nauavanje namaza
Dova sihira
Moja putovanja Islamskim pokrajinama (Muslimanska Afrika)
asne ene Poslanika savs. i mudrost u njihovom broju
Krik vjere mladiima i djevojkama
Stranice o historijatu Islamske Da've u Iraku
Post u Islamu
O znaenju Fatihe i kratkih sura u Alahovoj Knjizi
Veliki uenjak i mudahid Emded ez-Zehavi
Fatiha i duz Amme - zavretak Kur'ana
Kur'an i Njegove svjetlosti, Njegovi znakovi, Njegovi opisi
Oevidnost Kijameta
Nema socijalizma u Islamu
Imperijalistiki planovi u borbi protiv Islama
Iz registra mojih sjeanja
Iz Kur'ana ka Kur'a nu
Poziv Islamu
Razmiljanja o suri el-Hudurat
Ummul Kur'ani (Majka Kur'ana)
Dva predgovora... itd
SVJEDOENJA o NJEMU
Profesor Jusuf el-'Azm, poznati da'ija, lan Parlamenta u Jordanu i direktor
lanca kola ,,El-'Aksa", o ejhu Es-Savvafu kae: "U Bagdadu sam upoznao
dosta mojih profesora i uitelja, nikada neu zaboraviti njihov dar i iskrenost.
Naroito e mi ostati u sjeanju mladi alim ejh Muhammed Mahmud es
Sevvaf, profesor na eriatskom fakultetu u Bagdadu. Zraio je vjerom u
Allaha i Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, iz njega je izvirao
osjeaj za Ummet, bio nam je blizak, nije bio samo profesor koji bi odrao
predavanje i as, nego bi nam pomogao u rjeavanju naih problema, davao
nam upute i savjete...
Bio je pobornik ideje i programa imama Hasana el-Bennaa i njegove teorije
o jedinstvu Ummeta. Raskrinkavao je britanski imperijalizam koji je u
dobroj mjeri iskvario irako drutvo i iskljuio vjeru iz sfere svakodnevnog
ivota. Pokrenuo je narodne mase da trae oslobaanje Palestine od idova
1 89
i njihovih pomagaa i saradnika. Svojim hutbama je motivisao sluaoce i

pokrenuo ih da pomognu Palestinu: ene su davale svoj nakit, ni mukarci
nisu krtarili. Pomo Palestini dostavljena je preko Udruenja za spas
Palestine iji je osniva bio upravo ejh Es-Savvaf sa svojim prijateljem,
ejhom Emdedom ez-Zehavijem".
Hali/ el-:A.kreb, Abdus Samed er-Rudejni, ejh Muhammed el-Assafi, Abdullah el-Akil, ejh
Muhammed Mahmud es-Savvaf, Tevfik es-Sani, Abdurrahman EL-Huzejm, Talib es-Samerral,
Abdul Kadir el-Ebrei, fa'kub el-Bahisin, Abdul Vahid Eman, Abdur - Rezzak el-Mes'ud, Abdul
Debbar Malullah, Abdur-Rezzak Malullah
Pred sjeditem Muslimanske brae u Basri,l948'.
1 90

Da se Uzvieni Allah smiluje naem profesoru Es-Savvafu svojom
neizmjernom milou, da ga nagradi za njegov doprinos Islamu i
muslimanima. Da Allah Uzvieni pomogne ulemi i da'ijama naega
Ummeta, da budu dosljedni nosioci da've. Taj put je dalek, putovanje je
teko, iskrenih i pravih je malo, ali, ako se oslonimo na Allaha i od Njega
budemo traili pomo, bit e dovoljno da ostvarimo pobjedu, da uputimo
ljude na put Istine i Dobra, da uspostavimo Allahov program u ivotnoj
stvarnosti: "A Allah e sigurno pomoi one koji vjeru Njegovu pomau
Allah je zaista moan i silan." (El-Hadd, 40)
Oplakao ga je veliki islamski pjesnik Velid el-'A'zami koji u svojoj kasidi
istie da je Muhammed Mahmud es-Savvaf dizao moral omladini, da bi
ona bez njegovog utjecaja bila izgubljena, da je ruio tvrave fesada, zatim
ga oslovljava " ejhom Ummeta", istie, da je na Zemlji Ummeta, u svakom
njenom kutku, vodio dihad. Dalje kae, da on plae zbog Kudusi erifa i
njegovih stanovnika, koji no doekuju goli i bosi u atorima. Zatim kae
da je bio vjet kormilar koji je na brod usmjeravao luci spasa, da je bio vjet
hatib i govornik, da je oivljavao srca... da nas je nauio da je dihad na
put, da je digao svoj glas protiv silnika. Na kraju kaside pjesnik zahvaljuje
ejhu Es-Savvafu na plodovima koje je iza sebe ostavio, naglaava da
njegov dihad nije uzaludan, te da e mu Uzvieni Allah za to dati veliku
nagradu i bereket.
1 91
22 - MUHAMMED KEMAL SEJJID EL-KAZZAZ

(EBU TARIK)
(1925 -1985 l 1344-1405)
DA'IJA I MUDAHID
poznao

sam ga itajui ime
na grupe mudahida koji su
se istakli u ratu sa idovima,
prikupljanjem pomoi za mudahide,
te poveanju borbene gotovosti Um
meta da se odupre napadima i spletka
ma. Meu ovim imenima bilo je i ime
mudahida Muhammeda el-Kazzaza.
Uhapen je i zatvoren u poznatoj opera
ciji " Dip" 1948./1368. Zatvor je za da'ije
bio druga kola, tu su profilirali sebe,
analizirali svoje stavove, orjentirali se
na uputu eriata u svjetlu vlastitih isku
stava koja su stekli u borbi za ostvarenje
islamskih ciljeva.
Kada sam, krajem etrdesetih, stigao

u Egipat, elio sam posjetiti zatvorenu brau, a sa mnom je bio ejh
Menna' el-Kattan, koji je tada bio svrenik fakulteta "Usuliddin" (Osnovi
vjere). U sedminom asopisu " El-Ihvan el-Muslimun" pisao je rubriku o
dogaajima na El-Azharu.
STAVOVI I MORALNE ODLIKE

Na putu da've radio je tiho i iskreno. Uvijek je govorio da je spas islamskog
Ummeta u dihadu, da je dihad tajna ivota Ummeta, te da bez spremnosti
na rtvu nee biti vrijedan pomena, dihad je, kao to ree Resul, sallallahu
alejhi ve sellem, najvei stupanj Islama.
1 92

Bio je jedan od da'ija koji je najvie osjetio udare i torturu koji su primijenjeni
protiv Pokreta u Egiptu, ali je sve to hrabro podnosio, nikada neprijateljima
nije pruio informaciju koja bi im neto znaila u borbi protiv neke linosti
ili samog Pokreta. Egipatski faraon i silnik, u stalnoj borbi protiv Pokreta,
koristio se opasnom metodom sijanja dezinformacija u redove samoga
Pokreta, kako bi u njegovim strukturama, naroito rukovodeim, dolo
do nepovjerenja i razdora. Muhammed el-Kazzaz je bio jedan od ljudi u
Pokretu koji je tu faraonsku strategiju ruio, zagovarajui uvjek odanost
samo legalno izabranom rukovodstvu, u to vrijeme na elu sa Hasanom
el-Hudejhijem.
AKTIVNOSTI
Kada su egipatske vlasti, vrei estok pritisak na lanove Pokreta, hiljadama
njegovih lanova i simpatizera napunile zatvore, Muhammed el-Kazzaz je,
sa jo nekim alnovima Pokreta, napustio Egipat i nastanio se u Kuvajtu.
Tu su nastavili intezivno djelovati, povezali su redove Pokreta u izgnanstvu,
kako u arapskom svijetu, tako i ire, uspostavili vezu sa svojom braom u
zatvorima, prenosili im, i od njih uzimali informacije. Za tako neto bila
je potrebna velika hrabrost ali i veliko umijee i sposobnost. Posebno se
vodilo rauna o porodicama ehida i porodicama zatvorenika, dostavljana
im je stalna materijalna pomo, koja je nekada bila simbolina, ali je bila
ljudska. Sve to se imalo dijelilo se sa porodicama ehida i zatvorenika.
VJERA l UPORNOST u DIHADU

Protiv idova se trebalo boriti propagandnim sredstvima. Muhammed
el-Kazzaz je bio na elu grupe koja je to dobro odraivala. Bili su tu
jo Abdul Aziz Ali, Salah Hasan, Mahmud Hasen i drugi. Stalno su
zagovarali nastavak dihada protiv idova, istiui da su oni crv koji se
uvukao u organizam ovjeanstva, zaraza koja je zapljusnula cijeli svijet,
zakleti neprijatelj Islama... Svojom opasnom propagandom idovi su
uspjeli zavesti mnoge arapske vladare, a i zapadnjake koji su na osnovu
ordiniranih dezinformacija krenuli u rat protiv Islama i njegovih voda.
Rezultat svega je pokuaj likvidacije pokreta "Muslimanska braa" u
Egiptu i pogubljenje voe Pokreta, imama Hasana el-Bennaa. Pogubljeni
su jo: Abdul Kadir 'lvede, JUsuf Tal'at, Muhammed Fergali, Ibrahim et
Tajjib, Hindavi Duvejr, Mahmud Abdullatif, Abdul Fettah Isma'il, Sejjid
Kutb, Muhammed Havva i mnogi drugi. idovi su bili uvjereni da su
1 93
"Muslimanska braa" najvea opasnost po njih. Optuivali su Pokret za

ekstremizam, terorizam, fundamentalizam i sl. Ove kvalifikacije idovi
vjeto lansiraju putem Zapadne mainerije i propagande koja je bila u
slubi cionizma, neokrstatva i imperijalizma, a mnogi u arapskom svijetu,
i ako se radi protiv njihove vjere, domovine i interesa, poput papagaja samo
su prenosili ovu lanu i opasnu retoriku i propagandu.
Poltroni ne nisu bili kadri shvatiti da je ova kampanja usmjerena protiv
vjere islamskog Ummeta, protiv njegovih svetinja, uleme i voa, njegovih
duhovnih i materijalnih resursa, pa u konanici i protiv njih samih!!!
Kada su odredi "Muslimanske brae" uli u Palestinu 1948. nanijeli su stra
an udarac idovima. Uspjeli su probiti obru koji su idovi formirali oko
odreda Egipatske armije. Primijeeno je da idovi bjee s poloaja gdje su
bili odredi "Muslimanske brae", birajui pozicije gdje su bile formacije
arapskih trupa, ubrzo se ispostavilo i zato. U redovima arapskih trupa bilo
je dosta neispravnog oruja(!), a s druge strane, direktiva je bila da se ne
ulazi u velike i otvorene sukobe s neprijateljem, nego da se ide na sporadine
arke i sukobe. Te direktive dolazile su od gospode koja je stajala iza potpi
sivanja Prvog, Drugog, i Treeg mirovnog ugovora sa idovima, a cilj svega
je bio da se idovi konsoliduju i da im doe pomo iz Amerike i sa Zapada.
Ovi mudahidi iz redova "Muslimanske brae", koji su se borili u Jemenu,
koji su dali kolone ehida, od strane silnika Egipta, s ratita su sprovedeni u
zatvore. Sproveli su ih isti oni vojnici koji su toboe, doli na front da se bore
protiv idova. Prebaeni su u zatvor Et-Tur, nakon to su likvidirali vou
Hasana El-Bennaa, izvrivi na taj nain nareenje ambasadora Amerike,
Francuske i Britanije, koji su se sastali u vojnoj bazi Fajid gdje su konstato
vaH da se pokret "Muslimanska braa" treba staviti van zakona jer predstav
ljaju opasnost za ostvarenje plana uspostave drave Izrael.
A onda je doao poraz i ponienje 1967. godine kojim je Uzvieni Allah
osramotio egipatskog diktatora (Nasira), koji je prethodno napunio svijet
vikom i bukom kako e Izrael baciti u more, a rezultat sukoba je bio sraman i
poniavajui. Egipatska vojska se nije povlaila, nego je bjeala ispred idova!
Bio je to klasian poraz politike i vojne oligarhije Egipta.
I pored svega, "Muslimanska braa" su odluili da idove ne ostave na miru,
ne dozvoljavajui im likovanje i nasladu ovim alosnim porazom arapske
vojske. Organizirali su podizanje i izgradnju logora u kojem bi se mladii,
dobrovoljci iz Sirije, Iraka, Jordana, Libana, Palestine, Jemena, Egipta,
Sudana obuavali ratnim vjetinama. Muhammed el-Kazzaz je bio jedan od
najaktivnijih u izgradnji ovoga logora za obuku mudahida.
1 94
Abdullah Sulejman el-'Aktl
Abdul Mun'im Mehur, Kemal el-Kazzaz, Muhammed Nasir, Muhammed es-Saftavi, Seid Okdi,
El'Akil
I stvarno, mnogi mladii iz Palestine, Egipta, Sirije, Jemena, dali su svoje

ivote za odbranu zemlje, dostojanstva i asti.
Istinu za njih kae pjesnik Jusuf el-Karadavi kada, opisujui ih u svojim
stihovima, istie da su ti mladii svoje due i svoja tijela prodali Uzvienom
Allahu, da su dali porez na svoju vjeru, a taj porez su zapravo iskuenja,

na kraju i vlastiti ivot, to su istinski nasljednici Bilala, Ammara, Selmana.
Varaju se oni, zakljuuje dr. el-Karadavi u svojim stihovima, koji misle da
se vjera pomae bez rtve i zalaganja.
U ovim sukobima sa idovima poginuli su mnogi: Muhammed Se'id
Baibada iz Jemena, Ibrahim Aur iz Palestine, Salah Hasen iz Egipta,
Zuhejr Sa' d iz Sirije, Mahmud el-Berkavi iz Jordana. Uzvieni Allah je htio
da Abdullah Azzam postane ehid u Afganistanu, Muhammed Salih Omer
na ostrvu Eba u Sudanu...
Da im se svima Allah smiluje, svi oni su bili na putu onih koji su svoje
ivote dali 1948. godine. Da Allah Uzvieni blagoslovi mladie koji su se
zbog Palestine digli na ustanak. Islamski odredi Hamasa su upozorenje
Izraelu da su im mudahidi stalno na tragu, ma koliko neprijatelji bjesnili,
ma koliko se udruivali i mnoili.
1 95

MoJE PREDSTAVLJANJE MuHAMMEDA EL-KAzz.AzA u usTu
"MUDTEME'"
,.
U tom listu, nekoliko dana nakon njegove smrti, napisao sam:

"Muevnost i hrabrost nije esta pojava, to je odlika odabranih osoba.
O tome je dobro rekao poznati pjesnik Ehi et-Tajjib el-Mutenebbi,
objanjavajui kako bi se mnogi ljudi mogli prikazati plemeniti i dobroduni
da nije tekoa i problema, a ljudi, upravo u takvim okolnostima, pokazuju
svoju istinsku narav. U tom kontekstu pogledajmo i razmislimo o ovim
kur'anskim porukama:
i ima ih koji to oekuju, nisu nita izmijenili." (El-Azhab, 23}
"U damijama koje se voljom Njegovom podiu i u kojima se spominje

Njegovo ime - hvale Njega, ujutro i navee, ljudi koje kupovina i prodaja
ne ometaju da Allaha spominju." (En-Nur, 36, 37}
"I s kraja grada urno doe jedan ovjek i ree: 'O narode moj, slijedi one
koji su podani'." {Ja-sin, 20)
''Ajedan ovjek, vjernik, izporodicefaraona, kojije krio vjerovanje svoje... "
(El- Mu'min, 28
''Mukarci vode brigu o enama... " (El-Bekare, 34)
Ovi, i mnogi tekstovi Kur'ana, govore o osobama koje, kada nastupi

odredena situacija, pokau ono to je najvrijednije u ovjeku, i na taj nain
se kao ljudi potvrde.
Muhammeda el-Kazzaza poznajem vie od trideset godina, od onoga
momenta kada je, spaavajui sebe i svoju vjeru, 1954. godine, pobjegao
iz Egipta u Kuvajt. Tu je jedno vrijeme radio kao stolar. Zanat je nauio u
Egiptu. U Kuvajtu je osnovao stolarsku firmu, stekao mnoge muterije i
kupce, svojim proizvodima parirao je robi koja je stizala sa Zapada.
Muhammed el-Kazzaz je jedan od pionira Islamskog pokreta, uenik je
vode Hasana el-Bennaa, zavjetovao mu se na vjernost. Sve je rtvovao za
Islam i muslimane. Suprotstavio se idovima u Palestini, Englezima na
Sueckom kanalu, silnicima koji su terorisali gradove i narode. Njegova
sudbina nije se razlikovala od sudbine drugih mudahida, slijedila su
isljedivanja, uhoenja, zatvori, progoni. Ali, sve to ga nije sprijeilo od
dihada, gdje god je bio, u Egiptu, Kuvajtu, Jordanu, ili Libanu...
1 96

Odlikovao se istinom u govoru, otvorenosti u istini, studioznosti u
razmiljanju, zrelosti u planiranju i projektovanju, uvanju tajne, spremnosti
na rtvu ivotom i imetkom, dalekovidnosti, natjecanjem u dobru...
Svi su ga cijenili i potovali, zbog toga to je vie radio a manje govorio, to
je bio otar prema neprijateljima, blag prema brai i prijateljima, to je ljude
cijenio po hrabrosti i estitosti a ne po poloaju, bogatstvu ili ugledu. Imao
je dosta kapitala, ali sve je troio za dobro i za dihad, a kolko je ulagao, o
tome nisu znali ni njegovi najblii.
Od njega sam, da mu se Allah smiluje, mnogo nauio, iako nije bio zavrio
nijedan fakultet, niti je pak govorio sa minbera. Imao je dovoljno hrabrosti
da se suprotstavi nepravdi, bio je ubijeen u perspektivu i pobjedu Islama.
Bio je rijetkost i dragulj naega vremena, u kojem je meu nama mnogo
apatije i ravnodunosti, neodlunosti i kolebanja u stavu, loih procjena
situacije...
Sjeam se, dosta mi je priao o svom prijatelju, ininjeru Sejjid Faj izu, zatim
o ehidu Salah Hasenu, s kojim je dosta proveo u dihadu. O svima je priao
samo ono to je dobro, nije priao o njihovim grekama i propustima,
kojih je, sasvim sigurno, bilo. Zastupao je miljenje da se, kada je u pitanju
dihad, edukacija i da'va, treba iskljuivo drati programa imama Hasana
el-Bennaa, i to upravo zbog toga to je baziran na Kur'anu, Sunnetu i praksi
Prve generacije Ummeta.
Da se Uzvieni Allah smiluje Ehu Tariku, da ga uvede u prostranstva Svoga
Denneta, da mu oprosti, da oprosti i nama, i svim muslimanima. Svi smo
mi Allahovi, i svi se Njemu vraamo."
KAZIVANJA ONIH KOJI SU GA POZNAVALI
Jedan od njegovih saputnika kae:

"U ovih etrdeset godina, od kraja Drugog svjetskog rata pa na ovamo,
bili smo svjedoci mnogih promjena i dogaaja. Nekada smo te dogaaje
posmatrali iza kulisa, nekada smo bili blizu njih, a nekada smo u njima
direktno uestvovali. Za ovo vrijeme proli smo mnoge zemlje i gradove,
upoznali mnogo ljudi, razliitih ideja, stavova i ciljeva.
Meu tim ljudima izdvojila se jedna skupina koja se od drugih razlikovala
po svom vladanju, po svojim ciljevima i programima, po spremnosti na
rtvu. To je skupina koja je Allaha Uzvienog uzela kao svoj krajnji cilj,
1 97

Njegov Kitab kao program vlastitog ivota, a Njegovog Poslanika kao
jedini ispravan primjer i ideal. Jedan od takvih bio je Kemal el-Kazzaz, da
mu se Allah smiluje, najodabraniji meu odabranim. Hrabrost, iskrenost,
upornost, dareljivost - to su svojstva koja su ga krasila, i to je primjeivao
svako ko ga je poznavao.
ivot ga nije milovao, godinama je bio u zatvorskim elijama, ali nikada
nije izgubio nadu niti odlunost. Kasnije, kada mu se malo ivot osmjehnuo,
nije zaboravio svoj cilj niti svoje obaveze. Nikada se nije desilo da je izostao
u nekoj dobrotvornoj akciji, prednjaio je i bio je primjer drugima, nikada
nije prekrio obeanje i redovno je izvravao svoje obaveze.
Iz Egipta je izaao prije vie od trideset godina. Vidio je da da'vu, kojoj je
posvetio sebe, napadaju neprijatelji, da se daijama nasilje ini...
Gdje god je doao isto se ponaao. Teio je ostvarenju svoga cilja, posvetio se
svojoj misiji, upozoravao je one oko sebe kako neprijatelji spremaju zamke
i kuju zavjere, upozoravao je prij atelje koji se kolebaju, upozoravao je na
obaveze sinova prema vjeri i svojoj zemlji. Na to je ukazivao u svojoj kui,
u svojoj porodici, na radnom mjestu, u krugu svojih komija i prijatelja,
u svome zdravlju i svojoj bolesti, u tegobama i ugodnostima. To je bila
njegova zadnja oporuka na operacionom stolu, o tome je govorio nakon
poputanja anestezije ... Umro je a njegov jezik je izgovarao rijei Zikira. Mi
smo Allahovi i Njemu se vraamo.
Preputamo Allahu Uzvienom pitanja konanog obrauna, On to uvia
sa svakim, nae ije da u to ulazimo ...
Dragi Allahu, nagradi ga za djelo koje je uinio, podari mu mjesto u Svome
Dennetu, nagradi i nas, nemoj nas izloiti iskuenjima koja nismo kadri
podnijeti. Ti si Onaj koji uje i dove usliava."
(asopis "El-Mudteme'" -Kuvajt)
Muhammed Kemal el-Kazzaz umro je od karcinoma jetre, nije pomogao
ni operativni zahvat. U Vjenu Kuu preselio je krajem 1985. godine. Da
se Allah Uzvieni smiluje i njemu i onima koji su s njim uestvovali u
oivljavanju duha dihada i razvijanju njegove zastave.
Da Allah Uzvieni blagoslovi ove vjernike odrede mladosti. Odrede
mladosti koji su vratili udarac idovima i dobro ih uzdrmali, tako da su
oajniki traili nekoga ko e se suprotstaviti ovim mladiima koji se ne
boje smrti. Traili su i nali. Nali su svoje zatitnike u duhovno i moralno
1 98
poraenim snagama. To su oni koji su prodali zemlju i dostojanstvo, pruili

ruku onima ije su ruke uprskane krvlju Palestinaca, prihvatili su da uu
u povorku ponienih, da se predaju i pokore " onima koje je Allah prokleo
i na koje se rasrdio i u majmune i svinje ih pretvorio"

Kako ree pjesnik: Izdajici je lahko izdati, a mrtvac ne osjea bol.
Da nas Uzvieni Allah sauva ovako runih lica i dua - budunost e

svakako pripasti vjeri Islamu, a pobjeda e pripasti Allahovim robovima,
iskrenim vjernicima.
Allah ini ta hoe, ali veina ljudi ne zna. " {Jusuf, 21)
Abdullah el-kil u svojoj kancelariji u Ministarstvu Vakufa u Kuvajtu,l970. godine
1 99
23
MALIK IBN NEBI
( 1 9 0 5 - 1 9 7 3 l 1 3 2 3 - 1 3 9 3)
ALIRSKI MISLILAC
a velikim alirskim misliocem, Malik

ibn Nebijem najprije sam se upoznao
itajui njegovu prvu prevedenu knji
gu na arapski jezik"Fenomen Vahja" (knji
ga je na bosanski jezik prevedena pod na
slovom "Kur'anski fenomen", op.prev). Na
itanje ove knjige ponukala su me dva razlo
ga, a vezani su za profesora Mahmud Mu
hammed akira i dr. Abdus-Sabur ahina.
Profesor Mahmud Muhammed akir je na
pisao fantastian predgovor za ovu knjigu,
a to moe uiniti samo izvrstan lingvista,
knjievnik kao to je on.
S druge strane, dr. Abdus-Sabii.r ahin, prevodilac pomenutog djela na
arapski jezik, jedan je od mojih prijatelja s kojim sam se upoznao radei
na polju da've. Njegove izuzetne prevodilake sposobnosti ve su mi bile
znane, pa je sam odabir odredenog djela za prijevod za mene bila grancija
kvaliteta tiva i da to tivo vrijedi proitati. I zaista, itajui ovo djelo u to
sam se uvjerio.
Kasnije sam redovno itao i sva njegova druga djela, koja su prevedena
na arapski jezik. Zapazio sam da autor vjeto i struno obraduje pitanja
civilizacije, zatim pitanje izgradnje islamske linosti u uvjetima savremenog
ivljenja. Interesantne su njegove teze o svemiru, ivotu, ljudskoj dui,
bazirane na racionalnoj osnovi. U svojim djelima osuivao je idejnu i
civilizacijsku nezrelost i zaostalost, kao i nesposobnost prilagoavanja
potrebama i zahtjevima vremena i trenutka.
Imao sam sreu da se krajem ezdesetih godina prolog stoljea sretnem s
njim u Kuvajtu, kada se odazvao na na poziv da odri set predavanja.
200

Pored predavanja organizirali smo i brojne susrete, debate, diskusije te
vie korisnih razgovora. I ovom prilikom sam se uvjerio da profesor
Malik ibn Nebi pripada onoj grupi mislilaca koji apostrofirajui probleme
i objanjavajui odreene fenomene, uvijek, ali ba uvijek, nude i njihova
rjeenja bazirana, prije svega, na razumu. Racionalistiki pristup,
uglavnom zastupljen u njegovim djelima, predstavljao je, a nastojao je
sve reeno i dokazati, kao eminentno islamski pristup i stav, baziran na
Kur'anu i Sunnetu.
NJEGOVI UENICI
Mnogo je mladih ljudi, kako na Magribu tako i Mariku, na koje je Malik

ibn Nebi izvrio veliki utjecaj. Spomenut emo ovdje profesora Reida ibn
'Isa iz Alira, profesora Omera Miskavija iz Libana, profesora Devdeta
Se'ida iz Sirije, doktora Abdus-Sabur ahina iz Egipta. Tu je dosta i drugih
imena, koji su nosioci savremene islamske misli i kole iji su osnivai
El-Benna, El-Medvdudi, Sejjid Kutb i Malik ibn Nebi. Ovu kolu zavrilo
je hiljade mladia iz arapskog svijeta koji su kasnije bili istinski nosioci
islamske da've modernoga doba.
DJELA
Malik ibn Nebi je autor brojnih djela, od kojih su neka prevedena i na

arapski jezik. Sva njegova djela tretiraju probleme civilizacije:
- Fenomen Vahja l Kur'anski fenomen

Smjer u kojem ide Islamski svijet
Afro-aziska ideja
Uvjeti preporoda
Dnevna hronika svjedoka Kur'a na
Problem ideja u Islamskom svijetu
Alirski pogledi
Musliman u svijetu ekonomije
Odazivam Ti se
Izmeu Upute i zablude
Utjecaj orijentalista na savremenu islamsku misao
Meditacije
- U ratnoj vjetrometini
201
Ideja Islamskog Komonvelta

Veliki dogaaji
Problem kulture
Roenje drutva
Zbog promjene
Ideoloki sukob u zemljama pod okupacijom
Uloga i misija muslimana u dvadesetom stoljeu
Naravno postoji jo mnogo djela napisanih na francuskom i prevedenih na

arapski jezik.
Tematika ovih knjiga utjecala je na razvoj svijesti, posebno kod omladine,
kada je u pitanju odnos prema kolonizatorima koji su ve dugo sjedili
na prsima muslimanskih zemalja i naroda. Malik ibn Nebi je u svojim
djelima ukazao na metode koje imperijalisti koriste u podjarmljivanju
ovih naroda, govorio je o renesansi i uvjetima njene realizacije, o zapadnoj
civilizaciji i metodama kako joj se moe suprotstaviti, o islamskoj linosti
i njenim karakteristikama. Ukazao je svim muslimanima svijeta da je
naklonost imperijalizmu gora i opasnija od samog imperijalizma. Ako
je ovjek slab i poraen iznutra, on je duhovno spreman da se pokori
agresoru, da prihvati njegovu kulturu i obiaje, da se odrekne svoje slavne
prolosti i svoje originalnosti. Takav ovjek slijedi vlastitog okupatora,
prihvata sve od njega, i dobro i zlo, i slatko i gorko, i ispravno i pogreno,
on tu nita ne izuzima, slijedi logiku da poraeni treba sluati pobjednika,
rob svoga gospodara...
U svojim djelima Malik ibn Nebi objanjavao je da je najvea sila Allah,
da nema sile iznad Njegove, da e musliman, ako uistinu bude to, imati
asnu i dominantnu ulogu, da je Islam Istina, te da e i budunost pripasti
Islamu i muslimanima. Musliman treba da se ponosi svojom vjerom, da se
preporodi imanom, da iz svih civilizacija uzme ono to je pozitivno.
Malik ibn Nebi svojim je djelima upozorio Islamski svijet na pogubnost
inferiornog poloaja i sluganskog odnosa prema imperijalizmu i imperi
jalistima. Potakao je i ohrabrio muslimane da ne dozvole pretvaranje vla
stitog prostora u trite na koje e koloniozatori plasirati svoje proizvode,
da ne dozvole ni po koju cijenu gubljenje vlastitog identiteta, originalnosti
i dostojanstva, da slijepo ne oponaaju kolonizatore, ak i u idejama, kao
to ine oni koji su zavedeni civilizacijom agresora, povodljivci, beskime
njaci, koji se pokoravaju svakom glasu koji do njih dopire.
202

ROENJE I PRVO OBRAZOVANJE
Profesor Malik Nebi roen je 1905. godine u gradu Kusatine u Aliru.
Njegov otac je bio El-Hadd Omer ibn el-Hudr ibn Mustafa ibn Nebi.
Njegova porodica se, dok je on bio jo dijete, preselila u mjesto Tebesse,
gdje je Malik ibn Nebi poeo obrazovanje. Tu je zavrio osnovnu kolu
i dosta se posvetio uenju i pamenju Kur'ana. Srednju kolu zavrio je
u Kusantini, a njegovi uitelji bili su ejh Ibn el-'Abid i ejh Mevlud ibn
Muhenna. Mnogo je volio itati, jo od najranije mladosti. itao je poe
ziju iz perioda dahilijjeta, Omejevia, Abbasovia, zatim poeziju velikih
pjesnika kao to su: Imru el-Kajs, e-enferi, Antare, Firezdek, el-Ahtal,
ebu Nuvas. itao je poeziju savremenih autora, poput Hafiza Ibrahima,
Ma'ruf er-Resafija, Dibrana Halila, Dibrana Ilija ehu-Maija i dr. U
blizini njegove kue bio je ured ejha Abdul Hamida ibn Badisa, pred
sjednika Udruenja islamske uleme Alira, gdje je bilo sastajalite profe
sora, studenata, sljedbenika ejha Badisa, sa kojima se i Malik ibn Nebi
mnogo druio. To su faktiki bile dvije kole, jedna je politika, a dru
ga reformska. Nakon zavretka srednje kole radio je razliite poslove,
a onda je, 1930. godine, otiao u Francusku s ciljem da tamo studira na
Institutu za islamske znanosti. Kada mu to nije uspjelo upisao se na In
stitut radio-telegrafskih znanosti i u Parizu stie diplomu ininjera 1935.
godine. Izuavao je probleme i bolesti drutva openito, posebno Alira,
nastojei nai rjeenja i lijek za te bolesti. Doao je do spoznaje da je vjera
poetak i osnov civilizacije, jer, u svakom narodu, civilizacij a se pojavila
tek dolaskom Objave s neba, koja je postala zak i pravac za dotini ljudski
narataj . Ako vjera oslabi u ovjeku, on gubi svoju duhovnu komponen
tu, okrene se prema zemlji i materiji, paraliu se njegove moralno-umne
sposobnosti, njim ovladaju samo dunjaluki prohtjevi i strasti, koje ga
srozavaju i vraaju na poetni, primitivni nivo ivljenja.
Iz Francuske je, 1956. godine, otiao u Egipat, a u Alir se vratio 1973.
godine, gdje je, mjeseca oktobra iste godine, i umro.
NJEGOVI POGLEDI I KOLA

Islamska misao je obogaena njegovim idejama, ona je mladom islamskom
narataju, na Mariku i Magribu, otvorila oi i pokazala mu kako se treba
odnositi prema tekovinama savremene civilizacij e, kako od nje treba uzeti
i prihvatiti ono to je korisno, a odbaciti ono to je tetno, kako kompletno
kulturno naslijee ovjeanstva prilagoditi kriterijima Islama.
203
Kriterij koji od ovjeka trai da na ovom svijetu ivi asno i dostojanstveno,

da bude plemenit, da resurse Zemlje eksplaotie razumno i za dobrobit
ovjeanstva, jeste islamski kriterij. S tim ciljem, od strane Allaha
Uzvienog, ovjeku je povjeren emanet, da zbog svega darovanog bude
zahvalan Kreatoru, Koji je Jedini, Koji je Utoite svakom, Koji nije nikoga
rodio niti je roen, i niko Mu ravan nije.
Profesor Malik ibn Nebi, da mu se Allah smiluje, klasian je predstavnik
originalne islamske ideje, on je mladom ovjeku vratio sigurnost u vlastitu
vjeru i mogunost njene primjene u ivotnoj stvarnosti.
Njegovi uenici su se susreli i povezali s uenicima El-Mevdiidija, Sejji
da Kutba, Hasana el-Bennaa, to e se pretvoriti u jedan jak talas islam
skog buenja u cijelom svijetu. Taj talas e, Allahovom pomoi, eliminirati
shvatanja koja je nametnuo imperijalizam, i zahvaljujui kojima je Zapad
profitirao u Islamskom svijetu. Jedino Islam moe rijeiti probleme toga
svijeta, on e potisnuti uvezena, strana rjeenja, koja su taj svijet podijelila
na vjerske frakcije i politike struje. Islamsko rjeenje za muslimane jeste
farz i nunost, to je 1ijek svim problemima, odgovor na svako pitanje, lijek
za sve rane.
Ove ideje istinskih islamskih velikana dale su polet islamskoj mladosti
naega vremena, da sebi trasira put i nade dostojno mjesto i poziciju u
savremenom svijetu. Ta pozicija izgrauje se na bogatoj i slavnoj prolosti,
a danas na kreativnoj, imanskoj stvarnosti.
Malik ibn Nebi je svojim djelima ukazao na ogroman doprinos Islama
svjetskoj civilizaciji, a ja bih ovdje istakao da je njegova misao i ideja, naroito
danas, korisna za ljudsko drutvo u cjelini, kako u domenu medunarodnih
odnosa, tako u sferi politikih, kulturnih, obrazovnih i razvojnih procesa
kroz koje savremeni svijet prolazi.
Malik ibn Nebi je, s jedne strane, islamski poredak i sistem smjestio u
kontekst savremenih kretanja i izazova, a sdruge strane, ukazao je na
prednosti Islama u odnosu na rjeenja koja se nude pozitivnim ljudskim
zakonima. Mogli bismo rei da je on pokreta kole koja je svijetu prenijela
i prezentovala kljunu bit Islama, koja je, kad su muslimani u pitanju,
osvjeila njihovu ideju i svijest, koja je, poetkom dvadesetog stoljea bila
zamagljena evropskom, materijalistikom ideologijom i pozitivistikim
nazorom. Naravno, i u tom vremenu postojale su zdrave snage s asnim
izuzecima, ali gledano globalno, to je bilo stanje dekadence Islamskog
svijeta, u to nema nikakve sumnje.
204
Abdullah 'Aki:l Sulejman el-'Akil

IsTINITA SVJEDOENJA
Veliki alim, profesor Enver el-Dundi, za Malik ibn Nebija, e rei:

"Islamski svijet je izgubio jednog od najveih svojih mislilaca, to je Malik
ibn Nebi, porijeklom iz Alira ... On je, u posljednjih nekoliko godina,
objavio izuzetno znaajna djela na temu Islam u susret civilizaciji. To je
njegova omiljena tema na kojoj je radio preko dvadeset godina. Autor je
nove teorije, fundirane na izvornim uenjima Islama, kojom pokuava
islamsku misao osloboditi stega i dominacije zapadne misli, koja je rezultat
ne samo materijalnog, nego i kulturnog porobljavanja Islamskog svijeta,
od strane raznih kolonizatora. Profesor Malik ibn Nebi je svojim velikim
djelom pokuao muslimane motivisati da se okrenu vlastitoj tradiciji
i orginalnosti, koja zagovara put sredine, umjerenosti i solidarnosti. Te
vrijednosti i takav model ivota direktno nudi Kur'an. Njegove ideje su
nastavak reformorskih pokuaja imama Muhammed ibn Abdul Vehhaba
i njegovog poziva na jedinstvo muslimana, zatim na napore imama
Muhammed ibn Ali es-Sem1sija, Muhammed ibn Ahmed el-Mehdija,
Demaluddina Afganija, Muhammeda Abduhua, Reid Ridaa, Hasana el
Bennaa i mnogih drugih ...
"
Znaajno je istai da je Malik ibn Nebi kao nosilac ove ideje roen u Aliru,
poetkom dvadesetog stoljea, bio pod izmom francuskog kolonijalizma.
Roen je u gradu Kusantini iz kojeg potie i imam Abdul Hamid ibn
Badis. U svojoj mladosti, u takvom okruenju, bio je ivi svjedok nasilja i
mraka kojem je kolonizator na sve naine pokuavao u Aliru iskorjeniti,
prije svega Islam i arapski jezik. Malik ibn Nebi je, zahvaljujui kunom
islamskom odgoju, ostao vezan za Kur'an, od kojeg se nije odvajao ni za
vrijeme svoga boravka u Parizu na ijem je Univerzitetu zavrio svoj studij.
Nije dozvolio da padne pod utjecaj zapadnog miljenja i modela ivota,
to je bio sliaj sa mnogim muslimanima iz arapskog svijeta koji su se
tamo kolovali. Kada je uspjeno okonao studij osjetio je da su mu, zbog
njegovog ivotnog i idejnog stava i opredjeljenja, sva vrata zatvorena, da
kao vrstan srunjak i ininjer nee nigdje dobiti zaposlenje. Imperijalisti
su mu prijetili, pokuali ga vrbovati i podmititi, njegov otac u Aliru ostao
je bez posla. Nakon Alira, sada je morao napustiti i Francusku. Na poziv
ejha ibn Badisa doao je u Mekku el-Mukerremu, gdje se zadrao izvjesno
vrijeme, a onda se nastanio u Kairu. Tu je na francuskom jeziku napisao
enciklopediju na temu " Civilizacija", koja je sadravala sedamdeset tomova.
Enciklopediju je na arapski jezik preveo dr. Abdus Sabur ahin.
205
Nakon odreenog vremena, provedenog u Saudijskoj Arabiji i Egiptu,

poeo je pisati na arapskom jeziku. I na taj nain je dokazao da se voljom i
upornou postie svaki cilj.
U svojoj teoriji Malik ibn Nebi se posebno osvrnuo na fenomen "El
kabilijjetu lil isti'mar" (Prilagoavanje imperijalizmu), upozoravajui
muslimane da se toga kompleksa moraju osloboditi, jer im je on najvea
opasnost i nesrea. Te opasnosti mogu se osloboditi jedino prihvatanjem
islamskog koncepta Tevhida, kojom se ovjek oslobaa savremenog
idolopoklonstva i svake vrste materijalizma.
AKADEMIJA POSVEENA NJEGOVOJ MISLI
U Maleziji je 1991. godine odran znaajan meunarodni nauni skup

posveen ivotu i djelu ovog velikog mislioca. Na skupu su govorili Enver
Ibrahim, ministar finansija Malezije i Abdullah Omer Nasif, generalni
sekretar Rabite. Ovom prilikom prezentovana su i etiri nauna rada
posveena liku i djelu Malik ibn Nebija.
Autor prvog rada pod naslovom "Vizija ekonomskog poretka u djelima
Muhammeda Ikbala i Malik ibn Nebija", bila je Esma' Reid iz Pakistana.
Svoj rad je bazirala na djelima Ikbala (Ekonomija) i Malik ibn Nebija
(Musliman u svijetu ekonomije).

Drugi rad na temu "Misao Malik ibn Nebija i njen doprinos savremenom
Islamskom drutvu", napisao je dr. Ammar et-Talibi iz Alira.
Podnosilac treeg rada bio je dr. Zafr Ishak el-Ensari iz Pakistana pod
naslovom "Ideoloka i politika kretanja u Islamskom svijetu u percepciji
Malik ibn Nebija".

etvrti rad bio je na temu "Razmiljanja o nekim idejama i tezama Malik
ibn Nebija", a autor je bio profesor Muhammed Kemal Hasan iz Malezije.
Dr. Abdus-Sabur ahin, koji je sva djela Malik ibn Nebija s francuskog jezika
preveo na arapski, kae: "U ivotu Malik ibn Nebija, kao pisca i mislioca,
zapazio sam dva karakteristina razdoblja. Prvo razdoblje obuhvata
vremenski period prije njegovog dolaska u Egipat - vrijeme u kojem je,
studirajui u Francuskoj, stalno bio razapet izmedu Alira i Pariza.
Drugo razdoblje, a ono je bitno, nastaje njegovim dolaskom u Kairo 1956.
godine. Tada poinje svoj put islamskog mislioca to je zasigurno rezultat
njegovog susreta s ljudima islamske orijentacije, kao i izvorima originalne
islamske kulture.
206

Znaajno je, takoer, istai da je imao relativno dobre odnose sa
revolucionarnim vlastima Egipta, koje su, kao to je poznato, stavile
embargo na islamsku literaturu i stavili van zakona Islamski pokret. Zna
se da je u tim okolnostima, sve to je od njegovih djela prevedeno, ali i
svu drugu literaturu, tajnim kanalima dostavljao u zatvor imamu i ehidu
Sejjidu Kutbu.
Malik ibn Nebi, da mu se Allah smiluje, bez sumnje je jedan od velikana
islamske misli u naem vremenu. Ta misao je vodilja cijelom Ummetu,
posebno mladoj generaciji, koja je stalno izloena utjecajima razliitih
ideolokih trendova i koncepcija, kako sa Istoka, tako i sa Zapada.
Da se Allah Uzvieni smiluje profesoru Malik ibn Nebiju, da ga obilno
nagradi za doprinos koji je dao na putu osavremenjavanja i oivljavanja
islamske misli i islamske civilizacije.
207
24 -
EL-BEHIJJ EL-HULI
(1901 - 1977
1 3 1 9 - 1 397)
DA'IJA I MUDAHID
MoJE POZNANsTvo s NJIM
ada me je AllahUzvieni poastio i

omoguio mi da odem na eriatski
studij u Egipat, omoguio mi je da
upoznam ljude koji su istinski dragulji i
dar vremena. Evo, spomenut u samo
neka od tih imena: dr. Jusuf el-Karadavi,
Ahmed el-Assal, Muhammed es-Saftavi,
Muhammed ed-Demerda i drugi. Ovdje
elim istai jo jedno ime, a to je uvaeni
profesor El-Behijj el-Huli, koji je u to
vrijeme na El-Azharu bio rukovodilac u
nastavnom i da'vetskom procesu. Posebno
je volio i cjenio one studente koji su uili i
pripremali se u vrijeme sabah-namaza. Ovu
grupu studenata nazvao je: "Odred rtvovanih".
Moj prijatelj Ahmed el-Assal poklonio mi je njegovu knjigu "Uputa za

da' iju" koju sam proitao u jednom dahu. Osvjedoio sam se da je ta knji
ga neophodna za svakog da'iju, vaiza, profesora, instruktora, hatiba i pe
dagoga. Za ovu knjigu predgovor je napisao ehid Hasan el-Benna, u ko
jem, izmeu ostalog kae:
"Pomno sam proitao ovu brouru, bolje rei uputsto za profiliranje
uspjenog da'ije i usvajanje najboljih metoda. Moram priznati da sam
oduevljen, i molim Allaha Uzvienog da se ovim tivom okoriste oni
kojima je namijenjena. Naravno, ovo ne treba da udi i iznenauje, ako
znamo da je njen autor da'ija i mudahid, profesor El-Behiji el-Huli, koji
je poznat po bistrini i vjetini pamenja, preciznosti razumjevanja, snazi
imana, prefinjenosti due i dubini spoznaje. Da ga Allah Uzvieni nagradi
i da nas, zajedno s njim, pridrui Njegovim, robovima s kojima e On biti
zadovoljan, i oni s njim zadovoljni."
208
Iz ove izuzetne knjige vrijedi navesti i neki citat, npr.: "Znaj, dragi brate,
da je svaki ovjek, od strane svoga Stvoritelja, Uzvienog Allaha, obdaren
razliitim sposobnostima, ovjek je riznica tih sposobnosti, koje u ivotu
mogu koristiti njemu osobno, a moe pomoi i ovjeanstvu u cijelosti. Te
sposobnosti, naravno sam ovjek treba otkriti aktivirati, a to se moe samo
ako ovjek radi u ime Allaha Uzvienog, jer, On taj klju daje samo onoj
osobi koja se okiti pozitivnim svojstvima, koja je u istinskom dihadu, koji
se nemilosrdno suprotstavlja svojim prohtjevima i strastima, i na tom putu,
uz Allahovu pomo, iskae junatvo i uspje: 'One koji se budu zbog Nas
borili Mi emo, sigurno putevima koji nama vode uputiti; a Allah je zaista
na strani onih koji dobra djela ine'. (El-'Ankebiit, 69)
Ovo se moe objasniti na primjerima Ashaba, da je Allah s njima zadovoljan,
koje je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem, uz Allahovu pomo, doveo
do pozicije junaka. Oni su osvojili prostore zemaljske, ali, prije toga,
osvojili su prostore due. Dunjaluk su obasjali svjetlom Istine, ali, prije
toga, svjetlom su obasjali svoja prsa, usreili su gradove i narode slobodom,
pravdom i nesebinou, ali su to, prije svega, uspostavili u svojim srcima.
Zbog toga su ovjekovjeeni djelima koja ostaju iza njih, pametni se tim
djelima dive, i ude, jer ona granie s nemoguim."
O ovoj knjizi je pisao i merhum Muhammed el-Gazali: "Ovo je knjiga koja
odie iskrenim imanom, zrelim sufizmom, eriatskom podlogom i argumen

tacijom, skladnom analizom tekstova Kur'ana i Sun neta. Kroz sve to, ni jed
nog trenutka, ne gubi se iz vida onaj kome je knjiga namijenjena. Lino
bih volio da ovu knjigu proitaju nai vaizi, imami, da' ije, jer e im mnogo
pomoi i, u svakom pogledu, biti od koristi. Isto tako, mislim da bi svaka
biblioteka koja je u vlasnitvu Brae ("Muslimanske brae" -op.prev.), mo
rala posjedovati ovu knjigu. " (Objavljeno u mjesenom asopisu "El-Ihvan
el-Muslimun", br.93, god. 4, utorak 8. R.Ahir 1365/ 12.03.1964, str.16)
Jednom prilikom prisustvovao sam njegovom predavanju koje je drao za
izraslije kadrove Brae. Govorio im je o neophodnosti naoruanja znanjem,
moralom, taktikim predispozicijama. U njegovom izlaganju uoljiva je sna
ga duha i ljubav prema Uzvienom Allahu i Njegovom Poslaniku, sallallahu
alejhi ve sellem. Tekstove Kur'ana i Hadisa navodio je na nain da budu
lahko razumljivi te da se osjeti lahkoa i prijatnost u njegovom izlaganju.
Osjeao je brigu za Islam i njegov Ummet, bolilo ga je to to taj Ummet tone
i nazaduje, to njegovi neprijatelji uspijevaju odvratiti ljude od Islama, to
im je omogueno da unitavaju njegove duhovne i materijalne tekovine.
209
Profesor el-Behijj el-Huli bio je sklon sufizmu, ali njegov sufizam bio je
baziran iskljuivo na Kur'anu i Sunnetu, praksi Prve generacije Islama,
dobroga Selefa i Allahovih evlija: "Koji se niega nee bojati i ni za im
nee tugovati." (El-Bekare, 38), "Oni koji budu vjerovali i koji se budu
Allha bojali." (Junus, 63)
Volio je imama Hasana el-Bennaa, bio je vjeran njegovom programu,
smatrao ga je darom i primjerom toga vremena, voom koji je svoj ivot
posvetio Allahu Uzvienom i dihadu na Njegovom putu.
Stalno sam elio prisustvovati njegovim predavanjima, prilikom putovanja,
logorovanja... Bilo nas je dosta koji smo to eljeli, bili smo zaneseni
Islamskim pokretom, posebno onim dijelom kojim se Pokret odredio kada
je Palestina u pitanju te borba protiv svjetskog imperijalizma i cionizma.
Omladina se masovno odazivala u rat protiv idova u Palestini i protiv
Engleza na Sueckom kanalu. Veliki broj tih mladia zavrili su svoj ivot
kao ehidi, i u Palestini, i na Sueckom kanalu. Da nije bilo velike svjetske
zavjere i velike izdaje iznutra, Palestina nikada ne bi pala u ruke idovske
zumre, Islam ne bi bio ugroen u vlastitoj kui, propagatori Islama nebi bili
proganjani i ubijani na svakom mjestu.
Abdullah el-Akfl i profesor el-Behijj el-Huli na predavanju u Udruenju socijalnih reformi u

Kuvajtu
210
Predavanja profesora El-Behijj el-Hulija koja je odravao omladini

rezultirala su izgradnjom svijesti i stava, sada je to postala mladost koja
je sebe vezala za Ahiret, za uzviene vrijednosti, mladost koja je teila
zadovoljstvu Allaha Uzvienog, koja je aktivno poela raditi na planu
buenja islamskog Ummeta i irenju raspoloenja duha dihada u njegovim
najirim slojevima.
Nakon vojnog pua u Egiptu, 1952. godine, profesor El-Behijj el-Huli je
zagovarao pomirenje i dobre odnose s novim vlastima. Svoj stav obrazlagao
je bojazni da bi moglo doi do velike smutnje i nereda, jer imanska i
dihadska svijest kod naroda jo nije dovoljno razvijena.
Ovo su iskoristili saradnici egipatskog tiranina (En-Nasira - op.prev.) i
pokuali Pokret minirati iznutra. Naklonost profesora El-Hulija, u ovoj
situaciji, mnogo im je znaila. Povjerili su mu voenje egipatskih hadija
u Mekku el-Mukerremu, gdje sam imao priliku da se s njim sretnem.
Upozorio sam ga na to to radi, i priznam, bio sam veoma grub. Znam da se
nekim prijateljima alio na moj postupak nakon to se sa Hadda vratio u
Egipat, 1955./1375. Rekao je: "Kako jedan od mojih studenata moe ovako
sa mnom razgovarati?!" ... A onda, nakon dueg vremena, desio se sramni
poraz Faraona 1967. godine i to od starice Golde Meir. Pao je mit o velikom
junaku, koji e "Izrael baciti u more".
Nakon toga profesor El-Behijj el-Huli posjetio je Kuvajt, gdje je odrao
niz predavanja, a bio je i gost na naoj tradicionalnoj tribini Petkom uvee.
Njegov nastup na toj Tribini bio je posebno zapaen, mnogi nisu mogli
suzdrati suze, a jedan od prisutnih je rekao: "Ovo je novo poglavlje za
Uputu da'ijama."
Nakon ove posjete profesor El-Behijj el-Huli poslao je pismo dr. Jusufu el
Karadaviju u Katar, u kome se pohvalno izrazio o "svom ueniku Abdullah
el-Akilu, koji ga je lijepo i prijateljski doekao i ugostio... "
Pokuao sam doi do ovoga pisma, ali nisam uspio. Moda u to uspjeti do
nekog sljedeeg izdanja ove knjige, ako Allah bude htio.
Pored "Upute da'ijama", profesor Behijj el-Huli napisao je jo dosta djela,
ovdje emo spomenuti:
Islam. nije ni socializam niti kapitalizam

Islam i pitanja ene
ena izmeu kunih i drutvenih obaveza
Posao i radnici u Islamu
21 1
Da ... profesor Behijj el-Huli bio je iskren prema Allahu Uzvienom, prema
sebi, i prema drugima. Njegov govor bio je osjeajan, govor iz srca u srce.
Poseban utisak na njega je ostavio ejh Ehu el-Hasan en-Nedvi, koji je
posjetio Egipat 1951./1370. Meu njima je nastalo veliko prijateljstvo. Kada
je ejh Nedavi 03. 06. 1951./28. 9. 3170. H.g., napustio Egipat i otiao u
Sudan, El-Behijj el-Huli mu pie pismo sljedee sadrine:
"Potovani brate... Kada je krenuo voz sa eljeznike stanice El-Metarijje i

povezao te u daljinu, osjetio sam pritisak i teinu u svojim grudima, bio sam
shrvan, tuan i oajan. Da, dio lijepe i drage svjetlosti koja nas je zbliavala,
najavila je svoj odlazak...
Zato si odredio, dragi Gospodaru, da oni koji se zavole u ime Tebe, na Zemlji
budu jedni od drugih udaljeni!
Molimo Alaha Uzvienog da se susretnemo na ovom svijetu onako kako On
eli, a na Buduem svijetu, dase susretnemo sa vjerovjesnicima, pravednicima,
ehidima i dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako e
oni divni drugovi biti! Na kraju ... moji pozdravi i elje svim prijateljima koji
su bili u Tvojoj pratnji, elim im svako dobro i uspjeh. "
Vesselamu alejkum ve rehmetullahi ve berekatuhu
Kairo, 28. Z. Ka'de 1370. H.g. l 21. 08. 1951 .
Tvoj brat El-Behijj el-Huli
Ova posjeta ujedno je bila i posljednja posjeta El-Behijj el-Hulija (Kuvajtu
op.prev.) jer je brzo iza toga umro.
Molimo Allaha Uzvienog da oprosti i nama i njemu, da nas, kao brau,
u Njegovoj beskrajnoj milosti okupi "na divanima, jedni prema drugima
okrenuti", On je Svemogu.
21 2
25 -
SALIH MEHDI ED-DEBBAG (EBU SAFVAN)

(1920-1951/1 339-1371)
DA'IJA I ODGAJATELJ
NAE POZNANSTVO
ae poznanstvo datira od
1947. godine. Bio sam tada
uenik srednje eriatske kole
u Bagdadu, u etvrti 'A'zamijja, a Salih
Mehdi ed-Debbag (Ehu Safvan) bio je
pedagog i profesor u toj koli. Karakte
risala ga je pobonost i moral, nastojao
je tu mladost uputiti na put Kur'ana i
Sunneta, probuditi u njima duh di
hada u borbi protiv onih koji su irili
nasilje, anarhiju i nemoral. Bagdad,
grad Haruna er-Reida, u to vrijeme
je bio preplavljen komunistima, atei
stikim, raznim graanskim opcijama
i njihovom agresivnom propagandom.
Na sceni su bili i plaenici i agenti stranih sila. Sve ove frakcije imale su
svoje dnevne listove, asopise, udruenja, a bile su pomagane od idova i
stranih predstavnitava. Posebno je u tom pravcu bila aktivna ambasada
Velike Britanije, kojoj nije odgovarao bilo kakav arapski ili islamski pro
gram, jer su smatrali da je to direktna podrka Reidu Ali el-Kejlaniju koji
je sa svojim pokretom tokom Drugog svjetskog rata bio protiv Saveznika,
a na strani Sila osovine. Englezi su u frakcijama lijeve politike orijentacije
vidili svoju ansu u borbi protiv desnice. Tako je glasilo komunista bio list
" irare" (Varnica), " El-Kaide" (Baza), " E- a'le" (Plamen), glasilo demo
krata bio je list " El-Ehali" (Porodica) i " Savtu el-Ehali" (Glas porodica).
Ujedinjeni patrioti imali su list " Es-Sijase" (Politika). Sve ove stranke, kao
to smo naglasili, bile su stranke lijeve orjentacije, ukljuujui tu i stranke
koje su bile pod direktnom kontrolom idova, kao " Et-Teharur el-Vetani"
(Ujedinjenje domovine), " El-Asabe es-Suhjunijje" (Cionistiki savez) .. i dr.
213

Ovakvoj ideolokoj aveti, koja se usmjerila protiv Islama i muslimana,
nije se bilo lahko suprotstaviti. Pred Islamskim pokretom bila je velika
odgovornost i veliki izazov. U odbranu vjere i dostojanstva, u prve redove,
stali su najhrabriji i najvjerniji sinovi. Jedan od njih bio je profesor Salih
Mehdi ed-Debbag.
NJEGOV POETAK
Profesor Salih Mehdi ed-Debbag roen je u bagdadskoj etvri Azamija
u blizini damije imama Ebu Hanife. To je centar koji je uvijek okupljao
vrhunsku ulemu, da'ije, vaize, pedagoge... Tu su odravana predavanja za
ire slojeve graanstva, posebno za omladinu, koja je imala mogunost
izbora, kako za odreenu naunu disciplinu, tako i za profesore - predavae.
Ebu Safvan bio je jedan od profesora ija su predavanja posjeivali mnogi,
naroito omladina, prije svega iz razloga to su ih njegova predavanja
motivisala za odbranu vjere, borbu protiv neprijatelja, izdajnika i plaenika,
a bila su i na visokoj nauno-pedagokoj razini.
DA'VETSKE AKTIVNOSTI
Profesor Salih Mehdi ed-Debbag bio je pokreta obrazovno-odgojnog
serijala " En-Naietu" (Podmladak), koji je zapravo bio nastavak prethodnih
slinih pokuaja i projekata, poput "Kasasu ed-Dini ve ed-Dunija" (Prie
o vjeri i Dunjaluku) autora Muhammeda Lebib el-Buhija, zatim " Sarhatu
mu'minetin ila e-ebiibi ve e-iibbiiti" (Krik vjere mladiima i djevojkama)
Muhammeda Mahmuda es-Savvafa, pa zatim " Resii-ilu es-Sahiibeti"

(Vijesti Ashaba) autora Sabir Abduh Ibrahima ... Ovu literaturu distribuirala
je izdavaka kua " Biblioteka Muslimanske brae" ije je sjedite bilo u
ulici Hassan ibn Sabit u Bagdadu i pokrivala je uglavnom cijeli prostor
Iraka. Koliko je to imalo utjecaja na razvijanje islamske svijesti openito, a
posebno meu omladinom, nije potrebno posebno naglaavati.
Profesora Saliha ed-Debbaga dobro sam poznavao jer je njegova rodna kua
bila u blizini srednjokolskog centra u kojem sam stanovao. Svakodnevno
smo se susretali, a zadivio nas je svojim ponaanjem i ljubaznou, brigom
za nas.
U vie navrata pozivao nas je u svoju kuu, pruao nam usluge nakon kojih
smo se osjeali kao u svojoj vlastitoj kui. Stalno je isticao da najveu panju
treba posvetiti mladom narataju, koji je nada i garancija uspjeha Ummeta.
214
Oni e, naglaavao je, pomoi Allahovu vjeru, mudahide u Palestini,

mudahide protiv imperijalista i njihovih sluga i prirepaka, koji zduno
pomau engleski sporazum " Port Smus" (ime luke u Engleskoj - op.prev.),
kojim se oduzimaju prava i dostojanstvo muslimana Iraka. Zahvaljujui
Pokretu ovaj fatalni pakt je u konanici dokinut.
MoRALNE ODLIKE
Bio je uzor u iskrenosti, vjernosti, ljubavi koju je ukazivao prema svojoj

brai i prijateljima. To smo posebno osjetili mi, koji smo u Irak doli iz
razliitih dalekih sredina, njegov gest gostoprimstva i panje nikada
neemo zaboraviti...
--... ,
Ebu Safvan je volio pobonost i sufizam, mnogo je itao Kur'ani Kerim,

bdio u Zikiru. U svojim nastupima bio je metodian i taktian, plijenio je
i privlaio sluaoce, osvajao njihova srca i duu. Mnogi koji su njega sluali
vremenom postadoe vjerni i iskreni lanovi da've, prvih dihadskih linija,
to je, prije svega, plod i rezultat njegovog rada i djelovanja na irokim
prostorima Tigrisa i Eufrata.
ULOGA BIBLIOTEKA I POLIGONA
Nema sumnje da su biblioteke koje su osnovane u krugu pokreta

"Muslimanska braa" odigrale veliku ulogu u obrazovanju omladine.
Kroz tu literaturu omladina je spoznala sutinu Islama, prirodu i karakter
drutva i poretka koji Islam zagovara. Shvatila je kako se ovjek moe
spasiti ropstva tirana i eksploatatora, stranih ustava i zakona uspostavljenih
na prostorima sa preteno islamskom populacijom. Spas je u odanosti i
robovanju Allahu Uzvienom, umjesto robovanja tiraninu i eksploatatoru,
u uspostavi islamskih pravednih zakona, umjesto ljudskog bezakonja i
anarhije.
Pored biblioteka, znaajno je ukazati na pozitivnu ulogu ljetnih ekskurzija
i logorovanja, koja su praktikovana na obalama Tigrisa, kao i na sjeveru
Iraka. Ovu vrstu obuke proli su, ne desetine, nego stotine i hiljade
mladia. Tu su se navikavali na mukost, hrabrost, portvovanost, tu su
imali predavanja, pored redovnih i none namaze, uenje Kur'ana, tjelesne
vjebe, dobrovoljni post. Ovi skupovi imali su za cilj da se spozna i osjeti
islamski sistem ivota, a to se moe jedino ako se podjednako vodi rauna
o tjelesnom, racionalnom i duhovnom aspektu ivota.
215

Ovakva okupljanja su to omoguavala. Ovu kolu su proli kasniji alimi
i mudahidi, kao npr. Emded el-Zehavi, Kasim el-Kajsi, Nedmuddin
el-Vaiz, Muhammed es-Savvaf, Salih ed-Debbag, Abdul Kerim Zejdan,
i mnogi drugi. Svi oni su svoje islamsko djelovanje praktikovali kroz
damije, udruenja uleme, udruenja knjievnika, udruenja islamskog
odgoja, udruenja podrke Palestini, te na kraju Udruenja islamskog
bratstva. Profesor Salih Mehdi ed-Debbag, govorom i djelom, opravdao je
znaenje svoga imena - dobar ovjek.
Vie je volio raditi nego govoriti, nije se elio eksponirati niti isticati.
Posebno je cijenio imama Hasana el-Bennaa, za kojega je govorio da je
obnovitelj i reformator stoljea, da je voa kojemu je teko nai ravnog, da je
nenadmaan u metodu i programu da've, jer je program djelovanja bazirao
iskljuivo na Kur'anu i Sunnetu. Smatrao je da je njegovom zaslugom nastao
kapacitet jednoga ejha kao to je ejh Es-Savvaf koji je dar Allahov Iraku,
ili kao to su ejh Muhammed el-Hamid i profesor dr. Mustafa es-Siba'i,
koji su darovi Allahovi za Siriju.
Takoer je stalno isticao da je pokret "Muslimanska braa", jedina snaga
i nada, koja Islamu moe povratiti izgubljeni ugled i slavu, spasiti ga
okova imperijalizma, naroito britanskog koji nastoji idove naseliti na
muslimansku teritoriju ...
Ove postavke pokazale su se tanim kada su odredi "Muslimanske brae"
iz Egipta, Sirije, Jordana, Iraka krenuli da se suprotstave idovima u

Palestini. Bilo je to 1947. (1367) godine, nakon Odluke o podjeli Palestine
koju su podrale nevjernike snage i Zapada i Istoka, naroito Amerika,
Britanija i Rusija.
Profesor Salih Mehdi ed-Debbag na spada u kategoriju vrhunskih islamskih
mislilaca niti da'ija, on je radnik i krtica na polju dihada, kada je bio tu, bio
je nenametljiv i neprimijetan, kada ga nije bilo, bio je nezamljenjiv. Umro je
1954. godine u Bagdadu.
U jednom kratkom stihu pjesnik za njega ree, da je bio dobar i plemenit,
istinski da'ija, zdravoga i snanoga duha, da je iza sebe ostavio savjete i

primjer, koji e ga odvesti u prostranstva Firdevsa.
Ovako je ivio sa nama i ovako je otiao sa ovoga svijeta, mnogima je
nepoznat, ali nije nepoznat Allahu Uzvienom:
ima ih koji to oekuju - nisu nita izmjenili.'' (El-Azhab, 23)
216
Abdullah 'Ak.ll Sulejman el-'Akll

Molimo Uzvienog Allaha da ga obaspe Svojom miliu, da nas, zajedno
s njim, prikljui svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim
ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao.
Autor Abdullah el-Akil kao uenik srednje eriatske kole,

pred damijom Ebu Hanife u Bagdadu, 1947. godine
217
26 - SALAH HASEN (EBU-'AMR)

(1925 -1970/1343-1390)
MUDAHID I EHID
poznao sam ga u Egiptu u
vrijeme studija. Bio je vrste
volje i karaktera, spreman
na najvea iskuenja i portvovanje.
Bio je jedan od rijetkih koji je Islam
posmatrao kroz dihad, strpljenje,
da'vu, ibadet, ljubav, bratstvo. Radio je
kao predava na "Institutu za visoko
obrazovanje", i kao trener tjelesnog
odgoja studenata. Sa studentima
je posebno radio na planu taktike,
fizike kondicije i izdrljivost. Bio je
uitelj, odgajatelj, da'ija i mudahid.
Podjednako su ga voljeli studenti,
saradnici i prijatelji.
AKTIVNOSTI I DIHAD
Bio je trener studentima univerziteta El-Azhar i Ajnu ems. Studentima
je uspio pribliiti i nauiti ih da srcem zavole duh dihada, osjeaj za
rtvovanje na Allahovom putu, zatitu obespravljenih, odbranu zemlje.
Mnoge je motivisao na uee u ratu protiv Engleza na Sueckom kanalu
1951. godine. Nakon vojnog udara u Egiptu, 1952. godine, profesor Salah
Hasen je napustio Egipat i otiao na jug Sudana. Radio je na planu islamske
da've u gradu Deba i njegovoj okolini. Tu su bili prisutni i kranski, bolje
rei kriarski misionari ije su aktivnosti pokrivali strani faktori i obilno
ih materijalno pomagali. Profesor Salah Hasen predstavljao im je veliku
prepreku u radu, pa su ga, putem korumpiranih vlasti, protjerali ne samo
sa juga Sudana, nego iz Sudana kao drave.
218

Doao je u Kuvajt gdje je u srednjoj koli u naselju E-uvejh radio kao
profesor tjelesnog odgoja, to je bila njegova ua specijalnost. Kasnije se
posvetio nekim slobodnim aktivnostima od kojih je mogao pristojno
ivljeti. Sve vie vremena posveivao je da'vi.
Njegovo prisustvo u Kuvajtu, nakon neprijatne epizode u Sudanu, kako za
njega, tako i za nas, mnogo je znailo. S njim smo obavili dosta kvalitetnih
razgovora, diskusija i debata, koje su se uglavnom odnosile na poloaj
muslimana u svijetu, potrebu irenja duha dihada kao najveeg stupnja
Islama i simbola vjernosti i odanosti. Zastupao je tezu po kojoj je osnovni
razlog nesrea Islamskog svijeta, kako u prolosti tako i danas, idovski
otrovni bakcil. Taj bakcil je rasplamsao borbu protiv Islama od vremena
Resula, sallalahu alejhi ve sellem, do naeg vremena. Ta borba se i danas
vodi, ona nee prestati sve dok se muslimani istinski ne vrate u svoju vjeru.
On kae: "Jedini nain i lijek za ovo zlo je da se zmija udari tano u glavu,
ako se tu savlada, za muslimane e biti spas."
KARAKTERISTIKE IDOVA
I pored toga to imaju dominaciju i na Istoku i na Zapadu, to kontroliu
svjetske i politike sisteme i ekonomiju, uglavnom zasnovanu na haramu,
u osnovi su kukavice i bijednici, spremni su na ivot po svaku cijenu,
makar taj ivot bio neist i neastan, makar on izazvao Allahovu srdbu i
nezadovoljstvo. Muslimani se njih moraju uvati, ne smiju im povjerovati.
Ovi ne dre do zadane rijei, ne potuju svoje ugovore, svojstvena im je la,
smutnja, pretvaranje - "bojenje u svaku boju". Njima se mogu suprotstaviti
samo mudahidi, koji su se opredijelili za Allahov put i koji e rtvovati
svoj ivot da bi postigli Njegovo zadovoljstvo.
NADA JE u NARODU
Ako su vlade i politiki sistemi u veini zemalja u kojima je preteno
muslimansko stanovnitvo prihvatale poniavajui i podaniki poloaj,
poraene u svojoj vlastitoj unutarnjoj koncepciji, za muslimanski narod,
preciznije za obinog ovjeka muslimana iz tog naroda, na svu sreu, takvo
neto ne moe se rei. Obian vjernik musliman jo uvijek je dobar i zdrav,
spreman na svakovrsnu rtvu. Tu pozitivnu energiju u naem narodu neko
mora probuditi i pokrenuti. To je prij e svega obaveza onih koji pozivaju na
put Allahov. Daije trebaju odgojiti takvog ovjeka, motivisati ga i usmjeriti
219

ka Allahovom programu, kako bismo kao muslimani mogli parirati
idovima i njihovim saveznicima u svakom mjestu i svakom vremenu.
OBUKA OMLADINE
Profesor Salah Hasen, sa svojim saradnicima, Ehu Usame, Ehu Halil i
Ehu Tarik, mnogo je radio na planu fizike i duhovne pripreme islam
ske omladine za rat protiv idova i njihovih pomagaa koji su zaposjeli
islamsku teritoriju i njihove svetinje. Ovo raspoloenje i svijest pokua
li su prenijeti na cijeli Islamski svijet, i mora se priznati da su u tome
uspjeli. Veliki broj mladia iz raznih dijelova Islamskog svijeta, svjesno
ostavljajui ponude i izazove savremene civilizacije, stigao je na mjesto
ratnih operacija s jasnom eljom da se bore protiv Allahovih neprijate
lja - idova. Upravo tu, nadomak ratnih sukoba, profesor Salah Hasen i
njegovi prijatelji imali su znaajnu ulogu: obuavali su ove mladie rat
nim vjetinama i ratnoj taktici i strategiji, napadu i odbrani, ubacivanje u
neprijateljsku zonu i izvlaenje iz neprijateljske teritorije, o dozvoljenim i
zabranjenim postupcima u ratu, itd.
Dr. Muhammed ehu Faris, u svojoj knjizi ehidi Palestine, kae:
"Na ehid Salah Hasen napisao je dosta djela iz domena pripovijetke,
vladanja i ponaanja. Bio je ovjek irokih vidika, otroga i jakoga pera,
plemenite ideje, kreativnoga duha. Sa svojim bratom Ehu Halilom, govorei
o dihadu i istihadu (pasti kao ehid - op.prev.), imao bi obiaj rei Ako si
me prestigao u dihadu, ja u tebe prestii u istihadu (prije u poginuti-op.
prev.) i prije tebe u stii u Dennet."
Vrijedno je istai da je predosjetio i najavio svoju smrt, njene iarete je vidio
na snu, nakon ega je to povjerio svojoj brai: " Sanjao sam da putujem
vozom, kojim upravlja ehid Sejjid Kutb, da mu se Allah smiluje". On sam,
a i mnogi od prisutne brae, taj san su protumaili kao najavu njegove
ehidske smrti. Poginuo je u borbi kao ehid u istom danu u kojem je ubijen
i ehid imam Sejjid Kutb!
PLANIRANJE AKCIJE
Profesor Salah Hasen i njegovi prijatelji, Ehu 'Usame, Ehu Halil i ostali,
planirali su izvoenje velike akcije protiv idova 05. juna 1970. godine.
Akcija je planirana s razlogom ba na taj dan - bila je to godinjica velikog
i sramnog poraza arapskih drava i vlada.
220

U toj dobro isplaniranoj akciji mudahidi su unitili nekoliko idovskih
tenkova u vojnoj bazi Kefar Robin u ravnici Bejsan.
Samo dva mjeseca nakon ove akcije profesor Salah Hasen i njegovi prijatelji
poduzeli su i drugu akciju protiv idova u kojoj je dolo do tekog sukoba.
U toj akciji kao ehidi su poginuli: voa akcije profesor Salah Hasen (Ebu
'Amr), Zuhejr Sa'do iz Sirije i Mahmud el-Berkavi iz Jordana. Svoje ivote
rtvovali su na putu povratka islamskih simbola i svetinja, to je onaj put
koji su trasirali "Muslimanska braa" iz Egipta, Sirije i Jordana, kada su se
1948. godine sa svojim odredima sukobili sa idovima u Palestini. Poloili
su stotine svojih ivota branei Mesdidul 'Aksa, jednu od dvije prve Kible
u Islamu, i Tree Svetite po znaenju kod muslimana. Allahovom voljom
i odredbom desilo se da je Salah Hasen poginuo na isti datum u kojem je,
naredbom egipatskog tiranina - marionete idova i Amerikanaca objeen
imam Sejjid Kutb - 28. 08. 1966./1970., znai etiri godine kasnije.
Kada su mudahidi preuzeli tijela trojice ehida primijetili su da je tijelo
ehida Salaha Hasena izmasakrirana, oi su mu bile izvaene, a tijelo
izreetano rafalnim hicima. U ovoj akciji s njim je bio i njegov roeni brat
Ebu Halil koji je ostao iv.
KAKo JE POSTAO EHI D
Jedan od njegovih prijatelja i sauesnika u ovoj akciji ovako prenosi dogaaj

u kojem je Salah Hasen postao ehid:
"No je bila mrana i teka ... Prolazimo opustoena naselja, stanovnici su
napustili svoje kue. Nali smo se van ovih naputenih sela i nakon dva sata
pjeaenja nali smo se na obali rijeke. Mala i odabrana kolona sve je blie
svome cilju. Osjeali smo strahovit umor pa smo si priutili otprilike pola
sata odmora. Stalno smo inili istigfar i Zikir. A onda smo se pripremili
za forsiranje rijeke. inili smo to u manjim grupama, kada jedna grupa
prijee i zauzme poloaj, nastupa druga, i tako sve dok smo prebacili svu
opremu i zauzeli svoj poloaj na drugoj obali. Meutim, procijenili smo da
nam je ostalo veoma malo vremena da bi uspjeno mogli obaviti ovu akciju,
bio je ve sabah, a morali smo obaviti jo dosta priprema. Odluili smo da
odgodimo akciju za sljedei dan i da se ponovo vratimo na istonu stranu
rijeke prije nego svane. Meutim, prije povratka morali smo uspostaviti vezu
sa svim grupicama na poloaju i obavjestiti ih o promjeni termina akcije.
Dok smo ekali ovu brau da se vrate, neke od nas je savladao san. Pogled
221

mi se zaustavio na Zuhejr Sa' du i Salah Hasenu, spavali su dubokim snom,
kao da su u svojim kuama. Bio sam budan i oprezan motrei situaciju. U
meuvremenu se vratio Mahmud Berkavi sa ostalim i izvijestio nas da su
svi obavijeteni o odlaganju termina akcije.
Krenuli smo nazad. Nismo mnogo govorili. Nismo znali da ivimo u
trenucima kada se, za neke od nas, otvaraju vrata Denneta, svaki momenat
smo tome bili blii... Zovnuo sam Mahmuda el-Berkavija i rekao mu da
toliko ne uri jer emo izgubiti vezu i orijentaciju budui da je on bio na
elu kolone. Posluao je i malo usporio tempo. Iza mene su ili Salah Hasen
i Zuhejr Sa' du. Ja sam sa desne strane puta preao na lijevu stranu kako bih
bolje pratio Mahmuda el-Berkavija.
Iznenada, osjetih estoku svjetlost i vatru u pravcu Mahmuda el-Berkavija.
Bilo je to moda sa jedno petnaest metara udaljenosti od njega. Vidio sam
kako njegovo isto tijelo pada na zemlju. Bilo mi je jasno da je on prvi ehid
u ovoj akcij i.
Mitraljeska paljbapo nama nije prestajala. Pokuali smo da se konsolidujemo.
Povikao sam: "Pazi, ta radi? ", mislei da je to grupa palestinskih boraca
koja je grekom otvorila vatru po nama, ali, kada smo na suprotnoj strani
uli glasove na hebrejskom, postali smo svjesni situacije u kojoj se nalazimo.
Naili smo na idovsku zasjedu, koju je, to emo kasnije utvrditi sainjavao
jedan odred. Ali, kako su idovi saznali da emo se vratiti ovim putem?
Da li su nas primijetili? Da li je ovo sluajnost? Teko je neto kategoriki
tvrditi, ali nije daleko od istine da idovi u ovoj oblasti imaju informacije
o svaijem prisustvu. Trebalo mi je oko tri minuta da se snaem i da se
saberem, da ne napravim neki pogrean potez, a to je obino i koban potez.
Pogledao sam iza sebe i vidio Salaha Hasena kako je uzeo zaklon spreman
za dejstvo. Nismo pucali da ne bi otkrili poloaj, a i broj, jo je no.
Odluili smo promijeniti poloaj, a onda su idovi pored snajperske vatre,
na nas poeli bacati bombe. Svijetleim mecima pokuavali su otkriti na
poloaj. Salah Hasen i Zuhejr Sa' du pokuali su promijeniti poloaj. Jedan
od njih ranjen je u stopalo. Pri pokuaju da pomogne svome drugu, jer
ga nije htio ostaviti, idovi su ih opkolili i htjeli ive uhvatiti. Tada su se
latili oruja i nastao je estok obraun izmeu dvojice mudahida i odreda
idova. Na bojnom popritu ostalo je trinaest mrtvih idova i dvojica
mrtvih ehida - Salah Hasen i Zuhejr Sa'du. Nakon ovako neoekivanog
vojnog obrta idovi su se dali u bijeg... Naveer smo uspjeli izvui njihova
tijela. ehid mudahid el-Berkavi ukopan je u gradu Hami u Siriji, a Salah
Hasen u Kuvajtu".
222
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Ak:i:l

MoRALNE ODLIKE
Da se Allah Uzvieni smiluje naem ehidu od koga smo nauili mnogo,

a prije svega: portvovanje, dihad, strpljenje, istrajnost, odlunost,
planiranje, odbijanje dunjalukih izazova i prohtjeva, zauzimanje za ono to
rezultira Allahovim zadovoljstvom i donosi korist muslimanima, vjernost
Islamu i rijei Istine, asno dranje za Allahovo ue, nesebina pomo
siromanim muslimanima, odbrana islamske teritorije i njenih svetinja na
svakom mjestu, misionarski odnos prema da'vi, ljubav prema dihadu ...
Kroz sve svoje aktivnosti elio je samo zadovoljstvo Allaha Uzvienog.
REKLI su o NJEMU
Profesor Hasan Devh, u svojoj knjizi "ehidi na putu", kae: "Dok su se

ljudi u grupama okupljali oko tijela ehida Salaha Hasena, njegov sin 'Amr,
suznih oiju, govori kako mu je otac ostavio oporuku da nastavi njegov put
- put da've, dihada i uzdizanja Allahove rijei."
Profesor Zejnul Abidin er-Rukabi, u svom predgovoru koji je napisao za
knjigu Salaha Hasena "Osamdeset godina traganja za spasom", kae: "Bio
sam s njim dok je pisao ovu novelu... kada bi zavrio neki odlomak, to bi
zajedno proitali ...
"
Tema ove novele Salaha Hasena, da mu se Allah smiluje, bila je tretirana s

tano odreenim ciljem kako bi mlada generacija muslimana shvatila da
je na svakom mjestu izloena opasnoj ideolokoj i kulturnoj agresiji. Ova
agresija ima za cilj sadanje, ali i budue generacije muslimana odvojiti
od Islama. Salah Hasen je neumorno ukazivao na ovu opasnost i njene
posljedice. To ne treba da udi, Salah Hasen je cijeloga ivota radio na
odgoju omladine pa je iz toga dugog vlastitog iskustva dobro znao kakve
sve posljedice moe imati ova strana agresija, kako na planu kulture, tako
na planu ideje i ponaanja. Profesor Salah Hasen, na ovom planu vidio je
ono to drugi nisu mogli vidjeti. Zato je uinio sve da mlada generacijja
Islama napravi taj veliki historiski poduhvat, da se odupre agresiji, da sama
sebi osigura veliki islamski preporod te da drugima omogui da Islamom
dou do istog preporoda.
ehid Salah Hasen, koji je vlastitim ivotnim stilom svjedoio sklad izmeu
rijei i djela, teorije i prakse, i kroz ovu knjigu pokuava na jedan pedagoki
moderan nain islamskoj mladosti ukazati na Islam, njegove vrijednosti i
svekolike prednosti.
223

Ovdje bi bilo umjesno naglasiti i zaudnu vezu izmeu pomenute novele
i njegove pogibije. Naime, on je bio uvjeren da idovi stoje iza svake
smutnje i nereda, da oni stoje i iza kulturne, ideoloke i moralne invazije i
agresije na Islamski svijet, da ga na taj nain odvoje od njegove vjere, misli
i filozofije, mehanizama odbrane ... A ako u tome uspiju, onda e uslijediti
vojna, politika i ekonomska agresija na Islamski svijet. To je bio motiv
da napie ovu knjigu, ali to je bio motiv i da uzme oruje i bori se protiv
idova. Dakle, uzeo je pero da se na taj nain suprotstavi napadu idova na
planu kulture, misli i obrazovanja, a ivot je zavrio s orujem u ruci pri
direktnom obraunu s najveom opasnosti po Ummet."
Gosp. Demal en-Nehri, glavni i odgovorni urednik poznatog asopisa "El
Mudteme"' (Zajednica-Drutvo), koji izlazi u Kuvajtu, kae: " Danas smo
u Kuvajtu ispratili isto tijelo ehida Salaha Hasena. Bila je tiina. Nita se
nije ulo osim zvuka alatki to su navlaile zemlju na ehidov mezar. Pratio
sam tabut u kojem je ehidovo tijelo doneseno iz Palestine, posmatrao sam
ruke koje su tabut nosile da ga smjeste do kabura vojnika iz Kuvajta, koji je
pripadao brigadi " El-Jermuk", a kao ehid poginuo u Egiptu. Sada, tu je i
Salah Hasen, emigrant iz Egipta, esnaest godina njegova noga nije kroila
na tlo roene zemlje, kao ehid poginuo je u Palestini na koti " Kefar Robin",
a ukopan u Kuvajtu, avgusta mjeseca 1970. godine. Neka Ti je slava, dragi
Allahu. Iznad ehidskog kabura stajao je njegov dvanaestogodinji sin 'Amr
i suznih oiju ispraao svoga oca - ehida."
Na kaburu ehida Salaha Hasena govorio je Abdullah el-'Akil, koji je pratio
ehidovo tijelo iz bolnice "Es-Sabah", odakle je dopremljeno na mezarluk.
Govorio je o snu ehidovom u kojem je vidio kako ehid Sejjid Kutb upravlja
vozom u kome se i on nalazio, vidio je i svoga brata Mahmuda u tom vozu.
Ovaj san mu je bila radosna najava da e postati eh id. Na kaburu su govorili
i profesor Ali Hasen, predstavnik " Fetha" ejh Abdurrahman abdul-Halik.
Govorio je i ehidov brat, Mahmud Hasen. Rekao je: "Uestvovao sam u
ratu u Palestini 1948. godine, na Sueckom kanalu 1951. godine, u zadnjem
sukobu protiv idova zajedno s mojim bratom ... Allah Uzvieni je moga
brata poastio da bude ehid, a ja jo oekujem taj trenutak."
ehidov najmlai brat, Madid Hasan, kae: " Dragi brate, izveo si nas iz
mraka u kojem smo dugo tavorli. Od dihada su nas odvojili naa djeca,
ene, interesi... A onda si nas spasio ropstva u kojem smo se nalazili, ropstva
prema nafaki, sinovima, enama, porodici... Sada si nas sve pretekao i ide
u susret Allahu, neka ti je sretno, blago onome ko bude slijedio tvoj primjer
i ispuni svoju obavezu prema Milostivom"
224

Nekoliko stihova posvetio mu je i pjesnik Muhjuddin 'Atijje. On istie,
da oni koji su doli na njegovu denazu i ispraaj, nisu doli da isprate
mrtvog, nego ivog. Istie da je ehid Salah Hasen, svojim ivotom i svojim
djelom ukazao na razloge naih nesrea i problema, skinuo koprenu s naih
oiju...
Ali, istie pjesnik Muhjuddin 'Atijje, oni koji ostaju iza ehida S alaha Hasena,
od svega toga nee imati koristi ukoliko ne izmijene svoje ponaanje i
praksu, posebno odnos prema dihadu. Odstupanje od dihada neminovno
vodi kajanju i tekim posljedicama na koje ukazuje i Objava.
Molimo Allaha Uzvienog da naega ehida obaspe Svojom milou,
molimo Ga da uini da islamska mladost prihvati program Kur'ana i
Njegovog poslanika Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, da nas sastavi
s Njegovim dobrim robovima, s kojima e On biti zadovoljan i oni s Njim
zadovoljni, On je Svemogu.
Hvala Allahu, Stvoritelju Svjetova!
225
27 -
ABDURRAHiM MAHMUD (EBU ET-TAJJIB)

( 1 9 1 3 - 1 948/ 1 332-1 368)
PJESNIK I EHID
TuNI RAZGOVORI
rilokom moje posjete cen

trali "Muslimanske brae" u
Jordanu 1986./1406. godine,
susreo sam se sa dr. Muhammed
Ehu Farisom i razgovarali smo na
jednu veoma teku temu, a tema
se odnosila na bremenitu situaci
ja u Islamskom svijetu, posebno u
Palestini. Istakli smo injenicu da
neke ugledne linosti iz Palestine
rtvuju sve u borbi protiv idova,
Engleza i onih koji stoje iza njih, te
da su ove linosti jo davno shva
tile zavjeru neprijatelja, naroito
poslije Konferencije koju su cioni
sti odrali u vicarskoj 1897. godine pod rukovodstvom Herela, te
objavljivanja Belforovog obeanja iz 1917. u kojem stoji: "Vlada Kraljevine
Britanije blagonaklono gleda na ideju osnivanja nacionalne idovske dra
ve u Palestini i sve e uiniti da se taj prospekt realizuje". Ve 1920. godine
Palestina je stavljena pod protektorat Engleske, a za prvog protektora je
postavljen idov-cionista Herbert Samuel. Za projekat stvaranja nacional
ne drave idova na svetoj islamskoj teritoriji sve je bilo pripremljeno, a s
druge strane, arapske vode, po ovom pitanju, nisu bili jedinstveni i sloni.
I dok smo razgovarali o mudahidima i Palestini, spomenuto je i ime

pjesnika i mudahida Abdurrahima Mahmuda, koji je bio moj profesor u
osnovnoj koli u Basri 1940. godine. Dr. Muhamemed Ehu Faris mi ree:
"Pjesnik Abdurrahim Mahmud je fantastino bio upuen u dogaaje oko
Palestine. Sjeam se da je pred emirom Seud ibn Abdul Aziz al-Saudom
226

(kasnije kraljem), koji je posjetio Palestinu i Kuds 1935. godine, recitovao
dva svoja stiha koji su sigurno ostali u sjeanju svih koji su tom inu
prisustvovali. U tim stihovima on pita Emira, da li je on doao da posjeti
Mesdidul Aksa, ili je doao da se s njim oprosti?!
BIOGRAFSKI PODACI
Pjesnik Abdurrahim Mahmud roen je u mjestu Anbata u pokrajini
Tulkerm u Palestini 1913. godine. Po zavretku srednje kole jedno vrijeme
je radio kao predava u osnovnoj koli En-Nedat u Nablsu, a potom se
prikljuio Palestinskom revolucionarnom odredu 1936. godine, kojim je
rukovodio legendarni junak Abdurrahim hadi Muhammed. Bio je veliki
borac protiv idova i Engleza, a ovodunjaluki ivot je okonao kao ehid
1939. godine. Englezi su se nakon njegove smrti najsurovije obraunali s
njegovim saradnicima pa je Abdurrahim Mahmud prebjegao u Irak, gdje
je u osnovnoj koli El-Mekam u Basri radio kao profesor.
Ja sam tada u toj koli bio u etvrtom razredu, a sa mnom su bili Malik el
Mendil, Muhammed E-e'ibi, Abdul Aziz ez-Zukejr i drugi. Budui da je
rukovodio jutarnjom smjenom u koli dosta je radio na pripremi uenika
za nastupe u raznim sekcijama, posebno u recitiranju pjesama. Pjesme su
obino bile njegove, ali i drugih autora, ali sadrajno glavna tema im je bila
bunt protiv britanskog imperijalizma, te oslobaanje arapskih i islamskih
teritorija od kolonijalne vlasti. idove i Engleze je mrzio iz dna due, to
je izraavao ne samo u svojim pjesmama, nego u svojim predavanjima,
obinim razgovorima i kontaktima, izrugivao im se, pravio viceve na njihov
raun, i sl. esto je mene zaduivao da na ranoj internoj smotri recitujem
stihove. Tu mi je dosta pomogao moj amidi, Seud Abdul Aziz el-Akil,
koji je u to vrijeme bio srednjokolac, a pisao je i pjesme. Dobro se sjeam
nekih njegovih pjesama koje sam recitovao. Tako npr. u jednoj od njih
kae da smo mi narod koji se ne predaje ako bude napadnut ili okupiran,
da se ne plaimo neprijatelja ako bude brojan, da emo se sabljom igrati
s njima, kao to se lav igra sa krdom goveda. Kasidu zavrava porukom,
da su Englezi slini divljim zvijerima i grabljivcima, a da su Arapi narod
pitom i plemenit...
Ovo je zadivilo moga profesora, pjesnika Abdurrahima Mahmuda, traio
je da ove stihove ponavljam. On je tu jo dodao i svojih stihova, koji jo vie
potiu na odvratnost i averziju prema idovima i Englezima.
227

O pjesniku Abdurrahimu Mahmudu dr. Dabir Kumejha e rei: "Upoznao
sam njegovu poeziju prije nego to sam upoznao njega kao pjesnika. Jo
kao djeca u osnovnoj koli recitovati smo stihove, npr. stih u kome kae
da emo ostvariti "ili ivot koji e radovati prijatelja, ili smrt koja e ljutiti
neprijatelja".
Tada nisam mogao razumjeti i shvatiti tu poruku, pogotovo to da smrt

moe naljutiti neprijatelja. Mnogo kasnije shvatio sam koja je vrsta " smrti"
koja itekako moe razjariti neprijatelja, iz temelja ga uzdrmati. Pjesnik i
mudahid Abdurrahim Mahmud napisao je svoj Divan pjesama koji je
nakon njegove smrti objavio dr. Kjamil es-Sevafari. Izalo je nekoliko
izdanja ovoga Divana, koji su brzo rasprodati, toliki je bio interes italake
publike.
DiHAD u IRAKU I PALESTINI

Kada je poela revolucija protiv Engleza u Iraku, 1941. godine, koju je
predvodio Reid Ali el-Kejlani, na profesor Abdurrahim Mahmud je
napustio kolu i prikljuio se irakim revolucionarima u ovoj borbi protiv
Engleza. Nakon sloma i neuspjeha ove revolucije vratio se u svoju Palestinu
i u koli En-Nedah opet nastavio svoj profesorski poziv. Njegovo odsustvo
iz nae kole, za sve nas, predstavljalo je jednu veliku prazninu. Profesori,
posebno uenici, mnogo su ga voljeli, zbog njegove iskrenosti, pobonosti,
hrabrosti, ljudskog karaktera. Nakon odluke o podjeli Palestine 1947.
godine ponovo se zahuktavao sukob u Palestini pa je profesor Abdurrahim
Mahmud 1948. godine ponovo napustio kolu i prikljuio se mudahidima.
Bio je voa jedne izvidnice mudahida koja se zvala " Fevdu Hittin"
(Hittinska grupa). Ulazio je u otvorene okraje s okupacionim trupama,
posebno u oblasti Beni mir.
EHIDSKA SMRT
U bici " E-edere" (Vonjak), 13. 07. 1948. godine teko je ranjen, geler
idovske granate pogodio ga je u vrat. Nije mu se moglo pomoi, brzo
je iskrvario. Kada je umro imao je 35 godina. Na profesor Abdurrahim
Mahmud iza sebe je ostavio historiju koja je pisana krvlju, ostavio je poeziju
koja je davala zamah i nadu, svoju biografiju koja je ispunjena ljubavlju
prema zemlji Isra-a i Mitada, koju su svojim stopalima uprljali idovi braa majmuna i svinja.
228
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Aki:l

PRIMJERI IZ NJEGOVE POEZIJE
U jednom od svojih stihova mudahid Abdurrahim Mahmud istie da e

sigurno postii svoj cilj, ili na polju nauke, ili na bojnom polju.
U drugom stihu istie, da on vidi svoju smrt i mjesto svoje pogibije, ali to
nije razlog da tamo ne ide, jer, ako nema svoje slobode i svoje domovine,
njegova je elja da tamo ide i pogine.
Posebno snanu poruku alje svome narodu u stihovima u kojim ih
upozorava da ne oponaaju prodane i slabe due, jer one sarauju s
okupatorom, a okupator nee vratiti zemlju koju je zaposjeo.
PISALI su o NJEMU
O ivotu i djelu pjesnika i mudahida Abdurrahima Mahmuda pisao je

veliki broj knjievnika, naunika i istraivaa. Tako je Nafi' Abdullah,
1979. godine napisao disertaciju koju je naslovio "Pjesnik Abdurrahim
Mahmud". Zatim je, 1985. godine Velid Sadik Dirar napisao knjigu " Dva
pjesnika sa brda En-Nar", a iste godine je o njemu pisao Reid Dibr el
Es'ad u knjizi "Pjesnik Abdurrahim Mahmudm junak okraja Vonjak".
Dr. Dabir Kumejha posvetio mu je svoju knjigu "Pjesnik Abdurrahim
Mahmud".
O naem uitelju, voi, mudahidu i ehidu Abdurrahim Mahmudu, moglo
bi se mnogo toga rei, a ovo, posebno kod njega elim istai: jak iman,
izuzetnu hrabrost, nije podlijegao pritiscima niti ucjenama, nije prodao
sebe ni silama Istoka niti Zapada, nije vjerovao idovskim obeanjima,
jer, oni su sijai smutnje na Zemlji, oni su ubojice Allahovih poslanika,
svako ko im povjeruje i sa njima sklopi ugovor, postat e njihov rob. Svi
oni koji su se za aku dolara prodali idovima, koji su trgovali Zemljom,
dostojanstvom i krvlju palestinske mladosti, historija prema njima nee
imati milosti, i narod o tome nee vjeno utjeti.
Svi e oni biti kanjeni od .strane unuka hrabrih ehida, kao to su Izzuddin
el-Kassam, Abdurrahim hadi Muhammed, Abdul Kadir el-Husejni,
Abdurrahim Mahmud i druga braa iz redova ehida: ' oni e prema tebi
odmahnuti glavama svojim i upitati: Kada to ? Ti reci: Moda ubrzo!"

(El-Isra', Sl)
Da li e se Tajjib Abdurrahim sjeati svoga hrabroga oca i slijediti njegov

put i primjer? Da li e se Fejsal Abdul Kadir el-Husejni sjeati svoga oca i
nastaviti njegov put? Da li e istina doi na svoje mjesto, da li e sinovi ovih
229
lavova postati linosti koje e poi stopama svojih hrabrih oeva, vjernika
i ehida, koji su svojom krvlju natopili ovu mubarek Zemlju, branili
Mesdidul Aksa, prvu Kiblu Islama, tree svetite po znaenju u Islamu?
Naa nada u novu generaciju sinova Palestine je ogromna. Oni vjeruju da
je dihad proces koji e trajati do dana Kijameta; da idovima, krstaima, i
njihovim saveznicima nema opstanka na islamskoj teritoriji. Ako budemo
istinski vjerovali u Allaha Uzvienog, ako budemo iskreni u svome nijetu,
pobjeda e Allahovom pomoi, biti ostvarena, Allah ini ta hoe.
Autor knjige Abdullah el-'Akil sa generalnim sekretarom Asocijacije islamske omladine, dr. Mani'
el-Duhenijem, u Aliru 1990. godine. Tema razgovora bila je: Palestina i dihad.
230
28 -
ABDURRAHMAN ALI EL-DEVDER

(EBU AHMED)
(1924 - 1989
1 3 4 4 - 1 4 1 0)
DA'IJA
RoENJE 1 oBRAZOVANJE
ga srca, blage naravi i karaktera.
oen je u Bahrejnu 1924./1344.

godine. Osnovno obrazovanje
tekao je u svom rodnom mjestu,
a nakon toga putevi za naukom odveli
su ga u Egipat. Bio je prvi student iz Ba
hrejna koji se susreo s imamo m Hasa
nom el-Bennaom. Bilo je to 1944./1364.
godine kada se upisao na tehniki fakul
tet. Bio je pod snanim utjecajem ima
ma Hasana el-Bennaa, njegovih ueni
ka, kole i programa u da'vi. Postao je
jedan od uglednih i znaajnih linosti
pokreta "Muslimanska braa" u Egiptu.
Bio je izrazito voljena osoba, plemenito-
MoRALNE ODLIKE
Nakon zavretka studija u Egiptu vraa se u Bahrejn gdje, posebno meu

omladinom, iri ideje pokreta "Muslimanska braa". Objanjavao je da je
to jedini islamski pokret u naem vremenu koji svoj program zasniva na
Allahovoj Knjizi, Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i praksi
Prve generacije Islama. Budui da je radio i kao profesor i kao direktor, to
mu je davalo dosta prostora za djelovanje, kako meu omladinom, tako
i kolskim kadrovima i odgovornim linostima. Pored toga, zahvaljujui
svojim moralnim, ljudskim osobinama, uivao je unaajan ugled u svim
slojevima drutva. U svojim da'vetskim aktivnostima posebnu panju
posvetio je pomoi onima kojima je pomo bila neophodna, te na irenju
islamske literature.
231
ULOGA PROFESORA IZ EGIPTA
Kljunu ulogu u irenju ideja "Muslimanske brae" u Bahrejnu odigrali

su profesori iz Egipta. Oni su u Bahrejnu imali i podrku naroda, koji
je, opasan kolonijalnim obruem, jedino njima vjerovao. U to vrijeme u
zemljama Zaljeva djelovale su brojne kranske misionarske organizacije.
To djelovanje se posebno intenziviralo nakon to je zemlje Zaljeva posjetio
poznati ameriki misionar Aleks Zwimer. Bilo je to 1905. godine. Od tada
je u zemljama Zaljeva, posebno u Bahrejnu, osnovano dosta kola, bolnica,
socijalnih ustanova, iza kojih su stajala misionarska udruenja, a posebno
vlada Velike Britanije koja je na ovoj teritoriji bila direktno prisutna.
Imajui u vidu sve reene okolnosti, uloga Abdurrahmana Ali el-Devdera
postaje nam jo jasnija. Ipak, kada je Bahrejn u pitanju, pored njega
trebamo spomenuti i ova imena: Dasim E-ejh, 'Isa el-Halife, Delal el
Mejer, i Abdullah Demil. Svi oni dali su veliki doprinos u stvaranju novog
zdravog i svjesnog talasa islamske mladosti koji e se znati suprotstaviti
neprijateljima Islama to su neumorno, posebno svojim edukativnim
programima, nastojali muslimane odvojiti od Islama i njegovog programa
i naina ivota.
REKLI
su o
NJEMU
Profesor Abdullah Ehu Izzet, u svojoj knjizi " Sa Islamskim Pokretom u

arapskim Zemljama", govorei o Abdurrahman Ali el-Devderu, kae:
"Bio je jedan od najaktivnijih ljudi na planu islamske da've, i pored toga
to je imao dosta porodinih i drutvenih obaveza. Imao je dosta brojnu
porodicu, bio je direktor u osnovnoj koli u etvrti 'Arad, a stanovao je u
naselju El-Mihrek. Da bi nam bio jasan njegov odnos prema da'vi i Pokretu,
navest u samo ovaj detalj: U elji da se na jednom mjestu okupi to vie
lanova Pokreta, iznajmio bi i platio auto, iao kuama lanova Pokreta,
a bili su nastanjeni u sva etiri vea naselja, odnosno grada u Bahrejnu, i
dovodio ih na mjesto predvieno za sastanak. Obino bi ovo radio nakon
obavljenog jaciskog namaza. Na isti nain je ljude nakon sastanka vraao
njihohovim kuama, malo koga bi ostavio.
8TALOENOST I MUDROST U ISKUENJIMA

U njegovom vremenu Bahrejn je bio poprite razliitih ideilokih, kulturnih
i politikih gibanja. Na sceni su bili nacionalisti, pobornici Naserovih ideja,
232

komunisti i snage lijevice ... U mutne talase ovih mranih ideja skoili su
mnogi, i najvie ih se u njima utopilo. U ovim opasnim orkanskim naletima,
koji su zahvatili bezmalo cijeli arapski svijet, Abdurrahman Ali el-Devder
i njegovi saradnici uspjeli su se suprotstaviti.
Bahrejn je posebno bio izloen ovim izlivima neprijateljstva i mrnje. To je
bio dio strategije imperijalista, kojom su eljeli da muslimanske teritorije
uine zonom nesigurnosti, haosa i destrukcije.
U ovakvim okolnostima u Bahrejnu, "Muslimanska braa" su irili islamsku
da'vu, usmjeravali islamsku mladost, naroito kroz kole, damije, i druge
dobrotvorne i socijalne ustanove i udruenja. To su bila gnijezda u kojima
je profilirana nova generacija muslimana.
U profiliranju te generacije poruene su barijere svih vrsta lokalizama,
etnikih, nacionalnih, rasnih i jezinih razliitosti. Umjesto tih veza i
pripadnosti, nuena je veza koja sve ljude zbliava, a to je veza ehadeta
- vjera u Uzvienog Allaha i Njegovog poslanika Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem, veza u kojoj e se muslimani cijeloga svijeta zbliiti i
ujediniti, postati jedan Ummet, koji vjeruje u jednoga Gospodara, slijedi
jednu Knjigu, istog Poslanika i jednu Kiblu. Taj Ummet je poput jednog
tijela, kada ga jedan dio zaboli i bude ugroen, svi ostali dijelovi tijela
reaguju.

Imao sam ast upoznati ga nakon mog zavretka studija na El-Azharu
poetkom pedesetih godina prolog stoljea. Imali smo este susrete u
raznim mjestima arapskog svijeta: u Bahrejnu, Siriji, Iraku, Saudijskoj
Arabiji...
U niz navrata posjetio nas je u Kuvajtu. Imali smo susrete u udruenju
" Dem'ijjetu el-Islah", biblioteci " El-Menar", u udruenju " En-Nedat",
sedminoj " Divaniji", koju smo praktikovali u Kuvajtu...
Svaki susret s ovim ovjekom inio mi ga je bliim, i draim, a evo zbog
ega: zbog njegovog rada i morala, neprestalnog dihada, jednostavnosti i
skromnosti, metoda u da'vi, saosjeanjem u problemima i nevolji, nastojanju
da se prevaziu nesporazumi meu braom, mudrog pristupa ljudima koji
su na odgovornim pozicijama, argumentovanog dijaloga. Njegovi govori
i nastupi u damijama, za kolskim katedrama, preferirali su program
zasnovan na Kur'anu, Sunnetu i praksi Prve generacije Islama.
233

PuT IZMIRENJA
Nikada ne mogu zaboraviti njegovo angaovanje na planu izmirenja

meu mudahidima u Afganistanu. Bio je jedan od aktivista iz arapskog i
Islamskog svijeta, koji je uinio sve da meu voama dihada u Afganistnu
doe do jedinstva u stavovima i komandovanju. Za rukovodee kadrove
dihada u Afganistanu, moe se rei, da su bili odani i iskreni u svome
dihadu, da su imali strpljenje i odlunost, ali nedostajalo im je iskustvo i
budnost u sluajevima kada su neprijatelji primjenjivali taktiku unoenja
smutnje i razdora unutar islamskih redova. Abdurrahman Ali el-Devder
bio je lan Rabite u Mekki el-Mukerremi, jedan je od osnivaa Humanitarne
svjetske Islamske asocijacije u Kuvajtu (International Islamic Charitable
Organization), jedan je od osnivaa kluba " El-Islah" (Reforma) u Bahrejnu,
zatim biblioteke " Es-Sekafe" (Kulture), takoer u Bahrejnu.
Mnogo je putovao arapskim i Islamskim svijetom, imao susrete sa
najodgovornijim linostima islamske da've, uesnik je brojnih odluka
kojima se nastojalo ojaati pozicija Islama i muslimana.
Imao je dosta iskuenja, kako u svojoj porodici, tako i kapitalu, ali ostao
je strpljiv i zahvalan. Sjeao se svojih uitelja i profesora, uio im dove, jer,
kao to je isticao, oni su, poslije Allaha Uzvienog, najzaslueniji to se
naao na putu islamske da've i pokreta "Muslimanska braa", najmasov
nijeg islamskog pokreta u naem vremenu, Pokreta koji islamsku misao
iri diljem svih meridijana naeg planeta, koji se suprotstavlja svjetskom
imperijalizmu i njegovim slugama i saradnicima, cionistima, komunisti
ma, ma gdje oni bili.
"Muslimanska braa" su odolila svim napadima i zavjerama kojima se
eljelo ispresijecati, razjediniti i u konanici zauzeti islamski teritorij.
Zato su se borili protiv idova u Palestini 1948. godine, protiv Engleza na
Sueckom kanalu 1951. godine, o emu najbolje svjedoe na stotine i hiljade
poginulih ehida. Isto tako, poput brda i jakog bedema suprotstavili su
se tiraninu i faraonu (Abdun-Nasiru - op.prev.) instaliranoj marioneti
zapadnjaka koji su preko njega eljeli zadati posljednji udarac Islamskom
pokretu u Egiptu. Ali, mudahidi se ne uplaie kazamata, niti vjeala,
dadoe svoje imetke, i svoje ivote na putu Allahovom, ne klonue i ne
oslabie, ne prihvatie predaju niti dunjaluke ponude, nego postadoe jo
vri i uporniji, neke Allah Uzvieni poasti titulom ehida, dok drugi
nastavie njihov put na ovom dunjaluku, na kojem je njihov krajnji cilj Allah, njihova vjera je Islam, njihov zakon i ustav je Kur'an, Muhammed,
234
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Akll

sallallahu alejhi ve sellem, je njihov voa, dihad je njihova orijentacija i
put, a njihova konana i najvea elja - da postanu ehidi.
Jedan od takvih je, zasigurno, da'ija Abdurrahman el-Devder. Ne elimo
nikoga hvaliti pored Allaha, Koji e svidjeti raun sa svakim, nego samo
kaemo ono to o ovom ovjeku mislimo.
SMRT
Iz prolaznog u Vjeni, bolji svijet preselio je 24. 01. 1989. l 26 .04. 1410.
U istom danu ehid je postao i poznati borac i voa, Abdullah Azzam.
ISKAZIVANJE ALJENJA
Svoju alost iza njegove smrti, ispred Islamske svjetske asocijacije, izrazio
je ejh Jusuf Dasim el-Hadddi:
"Naa institucija ostala je bez jedne izuzetne islamske linosti, bez ovjeka
koji je na planu islamske aa've djelovao dugo vremena, koji je bio uesnik
u dobrim djelima. Vrio je dunost imama, hatiba i da'ije, bio je zamjenik
predsjednika Udruenja za drutvene promjene u Bahrejnu, jedan je od
osnivaa naega Udruenja u kojem je bio aktivan i dao svoj izuzetan
doprinos. To je ejh Abdurrahman Ali el-Devder iz bratskog Bahrejna.
Molimo Allaha Uzvienog da mu podari svoju neogranienu Milost, da
mu da poloaj ehida i dobrih ljudi."
Svoje aljenje je takoer izrazio predsjednik Udruenja za drutvene
promjene iz Kuvajta, ejh Abdullah Ali el-Mutavva, ukazujui na njegovu
bogatu biografiju i progresivne stavove.
Da ga Allah Uzvieni nagradi svojim rahmetom i magfiretom, da blagoslovi
njegovo potomstvo, da njegove uenike i prijatelje uvrsti na putu vjere i
Istine.
235
29
ABDUL BEDi'-SEKAR (EBU IBRAHiM)

( 1915 1986/1334 1407 )
-
DA'IJA
oen je 1915./1334. godine u
gradiu Kfer Sekar koji pripa
da istonoj pokrajini Ehu Ke
bir u Egiptu. Potie iz sela Beni '!jad iz
stare i ugledne arapske familije. Mno
go je bio vezan za svoga oca i ljude iz
svog sela u kojem je stekao ivotno
iskustvo. U Kairu je upisao Pedagoki
fakultet. Nakon zavretka studija re
kao je da od toga fakulteta nije imao
nikakve koristi osim to je zvanino
dobio papir da je svrenik fakulteta!
Priznao je da je jedino imao korist od
knjiga koje je proitao, prije svega au
tora ejh Muhammed Reid Ridaa i profesora Muhibbuddina el-Hatiba.
Iznad svega koristila su mu druenja s imamom Hasanom el-Bennaom.
Dugo vremena je radio u glavnom sjeditu pokreta "Muslimanska braa" i
bio je jedan od Bennaovih najbliih saradnika.
MoJ susRET s NJIM

Prvi put sam imao susret s njim u Egiptu, krajem 1949. godine, u kui
jednoga od mojih prijatelja. Kada je dolo vrijeme namaza ponudili su mu
da on predvodi demaat, to je i prihvatio. Primijetivi sliku postavljenu
u pravcu Kible, neprimijetno je prekrio sliku, a onda smo obavili namaz.
Od tog prvog naeg susreta shvatio sam da profesor Abdul Bedi Sekar ima
sklonost ka selefizmu nastojei prakticirati sve za ta je bio siguran da
dolazi od Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i Prve generacije ashaba, da
je Allah zadovoljan s njima. esto smo se susretali tokom moga studiranja
u Egiptu, a i nakon studija. Viali smo se u Kuvajtu, Emiratima, Kataru,
236
Abdullah 'Alal Sulejman el-'Alill

Libanu, Saudijskoj Arabiji, gdje sam sluao njegova predavanja. Proitao
sam njegovu izvanrednu knjigu "Kako prii ljudima i pozvati ih?" koju
mi je lino poklonio. Na poleini knjige napisao mi je i posvetu biljeei
hidretski i kranski datum, ali i ne " miladski".
NJEGOVA USLUNOST
Prialo mi je nekoliko ljudi iz kruga "Muslimanske brae" o njegovom

odnosu i ponaanju sa svojim prijateljima u zatvoru " Et-Tur" 1948. godine.
iao je i brijao svoje drugove u zatvoru, inio razne usluge i pomagao
starim i bolesnim, istio prostorije u kojima su boravili... Sve to mnogi
nikada ne bi uradili. Motiv ovakvog njegovog ponaanja su skromnost i
elja da se doe do nagrade Uzvienog Allaha.
jEDAN OD PRVE GENERACIJE
Profesor Abdul Bedi Sekar se prikljuio pokretu "Muslimanska braa"

od samog poetka osnivanja i rada ove organizacije, od 1936. godine.
Edukaciju je stekao u koli imama Hasana El-Bennaa i radio u centrali
ovoga Pokreta u Kairu. Volio je selo, prirodan duh i vedrinu jo od ranog
djetinjstva pa sve do svoje smrti. Mrzio je svaki vid usiljenosti i dvolinosti,
bilo u rijeima ili u ponaanju. Volio je otvorenost i savjet, nije se bojao rei
istinu, a to je govorio mudro i taktino, koristei uvijek kur'ansko geslo:
" Na put Gospodara svoga mudro i lijepim savjetom pozivaj i s njima na

najljepi nain raspravljaj." (En-Nahl, 125)
Ovakvim metodom prodirao je u srca onima kojima se obraao, koristio je
i dosjetku i alu, pa nije udo to su ljudi prihvatali njegove stavove, slijedili
ga na putu da've u najteim momentima, a to je vrijeme u kojem je Islamski
svijet bio u oaju, razjedinjenosti, dekadenci i posrnuu.
U POKRETU MusLIMANSKA BRAA
Govorei o svom pristupu u redove "Muslimanske brae", Abdul Bedi'

Sekar, kae: " Kada sam prvi put doao u sjedite Pokreta, tada smjetenog
na trgu El-'Atabe u Kairu, 1936./1356. godine, zatekao sam imama Hasana
el-Bennaa kako se obraa prisutnim: 'Kolonizatori su uspjeli u naem
narodu razgraniiti vjersko i dunjaluko, znai, odvojiti vjeru od ivota.
Ako se ta podjela kod njih moe prihvatiti, kod nas, muslimana, tako neto
je neprihvatljivo. Zato bi ovjek vjernik bio daleko od politike, zato bi
237
politiar bio daleko od vjere? Zatim, politika, ta je to? Nije li politika

znanje i naobrazba, odgoj i vaspitanje, raspodjela kapitala i sredstava,
obezbjeivanje sigurnosti i pravednosti graanima? Ako su ministarstva
odraz politike, onda mi samo u jednom kur'anskom ajetu vidimo est
ministarstava, a to je ovaj ajet: Allah zahtjeva da se svaije pravo potuje,
dobro ini, i da se blinjima udjeljuje, a razvrat i sve to je odvratno i

nasilje zabranjuje; da pouku primite, On vas savjetuje."'(En-Nahl, 90)
Od toga trenutka Abdul Bedi Sekar postaje lan pokreta "Muslimanska
braa" i to jedan od najvatrenijih zagovornika njihovog programa, naju
tjecajniji lan osnivakog tijela Pokreta, nerazdvojni saputnik i saradnik
imama Hasana el-Bennaa narednih dvanaest godina.
KAziVANJA o IMAMu HAsANu EL-BENNau
Govorei o nekim detaljima iz ivota Hasana el-Bennaa, profesor Abdul

Bedi' Sekar, kae: "Jednom prilikom smo ga upitali: Zato nisi pripremio
velika pisana djela? Odgovorio je: Ja sam zauzet pripremanjem velikih
ljudi... Ti ljudi e kasnije napisati velika djela." Niko ko je poznavao imama
Hasana el-Bennaa ne moe posvjedoiti, da je bilo kada rekao neto to nije
istina, da je iznevjerio emanet, ili da nije ispunio obeanu rije. Kada su
"Muslimanska braa" odluili graditi damiju i poslovne prostore u gradu
Ismailijji, lino je preuzeo na sebe da isplati sve dugove koji su preostali
prema graevinskim poduzetnicima. Slino je postupio i u sluaju kada
je u Hilmijji kupljena zgrada za potrebe Pokreta - isplatio je sva preostala
potraivanja.
Jednom prilikom, ekajui da se susretne s Abdurrahmanom Azzamom, u
to vrijeme Generalnim sekretarom Arapske lige, primijetio sam na njegovoj
odjei rupu i upozorio ga na to. Rekao mi je: " Bolje rupa nego zakrpa, na
odjei naih ejhova, koji su bili mnogo bolji i ueniji od nas, moglo se
primjetiti po nekoliko zakrpa."
Imam Hasan el-Benna u najteim okolnostima za vrijeme rata u Palestini
uspijevao je sa lanovima Pokreta pokrenuti razne dobrotvorne akcije.
Tako je pokrenuo akciju " Sehmu ed-da'vet" (Doprinos da've), prvi je dao
svoj prilog a ostali su ga slijedili. Neko od lanova mu je jedanput rekao:
"elimo da nas podui govornikoj vjetini i metodama da've." Odgovorio
im je: "Hodajte po selima, po blatnjavim i neprohodnim putevima, tamo
gdje taj narod ivi, ivite s tim narodom - tada e vam Allah Uzvieni
otvoriti vrata spoznaje."
238

Neki ovjek napisao je knjigu " Zato sam musliman?" i molio imama
Hasana el-Bennaa da mu napie recenziju za tu knjigu. Budui da je autor
knjige bio dobro znan !mamu, pitao ga je otvoreno:
"
" Dragi prijatelju, da li ti obavlja namaz? Odgovorio je: "Iskreno govorei,
ne obavljam" Rekao mu je: "Onda, zato si ti musliman? Izvinjavam se, ne
mogu ti udovoljiti."
Autor je nakon svega ostao uporan. Na kraju imam Hasan el-Benna je
napisao traenu recenziju, ali, u onome to je napisao niti jednom rijeju
nije se osvrnuo na djelo niti autora, nego je napisao o ljepotama Islama i
ljepoti obrazovanja u okviru dinskih propisa.
Drugom prilikom imam Hasan el-Benna pozvan je da prisustvuje alosti u
kui jednog prijatelja iji je otac preselio na Ahiret. Usput mu je reeno da
umrli za svoga ivota nije obavljao namaz, niti je postio, a volio je i popiti!
Imam Hasan el-Benna naao se u neugodnoj situaciji, ali je lanovima
porodice, ne hvalei rahmetliju niti ga kudei, rekao:
" Rahmetlija je, da mu se Allah smiluje, bio od ljudi koji nisu javno prema
Allahu grijeili, a kada bi bio upozoren, bojao se Uzvienog Allaha."
Imam Hasan el-Benna je nekog ovjeka upitao za njegovo ime, a on mu je
odgovorio da mu je ime Abdur-Resul (Rob Poslanikov), na ta mu je Imam
rekao: " Predij svoje ime u Abdus-Sabur (Rob Strpljivog), jer, Poslanik,
sallallahu alejhi ve sellem, nije imao robova."
Gospodin Ahmed Hasenejn paa bio je predsjednik drutva Izviaa
Egipta. "Muslimanska braa" su, prireujui smotru svojih izviaa, na
sveanu manifestaciju pozvali i gosp. Ahmeda Husenejn pau. Povorku su
predvodili mladii koji su nosili velike formate Mushafa. Sve je izgledalo
velianstveno. Gost Ahmed Husenejn paa, vidno iznenaen prizorom,
posebno brojem odazvanih i njihovoj starosnoj strukturi, bili su prisutni
izviei svih starosnih dobi, zbunjeno je upitao imama Hasana el-Bennaa:
" Kako ste sakupili ovaj svijet iz najdaljih dijelova Egipta? Kada mi
organizujemo neto poput ove sveanosti, na nivou drave Egipat,
ponudimo sve olakice, odjeu, trokove, i opet nam ne doe ovoliki svijet,
a i oni koji dou, jedva su doli. Kako si ovo uspio?"
Imam Hasan el-Benna se nasmijao i rekao: "Vrlo lahko. Rekli smo im samo:
La ilahe illallah Muhammedun resulallah! (Nema Boga osim Allaha,
Muhammed je Njegov Poslanik). Doli su o svom troku."
239

AKTIVNOSTI u ZEMLJAMA ZALJEVA
Da'ija Abdul Bedi' Sekar je jedan od velikana savremene islamske da've i
Pokreta. Njegovo ime poznato je irom arapskog i Islamskog svijeta. Voljeli
su ga svi koji su ga poznavali, zbog njegove skromnosti i otvorenosti,
njegovog znanja, dihada i portvovanosti. Njegova prisutnost osjetila se
u zemljama Zaljeva, posebno u Kataru, gdje je doao iz Egipta 1954./1374.
godine. O njemu govori profesor Hajdar Kuft u svojoj knjizi "I drugi
gubitak": " Profesor Abdul Bedi' Sekar, kada bi odlazio u Dubai, bio je gost
vladara Katara i boravio je u poznatom dvorcu Es-Sabik. Pozvao sam ga
jednu no da bude gost u mojoj kui, bojei se da e to odbiti, to iz obaveza
koje je imao, to zbog injenice da su ga mnogi pozivali sebi elei da bude
njihov gost. Ali, on je prihvatio moj poziv i odluio da ostavi udobnost
dvorca i prenoi u mojoj dosta skromnoj kui, u etvrti 'Adman. Kada
je dolo vrijeme ranog sabaha otiao sam samo da otvorim vrata sobe u
kojoj je spavao, ali vidim da je ve odavno budan i da ui Kur'an. Kasnije
smo klanjali sabah, doruovali, a on ode da opere ruke, obnovi svoj abdest,
i poslije toga primjetih ga kako isti umivaonik. Rekoh mu: "Allah ti se
smilovao, ostavi to!", na ta mi on ree: "Navikao sam uvijek da nakon
uzimanja abdesta oistim umivaonik i da iza mene ostane ist."
240

Profesor Abdul Bedi' Sekar je dugo radio u Emiratima i Kataru. Bio je
direktor za pitanja kulture i prosvjete u Kataru, direktor biblioteke Katara,
savjetnik za pitanja kulture Emira Katara. Mnogo je radio na publiciranju
islamske literature, posebno starih izvora iz domena fikha, islamske
kulture, ali i drugih disciplina. Tako je od vladara Katara, Ali ibn Abdullah
Al-Sanija, a kasnije od njegovog sina, Ahmed ibn Ali Al-Sanija, traio da se
tampaju svi dostupni stari izvori, koji su najvee blago i ponos. Taj njegov
prijedlog je, od strane vladara Katara prihvaen, i tampane su o njihovom
troku, da ih Allah Uzvieni nagradi.
PoTovALI
su
GA VLADARI ZALJEVA
Veina emira i vladara zaljeva izuzetno su cijenili i uvaavali profesora

Abdul Bedi Sekara. Isto tako, potovali su ga i mali obini ljudi zbog uvijek
prijatnog i neposrednog odnosa s njima, a znano je da je mnoge od njih
i lino pomagao. Poznavali su ga kao govornika i hatiba, vaiza, pisca,
predavaa, da'iju, reformatora. Volio je neposredan kontakt, otvorenu
komunikaciju i lino poznanstvo s muslimanima, to je osnovni metod
djelovanja "Muslimanske brae", kao to je jasno isticao imam Hasan el
Benna u svojim uputama Risalama.
-
Sjeam se, dok sam boravio u Kuvajtu, dobio sam poziv iz Ujedinjenih
arapskih emirata da doem tamo i odrim predavanje. Prihvatio sam.
Nakon predavanja koje sam odrao u " Demijj etul Islah" u Dubaiju,
prisutni su me obasuli brojnim pitanjima, bilo ih je toliko, da su ti odgovori
uzeli mnogo vie vremena od samog predavanja. Kada sam, u jednom
trenutku, nakon to mi je postavljeno pitanje, malo zastao, profesor Abdul
Bedi Sekar, da ga Allah nagradi, odgovorio je umjesto mene...
Dok je bio direktor za sektor kulture u Kataru, jedan od onih koji su ga
dobro poznavali, navodi da je radniku koji je traio odsustvo zbog smrtnog
sluaja u porodici u rjeenju napisao: " Doputa mu se odsustvo u trajanju od
tri dana, da ga Allah Uzvieni nagradi, a da njegovom umrlom oprosti."
Na traenje odsustva zbog enidbe, na rjeenju je napisao: "Uz ovo odobrenje
molimo Allaha Uzvienog da enidba bude mubarek i mladoenji i mladoj,
da ih Allah sastavi u dobru."
Abdul Bedi Sekar, da mu se Allah smiluje, pripovijeda da mu je jedan
oficir iz obavjetajne slube Egipta, kojeg je Allah Uzvieni kasnije uputio
"Muslimanskoj brai ", rekao: " Bili smo uobiajili u redove Muslimanske
brae slati svoje pijune. Meutim, primijetili smo da te ljude "Muslimanska
241
braa" na neki udan nain vrlo lahko pridobiju za sebe. To nas je izluivalo
jer smo poeli sumnjati u vlastite kadrove, pa smo odabrali jednog jako
nekarakternog ovjeka vjerujui da e on taj posao dobro obaviti. Meutim,
samo sedmicu dana nakon to smo ga poslali da "obavlja svoj posao",
taj isti ovjek dolazi u moju kancelariju i trai da ga premjestim na bilo
koju drugu dunost! Zaudio sam se i pitao ga zbog ega to trai, a on je
odgovorio: " Poaljite me da pijuniram komuniste, idove, ateiste, ali ne i
ove. Svaku no ustaju i klanjaju, imaju ejha koji im ui Kur'an, na jednom
rekjatu zadre se po sat vremena, ne mogu to izdrati."
Poznati novinar i pripovjeda, Ihsan Abdul Kuddiis kae: " Kada bi imam
Hasan el-Benna kihnuo u Asuanu, "Muslimanska braa" u Aleksandriji,
rekli bi mu: "Jerhamukellah!"
VJERNOST PRIJATELJIMA
Nije zaboravljao svoje prijatelje. Obilazio ih je, pisao im, raspitivao se za

njih, bez obzira koliko bili udaljeni od njega. Ovdje u navesti sluaj dr.
Se'ida Ramadana, da mu se Allah smiluje, koji je oenio kerku imama
Hasana el-Bennaa. ivio je u enevi gdje se sklonio od silnika Egipta
(Abdun-Nasira-op.prev.), jer mu je oduzeo dravljanstvo i osudio ga na
smrt vjeanjem u odsustnosti. Profesor Abdul Bedi Seker se raspitivao za
njega i obavezao se da ga posjeti.
REKLI su o NJEMU
Profesor Haj dar Kuft, istiui leernost i jednostavnost Abdul Bedi'a Sekara,
navodi da je profesor Zuhejr E-avi, koji je bio vlasnik islamskih knjiara
u Damasku i Bejrutu, jednom prilikom doao u kuu Abdul Bedi'a Sekara
u Dohi negdje iza jacije-namaza, i nakon to je nazvao selam prisutnima,
obratio se Abdul Bedi Sekaru rijeima: "0 oe Ibrahimov, pozajmi mi 100
rijala, potpuno sam praznog depa". Abdul Bedi je ostao smiren, nije se ni
pomakao sa svoga mjesta, nego je Zuhejru rekao: " Fioka sa novcem je na
dohvat tvoje ruke, uzmi koliko ti treba". Zuhejr je to stvarno uinio, iziao
je izmeu njih, a da nije ni sjeo.
ejh Muavved 'Aved Ibrahim, govorei o profesoru Abdul Bedi Sekaru,
navodi: "Kada Allah Uzvieni donese svoju odluku, On tu odluku ne
mijenja. Tako je donio Odluku da se profesor Abdul Bedi Sekar pridrui
ehidskoj druini u momentu kada je bio na putu prema svojoj kui, nakon
predavanja koje je posvetio da'vi, to mu je bio najdrai posao.
242

Plemeniti rahmetlija ivio je za svoju vjeru, bio je vjeran i odan da'vi koja
je bila najvea njegova preokupacija i radost. Zbog da've je, poput mnogih,
uinio Hidru, nadajui se da e nai saradnika i brau za Istinu. I naao je
brau i pomagae za tu Istinu u Kataru, a njegovo djelovanje i njegov dihad
osjetio se u svim zemljama Zaljeva. Jo uvijek su mi u sjeanju studentski
dani u Libanu, 1956.-1962. godine ....
Profesor Abdullah el-Meniik, vlasnik dnevnog glasila "Bejrutski veernji
list", obavijestio me da se profesor Abdul Bedi' Sekar nalazi u Libanu te da
je razlog njegovog dolaska snimanje uenja Kur'ani Kerima. Kasnije sam se
iz Libana vratio u Egipat, a nakon toga, zbog naunog istraivanja u Jordan,
u razdoblju 1965.-1969. godine. Profesoru Abdul Bedi Sekaru pisao sam u
Katar. Ubrzo sam dobio odgovor. Pisao mi je o sluaju ehida Sejjida Kutba
i vidio sam koliko je bio ganut tim dogaajem. U odgovoru sam mu napisao
da je Allah Uzvieni Sejjidu Kutbu odredio ovakav zavretak, a zar ima neki
zavretak bolji od onoga koji vodi u svijet ehida? Zar se naka ast moe
porediti sa au onoga ko svoj ivot poloi na putu Allahovom?!"
Profesor Zuhejr E- avi, u kuvajtskom asopisu "El-Mudteme"', u
decembarskom broju 1987. godine pie: "Osjeam obavezu da o profesoru
Abdul Bedi' Sekaru kaem i posvjedoim ono u ta sam se, ivei s njim,
uvjerio. Bio je iroke ruke kada su drugi bili u pitanju, do krajnjih granica
skroman kada se radilo o njegovom vlastitom interesu i njegovim osobnim
potrebama. Svjedoim da je, unato skromnom imovinskom stanju,
pomagao mnoge projekte iz vlastitog depa, pogotovo kada bi se u tim
projektima sustezale ruke bogataa."
Ovo je da'ija Abdul Bedi Sekar, ovo su njegove karakteristike, svjedoenja

nekih ljudi koji su ga poznavali. Ovo je primjer ovjeka kojeg je iznjedrila
kola imama Hasana el-Bennaa. To je kola naega vremena, njen cilj
je postizanje zadovoljstva Allahovog, njen uzor je Sunnet Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, njen program je Kur'ani Kerim, njena najvea
elja je uzdizanje Allahove rijei i Njegov Dennet.
Prvih deset godina djelovanja pokreta "Muslimanska braa" mogu se
tretirati kao godine osnutka. Sve je poelo u mjesecu zul ka'deu 1346.
(1928.) u gradu Ismailijji, a nakon etiri godine centar Pokreta premjeten
je u Kairo. Sljedeih deset godina bilo je vrijeme irenja ideja Pokreta u
Egiptu, te arapskom i Islamskom svijetu. A onda je nastupilo vrijeme
napada i iskuenja. Napadi su doli od strane silnika i "malih faraona" koji
bjehoe robovi i instrumenti u
i novih krstaa.
.......___
243
Dr. Ali Abdul Halim Mahmud, u svojoj izvrsnoj knjizi "Naini edukacije
kod Muslimanske brae", kae: " Razdoblje od 1948. godine pa na ovamo, u
historiji pokreta Musliamnska braa, moe se tretirati kao vrijeme u kojem
je, unato pritiscima i zabranama, stranka dosta uradila na svom irenju i

profiliranju, kako na unutarnjoj tako i vanjskoj sceni. Isto tako, na planu
obrazovanja i edukacije, Pokret je, u navedenim tekim okolnostima,
nastavio sa svojim uspjenim djelovanjem. To ne treba da udi, jer je
edukacija koju vre Muslimanska braa poput vode s jakog vrela, ona
mora nai plodno tlo i dati zdrave usjeve, bez obzira na prepreke koje je na
tom putu mogu doekati. Moe li neto zaustaviti vodu da doe do dobre
podloge? Edukacija Muslimanske brae izvire iz Allahove Knjige i Sunneta
Resula, sallallahu alejhi ve sellem. Ona se kasnije preko ashaba i tabiina,
preko obnovitelja islamske misli stoljeima, prenosi na ovu ivu generaciju,
neki od njih ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih
koji to oekuju - nisu nita izmjenili".
ejh Abdullah Ali el-Mutavva, u kuvajtskom listu "El-Mudteme'" od
08. 08. 1995. godine, pie: "Upoznao sam Muslimansku brau, sreo se s
njihovim rukovodstvom, u prvom redu sa samim osnivaem Pokreta,

ejhom Hasanom el-Bennaom, da mu se Allah smiluje. Upoznao sam ih kao
kolektiv koji je iskren prema da'vi, koji zagovara istinski eriat, zasnovan
na programu Ehli Sunneta. Upoznao sam ih kao kolektiv koji zagovara
i praktikuje dihad, ije je geslo La ilahe illallah. Odlika im je mudrost,
ouvanje Sunneta, borba protiv novotarija i zabluda te umjerenost. To ih
krasi u svim vidovima ivota."
U svom predgovoru za knjigu "Kako pozivati ljude?", autora Abdul Bedi'
Sekar, ehid Hasan el-Benna, kae: " Bio sam pripremio napomene i
objanjenja za neke moje radove, ali nakon to sam proitao ovu knjigu
Abdul Bedi Sekara, mislim da za tim vie nema potrebe. U njoj je
sadrano sve to sam mislio rei. Ova knjiga me obradovala, molim Allaha
Uzvienog da nagradi njenog autora, da mu omogui uspjeh na planu da've.
Preporuujem ovu knjigu, koja je pisana snagom i duhom imana."
ejh Muhammed ibn Ali el-Mahmud, kae: " Kada je ejh Muhibbuddin
el-Hatib, autor djela "El-Feth" (Pobjeda) poeo tragati za osobom koja bi
se mogla postaviti na elo Ustanove za pitanja kulture u Kataru, najprije
se konsultovao sa predstavnikom Saudijske vlade u Kairu, koji je imao
kompetencije sklapanja ugovora sa profesorima za Saudijsku Arabiju.
KonstatovaH su da bi najpogodnija linost za tu funkciju bio profesor
Abdul B edi' Sekar. Odmah su ga poslali u Katar i dali mu preporuku kojom
244
je od strane Muhibbuddina el-Hati:ba bila naslovljena za ejha Dasima

ed-Dervia. U njoj je pisalo: "Ovaj profesor (znai, Abdul Bedi' Sekar)
je ugledan ovjek i pedagog. On zadovoljava uvjete i potrebe za Katar, i
dajemo mu prednost nad drugima".
Tako je profesor Abdul Bedi' Sekar stigao u Katar gdje je najprije preuzeo
rukovoenje jednom osnovnom kolom, a kasnije je postao direktor
obrazovanja i kolstva u Kataru. Radio je na otvaranju novih kola,
naroito u manjim mjestima i primjeni savremenog sistema obrazovanja
u tim kolama. Doveo je zatim u Katar dva sposobna alima i pedagoga,
dr. Izzuddina Ibrahima i profesora Kemala Nadija, a kasnije nekoliko
profesora iz Egipta i Palestine."
Tako je profesor Abdul Bedi' Sekar, zahvaljujui Allahu Uzvienom,
uz pomo kadrova koje je odabrao i doveo u Katar, dao snaan zamah
kulturnom ivotu u ovoj zemlji.
DJELA
Profesor Abdul Bedi' Sekar, pored onoga to smo spomenuli, napisao je

jo:
Moral djevojaka
Tedvid i kur'anske znanosti
Putovanje na Hadd
Vjeite oporuke
Arapske pjesnikinje
Odabrani hadisi iz kategorije el-Hasen i es-Sahih
Iman
Kritika " El-Burde"
Odabrane ene
Osnovi odgoja muslimana
Uputa onima koji pozivaju u Islam
Hutbe i vazovi
Geografski vodi Katara
Komentar djela " El-Hutut el-'Arida"
Dvanaest godina s imamom Hasanom el-Bennaom.
Kratak prikaz djela "Mikatu el-Mesabih"
Kratak prikaz djela " Et-Tevessulu ve el-Vesiletu" autora ibn Tejmijje.
(Napisao u suradnji sa Zuhejr E-aviom)
245
Pored nabrojanog, veliki broj njegovih djela ostalo je u rukopisu. Da Allah

Uzvieni pomogne njegovim nasljednicima da i ova djela ugledaju svjetlo
dana, kako bi se njima mogli koristiti.
SMRT
Umro je u Egiptu u subotu, 13. decembra 1986. l 12 r.evvela 1407. godine.

Umro je na putu kui, u mjestu Belbis, u blizini grada Ez-Zakazik, vraajui
se s jednog od svojih predavanja. Smrt ga je zadesila dok je vozio automobil.
Skrenuo je s puta i upao u jedan vodeni kanal. Naen je nakon izvjesnog
vremena i prenesen u bolnicu gdje je opremljen u efine, a zatim ukopan
do svoje ene Ummi Ibrahim (Majka Ibrahimova) koja je umrla godinu
dana prije njega.
Molimo Allaha Uzvienog da ga obaspe Svojom neizmjernom milou, da
oprosti i nama i njemu, i da nas sve sastavi u boravitu Njegove milosti.
246
Abdullah 'Aki1 Sulejman el- 'Aktl
30 -
IBRAHIM 'AUR (EBU HASEN)

(1930 - 1969
1 348 - 1 388)
UITELJ I MUDAHID
OBRAZOVANJE
udahid Ibrahim 'Aur, porijeklom Palestinac, poeo je svoj

ivotni put u krilu Palestinskog otpora, stekao je islamsko
obrazovanje i ranije se ukljuio u program islamske da've. Gorio
je od elje za dihadom na Allahovom putu protiv cionista i okupatora
Palestine, protiv onih koji su svojim prisustvom obeastili sveta mjesta
Islamskoga svijeta. Imao je tekih iskuenja sa Silnikom Egipta, zatvaran
je, muen i proganjan. Jedno vrijeme je bio oficir u Egipatskoj vojsci, a onda
se prikljuio revolucionarnom pokretu " Feth" u vrijeme kada je taj pokret
zagovarao dihad protiv idova i poduzimao konkretne akcije iza kojih su
stajali Palestinski mladii - mudahidi. Meutim, kada je " Feth" napustio
tu koncepciju, prihvatio politike igre, svoje aktivnosti sve vie svodio na
Ibrahim J\ur i Hani Mustafa Besiso s prijateljima
247

retoriku i lanu propagandu, kada je marksistika i ateistika filozofija i
ideologija sve vie poela osvajati prostor u njegovim redovima, mudahid
Ibrahim 'Aur je napustio ovu organizacij u. On je elio istinski dihad
na Allahovom putu, elio se boriti za vjeru i ideju, ne iskljuivo za neku
teritoriju, za principe i stavove Islama i Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi
ve sellem, a ne za principe i ideje Marksa, Lenjina ili Gevare.
BoRAVAK u Ez-ZuBEJRU
Iz Palestine je otiao u Irak gdje je kao profesor poeo raditi u mjesnoj koli
"En-Nedat" u Ez-Zubejru. Prije njega u ovu kolu su dola i poela raditi
dva poznata mudahida, Muhammed es-Saftavi i Hani Besiso. Inae ovu
kolu je osnovao poznati alim iz Mauritanije, ejh Muhammed el-Emin e
inkajtl 1920. godine. U tom projektu pomogli su mu stanovnici Zubejra.
Program kole podrazumijevao je zastupljenost islamskih znanosti:
tefsir, hadis, tevhid, fikh (posebo nasljedno pravo), zatim arapski jezik
i knjievnost, knjigovodstvo, kao i razne savremene znanosti. Kada je
ovu kolu posjetio Ma'ruf er-Resafi, rekao je: "Ova kola zasluuje da
bude Univerzitet, ovo je Univerzitet, a ne kola". Iz nje su izale generacij e
strunjaka iz domena eriata, ekonomije, poljoprivrede, industrije ...
Nakon smrti ejha E-inkajtlja upravu nad ovom kolom preuzeo je ejh
Nasir ibn Ibrahim el-Ahmed, poznati nauni autoritet toga vremena, ne
samo u Iraku, nego i ire. Posebno je vodio rauna o dovoenju sposobnih
kadrova u ovu kolu. Dok sam studirao u Kairu traio je od mene da mu
preporuim sposobne profesore iz Egipta koji bi predavali u koli "En
Nedat". Najprije sam mu preporuio Muhammeda es-Saftavija i Hanija
Besisu, zatim su ih slijedili Salah e-erbini, Ibrahim 'Aur i mnogi drugi.
Za nekoliko profesora ove kole, 1959 . godine, organizovati smo odlazak
na Haddd. U toj grupi bili su: Ibrahim el-Mubejjid, Ahmed el-'Arfed,
Abdul Muhsin E-ukajr, Ja'kub el-Akili, Abdullah el-Akil, Muhammed
es-Saftavi, Hani Besiso i neki drugi. Na putu za Hadd ugostio nas je
poznati alim oblasti El-Kasim, ejh Abdurrahman es-Sa'di, koji je bio
jedan od uenika ejha E-inkajtija, osnivaa kole En-Nedat". Isto tako,
posjetili smo ejha Muhammeda Nasifa, jednoga od najuglednijih ljudi u
Deddi, da mu se Allah Uzvieni smiluje.
ejh Nasir el-Ahmed nije vodio samo brigu o kadrovima kole, nego i o
njenom materijalnom poloaju. Zbog toga je u Saudijsku Arabiju uputio
delegaciju na elu koje su bili Dasim el-Dami' i Abdullah el-Akil, s ciljem
248

da se doe do materijalnih sredstava zarealizaciju projekata ove kole. I
stvarno, ovu delegaciju je u Rijadu primio lino kralj Seud i ukazao nam
visoke poasti. Dao je znaajan prilog za nau kolu, a slino su postupili
i drugi ugledni ljudi u Rijadu, Hubru i Demmamu. Svoj doprinos dali su i
mnogi ljudi iz Kuvajta, da ih Allah Uzvieni nagradi. Na ovaj nain kola
je, ne samo rijeila neke tekue probleme, nego je krenula u ostvarenje
znaajnih projekata. Hvala Allahu Uzvienom.
DiHADSKE I VOJNE SPOSOBNOSTI

Profesor Ibrahim 'Aur ostao je predava u koli " En-Nedat" sve do 1968.
godine kada su se u Jordanu oformili logori "Muslimanske brae" u kojima
su vrene pripreme za dihadske akcije protiv idova. Tada je napustio
Irak i pridruio se ovim dihadskim odredima. U logoru su bili prijatno
iznenaeni kada su se uvjerili u njegove sposobnosti na planu ratne taktike
i rukovoenja. Iznenaenje je bilo tim vee jer nije odavao utisak da
posjeduje te sposobnosti, izgledao je kao i svaki drugi dobrovoljac, a bilo
ih je mnogo iz raznih dijelova arapskog i Islamskog svijeta. Kada su se
uvjerili u njegove mogunosti i sposobnostii, povjerena mu je uloga trenera
i uitelja mudhidima u logoru. Obuavao ih je raznim ratnim vjetinama
i taktici te rukovanju rzliitim vrstama naoruanja. Iako relativno mlad,
imao je oko trideset godina, bio je dobar uitelj i trener. To je inae neto to
je karakteristino za pokret "Muslimanska braa". Veina dobrovoljaca ove
organizacije koji su se nali, ili u pripremnim logorima, ili vojnim bazama,
bili su starosne dobi ispod trideset godina, a bilo je dosta i veoma mladih.
S pravom su ih nazvali " Sveenici nou - konjanici danju". idovima su
dali lekcije koje ovi nikada nee zaboraviti. Bili su istinski sljedbenici i
nasljednici mudahida iz Palestinskog rata 1948. godine, Sueckog kanala,
oprali su sramotu doivljenu kukavikim sporazumom iz 1967., dokazali
cijelom svijetu da su ljudi principa, hrabri ratnici koji se ne plae smrti i
tee Ahiretu.
UzoRAN PALESTINAC
Profesor Ibrahim 'Aur je bio uzor i paradigma palestinskog borca,
karakterisale su ga mladost, vjera, hrabrost, odanost. Bio je jedan od onih
koji su vjerovali da je dihad jedini put za povratak teritorije i dostojanstva
vjere i kapitala. elio je da pogine kao ehid. Ta elja mu je ostvarena
u utorak, 26. avgusta 1969. godine, dok je vrio pripremu za akciju sa
249
mudahidima. Ukopan je u mezarluk "Ummul Hajran" u Joradnu. Dr.

Muhammed ehu Faris, u svojoj izvrsnoj knjizi " ehidi Palestine", opisujui
smrt Ibrahima 'Aura, kae: " Komandant logora je dobio informaciju da
e Izraelci bombardovati logor obuke, pa je izdao hitnu naredbu da se
mudahidi raziu i da se logor pod hitno napusti. Tano nakon trideset
minuta pojavili su se izraelski avioni koji su "preorali" ovaj pojas bombama
i granatama. Samo dvojica mudahida lake su ranjeni. Sljedeeg dana, u
vrijeme ruka, neki ljudi iz sela koje se nalazilo u blizini logora, donesoe
neekspolodiranu bombu. Profesor Ibrahim 'Aur uzeo je tu bombu i poeo
objanjavati njene karakteristike. Izmeu ostalog, naglasio je da se ona
moe aktivirati na najmanji dodir ili pritisak. Dok je ovo objanjavao do
njega je bio, skoro se oslonivi na njegovo rame, mladi - mudahid Ridvan
Krian. Iznenada, bomba je eksplodirala, nanijevi dvojici mudahida
opasne povrede u predjelu vrata. IzdahnuH su na licu mjesta".
Tuga i ok spustili su se na stanovnike Logora. Svi su znali da su dvojica
ehida matali da poginu u akciji protiv idova, a sada su poginuli na vojnoj
pripremi. Ali, to je Allahova volja i odluka, da postanu ehidi u momentu
kada su se pripremali za akciju:
i ima ih koji to oekuju - nita nisu izmjenili." (El- Ahzab, 23)
Lokalna kola "En-Nedat" u Ez-Zubejru
250
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Akll

SVJEDOENJA ONIH KOJI SU GA POZNAVALI
Za njega e rei njegovi prijatelji koji su s njim radili i saraivali u koli
"En-Nedat" da je bio taan i precizan, da je radio tiho i predano, bio sklon
dubokom razmiljanju, davao prednost djelima nad rijeima, nije se volio
eksponirati niti isticati. U sve ovo sam se i lino uvjerio kada sam posjetio
kolu u kojoj je predavao i proveo dobar dio svoga ivota.
U to sam se uvjerio i kad sam posjetio logor u podruju El-Agvar gdje se
profesor nalazio s grupom mudahida. Tada su u mom drutvu bili jo
i dva moja uvaena prijatelja, Ebu Bedr i Ebu Tarik, da se Allah obojici
smiluje.
O profesoru Ibrahimu 'Auru slino su govorili ehid Salah Hasen, da mu
se Allah smiluje, njegov brat Ebu Halil, zatim prijatelji Ebu Usame i Ebu
ihab. Svi ga hvale zbog njegove izuzetne hrabrosti, odvanosti, iskrenosti.
Takav je bio u Logoru, takav je bio u akcijama protiv idova, takav je bio u
onom momentu kada je postao ehid.
Iza sebe je ostavio lijep primjer svojim uenicima i saradnicima u koli,
mudahidima u pripremnim logorima i vojnim uporitima. Svi su oni po
djednako ponosni na njega i svi ga hvale. Ovo nije udno za ovjeka koji
je odgojen u koli imama Hasana el-Bennaa, islamskog reformatora dva
desetog stoljea, da'iju, za koga e
ejh Muhammed el-Gazali, da mu
se Allah smiluje, rei:
" Zadovoljstvo mi je naglasiti da
sam jedan od uenika imama Ha
sana el-Bennaa, da sam njegov sim
patizer, da sam nosio teret islamske
da've zajedno s njim. Znam da u
zbog ovog priznanja biti omrznut
kod mnogih! Ali, od ovog velikog
ovjeka sam nauio da je pravi vjer
nik zadovoljan samo s onim im je
Allah zadovoljan.
Za Islamski svijet, a i za ovjean
stvo u cjelini, velika je Allahova
blagodat i dar da se ovakvi ljudi s
ejh Muhammed Emin e-inkajti,
vremena na vrijeme pojave.
osniva mjesne kole En-Nedat u Ez-Zubejru
25 1

ovjek poput imama Hasana el-Bennaa obnavlja vjeru, okuplja ljude oko
sebe, rjeava probleme, suzbija novotarije i zablude, jednom rijeju, aktiv
no nas podsjeti na dane kada je Objava silazila i kada se Sunnet ivo prak
ticirao."
Ovo je samo malo od onoga to bi se moglo rei o profesoru Ibrahimu
'Auru, da ga Allah Uzvieni nagradi i da mu oprosti. Da Uzvieni Allah,
u svakom vremenu, podari ovome Ummetu ljude koji e nositi zastavu
Islama i boriti se na Allahovom putu.
Poznati pjesnik, dr. Muhammed Mahmud Sijam, posveuje Ibrahimu
'Auru svoje stihove u kojima izraava: prije svega bol i tugu za ehidom,
zatim moli Allaha Uzvienog da njemu, kao i ostalim ehidima, podari
Dennet, osvrui se na situaciju u redovima Ummeta istie da taj Ummet
ne lii na onaj pravi Ummet, da vladari ovoga sadanjeg Ummeta ele vlast
po svaku cijenu, mir po svaku cijenu... Zatim u sljedeim stihovima poziva
da se slijedi primjer Ibrahima 'Aura, i ostalih ehida, da se ne prihvataju
svakakva rjeenja, da se poloe ivoti...
Kolone ehida osvjetljavaju taj put - taj put vodi do voljene i slobodne
Palestine. Za voljeni Mesdidul Aksa treba dati porez - a to je krv i ivot...
Hvala Allahu, Stvoritelju Svijetova
252
31 -
AHMED HATIB (EBU MUHAMMED)

( 1 9 1 4 - 1 9 7 0/ 1 3 3 3 - 1 4 1 8)
DA'IJA I MUDAHID
oje poznanstvo s velikim

pregaocem na polju islamske
da've i mudahidom, Ahmed
Muhammed el-Hatibom, datira od po
etka pedesetih godina prologa sto
ljea, a vezano je za moju prvu posjetu
Jordanu. Meutim, za njega sam saznao
mnogo ranije, kako od pojedinaca s ko
jima sam se susreo, tako i iz literature
kojom sam raspolagao, naroito onog
dijela koji je tretirao pitanje Islamskog
pokreta i dihada u Jordanu. ovjek koji
se najvie isticao u borbi protiv Engleza i idova u Jordanu i ije je ime
najvie isticano na tom planu, bio je upravo Ahmed el-Hatib. Za njega mo
emo ustvrdit da je i faktiki osniva pokreta "Muslimanska braa" u Jor
danu. Bio je fasciniran irrfamom Hasanom el-Bennaom, njegovom idejom
. i programom.
MoRALNE ODLIKE
Bio je, da mu se Allah smilluje, vjernik od akcije, strpljiv mudahid,

vanredan poznavalac Islama koji je islamsku teoriju uvijek pokuavao
pretvoriti u praksu. Nije se zadovoljio samo analizom stanja i problema
muslimana, nego je traio lijek i rjeenja za te probleme. Protiv neprijatelja
nije iao nasumice i slijepo, ve mudro i odabranom strategijom. Moje
zvanino upoznavanje s njim vezano je za jednu znaajnu da'vetsku
inicijativu i akciju, a to je irenje islamske literature u narodu, posebno
knjiga imama Hasana el-Bennaa i ehida Sejjida Kutba, kao i drugih autora
koji svojim pisanjem utiu na jaanje i razvoj svijesti kod omladine.
253

Bili su nam interesantni svi autori koji o Islamu i muslimanima piu na
savremen i afirmativan nain, a takvih je, sreom, bilo sve vie. Najvie
smo ove literature plasirali preko izdavake kue i biblioteke " Mektebetu
el-'Aksa" (Biblioteka El-Aksa). Ovdje elim istai jedan podatak o da'iji el
Hatibu, a vezan je za dnevnu novinu koju su izdavali Muslimanska braa
krajem 1946 godine, a koja je zabranjena 1948'. Naime, trebalo nam je
nekoliko brojeva iz tog perioda a nikako nismo mogli doi do toga. Naj
poslije smo nali nekoliko knjiga kod ejha Abdurrezzaka es-Saliha, ejha
Abdul Aziza Ali el-Mutavvee u Kuvajtu, najvie kod Ahmeda el-Hatiba da
mu se Allah smiluje, da bi kasnije u biblioteci Amerikog Univerziteta u
Bejrutu nali sve traene brojeve. Da'ija Ahmed el-Hatib odlikovao se lije
pim odgojem, iskrenou i odanou, izuzetnom hrabrou i upornou.
Bio je mudahid iz prve genercije Pokreta, nije bio sklon eksponiranju i
pompi, nikada se nije kolebao, niti plaio, a izvrenje zadatka uvijek je
vezao za kvalitetnu pripremu, mudrost i taktiku.
NJEGOVI DIHADSKI STAVOVI

Profesor Zuhejr e-avi, u listu "Ed-Dustiir" (Ustav), za njega e rei:
" Poeo je kao uitelj u osnovnoj koli u gradu Irbid, gdje je kao uitelj
radio i njegov otac. Od rane mladosti aktivno se ukljuio u proteste i
revoluciju u Siriji, kroz koju se narod suprotstavio uspostavi britansko
francuskog protektorata nad tom regijom, procesu naseljavanja idova na
islamsku teritoriju, a koji je posebno podravala i pomagala Engleska. Po
kraj Irbida prolazio je naftovod koji je vodio za Hajfu, a odatle do najvee
rafinerije nafte na Sredozemnom moru. U periodu izmeu 1936. i 1941.
godine, Ahmed el-Hatib je u sklopu diverzantske grupe sastavljene od
mudahida iz Sirije i Jordana, presijecao ovaj naftovod. Englezi su mislili
da ove akcije izvode iraki oficiri koji se za to obuavaju u Njemakoj, te
da je to sve u reiji muftije Emina el-Husejnija. ak se i dan danas ne zna
da je ove havarije na naftavodu u vie navrata pravio profesor El-Hatib i
njegov dihadski krug. U peridu od 1936. do 1939. godine uestvovao je u
brojnim pobunama na sjeveru Palestine, a 1948., zajedno s Abdullatifom
ehu Kure, Memduhom es-Sarajiretom, Mehur Hajmiirom i dr., u borbi
protiv idova. Bio je sauesnik u tekim i poznatim sukobima kao to su
" Sur Bahir", " El-Kuds" i " El-Katmiin". Teko je ranjen pa se dugo lijeio
u dravnoj bolnici u Damasku. Nakon ozdravljenja vratio se u Jordan i
nastavio raditi na planu da've zajedno sa Muhammed Abdurrahmanom
Halifom, Jusufom el-'Azmom i drugim".
254

Ovo je dio istine koju kao ivi svjedok iznosi profesor Zuhejr e- avi.
Lino elim iznijeti ulogu Ahmeda el-Hatiba u radu jedne Komisije koju
smo oformili 1968. godine s jasnim ciljem da se muslimanski narodi
izvuku iz oaja i beznaa koje ih je zadesilo 1967. godine, nakon sramnog
poraza od Izraela. Poraz su uzrokovale naturene voe ija je vojska poput
zeeva pobjegla ispred idova - " sinova majmuna i svinja". Komisija o kojoj
je ovdje rije, odradila je svoju ulogu na duhovnom i psiholokom planu,
u dobroj mjeri zahvaljujui Ahmedu el-Hatibu, a u mnogome pomogli su
mu: Ehu 'Aur, Ehu Usame, Ehu Ahmed, Ehu Tarik, Ehu Bedr, i drugi.
Za Ahmeda el-Hatiba s pravom se moe rei da je bio jedan od predstavnika
savremene da've, primjeran kao mudahid i kao da'ija, jedan od prvih voa
Pokreta u Siriji i Jordanu i jedan od osnivaa Pokreta u ovom stoljeu.
Profesor Jusuf el-'Azm u listu " Es-Sebil" kae: " Pedesetih godina, kada
sam bio u cvijetu mladosti, profesor Ahmed el-Hatib bio je u zenitu svoje
zrelosti i stvaralake aktivnosti. Sjeam se, sjedio bi u svojoj biblioteci
u Irbidu, gdje je navraao veliki broj omladine da kupi knjigu, naroito
islamskog sadraja. Zbog njegove skromnosti i vanjtine, mnogi su mislili
da je samo radnik ili eventualno vlasnik te biblioteke, a malo je ko znao da
S desna (sjede): Mustafa ez-Zerkti, Ahmed el-Hatib, Ed-Devtilibi, Abdul Hakim 'A bidin, Ebu
el-Jusr A bidin, Abdullatif ebu Kure. (stoje): erif Se'id Abdurrahman el-Kutajktini, Ahmed es
Sabbtig, Salih el-Ahres, Salah Redeb Ekrem, Enver el-Hifar, Salah Da'du, A dil Sevdtin, Edib
el-Dehtijuni... E-ti el-Kevakibi. (Fotografija iz 1947. godine)
255
je on zaljubljenik tih knjiga, da ih je sve proitao, da je tim knjigama hranio

razum i duu. Nisu znali da je taj ovjek uesnik prvih redova dihada
protiv cionista i britanske prisutnosti u Jordanu i Palestini."
Pokret "Muslimanska braa", iji je idejni tvorac i osniva istinski reforma
tor etrnaestog hidretskog stoljea, imam Hasan el-Benna, reformator i
arapskog i Islamskog svijeta u cijelosti, dao je potencijal i kvalitet koji ostaje
Ummetu za primjer. Iznjedrio je da'ije koji se dokazae i potvrdie kako
u svome vremenu, tako i onom koje dolazi, svojim znanjem, dihadom,
saburom, iskrenou i odanou. Oni su utjecali na islamski preporod i bu
enje koje je zahvatilo cijeli svijet, preporod koji se odnosio na sve segmen
te ljudskog ivljenja: zainteresiranost za Islam, pojava relevantne islamske
literature, reaktuelizacija islamske nonje, osnivanje islamskih banaka, iz
gradnja novih damija, pokretanje islamskih kola i visokokolskih usta
nova, organiziranje islamskih klubova, sindikalnih institucija, studentskih
udruenja ..., a u svemu su pripadnici Pokreta imali kljunu ulogu. Osim
spomenutog pokrenuta su i mnoga humanitarna islamska udruenja, usta
nove islamske da've, razni pokreti islamske omladine koji su nudili uvijek
novi zamah dihadu u Palestini, Kamiru, Filipinima i dr.
S desna (stoje): Abdul Vehhab el-1\rda, Ebu Salah Dimeki, Abdullatif ebu Kure, Ahmed el
Hatib, efik Muhammed es-Esmer. (sjede): Fevzi el-Kavkadi, Abdul Hakim 'Abidin E-ejh
Muhammed el-Emer.
256

Nema sumnje da je ovaj islamski preporod bio najbolji nagovjetaj
povratka Ummeta vjeri i vlastitim vrijednostima, unato svim pokuajima
da se ti procesi onemogue i zaustave. Mi smo svjesni da je borba izmeu
Istine i neistine proces koji e potrajati, da je to rat koji je promjenljive
sree, ali, na kraju, pobjeda e pripasti onima koji budu vjerovali u Allaha
Uzvienog.Islam e, uz Allahovu pomo, izai kao pobjednik u borbi
protiv neprijatelja nakon to muslimani postanu iskreni u svome nijjetu i
djelu, te nakon to uvae Allahove Sunnete, odnosno zakonitosti kojima
se do te pobjede dolazi.
Kolone ehida koje je savremeni Islamski pokret darovao Ummetu,
ehida koji se nisu uplaili sila zuluma i nasilja to pooe s namjerom
da unite Islam i muslimane, ili u najmanju ruku, kako su govorili da
"
"zaepe izvore vjere . Islam je snaga koja dolazi, snaga kojoj se ne mogu
suprotstaviti silnici i tirani, jer Allah je na zatitnik: "Mi, uistinu, Kur'an
objavljujemo i zaista emo Mi nad njim bdjeti. " (El-Hidr, 9)
Veliki uenjak, dr. Jusuf el-Karadavi, u svojoj knjizi "Nagovjetaji pobjede
Islama", govori o pritiscima kojima e biti izloeni propagatori Islama u
svakom vremenu: "Napadi i progoni kojima su izloeni propagatori Islama
ne ukazuju na njihovu slabost. Naprotiv! Brutalnost napada i progona
predstavlja najbolji dokaz njihove snage i ivota. Mrtvom se ne upuuju niti
zadaju udarci, nego onome ko je aktivan, ko je iv. Da'va, iji propagatori
nisu na udaru je mrtva, ili u najmanju ruku minorna i beznaajna. Napad
na Islam je napad na vhunske principe, zato Islam u svakom sukobu ima
svoje ehide, svoje stablo brani krvlju svojih ehida, svoju graevinu gradi
njihovim tijelima. Pritisci i nevolje, zapravo, jesu uitelji da'ija, kroz nevolje
daije se potvruju i jaaju, i tjelesno i duhovno."
NAJVEI lsLAMKSI POKRET

Dr. Muhammed es-Sejjid el-Vekil u svojoj knjizi "Najvei Islamski pokret
u etrnaestom vijeku po Hidri", kae: " Imam- ehid Hasan el-Benna se
suprotstavio svim pogrenim koncepcijama i ponudio islamske poglede i
rjeenja. Politiarima je ponudio islamska rjeenja odnosa, ekonomistima
je ukazao na ekonomski sistem zasnovan na Kur'anu, sociolozima je, isto
tako, objasnio model ljudskog drutva zasnovanog na postavkama Kur'ana,
teoretiare odgojnog sistema, pedagoge, pozvao je da pokuaju uspostaviti
kuransku metodologiju koja ve provjereno nudi pozitivne rezultate, a
zapadnu civilizaciju je pozvao da obznani i prizna posljedice nemorala i
destrukcije kojom su ugrozili cijeli svijet.
257
O mudahidu Ahmedu el-Hatibu u listu " El-liva"' (Zastava), autor lanka

Madid Ruslan, e rei: " Prednjaio je u dobrim i humanim djelima, a bilo
ih je mnogo, naroito u vremenu padova i sramote. Nije bio nametljiv, a
kada mu je nuena vlast bjeao je od toga. Bio je dostojan vlasti, ali ona nije
bila dostojna njega."
Ovo je samo letimian pogled na islamsku da'vu u Jordanu u prvih pedeset
godina od njenog osnutka. Meu onima koji su udarili temelje da've u tom
podruju svakako je i mudahid Ahmed Muhammed el-Hatib. Njegovo
ime e ostati svijetlim slovima zapisano na stranicama historije islamkse
da've Egipta, Sirije, Iraka: "Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet dat Allahu,
ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to oekuju - nisu nita imjen ili." (El
Ahzab, 23)
SMRT
Uzvieni Allah ga je uzeo Sebi u subotu, 09. sefera 1418. l 14. juna 1997.
u 85-toj godini ivota. Ispratio ga je veliki broj prijatelja, kako iz Jordana,
tako i drugih arapskih i islamskih sredina. Ukopan je u mezarluk " Sehab"
(Oblaci) u Ammanu. Da se Uzvieni Allah smiluje mudahidu i da'iji
Ahmedu el-Hatibu i da ga nastani u prostranstvima Svoga Denneta.
258
32
MUHAMMED SE'iD BA'IBAD

(EBU ES-SE'iD)
( 1 941-1790/ 1359 -1390)
OFICIR - EHID
Muhammedom Se'id Ba'ibadom me
upoznao prijatelj Abdul Kadir el
'Ammari. Rekao mi je da se radi o jed
nom oficiru iz Jemena, koji je lan "Musli
manske brae", da je iskreni mudahid, pra
vi vojnik, musliman praktiar, i naveo mi
jo niz pohvala o njemu. A onda smo, nakon
sramnog poraza 1967. godine koji su doiv
ljele arapske vojske predvoene pijanica
ma, tiranima, lanim veliinama ... , odluili
ohrabriti muslimanski narod, povratiti mu
povjerenje u vlastite sinove i vlastitu snagu.
Odluili smo pozavti islamsku omladinu
na obuku koju smo organizirali na lokalitetu nadomak Izraela. Odazvao
se veliki broj dobrovoljaca iz raznih dijelova arapskog i Islamskog svijeta,
meu njima i Muhammed Se'id Ba'ibad iz bratskog Jemena. eljeli smo da
se vie nikada ne ponovi ovakav sramni poraz koji se i desio zbog toga to
u njemu nisu uestvovale snage dina. Tim snagama je onemogueno da se
bore protiv idova, bili su pritvoreni po kazamatima. Za to vrijme plesaice
i pjevaice pravile su drutvo i ugoaj voama arapskih vojnih formacij a,
onako kako su se ponaali Kurejevii kada su ratovali protiv Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, i Ashaba, da je Allah s njima zadovoljan. Sada
Allah aeapsku vojsku ponizio kao to je nekada ponizio Kurejevie i nji
hove saveznike. Ponizio ih je najniim Allahovim stvorenjima, "sinovima
majmuna i svinja", prokletih u Allahovoj Knjizi, prokletih od strane Njego
vih vjerovjesnika. Za one koji su doprinijeli ovom sramnom porazu, veliki
pjesnik Er-Resafi, kae da su to " robovi Zapada, delati vlastitog naroda".
259

PosJETA KuvAJTU
Bili smo poaeni njegovom posjetom Kuvajtu. Razgovarali smo o

islamskom savremenom Pokretu, o ulozi omladine u okolnostima u kojima
se atakuje na vrijednosti Islama, zatvaraju da'ije, mudahidi, progresivna
i slobodna ulema, klei se pred idovima i kriarskim zavojevaima. Bio
je, da mu se Allah smiluje, pun nade i optimizma kada je pobjeda Islama
u pitanju, pun gnjeva za neprijatelje Islama, njihove sluge i plaenike.
Odatle se uputio prema mjestu predvienom za pripremu i obuku.
Prikljuio se tamo brai koja su ve dola ranije, mnogi su doli i poslije
njega, iz razliitih sredina. Svi oni sainjavali su dihadsku skupinu koja
je bila spremna dati svoj ivot na Allahovom putu, zatiti slabe i nemone,
protjerane iz svojih kua.
IzvoDI IZ GOVORA
Govorio bi: "Nije mi bitno kada e mi doi edel i kada u umrijeti, nego
da me smrt zatekne na polju dihada, da moja smrt bude poetak puta u
Dennet, koji je Allah Uzvieni obeao mudahidima: " Ima vjernika koji
ispunjavaju zavjet dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to

oekuju - nita nisu izmjenili." (El-Azhab, 23)
Najvie to bih elio je da svojom smru otputujem u Dennet, da poginem

od metka ili topa, sasvim svejedno. Imam dvije elje: dihad na putu
Allahovom - to mi se ve ostvarilo, i drugo da budem ehid na Putu
Allahovom, i to e mi se, Njegovom voljom ostvariti."
Mudahid Ehu es-Se'id bio jedan od najuspjenijih studenata vojne kole

u Kairu, to potvruju mnogi njegovi prijatelji. Roen je na jugu Jemena
1941./1359. godine.
DiHAD I SMRT
Dr. Muhammed ehu Faris, u svojoj izvanrednoj knjizi "ehidi Palestine",

govorei o Ehu es-Se'idu, kae: " Bio je, da mu se Allah smilije, odluan i
hrabar, skroman, komunikativan, imao je in kapetana u vojsci u Jemenu.
Nakon dolaska Komunista na vlast u Jemen bio je prisiljen napustiti zemlju,
nakon ega je, u odsustvu, osuen na smrt vjeanjem.
260

Nakon sramnog poraza 1967. godine kada je konano izgubljena cijela
Palestina, Sinaj i Golanska visoravan, zaslugom prije svega arapskih vladara,
"Muslimanska braa" su donijeli odluku da se protiv Izraela primjeni
gerilski nain ratovanja. Trebalo je animirati mase, pozvati dobrovoljce.
Upravo ta odgovorna uloga povjerena je, meu ostalim, i Ehu es-Se'idu,
koji je sa dvojicom svojih prijatelja od kojih je jedan bio iz Indonezije, a
drugi iz Turske, obiao dobar dio arapskog i Islamskog svijeta, pozivajui
narod u dihad i traei materijalnu podrku ovoj ideji i akciji. Pozivali su
i dobrovoljce za ovu akciju.
Kada je poteno odradio ovaj dio zadatka naao se na prvoj liniji fronta.
Uestvovao je u obuci i pripremama, a zatim u akcijama. Imao je dosta
vojnog znanja i iskustva, to je u to vrijeme bila nasuna potreba svim
mudahidima koji se nau u vojnim bazama i na ovakvim zadacima. Bio
je hrabar i disciplinovan, izvravao je zadatke svojih pretpostavljenih bez
pogovora, ak ako bi pretpostavljeni imao manje iskustva i znanja od njega.
Jednom prilikom, izaao je sa grupom mudahida u izvianje na obalu
rijeke Jordan kako bi razradili plan prelaska i forsiranje rijeke i prebacili
se na Zapadnu, okupiranu teritoriju Palestine. Meutim, bili su otkriveni
od neprijatelja, i u nonoj tiini odjeknula je rafaina mitraljeska paljba ...
Ebu es-Se'id je na mjestu izdahnuo, njegovo tijelo je, tako rei, raznesena
rafalnim mecima. Bilo je jo poginulih i ranjenih. Jedan od tih ranjenika
imao je teke povrede u predjelu butina, ostao je bez jednog testisa, ali je
tako ranjen preao pet kilometara, nakon ega je prebaen u bolnicu gdje
mu je ukazana pomo i uraen komplikovan operativni zahvat. Danas je
taj mudahid iv, nakon tih dogaaja se oenio i ima iz toga braka djecu...
Subhanallah! Kada neto odredi da bude, Njegovo je samo da kae: " Budi!"
i ono bude".
Ebu es-Se'id postao je ehid u ponedjeljak, 24. 04. 1970. godine u tridesetoj
godini ivota. Njegovo tijelo preneseno je u njegovo rodno mjesto na jugu
Jemena. Denazi su prisustvovali brojni muslimani, ule su se glasne
poruke "La ilahe illallah Muhammedun Resulullah!", " ehid je miljenik
Allahov!", " Put Palestine - Put Islama!", i druge.
Ovo je izgovarano u okruenju komunistikog politikog sistema koji je u
to vrijeme bio na vlasti u Adenu. To je najbolji dokaz da Ummet, unato
pritiscima i zulumarima, nee podlei niti biti uutkan. Nemogue je
unititi prirodnu (islamsku) ideju i nit s kojom se ovjek rodi i doe na
ovaj svijet...
261

PRIMJERI PLEMENOSTI
Ovi primjeri rtve za Palestinu vraaju nadu Ummetu, njegovoj dananjici

i njegovoj budunosti. Dihad je paradigma snage koja oivljava i gradi, ona
stoji nasuprot snagama svakog zla i destrukcije, to je snaga koja vjeruje u
Ahiret i njegove vrijednosti i titi ih, ona je nasuprot snagama koje vjeruju
samo u ovaj, materijalni svijet, koje su rob strasti i uivanja.
Dananja generacija mudahida neodoljivo podsjea na Prvu generaciju
muslimana. Islamski svijet nee kroiti u sigurnu i sretnu budunost bez
ovoga kova ljudi, koji su spremni svoj ivot poloiti za Islam, za njegove
svetinje, onako kako to ini "Hamas", " Islamski dihad" u Palestini
" Hizbullah" u Libanu, mudahidi u Kamiru, Filipinima, eeniji...
Samo Islam, i nikakav drugaiji koncept, moe spasiti Ummet od rascjepa i
podjela, uiniti ga snanim i bitnim faktorom - onako kako Uzvieni Allah
kazuje: " Ova vaa vjera - jedina je prava vjera, a ja sam - va Gospodar,
zato se samo meni kljanjajte!" (El-Enbija', 92)
Jedini put kojim se treba suprotstaviti idovima, to je put borbe - nema
drugog puta jer oni ne potuju zadanu rije, ne potuju dogovore i ugovore,
tako su se ponaali u prolosti, tako se ponaaju i danas. Njima moe
povjerovati samo onaj ko je slijep, ko nema osjeaja, ko je neznalica ili izrod
i izdajnik. To je narod koji je prezren, na koga se izlila srdba Allahova,
koji je proklet sa Sedam nebesa: "Ma gdje se nali, bie ponieni, ako se
ne stane pod Allahovu zatitu i zatitu muslimana, i zasluie Allahovu

srdbu i snai e ih bijeda, zato to u Allahove dokaze ne vjeruju, i to su,
ni krive ni dune, vjerovjesnike ubijali, i zato to protiv Boga ustaju i to u
zlu svaku mjeru prekorauju." (Ali 'Imran, 110)
Imam Hasan el-Benna u svojoj knjizi "Da li smo pragmatini?", kae:
" Svaki narod je u velikoj potrebi za stabilnim i jakim linostima i

karakterima. Samo s takvim svojim sinovima moi e se suprotstaviti
nesreama i opasnostima. ovjek je tajna ivota, klju napretka svakog
naroda, jer, kompletna historija ovjeanstva vezana je za jake ljude, za
genije. Narodi su bili jaki, ili slabi, u mjeri u kojoj su raspolagali jakim, ili
slabim, pojedincima".
Pokret "Muslimanska braa", najraireniji i najmasovniji islamski pokret
naega vremena, imao je velike i jake ljude, hvala Uzvienom Allahu. Svoju
veliinu dokazali su borei se protiv idova u Palestini 1948. protiv Engleza
na Sueckom kanalu 1951. te po drugi put protiv idova, nakon sramnog
,
262

poraza 1967. godine. Svi sukobi, sve bitke, sa sobom nose kolone ehida, ali:
"Nisu klonuli zbog nevolja koje su ih na Allahovom putu snalazi/e, i nisu

posustajali niti se predavali - a Allah izdrljive voli." (Ali 'Imran, 146)
Ovi ljudi, mudahidi, nisu bili samo iz jedne zemlje, jednog mjesta niti
jednog plemena. Mudahidi su dolazili sa svih meridijana gdje ive musli
mani iz razliitih socijalnih sredina. Svi zajedno oni predstavljaju islamski
Ummet, koji se bori, koji odbija da prihvati zulum i nepravdu, koji se odu
pire silnicima i faraonima, koji se dri Allahovog vrstog ueta, Njegove
jasne Knjige, Upute Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem.
Provodili su vrijeme u logorima pripremajui se za opasne akcije, vezala ih
je ljubav prema Islamu, ljubav prema dihadu, elja da postanu ehidi, da
umru pod zastavom Islama. Bilo ih je iz Saudijske Arabije, Egipta, Sirije,
Sudana, Jordana, Iraka, Palestine, Jemena, Zaljeva, Libana, Magreba ...
Svi su se osjeali kao braa u Islamu, radili su za Islam, borili se na
Allahovom putu, za prava potlaenih muslimana bilo gdje u svijetu, jer,
osnovna pripadnost muslimana je njegova vjera, muslimani cijeloga svijeta
su braa. Musliman je duan pomoi svoga brata muslimana ma gdje on
ivio na Zemlji, duan je uvati islamske svetinje i dostojanstva muslimana.
Allah Uzvieniu Kur'anu anom kae:
"A zato se vi ne biste borili na Allahovom putu za potlaene, za mukarce

i ene i djecu, koji uzvikuju: 'Gospodaru na izbavi nas iz ovoga grada,
iji su stanovnici nasilnici. Ti nam odredi zatitnike i Ti nam podaj onoga
ko e nam pomoi!' Vjernici se bore na Allahovom putu, a nevjernici na
ejtanovom. Zato se borite protiv ejtanovih tienika, jer je ejtanovo
lukavstvo zaista slabo." (En-Nisa', 75, 76)
Da Allah Uzvieni nagradi naega ehida Ebu es-Se'ida", da nagradi
njegovu brau ehide koji su mu prethodili i one koji e mu se prikljuiti, i
da nas sve s njima sastavi, kao i s Njegovim vjerovjesnicima, pravednicima,
ehidima, dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao. A kako
e oni divni drugovi biti!
Dr. Jusuf el-Karadvi u djelu svoje snane poezije postavlja pitanje, ta je
Palestina bez El-iUse i El-Kudsa, pa kae, da je Palestina bez Kudsa kao
tijelo bez glave. Zatim poziva "zemlju Poslanstva" da se strpi, poziva snage
dihada da se pokrenu, nagovjetava "Hamas" kao nadu i elju sutranjice,
koji sigurno stupa na pozornicu.
Navest emo ta je u elegijskim stihovima o Ebu es-Se'idu rekao poznati
islamski pjesnik dr. Muhammed Mahmud Sijam.
263

Pjesma nosi naslov " Suza ehida". U svojoj pjesmi on poruuje ehidu da
spava sretan i zadovoljan, jer, broj mudahida se stalno pveava, tiranima

se sve vie pripremaju zasjede Poruuje mu dalje da sretno i mirno spava,
jer e mudahidi dovriti plan koji su zajedno s njim zapoeli te da je sada u
redovima mudahida hiljade Se'ida.
...
Svoje stihove posvetio mu je i islamski pjesnik dr. Kemal Reid. U svojoj

kasidi on istie da je mudahid iz Jemena ivio ivot mudahida, nikada se
nije kolebao niti ustuknuo, ivio je kao .vjernik, borio se protiv nevjerstva i
idolpoklonstva. Bolilo ga je, navodi dalje pjesnik, to su dumani okupirali
teritoriju i svetita, te to se ta svetita danas nalaze u njihovim rukama .
Pjesnik dalje kae da ga ne oplakujem, jer on nije za oplakivanje, on je lav
iz Adena, on se u Aden vraa kao ehid, a odatle odlazi u " Dennetil Huld"
Vjeni Dennet.
..
Muhammed Se'fd Bii'Ibad sa svojim prijateljima
264
33 -
MUHIBBUDDIN EL-HATIB
( 1 8 8 6 - 1 9 6 9/ 1 3 0 4 - 1 3 8 9 )
VELIKI ISLAMSKI PISAC
namenitog
islamskog
pisca
Muhibbuddina el-Hatiba upoznao
sam putem asopisa "El-Feth" koji
je izlazio u Egiptu. Vlasnik asopisa bio je
upravo profesor El-Hatib. S druge strane,
moj amida, Muhammed Sulejman el
'Akil, bio je njegov prijatelj. Znam da su se
esto susretali u Basri i da im je u dru
tvu bio Taha el-Fejjad el-'Ani. asopis
" El-Feth" dostavljan je redovno amidi
pa sam mogao pratiti svaki novi broj. Ko
nano, kada sam, 1949. godine otiao na
studij u Egipat, poeo sam pratiti radove
Muhibbuddina el-Hatiba, ali ne samo u
listu " El-Feth ", nego i u drugim listovima
u kojima je pisao, npr. "Ez-Zehra", "E-ihab", "El-Ihvan el-Muslimun"...
Kroz njegove radove u tim asopisima uvjerio sam se koliku podrku

daje arapskim i islamskim revolucionarima, kakav je njegov stav prema
imperijalizmu, njegovim pomagaima i slugama.
Javno je uputio poziv pripadnicima Ummeta da prihvate program i praksu
Prve generacije Islama, praksu generacije Kur'ana - Ashaba, da je Allah s
njima zadovoljan.
Kasnije sam imao niz susreta s njim, nekad u urednitvu asopisa " El
Azhar", iji je bio glavni i odgovorni urednik u vremenu kada je rektor
Azhara bio ejh Muhammed el-Hudr Husejn et-Tiinisi, a ponekad pri
estim susretima lanova "Muslimanske brae" s njim koji su nastojali u
svakom vremenu upriliiti susret kako bi se okoristili njegovim znanjem i
bogatim iskustvom.
265

Roen je u Damasku 1886. godine. Njegov otac, uvaeni alim, redovno

je drao predavanja u jednoj veoma posjeenoj damiji. Osim toga, dugo
vremena je radio kao sekretar u poznatoj biblioteci " Darul Kutubi ez
Zahirijje". Tako je Muhibbuddi:n el-Hati:b poeo svoj ivot u ulemanskoj
porodici, u okruenju koje je ivjelo u duhu tradicije. U srednjoj koli se
posvetio izuavanju turskog jezika, a kada je dolo vrijeme studija opredjelio
se za pravo i knjievnost. U tom periodu mnogo mu je pomogao poznati
alim ejh Tahir el-Dezairi:, koji je svoja predavanja odravao u poznatoj
biblioteci " Darul Kutub" u Damasku. Tim predavanjima su uglavnom
prisustvovali ljudi iz visokog kruga uleme, te poneki student koji je imao
ambicija za nauku i mogao pratiti predavanja ejha el-Dezairija. Jedan od
tih rijetkih studenata bio je i Muhibbuddi:n el-Hati:b. Pratio je tampu i
asopise koji su izlazili u Egiptu i Turskoj. Naravno, itao je i knjige, a dvije
knjige koje je proitao u tome vremenu izvrit e presudan utjecaj na njegovu
ivotnu orijentaciju i opredjeljenje, a to su: " Karakteristike apsolutizma",
koju je napisao Abdurrahman el-Kevakibi:, te " Islam i Kranstvo", iji je
autor ejh Muhammed Abduhu.
PuTOVANJA u jEMEN I EGIPAT
Radio je kao prevodilac u turskom konzulatu u Jemenu, u gradu El

Hudejde. Pored prevodilake djelatnosti posvetio se i nauci. Osnovao
je kolu u kojoj su se izuavale razliite znanosti i bila je jedina kola sa
takvim programom, ali, na alost, bilo je to kratkog daha, jer se morao
vratiti u Damask, a ubrzo zatim otii u Egipat. Tu poinje njegova prava
aktivnost. Najprije je radio u listu " El-Muejjid" (Pomaga, Simpatizer),
gdje se prouo lancima i vrsnim prevodima. U nastavcima je pisao o
djelovanju misionara iz reda protestanata, njihovim opasnim planovima
i programima na planu pokrtavanja muslimana. Naroito je razotkrio
poznatog francuskog misionara misje Losatlija, i sve to objasnio u svojoj
"
knjizi"El-garetu alel alem el-Islamijji (Najezda na Islamski svijet).
Kratko vrijeme radio je kao prevodilac i urednik poznatog dnevnog
kairskog lista " El-Ahram" (Piramide). Zbog neslaganja s ureivakom
politikom, naroito odnosom prema kolonizatoru, kao i stavovima o
promlemu muslimana i tumaenju njihove pozicije, napustio je ovu
redakciju i pokrenuo list "El-Feth" (Pobjeda). Tek sad je mogao dati puni
doprinos afirmaciji islamske misli i probleme muslimana tumaiti na nain
266

kako to ine istinski pripadnici dina, otvoreno tretirati probleme arapskog
i Islamskog svijeta, zauzimati se za ouvanje i afirmacij u arapskog jezika i
arapske kulture... Uinio je da saradnici u ovom listu budu najutjecajnija
pera iz cijelog Islamskog svijeta.
UEE u OSNIVANNJU "UBBANU EL-MUSLIMIN"

Zajedno s grupom mislilaca, da'ija, uleme i reformatora bio je inicijator
osnivanja poznatog udruenja " ubbanu el-Muslimin" (Muslimanska
omladina). Kao to smo rekli, iza osnivanja ove organizacije stajali su
najugledniji i najodgovorniji ljudi toga vremena, spomenut emo neke:
Muhammed el-Hudr Husejn (Rektor El-Azhara - op.prev.), Ahmed Timflr,
Abdul Aziz Davi, Muhammed Ahmed el-Gamravi, Abdul Vehhab en
Neddar, imam Hasan el-Benna, Salih Harb...
Na elo ovoga udruenja postavljen je dr. Abdul Hamid Se'id, a osnovna
uloga udruenja bila je reformatorska. List " El-Feth" je prenio veinu
aktivnosti, ne samo predavanja, razne debate i polemike, sveanosti, nego
prije svega stavove po pitanju teke pozicije Islamskog svijeta pod jarmom
kolonijalizma. Muhibbuddin el-Hatib pokrenuo je i nauno-popularni
asopis " Ez-Zehra"' (Sjajan, svijetao), koji je otro kritizirao vesternizirane
stavove odmetnika u Arapskom svijetu, stavove onih koji su otvoreno
podravali imperijalizam i poput papagaja ponavljali ono to su propagirali
okupatori ime su se svrstali u tabor orjentalista, krstaa i kolonijalista iji
je konani cilj ve svima bio jasan.
REKLI
su o
NJEMU
Dr. Muhammed Redeb el-Bejflmi u svojoj knjizi "Islamski preporod u

djelima savremenika", kae:
"Muhibbuddin el-Hatib je Ummet u malom. Ne postoji pokret u arapskom
svijetu da u njemu nije dao svoj doprinos. On je primjer vojnika koji
zvanino nije elio promoviranje u vodu, ali u praksi on je bio stvarni
voda. Dovoljno je samo da navedemo imena: ukri el-Kuvetli, Salih Harb,
Lutfi el-Haffar, Refik el-'Azm, Muhammed Kurd Ali, Hasan el-Benna,
Abdurrahman Azzam, Aziz el-Misri...
Muhibbuddin el-Hatib je s njima tijesno suraivao skoro pola stoljea
djelujui u Damasku, Bejrutu, Turskoj, Egiptu, Jemenu, Saudijskoj Arabiji,
ali uvijek i na svakom mjestu u prvim safovima.
267
AKTIVNOSTI
Kao to smo istakli, imao je odgovorne i ugledne suradnike koji su radili
na polju islamske da've i reformi, kao npr.: Muhammed Reid Rida, ekib
Arslan, Hasan el-Benna, Tekijjuddin el-Hilali i drugi. Na tom planu bio je
poput pele radilice pa je i pored ovih uglednika uspijevao kontaktirati sa
svim znaanjim linostima irom Islamskog svijeta.
Zajedno s imamom Hasanom el-Bennaom i Tantavijem Devherijem 1933.
godine pokrenuo je sedmini asopis " Muslimanska braa". Nastojao sam
proitati sve brojeve asopisa: " El-Feth", naroito zadnjih pet brojeva koje
je nakon smrti osnivaa Reid Rida ovaj asopis ureivao imam Hasan
el-Benna. Takoer sam itao radove Muhibbuddina el-Hatiba obljavljene
u sedminom asopisu " E-ihab", koji je izdavao imam Hasan el-Benna,
zatim njegove radove obljavljene u dnevnom listu " Muslimanska braa",
od pojave ovog lista 1946. do njegove zabrane 18. 12. 1948. godine. Tada su
ambasadori Amerike, Britanije i Francuske, okupljeni u britanskoj vojnoj
bazi " Fajid", izdali naredbu kralju Faruku da stavi van zakona organizaciju
"Muslimanska braa", jer oni predstavljaju nepremostivu prepreku projektu
uspostave nacionalne cionistike tvorevine Izrael na teritoriji Palestine,
oni onemoguuju uspostavu sveukupne dominacije krstakog Zapada nad
arapskim prostorima. Naredba je izvrena.
Nisu se zadovoljili samo zabranom djelovanja Pokreta, konfiskacijom
cjelokupne imovine, nego su pozatvarali sve da'ije i mudahide u Egiptu
i Palestini. Marionetska vlada u Egiptu prihvatila je ulogu egzekutora nad
voom Pokreta, imamom Hasanom el-Bennaom, koji je bio mozak i srce
otpora protiv imperijalizma i cionizma.
NA ELU ASOPISA "EL-AZHER"

Profesor Muhibbuddin el-Hatib ni nakon ovih estokih pritisaka nije
prestao s pisanjem i izdavatvom. Ove aktivnosti, u to vrijeme, odraivao
je preko selefijske biblioteke i tamparije, poznate po aktivnostima na polju
objavljivanja islamskog naslijea. Neto kasnije postaje glavni urednik
asopisa " El-Azher", a na tu poziciju ga je postavio rektor El-Azhara, veliki
alim i imam Muhammed el-Hudr Husejn. Uvodnici u ovom listu, koje
je pisao profesor Muhibbuddin, za nas studente bili su posebno korisni.
Tu smo uili kako se suprotstaviti neprijateljima Islama koji su djelovali
iznutra i izvana, koji su otvoreno napadali Islam, Poslanika, sallallahu alejhi
268

vesellem, i Ashabe. Svojim otrim i jakim perom demaskirao je pokrete
koji su imali za cilj ruenje Islama iznutra, kao npr. " Batinije" i pokret
" Rafida", ukazivao na planove i spletke cionista i imperijalista, zavidnost
farizejstva... nikada neu zaboraviti savjete i upute koje je davao nama
studentima. Govorio nam je, da su sve nevolje i nesree koje su zadesile
Islamski svijet, kako one ranije tako i danas, ukljuujui atentate na halife,
unoenja" israilijjata" u nauku Tefsira i Hadisa, klevetanja Ashaba, da je
Allah s njima zadovoljan, klevetanje Tabiina, izvrtanja povjesnih injenica,
sve su to djela idova i farizejaca. Oni stoje iza osnivanja ruilakih pokreta
u Islamu, osnivanja tajnih organizacija... , i danas konstantno, uporno
djeluju na tom planu. Koriste se zvunim imenima i nazivima, privlanim
i izazovnim zastavama i simbolima, a u osnovi, cilj im je likvidacija Islama,
iskvarenost islamske omladine, rat i averzija prema da'ijama, destrukcija
islamskih kulturnih dobara, privrednih resursa, rasulo porodinog ivota...
Za sve ovo imaju ogromnu ekonomsku podrku i propagandnu maineriju
koja im dolazi iz svijeta kriminala, droge i podzemlja. Na taj nain rue
mladost, osnovni element ljudske zajednice, pojedinac ostaje bez svijesti
o svom identitetu i svojoj pripadnosti, Ummet veu za rep imperijalistima
Zapada. U tome im pomau njihovi vesternizirani uenici, sluge Zapada,
koji uzimaju i prihvataju sve to je otuda, i dobro i loe, i slatko i gorko, to
je pohvalno i pokueno, poput papagaja, ponavljaju ono to im se kae, bez
bilo kakve svijesti i spoznaje.
OBJAVLJENA DJELA
Profesor Muhibbuddin el-Hatib je islamsku biblioteku obogatio brojnim

autorskim djelima, verifikacijama i komentarima. Ovdje emo navesti
njegove verifikacije djela:
- Verifikacija djela "El-Avasimu minel-Kavasimi", autor Ebu Bekr el'Arebi

- "Muhtesaru et-Tuhfeti el-isna aerijje", autor Velijjullah ed-Dehlevi
- "El-Munteka", autor Hafiz ez-Zehebi
- "El-Hututu el- ridatu"
- "Er-Re'ilu el-Evvel"
- "Takvimuna e-emsi" (Na solarni kalendar)
- "Kasru ez-Zehra'fil Endelus" (Dvorac "Ez-Zehra" u paniji)
- "El-Mejsiru ve el-Kaddahu", autor Ibn Kutejbe
269
Veliki imami i vode islamskog pokreta u savremenom dobu

-
"El-Harad", autor Ebu Jusuf el-Ensari

" Ta'rihu ed-devleti en-Nasirijjeti ", autor Lisanuddin el-Hatib
"Zikra mevki'atu Hittin" (Sjeanje na bitku kod Hittina)
"El-Ezheru - madihi ve hadiruhu vel hadetu ila islahihi" (El-Ezher njegova prolost, sadanjost i potreba za reformama)
- "Ittidahatu el-mevdati el beerijjeti fi deziretil Areb" (Migracije
stanovnitva na Arapskom poluotoku)
Navest emo i neka znaajnija djela gdje je bio u ulozi prevodioca:
- Muzekkiratu Giljom es-Sani" (Sjeanja Nilhelma Drugog)

- " Kamisun min narin" (Vatrena koulja), autor turska knjievnica Halida
Edib
- "Ed-devletu ve el-dema'atu", autor turski mislilac Ahmed u'ajb
- "El-Garetu alel almi el-islanijji" (Invazija na Islamski svijet), autor
francuski pisac Loatlih
Sve ove knjige, bilo da se radi o verifikacijama, komentarima ili prevodima,
govore o velikim mogunostima profesora Muhibbuddina el-Hatiba.
Iz NJEGOVIH GovoRA
Profesor Muhibbuddin el-Hatib, prilikom izlaenja prvog broja asopisa
" El-Azhar" rekao je: "Nauka pripada podjednako svim ljudima na svijetu,
ona je poput zraka koji udiemo, mora koja nas okruuju. Nauka, to je
spoznaja injenica i istina do kojih je doao ljudski razum u vremenu. Tako
je "dedvelu ed-darbi" (tablica mnoenja) stara ljudska spoznaja i ona e
ostati kao podloga i osnova za aritmetiku uenicima u svakom mjestu.
Da nije tih osnovnih spoznaja, muslimani ne bi mogli dati tako veliki
doprinos civilizaciji iz oblasti algebre. Da islamski naunici nisu doli do
ovih dostignua u algebri prij e nekoliko stotina godina ne bi bilo napretka
u oblastima matematike i geometrije, zahvaljujui kojima je ovjeanstvo
uznapredovalo do nesluenih razmjera. Slino se moe rei za oblast
medicine i fizike - nauka je jedna za cijeli svijet. Ona je znak moi, kako u
ratu tako i u miru."
Takoer je rekao: "Mi trebamo sa svih strana uzeti ono to e nas uiniti
monijim i jaim, a iz vlastite tradicije trebamo sauvati sve osim onoga
to nam, eventualno, teti. Ono to smo uzeli od drugih naroda, toga je
270

veoma malo, to su samo dokazane vrijednosti. Treba se uvati svake vrste
asimilacije, voditi rauna o svom identitetu. U procesu obnove elimo
oslanjanje na vlastite snage, da to manje ovisimo o drugima.
SMRT
Umro je 1969./1389. godine i ukopan je u Egiptu.

Da se Allah Uzvieni smiluje velikom uenjaku Muhibbuddinu el-Hatibu,
da ga nagradi za doprinos kojim je pomogao Islamu i muslimanima.
Molimo Uzvienog Allaha da njegova djeca, Kusajj i ostali sinovi krenu
oevim stopama.
OPTIMIZAM 1 VJERA u KONANU POBJEDU IsLAMA
Svaki da'ija treba buti siguran i ubijeen u Allahovo obeanje da e

budunost pripasti Islamu. Svaki da'ija treba da se oslobodi bilo kojeg vida
oaja i pesimizma, to je pojava koja naginje nevjerstvu (el-kujr), isto kao to
oaj vodi u zabludu.
Najbolji primjer da'ije je imam Hasan el-Benna. U njegovom srcu nikada
se nije ugasila iskra nade. U najteim asovima nada i elja za uspjehom
su ga krasile. Koliko puta je ponovio u svojim uputama: "Ono to je danas
"
stvarnost, jue je bio san. Dananji snovi, postat e stvarnost sutranjice.
Tako je ehid Sejjid Kutb pisao svoje djelo "El-mustakbilu li hazeddini"
(Budunost ove vjere). Tako rade iskrene i prave da' ije. Obradujmo dobrim
i nadajmo se dobru:
,,l reci: Hvala Allahu, On e nam znanja Svoja pokazati, pa ete ih vi

poznati! A Gospdar tvoj motri na ono to radite." (En - Neml, 93)
Dr. Jusuf el-Karadavi,

iz knjige " Optimizam, vjera u pobjedu Islama"
271
34 - EJH EMDED EZ-ZEHAVi

(1883-1967/ 1300- 138 7)
VELIKI UENJAK
MoJ susRET s NJIM u BAsRI

rvi moj susret s uvaenim ejhom
Emdedom ez-Zehavijem desio se
u gradu Basri u Iraku 1947. godine
kada je ejh Ez-Zehavi posjetio ovaj grad
u pratnji bliskih prijatelja ejha Muham
meda Mahmuda es-Savvafija i profesora
Abdurrahmana Hudra. Tada sam jo bio
srednjokolac. Sjeam se imena nekih od
mojih kolega: Abdul Vahid Eman, Omer ed
Daji!, Halil el-'Akreb, Abdul Kadir el-Ebre
i, Abdurrezzak el-Malullah, i drugi... Nae
islamske aktivnosti smo uglavnom provodili
kroz "Udruenje islamskog ponaanja", iji
je centar djelovanja bio smjeten u damiji El-Hudajri.
Na eljeznikoj stanici u Basri ejhu ez-Zehaviju i njegovoj pratnji prireen

je velianstven doek. Sve je bilo u znaku isekivanja voza koji je dolazio iz
Bagdada. Na doeku su, meu ostalim, bili: Hadi Muhammed ez-Zukejr,
sudac Abdullah es-Sufi, ejh Abdul Muhsin el-Babetejn, ejh Abdullah er
Rabih, hadi Abdul Kadir el-'Abajid, Tevfik es-Sani', Dasim Muhammed
Salih, Abdul Hadi el-Bahisin, Ja'kub Abdul Vehhab, Abdul 'Aziz er-Rebiah,
Abdurrahman el-Huzejm, Abdul 'Aziz el-Vetar, Taha el-Basri, Abdul
Medid er-Rahmani.
Ova posjeta je bila ispunjena predavanjima, javnim nastupima i govorima,
strunim tribinama, kao i nezvaninim susretima te neposrednim
razgovorima. Upravo u ovim nezvaninim i neprotokolarnim susretima
mogla su se problematizirati pitanja da've na iroj razini, a posebno pitanje
idovske okupacije muslimanske teritorije.
272
Abdullah 'Akil Sulejman el-'Aki:l
Naime, uz blagoslov nekih evropskih zemalja i Amerike, ve je izglasan

Zakon o podjeli Palestine izmeu Arapa i idova. Svoj paraf na tu podjelu
ve su 1948. godine stavili Amerika, Rusija, Britanija i Francuska. Ova
nepravedna i nasilnika odluka uzburkala je arapski i Islamski svijet,
demonstracije su se odvijale u Egiptu, Siriji, Iraku, Sudanu, Maroku,
Aliru...
UDRUENJE ZA SPAS PALESTINE
U Iraku se formirala "Udruenja za spas Palestine", a iza kojeg je stajala

ulema, predvoena Emdedom ez-Zehavijem i ejhom Muhammed
Mahmudom es-Savvafom. Djelovali su na cijeloj teritoriji Iraka traei
od najireg narodnog sloja da pomognu mudahide Palestine. Pokret
"Muslimanska braa" posebno je bio aktivan na ovom planu
Nakon Basre, sa ejhom Ez-Zehavijem sam imao dosta susreta u Bagdadu
gdje sam pohaao srednju eriatsku kolu, te nakon zavretka mojih studija
u Kairu 1954-te godine. Tek tada sam blie upoznao ejha Ez-Zehavija, bio
je hrabar kada je trebalo rei istinu, pametan i inteligentan, jednostavan i
skroman u ponaanju, jednako se ophodio sa mlaim i starijim, imuni
jim i siromanijim, bio je istinski znalac u razliitim naunim oblastima.
Sjeam se kad smo prvi put za njim klanjali namaz, tako je skrueno i gla
sno izgovarao tekbir da su me srsi proeli po cijelom tijelu, djelovao je kao
da je izgovarajui tekbir doivio susret sa svojim Gospodarom. Primijetili
smo da bi novine baene na tlo obavezno uzimao i stvaljao pod pazuho
da bi ih kasnije brino odloio na prikladno mjesto, a sve iz bojazni da
negdje u novinama nije spomenuto ime Allaha Uzvienog ili Njegovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, pa da se to ne gazi. Stalno nas je pi
tao za naa imena, mada smo se ranije ve predstavili, oito, imena je tee
pamtio, za razliku od naunih injenica i znanstvenih podataka koje je
memorisao i kasnije eksplicirao s takvom preciznou da je kod svih nas
izazivao uenje i divljenje.
Od Irake uleme posebno je cijenio ejha es-Savvafa, prvenstveno zbog
njegovih stavova vezanih za probleme Islamskog svijeta. Stalno nam je go
vorio da ga slijedimo i podravamo. ejh es-Savvaf, koji je doao iz Egipta,
bio je pod velikim utjecajem ideja imama Hasana el-Bennaa i njegovih sa
radnika. Ono to nas je posebno fasciniralo kod ejha Ez-Zehavija svakako
je njegova upornost i izdrljivost, unato dubokoj starosti. Nikada nismo
uli da je pitao za jelo ili pie, udobnost i konfor, samo se posvetio nauci i
273
radu. Bilo nam je neprijatno to ga, iako mnogo mladi, nismo mogli pratiti
u radnim aktivnostima! Dobro ree pjesnik, da su tijela velikih umova i
dua umorna, jer nije lahko ispuniti njihove prohtjeve.

ejh ez-Zehavi bio je autoritet svoga vremena, posebno kada je hanefijsko
uenje u pitanju. Uenjaci iz cijelog Islamskog svijeta dolazili su kod
njega na konsultacije. Njegove fetve su traene i respektovane. Do njega
su dolazili i obini, siromani ljudi traei materijalnu pomo i zatitu, ili
pak posredovanje i zatitu od nepravednog i korumpiranog sistema vlasti.
Mogao im je pomoi jer su ga ak i vlastodrci cijenili i uvaavali.
Go o INE NABOJA I MRNJE
U godinama moga srednjokolskog obrazovanja u Bagdadu na globalnoj

medunarodnoj i islamskoj sceni desili su se krupni dogaaji, posebno 1947.
i 1948. godine kada je donesena Odluka o podjeli Palestine. Imperijali
stika odluka potpisana u luci Portsmouth, poznata i kao "Dibr-Bejfen",
u Iraku je doekana masovnim demonstracijama. Centar protesta bio je
Bagdad gdje je bilo sjedite vlade koja je podrala podjelu Palestine, na elu
te vlade bio je Salih Dibr. Masovnim demonstracijama u Bagdadu ruko
vodili su uenici srednje eriatske kole i studenti Pravnog fakulteta ije je
sjedite bilo na 'A'zamijji, u srcu Bagdada. Navest u imena glavnih voda:
Ibrahim Munir el-Muderris, Nu'man es-Samerrai i Jusuf el-'Azm...
Demonstranti
su
se sukobili s impe
rijalistima i njiho
vim slugama, bilo
je dosta poginulih
i ranjenih, dosta
pohapenih i odve
denih na ispitiva
nje, mnogi uenici i
studenti izbaeni su
nakon demonstraci
ja iz kola i sa fakul
teta, neki od naih
Hamed ez-Zukejr, Muhammed Mahmud es-Savvaf, Emded ez profesora ostali su
Zehavl, Abdullah es-Sufi, Abdurrahman Hudr, Ma'tuk Tevfik.
takoder bez posla.
Fotografija snimljena 1947. godine
274
Abdullah 'Akil. Sulejman el-'Akil
Terorom i represivnim mjerama vlastodrci nisu uspjeli utitiati narod. no nezadovoljstvo artikulirano kroz demonstracije niti je moglo slomiti
narodnu volju za slobodom i pravdom. Sve glasniji i jai demonstranti za
htijevali su ostavku izdajnike vlade u Bagdadu pa je ta vlada u konanici
pala, traili su ponitenje ugovora "Portsmouth", pa je i taj ugovor, voljom
naroda, bio poniten.
Profesor Es-Savvaf dokazao se kao pravi narodni voa u ovoj pobuni protiv
imperijalista i cionista. Islamska mladost digla je svoj glas uzvikujui i
nosei islamske parole. Stihovi velikog pjesnika Velida el-'A'zamija bili su na
jeziku i u srcima demonstranata. U svojoj poeziji 'A'zami je otro napadao
imperijaliste, cioniste te njihove sluge i saradnike. Ovim demonstracijama
islamisti su stupili na politiku scenu. Muslimani su uspjeli pokazati i
dokazati da imaju vlastiti cilj i program te razborito rukovodstvo koje,
to je moda u ovom momentu bilo najbitnije, ima povjerenje i podrku
naroda. Politike struje, to su zagovarale nacionalne, ljeviarske i razliite
graanske opcije, oito su bile poraene. Posebnu lojalnost i podrku
Islamskom pokretu pruila je omladina osjetivi da je Pokret istinska snaga
koja raa velike ljude i heroje s jasnom strategijom i programom baziranim
iskljuivo na postulatima asnog Kur'ana, Sunneta Poslanika, sallallahu
alejhi ve sellem, i prakse Prve generacije Islama.
Za islamsku i patriotsku orijentaciju naroda u Iraku, posebno omladine, u
ovim godinama nepravde i revolta, najvee zasluge svakako imaju dvojica
alima: ejh Emded ez-Zehavi i ejh Muhammed es-Savvaf. Pod njihovim
rukovodstvom omladina je razvila zastavu Islama, opredijelila se za islam
ski sistem i program.
Roen je 1883./1300. godine u Bagdadu od oca Muhammeda ibn Se'ida

ez-Zehavija u porodici koja je dala poznate alime, a uivala je i dobar
socijalni i drutveni status. Prvo obrazovanje Emded ez-Zehavi stekao
je kod svoga oca i nekih uglednih ejhova u Bagdadu. Nakon zavretka
osnovnog i srednjeg obrazovanja nastavio je kolovanje u Istanbulu gdje
je studirao pravo. Studij je zavrio u redovnom roku s najviim ocjenama
i priznanjima. Nosilac je nagrade Sultana Abdul Hamida Drugog. Nakon
toga vraa se u Bagdad i ukljuuje se u razliite slube u sudstvu, da bi
kasnije doao u najvie organe eriatske vlasti u Iraku s kog mjesta je i
penzionisan. Od 1964. godine potpuno se posvetio radu na polju islamske
275

da've. Jedan je od osnivaa niza islamskih udruenja u Iraku kao to su:
"Islamsko vaspitanje", " Spas za Palestinu", " Islamska edukacija", "Islamsko
bratstvo", "Udruenje uleme", "Vrhovno vijee za pomo Aliru". Bio je
predsjednik svih ovih udruenja.
VOJNI PU
U Iraku je 14. 07. 1958. godine izvren dravni vojni udar pod rukovodstvom
Abdul Kerima Kasima, a iza kojeg su stajali uglavnom snage komunizma
i ateizma. Nakon ovog udara u Iraku je zavladao haos i anarhija, narod je
ivio u neizvejsnosti i strahu, posebno se atakovalo na ulemu i ljude od
ugleda koji su mahom zatvarani, a meu njima su bili ejh Muhammed es
Savvaf, ejh Abdul Aziz el-Bedri, ejh Muhammed el-Halisi i mnogi drugi.
Pored da'ija, uleme i uglednih ljudi, na udaru su bili i mladi ljudi islamske
orijentacije.
Irak su preplavile knjige i literatura ateistikog sadraja, kao i tampa koja
je irila razvrat i nemoral. ejh Emded ez-Zehavi pokuao je utjecati na
irakog diktatora, Abdul Kerima Kasima. Dva puta je s njim razgovarao u
zgradi Vlade u Bagdadu, bio je direktan i otar u svojim upozorenjima, ali
se iraki diktator ogluio o sve njegove savjete i upozorenja. Nakon toga
ejh Emded ez-Zehavi odluio je napustiti Irak i opredijelio se za Medinu
el-Muneverru. Otputovao je sa svojom enom, sinom Muhammed Se'idom,
i kerkom Nihal. U gradu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, ostao je
oko godinu i po, kada mu se pridruio ejh Muhammed es-Savvafkoji je iz
Iraka nekako uspio, preko Sirije, stii u Saudijsku Arabiju gdje je ostao sve
do svoje smrti, a ejh Emded ez-Zehavi se vratio u Irak. Allah Uzvieni mi
je omoguio da ejha Ez-Zehavija, zajedno sa svojim prijateljima Abdullah
el-Mutavvom, Abdul Vahid Emanom i Omer ed-Dajilom, vidim u Kuvajtu
neposredno pred njegovu smrt. Naime, ubrzo nakon toga, umro je u
Bagdadu 1967./1387. godine.
PosLJEDNJA AKTIVNOST
Posljednja njegova aktivnost bila je vezana za uee na Treoj Konferenciji
ministara kulture arapskih zemalja, za koju je bio dobio poziv, ali se zbog
bolesti nije mogao odazvati. Ipak, Konferenciji je poslao svoju predstavku
pisanu perom njegove kerke Nihal, u kojoj je izloio svoja miljenja, stavove
i uputstva za poboljanje rada i djelovanja Ministarstava. Ovu predstavku u
velikom tirau odtampalo je "Udruenje socijalnih promjena" iz Kuvajta i
276

podijelilo uesnicima Konferencije. Samo nekoliko dana kasnije napustio je
ovaj prolazni svijet, u petak, 14. abana 1387./1967. godine. Iza sebe ostavio
je bogato naslijede i lijepu uspomenu ulemi, da' ijama, a i svim pripadnicima
Ummeta. Bio je onakav kakvim ga je opisao ehid Hasan el-Benna: " Ako
elite da vidite lice ovjeka iz drutva Ashaba Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, pogledajte u lice ejha Emdeda ez-Zehavija!"
REKLI su o NJEMU
ejh Muhammed Mahmud es-Savvafi, govorei o ejhu Emdedu ez
Zehaviju, kae: "Nije volio da se hvali, mrzio je dvolinost, elio je samo
Allaha Uzvienog i Njegov zadovoljstvo. Nije bio karijerist. Prezirao je
slavu i svakovrsno uzdizanje na dunjaluku."
ejh Ali et-Tantavi za njega kae: " Kada bi ejh Emded stao da obavi
namaz i izgovarao tekbir (Allahu ekber!) stekao bih dojam da je bomba
baena u lice ejtana."
ejh Abdul Aziz el-Bedri, za njega e rei: " ejh Emded, to je Islam koji
hoda po Zemlji, svak ko bi ga vidio spominjao bi Allaha Uzvienog, jer ga je
Allah odlikovao dobrotom, bogobojaznou, blagou i dostojanstvom."
Profesor Sulejman el-Kabili prenosi da su studenti vidjeli ejha Ez-Zehavija
kako skuplja prazne omotnice cigareta turske fabrike duhana! Jedan od
studenata ga je upitao zato to radi, a on je odgovorio: "Vidite li ta pie
na omotnici? Nije li ovo Allahovo ime!?" Na ovitku je pisalo ime vlasnika
fabrike: Abdullah Lutfi. Kada je pria stigla do vlasnika fabrike promjenio
je ime u Ahud.
Dr. Nu'man Aburrezzak es-Samerrai e za ejha ez-Zehavija rei: " ejh
Emded ez-Zehavi je bio ovjek koji je spoznao Uzvienog Allaha i nastojao
da Ga zadovolji slijeenjem Njegovog puta, svejedno da li se oni oko njega
osjeali ugodno ili se ljutili."
ejh Emded ez-Zehavi je ivio u etrnastom stoljeu po Hidri, a oni koji
su ga blie poznavali imali su osjeaj da se taj ovjek pojavio iz drugog
stoljea po Hidri.
Dr. Ehu el-Jakzan el-Dubii.ri, govorei o stidu ejha ez-Zehavija, navodi
sluaj jednoga ovjeka koji se alio da ga boli koljeno. ejh ez-Zehavi je
okrenuo svoje lice zbog pristojnosti i stida.
Dr. Taha Dabir el-'Alvani, iraki muftija, prenosi da je jednom prilikom
prisustvovao diskusiji izmedu dva ejha: Ez-Zehavija i Kasima el-Kajsija.
277
Diskutirali su na temu lingvistikih znanosti. Na kraju diskusije El-Kajsi

je rekao:
"Do sada sam smatrao da si neprikosnoven u znanostima fikha i zakona,
nisam ni slutio da se sa mnom moe nositi u problemima znanosti
arapskog jezika i retorike. Sada sam prisiljen da ti u tim znanostima dam
prednost. Ti si moj ejh i uitelj, ti si ejh svih Iraana u tradicionalnoj i
racionalnoj nauci, u svim njenim disciplinama, od danas vie s tobom neu
debatisati - nego u te samo pitati."
Pria se da je gradei svoju kuicu u bagdadskoj etvrti El-'A'zamija, jednoga
od zidara uo kako izgovara rijei koje vode u nevjerstvo, zovnuo ga je,
isplatio mu njegovu zaradu, i otpustio ga. Zatim je naredio da se srui sve
to je dotini bio ozidao i da se umjesto ovog angauje drugi radnik.
Profesor Kjazim Ahmed el-Meajihi u svojoj knjizi " Imam Emded ibn
Muhammed ez-Zehavi, pravnik Iraka i Islamskog svijeta", kae:
"Jedan od idova posjedovaoje zemljite koje je graniio s imanjem jednoga
muslimana po imenu El-Vesijj. Parcela se nalazila na teritoriji Iraka u kojoj
je vladao emir Abdul Ilah. El-Vesijj je prisvojio parcelu u vlasnitvu idova
pa je oteeni ustao tubom protiv njega.
Sud je u ovom sporu presudio u korist muslimana. Nakon toga idov je
uloio albu Vrhovnom sudu i ona je dola do predsjednika Vrhovnog suda
- ejha Ez-Zehavija. Neki su ak i posredovati kod ejha Ez-Zehavija traei
od njega da potvrdi ranije donesenu odluku Suda, na ta je on odgovorio:
'Vidjet u predmet, meni je cilj da mojom odlukom bude zadovoljan Allah
Uzvieni, a ne bilo koji ovjek.' Nakon to je razmotrio predmet, donio je
odluku u korist idova i ponitio raniju odluku Suda."
NJEGOV STAV u VEZI PALESTINE
Neveli smo nekoliko biografskih podataka ejha Ez-Zehavija, kao i

relevantna miljenja njegovih dobrih poznavalaca.
Ovdje moramo istai da je pitanje svih pitanja i njegova najvea ivotna
preokupacija bio palestinski problem! Uvjek je govorio da je Palestina
pitanje svih muslimana svijeta. Prisustvovao je kljunim Konferencijama
o Palestini koje su odravane u Kairu, Damasku, Kudsu ... Obiao je cijeli
arapski i Islamski svijet agitujui za pomo Palestini, obilazio je dihadske
formacije na prvim linijama fronta. Bio je predsjednik Islamske Konferencije
za pomo Palestini...
278
MANIFESTACIJA KOJA JE PRIVUKLA POLA MILIONA LJUDI

U Kairu je 1948. godine odrana velika manifestacija povodom dvadese
togodinjice osnutka pokreta "Muslimanska braa". Imam Hasan el-Benna
na ovu sveanost pozvao je i ejha Emdeda ez-Zehavija. Odazvao se pozi
vu i doao u Kairo. Ovoj manifestaciji prisustvovalo je preko pola miliona
ljudi. ejha ez-Zehavija na ovaj put u Kairo pratili su ejh Fuad el-Ahisi
i ejh Isma'il el-Ejjii.bi. Ovom prilikom ejh ez-Zehavi posjetio je imama
Hasana el-Bennaa u njegovoj skromnoj parodinoj kui u Kairu. Bio je
oduevljen ovim susretom s voom Pokreta, s organizacijom i programom
pokreta "Muslimanska braa", s iskrenou i aktivnostima lanova Pokre
ta. Sa imamom Hasanom el-Bennaom dogovorio se o radu na zajednikim
planovima, posebno na stvaranju pretpostavki za formiranje Islamske dr
ave ...
Prilikom ove posjete Kairu upoznao se i sa ejhom Muhammed el-Beir
el-Ibrahimijem, pozvao ga da posjeti Irak, pomogao mu u kampanji sku
pljanja pomoi za Alir, a kasnije je s njim posjetio mnoge zemlje arapskog
i Islamskog svijeta radei na dogovorenom projektu. Kada je marokanski
lider, Allal el-Fasi, 1953. godine posjetio Bagdad, imao je poseban susret sa
ejhom ez-Zehavijem i ejhom es-Savvafom. Znaajno je istai, da je ejh
ez-Zehavi, prilikom ove svoje posjete Kairu, posjetio poznatog mudahida
zemalja Magreba, Abdul Kerim el-Hitabija, koji se tada takoer nalazio u
posjeti Egiptu. Vrijedno je takoer naglasiti, da je ejh ez-Zehavi bio u do
brim i prijateljskim odnosima s palestinskim muftijom Eminom el-Husej
nijem, jer su podjednako bili angairani na kljunom pitanju muslimana, a
to je Palestina. Jedan od Ez-Zehavijevih uenika, dr. Abdul Kerim Zejdan,
e rei: "Od svih ljudi koje sam susreo u svome ivotu, niko na mene nije
ostavio utisak kao moj uitelj ejh Emded ez-Zehavi, niti ga i skim mogu
porediti. U njemu sam naao ono za im sam tragao cijelog ivota - pravu
iskrenost, strah iskljuivo od Uzvienog Allaha, zainteresiranost za musli
mane i njihov poloaj... U svojoj iskrenosti bio je potpuno predan zajed
nikom interesu, nije ga zanimala vlast, poloaj i isticanje. Radio je i inio
dobro i javno i tajno, nikada to nije isticao niti o tome govorio, smatrao je
najvanijim da o tome zna Allah Uzvieni... Zaboravljao je usluge i dobro
kojima je druge zaduio, ne naravno zbog loeg pamenja. Naprotiv, nika
da nije niti mislio niti traio protuusluge za dobra djela koja je inio.
Ne krijem od vas, potovani itaoci, da sam u trenucima slabosti, kriza i
tegoba obavezno iao kod svoga ejha Ez-Zehavija i uvjek u njegovim rije
ima i savjetima nalazio smiraj i izlaz iz teke situacije.
279
Nikada nisam upoznao bogobojaznijeg ovjeka od njega, a ta bogoboja

znost, zasigurno, bila je plod poznavanja Njegovih Uzvienih propisa.
Poznato nam je da ovjek bjeiod straha, ali, u ovom sluaju, bjeanje od
Allaha Uzvienog, zapravo, predstavlja bjeanje Allahu. Izvravanje njego
vih propisa neminovno vodi samo Njemu...
ejhovo interesovanje i briga za stanje i poziciju muslimana imalo je svoje
izvorite u hadisu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem: " Ko se ne interesuje
za stanje muslimana, on njima i ne pripada."
Prisustvovao je svim znaajnim skupovima na kojima su se donosile
odluke o sudbini muslimana, nigdje mu, unato starosti, nemoi i bolesti,
nije bilo teko otii, niti u daleku Indoneziju, Pakistan, Tursku, Saudijsku
Arabiju ... Vukla ga je velika elja da pomogne. Tijelo koje je prevalilo
osamdesetu godinu ivota nosio je i pokretao jak islamski duh. Kada bi se
poveo razgovor o slavnoj prolosti muslimana te o njihovoj tekoj poziciji
i problemima danas ejh ez-Zehavi bi zaplakao. Bio bi to pla bez glasa,
pogled bi odlutao negdje u daljinu, a suze bi tekle njegovim svijetlim licem
i slijevale se niz lijepo njegovanu bijelu i bujnu bradu.
Pratio sam svoga ejha u zdravlju i bolesti, njegovim putovanjima,
prijemima i konferencijama, i nikada nisam primijetio da je izgovorio
bilo koju rije, koja bi izala iz konteksta ljubavi i strahopotovanja prema
Allahu Uzvienom, ili interesa i potreba pripadnika Islama. Da se Allah
smiluje mome plemenitom profesoru, kome je teko nai ravnog! Volio
sam ga kao to uenik moe voljeti svoga uitelja, sin svoga oca, kao to
moe voljeti brat svoga brata - u ime Uzvienog Allaha... ivio je kao alim,
govorio je istinu kada su o toj istini drugi utili kao zaliveni, nije prodavao
svoju vjeru za dunjaluk, jer ga je smatrao mizernim u odnosu na vrijednosti
uzvienoga Islama. Da ga Allah Uzvieni obilato nagradi za usluge koje
je uinio Islamu i muslimanima, da nas sastavi s njim u prostranstvima
Svoga Denneta, neka je mir sa njim na dan kada se rodio, na dan kada je
umro, i na dan kada bude iz mrtvih ustao!"
Poznati profesor, deputat iz Jordana, Jusuf el-'Azm, kae: " ejh Emded
ez-Zehavi bio je u dobrim odnosima sa Fejsalom Drugim, mladim kraljem
Iraka. Kralj se prema ejhu odnosio kao to se unuk odnosi prema svome
dedi ili uenik prema svome uvaenom uitelju. Kada bi podigao telefonsku
slualicu u centrali traio bi da ga spoji sa 'Fejsal efendijom!'. Smatrao je da
je ovaj termin prikladan jer su na taj nain oslovljavali halifu muslimana,
sultana Abdul Hamida. Naravno, mladi kralj je uvijek odgovarao na
njegove pozive, a njegovim zahtjevima udovoljavao...
280

Jednom prilikom, nakon demonstracija u Bagdadu, pozatvarani su mnogi
mladii razliitih poltikih opredjeljenja. Majka jednog od zatvorenih
mladia molila je ejha pred damijskim vratima da posreduje kod vlasti da
joj puste sina. Ez-Zehavi je nazvao kralja Fejsala, zamolio ga da se mladi
pusti iz zatvora, na ta ga je kralj Fejsal upitao: 'Kojega mladia uvaeni
ejh eli da pustimo?' ejh Ez-Zehavi je odgovorio: 'Dragi moj sine, sve
su to nai mladii, neka je Allah tobom zadovoljan!' Kralj je naredio da se
odmah puste svi: i islamisti, i komunisti, i nacionalisti... Svi! "
Iz NJEGOVIH GovoRA
Navest u samo poruku koju je islamska dihadska organizacija "Hammas"

uzela kao moto svoga Ustava:
" Islamski svijet je u plamenu, neka svako od nas bar s kapi vode pokua
ugasiti taj plamen i neka niko od nas ne eka da to uradi neko drugi!"
Da nam Uzvieni Allah pomogne da se koristimo njegovim djelom koje
nam je ostavio, da nas, zajedno s njim, u Njegovom Dennetu, pridrui
vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim ljudima, kojima je Allah
milost Svoju darovao. A kako e oni divni drugovi biti!
Sejh Emded ez-Zehavl u Basri 1947'

281
35 -
EBU EL-' ALA EL-MEVDUDI

( 1 9 0 3 - 1 9 79/ 1 3 2 1 - 1 3 9 9 )
VELIKI ISLAMSKI MISLILAC
Ri
en je u gradu Orend Abad u

pokrajini Hajdar Abad u junoj
ndiji 1903./1321. godine. Njego
va porodica je poznata po uenjacima i
izuzetnoj pobonosti. Jo u ranoj mlado
sti nauio je arapski jezik i bio upuen u
Kur'anske i hadiske znanosti. Napamet
je nauio djelo " Muvetta" od imama ibn
Malika. Kao mladi uspjeno se iskuao u
novinarstvu. Najprije je, u sedamnaestoj
godini, ureivao list " El-Medine" koji je
izlazio u gradu Pendoru. Ureivao je
kasnije i dnevni list, " Et-Tad" (Kruna)
koji je izlazio gradu Dilbur. Zatim je otputovao u Delhi i tamo se sastao
sa ejhom Kifajetullahi ed-Dehlevijem, koji je u to vrijeme vrio dunost
muftije za Indiju. Pored muftije sastao se i sa najpoznatijim retoriarem u
Indiji u to vrijeme ejh Ahmed Se'idom. Oni su mu povjerili voenje sed
minog asopisa " Muslim" koji je izlazio u Delhiju, a bio je glasilo Udru
enja uleme.
'
Tada je Ehu el-'Ala el-Mevdudi imao samo sedamnaest godina. Zatim

su mu povjerili ulogu glavnog urednika u dnevnom listu " El-Dem'ijje"
(Udruenje). Na elu ovoga lista bio je u periodu 1924. do 1928. godine.
Znaajno je napomenuti da je Mevdudi ve od 1926. godine poeo objav
ljivati svoj serijal pod naslovom " El-Dihadu fil Islami" (Dihad u Islamu).
Kasnije su svi lanci sabrani i objavljeni u jednoj dosta opsenoj knjizi
koncipirana kao jedna vrsta odgovora velikom Gandiju koji je tada bio na
vrhuncu svoje slave. Ova knjiga, kao i knjiga koju je objavio neposredno
poslije nje, "Dihad na Allahovom putu", vratile su muslimanima Indije, a
282
i ire, snagu i povjerenje u islamske vrijednosti, opovrgle stavove porae

nih i izdajnikih snaga unutar muslimanskog korpusa, koje su, podlone
imperijalistikoj ideologiji i demagogiji, propagirale da je dihad iskljuivo
odbrambeni princip i mehanizam. Mevdudijeve knjige su prevedene i na
arapski jezik, i u arapskom svijetu, pogotovo u redovima pokreta "Musli
manska braa", bile su omiljeno tivo.
Dr. Muhammed Ikbal, muslimanskoj omladini je preporuivao da obave
zno itaju Mevdudijevu knjigu " Dihad u Islamu". Inae, Mevdudi je ovo
djelo napisao na savjet i nagovor poznatog muslimanskog lidera Muham
med Ali Devhera, koji je Mevdudiju dao slijedei sugestiju: " Koliko bi do
bro uinio ovjek koji bi pobio neistine i potvore koje Hindusi imputiraju
Islamu."
Od 1932. godine Mevdudi je poeo sa izdavanjem mjesenog asopisa
"Terdumanul Kur'an" (Tuma Kur'ana). Cilj ovoga asopisa bio je da se
o Islamu pie iskljuivo na osnovu njegovih temeljnih izvora, Kur'ana i
Sunneta, te da se demantuju tendenciozna i strana tumaenja Islama.
ejh Mevdudi je 1938. godine iz Hajdar Abada preao u Lahor u pokrajini
Pendab, odazivajui se pozivu pjesnika Muhammeda Ikbala koji je elio
sa Mevdudijem raditi na projektu oivljavanja islamskog zakonodavstva i
cjelokupnog sistema islamskog ivljenja. Meutim, Muhammed Ikbal je
umro prije nego su uinjeni znaajniji pomaci u realizaciji ove ideje. Pro
fesor Mevdudi je u Lahoru 1941. godine osnovao udruenje koje e veoma
brzo prerasti u veliki pokret - " El-Demaatu el-Islamijje" (Islamsko dru
tvo). Na velikom narodnom skupu koji je tim povodom uprilien Mevdu
di je izabran za prvog predsjednika Udruenja. Od samog osnivanja ovo
Udruenje postalo je meta napada od strane Engleza, a pridruili su im se
Hindusi i muslimani svjetovne i ateistike orijentacije.
Profesor Mevdudi je 1943. godine poeo sa svojim tumaenjem Kur'ana,
koje je objavljivao u nastavcima u mjeseniku "Terdumanul Kur'an", pod
naslovom "Tefhimul-Kur'ani". Ovo je pobudilo veliko interesovanje irom
Islamskog svijeta. A onda, 1947. godine, dolazi do podjele Indije i profesor
Mevdudi odlazi u Pakistan. Uporno zagovara primjenu Islama u svim se
gmentima drave i drutva. To je bila stalna tema njegovih hutbi, predava
nja i pisanja. Pakistanske vlasti su ga, zajedno s njegovim istomiljenicima,
strpale u zatvor. Meutim, zbog velikog pritiska naroda, bili su prisiljeni
da njega i njegove prijatelje nakon dvadeset mjeseci tamnienja puste iz
zatvora. Osloboeni su u junu mjeseca 1950. godine.
283

Za uvaenog islamskog mislioca prvi put sam uo 1948./1369. godine
kada nas je u Iraku u gradu Ez-Zubejr posjetio poznati alim iz Pakistana
profesor Mes'lid en-Nedvi, koji je u to vrijeme bio direktor Institucije za
islamsku da'vu u Pakistanu.
Ve smo ranije naglasili da mi je profesora Mes'uda en-Nedvija najtoplije
preporuio ejh Muhammed Tekijjuddin el-Hilali iz Maroka. Profesor
Mes'ud en-Nedvi nas je upoznao s aktivnostima " Islamskog drutva" u
Indiji i Pakistanu, njegovim ciljevima, idejama, programu i organizaci
ji. Posebno nam je isticao ulogu i zasluge profesora Mevdudija, njegovu
borbu koju vodi sa zagovornicima ideja velikoga diktatora Ataturka koji
je dokinuo islamski Hilafet, pridruio se cionistima, a koji su ga za uzvrat
predloili za predsjednika sekularistike, neislamske drave Turske.
Mevdudijeva beskompromisna tumaenja Islama bazirana su na izvor
nim postulatima: Kur'an, Sunnet i praksa Prve generacije Islama. Suprot
stavljao se izmiljotinama i neistinama koje su se Islamu imputirale sa
Zapada, a sve su to poput papagaja podravali uenici orijentalista, sluge
i agenti Engleza u Indiji i Pakistanu.
Profesor Mevdudi je dobro poznavao zapadnu civilizacij u, znao je njene
slabe take, bio je poput ljekara koji bi prvobitno ustanovio dijagnozu bo
lesti, a onda propisivao i davao lijek. Za bolesti koje su zadesile islamske
sredine, isticao je da je jedini spasonosan lijek - Islam.
ejh Mes'ud en-Nedvi je sa sobom donio i neka Mevdudijeva djela i osta
vio ih kod nas. To je bio prvi na susret s njegovim idejama i programom.
Uoili smo veliku slinost ovih ideja sa idejama osnivaa "Muslimanske
brae", imama Hasana el-Bennaa. Ova Mevdudijeva djela tampali smo u
Kairu 1950. godine i u velikim koliinama distribuirali u Egiptu i diljem
arapskog i Islamskog svijeta.
O profesoru Mevdudiju mnogo nam je pohvalno govorio i ejh Ebul Ha
san en-Nedvi kada nas je 1951. godine posjetio u Kairu. Rekao je da je
Mevdudi jedan od vodeeih Islamskih mislilaca naega vremena, pohvalio
je organizaciju " Islamskog drutva" na ijem se elu nalazi, kao i njegove
uenike i saradnike. Istina, profesor Ebul Hasan en-Nedvi je istakao, da
bi lanovi, a naroito voe " Islamskog drutva" trebali malo vie panje
posvetiti duhovnim i pedagokim aspektima da've.
284
NA susRET u KuvAJTU
Prvi put sam imao direktan susret s velikim islamskim mislocem
Mevdudijem poetkom ezdesetih godina kada je posjetio Kuvajt. ejh
Abdullah el-Mutavva je za Mevdudija, ali i brojne goste, pripremio veliki
doek u njegovoj kui. Kasnije je profesor Mevdudi bio gost i u mojoj kui,
s velikim brojem prijatelja i brae u vjeri nastanjenih u Kuvajtu.
Moj sljedei susret sa profesorom Mevdudijem desio se u Londonu 1974.
godine. Tada su s njim bili Muhammed Kutb, Zeglul en-Neddar i
Ahmed Horid. Mevdudi je odrao zapaeno predavanje na temu "Islam i
..
. ,,
savremem 1zazov1.
Kasnije su uslijedile moje este posjete Pakistanu i nai susreti postajali su
sve ei. Bili su to susreti u centrali sjedita " Islamsko drutvo" u njegovom
kabinetu. Sjedite je bilo smjeteno u parodinoj kui profesora Mevdudija.
Bio je pravi domain, svoje goste ugostio bi ajem, rukom ili veerom, a
onda bi se razgovaralo na ozbiljne teme: situacija u Islamskom svijetu i
traenje izlaza iz problema. Nekada bi se ulazilo u naune debate i rasprave,
naravno uvijek temeljene na neoborivim argumentima i dokazima.
Profesor Mevdudi je posebno ulazio u analize stanja Ummeta, govorio
o ponaanju pojedinih vlada i sistema, koji silom i orujem vladaju
nad muslianskim narodima, prodaju i upropatavaju prirodne resurse
zemlje, svoje stomake i svoje depove pune haramom, za mizernu cijenu
imperijalistima prodaju i predaju teritorije i dostojanstvo muslimana.
VRSTINA STAVOVA
Bio je vrst u svojim stavovima. Posebno je osuivao frakcij e i pokrete koji
su inicirani i pomagani izvana s jasnim ciljem da se napravi razdor meu
muslimanima i Islamu zada udarac iznutra. Zbog toga je posebno osuivao
frakcije "El-Kadijanijje", njihov mezheb je proglasio heretikim, a voe i
lanove te frakcije optuio za saradnju s Englezima i okupatorima. Uzaludni
su bili svi pokuaji da odstupi od izreenih stavova pa je 1953. godine,
od strane pakistanskih vlasti, osuen na smrt vjeanjem. Ova presuda je
izazvala estoku reakciju i revolt Islamskog svijeta, pa je diktatorski vojni
reim u Pakistanu bio primoran ponititi svoju odluku. Smatra se da je
odbrana koju je demonstrirao pred sudom u Pakistanu najbolja pravno
eriatska odbrana u tome vremenu. Ulema cijeloga Islamskog svijeta stala
je iza njega, protestvovali su muslimani u Pakistanu i brojnim dijelovima
Islamskog svijeta pa je diktatorski reim u Pakistanu morao popustiti.
285
Profesor Mevdudi je, bez sumnje, jedan od najveih islamskih mislilaca

naega vremena. Bio je vizionar, mudar i nepogreiv u procjeni politikih
kretanja i analizi postojee situacije, obdaren spoznajom s istananim
osjeajem za razradu i klasifikaciju problema. Bio je objektivan kritiar
zapadne civilizacije, prihvatao je korisne tekovine i trendove te civilizacije,
a odbacivao ono to je tetno i opasno. Islam je kadar rijeiti sve probleme
ljudske zajednice teza je koju proteira u svim svojim djelima. To je ista
ideja i program koji je zastupao imam Hasan el-Benna.
-
Neposredno nakon smrtne presude nad

ehidom Sejjidom Kutbom, posjetio sam ga sa
svojim prijateljem Hali:l Ahmed el-Hamidijem.
Rekao nam je: " Sve to je reeno u knjizi ehida
Sejjida Kutba " Me 'alimu fi et-tariki" (Putokazi
na putu) izgleda mi kao da sam to lino napisao,
kao da je to moje". Uvjerio sam se u kojoj
su mjeri Mevdudija potovali i respektovali
njegovi uenici, prijatelji, simpatizeri. Cijenili
su njegovo vizionarstvo, brigu koju je vodio
o njima, davanje mogunosti da izraze svoje
stavove, nesebino zalaganje na planu uspostave
Profesor Mevdudi u zagrljaju s
islamskog demokratskog sistema - ure.
Abdullah el-'Akilom
Kada je njegova stranka ojaala i ula u fazu stabilnosti, kada je osjetno
kadrovski osnaena, kada je bio siguran u njenu budunost, zamolio je da
ga oslobode stranakih obaveza. Te obaveze predao je svome nasljedniku,
ejhu Mejan Tufejl Muhammedu, a on se posvetio naunom istraivanju i
davanju smjernica i uputa u stranci. Tako je i radio sve dok ga nije zatekla
smrt.
SAVJETI OMLADINI
U svom obraanju islamskoj omladini 1961./1381. godine, izmedu ostalog,

rekao je: " Draga omladino... savjetujem vam da sljedee stoljee uinite
stoljeem Islama. Savremena civilizacija je na ivici provalije i kraha. U
ivotu ovjeanstva nastat e velika praznina. Tu prazninu moi e ispuniti
samo Islam, pripremite se za tu ulogu. Ta praznina e se moi ispuniti samo
strpljenjem i kontinuiranim djelovanjem. U Pakistanu smo se uvjerili ta
donosi strpljenje i kontinuirano djelovanje, 'I niko te nee obavjestiti kao
Onaj koji to zna'."(Fatir, 14)
286

Nemojte osnivati tajna drutva i organizacije da bi ste tako djelovali.
Izbjegavajte nasilje i oruje za postizanje vaih ciljeva. To je najgori metod.
Treba djelovati javno i otvoreno, utjeite na ljudska srca i razum, pridobijajte
ljude lijepim rijeima i lijepim ponaanjem. Na taj nain e se desiti veliki
preokret u historiji ovjeanstva, on se ve jedanput desio. Ali, to je teak
put, put velikih iskuenja i nevolja, budite hrabri da to sve podnesete, ako
uspijete, bit ete pravi heroji..."
Kada su Muslimanska braa, 1968. godine u Jordanu osnovali baze za
obuku mudahida, ukazala se potreba za literaturom koja koncizno i jasno
objanjava detalje vezane za dihad. Odreena je trolana komisija koja
je trebala izuiti i odraditi ovaj projekat. U toj komisiji bili su Mustafa et
Tahhan, Abdus-Settar ehu Gadde i moja malenkost.
Profesor Mevdudi okruen uenicima i simpatizerima
Doli smo na ideju da brouru "Nidaul Dihad" (Poziv dihada) sainimo

od uputa trojice autora: imama Hasana el-Bennaa, imama El-Mevdiidija, i
ehida Sejjida Kutba. To su tri autora koji su pili vodu s istog izvora, teili
ostvarenju istoga cilja, a to je dihad na Allahovom putu, uzdizanje Njegove
rijei i uspostava Njegovog zakona na Njegovoj Zemlji.
287
NJEGOVA BRAA I UENICI

Moda je ovo lijepa prigoda da navedem imena nekih ljudi koje sam
upoznao ivei sa Mevdudijem. Nevest u sljedea imena njegovih uenika
i prijatelja: Gulam Muhammed, da mu se Allah smiluje, osniva je
jedne islamske dobrotvorne ustanove u Najrobiju u Keniji, Mejan Tufejl,
zamjenio je profesora Mevdudija na kormilu organizacije nakon njegovog
povlaenja s rukovodee funkcije, Gulam A'zam, voda Islamske zajednice
u Bangladeu, Kadi Husejn Ahmed, aktuelni voda muslimana Pakistana,
dr. Horid Ahmed, osniva jedne islamske ustanove u Lesteru u Engleskoj,
Mes'iid Alim en-Nedvi, Muhammed Asim el-Haddad, Halil Ahmed el
Hamidi. Zadnja trojica spomenutih su odgovorna lica u Udruenju " Daru
el-Urubeti" u Pakistanu. Tu bi mogli navesti jo mnoga imena u ije smo se
plemenite namjere i aktivnosti uvjerili.
Abdullah el-'Akil sa profesorom Gulam 'Azamom, voom Islamske zajednice u Bangladeu,

1990. godine
Uzimam za svjedoka Uzvienog Allaha, da je ovo drtvo, uenici i prijatelji

velikog islamskog mislioca Mevdudija, primjerno drutvo istinskim
da'ijama i mudahidima. To je isto drutvo kao ono koje je profilirao
imam Hasan el-Benna. ivei s njima osjeali smo se kao da smo u svojoj
porodici, medu svojom braom.
288
PoHVALE EN-NEDviJA 1 EL-KARAn.A.viJA

O Mevdudiju i njegovom utjecaju na omladinu, poznati da'ija Ebu el
Hasen en-Nedvi, kae: " Ne znam da je neko od uleme naega vremena
izvrio takav utjecaj na mladu generaciju kao to to je uradio Mevdudi.
Prije svega on je djelovao na naunom planu. Njegove knjige, rasprave i
lanci bazirani su na dokaze i argumente kada, primjera radi, tretira
pitanje zapadne civilizacije i njene ivotne filozofije, njegova prva analiza je
pragmatina i nauna, rijetko mu ko u tome moe parirati. Nasuprot tom
zapadnom konceptu, Mevdudi nudi islamski koncept, ali opet zasnovan na
nauci i naunim argumentima. Njegovo izlaganje je jasno i jednostavno,
zadovoljava i plijeni mladog, obrazovanog ovjeka."
Dr. Jusuf el-Karadavi, govorei o Mevdudiju i hvalei njegov metod kae:
" Mevdudi je mislilac i reformator s jasno odreenom vizijom ivota i
svijeta, objektivnan kritiar zapadnog modela ivota, da'ija koji islamski
sistem i model ivota ne natura, on ga nudi i objanjava. Autor je djela koja
su prevedena na desetine jezika svijeta.
U svojim djelima, ali i svojoj praksi suprotstavio se slugama Zapada i
imperijalistima, protivnicima Ehli-sunnetskog uenja, pokretima koji
govore o poslanstvu poslije Muhammeda, sallallahu alejhi ve sellem, poput
Kadijanija i sl., izopaenim i destruktivnim snagama koje odbacuju svaki
vid dinamike i progresa u ivotu. On je osniva najmasovnije islamske
organizacije na Indijskom kontinentu. Njegova da'va je istovjetna da'vi
imama Hasana el-Bennaa. Pa iako se njih dvojica nikada nisu fiziki susreli,
sreli su se u svojim idejama i stavovima, sreli su se sljedbenici njihovih
kola, susreli se i tijesno saraivali na svim prostorima, posebno u Evropi i
Americi, te na krajnjem Istoku."
Poziv ZA FORMIRANJE UDRUENJA

Mevdudi je 1941. godine u svom uvenom proglasu upuenom
muslimanskim narodima rekao: "Nuno je uspostaviti organizacij u iji e
lanovi biti odani i iskreni kada pozivaju na put Uzvienog Allaha, koji
e prekinuti vezu sa svim osim s Uzvienim Allahom, koji e za takav
put i principe biti u stanju podnijeti zatvore i muenja, glad i e, lane
optube i ikaniranja, progone i oduzimanje imovine, smrtne presude. Ti
ljudi trebaju biti spremni poloiti sve, ukljuujui i svoje ivote, na putu
ostvarenja islamskog drutva i sistema."
289
Mnogi su se odazvali ovome pozivu. Udruenje "El-Demaatu el

Islamijjetu" (Islamsko drutvo) formirano 1941. godine, ponudilo je
lanstvu svoj program. Kasnije su otvorene filijale toga drutva u Indiji,
Pakistanu, Bangladeu...
ZATVORI I HAPENJA
Profesor Mevdudi je tri puta zatvaran, ali, svaki put bi, pod pritiskom velike
veine muslimana Pkistana, bio osloboen.
Od puistikog vojnog reima bio je ak osuen i na smrt, ali ni tada se nije
predao niti klonuo duhom, nastavio je, zajedno sa svojim sljedbenicima,
zahtjevati islamski model i islamski koncept ivota.
Ova iskrena i uporna da'va dala je svoje rezultate. Njegova djela su prevedena
na sve vee svjetske jezike i osvojila su ne samo arapski svijet, nego su dola
u ruke italaca u zemlje Evrope, SAD-a, na jugoistok Azije...
ODBIJANJE NASILJA
Mevdudi je bio ovjek koji je volio i propagirao mir, mrzio je grubost i

nasilje. Jedan od njegovih uenika, kasnije i saradnika, profesor Gulam
E'azam, kae:
" Ba zbog toga to profesor Mevdudi nije pribjegavao metodama brutalnosti
i sile, vladajui sistem je bio na mukama. Nisu imali povoda niti razloga da
optue njega i njegove saradnike.
Mevdudi se suprotstavio upotrebi oruja u da'vi i islamskom djelovanju.
Od njega je u vie navrata traeno da dozvoli upotrebu oruja u situacijama
kada pristalice islamskog pokreta budu napadnute i kada budu ugroeni
njihovi ivoti, jer je vladajui sistem koristio ove metode u obraunu s
pristalicama Pokreta. Meutim, profesor Mevdudi to nije dozvolio. Rekao
je, da Islamski pokret, u situaciji kada nema izvrnu i zakonodavnu vlast,
ne bi smio koristiti oruje kao sredstvo svoga djelovanja, jer bi u tom sluaju
mogao ostati bez svojih, kao po pravilu, najvrednijih lanova, a sve to ne bi
doprinijelo ostvarenju konanog cilja. Ovu fetvu bazirao je na praksi Resula,
sallallahu alejhi ve sellem, koji svojim ashabima u mekkanskom periodu
nije dozvolio upotrebu oruja mada su bili izloeni velikim progonima i
muenjima. To im je dozvolio tek nakon Hidre, kada je uspostavljena prva
Islamska drava i njen drutveni poredak.
290

NAUNO DJELO
Profesor Ehu el-'Ala el-Mevdudi bio je naunik koji je upuen u sve vrste
znanosti. U svojim knjigama, predavanjima, hutbama, osvrtima, nije
izostavio bilo koji segment spoznaje ili problematike svoga vremena, a da
o tome u svome grandioznom djelu nije ostavio traga. Ovdje emo navesti
samo dio problematike na koju se osvrnuo u svojim djelima:
Islamska politika teorija

Islamska moralna teorija
Islamska ekonomska teorija
Program islamske promjene
Stav Islama prema dahilijjetu
Ogranienje potomstva
Kamata - Hidab - Uloga i obaveza islamske omladine
Moralne osnove Islamskog pokreta
etiri kljuna koncepta Kur'ana
Kraj poslanstva sa stanovita Kur'ana i Sunneta
Nonja izmedu stida i banalnosti
Izmedu nacionalizma i Islama
Medu omladinom
Faraon u Kur'ani Kerimu
Mi i Banglade
Islamski Ummet i pitanje nacije
Islam i problemi ekonomije
Savremeni izazovi i omladina
Refleksije na pokret "Islamska solidarnost "
uvajte se idovskih zavjera
Islam danas
Odanost vjernosti
Dokazi
Prava vjera
Vijest o biografiji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
ivot poslije smrti
Islamska drava
Prava suprunika
291
Propisi klanja ivotinja

Zaklano meso sljedbenika Knjige
Mi i zapadna civilizacija
Sistem ivota u Islamu
Pitanje Kadijanija
Suenje razumu
Ko su Kadijanije?
Osnovni principi za razumjevanje Kur'a na
Islamski zakon i nain njegove realizacije
Kratka uputa za Islamski Ustav
Problemi Islamskog svijeta u naem vremenu
Islamsko razumjevanje vjere i drave
Program islamskih promjena
Muslimani i savremena politika sukobljavanja
Ka mirnoj revoluciji
Historijat obnove vjere
Teko stanje muslimana i kako izai iz takvog stanja
Svjedoenje Istine
eriat o dihadu i meunarodnim odnosima
Uloga studenata u izgradnji budunosti Islamskog svijeta
Primjena eriata u savremenim uslovima
Prava nemuslimana u Islamskoj dravi
Destruktivni pokreti
Dihad na Allahovom putu
Islam i modernizam
emu poziv na Islam?
Nastanak Islamskog Ustava
Opomena islamskih da'ija
Islamska teorija i uputstva u domenu politike, prava i ustava
Islamski Kamir
Jedinstvo muslimanskih naroda
Pitanje prava posjedovanja zemlje u Islamu
Osnovi ekonomije izmeu Islama i savremenih zakona
Problemi ekonomije i islamska rjeenja
292
Islam nasuprot savremenim izazovima

Tumaenje sure El-Kehf i sure Merjem
Tumaenje sure En-Nur
Tumaenje sure El-Ahzab
Kruna njegovog naunog rada svakako je tefsir Kur'ana koji je naslovio

"Tefhimul Kur'ani" (Objanjenje Kur'ana).
Nakon njegove smrti, njegovi uenici i simpatizeri intezivno su raili na
prevoenju njegovih djela na razne svjetske jezike i irenju istih.
REKLI
su o
NJEMU
Dr. Muhammed Redeb el-Bejumi u svojoj knjizi "Islamski preporod u

biografijama svojih velikana", kae: " Mevdudijev pogled na marksizam je
posebno poglavlje, ono to je napisao na tu temu moe biti oruje svakom
muslimanskom piscu...
Mevdudijeva spoznaja je enciklopedijska, njegova misao je istraivaka.
Bio je upuen u sve promjene i prevrate koji su se dogodili u Istonom
bloku, to mu j e omoguavalo da svaku taku stavi tamo gdje treba.
293
Ni jedna muslimanska kua ne bi trebala biti bez njegove knjige, jer u

njegovim knjigama nalazimo ono to neemo nai kod drugih. Kao da je u
onome to je davao bio direktno pomognut Allahovim duhom."
NAGRADE
Ukazane su mu mnoge poasti i priznanja. Zasluio ih je, jer doprinos

koji je profesor Mevdudi dao na polju osavremenjavanja islamske misli i
da've je ogroman. Od brojnih priznanja i nagrada ovdje emo spomenuti,
svakako, najvaniju, Svjetsku nagradu kralja Fejsala za usluge Islamu. To
je prva nagrda koju je dobio islamski da'ija i mislilac. Nagradu je u ime
njega primio njegov sin Faruk na velikoj sveanosti koja je obavljena pod
pokroviteljstvom Njegovog visoanstva, kralja Halida ibn Abdul Aziza.
Bilo je to u Rijadu, u mjesecu Rebiul Evvelu, 1399./1978. godine.
SMRT
Umro je 20. 09. 1979. l 20. 10. 1399. godine u bolnici " Bafild" u Njujorku.
Otiao sam u Pakistan da prisustvujem njegovoj denazi. Denazi su
prisustvovali: Ahmed Sejful Islam sin imama Hasana el-Bennaa, dr. Jusuf
el-Karadavi iz Egipta, Abdul Aziz el-Ali el-Mutavva iz Kuvajta, Se'id Heva
iz Sirije, te brojni predstavnici iz cijelog Islamskog svijeta. Denazu namaz
klanjao je dr. Jusuf el-Karadavi. Ovako brojno prisustvo denazi dovoljno
govori o samom ovjeku i ugledu koji je uivao u meu muslimanima irom
svijeta ime mu je ukazano duno potovanje i odato priznanje za dihad
koji je vodio cijeli ivot, za odbranu interesa Islama, za principijelne stavove
prema cionistima, krstaima, komunistima i svima koji su stajali iza njih u
borbi protiv Islama.
Da Allah Uzvieni nagradi velikog alima i mislioca, Ebu el-'Ala el-Mevdudija,
da blagoslovi njegovo djelo koje je iza sebe ostavio, njegove uenike koje je
odgojio.
Da nas Allah sastavi s njim u Dennetu, zajedno sa vjerovjesnicima,
pravednicima, ehidima, dobrim ljudima kojima je Allah milost Svoju
darovao.
294
Ehu el-la el-Mevdudije upitan:

U svom ivotu bili ste izloeni mnogim opasnostima. Kako ste se za
to pripremili?
Odgovorio je:
"Tekoama sam se suprotstavio vrstinom, zaprekama sam se
suprotstavio vjerom, nasilju sam se suprotstavio strpljenjem,
zatvorima i vjealima sam se suprotstavio Kur'anom i zikirom, a
pourio sam k Tebi, Gospodaru moj, da bude zadovoljan. "
Velika denaza Mevdudija koju predvodi dr. Karadavi. U prvom planu: Abdul Aziz el-Mutavva,
Se'id Heva, Sejful Islam, Abdullah el-'Akil i brojni prijatelji Mevdudija.
295
36
DR. SE'ID RAMADAN (EBU EJMEN)

(1926 -1990/1345 -1416)
USPJENI DA'IJA
R!
Dr. Se'id Ramadan u mladim danima
en je u Tanti 1926./1345. godine.

Bio je uenik El-Behijj el-Hiilija,
veoma blizak imamu Hasanu
el-Bennau, oenio je jednu od njegovih
kerki. Bio je uspjean da'ija, sposoban
govornik, iskusan politiar. Bio je utjecajan
u palestinskim krugovima koji su u njemu
prepoznali iskrenog muslimana, uvjerili se
da je kod njega vjerska veza jaa i svetija od
bilo koje druge, da je pravi i odani vojnik
Islama.

Sa dr. Se'idom Ramadanom upoznao sam se preko sedminog asopisa
"Muslimanska braa" u kojem je objavljivao svoje radove. Bilo je to poetkom
etrdesetih godina dvadesetog stoljea. Zatim sam ga lino upoznao i esto
susretao u raznim dijelovima Egipta gdje sam prisustvovao njegovim
predavanjima. Tada je bio student prava na Kairskom univerzitetu.
Kada je imam Hasan el-Benna pokrenuo mjeseni list "E-ihab", 1948.
godine, dr. Se'id Ramadan je bio urednik toga asopisa. U okviru odreda
"Muslimanska braa" borio se u Palestini protiv idova, bio je zapovjednik
odreda u oblasti Sur Bakir, a zatim i u Kudsu. To podruje je napustio kada
je, pod pritiskom Amerike, Engleske i Francuske dolo do primirja.
Arapske snage su se, shodno tom ugovoru, povukle iz Palestine, i praktino
je uinile lahkim zalogajem za neprijatelja koji je, nemalo poslije otpoeo
progone, pljaku i ubijanje muslimanskog ivlja u Palestini. Islamski
narodi bili su sprijeeni da pomognu svojoj brai, da brane svoje svetinje,
296

prije svega prostore Isra' i Mirada. ta vie, egipatske vojne starjeine, po
nalogu kralja Faruka, sve borce iz redova "Muslimanske brae" vratili su iz
Palestine u Egipat i strpali ih u zloglasni zatvor " Et-Tur". To je bila idovska
imperijalistika direktiva i vrsta presude "Muslimanskoj brai " koji su
idovima i impeijalistima nanijeli velike gubitke. "Muslimanska braa" u
napadali idovska utvrenja, uskakali u njihove rovove i nanosili im velike
gubitke hladnim orujem. idovi su, kao zeevi, bjeali iz svojih uporita i
pozicija, ako su znali da e se sukobiti sa "Muslimanskom braom". Traili
su pomo stranih trupa, jer "Muslimanska braa" se nisu plaili idova, niti
njihovog opasnog oruja, oni su ili u smrt elei postati ehidi, njima je
smrt bila draa od ivota.
U sukobima s "Muslimanskom braom" idovi su izgubili mnoga utvrenja,
ostavili na desetine i stotine mrtvih. Muslimanska braa su oslobadala
odredene formacije arapske vojske koji su se nali u idovskom okruenju,
sluaj "Et-Tebe 86"' i "El-Fellude" koje su "Muslimanska braa" spasili i
deblokirali.
Sa dr. Se'idom Ramadanom susreo sam se u Bagdadu 1948. godine, gdje
je bio na proputovanju vraajui se iz Palestine. U Bagdadu je doekan s
velikim poastima i oduevljenjem. Medutim, izdajnika vlada u Egiptu
traila je od Iraka njegovo izruenje. Iraka vlada je u prvi mah pristala da
to uini, ali su nastali estoki pritisci na Vladu koja je u konanici odustala
od izruenja pod uvjetom da hitno napusti teritoriju Iraka. Odlueno je da
iz Iraka ode u Pakistan.
Bio sam jedan od lanova "Muslimanske brae" koji su bili zadueni za
njegovu pratnju kroz teritoriju Iraka. Putovao sam s njim vozom iz Bagdada
u Basru odakle je avionom trebao biti prebaen za Pakistan.
Tada sam ga dobro upoznao. Priao mi je o pokretu "Musliamnska braa"
i saznao sam dosta toga to ranije nisam znao. U Basri smo imali susrete s
mnogim linostima koje su imale ast i zadovoljstvo da ga upoznaju. Nakon
dva dana provedena u hotelu " El-Metar" (Aerodrom) u Basri, otputovao je
u Pakistan ispraen sa aerodroma od mnogobrojnih prijatelja i simpetizera
"Muslimanske brae".
Kao to sam ve spomenuo, esto smo se susretali u Egiptu, sve dok diktator
Abdun-Nasir nije potvrdio za njega smrtnu kaznu. Nakon toga je boravio
u raznim arapskim zemljama, da bi se nastanio u Saudijskoj Arabiji, gdje
mu je kralj Fejsal ibn Abdul Aziz, da mu Allah Uzvieni oprosti, ukazao
poast i pruio mu sigurnost i utoite. Dao mu je i specijalni paso kojim
297
mu je bilo omogueno kretanje gdje je god htio. Egipatske vlasti ve su mu

oduzele egipatsko dravljanstvo, a obavjetajne egipatske slube u nekoliko
navrata, pokuale su ga kindapovati i izvriti atentat na njega.
OsNivANJE IsLAMSKE svJETSKE LIGE - RaBITA
Znaajno je istai da je dr. Se'id

Ramadan uestvovao u osnivanju
Islamske svjetske Lige - Rabita u
Mekki el-Mukerremi. Bio je generalni
sekretar Islamske Konferencije u
Kudsu. Osnovao je Islamski centar u
enevi, i tamo je nastavio djelovanje
kroz asopis " El-Muslimun", koji je
po svojoj tematici, nastavak asopisa
" E- ihab ".
Dr. Se'id Ramadan je, kada je
pisana rije u pitanju, uspio okupiti
najpoznatiju ulemu i mislioce iz
Islamskog svijeta. Navest emo
samo neke: Dr. Muhammed Nasir,
Ehu el-Hasen en-Nedvi, Ehu el
'Ala el-Mevdudi, dr. Muhammed
Hamidullah,
dr.
Mustafa es
Siba'i, Mustafa ez-Zerka, Muhammed el-Mubarek, Ma'ruf ed-Devalibi,
Muhammed Esed, Hajdar Bamat, dr. Zeki Ali, Mahmud Buzuzu,
Muhammed ehu Zehre, Muhammed JUsuf Musa...
asopis " El-Muslimun" postao je jedan od najuglednijih i najitanijih
asopisa tokom pedesetih i ezdesetih godina dvadesetog vijeka.
Kao to smo istakli, u tom listu saradnici su bili najuglednija ulema i

najjaa pera Islamskog svijeta. Ovaj list imao je svoje izdanje u Siriji, koji je
ureivao dr. Mustafa es-Siba'i - generalni inspektor "Muslimanske brae"
u Siriji.
Profesor dr. Se'id Ramadan bio je da'ija sa izuzetnim ruhanijjetom. Plakao
je sluajui druge, a svojim govorom rasplakao bi mnoge. Ispravio bi
svoju greku kada bi bio upozoren, opratao je svojoj brai i prijateljima, u
njegovom srcu nije bilo mjesta za zavidnost, pakost ili zlobu.
298
Dr. Se'ld Ramadan, savjetnik Hasan el-Hudejbija, dr. Mustafa es-Siba'l i Ebu Reklk u Siriji.
IVOT U TUINI
Vei dio ivota proveo je u emigraciji, u rodni Egipat nije se mogao vratiti jer
su se u Egiptu samo smjenjivale diktature. Mada je meu tim diktatorima
bilo odreenih razlika, da' ije poput dr. Se'ida Ramadana u Egiptu nisu bile
poeljne.
Posljednje dane ivota proveo je na Zapadu sa svojom suprugom i djecom.
Posvetio se itanju i pisanju. U svojoj eni, Ummi Ejemen, koja je bila kerka
imama Hsana el-Bennaa, imao je istinskog branog druga i pomagaa.
Nakon pomoi Uzvienog Allaha ona mu je bila najvea podrka. Pomagala
mu je da podnese ivot u tuini, pomagala mu u odgoju i podizanju djece,
nije ga iznevjerila nikada pa ni onda kada su ga neki ljudi, kojima je
svojevremeno mnogo pomogao i valjao, ostavili i napustili!
Bio je aktivan kao da'ija, predava i hatib. Nekada bi se znao povui i
izolovat i posvetiti se naunim razmiljanjima i razmatranjima o vrhunskim
pitanjima ovjeka, ivota i svemira.
Ebu Ejmen, da mu se Allah smiluje, bio je obljubljen u krugovima
"Muslimanske brae", posebno omladine. U svim dijelovima arapskog i
Islamskog svijeta nai emo njegove prijatelje, spominju ga i ue mu dove
oni kojima je ukazao na Sirati Mustekim - Pravi Put.
299
SJEANJA EN-NEDVIJA
Poznati uenjak Ehu el-Hasen Ali: el-Husni en-Nedvi u svojoj izuzetnoj

knjizi "Zapaanja putnika na arapskom Istoku" kae:
"Neki prijatelji i braa izvijestili su me da se dr. Se'id Ramadan nalazi u Ka
iru. Upoznali su me s njegovim aktivnostima u Kairu i okolnim mjestima,
njegovim kontaktima s lanovima i predstavnicima "Muslimanske brae".
elio sam susret s njim, ali i drugim linostima Pokreta, jer smatram da su
to susreti od izuzetnog znaaja.
Obzirom da je moje prisustvo u Hidazu potrajalo dosta dugo, odluio sam
posebnu panju posvetiti izuavanju i analizi stanja u arapskom svijetu.
Doao sam do uvjerenja da je u na ovom prostoru dolo do pada mora
la, apsolutizma vladajuih sistema, formiranja mnotva politikih partija,
udaljavanja od vjere i tenji ka materijalizmu.
Veina arapskih meusobno razjedinjenih vlada postale su marionete i
robovi u rukama zapadnih sila, bogatai su se neodgovorno igrali koe
kajui se imovinom i privrednim resursima naroda. Bio sam ubijeen da
arapski svijet, iz ponora u koji je krenuo, moe spasiti samo jak narodni
pokret iza kojeg e stajati vjera. Taj pokret bi bio kadar pruiti adekvatan
lijek za moralne i drutvene bolesti koje su opasno poele nagrizati arap
ski svijet. Islamski model i islamski sistem ivota u tom svijetu nametao
300
Abdullah 'Aki:l Sulejman el-'Aktl

se kao jedino spasonosno rjeenje. Vidio sam da je zlo koje se poelo iriti
arapskim svijetom uzelo maha, da se ono ne moe zaustaviti niti sprijeiti
pojedinanim pokuajima, govorima i hutbama, niti pak pisanjem knjiga.
Taj opasni val se moe zaustaviti samo suprotnim jakim valom, taj pozi
tvni val bi morao biti jai, od ovog negativnog.
Bio sam jako obradovan vijestima koje sam uo u Hidazu, posebno u sezoni
Haddda, da je pokret Muslimanska braa dobro ojaao, da je uspostavio
strategiju i sistem, stekao povjerenje kod naroda, posebno omladine, da bi
mogao, uz Allahovu pomo, promijeniti situaciju u arapskom i Islamskom
svijetu. Osnovna snaga ovoga pokreta je snaga vjere. To me obradovalo i
ohrabrilo. Zato sam pisao profesoru Salihu 'Amaviju o svojoj namjeri da
doem u Egipat i da bih se elio susresti s njim te da mi uprilii susret s
lanovima Pokreta.
Po dolasku u Kairo saznao sam da je tu i dr. Se'id Ramadan, to me posebno
obradovalo pa sam izrazio posebnu elju za susret s njim. Nakon to je
prihvatio susret, posjetio sam ga skupa s jednom skupinom studenata koji su
bili s razliitih fakulteta. Dr. Se'id Ramadan me fascinirao svojom pojavom,
nadnaravnom inteligencijom, ali iznad svega otvorenom, virtuoznom i
neposrednom komunikacijom ...
Kratko smo se zadrali u razgovoru i dogovorili susret za idui dan, nakon
to prethodno posjetimo profesora Saliha 'Amavija . Sutradan, dosta rano,
doli su Jusuf el-Karadavi i Muhammed ed-Demerda, a zatim i Abdullah
el-'Akil, koji nas je odveo u kancelariju profesora Saliha 'Amavija. Doekao
nas je toplo i srdano, a zatim smo zajedno otili kui dr. Se'ida Ramadana,
koji je ve oekivao na dolazak. Osnovna tema razgovora bila je stanje da've
i islamskog pokreta u Indiji. Sljedeeg dana prisustvovali amo predavanju
koje je dr. Se'id Ramadan odrao u centrali Muslimanske omladine u Kairu.
Tema predavanja bila je 'Panislamizam', a trajalo je preko dva sata. Mada
je sala bila dosta prostrana, bilo je mnogo onih koji su stajali. Prisutni
su bili egzaltirani pa bi svako malo neko od prsutnih ushieno prekinuo
predavaa uzvikujui tekbir.
U nedjelju, 04. 02. 1951. godine doao nam je brat Abdullah el-'Akil i
obavjestio nas da e se pred Vijeem kaznenog suda voditi sudski postupak
protiv nekoliko lanova Muslimanske brae u predmetu 'Vozilo dip', te da
e profesor Se'id Ramadan biti u ulozi advokata.
Prisustvovali smo suenju. Prije ulaska u zgradu Suda slubenici osiguranja
su nas pretresli, ali su nas ipak pustili da uemo.
301

A onda se pojavio profesor Se'id Ramadan. Govorio je hrabro obrazlaui
predmet. Naveo je sluaj Adema, alejhis-selam, njegovu poziciju halife,
govorio o njegovom progonu iz Denneta, o borbi izmeu istine i neistine,
dobra i zla, o uenju poslanika, o ejtanskim varkama...
Zatim se osvrnuo na Hilafet, njegov zenit i snagu, na njegove slabosti i pad,
govorio je o najezdama Tatara i krstaa, zatim o napadu evropskih krstaa
u devetnaestom stoljeu, njihovoj invaziji i agresiji na Islamski svijet. ..
Govorio je zatim o idovskom-krstakom pohodu, o njihovim opasnim
ciljevima, namjerama i planovima za unitenje Islama i muslimana ...
Na kraju, govorio je o pokretu Muslimanska braa, o njihovim stavovima,
njihovom programu i dihadu. U svom govoru citirao je tekstove Kur'ani
Kerima i Hadise Resula, sallallahu alejhi ve sellem...
Njegov govor je itekako utjecao na prisutne, a atmosfera u sudnici
pretvorena je u atmosferu predavaonice, i govornik i sluaoci na trenutak
su zaboravili da se nalaze u sudnici, ponaali su se kao da prisustvuju
vjerskom predavanju ili nekoj politikoj proslavi.
Ovakav preokret u sudnici moe izvesti samo advokat koji ima jak iman.
Zatim se obratio osumnjienim, pozvao ih na upornost i sabur, citirao ajete
i hadise koji govore na ovu temu...
Mnogi od prisutnih u sudnici su zaplakali, naroito se uo jecaj ena u
pojedinim dijelovima sudnice. Izali smo iz sudnice pod jakim impresijama
onoga to smo vidjeli i doivljeli.
Sutradan, kada smo posjetili profesora El-Behijj el-Hulija, kod njega smo
zatekli profesora Se'ida Ramadana, Ferid Abdul Halika, Munira Delha i
neke druge. Profesor Se'id Ramadan sprema se za put u Merrake, a prije
toga trebao se nakratko zadrati u paniji i Engleskoj. Poeljeli smo mu
sretan put s nadom da emo se uskoro ponovo sresti...
I zaista, nije prolo dugo vremena, kada smo se sreli u Siriji, u Damasku
u hotelu 'Umejje'. S njim je bio i dr. Mustafa es-Siba'i, generalni inspektor
pokreta Muslimanska braa u Siriji. On nam je dao na uvid program koji
je za sve nas predvien u Halepu, Humsu, Hami, gdje su nas ve oekivale
odgovorne linosti iz pokreta Muslimanska braa."
Ovako je o profesoru Se'idu Ramadanu govorio veliki uenjak Ebu el
Hasen en-Nedvi.
302

SVJEDOENJE KJAMILA E- ERIFA
O ulozi profesora Se'ida Ramadana u Palestini, o dihadskom doprinosu

"Muslimanske brae" protiv idova, profesor Kjamil e- erif u svojoj knjizi
"Muslimanska braa u ratu u Palestini", navodi:
"Kada su namjere Britanske vlade da palestinski teritorij upotpunosti
predaju idovima postale razvidne, pripadnici pokreta Muslimanska
braa krenuli su u jednu opsenu kampanju upozoravajui arapske
vlade i muslimanski narod na opasnost koja prijeti njihovoj budunosti i
opstanku. Uspjeli su objediniti Islamski svijet u ovom problemu i uvjeriti
ga da problem Palestine ne moe i ne smije biti sveden samo na Palestinski
narod. Kada su poeli prvi neredi i nemiri u Palestini, Muslimanska
braa su, onoliko koliko je bilo u njihovoj moi, mudahidima u Palestini
poeli dostavljati pomo i naoruanje. Pored toga, uspjeli su neke svoje
snage prikljuiti revolucionarnim odredima ejha Izzuddina el-Kassama.
Bilo je to 1935. i 1936. godine, naroito u sjevernim dijelovima Palestine.
Po zavretku Drugog svjetskog rata Muslimanska braa su Palestincima
poslali eksperte koji su, na svim slobodnim dijelovima teritorije tajno vrili
obuku mudahida pripremajui ih za borbu protiv okupatora. Palestinci
jo uvijek zahvaljuju poznatom islamskom da'iji Se'idu Ramadanu, koji je
dao veliki doprinos za rjeenje palestinskog problema. Pored njega odajem
posebnu zahvalnost profesoru Abdurrahman es-Saatiju, profesoru Abdul
Mu'izz Abdus-Settaru profesoru Abdul Aziz Ahmedu. Naravno, tu su jo
mnoga imena da'ija iz redova Muslimanske brae."
NASTAVAK NAIH SUSRETA
Naveli smo neke izjave ljudi koji su poznavali dr. Se'ida Ramadana.
Istaknuti su neki njegovi stavovi i napori, njegov dihad. On je jedan od
plodova rodnog stabla koje se zove Muslimanska braa, a koje je posadio
imam Hasan el-Benna, da mu se Allah Uzvieni smiluje. Moja veza s njim
ostala je trajna. Sastajali smo se u Siriji, Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Iraku,
vicarskoj, paniji, Jordanu, Palestini... Bile su to konferencije, predavanja,
debate, razgovori... Zadnja konferencija na kojoj smo zajedno uestvovali
bila je u paniji 1984. godine, u Granadi. Na toj konferenciji bila je
prisutana i hadi Zejneb el-Gazali. Kasnije, u vie navrata posjetio sam ga
u vicarskoj u enevi, gdje je bio nastanjen sa svojom porodicom. Zadnji
put samo se susreli prije pet godina, sa mnom je bio i moj prijatelj Jahja
Baslame. Posjetili smo ga u njegovom stanu. Bio je bolestan.
303

SMRT
Uzvieni Allah ga je odabrao Sebi 05. 08. 1995./1416. godine. elio je da
bude ukopan u mezarluk " El-Beki"' u Medini el-Munevveri, ali ukopan je
u Egiptu, iz kojega je emigrirao 1954. godine, i nikada se poslije toga nije
vratio. Sklonio se od silnika i faraona koji ga je osudio na smrt vjeanjem
u odsustvu:
svetili su im se samo zato to su u Allaha Silnoga i Hvale dostojnog,

vjerovali." (El-Bunid, 8)
"A
Imao je pet sinova i jednu kerku. Njihova imena su: Ejmen, Hani, Tarik,
Jasir i Erva.
Da Uzvieni Allah nagradi naega profesora Ehu Ejmena, da Allah
blagoslovi njegovu porodicu i njegove prijatelje, i da ih uputi putem kojim
se postie Allahovo zadovoljstvo.
Da nas Allah Uzvieni sastavi u Svome Dennetu sa vjerovjesnicima,
pravednicima, ehidima, dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju
darovao.
O Allahova vojsko! Ovo su vae veze i srodstvo, to su veze kojima

su povezani vjernici: duhovna veza, idejna veza i sistemska
veza. Duhovnom vezom ostat ete isti i ujedinjeni, idejnom
vezom ostat ete dosljedni putu Upute, a organizacionom i
sistemskom vezom, ostat e te jaki i pomagati jedni druge.
Dr. Se id Ramadan u listu El-Muslim im br.3

'
304
"
"
37 -
AHMED EL-BESS (EBU ABDUL HAMID)

( 1 9 1 5 - 1 9 9 2 / 1 3 3 5 - 1 4 1 2)
STRPLJIVI DA'IJA
oen je 1915./1335. u gradiu

El-Kadabe koji je glavni grad
pokrajine Bisjon u Zapad
noj oblasti. Nakon zavretka studija
radio je kao predava u jednoj ko
li, zatim postaje direktor te kole, a
onda kao savjetnik pri Ministarstvu
obrazovanja. Pokretu "Muslimanska
braa " prikljuio se 1939./1358. go
dine. Osjetio je sve nevolje i iskue
nja Pokreta, dugo je bio u zatvorima
Egipta, najprije u crnim vremenima
Ibrahima Abdul Hadija krajem etrdesetih, a zatim u vrijeme diktatora
Egipta Demal Abdun-Nasira. Sve u svemu, u kazamatima Egipta proveo
je vie od etvrt stoljea, bio je odvaan i strpljiv, nije klonuo niti oslabio,
niti je pak izdao uenje asnog Islama niti principe Pokreta.
Da'iju Ahmeda el-Bessa upoznao sam u Egiptu, odmah po dolasku na studij

1949. godine, i to preko mojih prijatelja i brae Ahmeda el-'Assala, Jusufa
el-Karadavija, Muhammeda es-Saftavija i Muhammeda ed-Demerdaa,
koji su sainjavali jako jezgro pokreta "Muslimanska braa" na El-Azharu.
Meutim, njihovo djelovanje nije bilo samo na El-Azharu i drugim
univerzitetima u Egiptu, nego su potovali po raznim gradovima i selima
irei ideje Islama i nagovjetavajui Pokret koji e u tom duhu uspostaviti
ivot i sistem, slian onom koji je Muhammed, sallallahu alejhi ve sellem,
jedanput uspostavio, bez kojeg nema ivota dostojnog ovjeka.
305

Moji susreti sa profesorom Ahmed el-Bessom bili su esti, kako u samom
Kairu, tako i raznim mjestima Egipta i regije. Posjetio sam ga u njegovom
rodnom gradu i njegovoj kui. Tu sam se upoznao njegove uenike i sinove.
S njim sam imao susret i nakon to je izaao iz zatvora diktatora Demala
Abdun Nasira, i to u sjeditu "Muslimanske brae' kod voe Pokreta
Omera et-Telemsanija. Kasnije smo se susreli u sjeditu da've u Kairu. S
njim je bio Muhammed Hamid ehu en-Nasr. Nekoliko puta smo se sreli u
Saudijskoj Arabiji, zadnji put je to bilo u mojoj kui u Mekki el-Mukerremi,
a a njim je bio i njegov sin dr. Abdul Hamid, te dr. Ahmed el-Assal. Bili su
to sve nezaboravni i korisni susreti.
Dr. Dabir Rizk, u predgovoru knjige " Muslimanska braa u selima Egipta",
iji je autor profesor Ahmed el-Bess, kae:
"U historiji pokreta Muslimanska braa, nuno je ukazati na tri kljuna
perioda koja je proao ovaj Pokret. Prvi period je vrijeme nastanka i
udaranja temelja buduoj jakoj i grandioznoj organizaciji. To je vrijeme
imama Hasana el-Bennaa.
Drugi period je vrijeme velikih progona i iskuenja. Na elu Pokreta u to
doba nalazio se Hasan el-Hudejbi. To je bilo vrijeme u kojem je, silama
izvana i izdajnicima iznutra, trebalo zadati posljednji smrtni udarac
Pokretu. Ali, to se nije dogodilo! Zatvori, progoni i patnje dodatno su
ojaali lanove Pokreta.
Trei period je vrijeme olakanja i stabilizacije koje je uslijedilo nakon
putanja lanova Muslimanske brae iz tamnica i pritvora, a to je period
u kojem se na elu Pokreta nalazio, trei po znaaju, profesor Omer et
Telemsani. Za petnaest godina on je uspio stabilizirati i ujediniti redove
Pokreta, otkloniti sve sumnje i optube koje su neprijatelji Pokreta irili,
tako da su Muslimaanska braa ponovo postali znaajan faktor na politikoj
i drutvenoj sceni Egipta. Bolje rei, oni su postali najjai i najutjecajniji
faktor u Egiptu."
MoRALNE oDLIKE
Profesor Ahmed el-Bess je primjer svakom da'iji, primjer u znanju i
ponaanju, u pobonosti, u jednostavnosti, ljubaznosti i plemenitosti. Ovo
su osnovne karakteristike svih lanova, posebno uglednika "Muslimanske
brae" koji su zavrili kolu imama Hasana el-Bennaa i s njim se druili.
Ovo je generacija visokih duhovnih i moralnih kvaliteta, generacija koju
306
je krasila pobonost, strpljenje i upornost u dihadu na Allahovom putu.

Svojim ivotom i rtvom dali su najbolji primjer buduim generacijama
Islama na ovom svijetu, a na buduem Svijetu eka ih zasluena nagrada
kod njihovog Gospodara.
STUPANJE u PoKRET
Poklonio mi je svoju knjigu "Muslimanska braa u selima Egipta" u kojoj,

izmeu ostalog, govori i o svom pristupanju pokretu Muslimanska braa,
tako pria: "Jednog dana 1939./1358. izaao samizsvogastanaietao sa svojim
drugom Abdul Medid el-Hilalijem. Susreli smo profesora Muhammeda
Isma'ila Hatata koji nam je pokazao jedan proglas "Muslimanske brae"
iz Taute. Nedugo zatim u naoj damiji, u mjestu El-Kadabe govorili su
neki ljudi za koje se znalo da pripadaju pokretu "Muslimanska braa".
Bili su to arhitekta Abdus-Selam Fehmi i profesor Mahmud el-'Admi.
Nakon predavanja, u jednom uem krugu, razgovarali smo s njima
problematizirajui eventualne razlike izmeu pokreta " Muslimanska
braa" i " Muslimanska omladina" i sl. Nakon to smo se odluili prikljuiti
Pokretu morali smo iznai neki prostor i centar naega djelovanja. U
poetku je to bila jedna prostorija u sklopu prihvatilita u naem gradu.
Abdullah el-1\kil s profesorom Ahmedom ei-Bessom (desno)

i Muhammed Abdui-Medidom (lijevo)
307

Tu nas je posjetio poznati aktivista Pokreta, profesor Abdurrahman es
Saati. Kasnije smo svoje sjedite prenijeli u kolu hifza. Taj prostor izjutra je
koriten za uenje Kur'ani Kerima, a uveer je koriten za sastanke lanova
Pokreta. Tu nas je posjetio imam Hasan el-Benna. Bio je Ramazani erif
i dolo je vrijeme klanjanja teravih namaza. Pitao nas je: "Koliko rekjata
teravih-namaz klanjate?" Rekli smo: " Dvadeset rekjata" nakon ega je, kao
imam, s nama klanjao dvadest rekjata.
Znali smo da on u sjeditu Pokreta klanja osam rjekata teravih-namaza.
Kasnije je sjedite Pokreta iz nae etvrti, po nalogu iz Centrale u Tanti,
preneseno u Besjun, gdje je ostalo sve do 1954./1375. godine. Tu smo odmah
osnovali jednu pristojnu ambulantu, odakle smo uspjeno djelovali na
planu akcij e protiv kolere, 1947./1367. godine, zatim smo sagraili damiju
za obavljanje dnevnih namaza i dum'e s nekoliko prostorija za odravanje
nastave u jutarnjim i veernjim terminima. Posebno se vodilo rauna
da termine nastave uskladimo s potrebama i obavezama ena i djece. U
sklopu ovog objekta bili su prostori za odravanje predavanja, prigodnih
sveanosti i proslava, kao i prostorije za pomo i instrukcije iz sfere
poljoprivrednih i trgovakih djelatnosti, odsjek za prevazilaenje sporova
i izmirenja medu ljudima, prostorije s posebnim sadrajima za omladinu,
prostorije za organizovanje zajednikih iftara uz Ramazani erif i dr..."
Interesantno je napomenuti za profesora Ahmeda el-Bessa da je u desetoj
godini postao hafiz Kur'ana, ali ga je kasnije u dobroj mjeri zaboravio.
Dolaskom u zatvor odluio je obnoviti hifz i u tomu je uspio za etrdeset
dana. Zatim je uobiajio da u zatvoru proui Kur'ani Kerim sedamdeset
puta u toku jedne godine. Tu praksu je nastavio i nakon izlaska iz
zatvora. U toku godine prouio bi Kur'an 50-60 puta, sve dok nije umro
1992./1412. godine.
NJEGOVA POHVALA ZA IMAMA HAsANA EL-BENNAA.

O svom profesoru imamu Hasanu el-Benau, kae: " Bio je ivi primjer
modernog teoretiara Islama, ali u veoj mjeri njegov praktiar. Rekao
bih da su ljudi vie koristi imali od njegove prakse nego teorije, iako je
i na jednom i drugom planu bio neprikosnovena linost svoga vremena.
Ne mogu mu nai ravnog, i uvijek mislim da je on jedan od ljudi na
koje se odnosi Hadis Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, da e Alllah
Uzvieni Ummetu svakih stotinu godina pokloniti jednu linost koja e
biti obnovitelj vjere Islama."
308

NJEGOVE POHVALE ZA IMAMA EL-HUDEJBIJA
Za svoga profesora, Hasana el-Hudejbija, e rei: "Veliki ovjek, mudar

elnik i voa. Ukazano mu je povjerenje da stane na elo Pokreta u vri
jeme kada je bio u poodmaklim godinama ivota, a njegov organizam
dobro naet boleu. Ipak, pokazao je veliku aktivnost, posjeivao je ra
zliite sredine dajui uputstva i instrukcije, pomognut jakim i iskrenim
saradnicima i prijateljima. Da'va je krenula boljim tokovima ... A onda
je 1954./1374. godine pohapeno osamnaest hiljada ljudi iz reda "Musli
manske brae" u reiji svjetskog cionizma, zapadnog kapitalizma i me
udravnog komunizma. Preko hiljadu lanova pokreta osueno je na
krae i due zatvorske kazne, neki na doivotnu robiju, neki na teke
radove, a mnogi su osueni i na smrt. Nakon deset godina, 1965./1385.
godine, desio se novi udar na Pokret: uhapeno je etrdeset i pet hiljada
lanova, preko pet stotina ih je osueno na doivotne kazne i teke rado
ve, oni najistaknutiji i najaktivniji, na smtrne kazne. Ostali su potrpani u
zatvore irom Egipta gdje su godinama ostali zatoeni. Mnogi od njih su
podlegli torturi i muenju kojima su bili podvrgnuti u zatvorima, a meu
njima bio je i profesor Hasan el-Hudejbi."
U ZATVORSKOJ ELIJI
Govorei o uvjetima u zatvorskim elijama, profesor Ahmed el-Bess,
pripovijeda: " Bacili su me u tamnicu nekako poslije akam-namaza, a onda
su me pozvali na ispitivanje koje je vodio isljednik Ahmed Salih Davud.
Naredili su mi da se potpuno skinem, a onda su me bacali na pod tako
da sam leei na stomaku gledao u isljednikove izme. Poeli su pljutati
udarci po mom tijelu. Vezali su mi ruke i noge sirovim drvenim palicama.
Zatim su mene, a i one koji su bili u mojoj smjeni nemilosrdno bievali.
Potom su nam na tijelo postavljali ugrijane eljezne ipke dok se ne bi
ohladile. Zatim bi dolazili s novim vrelim ipkama i prislanjali uz naa
lea, ramena, i druge dijelove tijela, ali mi vie nita nismo osjeali...
Ovo muenje trajalo bi tokom cijele noi. Jednoga dana su nam naredili
da izaemo iz elija u krug zatvora gdje se nalazio veliki hangar. Naredili
su nam da se penjemo na sprat, to je mogue veom brzinom, da se zatim
sputamo, i da to stalno ponavljamo. Usput su nas tukli bievima. Ja sam
do pasa bio go jer sam bio sav u ranama i na taj dio tijela nisam nita
smio obui. Dok smo se peli uz stepenice jedan od zatvorenika epao me
za rame elei da se pomogne pri penjanju, a kada je odvojio svoju ruku
309
od moga tijela u ruci mu je ostao komad koe. Ukazala se kost na mojim

pleima. Jedan od ljekara koji je sa nama bio u zatvoru uzeo je te dijelove
koe i ponovo ih postavio. Rekao mi je da je dobro to to mi se desilo, jer je
ustanovio da je pod mojom koom ve uveliko bio poeo gnojni proces. Da
je taj proces, rekao mi je doktor, potrajao jo jedan dan, sigurno bi nastupila
smrt. To to te drug iz zatvora uhvatio za rame, to je Allahova milost, time
ti je spasio ivot, rekao je doktor...
Kada sam iz Ratnog zatvora preao u zatvor Liman Tarre, tamo sam zatekao
preko dvije stotine lanova Muslimanske brae, meu njima Munir Delle,
Sejjid Kutb, Muhammed Jiisuf,Hevva, Hasen Ejjub, Hasan Devh, Salih
ebu Rekik, Kemal Halife i mnoge poznate i zaslune linosti Pokreta.
Bili smo iznenaeni kada je 01. 06. 1957. godine u na zatvor doao veliki
broj vojnika, oficira i ratne opreme. Nareeno je da izlazimo iz elija, i
kako smo izlazili vezali su nas u eljezne lance, u jedan lanac su mogli
povezati 20-30 zatvorenika. Poeli su sa vezanjem prve grupe, povezani su
Abdul Hamid el-Hitabi, Ahmed el-Bess, Abdurrezzak Eman i jo dvanaest
zatvorenika, a onda su naredili da se prestane sa izlaskom iz elija. Shvatili
su da bi ovako masovno odvoenje zatvorenika znailo njihovu masovnu
likvidaciju, a to ipak nisu smjeli uraditi... A onda je upravnik zatvora
naredio da se otvori vatra na zatvorenike u elijama. Paljba je trajala oko sat
vremena, 21 zatvorenik je ubijen, a 22 su ranjena. Egzekutori ovoga zloina
su kasnije, bojei se eventualne istrage, prostrelne rane rtvama proili
noem, kako bi se stekao utisak da su se zatvorenici poubijali izmeu sebe
hladnim orujem. Sljedeeg dana u noi, pod velikim objezbeenjem, tijela
21 ubijenog zatvorenika su zakopana. Sutradan je u zatvor doao Salah
ed-Desiiki da izrazi zahvalnost zapovjedniku zatvora, gospodinu Valiju i
njegovim pomonicima, Abdullatifu Rudiju, En-Nasrani Meti, Ahmed
Salih Davudu, Abdul Alu Sellumi, na uspjeno izvedenoj akciji. Jedan od
oficira je rekao da je ovo krvoprolie izvreno po direktnom nareenju
predsjednika Demala Abdun-Nasira jer su Muslimanska braa u Jordanu
sprijeili dravni udar koji je on bio pripremio protiv kralja Huseina. Zbog
toga se osvetio Muslimanskoj brai u Egiptu!
Nedugo poslije ovog masakra prebaen sam u zatvor El-Kanatir gdje sam
ostao vie od godinu dana, a potom u zatvor El-Vahat el-Haride ve el
Meharik, gdje sam ostao oko pet godina, zatim u zatvore u Asjotu, pa
zatvor u Kairu gdje sam bio oko dvije godine, pa na koncu u zatvor Kana,
gdje sam ostao oko est godina...
"
310

Ovako je poznati da'ija, preko pola vijeka, prebacivan iz zatvora u zatvor, iz
patnje u patnju, ali, to su samo kazne i iskuenja ovoga svijeta, da se kroz
tu patnju razlui lijepo od runog, to je Sunnetullah kojem se dokazuju i
iskuavaju Njegovi odabrani robovi: " Elif Lam Mim. Misle li ljudi da e
biti ostavljeni na miru ako kau: 'Mi vjerujemo' i da u iskuenje nee biti
dovedeni" (El-'Ankebiit, 1-2)
NA ELU ISLAMSKOG UDRUENJA ZA EDUKACIJU

Nakon penzionisanja bio je predsjednik islamskog Udruenja za edukaciju,
kojeg su osnovali "Muslimanska braa" u Egiptu. Cilj Udruenja bio je da se
vodi briga o programu i odgoju u kolama koje su osnovali "Muslimanska
braa" u raznim dijelovima Egipta. Profesor Ahmed el-Bess bio je ispred
organizacije "Muslimanska braa" zastupnik u egipatskom Parlamentu
nakon izbora 1987./1408. godine. Tada je na svom izbornom mjestu do
nogu potukao kandidate ostalih stranaka za vlast. U tom mandatu, zajedno
s ostalim lanovima "Muslimanske brae" u Parlamentu, zauzimao se za
uvoenje eriata, poboljanja standarda graana, obrazovanje omladine u
skladu s tradicijom Islama, borbi protiv neprijatelja vjere - cionista, krstaa,
komunista, plaenika i izdajnika.
Stav predstavnika "Muslimanske brae" u egipatskom Paralamentu odra
avao je elje i tenje obinog ovjeka.
PoHvALE oD STRANE PRIJATELJA

Profesor Abbas es-Sisi, kae: " Profesor Ahmed el-Bess bio je u pravom
smislu ovjek da've. Na tom planu djelovao je preko pedeset godina, od
toga pola vremena je proveo u zatvorima. Bio je blizak imamu Hasanu el
Bennau, pio je sa izvora njegovog odgoja i morala, shvatio je ciljeve i svrhe
dolaska Resula, sallallahu alejhi ve sellem, kao " milost svim svjetovima".
Bio je sagovornik koji je privlaio panju, naroito mladih. Plijenio je
susretljivou i vedrinom, to je dar prirode i duha sela, koji je zadrao
do kraja ivota. U svojim kontaktima, naroito s omladinom, znao je
komunikaciju prilagoditi sluaocima, a zatim bi ih pokuao idejno i
duhovno uputiti programu s kojim je doao Poslanik, sallallahu alejhi ve
sellem. Mnogo se druio sa svim slojevima drutva, i uvijek je nastojao
posijati sjeme ljubavi i bratstva u "ljudske due". U profesoru Ahmedu
el-Bessu, posebno omladina i studenti, istovremeno su vidjeli oca, brata,
31 1

uitelja, odgajatelja. On im je bio primjer, zato su ga tako slijedili u ivotu
i da'vi. Bili su ivi svjedoci da je njihov uzor i profesor cijeli svoj ivot
nesebino posvetio da'vi, da ga je ivotno zanimala samo problematika
Islama i muslimana... Veliku podrku u radu davala mu je njegova plemenita
ena. Bila je veliki pobornik programa "Muslimanske brae", sinovima
Pokreta posveivala je panju kao svojoj vlastitoj djeci koja su opet tako
bila odgojena i vaspitana da su bili istinska radost svojim roditeljima. Bili
su primjer estitosti, strpljivosti i postojanosti.
KuA I PORODICA
Na profesor Ahmed el-Bess, kae: " Allahovom voljom, zatvoren sam zbog
svoje pripadnosti organizaciji "Muslimanska braa". To je bilo deset godina
nakon moje enidbe. Godinama sam bio daleko od ene i djece. Kada sam
se nakon dugog niza godina samovanja vratio, naao sam svoju enu bolju
i plemenitiju nego to je bila, naao sam svoju djecu odgojenu i nauenu
lijepom ponaanju. Allah Uzvieni odredio je da moja patnja i muka u
konanici ipak rezutiraju dostojanstvom i uspjehom. Samo je vjera ojaala
ovu enu, da u ovako dugom i stranom periodu savlada i glad i bolest i
oaj, da bi na kraju izala kao pobjednik."
Profesor Ahmed el-Bess izmeu Abdullah el-Akila i doktora Abdul Hamida Ahmeda el-Bessa u
naem stanu u Mekki el-Mukerremi
312

UPUTE SINU
Profesor Ahmed el-Bess pie pismo svome sinu, dr. Abdul Hamidu, u kojem
ga obavjetava o smrti njegove majke: "Vjerovatno se sjea vae zajednike
posjete kada sam bio u zatvoru... Nisam znao nita o smrti moga sina
Halida, a ti si mi se, kao pravi vjernik, obratio rijeima: 'Moj brat Halid je
otiao u susret svome Gospodaru'. A sada, sine moj, osjeam se nemonim
da postupim kao to si ti postupio. Ali, eto, da Allah Uzvieni uvea vae
nagrade, vaa majka je juer ispustila svoju plemenitu duu.
Ona je s vama zadovoljna, zadovoljna je sa svojim Gospodarom. Njeno
lice je odisalo nurom i radou, sve je oko nje bilo lahko, Allah je odredio
da se okupe plemeniti i dobri ljudi, da ponesu njeno tijelo na mezarluk
El-Kaddabe, gdje je ukopan i na sin, va brat Hali ... Dok smo je nosili,
inilo mi se kao da je nose meleki, inilo mi se, da oni koji je nose, da su
okrueni melecima. Nita se nije moglo uti osim spominjanja Allahovog
imena. I tako smo stigli na mjesto njenog ukopa, gdje su ve bili poredani
safovi i obavljena denaza. Blago onima ija je majka bila, blago onima
koji su je poznavali. Rijeke ljudi i cijelih porodica dolazili su da je posjete u
zadnjim danima ivota. Nadam se da e biti dorastao iskuenju koje nas je
zadesilo. Tano je da je gubitak majke veliki gubitak. Tano je da je posebno
njen gubitak teak, jer je ona olienje prave majke, ali, AllahUzvieni je
Najuglednijem ljudskom stvoru rekao: " Ti e, zacijelo, umrijeti, a i oni e,
takoe, pomrijeti" (Ez-Zumer, 30)
Abdullah el-'Akll u razgovoru s

profesorom Ahmedom el-Bessom
313
Iz NJEGOVIH GovoRA
Veliki odgajatelj, profesor
Ahmed el-Bess je rekao: "Va
an je kraj, a ne poetak. Ko
liko puta stvari krenu s olaka
njem i radou, a zavre tugom
i bolom, i obratno. Primjer
toga je i velika bitka na Bedru.
Vjernika je bilo malo. Neki su
u borbu krenuli nevoljno, kao
da se gone u sigurnu smrt, nisu
eljeli susret s naoruanim ne
prijateljem, traili su pomo,
savladao ih je umor i san, pala
je kia, opkolio ih neprijatelj,
ali krajnji rezultat nakon svega
bila je ista pobjeda. Savladali
su sedamdeset svojih neprijate
lja, a isto toliko ih zarobili "da
bi vjernike lijepom kunjom

iskuao".
Damija ejha El-Bedevija u Tauti, Egipat
SMRT
Umro je u Egiptu 1992./1412. i ukopan uz prisustvo ogromnog broja svojih

uenika, brae i potovatelja. Da se Allah Uzvieni smiluje velikom da'iji i
odgajatelju, Ahmedu el-Bessu i da nas zajedno s njim uini da budemo "na
mjestu u kome e biti zadovoljni, kod Vladara Svemonoga".
314
38 - DR. AHMED MUHAMMED EL-MALAT

(1917-1995/1337-141 5)
DA'IJA I MUDAHID
RoENJE I OBRAZOVANJEK
oen je decembra mjeseca 1917./1337.
godine u gradiu El-Katavijje, u cen
tru Ebu Hammada u Istonoj pokra
jini u Egiptu. Pokretu "Muslimanska braa"
prikljuio se kao srednjokolac. Diplomi
rao je medicinu, a specijalizirao hirurgiju.
Bio je na elu ekspedicij e ljekara koji su
"Muslimanska braa" poslali u Palestinu
1948./1368. godine. Zatvoren je i osuen u
poznatom sluaju " ip", 1949./1369., a pu
ten iz zatvora 1951./1371. godine. Uporno
je radio na usavravanju hirurkih znano
sti, tako da je 1954./1374. dobio stipendiju
za izuavanje ove oblasti iz Velike Britanije.
U vremenu diktatorskog reima Abdun-Nasira hapen je i osuivan u vie
navrata: najprije 1954./1374., a zatim 1965./1385. godine. Iz zatvora je iza
ao 1973. godine. Vrio je dunost zamjenika Generalnog sekretara pokre
ta "Muslimanska braa".
MOJE POZNANSTVO I SUSRET S NJIM

Upoznao sam ga itajui sedmini asopis " Muslimanska braa". Tada
je (1946/1366) izaao jedan poseban broj koji je tretirao pitanja Univer
ziteta, posebno odsjek medicine gdje su obljavljeni radovi dr. Ahmed el
Matata, dr. Hassan Hathuta, dr. Sejjid el-Dijara, dr. 'lveda ed-Dahta, dr.
Abdurrahim 'Imrana ... i drugih. itao sam kasnije o njegovom ueu u
dihadu u Palestini 1948./1368. godine gdje sam takoer naiao na imena
ve spomenutih ljekara. Prvi put sam ga sreo 1949./1369. po mom dolasku
na studij u Egipat.
315

Razbolio sam se od dizenterije 1951./1371. godine pa sam bio prinuen otii
na lijeenje kod moga bliskog prijatelja od koga se moglo mnogo toga nauiti,
osim osim to je bio struan i iroko obrazovan, krasila ga je i humanost,
plemenitost i istinsko ovjekoljublje. Zahvalio sam Allahu Uzvienom to
je Pokret u svojim redovima imao linosti poput dr. Ahmeda el-Malata.
Shvatio sam ulogu kole imama Hasana el-Bennaa i nain na koji kola
odgaja i profilira ljude koji svoj program baziraju na Kur'anu, Sunnetu i
praksi Prve generacije Islama.
Tokom kolovanja u Kairu s dr. Ahmedom el-Malatom imao sam susrete
na brojnim predavanjima, tribinama, putovanjima i eksukurzijama, te
dihadskim pripremama i skupovima. Tako sam ga jo bolje upoznao
i zavolio. Zavolio sam ga zbog njegove iskrenosti u vjeri, odnosa prema
svojim prijateljima i brai, odnosa prema poslu i obavezama. Posebno
je vodio brigu o studentima koji su u Egipat doli izvana. Nikada neu
zaboraviti kako me doekao u svojoj ordinaciji kada sam u pratnji moga
prijatelja Egipanina, doao kod njega radi lijeenja. Sve je preduzeo da to
prije ozdravim i, uz Allahovu pomo, tako je i bilo. I danas se sjeam lijeka
koji mi je propisao, sauvao sam recept i pokazivao ga svojoj djeci kada su
odrasli, i priao im o tome velikom ovjeku. A onda, na scenu je stupio
egipatski diktator (Abdun-Nasir) otvorio je zatvore i logore, napunio ih
mudahidima i izloio stranim muenjima i torturi. Te metode muenja
nauio je od komunista i nacista, s tim to ih je jo vie " usavrio". Da
navedemo neka imena njegovih najozloglaenijih upravnika zatvora u
Egiptu i njegovih pandura: Salah Nasr, ems Bedran, Hamza el-Besjiini,
Safvet er-Revbi, Abdul-Al Sellume, Ahmed Rasih, Sa' d abdul-Kerim, Hasan
Ketafi, Fuad Allam, Ahmed Salih, es-Sejj id Vali, Abdullatif Rudi, Metta
en-Nasrani, Ahmed Enver, Demal el-Kadi, Isma'il Hemt, Ali efi.k, Ferid
unej, Mahmud Abdul Maksud i mnogi drugi.
STAVOVI
Bio je neumoran u svojim aktivnostima, kako unutar Egipta tako i vani, bio
je stalno u pokretu. Izvravao je sve poslove i zadatke koji su mu povjereni,
u tome je bio revnosan, precizan i taan. Nikada svoje obaveze nije odlagao
niti se kolebao. Bio je plemenit i gostoljubiv. Svaku delegaciju ili pojedinca
koji bi doli u posjetu Pokretu nastojao je doekati i ugostiti. Koliko je puta
samo mene i ljude koji su sa mnom dolazili, pozvao i ugostio u svojoj kui?
Imao sam sa njim susrete u Evropi, Americi i zemljama Zaljeva. esto
je posjeivao Kuvajt i ast mi je bila ugostiti ga u svojoj kui u Kuvajtu.
316

Odravao bi tradicionalna predavanja petkom uvee u naoj "Divaniji",
svojim stavovima vraao je prisutnim nadu i vjerovanje u vlastite snage
i mogunosti. Najavljivao je, uz Allahovu pomo, sigurnu pobjedu, kraj i
krah nasilnikih sistema i lane demokratije u arapskom svijetu. Ovima
nee pomoi ni Istok ni Zapad, ni idovi ni krani, krug e se na kraju
zatvoriti, oma stegnuti oko nepravde i zulumara. Pozitivne snage, iskreni
Allahovi robovi, e pobijediti one koji se oholo i bahato ponaaju na Zemlji,
te procese treba saekati i potovati Allahov sunnet tih procesa koji su
objanjeni u Kur'anu i Sunnetu...
Pokret "Muslimanska braa" je postao masovni islamski pokret u svijetu,
naroito mu prilazi omladina, to je nada Ummeta. Cilj toga pokreta je

Allah Uzvieni, njegov Ustav je Kur'an, voa i primjer Muhammed,
sallallahu alejhi ve sellem, njegov put je dihad, a smrt na tom putu - elja
njegovih pripadnika.
Velike svjetske sile, i njihove sluge, nitavni su u odnosu na ove odabrane

Allahove robove koji daju prednost vrijednostima koje su kod Allaha
Uzvienog, u odnosu na vrijednosti kojima ljudi raspolau. Pravi Allahovi
robovi spremni su sve rtvovati, da bi postigli Njegovo zadovoljstvo, i na ovoj
Zemlji uspostavili Njegov sistem i poredak. Dr. Ahmed el-Malat, zajedno
sa svojom braom i prijateljima Kemalom es-Senanirijem, Mustafom
Mehurom, Salahom adijem, Ahbasom es-Sisijem i Muhammed Selim
Mustafom, posjetio je cijeli arapski i Islamski svijet, a i mnoge zemlje na
Zapadu, sve s jednim ciljem: da se pokret to bolje povee i ojaa, da se
spoje dvije generacije Pokreta, uenici imama Hasana el-Bennaa i njihovi
uenici. Sada je vrijeme da taj Pokret krene snano, odluno i mudro.
Sada je dolo vrijeme da ta graevina ide uvisinu, nakon vrstih i sigurnih
temelja koji su brino izgraeni.
REKLI s u o NJEMU
Autor knjige " Klaonice za Muslimansku brau u Nasirovim zatvorima",

Dabir Rizk, prenosi: " Protiv Muslimanske brae u Nasirovim zatvorima
vrene su neviene torture i "ispiranje mozga", tragovi te torture oitovali
su se na licima i tijelima muenika, bili su poput straila i aveti. Ipak, ostali
su uporni u obavljanju nonog namaza, dobrovoljnog posta, takmiili su
se meu sobom u uenju Kur'ana napamet, nejgovom tumaenju, nastojali
su, to je mogue vie, oponaati Ashabe, da je Allah Uzvieni s njima
zadovoljan. Moda su zatvorenici u " Ratnom zatvoru" bili primjer ovakvog
31 7

ponaanja. Sjeam se da je dr. Ahmed el-Malat esto ponavljao pouku i
poruku koja, otprilike, ovako glasi: " Dobro pripremi brod - jer je more
duboko, ne stavljaj previe tereta - jer su prepreke brojne, pripremi dosta
hrane - jer je put dug, dobro se ponaaj - jer je kritiar strog".
u SEZONI HADDDA
Zatvorski ivot je dr. Ahmeda el-Malata dugorono odvojio od njegovih
prijatelja i mudahida. Bio je to period od skoro dvadeset godina. Tako
sam se i ja s njim sreo tek 1973./1393. godine, i to na Hadddu, gdje je
bio u drutvu s Generalnim sekretarom pokreta "Muslimanska braa",
profesorom Hasanom el-Hudejbijem. To je bio moj prvi susret s njim nakon
njegovog izlaska iz zatvora.
Inae, predstavnici muslimana iz cijelog svijeta, nastojali su po svaku cijenu
da se susretnu a Generalnim sekretarom "Muslimanske brae" i njegovim
prvim saradnicima. Dr. Ahmed el-Malat svakako je bio jedan od kljunih
figura toga interesovanja. Kairo sam posjetio, zajedno sa svojim prijateljem
Ebu Ejmenom, 1975./1395. godine, radi lijeenja. To je bila lijepa prilika da
se ponovo sretnem s dr. Ahmedom el-Malatom i odgovornim ljudima iz
Pokreta. Zadivila nas je njihova vrstina, upornost i srpljivost. Da nije bilo
ove kole imama Hasana el-Bennaa, nakon Allahove pomoi, i djelovanja
svrenika te kole, mi ne znamo ta bi danas zatekli od Islama u Egiptu!
Pogledajte ove ljude! Nakon svih zatvorskih torura, muka i progona, ostali
su srpljivi i izdrljivi, nisu klonuli niti se predali, ostali su jaki u Istini,
uvjereni u islamsko bratstvo, odluni da postignu Allahovo zadovoljstvo,
medu njima ima "onih koji su poginuli, ima ih koji to oekuju".
Uprkos svemu, Pokret je nastavio svoju misiju pod vodstvom treeg velikog
vode, profesora Omera el-Telemsanija, vjetog i mudrog kormilara, pa je
lada Pokreta danas zdrava i stabilna. U prethodnom tekom i kritinom
periodu, Pokret je uspio demantovati sve insinuacije i lai iza kojih je stajao.
mali egipatski Faraon i njegove sluge.
OsNIVANJE IsLAMSKOG LIJEENIKOG UDRUENJA

Dr. Ahmed el-Malat je kljuna linost u osnivanju " Islamskog lijenikog
udruenja", koje je uspostavilo odnose sa slinim udruenjima u arapskom
i Islamskom svijetu i mnogim zemljama na Zapadu. Nakon toga prilo se
izgradnji bolnica, medicinskih stacionara i ambulanti, ne samo u Egiptu,
nego i van Egipta, npr. u Afganistanu, Somaliji, Bosni i Hercegovini...
318
Ovo Udruenje je priticalo u pomo prilikom prirodnih nepogoda i

katastrofa, zemljotresa i poplava, suzbijanja epidemija, posljedica ratnog
djelovanja. Veliki doprinos ovoga Udruenja nikada nee zaboraviti
stanovnici Afganistana i Bosne i Hercegovine. lanovi Udruenja su esto
posjeivali ova podruja, slali medicinske ekipe s lijekovima i opremom.
Na terenu se dugo ostajalo, pruana je medicinska pomo mudahidima,
izbjeglicama i prognanicima. Kroz ovo Udruenje osposobljena je jedna
generacija ljekara-muslimana koji su se svojim radom i zalaganjem, posebno
kroz medicinske korporacije, dokazali na raznim stranama, posebno u
Afganistanu i Bosni i Hercegovini.
Dr. Ahmed el-Malat nije bio samo ljekar, nego da'ija i pedagog, i to prve
kategorije, svestran analitiar dogaaja, poznavalac pravilnog razvoja
pojedinca i zajednice. Bio je odan zikiru i dovi, svakodnevno je uio Kur'an,
u svojim dovama, naroito izjutra i uveer, molio se za svoje profesore i
uitelje (ejhove), saborce na polju dihada i islamske da've. Stalno je radio
na izmirenju meu braom, najvie sa velikim da' ijom Hadi Husni Abdul
Bakijem, koji je, na tom planu bio ispred svih. Da im se Allah Uzvieni
smiluje. Dr. Ahmed el-Malat je ivio u vremenu velikih pritisaka i napada
na pokret "Muslimanska braa", hrabro je odolio svim tim iskuenjima,
nikada ne gubei nadu i vjeru u Allahovu odredbu. Ta vjera je i bila
presudna da iz tih dogaaja izae kao pobjednik.
Kon BEJTULLAHA
Allah Uzvieni ga je poastio da vie puta obavi Hadd. Jedanput je obavio

Haddd za imama Ibn Hazma ez-Zahiria, jer ga on nije uspio obaviti za
svoga ivota. U toku Ramazani erifa, kad je bio na slobodi, obino bi
obavio 'Umru, osim toga, ove mubarek dane bi provodio u i'tikafu, uenju
Kur'ana, dovi za muslimane i promjeni njihovog stanja, upuivanju i
davanju instrukcija onima koji rade na polju da've, da jo vie djeluju i da
ine ono ime e Allah Uzvieni biti zadovoljan.
Dr. Ahmed el-Malat je jedan od izdanaka kole imama Hasana el-Bennaa.
Njegovi stavovi, bogata biografija, njegova istrajnost na putu Istine, sve
to ide u prilog tvrdnji da ljudi piu historiju svojim dihadom - ne samo
perom, da Islam ive i dokazuju svojim djelima - ne samo rijeima, da
svojim radom prije svega ele zadovoljiti Allaha Uzvienog ne bojei se
klevetnika niti silnika to djeluju s pozicija vlasti, jer, vlast je prolazna, a
Allahova da'va vjeno ostaje.
319

ehid Abdullah Azzam, u svojoj knjizi "Odnos prema historiskim korjenima
i Povelji", kae: "Dr. Ahmed el-Malat mi je priao da je jednom prilikom
bio s imamom Hasanom el-Bennaom kome su dole dvije upakane ene i
jecajui kazale: 'O Benna, ti si grijenik, jer uzima i odvodi nau djecu, a
nas ostavlja da jedemo zemlju i travu i od toga ivimo! Imali smo dva jarma,
opremu za magarca i konja, koji su nam bili ispomo u obradi zemlje, a
sada je to na sin, Abdusselam Adlan, sve prodao i hoe da ide u Paletsinu,
evo ga sada u autu pred sjeditem Muslimanske brae'. Imam Hasan el
Benna je poslao svoga ovjeka koji mu je rekao: 'Mi ne insistiramo da ti
ide u Palestinu', na ta je Abdusselam 'Adlan uzvratio: 'Ako imam Hasan
el-Benna misli da ja idem u Palestinu da bi njega zadovoljio, on grijei,
ja tamo idem da postanem ehid i odem u Dennet'. Zatim je napustio
sjedite Stranke i uputio se prema svom automobilu. Imam Hasan el-Benna
je naredio da mu se uskrati mogunost odlaska autom. Medutim, on je
do zbornog mjesta El-Kantare doao javnim prevozom, pa "Muslimanskoj
brai ", koji su bili zaueni njegovim prisustvom, nije preostalo nita drugo
nego da ga uzmu sa sobom.
Dr. Ahmed el-Malat navodi da je jednom prilikom direktor egipatskog
Crvenog polumjeseca Sulejman 'Azmi paa od organizacij e "Muslimanska
braa" zatraio trojicu ljekara, rekavi: "Traite ta god hoete, jer mi smo
dali oglas u tampi i ponudili basnoslovne plate, ali se niko nije javio!" Dr.
Ahmed el-Malat dalje navodi: "Javili smo se nas trojica iz Musliamnske
brae: dr. Hassan Hathu t, dr. Hattab i ja". Rekli smo im: " Mi ne elimo nita
osim hranu i opremu!" Na to je direktor Sulejman 'A zmi paa odgovorio:
" Ali mi svakom ljekaru nudimo otetu u sluaju da pogine". Dali su nam
papire ija je vrijednost iznosila tri hiljade egipatskih funti. To je bio
veliki iznos jer je funta u to vrijeme dobro stajala na monetarnom tritu.
Primjera radi, kilogram hljeba tada je kotao jedan " milion" (hiljadnina
egipatske funte - op.prev.). Doktor Ahmed el-Malat je napisao oporuku:
" Ako poginem, moj iznos dostaviti imamu Hasanu el-Bennau". Kada je
imam Hasan el-Benna ispraao ljekare, dr. el-Malat mu je rekao za svoju
oporuku. Imam je briznuo u pla, a s njim i dr. Mustafa Esibai, koji je bio
u njegovoj pratnji".
Profesor Abbas es-Sisi, u svojoj knjizi " Prie o Muslimanskoj brai",
navodi: "Musliamnska braa su djelovanjem na planu islamske da've
eljeli izmijeniti svijest i odnos prema Islamu. Taj odnos je sinteza teorije
i prakse. Sama ideja bez dinamike i realizcij e je mrtva, to je kao dua bez
320

tijela, djelom se ideja potvruje. Musliman je otvorena knjiga, on poziva i
objanjava, ali sve to radi i praktikuje".
Tako se upravo ponaao dr. Ahmed el-Malat i njegovi saborci - mudahidi.
Bili su popot Prve generacije Islama, koji su nosili zastavu Islama, borili se
na Allahovom putu, oslobaati ovjeka svakoga ropstva osim onoga prema
Allahu Uzvienom.
Profesor Hasan el-Hudejbi, drugi po redu Generalni sekretar "Muslimanske
brae", nakon to je uo jednu hutbu imama Hsana el-Bennaa kazao
je: "uo sam mnogo hutbi, esto sam poelio da se one to prije zavre
i privedu kraju, ali, ovoga puta, bojao sam se da imam Hasan el-Benna
zavri sa svojom hutbom. Govorio je vie od stotinu minuta, ljudi su ga
sluali bez daha, to je govor koji se prati, koji potresa srca. Kada je zavrio
govor, srca slualaca su se smirila i vratila svojim vlasnicima, ali moje srce
je ostalo s imamom" (Iz knjige: " Poziv Allahu - to je ljubav")
Dr. Ahmed el-Malat je bio u stalnom pokretu, nastojao je da se muslimani
zblie i ujedine, posebno oni koji rade na polju islamske da've. Ni starost,
ni bolest, nisu ga sprijeili da stalno putuje. Moda je zadnja njegova
posjeta bila junom Libanu (Merdi ez-Zuhur), gdje je posjetio svoju brau
i prijatelje protjerane iz Palestine. Uvjek je govorio da bi najvie volio da
mu Allah Uzvieni uzme duu dok je u dihadu.
SMRT u MEKKI EL-MUKERREMI
Njegov ivot, ispunjen dihadom, zavren je 1995./1415., nakon to je

obavio Hadd. Denaza namaz mu je obavljena kod Bejtullaha, a ukopan
je u Mekki el-Mukerremi. elio je da bude ukupan u Medini el-Munevveri,
u blizini najodabranijeg ovjeka, Resula, sallallahu alejhi ve sellem.
PoHvALE BRAE 1 PRIJATELJA
Profesor Mustafa Mehur, peti po redu Generalni sekretar pokreta

"Muslimanska braa", bio je ivotni saputnik dr. Ahmeda el-Malata. O
njemu kae: "To je prijatelj moga ivota, druili skoro pedeset godina,
pravi je drug u dihadu, svjedok sam sa kakvim se arom borio protiv
neprijatelja ovjeanstva i Islama - idova i cionista, u Kudsu, El-Luddu,
Er-Remli i drugim mjestima voljene Palestine. Na isti se nain borio protiv
njihovih saveznika Engleza i kolonijalista i izdajnika svih vrsta. Upoznao
sam njegovu strpljivost i prisebnost kroz desetine godina koje smo skupa
321
proveli u mranim zatvorima. U komunikaciji je bio iskren i otvoren, nije

alio svoga imetka na putu Allahovom. To je brat, dr. Ahmed el-Malat,
zamjenik Generalnog sekretara pokreta Muslimanska braa."
Predjednik Udruenja drutvenih promjena iz Kuvajta, ejh Abdullah Ali el
Mutavva, za njega e rei: " Prije nekoliko dana, Pokret je na Ahiret ispratio
dr. Ahmeda el-Malata, zamjenika Generalnog sekretara Muslimaanske
brae. Bio je velikan i zvijezda Pokreta, nosio njegovu zastavu i bio u
njegovim redovima preko ezdeset godina.
Poznajem ga ve dugo vremena. Uvijek je bio vedrog i mladelakog duha
i takav je ostao do susreta sa svojim Gospodarom. Bio je iskren u da'vi,
strpljiv u iskuenjima i patnjama, kojima je bio izloen u vrijeme mraka
kralja Faruka i Demala Abdun-Nasira. Iz tih zatvora je uvijek izlazio jai
i odluniji. Iako po struci ljekar-hirurg, bio je iroko obrazovan, otrog
pera, bio je mudahid perom, imetkom i svojim ivotom. Uestvovao je u
ratu protiv idova u Palestini 1948. godine kada je bio u cvijetu mladosti.
Sedamdesetih godina izaao je iz zatvora i radei na putu da've proputovao
je cijeli svijet, iao je u Ameriku, zemlje Evrope, istone Azije, ne raunajui
brojne zemlje arapskog i Islamskog svijeta.
Dr. Ahmed el-Malat izmeu Abdul Mun'ima ebul Futuha i Abdullah Ali el-Mutavve, predsjednika
Udruenja za drutvene promjene iz Kuvajta.
322

Ni bolest ni starost nisu ga sprijeili da se nae u Afganistanu, u Libanu
(Merdu ez-Zuhiir), opkoljenom Sarajevu (Bosna i Hercegovina). Allah
Uzvieni ga je uzeo Sebi nakon to je obavio Haddd. Ukopan je u Mekki
el-Mukeremi".
ejh Muhammed Abdullah el-Hatib, za njega kae: " Za vjenost je
najprivlaniji onaj ovjek koji vodi rauna o zajednici i svome Ummetu,
koji svoj ivot i svoju perspektivu povezuje s Istinom na kojoj su zasnovani
nebesa i Zemlja. ta je dr. Ahmed el-Malat uzeo od dunjaluka? Uzeo je bolove
i patnje, zatvore i muenja. Nije se borio za poloaj niti za "fotelju", vodio
je rauna o Emanetu i da pred Allahom Uzvienim opravda taj emanet.
Takvo srce zasluuje da svoga vlasnika priblii Allahovim nagradama i
poastima.
Molimo Allaha Uzvienog da mu da mjesto meu odabranim da'ijama i
da nas zajedno okupi meu vjerovjesnicima, ehidima dobrim ljudima,
Abdul Aziz el-Mezlnl, Abdul Mun'im en-Nimr, Jusuf el-Hadd, Abdullah el-1\kfl, prilikom
predavanja ejha Ebu el-Hasana en-Nedvija u Udruenju drutvenih promjena u Kuvajtu,
1968./1388. godine
323
39 -
ABDUL AZiZ ALi EL-MUTAVVA

( 1 9 1 o - 1 9 96/ 1 3 2 8 - 1 4 1 6)
POUZDANI TRGOVAC
oznatog trgovca i da'iju Ab

dul Aziz Ali el-Mutavvu, da
mu se Allah smiluje, upoznao
sam krajem etrdesetih godina pro
log stoljea i to preko hadi Abdullah
el-Halida el-Bedra, koji je imao svoje
trgovako predstavnitvo odmah do
kancelarije moga amide Muham
med Sulejman el-Akila, u Basri.
ejh Abdul Aziz el-Mutavva bio je
poznat po donacijama kojima je po
magao islamske projekte, po dobrim
vezama i kontaktima s poznatim
da' ijama i ulemom irom Islamskog svijeta. Pomagao je i obian svijet, ue
nike i studente, te sve one koji su u bilo kom vidu, bili ukljueni u rad na
islamskom polju.
Kada je 1946./1366. godine posjetio Egipat, imao je susret sa voom Pokreta,

imamom Hasanom el-Bennaom, i taj susret je imamu ostao u lijepom
sjeanju. Tom prilikom Abdul Aziz Ali el-Mutavva dao je znaajan prilog
za kupovinu tamparije i pokretanje jednog dnevnog lista u Kairu. Ovo je
objavljeno u sedminom asopisu " Muslimanaka braa" 1946. godine. Ovu
vijest sam u to vrijeme i lino popratio i tome se gestu obradovao. Inae,
njegova posjeta Egiptu, posebo susret s imamom Hasanom el-Bennaom,
bio je uvod u budue aktivnosti i saradnju na irem planu da've.
NADZOR AKTIVNOSTI MusLIMAN SKE BRAE u KuvAJTU
Abdul Aziz Ali el-Mutavva prisustvovao je svim sastancima koje je

organizovala Osnivaka korporacija pokreta "Muslimanska braa", a na
324
koje su pozivani kljuni predstavnici djelovanja Pokreta iz svih zemalja

arapskog i Islamskog svijeta. To su bili: dr. Mustafa es-Siba'i iz Sirije,
profesor Muhammed Mahmud es-Savvaf iz Iraka, profesor Ali Talibullah
iz Sudana, profesor Muhammed Abdurrahman Halife iz Jordana, profesor
Abdul Aziz Ali el-Mutavva iz Kuvajta. Prisustvovali su i predstavnici
pokreta "Muslimanska braa" iz Palestine, zemalja Magreba, Libana i
Dibutija.
Interesantno je istai da je prvi ogranak organizacije "Muslimanska
braa" van Egipta osnovan u Dibutiju 1933./1352. godine. Ovaj podatak
objavljen je u asopisu " Muslimanska braa" od 24 .06. 1933./22. Safer
1352. godine. Inae, poznato je da se pokret "Muslimanska braa" od
samog osnutka nastojao internacionalizirati ime bi se prevazile sve
geografske, nacionalne, jezike i rasne barijere, jer muslimani cijelog
svijeta su jedan Ummet, imaju Istog, Jednog Gospodara, jednu Knjigu
(Kur'an), jednog Poslanika (Muhammeda, sallalahu alejhi ve sellem),
jednu Kiblu, onako kao to Kur'an govori: " Ovo je jedan Ummet, a Ja
sam va Gospodar, zato se samo Meni klanjajte!" (El-Enbija', 92)
MEUSOBNE POSJETE
Prvi susret s njim imao sam poetkom pedesetih godina prolog stoljea
kada sam otiao u Egipat na studij. Kasnije smo se susretali u Iraku, Siriji,
Pakistanu i Kuvajtu. Nae veze postale su jake naroito nakon to sam
se nastanio u Kuvajtu, gdje sam boravio u razdoblju od 1959./1379 do
1986./1407. godine. Imali smo este susrete u ustanovama u kojima smo
radili, u naim kuama, a redovno je posjeivao sedminu tribinu koja se
tradicionalno odravala u Kuvajtu petkom naveer. Zadnja Tribina kojoj
je prisustvovao bila je ona u kojoj je bio u drutvu ejha Muhammeda el,.
Gazalija, da im se Allah obojici smiluje. Svima je znano da su imali ta rei,
i znali rei. Njihovo prisustvo i izlaganje svima nam je mnogo koristilo.
Potovani brat Abdul Aziz Ali el-Mutavva bio je ovjek irokih pogleda',
zdravog rasuivanja, snane misli. To je stekao stalnim itanjem, dugim
ivotnim iskustvom, ali, to mu je i Allahov dar. Mnogo je itao Kur'an
i razmiljao o Kur'anu, naroito onim ajetima koji aludiraju na nauku i
savremene znanosti. Posebno se zainteresovao za tekstove Kur'ana koji se
mogu dovesti u kontekst najnovijih istraivanja i naunih otkria. ivo je
radio na kolovanju omladine, hrabrio ih da zavre vii tudij i na tom
planu ih materijalno pomagao.
325
Veliki imarrii i voe islamskog pokreta u savremenom dobu
Pomagao je mudahide na svim stranama, islamsku da'vu meu arapskim

plemenima koja su bila sklona prihvatanju stranih i tuih ideja.
Volio je da'ije i ulemu, potovao ih i ukazivao im sve poasti. Kontaktirao
je i s predstavnicima vlasti, davao im savjete i upute. Smatrao je to svojom
obavezom, a i svojim pravom, u duhu poruke Resula, sallallahu alejhi
ve sellem: "Islam, to je savjet i pouka". Upitali smo: " Ko ima na to pravo
Allahov Poslanie?" Odgovorio je: "Allah Uzvieni, Njegov Poslanik, voe i
predstavnici muslimana i obini ljudi".

Bio je plemenitog srca, osjetljiv na ljudske sudbine, potekle bi mu suze
na vijest o tekom stanju muslimana u nekom mjestu. Posebno bi mu
teko padalo ako je njihovo teko stanje vezano za njihovo udaljavanje
od Kur'ana i Sunneta, osnovnih izvora Islama. Podjednako je pomagao
sve muslimane, nije pravio razlike izmeu ovjeka i ovjeka, mada je u
prvi plan uvijek stavljao da'ije, uenike i studente, mudahide na putu
Allahovom. Pomagao je i svoju blinju i daljnju rodbinu. Bio je aktivan
uesnik u brojnim humanitarnim akcijama, naroito kada bi bio siguran u
ljude ili organizacije koje su na elu tih projekata. Bio je u stalnom kontaktu
s da' ijama, ulemom i voama diljem Islamskog svijeta. Posjeivao ih je i oni
su mu uzvraali posjete, s njima je vodio prepirke i obavljao konsultacije.
Prema njima je uvijek iskazivao poseban respekt i potovanje, posredovao
za njih i traio od onih koji su bili nadleni, da se njihovi projekti podre
i pomognu. Posjetio je mnoge arapske i Islamske zemlje, zemlje Evrope
takoer, prisustvovao mnogim konferencijama i skupovima na kojima su
donoene znaajne odluke. Dao je ogroman doprinos u projektima kao
to su izgradnja damija, kola, bolnica, biblioteka, domova za siroad...
U nekim evropskim zemljama kupio je nekoliko crkava koje je kasnije
preuredio u damije. U tome mu je pomogao ejh Abdullah el-Ali el
Mahmud, da ih Allah obojicu nagradi.
DoBRA DJELA
Na plemeniti brat Abdul Aziz Ali el-Mutavva ostavio je iza sebe djela u
Egiptu, Iraku, Siriji, zemljama Zaljeva, a posebno u Kuvajtu. Ta djela su
dokaz njegovog imana, dareljivosti i svijesti o potrebama i interesima
Ummeta. Bio je otvorene i iroke ruke kada su u pitanju bile dobrotvorne
akcije i projekti, nije se nikada kolebao, davao je tako da njegova lijeva ruka
ne bi znala ta je dala desna. Prvi je ovjek koji je pokrenuo organizovano
islamsko djelovanje u Kuvajtu, pozvao je aktiviste i dao im materijalnu
326
podrku. U Kuvajtu je osnovao veliku Islamsku biblioteku, poetkom

pedesetih godina osnovao je udruenje "El-Iradu el-Islami" (Islamsko
rukovoenje) u emu su mu pomogli njegovi uenici, simpatizeri i neki
dobrotvori iz Kuvajta. Na putu dobra nije alio vremena, kapitala, niti
truda, to je svima poznato. Nikada nije kasnio na konferenciju, sastanak,
ili bilo koji susret koji je bio u interesu Islama i muslimana.
DA'VETSKE INICIJATIVE u KuvAJTU
Uz pomo Allaha Uzvienog, ostavio je mnoga dobra djela u Kuvajtu i

raznim mjestima arapskog i Islamskog svijeta. Bio je potovan od islamskih
voa, da'ija, uleme, pa i velike veine vladara u arapskom i Islamskom
svijetu koji su udovoljavati mnogim njegovim zahtjevima. ivi svjedoci
i tragovi njegovih djela u Kuvajtu su list "Islamska uputa", udruenje
" Islamska uputa", kola "Islamska uputa", i biblioteka " Islamska uputa".
U dobrotvornim projektima pomagali su mu i prijatelji iz Kuvajta, od
kojih ovdje izdvajamo: Halid el-Dessar, Muhammed el-'Adsani, Jusuf
er-Rufai, Abdullah el-Kulejb, Muhammed Budi, i Halid er-Ruvejid. Ali,
njegova desna ruka i najvei i najiskreniji pomonik u ovim djelima, bio
je njegov roeni brat, Abdullah el-'Ali el-Mutavva, da mu Allah Uzvieni
podari dug ivot.
Abdullah el-Ali el-Mutavva nastavio je put svoga brata, naroito na
kon njihovog susreta s imamom Hasanom el-Bennaom, na Haddu
1946./1366. godine. Njihovo prijateljstvo bilo je jako i trajalo je sve do
njegove smrti, 12. februara 1949./1369. godine, kada je u najpoznatijoj
kairskoj ulici pao kao ehid. Ubili su ga silnici, izdajnici i plaenici.
Veliki knjevnik, profesor Ahmed Hasen ez-Zejjat, vlasnik asopisa " Er
Risale" (Studija), u broju 966, od 07. 01. 1952./1372., kae:
"Muslimanska braa jedina su spasonosna snaga u ovom unakaenom i
runom svijetu, snaga koja zagovara istinski Islam i pravu islamsku li

nost. Oni ne smatraju da je vjera odvojena od ivota, nego zagovaraju
da je damija centar drutvenog ivota, a da taj ivot, odnosno ovjek,
podie i izgrauje damiju. Muslimanska braa su se dokazali na poljima
kulture, ekonomije, dihada i politike. U svim arapskim i islamskim sre
dinama imaju svoje simpatizere i pristalice. Zdrava i probuena svijest,
koju danas zapaamo u Egiptu i Sudanu, Iraku i Siriji, Jemenu i Hidazu,
Aliru i Maroku, plod je njihove aktivnosti i duha. To je sila i snaga koja
dolazi i o kojoj e se tek uti".
327

Dva brata, Abdul Aziz i Abdullah Mutavva, natjecali su se u dobru - ko
e vie pomoi interese Islama i muslimana, a zauzvrat su traili samo
zadovoljstvo Allaha Uzvienog. Uzimam za svjedoka Jedinog Allaha da
sam u njima dvojici prepoznao ljude koji su se kao muslimani dokazali
i rijeima i djelom. Nije ih zaveo ovaj svijet, sve to su postajali bogatiji,
sve su vie svoj imetak troili na Allahovom putu pomaui muslimane
irom svijeta.
Ovo je samo mali prikaz iz bogate biografije ovjeka kojeg sam dobro
poznavao, iskrenog trgovca i da' ije, Abdul Aziz el-Ali el-Mutavve.
Da mu Allah Uzvieni da nagradu za njegova djela onoga Dana " Kada nee
nikakvo blago a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji Allahu ista
srca doe spaen biti" (E-u'ara', 88, 89)
SMRT
Na Ahiret je preselio, da mu se Allah smiluje, u nedjelju, 19. zul ka'deta,
1416. l 07. aprila 1996. godine nakon duge i teke bolesti.
Molimo Allaha Uzvienog da ga obaspe Svojom neizmjernom milou, da
oprosti i njemu i nama, da nas nagradi Svojim Dennetom, da nas spasi od
vatre, mi smo zaista Allahovi i Njemu se vraamo.
328
40
EJH ABDURRAHMAN ES-SA'DI

( 1 89 0 - 1 9 5 6/ 1 3 0 7 - 1 376)
VELIKI UENJAK IZ EL KASIMA
OBRAZOVANJE
v
ejh
Abdurrahman
ibn
Nasir
Abdullah es-Sa' di et-Temimi rodio se
1890./1307. godine u gradu 'Unejze
u pokrajini el-Kasim u Saudijskoj Arabiji.
Majka mu je umrla kada je napunio etiri
godine, a bez oca je ostao u sedmoj godini
ivota. Nakon toga brigu o njemu je preu
zela maeha, a kad je postao punoljetan i
vio je u kui svoga najstarijeg brata Hamed
ibn Nasir es-Sa' dija.
Postao je hafiz Kur'ana u jedanaestoj godini, a osnovno znanje stekao je od

uleme koja je djelovala u njegovom rodnom mjestu, kao i onih koji su dola
zili sa strane, a jedan od njih bio je i poznati alim iz Mauritnije, ejh Muha
mmed e- inkajti. Poznati ejhovi od kojih je uio u svom gradu 'Unejzi su:
ejh Muhammed ibn Abdul Kerim E-ibl, ejh Abd ibn 'Aid, ejh Ibrahim
ibn Dasir, ejh Sa'b et-Tuvejdiri, ejh Ali ibn Muhammed es-Sinani, ejh
Salih ibn Osman el-Kadi. Jedno vrijeme studirao je na El-Azharu u Kairu,
a kada je poeo raditi kao predava imao je dvadeset i tri godine.
Poznati pravnik, historiar i istraiva ejh Abdullah ibn Abdurrahman
el-Bessam, u svojoj zapaenoj knjizi " Ulema iz Nedda tokom osam
vijekova" govorei o ejhu Abdurrahman es-Sa'diju kae: "Nakon to su
se pred njim otvorila vrata znanja, odstupio je od prakse uleme u svome
mjestu koja je uglavnom izuavala samo fikh imama Ahmed ibn Hanbela.
Opredijelio se za druge znanosti, posebno tefsirske i hadiske. Izuavao je
dosta i akaid, a mnogo je itao djela Ibn Tejmijje i njegovog uenika Ibn
el-Kajjima. Zahvaljujui ovako svestranoj naobrazbi vie je bio mudtehid
nego tradicionalista."
329

ejh Abdurrahman es-Sa' di, koliko sam ga upoznao, od svojih uitelja je
naslijedio ne samo njihovo znanje, nego i njihovu skromnost, mudrost,
hrabrost, strpljivost, irokogrudnost, blagost...
Otro se suprotstavio svim formama novotarija, propise Islama je strogo
vezao iskljuivo za islamske izvore: Kur'an i Sunnet. Bio je vrstan poznavalac
arapskog jezika, a time i Kur'ana asnog, a hadi se Poslanika, sall allahu alejhi
ve sellem, uzimao je samo od provjerenih ravija (prenosilaca hadisa).
Govorei o dvadeset kljunih principa, imam Hasan el-Benna, kae:
" Svaka novotarija, koja nema uporita u Allahovoj vjeri, koja je nastala kao
rezultat ljudske strasti i mate, to je zabluda kojoj se treba suprotstaviti na
najefikasniji nain. Od toga se ne smije stvoriti jo tea situacij a. Svako pitanje
koje nije prilagoeno ivotnoj praktinoj primjeni, vodi ka dvolinosti, a
to je eriatski zabranjeno. Primjera radi, posjeivanje kabura je sunnetom
dokazano i opravdano, ali traenje pomoi od umrlih, bez obzira ko su oni,
doticanje i pretjerivanje u izgradnji nadgrobnih spomenika, zaklinjanje
umrlim, umjesto imena Allaha Uzvienog, sve su to novotarije, i protiv
toga se treba boriti."

ejha Abdurrahmana es-Sa'dija upoznao sam preko njegovih objavljenih
djela koje smo jo kao srednjokolci itali u Ez-Zubejru u Iraku. Ta literatura
nam je stizala preko uleme i studenata koji su ovdje dolazili iz Saudijske
Arabije. S druge strane, veina islamske uleme u Ez-Zubejru pripadali
su mezhebu imama Ahmed ibn Hanbela. Od poznatih alima samo je
ejh Abdullah el-Rabih bio mezheba imama Malika, a ejh Mahmud el
Medmfl'i mezheba imama afije. U Ez-Zubejru je bila poznata vjerska
kola " Ed-Duvejhis", zatim lanac kola " En-Nedat", djelovalo je nekoliko
poznatih ejhova, ija su predavanja nivoa naune katedre, poput ejha
Nasir Ibrahima el-Ahmeda, direktora kola "En-Nedat", Muhammed
Abdurrahman es-Send, zatim predavanja ejha Muhammed Mubejjida...
Sva reena predavanja okupljala su veliki broj ljubitelja znanja. Ovdje
posebno moramo spomenuti i istai veliki utjecaj ejha Muhammeda e
inkajtija, osnivaa kole " En-Nedat", te njegovih uenika koji su nastavili
ejhov da'vetski rad. Jedan od tih uenika je i ejh Abdurrahman es-Sa' di,
koji je uvijek izricao pohvale na raun svoga uitelja, a njegove uenike iz
Ez-Zubejra, ili bilo kojeg mjesta, rado primao i uvaavao ih.
330

NJEGOVI UENICI
ejh Abdurrahman es-Sa' di cijeloga je ivota tragao za naukom, volio je
svoje uitelje, volio je i druenje s njima i nastojao ih je slijediti u svim
sferama ivota. U istoj mjeri volio je i svoje uenike, uivao je u prenoenju
znanja na mlae generaciju, pogotovo one uenike koji su iskazivali sklonost
usvajanja i prakticiranja znanja iz osnovnih islamskih izvora Kur'ana i
Sunneta, te prakse Prve generacije Islama.
Imao je, prema nekim predajama, vie od stotinu uenika. Ovdje

emo navesti ono to poznati istraiva i historiar ejh Abdullah ibn
Abdurrahman el-Bessam navodi u svom djelu: "Ulema Nedda u osam
stoljea". U reenom djelu autor navodi etrdeset i dva imena uenika ejha
Abdurrahman es-Sa'dija. Ovdje izdvajamo neka od tih imena: Sulejman
ibn Ibrahim el-Bessam, Muhammed ibn Abdul Aziz el-Mutavva, Abdullah
ibn Abdurrahman el-Besam, Ali ibn Muhammed ez-Zamil, Abdul Aziz ibn
Muhammed es-Selman, Abdullah ibn Abdul Aziz ibn 'Akil, Muhammed
ibn Salih ibn simin, Abdullah el-Muhammed el-Avheli, Abdullah ibn
Hasen Al Burejkan ...
Vjerovatno je najpoznatiji njegov uenik ejh Muhammed ibn Salih el
Asimin, koji je lan Vijea uleme, predava na Islamskom Univerzitetu
" Imam ibn Se'ud ", a ejha Abdurrahmana es-Sa' dija je naslijedio u imametu
u Velikoj damiji u 'Unejzi, kao i u izvoenju nastave kao i na predavanjima.
Naslijedio ga je i u davanju fetvi u emu je dokazano dosljedan prakse svoga
uitelja. Naime, pri davanju fetve nije se striktno drao stava samo jednoga
mezheba, nego je teio jaini argumenta to je odlika pravih mudtehida.
MuoTEHID 1 ERUDIT
ejh Abdurrahman es-Sa' di bio je predan nauci, mnogo je itao, pravio

analize i usporedbe ve izdatih fetvi i rjeenja do kojih su doli prethodni
mudtehidi. Izuavao je stavove svih priznatih mezheba. Odluivao bi se
za miljenje i stav koji ima najjai argument.
Nije obraao veliku panju na prigovore i kritike, bez obzira ko ih izre
kao, jer, svaije miljenje je manjkavo i podlono kritici - osim miljenja
Resula, sallallahu alejhi ve sellem. ejh Abdurahman es-Sa' di imao je sve
predispozicije mudtehida, ivio je u duhu vremena, pribliio se obinom
ovjeku i osjeao njegove probleme, imao je nadnaravnu sposobnost i
osjeaj da u ljudskim rijeima i djelima razlui dobro od loeg, ispravno
331

od neispravnog, prihvatljivo od neprihvatljivog. Zahvaljujui daru Uzvi
enog Allaha, ovladao je spoznajom Kur'ana i Sunneta, arapskog jezika,
fikha i pravnih znanosti, nainu donoenja odluka i fetvi baziranih na
kljunim izvorima. Sve je to doprinijelo sticanju autoriteta koji je ejh
Abdurrahman es-Sa'di uivao ne samo kod uleme i svojih uenika, nego
i svoga okruenja u cjelini.
Njegov uenik, prijatelj i saradnik, ejh Abdurrahman Abdul Aziz ibn
Zamil, u jednoj svojoj kasidi hvalei svoga ejha, Abdurrahmana es-Sa' dija,
"
kae da Je njegov ejh "emsu el-ulum (Sunce znanja), "Miftiihu el-hajri"
(Klju svakog dobra), "Bahrun mi'nel 'ilmi" (More spoznaje), te da je njegovo
ime poznato svima, da je posebno bio upuen u znanosti fikha, a fikh je, u
znanostima vjere, grana koja je sama rodna i nosi obilne plodove.
\
MoJI susRETI s NJIM

Kada je grupa profesora iz kole " En-Nedat", 1955./1375. godine odluila
zajedniki obaviti Hadd, budui da sam i sam bio u toj grupi, inicirao
sam posjetu ejhu Abdurrahman es-Sa' diju u njegovom rodnom mjestu
'Unejzi. Doekao nas je u svojoj kui ukazavi nam veliko gostoprimstvo,
istiui da mu je posebno zadovoljstvo da ugosti profesore kole koju je
osnovao njegov profesor ejh E-inkajti u ez-Zubejru u Iraku. Mada je
ova posjeta bila veoma kratka, osjetili smo veliinu ovoga alima, njegovu
skromnost i jednostavnost, znanje i bogato iskustvo. Uvjerili smo se koliko
je upuen u situaciju i kretanja u arapskom i Islamskom svijetu, o borbi
koja se vodi izmeu istine i neistine, izmeu da' ija i silnika tirana. Govorio
je o velikoj i opasnoj zavjeri protiv Islama i muslimana, o akterima te
zavjere koja je, u prvom redu, usmjerena protiv Islama i njegovog eriata,
protiv islamske uleme i da'ija, protiv islamskog morala. Pohvalno se izrazio
o islamskim snagama koje se unato ovakvim odnosima, suprotstavljaju
tiranima i sistemima, rtvujui na Allahovom putu sve najdragocjenije, pa
ak i svoje ivote.
NJEGOVA PISANA DJELA

Iza sebe je ostavio pisana djela iz oblasti tefsira, hadisa, fikha i akaida.
Njegova djela distribuirana su u razne dijelove arapskog i Islamskog svijeta,
veinom besplatno, a iza toga su stajali njegovi sinovi, uenici i prijatelji.
Napisao je preko estrdeset knjiga, a navest emo samo najznaajnija:
332
- Olakanje Plemenitog i Premilostivog u tumaenju Kur'a na

- Lijepi osnovi za tumaenje Kur'a na
- Put razumijevanja osnova znanosti
- Argumenti kojima se pobijaju postavke ateista
- Osnove fikha
- Objanjenje stabla imana
- "Ed-Durre el-Behijje" - komentar kaside "Et-Taije" od ibn Tejmijje
- Savremene hutbe sa minbera
- Korisni savjeti za sretan ivot
- Objanjenje "El-Kjafije e-afije" od Ibn el-Kajjima
- Upute pametnim za razumjevanje znanosti fikha
- Krasni perivoji u akaidu i umjetnosti
- Jaka rije u objanjenju Tevhida
- Jasna istina u Tevhidu Allahovih poslanika
- istoa vjere, njenih da'ija i sljedbenika od potvora koje je napisao ElKusaimi u svom ,/Aglalu"
- Studija o osnovamafikhskh principa
- Fikhske rasprave
- Fetve ejha Abdurrahmana es-Sa'dija
- Radost pobonih i odabranih
- Sistem u osnovamafikha
- Sistem u propisima fiha
- Sistem slijeenja puta ka Uzvienom Allahu i Ahiretu
... itd.
ejh Abdurrahman es-Sa' di osnovao je prvu biblioteku u gradu 'Unejzi
1965./1385. godine.
NJEGOVA SMRT I IZRAAVANJE ALJENJA ZA NJIM
ejh Abdurrahman es-Sa'di umro je 1956./1376. godine. Iza njega stala su

tri sina: Abdullah, Muhammed i Ahmed. Njegova smrt uslijedila je godinu
dana nakon nae posjete o kojoj smo govorili. To je bio na zadnji susret
na ovom svijetu. O njegovoj smrti u stihu su se izrazili mnogi, a mi emo
se ovdje zadovoljiti da kaemo ta je o tome rekao ejh El-Asimin u jednoj
svojoj kasidi. Najprije govori o tome kako je vijest o njegovoj smrti pogodila
333

mnoge, kako su proplakali, ne samo ljudi, nego i minberi. Zatim objanjava
da nije umro onaj ko je irio dobrotu i pobonost, ko je napravio graevinu
stabilnih temelja, koja se ne da poljuljati niti oboriti. Nije umro, kae dalje,
onaj ko je ljude napojio svojim znanjem, ko je iza sebe ostavio knjige i pisane
rijei. Zatim ga oslovljava sa "Nasuru el-Islami"(Onaj koji pomae Islamu)
protiv neprijatelja, navodi njegove dihadske zasluge i podvige... Dalje

istie, da je kao zahid spoznao svrhu i bit ivota, da nije podlegao varljivim
izazovima materijalnog ivota.
Zato, poruuje el-Asimin u svojoj kasidi: " Spavaj u vjenom Dennetu, i
uivaj u hladu dennetskom, koji nema kraja."
Molimo Uzvienog Allaha da podari dug ivot njegovim uenicima kao

to su historiar Abdullah ibn Abdurrahman el-Bessam, pravnik i mud
tehid Muhammed ibn Salih el-Asimin, da budu na korist Islamu i musli
manima.
Isto tako, molimo Allaha Uzvienog da naega ejha Abdurrahman es
Sa'dija pridrui u Svome Dennetu vjerovjesnicima, pravednicima, ehi
dima i dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao.
Rijetka fotografija ejha Abdurrahman es-Sa'dija izmeu njegove visosti emira Mi'al ibn Abdul
Aziza i Abdullah el-'Akila prilikom njegove posjete El-Kasimu 1953./1373. godine
334
Abdullah 'Akil Sulejman el-'Aki:l
41 -
EL-HADD RUSLAN ALi EL-HALID

(EBU ALi)
( 1 9 1 9 -1 9 84/ 1 337-1404)
ZATITNIK UGROENIH
adimak koji je dobio hadi Ruslan Ali
el-Halid nije bez razloga. Bio je to o
vjek koji je pomagao nesretne i oa
loene, brinuo se o siromanim, udovicama,
siroadi... Nezaposlenim je pomagao da dou
do bilo kakvog posla, a dunicima je pomagao
da se oslobode svoga duga. Nije pravio nikakve
razlike meu ljudima. Dolazili su mu ljudi s
raznih strana, i svima je podjednako nastojao
pomoi. Nije elio da se o tim humanim aktiv
nostima pie i vri bilo kakva propaganda. Ta
kav je upamen u svom gradu Selemijji u Siriji.
Kasnije se nastanio u Kuvajtu.
Moje poznanstvo sa hadi Ruslanom Ali el-Halidom datira od onoga

momenta kada je iz rodne Sirije doao i nastanio se u Kuvajtu, 1959./1379.
godine. Pored njega upoznao sam jo jednu grupu ljudi koji su djelovali na
planu pomoi ugroenim osobama, bili su to dr. Se'id en-Neddar, profesor
Muhammed Abdul Halim E- ejh i ininjer Muhammed Hilmi el-Kjaif i
drugi dobrotvori. Hadi Ruslan el-Halid roen je u gradu Selemijji u Siriji
1919./1338. godine. Upoznao sam ga zajedno s hadi Muhammedom et
Tahhanom (Ebu Ibrahim), hadi Bekiirom i ejhom Ali el-Kattanom. Bili
su to ljudi kojima se cijeli Kuvajt ponosio: " Hvala Allahu Uzvienom, dok
god ima ovakvih ljudi, islamskom Ummetu e biti dobro!" Hadi Ruslan
el-Halid se poznavao sa svim znaajnijim linostima u Kuvajtu, svi su ga
cijenili zbog njegove iskrenosti, otroumnosti, potenja i hrabrosti. Svi su
znali da je svoj ivot posvetio iskljuivo zajednikim interesima, te da mu
vlastiti interes nikada nije bio u prvom planu.
335

'NJEGOVE ODLIKE
Bio je jednostavan u svojoj vanjtini, u istoj i otmjenoj odjei, odisao
je dostojanstvenou i duhovnom istoom. Redovno je prisustvovao
naunim skupovima i manifestacijama, volio je ulemu i da'ije, pomagao
uenike i studente, mlade koji su eljeli oformiti branu zajednicu, nai
odreeni posao, posjeivao je bolesne, prisustvovao denazama. Dostavljao
je pomo onima kojima je bila potrebna, zato je, grupu koja je s njim radila
na tom planu nazvao "Demaatu iklaki er-rahati" (Grupa koja remeti
komoditet i odmor), jer bi, dostavljajui pomo, pokucao na vrata u neko
doba noi, ili u popodnevnim satima, a to je vrijeme intime i odmora.
Bio je jedan od redovnih posjetilaca nae tribine "Petkom uveer". Brojnost
prisutnih na tribini koristio bi da se raspita da li eventualno ima osoba
koje su ugroene i kojima je potreban neki vid pomoi, a onda bi sa svojim
saradnicima potrebnim osobama dostavljao ono ta im je bilo neophodno,
odjea, hrana, novac ...
Bilo je tu i ljudi koji su izgledali dobrostojee, ak i bogato, ali, uistinu, nisu
imali sredstava za jednodnevno izdravanje! To su oni ljudi koji u svom
drutvenom okruenju nisu htjeli da pitaju niti da se ponize, a pomo im
je uistinu bila potrebna. O tom drutvenom i socijalnom staleu, kao to
znamo, Kur'an decidno govori i upozorava da se o njima povede rauna.
Hadi Ruslan el-Halid je jedan od ivih dokaza da e u islamskom Ummetu
do kijametskog Dana biti ljudi koji e se iskreno posvetiti injenju dobra i
izvravanju zajednikih interesa...
Islamski Ummet e, bez obzira na teke faze koje bude prolazio, u svojim
redovima uvijek imati ljude poput hadi Ruslana Ali el-Halida - iskrenog
vjernika, strpljivog mudahida, koji e tiho i uporno djelovati. Nije bio
veliki alim, nije bio na nekom odgovornom mjestu, nije raspolagao velikim
kapitalom. ivio je skromno, nije se ak ni enio, sve muslimane je smatrao
svojom braom i svojom djecom. elio je da im pokloni i posveti sebe, a za
to je elio samo nagradu i zadovoljstvo Allaha Uzvienog.
IzuzETNA SVOJSTVA
Dobro sam ga poznavao. Odlikovao se osobinama kojim sam se i sam htio
rado okititi: bogobojaznost, takvaluk - oslanjanje na Uzvienog Allaha,
nije odbijao onoga ko bi mu pruio ruku, i nikada nije kasnio niti odgaao
pruanje pomoi. Jednom prilikom je doao kod mene i traio da napiem
336

preporuku za grupu ljudi koji su bili u velikim potekoama i kojima je
pomo bila jako potrebna. Preporuku sam trebao nasloviti na linost koja
je tada u Kuvajtu bila na odgovornom i znaajnom mjestu. Obzirom da
je radno vrijeme toga dana bilo pri kraju, predloio sam mu da pisanje
preporuke odloimo za sljedei dan, ali mi je rekao da bi oni o kojima se
radi u ovom sluaju bili jako oteeni. Rekao sam mu da je odgovorno lice
kome u napisati preporuku, na odreeni nain, posebne naravi, da od juer
nije posebnog raspoloenja pa se bojim da e preporuku u ovom trenutku
odbiti. Rekao mi je: "Napii preporuku, a ja u mu otii pa neka bude ta
Allah Uzvieni odredi". Napisao sam preporuku, on je prosto otrao i uspio
stii u kancelariju prije nego to je istekao zadnji minut radnog vremena.
Da li pod uticajem dove hadi Ruslan Ali el-Halida, odgovorni je, mimo
svoga obiaja, udovoljio svima koji su u aktu navedeni! Allah Uzvieni od
svojih robova nagrauje koga hoe!
NA SUSRET NA HADDU
Jedne godine bio sam na Haddu zajedno sahadi Ruslan Ali el-Halidom
i ejhom Ibrahim en-Nasirom. Prilikom bacanja kamenia na Mini
razdvojili smo se i ja sam u jednom trenutku osjetio da sam sam. Hadi
Ruslan, koji je bio izrazito dugog stasa, obratio ejhu Ibrahimu en-Nasiru:
"Ostani ovdje, Ehu Abdul Azizu, vratit u se s naim prijateljem Ehu
Mustafom. Osjetio sam ruku hadi Ruslana na svojoj miici, doli smo do
ejha En-Nasira i krenuli radosni nazad zadovoljni to smo obavili jo jedan
od obreda Hadda. Hadi Ruslanu u ali rekosmo: "Ovo je zahvljujui
tvome stasu, o Ehu Ali, ali sreom i ruke su ti duge kad ini hair!"
Dr. 'isa Abduh Ibrahim jedno vrijeme je due boravio u Kuvajtu radei
na pripremi otvaranja i poetka rada Islamske banke. Za to vrijeme bio
je redovan uesnik sedmine Tribine petkom, gdje je odrao seriju zapa
enih i interesantnih predavanja. Nakon predavanja bilo je uobiajeno da
prisutni iznesu svoja zapaanja i postave eventualna pitanja, nakon ega
je slijedila diskusija na zadatu temu. Poslije svega od prisutnih bi bilo za
traeno da iznesu eventualne potrebe i ukau na probleme u svojim sredi
nama, a na kraju bi se poveo obian neobavezan razgovor praen alama
i dosjetkama. U ovom relaksirajuem dijelu razgovora naroito su se isti
cali dr. 'isa Abduh, Abdul Halim Hufadi i hadi Ruslan. Tako smo ivjeli
u atmosferi prepunoj ozbiljnog naunog rada koja nikad nije optereivala
jer smo alom i bliskim islamskim bratsvom i odnosom atmosferi uvijek
znali dati poseban ton.
337
Jednog petka smo prostor Tribine ustupili ejhu hadi Bekuru, da nas
upozna sa stanjem islamske da've, s posebnm osvrtom na stanje u Siriji.
Priao nam je o svojim naporima na misionarskom planu, o tome kako
je ak iao drati predavanja u javne kue, kako bi pomogao posrnulim
enama. Pokuao je u njihovim srcima oivjeti prirodnu istou, govorio
im o nadi u Allahovu milost, o iskrenom pokajanju, o tome da se one
mogu vratiti na put Istine i dobra, da njihova budunost moe biti bolja
od sadanjosti... Mnoge bi briznule u pla, mnoge su se pokajale i vratile
normalnom nainu ivota...
Hadi Ruslan je bio posebno oduevljen nastupom ejha Bekura. Posebno
ga je oduevio njegov uspjehom na polju da've u Siriji. Na kraju, hadi
Ruslan je izrazio svoje zadovoljstvo to je upoznao ejha Bekura.
Trebalo bi nam mnogo vremena i prostora da navedemo dobrotvorne
akcije koje su preuzeli i realizovati hadi Ruslan Ali el-Halid, profesor
Muhammed Abdul Halim E- ejh, upravitelj u Ministarstvu prosvjete, te
ininjer Muhammed Hilmi el-Kjaif, dr. Se'id en-Neddar. Da ih Allah
Uzvieni sve nagradi za doprinos koji su dali Islamu i muslimanima.
REKLI
su o
NJEMU
Profesor Abdullah ebib, glavni i odgovorni urednik Kuvajtskog asopisa

"El-Belag" (Saopenje) govorei o Ruslanu Ali el-Halidu navodi: "Uinio je
hidru iz svog rodnog mjesta, a ta hidra bila je usmjerena prema Allahu
Uzvienom ... Kuvajt ga je dobro upoznao, posebno dobrotvori Kuvajta,
bio je svjetionik dobra i pobonosti, ivio je za druge vie nego za sebe.
Nije gomilao kapital, niti podizao graevine, to je bila praksa mnogih u
njegovom vremenu i unosan i profitabilan posao. Kada je umro, u njegovom
dnevniku nali su imena stotine porodica i siromanih koje je redovno
pomagao. Oni su bili njegova briga i prokupacija do smrti."
KIJAMET JE VE NASTUPIO
Dr. Adil Hassun, porijeklom iz istog mjesta kao i Ruslan Ali el-Halid,
govorei o njemu kae: " Hadi Ruslan je dobar dio svoga ivota proveo
u svom rodnom mjestu Es-Selemijje radei na polju da've. Imao je velikih
polemika i problema s jednom frakcijom ismailijja (El-egahanijje) koji
su ga ak i fiziki napadali! Svojim sam oima vidio kako su pred njegov
trgovaki duan odnekud dovukli i postavili gomilu kamenja, kao da je
338

Kijamet ve poeo! Iako je mnogo trpio i bio uporan, izgleda da ga je ovako
susjedstvo prisililo da napusti svoje rodno mjesto i preseli se u Kuvajt, 27.
03. 1959./1379. godine.
U Kuvajt je doao kao da'ija i mudahid, posebno je radio na zbrinjavanju
nemonih i nezbrinutih osoba ili cijelih porodica, uenika i studenata. Vrlo
brzo uspio je oko sebe okupiti veliki broj imunih Kuvajana koji su bili
spremni, s punum povjerenjem, podrati njega i sve njegove dobrotvorne
akcije. Prikupljena sredstva djelio je siromanim, udovicama, siroadima,
studentima i uenicima, ne samo u Kuvajtu nego i van Kuvajta".
Dr. Zuhejr el-Halid, kae: " Djed hadi Ruslana, ejh Husejn el-Halid, doselio
je u Es-Selemijju gdje je otvorio kolu za uenje Kur'ana i jednu prostoriju
za obavljanje namaza. Namjera mu je bila da se bori protiv devijantnog
uenja Ismailijja (El-Agahanija) koji su imali veliku podrku i pomo iz
Indije. U poetku, demat koji je izrazio pripadnost Ehli Sunnetu i za njim
klanjao brojao je samo etvoro ljudi! U vie navrata bio je meta atentata.
Jedan od njegovih sinova je ubijen, to je amida Ruslana Ali el-Halida.
Nakon smrti ejha Husejna, hadi Ruslan je nastavio djelovati, a pomogli
su mu jo i hadi Rida el-Mu'sirani i ejh Abdul Fettah ed-Durubi. Oni su
u Selemijji na mjestu gdje je ejh Husejn el-Halid sagradio malu prostoriju
za obavljanje namaza sada podigli jedan veliki mesdid, odnosno damiju.
U ovome su im pomogli i dr. Mustafa es- Sibai i Muhammed el-Mubarek,
koji su u to vrijeme bili lanovi Parlamenta u Siriji. Oni su direktno mogli
utjecati na izbor kadrova iz redova Ehli Sunneta za kole u es-Selemijji. I
stvarno, uinili su sve da u kole poalju profesore koji su na tom planu
djelovali i doprinjeli da uenici sve vie prihvataju Ehli Sunnetsko uenje.
To je razjarilo prvake Ismailijja pa su mu sve vie otvoreno poeli prijetiti
smaknuem. Nakon toga se odluio za odlazak u Kuvajt."
Sjeam se da mi se jednom prilikom hadi Ruslan obratio za predmet
koji je bio vezan za moga brata Jusufa el-Akila, da mu se Allah smiluje.
Naime, moj brat je imao parnicu s nekim ovjekom koji je bio jako loeg
imovnog stanja. Hadi Ruslan me zamolio da posredujem kod moga brata
da odustane od te parnice. Predloio sam to svome bratu Jusufu, a on je
prihvatio prijedlog, iz respekta koji je imao prema hadi Ruslanu.
PoDR KA KuvAJANA
U dobrotvornoj misiji Kuvajani su ga izdano pomagali. Uvjerili su se u
njegovu iskrenost i potenje. Meu onima koji su svojim kapitalom stajali
339

iza projekata hadi Ruslana trebamo posebno istai neka imena, a prije
svih to su: Abdul Aziz Ali el-Mutavva, Jusuf Dasim el-Haddi, Hasan
el-Darullah, Ahmed Bezi' el-Jasin, Ali Abdul Aziz el-Hudajri, gosp. Jusuf
er-Rurai, Abdullah el-Ali el-Mutavva, Muhammed el-Adsani, Muhammed
Budi i Abdullah Sultan el-Kulejb. Naravno, brojni su i dobrotvori za ija
djela Allah Uzvieni najbolje zna.
Sve navedeno o djelovanju ejha Ruslana u Kuvajtu neposredno mi je
poznato, a to se pak tie njegovih aktivnosti u Siriji, o tome su mi priali
njegovi prijatelji u koje ni najmanje ne sumnjam. Svi svjedoe da je hadi
Ruslan i u Siriji sve svoje aktivnosti uglavnom podredio da'vi i radu za
dobrobit drugih te da je inio sve kako bi u gradu Selemijji, jakom uporitu
Ismailijja, (frakcija za koju se moe rei da je skoro izala iz Islama,
mada njeni pripadnici tvrdi suprotno), pridobio to vie dematlija koji
e napustiti zabludu i prihvatiti istinsko, ehli sunnetsko, uenje Islama.
Uz Allahovu pomo i potporu bliskih suradnika njegovo zalaganje je u
konanici urodilo plodom.
Ibrahim el-Muhenna, Mahmud akir, Abdul Aziz Kjamil, Abdullah el-Akfl i Dum'a Jasin
Kuvajt 1970./1390. godine
340
Abdullah 'Ala:l Sulejman el-'Aki:l

RAT I PRIJETNJE
Za svoga boravka u Siriji, hadi Ruslan i njegovi saradnici ivo su djelovali
na planu izgradnje damija, kola za obuku Kur'ani Kerima, naroito u
mjestima gdje je veinu stanovnitva inio ismailiski ivalj. Zbog toga su
se ovi na njega posebno okomili, pokuavajui ga u nekoliko navrata i ubiti,
ali Uzvieni Allah ga je spasio njihovih podlih planova i spletki...
U Kuvajtu je naiao na veliku podrku "Muslimanske brae". Tek pod
zastavom Pokreta, istom islamskom zastavom, iskreni vjernici mogli su se
dokazati i svoju pozitivnu energiju usmjeriti na ostvarenje vlastitih ciljeva.
Rasa, porijeklo, nacionalna pripadnost i druge bolesti zapadnog drutva
potisnuti su u drugi plan. Preferirao se rad na Allahovom putu, pomoi
slabim i ugroenim ljudima.
SMRT
Umro je u Kuvajtu, 25. 12. 1984./1404. godine. Njegovoj denazi prisu
stvovali su brojni muslimani, ne samo iz Kuvajta, ve i iz cijelog Islam
skog svijeta. Uoljivo je bilo da su prisutni pripadali razliitim drutve
nim slojevima. Njegova denaza je na najbolji nain pokazala koliko su
ga ljudi cijenili i potovali.
Molimo Allaha Uzvienog da naega ejha, hadi Ruslana, uvrsti u svoje
odabrane robove, da oprosti i njemu i nama. Naa posljednja dova: Hvala
Allahu, Gospodaru Svijetova.
Hadi Ruslan el-Halid i Muh ammed Dekmak (oznaeni) s prijateljima u Kuvajtu

341
42
DR. iSA ABDUH IBRAHiM

( 1 9 0 1 - 1 9 8 0/ 1 3 1 8 - 1 4 0 0 )
PIONIR ISLAMSKOG BANKARSTVA

IDEJA osNIVANJA IsLAMSKE
BIBLIOTEKE
io sam lan jedne poduzetne i odgo

vorne grupe ljudi 1960./1380. godine,
koja je radila na osnivanju Islamske
biblioteke u Kuvajtu, bili su to: Abdurrezzak
es-Salih, Abdul Mun'im Mehur, Gulam
Ma'sum, Muhammed Abdul Halim E-ejh,
Abdullah el-Mutavva, Abdul Aziz es-Sisi i
Abdul Vahid Eman. Cilj otvaranja ove bibli
oteke bio je da se muslimanima openito, a
lanovima pokreta "Muslimanska braa" po
sebno, omogui susret s relevantnom islamskom literaturom. Obezbjeena su i znatna materijalna sredstva, neophod
na za poetak rada jedne ovakve biblioteke. Cifra je izraena u rupjama
(zvanina moneta u tom trenutku), a navedene osobe su podijelile svoje
obaveze i uloge. Tako je prvi navedeni lan ove grupe poklonio poslovni
prostor u istonom dijelu Kuvajta. Drugi, koji je bio vlasnik eljezare, poklo
nio je za buduu biblioteku potreban repromaterijal. Trei lan, porijeklom
Pakistanac, koji je bio vlasnik jedne fabrike za preradu drveta, donirao je
materijal za rafove i sve ostalo to je potrebno za biblioteku od materijala
kojim je raspolagala njegova fabrika. Ostali su uestvovali novanim prilo
zima tako da je biblioteka vrlo brzo mogla poeti s radom. Mnogo nam je
pomogao na brat Zuhejr E- avi, vlasnik Islamske biblioteke u Damasku,
koji nam je dao dovoljan broj knjiga s povoljnim rokovima otplate. Biblio
teka je poela svoje djelovanje pod imenom " Mektebetu el-Menar el-Isla
mijjetu" (Islamska biblioteka) ili krae "El-Menar". U biblioteci su najei
posjetioci bili omladinci, to je bilo i za oekivati. Odluili smo da omladi
ni ponudimo lahka i koncizna tiva, koja objanjavaju esencijalna pitanja
nauke, kulture, ekonomije i ivota u cjelini. Tako smo poeli s objavljiva
342
Abdullah 'Akll Sulejman el- 'Aktl

njem serijala kao to su: "U susret islamskom pravednom zakonu", "U su
sret zdravoj islamskoj ekonomiji", "U susret islamskoj edukaciji", "U susret
stabilnom islamskom drutvu", "U susret islamskoj svijesti", " Refleksije na
retrogradne pokrete i ideje"... itd. Obratili smo se ekspertima za koje smo
vjerovali da mogu pisati na teme iz navedenih oblasti. Tako smo se npr. za
tekstove iz oblasti ekonomije obratili dr. Isa Abduh Ibrahimu, koji nam se
odmah odazvao i izrazio spremnost da doe u Kuvajt, da svojim znanjem i
iskustvom doprinese unapreenju islamskih ekonomskih znanosti, poseb
no kada je u pitanju rad na uspostavi islamskog bankarskog sistema.
FoRMIRANJE KoMISIJE
U tom pravcu formirana je komisija, 1968./1388. godine koja je imala za

datak pripremiti ovako jedan znaajan i odgovoran projekat. Komisiju su
sainjavali: Abdullah el-Mutavva, Demaluddin 'Itijje, Hemam el-Haimi,
Nezzar es-Sirad, Isma'il Re'fet, Muhibb el-Mihderi, Muhjuddin 'Atijje,
Abdullah el-'Akil. Komisiji su se prikljuili jo dr. 'Isa Abduh Ibrahim, u
svojstvu referenta za pitanja rada Islamske banke, te ejh Irad, pakistanski
iskusni bankar koji je batinio veliko znanje u okviru beskamatnog ban
karstva. ejh Irad je upoznao Komisiju s praktinim problemima s kojim
su se suoile ove banke u Pakistanu. Nakon nekoliko odranih sastanaka,
koje su karakterisale vjerske, naune i strune analize, Komisija je najavila
da e budua Islamska banka biti inicirana ulaganjima kapitala u Kuvajtu i
da e se zvati " Bejtu et-Temvili el-Kuvajti" (Kuvajtska banka za investicije".
Dr. Isa Abduh Ibrahim je radio marketinki projekat s ciljem pridobijanja
javnog mnijenja za realizaciju projekta osnivanja Islamske banke. Objavio
je cijelu seriju lanaka i naunih radova u strunim asopisima i razliitim
glasilima u Kuvajtu, odrao niz predavanja i uestvovao u brojnim debata
ma, uestvovao u brojnim radio i TV emisijama. U svim nastupima, dr. Isa
Abduh Ibrahim ukazao je na potrebu i nunost osnivanja Islamske banke,
prednosti islamskog ekonomskog sistema, te na erijatsku utemeljenost u
savremenom trenutku.
U projektu osnivanja " Kuvajtske banke za investicije", pored aktivnosti na
koje smo ukazali, redovno je kontaktirao vjerske, ekonomske, naune au
toritete i eksperte, meu kojima su: Abdul Aziz es-Sekar, Jusuf er-Rufai,
Abdul Aziz el-Mutavva, Abdullah el-Mutavva, Abdullah el-'Akil, Ahmed
Bezi' el-Jasin, Ja'kub el-Gunejm, dr. Vehid Re'fet, dr. Mahmud e-afi'i, dr.
Osman Halil, Aburrahman Abdul Halik, Muhammed el-Ekar, Abdus
Settar ehu Gudde, Omer el-Ekar, i dr.
343

Pojavio se problem izraen u nedostatku strunog kadra, jer je veina
strunjaka ve bila angairana u bankama koje su poslovale na principu
kamate, pa nisu vjerovali da banka moe opstati i djelovati na beskamatnom
principu. Veliki poticaj poetku rada Islamske banke dao je u to vrijeme,
ministar finansija Kuvajta, Abdur-Rahman Salim el-'Atiki, koji se prilikom
jedne posjete Egiptu sreo s dr. Isa Abduhom u Kairu. Nakon obavljenog
razgovora, Kuvajtski ministar je u Kairo poslao svog specijalnog izaslanika
koji mu je od dr. Isaa Abduha dostavio konane materijale za rad Islamske
banke. Tako je, nakon dugih priprema, " Kuvajtska banka za investicije"
poela s radom 1977./1398. godine.
NJEGOV DOPRINOS OSNIVANJU IsLAMSKE BANKE U DuBAIJU

1974 / 1394 GODINE
Dr. 'Isa Abduh Ibrahim, poetkom osamdesetih godina radio je kao
redovni profesor na Univerzitetu "Kralj Abdul Aziz" u Saudijskoj Arabiji.
Od strane Univerziteta u tom periodu, ustupljen je kao savjetnik timu
eksperata koji su raili na formiranju Islamske banke u Dubaiju. Priprema
za otvaranje ove banke trajala je tokom 1974./1394. godine, a sveano je
otvorena 1975./1395. godine. Najveu pomo za otvaranje ove banke dao je
Hadi Se'id Levtah. Ovo je bila prva Islamska banka u Zaljevu.
Nema sumnje, da se dr.'Isa Abduh Ibrahim moe smatrati istinskim
pionirom osnivanja Islamske banke. Njemu, nakon Uzvienog Allaha
pripada najvea zasluga za otvaranje lanca banaka irom arapskog i
Islamskog svijeta. On je svojom pisanom rijeju, svojim predavanjima
i tribinama, nastupima u elektronskim medijima u Kuvajtu, Saudijskoj
Arabiji i zemljama Zaljeva, direktno utjecao na promjenu poimanja
problema islamske ekonomije.
Kao to smo malo prije istakli, mnogi ekonomski eksperti u arapskom i
Islamskom svijetu smatrali su da banke ne mogu poslovati osim na principu
kamate te da se tom svjetskom ekonomskom i monetarnom sistemu ne
moe parirati. Ova teorija je, uz Allahovu pomo, sruena faktiki pojavom
islamskih banaka. Kasnije e nastati djela i studije koja e objasniti fenomen
islamske ekonomije i rad islamskih bl:naka. A.utori tih djela su uenici dr.
'Isa Abduha ali i mnogi drugi.
Nakon toga e uslijediti otvaranje centara, fakulteta i raznih ustanova koje
e pruati struna i praktina uputstva za rad Islamskih banaka koje e se
pojaviti u cijelom svijetu.
344
NJEGovo uEE NA SEDMINOJ TRIBINI u KuvAJTU

Vrijeme koje je dr. 'Isa Abduh Ibrahim proveo u Kuvajtu radei na pripre
mi otvaranja Islamske banke, bilo je ispunjeno aktivnostima u vidu preda
vanja, naunih i strunih susreta, kroz koje je trebalo objasniti opravdanost
i nunost uspostave sistema islamskih banaka. Za vrijeme boravka u Ku
vajtu, dr. 'Isa Abduh Ibrahim, bio je redovan gost poznate tribine "Petkom
uveer", koja je odravana u naoj kui. Samo su ga izuzetne okolnosti spr
jeavale da ne bude uesnik na ovoj Tribini.
Njegova predavanja su bila veoma interesantna i privlaila su posebnu po
sebnu pozornost prisutnih. Metod njegovih predavanja bi bio sljedei: prvo
bi postavio neki od ekonomskih fenomena i problema, zatim bi naveo ajete
iz Kur'ana i hadise Resula, sallallahu alejhi ve sellem, koji tretiraju pitanja
ekonomije i objasnio ih u svjetlu modernih znanosti. Zatim bi ukazao na
manjkavosti i opasnosti sistema kamate po pojedinca i drutvo, a bio je
fenomenalan poznavalac te oblasti. Argumentovano je tvrdio da su idovi
zaetnici kamatnog poslovanja, da su i danas kima tog sistema te da upot
punosti kontroliu svjetski monetarni sistem.
NJEGOVE OSOBINE, TALENAT, DOPRINOS

Dr. 'Isa Abduh Ibrahim, u iznoenju i obrazloenju svoje teorij e, pored
znanja i strunosti, iskazao je specifian metod izlaganja. Naime,
ekonomska problematika, posebno ona koja se odnosi na monetarni sistem
i poslovanje banaka, veoma je sloena i komplicirana.
Dr. 'Isa Abduh je ovu temu pojednostavio i uinio je lahko razumljivom
obinom ovjeku. Ljudi koji su prisutvovali njegovim predavanjima
masovno su podravali uspostavu islamskih banaka, uvjereni u tetne
posljedice savremenog bankovnog sitema na svjetskoj razini, ukljuujui
i arapski i Islamski svijet. Prosjean islamski biznismen i trgovac, nakon
izlaganja dr. 'Isa Abduha, osjetio bi istinsku tegobu i nelagodu, svjestan da
posluje u sistemu koji je u suprotnosti s postulatima njegove vjere Islama,
sistema kojeg su uspostavili idovi.
Znano je da su upravo oni prvi praktikovali trgovinu novcem te su prij e
nego to je uspostavljen bankovni sistem baziran na kamti, poslovali
davanjem kamatnih zajmova, najprije pojedincima, zatim organizacijama
i dravama. Upravo to je bio razlog kriza, razarajuih ratova, nestanka i
pada drava.
345
Dr. 'isa Abduh Ibrahim jedan je od kljunih Islamskih eksperata i

mislilaca, koji je, u kontinuitetu pola stoljea objanjavao odlike i prednosti
ekonomskog islamskog sistema. Koristio je metode pisane rijei, usmenog
kazivanja, elektronskih medija, putovao zemljama Evrope, arapskog i
Islamskog svijeta, apelujui na pokretanje i osnivanje islamskih banaka. U
svakoj zemlji u kojoj bi dobio podrku za ostvarenje svoga projekta, due
vrijeme bi se zadravao da lino prati prces njegovog ostvarenja. Tako je
radio u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Libanu, Iraku i Dubaiju.
Predmet islamske ekonomije proteirao je na univerzitetima u arapskom
svijetu, uestvovao je na konferencijama i skupovima gdje su se tretirala
pitanja i problemi ekonomije. Cijeli nauni vijek posvetio je dokazivanju
tetnosti i opasnosti sistema kamate te opasne refleksije tog sistema
na islamski ekonomski poredak, i to od onog trenutka kada je Zapad
uspostavio svoju dominaciju nad teritirijama Islamskog svijeta. Posebno
je kritikovao pojam politike ekonomije koji su neki u arapskom svijetu
tretirali kao vid znanosti. O tome je rekao: "Ova znanost za koju se koristi
termin Politika ekonomija nije nita drugo do zamagljivanje i udaljavanje
od stvarne ekonomske realnosti." Ukazao je na specifinost islamskog
ekonomskog sistema u odnosu na ostale sisteme jer je taj sistem direktno
baziran na Kur'anu i Sunnetu. Kao takav, on se u svom poslovanju razlikuje
od poslovanja u ostalim bankama. Pokreta je osnivanja prve islamske
banke u Egiptu "Mejtu Gamer", a bio je jedan od osnivaa i konsultanata u
Islamskoj banci u Dubaiju. Argumentovano je ukazao na opasnost kamate,
nije se plaio nekih arapskih vladara niti veleposjednika, niti pak onih koji
su zagovarali da je Islam konica savremene civilizacije...
Govorio je: " Kamata je razlog rascjepa i podjele Islamskog svijeta, pljake i
uzurpacije njegovih teritorija. Kamata je razlog to je Islamski svijet u ovako
alosnoj i nezavidnoj poziciji, to ne raspolae vlastitim resursima, to je
vlastiti kapital oruje protiv nas, umjesto da bude nae ubojito oruje!
Dr. 'Isa Abduh Ibrahim je zavrio viu ekonomsku kolu, a zatim studij
ekonomije u Manesteru u Engleskoj. U jednom od svojih radova na
Univerzitetu u Manesteru, kritikovao je sticanje profita na bazi kamate,
i to je dokumentovao vjerskim injenicama. Njegov rad je odbijen s
obrazloenjem da se od njega trailo da objasni naunu teoriju, a ne da
iskazuje svoja lina vjerska ubjeenja!
Dr. 'Isa Abduh Ibrahim bio je jedan od pokretaa osnivanja Islamskog
ekonomskog fakulteta pri Univerzitetu " Imam Muhammed ibn Seud"
346

u Rijadu. Taj fakultet je trebao biti urnek i podstrek osnivanju slinih
fakulteta diljem Islamskog svijeta. Allahovom voljom, u tome je i uspio.
REZULTATI ISKRENIH NAMJERA
Ovo je zgodna prilika da navedemo imena najzaslunijih eksperata koji su

dali veliki doprinos savremenoj islamskoj ekonomiji, a to su prije svih: Dr.
'Isa Abduh Ibrahim, dr. Mahmud ehu es-Seud, dr. Muhammed Abdullah
el-Arebi, dr. Jusuf el-Karadavi, dr. Ahmed en-Neddar, dr. Nedatullah
es-Siddiki, dr. Muhammed 'Aziz, dr. Muhammed Hamiddulah i dr.
Muhammed abra.
Zahvaljujui prije svega njima, Islamska ekonomija se izuava kao predmet
na mnogim univerzitetima arapskog i Islamskog svijeta pa i ire. Napisane
su brojne naune disertacije, magistrati i doktorati, na teme iz islamske
ekonomije, a znatan broj tih radova upravo je posveen pitanju rada
islamskih banaka u savremenim uslovima.
injenica koja raduje je da je dolo do irenja lanca islamskih banaka,
ne samo u arapskom svijetu, nego i u nekim zemljama Evrope. Te banke
dole su do osjetnog profita i zarade poslujui na osnovama eriata i do
kazale da se mogu odrati i parirati bankama koje posluju na principu
islamom zabranjene kamate. Ove Islamske banke izdaju svoje asopise
i glasila, iza kojih stoje ugledni Islamski eksperti iz oblasti ekonomskih
znanosti. U bankama djeluju tijela i komisije, koje kontroliu i prate rad
banaka, kako bi djelovale u okvirima eriatskih propisa. Islamske banke
su dokaz da je Islam kadar rijeiti
sve socijalne i ekonomske proble
me, one su ohrabrenje za Islamski
svijet koji se kroz rad svojih banaka
uvjerio da vlastiti ivotni prosperi
tet moe izgraivati na principima
uzviene knjige Kur'ani Kerima i
Sunneta Poslanika, sallallahu alej
hi ve sellem. Islamski svijet se da
nas takmii i nadmee u osnivanju
banaka, koje su opravdale svoje
postojanje, unato opstrukcijama i
podmetanjima od strane neprijate
lja Islama, posebno idova.
347
Abdullah el-kil i dr. 'Isa Abduh na jednom predavanju
Dr.'Isa Abduh, Abdullah el-kil i Hasan el-Medhim
348

ISLAMSKI EKONOMSKI SISTEM
Imam Hasan el-Benna u svojoj knjizi "Nai problemi u svijetlu Islamskog
sistema", kae:
"Islamski ekonomski sistem zagovara da je zdrav kapital osnov ivota, da
taj kapital treba uvati, uveavati i vriti njegovu pravilnu raspodjelu.
Treba obezbijediti mogunost zarade svakom sposobnom lanu zajednice,
onemoguiti nezakonite (haram) vidove zarade, pribliiti i ujednaiti
ivotni standard razliitih slojeva drutva, eliminisati bespravno bogaenje
i siromatvo.
Cilj ekonomskog islamskog sistema je da prui ekonomsku i socijalnu
sigurnost svakom graaninu, da ga motivie kako bi svoj imetak troio u
dobrotvorne svrhe, da suosjea s drugima, da potuje i pomae institucij e
drave u ouvanju ovoga sistema. Svi ovi propisi imaju svoju podlogu u
Kur'anu i Sunnetu, a svoje objanjenje i tumaenje u fikhskim djelima".
DJELA DR. 'IsA. ABDUH IBRAHIMA

Dr. 'Isa Abduh Ibrahim je autor mnogih djela, pored kraih radova, studija
i osvrta. Od tih djela ovdje emo navesti:
- Beskamatne banke
- Zato je Allah zabranio kamatu?
- Kamata u ekonomskom sistemu
- Korist od glavnice -jedan od vidova kamate
- Kamata i njena uloga u eksploataciji narodnih resursa
- Projekat osnivanja islamske banke
- eriatski pravni ugovori u savremenom monetarnom poslovanju
- Islamska ekonomija - uvod i programi
- "Islamska " nafta i projekti okupatora
- Studije o politikoj ekonomiji
- Osiguranje izmeu dozvole i zabrane
- Sabahski razgovor
- Refleksije islamskog ekonomskog sistema na drutvo
Znaajno bi bilo ukazati na njegove izuzetne radove koji tretiraju pomenutu
tematiku objavljene u mjeseniku " El-Muslimfm" koji je izlazio u Egiptu,
Siriji i vicarskoj, a iji je izdava bio dr. Se'id Ramadan.
349

Njegovi radovi predstavljaju pravo bogatstvo, kako zbog same specifine
tematike, tako i trenutka u kojem su nastali.
NJEGOVA VEZA s MusLIMANSKOM BRAOM
Dr. 'Isa Abduh Ibrahim je u redovima "Muslimanska braa" od svoje

mladosti, uesnik je aktivnosti i iskuenja koja su se desila unutar Pokreta.
Bio je blizak prijatelj velikog islamskog da'ije, Mahmuda Abdul Halima,
autora poznatog djela " Muslimanska braa i dogaaji u kojima je stvarana
historija". U drugom dijelu svoje knjige autor govori o dr. 'Isa Abduhu pa
kae: ,,'Isa Abduh je u to vrijeme bio profesor u Srednjoj ekonomskoj koli
u Kairu. Normalno, po godinama je bio stariji od nas. Murid (ehid Hasan
el-Benna) nas je obavjestio da 'Isa Abduh potie iz kranske porodice,
koja je kompletna prela na Islam iz ubjeenja. Murid ga je jako cijenio i
volio, stalno je o njemu priao meu prijateljima. Bio je odlian predava i
govornik. 'Isa Abduh je bio lan pokreta "Muslimanska braa", bio je ak i
lan jednoga odreda, ali nije uestvovao u izviaju. Bio nam je blizak i svi
smo ga voljeli, a i on se prema nama odnosio s potovanjem."
Abdullah el-kil u jednom od mnogobrojnih susreta sa dr.'Isa Abduhom.

350

BIOGRAFIJA
Profesor 'Arefat el-'Aa u svojoj knjizi " Mukarci i ene koji su prihvatili
Islam" navodi rijei dr. 'Isa Abduh Ibrahima, vezane za njegovo ime. 'Isa
Abduh navodi rijei svoga oca:
"Izmeu mene i moga Gospodara bio je jedan zavjet za koji samo On zna.
A kada dam zavjet, ja od toga ne odstupam. Nakon to mi je moj otac dao
ime Abduh (Njegov rob op.prev.), zavjetovao sam se, da u svome djetetu,
ako mi ga Allah podari, dati ime 'Isa, da u moliti Uzvienog Allaha da
mu da lijep odgoj i dug ivot, da njegovo ime ostane u lijepom sjeanju i
nakon njegove smrti. elio sam da ovo dijete i svojim imenom svjedoi da
je rob Allahov, a ne Njegov sin - Hvaljen neka je On i vrlo visoko iznad
ovoga to oni govore!" Kada se god spomene njegovo ime, ili u prisutnosti
ili u otsutnosti, ili ivog ili mrtvog... To e znaiti moje svjedoanstvo pred
Allahom Uzvienim da je 'Isa Njegov rob".
-
Profesor Muhjuddin 'Atijje, u asopisu " El-Muslim el-Mu'asir" (Savremeni

musliman), objavljenog u mjesecu Rebiul Ahiru 1404./1983. godine, kae:
,,'Isa Abdul potie iz porodice koja je prihvatila Islam iz vrstog ubjeenja.
Njegov otac je zbog toga doivio velika iskuenja. S njim su veze prekinuli
blia i dalja rodbina, saradnici i prijatelji...
Sebe i svoje sinove dao je na raspolaganje islamskoj da'vi. Njegov najstariji
sin, 'Isa po prirodi bio je naklonjen tom opredjelenju i programu. Upoznao
se s voom Pokrteta, imamom Hasan<\lil el-Bennaom, pratio ga u njegovim
putovanjima i nastupima, uestvovao s njim u formiranju ogranaka Pokreta
u raznim dijelovima Egipta poetkom tridesetih godina ...
S voom Pokreta ostao je u dobrim odnosima sve do trenutka njegove
ehidske smrti. Sve do ovog trenutka, sinovi 'Isa Abduha uvaju jedan drag
dokument, a to je ugovor o vjenanju najstarije kerke dr. 'Isa Abduha,
Lejle, na kojem stoji potpis imama Hasan el-Bennaa, koji je bio svjedok
ovoga vjenanja."
Dr. 'Isa Abduh Ibrahim, uz Allahovu pomo, dao je veliki doprinos
osnivanju islamskih banaka u koje su muslimani svijeta polagali velike
nade.Ove banke su plod djelovanja dr. 'Isa Abduha, njegovih saradnika i
uenika irom Islamskog svijeta, a u korijenu svega je, zapravo, islamsko
buenje i preporod.
Ovaj ovjek zasluuje da generacije cijene njegov trud i napore, kao i trud
njegovih uenika i saradnika, te da taj kurs i program moderniziraju i
nastave.
351
NJEGOVA SMRT
Umro je u Rijadu u Saudijskoj Arabiji 9. 01. 1980./1401. godine. Njegovo
tijelo je preneseno u grad Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medinu
el-Munevveru. Ukopan je u mezarluk " El-Beki", to je bila njegova elja.
Da ga Allah Uzvieni nagradi prostranstvima Svoga Denneta, da ga

nastani u drutvu vjerovjesnika, ehida, dobrih ljudi, kojima je Allah
"Zaista, ista ulice, koji izgovori, da je Allah Jedan - bolji

je od ovjeka koji na glavi dri krunu, a kae: Bog je jedno
od troje!"
ejh Muhammed el-Gazali
352
Abdullah 'Ak1l Sulejman el-'Akil
43 - ABDULLAH SULTAN EL-KULEJB

(192 5-1990/1343-1410)
UTLJIVI MUDAHID
lemenitoga brata, da'iju i
mudahida, Abdullah Sultan el
Kulejba, upoznao sam preko svo
jih prijatelja, studenata iz Kuvajta kada
sam poetkom pedesetih godina doao
na studij u Egipat. Tada su mi priali
o njegovim islamskim aktivnostima u
Kuvajtu, pomoi koju je ukazivao si
romanim i onima kojima je nanesena
nepravda, te njegovom odnosu prema
vjerskim simbolima i svetinjama. Ka
snije sam posjeivao Kuvajt u nekoliko navrata: najprij e 1955./1375., zatim
1958./1378., pa 1959./1379 godine, da bih se nakon toga nastanio u Kuvajtu
gdje sam ostao sve do 1986./1407. godine. Tada smo uspostavili prijatelj
stvo i saradnju i zajedniki radili, ukljuujui i njegove prijatelje, na planu
islamske da've kako u Kuvajtu tako i van Kuvajta.
STAVOVI I MORALNE ODLIKE

Bio je, da mu se Allah smiluje, otvorene i iroke ruke kada je trebalo
dati sredstva u dobrotvorne svrhe, zadovoljiti potrebe brae muslimana,
posredovao je za one za koje je smatrao da to zasluuju, rije istine je irio
i nije se plaio niijeg prigovora niti prijetnje, nije se kolebao u svojim
stavovima, uvijek je stajao na strani nejakog i slabog. Veza u vjeri za njega
je bila najvra veza, jaa od srodstva, nacionalne, rasne, plemenske ili
bilo koje druge vrste pripadnosti. Svoje dobre prethodnike i uitelje je
cijenio, spominjao ih i isticao njihove zasluge, uio im dove. Na polju da've
takmiio se s onima koji su se isticali u dobru, gorio je od elje da zastava
353
Islama bude uzdignuta, da Allahov eriat bude praktikovan u ivotu

muslimana. Ljude je doekivao vedrog i nasmijanog lica, volio je alom i
dosjetkom raspoloiti sagovornika i drutvo.
Redovno je prisitvovao naoj sedminoj Tribini u Kuvajtu. Uestvovao
je u diskusijama i uglavnom iznosio svoja vienja i iskustva iz svojih
aktivnosti u da'vi. Bio je veliki protivnik izdajnikih politikih sistema,
koji su se okomili na Islam i njegove vode, koji su terorisali vlastiti
narod da bi udovoljili vlastitim interesima i interesima kolonizatora.
Stalno je zagovarao nunost ujedinjenja Ummet, istiui da samo
ujedinjen Ummet, pozicioniran u "jednom hendeku" moe se kvalitetno
suprotstaviti snagama nasilja. Ove snage, s Istoka i Zapada, iznutra i
izvana, svejedno, zajedniki djeluju protiv Islama. Kufr je jedna snaga.
Ovom talasu, koji nam donosi ruilake ideje i tradiciju, moemo se
suprotstaviti jedino duhom i snagom svoje vjere. To praktino potvruje
primjer "Muslimanske brae", program koji je ponudio imam Hasan el
Benna moe preporoditi i izgraditi ovu generaciju, prije svega jer je taj
progarm baziran na Kur'anu i Sunnetu. Taj progarm se ve potvrdio i
dokazao. Dokazao se ljudima, koji su pred itavim svijetom, pokazali
da se mogu oduprijeti svim nevoljama i iskuenjima, svim silnicima i
domaim izdajnicima koji na nakovnju narodne sree kuju uvijek nove
zavjere protiv vlastitog naroda.
Poznati publicista i pisac iz Saudijske Arabije, osniva lista "'Ukaz",
profesor Ahmed Abdul Gafiir Attar, u svom lanku objavljenom u listu
" El-Muslimiin", 26. Ramazana 1407./1986., kae slijedee: " Da se Allah
Uzvieni smiluje ehidu Islama, imamu Hasanu el-Bennau, osnivau
pokreta " Muslimanksa braa", njihovom Vodi, da ga Allah Uzvieni
naseli u Njegov Firdevs, da Ummet vidi korist od njegovog iskrenog
dihada i njegovih aktivnosti. Jedna od karakteristika imama Hasan el
Bennaa bila je njegova edukacija da' ija i traenje od njih da na putu da've
daju svoj maksimum.
U borbi protiv islamskih pokreta imperijalisti su se sluili perfidnim i
opasnim metodama. Prije svega, nastojali su, a naalost i uspjeli, arapske
vlastodrce uvjeriti da je islamski pokret usmjeren protiv njih, a onda bi
ovi za njih odraivali posao. Takav je sluaj bio i sa vodom "Muslimanske
brae" i njegovim Pokretom. Najprije su, nakon nekoliko pokuaja, uspjeli
likvidirati njega, a zatim se okomili na njegove saradnike. Na hiljade ljudi
su protjerali i pozatvarali, desetine i stotine poubijali, spomenut emo
samo najpoznatije: uveni pravnik Abdul Kadir 'lvede, ejh Muhammed
354

Fergali, poznati advokat Ibrahim et-Tajjib, Jusuf Ta'lat, Sejjid Kutb,
Abdul Fettah Isma'il, Muhammed Hevva, i mnogi drugi, da im se Allah
Uzvieni svima smiluje."
OsNIVANJE UDRUENJA "EL-IRAn" (RuKovoENJE)

Abdullah el-Kulejb je imao kljunu ulogu u osnivanju islamskog udrue
nja "El-Irad". Odluka o formiranju udruenja donesena je upravo u njego
voj slubenoj kancelariji (Divanijje), 1952./1372. godine. Bili su jo prisutni:
Muhammed el-Adsani, Abdurrezzak el-'Asker, Ali el-Dessar, Abdul Aziz
Ali el-Mutavva, Abdurrezzak es-Salih el-Mutavva, Halid el-'Isa i drugi.
Ova organizacija e dati pravu sliku o Kuvajtu i njegovim dobrotvorima i
dokazati se u cijelom Islamskom svijetu. Prvu veliku humanitarnu akcij u
Udruenje je preduzelo u godini svoga formiranja - 1952./1372. Bila je
to pomo Jordanu. U Kuvajtu su sakupljena velika materijalna sredstva
i putem ovoga udruenja dostavljena izbjeglicama iz Palestine koji su i
vjeli u atorskim naseljima u Jordanu. Na elu delegacije ispred Udru
enja bili su i hadi Abdurezzak es-Salih el-Mutavva i Abdullah Sultan
el-Kulejb. Ova posjeta i dostava pomoi za Palestince je mnogo znaila.
Uvjerili su se da je pokret "Muslimanska braa", istinski islamski po
kret, njihov pokret, pritekli su im upomo na borbenim linijama i ator
skim naseljima. Udrenje " El-'Irad" djelovalo je u Kuvajtu, ali i daleko
van granica Kuvajta, obezbedujui pomo i podrku uglednih i materi
jalno dobrostojeih linosti. Spomenut emo samo neke: Abdurrahman
el-'Atiki, Halid el-Dessar, Muhammed Budi, Jusuf er-Rufa-i, Abdullah
el-'Ali el-Mutavva, Ganim E-ahin, Abdur-Rahman ed-Dusiri, Ahmed
el-Ganim, Abdurrahman el-Velajeti, Halid er-Ruvejid, Seud es-Sumejt,
Ja'kub el-Gunejm, Abdurrahman el-Midhen i mnogi drugi.
Udruenje je steklo simpatije i povjerenje vladajuih slojeva u Kuvajtu,
uglednika, ali i obinog graanstva. Zahvaljujui tome proirilo je svoje
djelatnosti. Pokrenuli su cijelu lepezu razliitih institucija pod jedinstvenim
imenom: "El-Iradu el-Islami". Tako se uvrlo kratkom vremenu pod reenim
imenom pojavio asopis, kola, biblioteka, omladinski kulturno sportski
centar... Upriliena su predavanja, tribine, putovanja, i izleti, logorovanja i
obuka ratnim vjetinama. Poseban znaaj dat je irenju relevantne islamske
literature medu omladinom, mnogi od njih su poeli sa hifzom Kur'ana,
praktikovali post ponedeljkom i etvrtkom, pravili eskurzije u Irak, Siriju,
355
Liban, Jordan, zajedniki odlazili na Hadd i 'Umru. U Kuvajtu su, putem

ovoga Udruenja, poeli dolaziti poznati ljudi i predavai, kao npr. El-Beir
el-Ibrahimi, Muhammed Abdurrahman Halife, Kjamil e- erif, Abdul
Hakim 'Abidin,Se'id Ramadan, Muhammed Mahmud es-Savvaf, i druge
poznate linosti iz Islamskog svijeta.
PoMo PALESTINI
Kuvajt je, unato maloj

teritoriji, i malom bro
ju stanovnitva, pruio
veliku pomo islamk
soj da'vi. Tu se uvijek
mogao nai veliki broj
ljudi koji e za Islam
dati sve od sebe.
Kuvajt je bio medu pr
vim dravama koje su
pomogle dihad u Pa
Mehur ed-Damin, Abdullah Sultanel-Kulejb, Abdurrezzak lestini 1936./1355. god.
es-Salih el-Mutavva sa palestinskim izbjeglicama u Jordanu Tada je u Kuvajt do
1952./1372. godine, prilikom dostavljanja pomoi ispred udruenja
la delegacija iz Sirije,
"El-Irad ". Kasnije e ovo udruenje biti transformisana u
udruenje "Diem'ijjetu el-Islahi el-Iditimai". Pod tim imenom predvoena Kjazimom
jo uvijek djeluje u Kuvajtu.
es-Sulhom i Fahri elBarudijem, koji su po
zvali Kuvajane da pomognu svojoj brai u Palestini. Odmah je odreden
kolegij koji je rukovodio akcijom prikupljanja pomoi, koji je kasnije do
stavljan mudahidima u Palestini. Taj kolegij su sainjavali: J(isufAhmed
el-Ganin, Nisf Jusuf en-Nisf i Abdullh Sultan el-Kulejb. Slinu akciju pre
duzeli su istovremeno i "Muslimanska braa" u Egiptu, to je naveo veliki
arapski knjievnik, profesor Mustafa Sadik er-Rafii, u svojoj jizi "Na
dahnue pera". Ovo navodi u drugom dijelu svoje knjige pod naslovom
" Pria ruku pod abdestom". Slino su postupili i stanovnici Ez-Zubejra u
Iraku. Njih su, 1936./1355. godine posjetili muftija Palestine Muhammed
Emin el-Husejni i Muhammed Ali 'Ulube paa. Na elu akcije sakupljanja
pomoi za Palestinu u Ez-Zubejru bili su: Hamed ez-Zukejr, Muhammed
el-'Akil, Hamed el-Bessam i Ahmed el-'Unejzi. Kada je " Feth" najavio otpor
i dihad protiv idova u Palestini, Kuvajani su se medu prvim odazvali i
bili spremni pruiti veliku podrku i pomo.
356
Meutim, kada se vidjelo da " Feth" ne eli dihad, da prihvata idovske

mirovne inicijative i dogovore, Kuvajani su stali u svojim akcijama.
RoENJE-IVOT-STUDIJ
AbduHah Sultan el-Kulejb potie iz stare i ugledne porodice u Kuvajtu.

Njegov otac, Sultan el-Kulejb, bio je lan Ministarstva obrazovanja u
Kuvajtu 1936./1355. godine, bio je direktor gradske uprave, direktor
Nacionalne biblioteke. Sin je bio zahvalan i posluan svom ocu.
Abdullah el-Kulejb je roen 1925./1344. u etvrti El-Kibli u Kuvajtu.
Pohaao je kolu ejha Muhammeda el-Udejrija, zatim kolu ejha
Ahmeda el-Humejsa. Iza toga jedno vrijeme odlazi u Bahrejn gdje pohaa
kolu Ibrahima el-'Arida. Ponovo se vraa u Kuvajt i upisuje u kolu " El
Mubarekijje", gdje su mu profesori bili poznati alimi Sejjid Omer i Abdul
Melik es-Salih el-Mubejjid. Zadnja kola koju je pohaao bila je kola " El
Ahmedijje" u Kuvajtu...
Kasnije je radio na planu slobodnih djelatnosti, a bio je ukljuen i u neke
dravne slube, zadnja funkcija koju je u toj slubi obavljao bila je zamjenik
ministra Pote i komunikacija u Kuvajtu. Profesor Abdullah el-Kulejb bio
je podjednako aktivan u poslovima vezanim za Udruenje, kao i onim
vezanim za Islamski pokret...
A onda su, 1958./1378. godine, zbog jednog incidenta dekretom drave
zabranjena sva udruenja u Kuvajtu! Naime, voditelj popularne radio
stanice " Savtul 'Areb" (Glas Arapa), Ahmed Se'id, odaslao je talasima ove
informativne kue vrlo neodmjerenu i neukusnu, rekli bismo nemoralnu
informaciju. Informacija je imala za cilj sijanje smutnje i nepovjerenja
meu graanima Kuvajta i njihovih pretpostavljenih.
Nastala je teka situacija, ali su pametni ljudi nadili to stanje, objelodanili
namjere sporne izjave to je dovelo do normalizacije stanja. SpikerAhmed
Se'id je protjeran iz Kuvajta...
Ostatak ivota Ehu Sultan je proveo dosta povueno. Posvetio se postu,
posebno ponedjeljkom i etvrtkom, sedmino se sastajao s odgovornim
ljudima u gradu organizujui razliite humanitarne akcije.
Ne mogu zaboraviti njegove plemenite geste pruanja nesebine pomoi
ljudima koji su tek poeli raditi na znaajnim i odgovornim funkcij ama.
Mogao im je pomoi zahvaljujui svom bogatom iskustvu, a to je smatrao
i svojom obavezom.
357

ZALJUBLJENIK u DIHAD
S Abullah el-Kulejbom sam posjetio muftiju hadi Muhammed Emina
el-Husejnija, prilikom njegove posjete Libanu. Kljuno pitanje je bilo
posveeno dihadu i ukljuivanju omladine u dihadske redove, naroito
nakon to je veina vlada u arapskom svijetu digla ruke od dihada i
prihvatila politiku pregovora i predaje. U takvoj situacij i omladina je bila
jedina povjerljiva snaga koja moe dosljedno nositi zastavu dihada.
Tada sam primjetio sa kakvim arom Abdullah el-Kulejb podrava ovu
opciju nastavka dihada. Isticao je daAllahovi neprijatelji - idovi, ne potuju
nita osim sile. Posjetio je mudahidske formacije ,,'!badu er-Rahmani"
(Robovi Milostivog) u Libanu, mudahide iz redova "Muslimanske brae"
u Jordanu, Sirij i i Iraku. Susreo se sa mudahidima i njihovim voama i
kasnije je bio u stalnoj vezi sa njima.
PosLJEDNJI GovoR
Zadnju svoju izjavu dao je u kuvajtskom listu " El-Kabes", br.6331, 23. 12.
1989./1410. godine, u kojoj je rekao: "Osnovali smo islamsko dobrotvorno
drutvo "El-'Irad" 1952./1372. godine. Dogovor o formiranju udruenja
desio se u naoj kui, uz prisutnost brae Muhammeda el-'Adsanija, Abdur
Rezzak el-'Askera, Ali el-Dessara, Halida el-'Isa i dr...
Te godine je na brat, Abdul Aziz el-Ali el-Mutavva u Kuvajtu primio
jednu delegaciju iz Egipta kada smo doli na ideju da i mi osnujemo
slino udruenje u Kuvajtu. Ideja je vrlo brzo realizovana. Poeli smo sa
obukom nepismenih i odziv je bio veoma velik, bilo je mnogo onih koji
nisu imali prilike niti mogunosti za kolovanje. Zatim smo stupili u akcije
prikupljanja pomoi za palestinske izbjeglice u Jordanu i Sirij i..."
Ovih nekoliko naznaka posvetili smo voljenom bratu, utljivom mudahidu,
iskrenom da'iji, Abdullah Sultan el-Kulejbu. To je samo nekoliko detalja iz
njegove bogate ivotne biografije. elim da ovo bude sjeanje na njega i
pouka naem mlaem narataju.
Da mu se Allah Uzvieni smiluje, da nas, zajedno s njim, sastavi sa
vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i dobrim ljudima, kojima je llah
358
44 -
EJH NASIR EL-AHMED

( 1 8 9 1 - 1 962/ 1 3 0 8 - 1 3 8 2)
UENJAK IZ EZ-ZUBEJRA
RoENJE I oBRAZOVANJE
asir ibn Ibrahim el-Ahmed, zvijezda i ponos grada Ez-Zubejra,

bio je veliki pravni uenjak, naroito iz oblasti nasljednog prava.
Roen je u Ez-Zubejru 1891./1308. godne. Porijeklom je iz Nedda
odakle se njegov otac Ibrahim doselio u Ez-Zubejr gdje se oenio i nastanio.
Otac mu je umro kada je Nasir napunio est godina. Nastavio je ivjeti s
amidom Abdurrahman el-Ahmedom. Njegovi uitelji u Ez-Zubejru bili
su: ejh Abdullah ibn Hamiid, ejh Muhammed ibn 'Avdan, ejh Abdul
Aziz en-Nasiri i mnogi drugi.
OsNIVANJE KOLE "EN-NEo.A.T"
Mauritanski ejh, Muhammed el-Emin E- inkajti, osnovao je 1920./1340.

godine u Ez-Zubejru poznatu kolu " En-Nedat". U tome su mu pomogli
svi imuniji ljudi. Izabrano je rukovodstvo za izgradnju kole: Muhammed
el-Emin E-inkajti, Muhammed Elssafi, Ahmed et-Turki, Sulejman
es-Suvejdan, Ibrahim el-Bessam, Muhammed el-'Akil, Abdul Muhsin
el-Muhejdeb, Abdurrahman el-Furejh i Davud el-Berikan. Prilo
se prikupljanju sredstava za izgradnju objekta, a za poetak nastave
iznajmljen prostor u jednoj velikoj kui. Prvi profesori ove kole bili su:
Abdurrezzak ed-Dajil, Ahmed el-Humejs, Ali es-Sebi'i, Ahmed el-rfed,
Abdullah el-Muzejjen, Jusuf el-Dami', Dasim el-kreb, Nasir el-Ahmed,
Abdurrahman el-Hejti i 'Isa E- erhan. Nakon dvije godine zavrena je
izgradnja objekta kole pa su uenici, profesori i uprava s osobljem preli u
nove prostorije. Ova kola je primjer islamske solidarnosti.
Profesora, potovanog ejha Nasira el-Ahmedoma upoznao sam se jo

dok sam bio u pripremnom periodu za pohaanje kole " En-Nedat",
1936./1355. godine. Tada je bio, da mu se Allah smiluje, direktor te kole.
359

Iako sam bio dijete, osjetio sam da je taj ovjek potovan i uvaavan od
svih. Imao je neto to drugi nisu imali, odisao je i zraio ozbiljnou i
dostojanstvom, svjetlo vjere zrcalilo se s njegovog lica. Kada sam odrastao,
postali smo dosta bliski. ivjeli smo u istoj etvrti, ali su nas zbliili nai
susreti. Ni moje kolovanje u Basri, Bagdadu i Egiptu nije me udaljilo od
toga ovjeka. esto sam ga posjeivao. Kada sam zavrio studij u Kairu
i zaposlio se kao profesor u koli " En-Nedat", nai susreti postali su
svakodnevni, izjutra smo bili zajedno u koli, a naveer na predavanju koje
je odravao u svojoj kui i koja je postala jedna vrsta naune katedre. Iako je
bio ekspert iz fikha i nasljednog prava, bio je dobar prevodilac i poznavalac
tefsira, hadisa, matematike, astronomije, geografije, zoologije, botanike iva enciklopedija. Znao je vjeto kompilirati staro i novo, tradicionalno i
moderno. Pratio je dogaaje i kretanja svoga vremena, vjeto ih analizirao
s naglaenom sposobnosti procjene raspleta tih dogaaja. Posebno je
naglaavo ulogu Islama u svakom vremenu.
Profesori kole "en-Nedat", kao i izrasliji uenici, redovno su prisustvovali
njegovim predavanjima. Bio je iskren u govoru i postupcima.N nije volio
isticanje i eksponiranje, druio se sa svima koji su se iskreno rtvovali i
davali bilo kakav doprinos Islamu i muslimanima. Kada bi davao fetvu po
nekom pitanju, objasnio bi miljenja i stavove svih mezheba, ne preferirajui
stav nekog od imama u odnosu na drugog. Izbor bi ostavljao onome ko je
postavio pitanje. Inae, malo je davao fetve.
VIJEE UENJAKA
Predavanjima u njegovoj kui, pored uenika i studenata, prisustvovali su i
obrazovani ljudi u poodmaklim godinama, tako da su njegova predavanja
podsjeala na neko Vijee uenjaka. Bili su tu: Abdul Muhsin el-Muhejdeb,
Abdul Aziz es-Suvejlim, N asir ez-Zir, Ibrahim en-Nasir, Nasir es-Suvejdan,
'Ajdan el-Hedban, Ibrahim el-Mubejjid, Dasim el-Dami', Ja' kub el-'Ukajli,
Seud el-'Akil, Abdul Aziz es-Sunejd, Ibrahim es-Sukajr, Muhammed el
Hudajri, Muhammed es-Saftavi, Abdul Aziz er-Rebiah, Abdulah el-'Akil,
Omer ed-Dajil, Hani Besiso, Abdurrahman ed-Dejhan, Muhammed el
'Arfed, Ja'kub es-Salih, Abdullah er-Rabih ... i drugi.
Veina slualaca dolazili su iz naselja izvan Ez-Zubejra elei se s njim
sresti, koristiti se njegovim znanjem, uputama i savjetima. Odlikovao se
pobonou i zuhdom.
360
Sagovornika bi primao toplo i srdano dozvoljavajui mu da iznese svoj

stav. U svojim predavanjima esto je isticao kako se iskvarenost u kojoj
ivimo, slabost koju imamo prema svojim neprijateljima i pohlepa koju
osjeamo prema komforu i materiji, moe izlijeiti samo naim povratkom
vjeri i programu i poretku koji zagovaraju Kur'an i Sunnet Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem. Isto tako, naglaavao bi, da je duhovna i moralna
izgraenost, nauka, takvaluk i iskrenost, nae najbolje oruje kojim emo
se suprotstaviti savremenim izazovima. To je najbolje pokazao ehid Hasan
el-Benna kroz svoj pristup mladom ovjeku, kroz okupljanje muslimana
oko jednog cilja i programa. Jedino tako se moemo suprotstaviti stranim,
ruilakim idejama i utjecajima - silu moe zaustaviti samo jaa sila, a
poplavu samo jaka brana...
Iskustvo pokreta "Muslimanska braa" u Egiptu, na elu s imamom
Hasanom el-Bennaom, potvruje da se svi slojevi islamskog drutva mogu

okupiti oko zajednikog cilja i interesa, onako kako ih poziva Kur'an
i Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem, kako je postupala Prva generacija
muslimana. Lijep primjer svakako su i profesori kole "En-Nedat" koji
veinom pripadaju pokretu "Muslimanska braa" - izdanci kole Hasana
el-Bennaa. I ovi profesori su uspjeli odgojiti generaciju islamske maldosti u
Ez-Zubejru koja je potovana i cijenjena od svih.
Sejh Ntisir el-Ahmed u sredini, desno od njega je ejh Ibrahim Muhammed el-Mubejjid, a lijevo
ejh Abdullah el-Muzejjin
361
Dr. Jusuf el-Karadavi u svojoj knjizi " Islamski odgoj i kola Hasana el
Bennaa", kae: " Ima omladine koja od Islama praktikuje namaz, post, zikir,
dovu, a kada im se spomene teka i nezavidna pozicija Islama i muslimana,
samo slegnu ramenima i kau da se tu nita ne moe izmjeniti. Na sreu,
postoje i oni mladi ljudi kojima, kada im se spomene teko stanje Islama i
muslimana, u srcima prokljua ljubav prema Islamu, onako kao to voda
prokljua u loncu na vatri; njihovo srce se spaja s patnjom muslimana onako
kao to se spajaju so i voda, a onda se ta ljubav i tuga pretvaraju u snagu
koja trai revoluciju. Reene kategorije nae omladine nisu iste kategorije.
Druga kategorija predstavlja muslimana kakvog elimo, musliman koji
ne prihvata datu stvarnost, nego je mijenja onako kako je Uzvieni Allah
naredio. Musliman ne objanjava svako zateeno stanje i datu situaciju
kao nuno sudbinsku i Kader, ve je svjestan svoje uloge i odgovornosti
u domenu Kadera, on daje svoj nesebian doprinos vjeri, Ummetu, a i
ljudskom drutvu u cjelini."
ejh Nasir el-Ahmed u vie navrata mi je rekao: "Veliki doprinos ovoj koli
i ovom gradu dao si izborom kadrova iz redova " Muslimanske brae". Time
si pomogao i naoj koli i ovom gradu Ez-Zubejru i njegovom stanovnitvu.
Nadam se da e to biti za tebe korisno na Mizanu na Sudnjem danu."
Na profesor, ejh Nasir el-Ahmed, moralna vertikala sredine u kojoj je
ivio, bio je nama svima istinski uzor. Krasili su ga znanje, vjera, zuhd i
pobonost. Bio je zainteresiran za stanje muslimana, s njima se radovao,
s njima je tugovao, molio je Uzvienog Allaha da nagradi iskrene da'ije
i ulemu, da kazni zulumare i nepravedne vladare. Pun optimizma,
neumorno je najavljivao bolje dane za Islam i muslimane.
BLAGOST
SKROMNOST
Bio je blag i irokogrudan prema ljudima, ukljuujui i one s najniim

obrazovanjem, nastojei ih uvijek sasluati, i dati im upute i savjete.
Pomagao im je koliko je bio u mogunosti. Ponaao se ponizno i skrueno
prema mlaima i prema starijima, prema bogatim i prema siromanim. Nije
volio poklone vladara i izbjegavao je njihovo drutvo, izuzimajui naravno
one koji su pripadali krugu dobrotvora i svoj imetak troili na Allahovom
putu. A bilo je i takvih! Volio je alu, u granicama islamskog edeba i
pristojnosti, to je esto praktikovao sa svojim uenicima i prijateljima.
Prilikom ekskurzija i putovanja znao je ispriati vedru i duhovitu priu, ili
362

historiski dogaaj, kojim bi unio vedrinu i raspoloenje meu one koji bi ga
sluali, a s druge strane, iz te prie ili dogaaja, mogla se uzeti i odreena
korist i pouka. Ako bi se atakovalo na vrijednosti vjere, u loem kontekstu
spomenula neka linost iz generacije Ashaba ili Tabiina, ili pak neko od
onih koji slijedi njihovu praksu i put, estoko bi reagovao. Bio bi poput
razjarenog lava, pocrvrenio bi u licu, rekao istinu, i nikoga se ne bi bojao.
Od kole u kojoj je radio uzimao je samo simbolinu platu. U Basri je imao
vlastiti palminjak, te je od prihoda tog palminjaka i simboline plate u koli,
mogao skromno ivjeti s lanovima svoje porodice. Nikada za sebe nije
traio bilo ta, ali je traio dobrovoljne priloge za kolu u kojoj je predavao.
Obraao se dobrotvorima ukazujui na znaaj ove ustanove, a jedanput
godinje se obraao i stanovnicima Ez-Zubejra podstiui ih da ulau u
ovu kolu. Bio bi jako uzbuen dok bi govorio, i plakao bi!
PRIJEM KOD KRALJA SAUDA
Nema sumnje da je ejh Nasir el-Ahmed jedan od uleme koji je doprinio

islamskom buenju i preporodu u naem vremenu. Nita manji nije ni njegov
doprinos na naunom i edukativnom planu. Meutim, najvie vremena i
energije uloio je u odravanju i voenju kole "En-Nedat", koja je radila
po islamskom programu i imala kljunu ulogu u profiliranju i odgoju mlade
generacije. Kada je kola zapala u teku materijalnu situaciju, dijelom zbog
nedostatka sredstava, a dijelom zbog potreba proirenja kapaciteta, odluio
se za pomo obratiti Saudijskoj Arabiji. Ni duboka starost ga nije sprijeila
da se prikljui delegaciji koju su pored njega sainjavali Dasim el-Dami'
i Abdullah el-'Akil. Primio ih je Njegovo velianstvo, kralj Seud ibn Abdul
Aziz, ukazavi im veliko gostoprimstvo i izdanu pomo. Svoje priloge
dali su i mnogi imuni ljudi u Rijadu, Dammamu i El-Huberu. Kasnije je
zaduena druga delegacija ispred kole, koja je posjetila Kuvajt i donijela
znaajan prilog od tamonjih dobrotvora. Kada sam se nastanio u Kuvajtu,
ejh Nasir el-Ahmed traio je od mene da kontaktiram sa svim svrrnicima
kole " En-Nedat" i ponudim ih da uestvuju u redovnom materijalnom
doprinosu za kolu koju su nekada zavrili. Ja sam to izvrio, a takvih je
bilo i u Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu i drugim mjestima. ejh Nasir el-Ahmed
je nastojao da kadrovi u njegovoj koli budu iz redova islamske da've s
naunim i moralnim referencama kako bi bili primjer svojim uenicima.
ejh Nasir el-Ahmed je ivio u Ez-Zubejru, a ja u Kuvajtu, ali naa veza
nikada nije prekidana. Stalno sam traio njegovo miljenje i savjete, kako
na linom, tako i poslovnom planu, i uvijek su mi bili od koristi.
363

ZNANJE I ESTITOST
ejh Nasir el-Ahmed je, bez dileme, istinski predstavnik islamske uleme Ez
Zubejra u svom vremenu. Dovoljno je istai da je dopunio neke fetve ejha
Mahmuda eltuta iz podruja nasljednog prava, objavljenih u asopisu " El
Azhar". Isto tako, ispravio je neke fetve ejha Muhammeda ebu Zehrea, koje
su objavljene u asopisu " Liva-u el-Islami". Takoer treba istai da je ulema
Bagdada i Masula, posebno suci, konsultovala ejha Nasira el-Ahmeda po
mnogim tekim i komplikovanim pitanjima.
I pored ogromnog znanja, ejh Nasir el-Ahmed je izbjegavao da kao imam
predvodi demat, da petkom bude u ulozi hatiba, to je preputao svojim
uenicima, pa i uenicima svojih uenika! Isto tako, izbjegavao je i pisa
nje. Objavljen je samo jedan njegov prirunik o obredima Haddda! Svu
panju posvetio je svojim uenicima nastojei da budu primjerni po svom
znanju, vladanju i ponaanju. Ta nastojanja su se i ostvarila. kola " En
Nedat" bila je elitna islamska ustanova, ne samo na prostorima Iraka,
nego i ire. Uenici te kole doli su do najodgovornijih poloaja u raznim
oblastima drutvenog ivota, dostojno se oduili svojoj vjeri, svome Um
metu i svojoj zemlji.
ELJA ZA ODLASKOM U MEINU EL-MUNEVVERU

Cijeloga ivota elio je uiniti Hidru u grad Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem. Nema sumnje da je njegova elja bila motivisana hadisima Resula,
sallallahu alejhi ve sellem, u kojima se preporuuje boravak, posebno smrt,
u tom asnom mjestu.
Neki veliki ljudi, koji su se stalno druili s njim, kao npr. ejh Ibrahim
en-Nasir, Hadi Ajdan el-Hadban, Abdul Muhsin el-Babetejn, ve su to
uinili, pa je time njegova elja za odlazak u Medinu postala jo jaa.
Meutim, osjeao je veliku odgovornost za kolu u kojoj je radio i za koju
je ivio - kola " En-Nedat". Bojao se da bi njegovim odlaskom u koli
nastala praznina koju bi bilo teko ispuniti. Previe je bio vezan za kolu i
uenike da bi to mogao napustiti.
SMRT
Umro je od izliva krvi na mozak 25. 07. 1962. l 1382. godine u trenutku dok
je obilazio svoj palminjak u Basri.
364
Denazu mu je klanjao veliki broj dematlija iz Ez-Zubejra, Basre, i drugih

dijelova Iraka i arapskog i islamskog svijeta. Bila je to najvea denaza
zapamena u tome vremenu. Denaza je obavljena na prostoru gdje se
klanja Bajram namaz (Musalla el-Id). Ukopan je u mezarluk " Ez-Zubejr
ibn el-'Avvam".
Molimo Uzvienog Allaha da mu podari prostranstva Njegovog Denneta
i da ga pridrui Svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i dobrim
365
45 - SALIH 'AMAVi
(191 1-1983/1330-1404)
PIONIR ISLAMSKOG NOVINARSTVA

vaenoga profesora, Saliha 'Amavija
upoznao sam itajui asopis " Musli
manska braa" koji je izlazio u Egip
tu. Bilo je to 1944./1364. godine. Odreen broj
asopisa dolazio je pretplatnicima u Basri. Ka
snije, 1946./1366., ovaj list je poeo dolaziti u
biblioteku "Muslimanske brae" u Basri, iji je
vlasnik bio Ja'kub Abdul Vehhab. List je stizao
u velikom tirau. Kasnije je poeo stizati u bi
blioteku "Muslimanske brae " u Ez-Zubejru,
vlasniku biblioteke Abdurrezzaku es-Sani 'u.
itajui taj asopis posebno sam obratio pa
nju na lanke koje je pisao Salih 'Amavi. Njegovi tekstovi odlikovali su
se snanom rijeju i otvorenou, a tematizirao je podaniki odnos nekih
arapskih vlada i sistema prema kolonizatorima, posebno prema Englezima
i Francuzima. Ta tematika je, posebno nas mlae, jako interesovala.
Prvi put sam ga lino upoznao kada sam 1949./1369. doao na studij u Egi
pat. U kraem, prelaznom periodu, bio je na elu pokreta Muslimanska
braa, od ubistva imama Hasana el-Bennaa, do izbora profesora Hasana
el-Hudejbija za Generalnog sekretara Pokreta. Moji susreti sa profesorom
Salihom 'Amavijem bili su esti, najmanje jedanput sedmino. Posjeivao
sam ga radi savjeta i uputstava, a i radi informisanja o dogaajima u arap
skom i islamskom svijetu.
PANJA MuSLIMANSKE BRAE PREMA STUDENTSKIM MISIJAMA

Veliki broj studenata, naroito iz arapskih zemalja, Azije i Afrike, dolazio
je na studij u Egipat. "Muslimanska braa" su, ovim studentima, pruali
366

nesebinu pomo, pomagali su im pri upisu na fakultete i razne ustanove,
pri smjetaju, brinuli o onim koji su bili u looj materijalnoj situaciji... Sve
je to doprinijelo da je veza izmeu stranih studenskih misija u Egiptu, i
Muslimanske brae, bila jaka i bratska. Pripadnici Pokreta za svoje usluge
nisu nita traili, to je urodilo jo veim simpatijama prema njima.
SPOSOBAN NOVINAR
Profesor Salih 'Amavi bio je vjet i sposoban novinar. Taj posao je obavljao
od osnutka pokreta "Muslimanska braa", tj. od pojave prvih izdanja glasila
Pokreta. Pokret, pa i njegova glasila, bili su pod stalnim udarima sistema.
Glasila "Muslimanske brae" su zabranjivana, a Salih 'Amavi odvoen
u zatvor, to se esto ponavljalo. Meutim, nastavljao bi pisati i boriti se,
nikada se nije predavao niti klonuo.
Bio je slabe fizike konstrukcije, ivio s jednim bubregom, ali nesalomljivog
imana, poput sufije koji je spoznao Allaha Uzvienog - hrabar, strpljiv i
uporan.
Prikaz islamskih asopisa koje je ureivao profesor Salih 1Hmavi.
367

OBRAZOVANJE - STAVOVI
Roen je 1911./1330. godine. Pokretu "Muslimanska braa" prikljuio se

1931./1350. godine. Trgovaku Akademiju je zavrio 1932./1351. godine, a za
zamjenika Generalnog sekretara "Muslimanske brae" izabran je 1936./1355.
godine. Urednitvo asopisa " En-Nezir" preuzeo je 1937./1356. godine,
sedminika "Muslimanska braa" 1943./1362., a dnevni list " Muslimanska
braa" poeo je ureivati 1946./1366. godine. U tom periodu je, na poloaju
zamjenika Generalnog sekretara Pokreta, zamjenio Ahmeda es-Sukerija.
Godine 1951./1371. postaje glavni urednik dva asopisa, "El-Mebahisu el
Kadaijje" (Sudska istraivanja) i "Ed-da've" (Poziv). Iste godine, 18. aprila,
bio je na elu velike povorke demonstranata, koja je ispred egipatskog
Parlamenta zahtjevala opoziv Zakona o udruenjima. Tim zakonom se,
naime, stavljaju lanci na ruke "Muslimanske brae". Taj zakon je stvarno
dokinut, odbacila ga je egipatska Skuptina. Bio sam jedan od uesnika
ovih demonstarcija koje su toga dana organizovali "Muslimanska braa".
Parole koje su toga dana viene, glasile su: ''Allahu ekber ve lillahi el-hamd ",
''Allahu gajetuna" (Allah je na cilj), vel Kur'anu dustfrruna (Kur'a n je na
Ustav), ver-Resulu Kudvetuna (Resul je na uzor), vel dihadu sebiluna vel
mevtu fi sebilillahi esma emanina (Smrt na Allahovom putu je naa najvea
elja), "el-Islamu nizaumun la jeuhuduhu nizamun" (Islam je poredak
kojem nema ravnog).
U Kairu sam sa ejhom Ehi Hasan En-Nedvijem 1951./1371., u nekoliko

navrata, posjetio profesora Saliha 'Amavija. Posjeivali smo ga i u
njegovoj kui i kancelariji. Godine 1941./1360. Salih 'Amavi je ureivao
"En-Nizamu el-hass" (Privatni poredak), ali ga je kasnije na tom mjestu
zamjenio Abdurrahman es-Sendi. Kada je pokret "Muslimanska braa", 08.
12. 1948./1368. godine stavljen van zakona, za vrijeme vlade Mahmuda en
Nikraija, profesor Salih 'Amavi bio je na elu zatvorenike kolone. Godine
1954./1374. godine diktator Abdun-Nasir je najavio okrutan obraun s
"Muslimanskom braom". Mnoge je pozatvarao, konfiskovao njihovu
imovinu, zabranio im bilo koji vid djelovanja. Interesantno je da je asopis
"Ed-Da've" iji je urednik bio profeosr Salih 'Amavi, bio poteen. Kasnije
e se ispostaviti da je to bio manevar vladajueg sistema, jer su mavija
pokuali podmititi i pridobiti za sebe. Meutim, Salih 'Amavi je odbio sve
ponude i ostao je vjeran da'vi i njenom programu. To je bilo teko vrijeme,
jer je i u redovima "Muslimanske brae" bilo podijeljenih miljenja oko
nove vlasti u Egiptu, koju je preuzeo Abdun-Nasir i njegova klika. Kada su
368

"Muslimanska braa" 1974./1394. godine izali iz zatvora, Salih el-Amavi
je otiao kod profesora Omera et-Telemsanija, treeg po redu Generalnog
sekretara Pokreta i ponudio mu svoju saradnju, kao i list " Ed-Da've" kojeg
je uspio sauvati. List je, kao glasilo "Muslimanske brae" ponovo poeo
izlaziti 1976./1396. godine. Ugaen je ponovo 1981./1402. prilikom sukoba s
Enverom es-Sadatom, koji je pohrlio u zagraljaj idovima i ispunio njihovu
elju da se nemilosrdno udari po pripadnicima Pokreta. Enver es-Sadat
ih je ispratio u zatvore, na elu sa Omerom et-Telemsanijem, Salihom
'Amavijem, Kemaluddinom es-Senanirijem i mnogim drugim.
REKLI
su o
NJEMU
Profesor Salah Abdul Maksud u jemenskom asopisu " El-Irad ", br. 5, god.6,
1983./1404., kae: "Umro je Salih 'Amavi, pionir islamskog novinarstva, u
sedamdeset drugoj godini ivota. Otiao je u susret svome Gospodaru, a
iza sebe ostavio ivot koji je bio ispunjen dihadom na Allahovom putu.
Umro je u nedjelju, 06. Rebiul Evvela 1404./ l l . decembra 1983. godine.
Njegov ivot je bio ispunjen iskuenjima, upornim radom, dihadom...
Proganjan je, zatvaran, muen i nije klonuo zbog nevolja koje su ga na
Allahovom putu snalazile, nije posustao, nije se predaovao, ostao je vjeran
zavjetu do smrti...
Bio je saputnik imama Hasana el-Bennaa, bio je lan njegovog kabineta,
zamjenik Generalnog sekretara pokreta "Muslimanska braa"... Dvije i po
godine bio je na elu Pokreta, nakon ubijstva imama Hasana el-Bennaa,
februara mjeseca 1949./1369. godine. Na ovu poziciju doao je po sili
Zakona, jer je u Statutu Pokreta stajalo da, u sluaju otsutnosti ili smrti
Generalnog sekretara istoga mijenja njegov zamjenik, a Salih 'Amavi je
tada bio njegov zamjenik. Salih 'Amavi se na elu Pokreta nalazio trideset
mjeseci. Bio je to najtei period u historiji pokreta "Muslimanska braa",
vrijeme velikih iskuenja i ispita, vrijeme stavljanja Pokreta van Zakona,
(08. 12. 1948./1368.), konfiskacije imovine, zabrane glasila, ubijstva voe
imama Hasana el-Bennaa, (12. 02. 1949./1369.). Kada je vladajui sistem
shvatio, da je pokret "Muslimanska braa" injenica koja se mora prihvatiti,
uvaavati i uobziriti - nijekati taj faktor bilo bi isto kao nijekati svjetlost
Sunca - odluili su se za razne metode i varke. Tako su pokuali nagovoriti
lanove Pokreta da djeluju pod drugim imenom. Tada je profesor Salih
'Amavi napisao jedan snaan tekst kojega je naslovio " Subat" (vrstina).
U tom tekstu, izmeu ostalog, napisao je: "Oni kojima je dojadila borba i
369
dihad, koji hoe da djeluju pod drugim imenom, koji bi rado promijenili
svoje lice i ciljeve, neka im je Allah na pomoi. Ali, oni nemaju pravo da
pravim vjernicima remete njihov cilj i program, a pravi vjernici nikada
nee djelovati pod tuim imenom niti hodati pod tuom zastavom niti
e ikada na svoje lice stavljati bilo kakve maske, nikada se nee boriti za
ciljeve osim za one koje su se do sada borili. U toj borbi, isto kao i do sada,
bit e poraene snage prijetnje i terora!" - ''A ti budi strpljiv! Allahovo
obeanje je zaista istina i neka te nikako ne obmanu oni koji vrsto ne
vjeruju/' (Er-Rum, 60)
"Rijeju i perom borio se za islamsku da'vu preko pedeset godina...
Govorio je istinu i nije se niijeg prijekora bojao, takav je otiao svome
Gospodaru."
Ovo je za svoga uzora i uitelja, pionira islamskog novinarstva, profesora
Saliha 'Amavija, rekao mladi novonar iz Jemena, Salah Abdul Maksud.
PIONIR ISLAMSKOG NOVINARSTVA
Za profesora Saliha 'Amavija s pravom mo

emo rei, da je bio pionir islamskog novi
narstva. On je to novinarstvo iz tradicional
nog, uveo u moderno i savremeno, dajui
mu islamski polet i duh. Pratio je dogaaje,
analizirao ih i davao vlastite komentare. To
je privlailo itaoce irom arapskog i Islam
skog svijeta. Bio je to jedan sasvim novi,
islamski pristup dogaajima i njihovoj in
terpretaciji. Bio je to iskren i realan prilaz
dogaajima, daleko od bilo kakvog plaenja
i zastraivanja, pretjerivanja i preuveliava
nja, zbrke i nereda. Nije tu bilo izmiljenih
i improviziranih niti "ekskluzivnih ", esto
izmiljenih navoda, ime se obino koristi moderno novinarstvo zarad po
stizanja veeg tiraa i zarade.
PoHVALE EJHA Euu EL-HASENA EN-NEnviJA
Poznati islamski autoritet, ejh Hasan en-Nedvi, u svojoj knjizi " Sjeanja
putnika po arapskom Istoku", govorei o profesoru Salihu 'Amaviju,
370
Profesor Salih 1\mavi, ejh Muhammed Abdullah el-Hatib (desno), profesor Dabir Rizk (lijevo).
kae: "Jednom sam iz Mekke el-Mukerreme obavjestio profesora Saliha

'Amavija da imam namjeru posjetiti Egipat, i veliku elju da se sretnem s
njim. Kada sam stigao u Kairo doao mi je prijatelj i brat Abdullah el-'Akil
kako bi me dopratio do radne kancelarije profesora Saliha 'Amavija. Dok
smo ili prema njegovom uredu, Abdullah el-'Akil mi je priao o pokretu
"Muslimanska braa", o njegovim voama i istaknutim linostima.
Poklonio mi neke knjige ejha Muhammeda el-Gazalija...
Kada smo se susreli u njegovoj kancelariji, rukovali smo se, zagrliH i
poljubili, kao da se dugo poznajemo. Bio je to zagrljaj i poljubac naih srca,
vie nego tijela. Sljedeeg dana imao sam susret s profesorom Salihom
'Amavijem u urednitvu lista " Ed-da've". Pokazao sam mu svoj govor
"
naslovljen "ta elim prenijeti Muslimanskoj brai , koji sam namjeravao
odrati prilikom susreta s predstavnicima Pokreta. Pogledao je taj govor,
pohvalno se o njemu izrazio i dao prijedlog da se kasnije objavi u listu " Ed
da've". Sljedeeg dana posjetili su me profesor Salih 'Amavi i Sa' duddin
el-Velejli, nakon ega smo otili u sjedite "Muslimanske brae". Sjeam
se da su tamo bili prisutni: profesor Salih 'Amavi, profesor Abdul Hakim
'Abidin, profesor Ferid Abdul Halik, ejh Ahmed Hasen el-Bakuri, profesor
371
Es-Sag Mahmud Lebib, profesor Munir Delle, profesor Abdul Hafiz es-Sajfi,
i drugi. Predstavio me profesor Salih 'Amavi, naglasivi da sam za ovaj
susret pripremio i prigodno obraanje. Moj govor su sasluali s velikom
panjom, to sam zakljuio po izrazima njihovog lica, a bilo je i onih kod
kojih sam primijetio suze. Na moj govor uzvratio je profesor Abdul Hakim
Abidin, istakavi da ima dojam, da rijei koje sam uputio, potiu iz vrela
voe Hasana el-Bennaa, te da bi elio da se taj govor objavi. To sam rado
prihvatio."
Ovo je samo jedan kratak osvrt na djelo i ivot profesora Saliha 'Amavija,
pionira islamskog novonarstva. Vjerujem da e mlada islamska generacija,
kroz proces islamskog buenja i preporoda, shvatiti djelo i ulogu Saliha
'Amavija i njegovih savremenika koji su trasirali put kojim e budue
generacije ponosno hoditi. To je put istrajnosti i vjere, aktivnog Islama i
njegove dinamike.
Iz NJEGOVIH GovoRA
Godine 1938./1357. objavio je lanak u asopisu Muslimanske brae " En
Nezir", koji je lino ureivao. Naslov lanka je bio: " Kako su me izmjenila
Muslimanska braa?", u kome kae: " Pitao sam svoju duu ta joj je cilj,
ta nada? Ta pitanja su me okupirala od onog trenutka kada sam upoznao
lanove Pokreta. Ranije takva pitanja nisam sebi postavljao. Odgovor je,
dragi itaoe, bio da je moja jedina nada i elja smrt na Allahovom putu. Ta
smrt nije prolaznost i nestanak, naprotiv, to je istinski opstanak... Ne znam,
da li e mi biti sueno da umrem u svojoj postelji, kako umiru plaljivci i
kukavice?! Ili e mi Allah Uzvieni oderditi da umrem kao ehid ... To samo
Allah zna, ne moemo se onoga to nam je sueno sauvati..."
Da Allah Uzvieni blagoslovi njegov trud i njegov dihad, da nas sve sastavi
s onima koji e biti u drutvu vjerovjesnika, pravednika, ehida i dobrih
ljudi, kojima je Allah milost Svoju darovao.
372
46 - EJH ABDURRAHMAN ED-DUSIRI

(1913- 1979/ 1332-1399)
POZNATI HAFIZ I UENJAK

v
ejh Abdurrahman ibn Muhammed ibn Halef ibn Abdullah edDusuri roen je u Bahrejnu 1332./1913. godine gdje su ivjeli njegovi
roditelji. Porodica je prethodno ivila u Kuvajtu. Inae, njegov otac
je porijeklom iz El Kasima - Nedda u Saudijskoj Arabiji. Nakon njegovog
rodenja familija se iz Bahrejna vratila u Kuvajt, u etvrt El-Merkab, gdje
je Abdurrahman ed-Dusiri poeo svoje obrazovanje. Veina stanovnika
etvrti bili su porijeklom iz Nedda. Svoje kolovanje poeo je u koli " El
Mubarekijje", gdje je uio fikh, hadis, akaid, nasljedno pravo, gramatiku
arapskog jezika... Interesantno je istai, da je sa hifzom Kur'ana zavrio
dosta rano, i to, kako on sam kae, u roku od nekoliko sedmica! To ne treba
da udi, jer je to Allahov dar i On ga daje kome hoe. Medutim, njegova
memorija je bila izuzetna, mogao je napamet nauiti dijelove knjige koji bi
ga posebno interesovali, stihove poznatih pjesnika i sl.

Kada sam doao u Kuvajt, ejh Abdurrahman Salim el-Atiki mi je priao
o nevjerovatnoj sposobnosti memorisanja ejha Ed-Dusirija. Nisam mogao
vjerovati da ta sposobnost kod ovjeka do te mjere moe biti izraena.
Medutim, kada sam ejha poblie upoznao, posebno na sedminoj Tribini,
u to sam se lino uvjerio. Naime, kada bi mu ljudi postavili neko pitanje, on
bi na isto odgovarao iz izvora koji je zapamtio i koji navodi. Kada bi uzeli
odredeni izvor na koji se on poziva, vidjeli biste da ga on prenosi od rijei do
rijei! Hvala Allahu, koji Svoje darove daje kome hoe.
NJEGOVI EJHOVI - UITELJI

Njegovi uitelji su bili poznati ejhovi: ejh Abdullah Halef ed-Dihijjan,
ejh Salih Abdurrahman ed-Duvej, u Kuvajtu, ejh Kasim ibn Muhezze' u
373
Bahrejnu, i drugi. Bio je zaljubljenik u nauku. Iz vlastitih sredstava, do kojih

bi doao trgovinom, kupovao bi knjige i dijelio ih studentima. Trgovina mu
je donosila dobru zaradu, pa je materijalno bio neovisan, to je vrlo bitno,
jer to omoguava ovjeku da ouva sebe i svoje dostojanstvo.
PREDAVANJA
ejh ed-Diisiri je otvoreno govorio istinu, hrabro iznosio i branio vlastita
stajalita, nije volio kolebanje niti laskanje, nije bio sklon prijetnjama niti
obeanjima, praktikovao je princip "pozivanja na dobro - odvraanja od zla".
Bio je strogi kritiar onih koji su bili spremni trgovati vjerom, preuivati
istinu, zagovarali mir po svaku cijenu, izbjegavali hrabre i odlune da'ije.
Drao je pradavanja i hutbe u veim damijama u Kuvajtu. Objanjavao je

ljudima sutinu Islama, obaveze muslimana prema vjeri i domovini, upo
zoravao ih na opasnosti devijantnih uenja i novotarija, pozivao ih da se
dre Kur'ana i Sunneta, prakse Selefa. Upozoravao je na planove koje mu
slimanima pripremaju njihovi neprijatelji, na opasnost destruktivnih ide
ja i filozofija, posebno komunizma, cionizma i egzistencijalizma. Posebno
se suprotstavljao tiranima stoljea, na elu sa faraonima Egipta, Abdun
Nasirom, kome je posvetio poduu kasidu u kojoj ga opisuje kao osobu
preko koje neprijatelji, i sa Istoka i sa Zapada, vode rat protiv Islama i nje
govih da'ija, a to idovima i kolonijalistima osigurava prisustvo u islam
skim zemljama. Dosta svojih pjesama napisao je nakon poraza u Palestini,
objanjavajui uzroke toga kobnog i sramnog neuspjeha. Poetak kaside
jasno aludira na poraz Arapa iz 1967. godine. U jednom stihu navodi 1387.
hidretsku godinu. Dalje govori, da su krivci poraza oni koji svjesno ili
nesvjesno pomau naciste, koji su zabranili eriat, a dozvolili alkohol i ne
moral. Zatim navodi da e idove pomagati samo oni koji su zadojeni nji
hovim idejama, te da e od idova biti poraeni vesternizirani podmladak
komunizma... Jasno je na koje snage u arapskom svijetu aludira Ed-Diisiri
u ovim stihovima. Kasidu zakljuuje konstatacijom da nam Allahova po
mo nee doi, sve dok Mu ne budemo pokorni, dok ne budemo ivjeli po
Njegovim uputama i propisima...
U drugoj kasidi objanjava kako je Prva generacija Islama osvojila, odnosno
oslobodila, Palestinu tekbirom i snagom imana. Dalje kae da su muslimani
izgubili Palestinu onda kad su izgubili, odnosno zapostavili namaz, kada
su umjesto Kur'ana prihvatili ateizam. Kasidu zavrava najavom islamskog
preporoda... Podravao je da'ije i mudahide, koji se trude i bore u ime
Uzvienog Allaha, koji na Zemlji nastoje uspostaviti Njegove zakone.
374
Uvijek je mudahide uzimao kao primjer, traei od svih, posebno uleme i

omladine, da slijede njihov primjer, jer oni ispunjavaju " zavjet dat Allahu,
ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to oekuju - nisu nita izmjenili."
esto je citirao izvode iz djela imama Hasana el-Bennaa, Sejjida Kutba,

Abdul Kadira 'Ivedea i drugih islamskih velikana i ehida.
Oo BRANA SEJJIDA KuTBA
Jedan uen ovjek priao mi je da je prisustvovao predavanju ejha

Abdurrahmana ed-Dusirija koji se tokom svoga predavanja pohvalno
izrazio o ehidu Sejjidu Kutbu. Nakon predavanja, jedan od prisutnih, u
elji da pokae svoju uenost, zamjerio je ejhu ed-Dusiriju to je u tom
kontekstu spomenuo Sejjda Kutba, jer se brijao i nije nosio bradu!! ejh
ed-Dusiri ga je poput munje oinuo i odgovorio mu: "Ako ehid Sejjid
Kutb nije imao bradu, imao je osjeaje, jak iman, ast i dostojanstvo, ljubav
prema Islamu i muslimanima, dao je ivot za svoju vjeru, postao je ehid
na Allahovom putu, elei Njegovo zadovoljstvo, Njegov Dennet. Kada
su od njega traili da se javno odrekne svojih stavova nudei mu zauzvrat
pomilovanje, rekao je: Zato da molim za milost? Ako sam ispravan i nevin
- prihvatam presudu, a ako se radi o suprotnom - iznad sam toga da bih

traio milost za neistinu! Prst koji izgovara ehadet u namazu, nikada nee
napisati ni jedan harf kojim se priznaje vlast diktatora.
To je Sejjd Kutb! Ko su oni s bradama, bez osjeaja za velike ljude i njihove
stavove?!"
ejh Abdurrahman ed-Dusiri je bio iskren sa svojim Gospodarom, sa
sobom, s ljudima. Govorio je istinu, isticao zaslune ljude, pozivao Ummet
na put uspjeha, dostojanstva i asti. Ovo je sudbina i put onih koji prizivaju
Allha Uzvienog do Kijametskog dana.
S sTAvovi
U jednom lanku, koji je poslao profesoru Muhammedu el-Medzubu

da ga objavi u poznatom djelu "Ulema i mislioci koje sam upoznao", ejh
Abdurrahman ed-Dusiri kae: " Mnogi ljudi misle da je mo iskljuivo u
posjedovanju ratne tehnike, razvijene industrije i rudnih resursa, itd., me
utim, injenica je da postoji sila vea od toga, a to je moral i vjera. Ta sna
ga se manifestuje kroz odnos prema Uzvienom Allahu i izgradnji kom
pletnog sistema ivota, kroz elju da se poloi ovot na Allahovom putu. Ti
ljudi vie vole smrt, nego njihovi neprijatelji ivot".
375

ejh Abdurrahman ed-Dusiri napisao je hiljade stihova poezije, ak i iz
domena eriatskih znanosti, kako bi ih uenicima i studentima bilo lake
zapamtiti. U okviru svojih predavanja esto je koristio poeziju. Govorei
stihove ponekad bi iziao iz konteksta pravila arapskog jezika i metrike.
Bio je veliki kritiar dvojice poznatih pjesnika: Ilije Ebi Maija i Bedevi
el-Debela.
AKTIVNOSTI NA PLANU DA1VE

ejh Abdurrahman ed-Dusiri bio je prije svega ovjek da've. Kao dobar
metodiar znao je na primjeren nain utjecati na svijest ljudi, animirati
ih i podstaknuti na razmiljanje. Bio je veliki kritiar ljudskih pozitivnih
zakona, koje su posebno podravali materijalisti i ateisti, kao i vesternizirani
muslimanski intelektualci. U ovom su ga podravali i ejh Ahmed Humejs
el-Halef, hai Abdurrezzak es-Salih el-Mutavva i ejh Abdullah en-Nuri.
Isto tako, ako bi predava ili govornik izaao iz okvira eriatskog programa
i uenja, on bi ga upozorio i ukazao na propust i greku. Njegovi prigovori
bi bili tako ubjedljivi i argumentovani, uvijek ljudski i neuvredljivi da bi
se oni kojima je prigovor upuen, najee, izvinuli i zahvalili ejhu ed
Dusiriju na upozorenju. Posebno je ukazivao na znaaj otvaranja islamskih
kola, irenja islamske edukacije, razvoju informatike i islamske svijesti.
Upozoravao je i na dvije negativne pojave, a to su kukaviluk i krtost, koje
su korjeni svakog zla. Nastojao je ukazati na svaku "pukotinu" u islamskom
drutvu kroz koju bi se neprijatelji Islama mogli ubaciti i nanijeti tetu.
Posebno je apelovao da se na rukovodea mjesta unutar islamskog drutva
biraju najsposobniji i najodaniji ljudi, jer je to najsigurniji nain da se doe
do ciljeva i da se pobijede neprijatelji.
MOJA PUTOVANJA s NJIM

Imao sam priliku, u nekoliko navrata, s njim putovati. Bio je divan i
prijatan saputnik. Bilo je korisno sluati ga i posmatrati njegovo ponaanje
i odmjeren manir. Posebno vrijedi istai nae putovanje u Saudijsku
Arabiju 1964./1384. godine kada smo u Rijadu posjetili ejha Muhammed
ibn Ibrahima Al e-ejha i kod njega se zadrali nekoliko dana. Uvaeni
muftija je u svojoj kui drao uvijek dobro posjeena predavanja, a najei
gosti su bili ulema i studenati. Na jednom od predavanja predstavio nam je
ejha Abdurrahmana ed-Dusurija, traei od njega uee u ovim naunim
diskusijama i raspravama.
376

Prilikom naeg boravka u Rijadu posjetili smo i poznatog alima Saudijske
Arabije, ejha Abdullah ibn Baza, zatim ministra znanosti Saudijske Arabije
Hasan Al e- ejha, kao i neke druge ugledne linosti. Poslije smo otili u
Taif gdje nas je ugostio ejh Abdul Melik Al-E-ejh, ije gostoprimstvo
nikada neemo zaboraviti. ejh Abdurrahman ed-Diisiri, kada je znanje u
pitanju, bio je more bez obale. Nisam nikada upoznao ovjeka koji je tako
mogao memorisati razne tekstove, da je tako bio odan istini, da je toliko
potovao svetinje vjere, da je toliko mrzio silu i diktaturu... Bio je dragulj
svoga vremena to mnogi nisu znali cijeniti, osim nakon njegove smrti.
Interesantno je istai, da mu je Allah Uzvieni dao jedno iskuenje, a to je
mucavost, meutim, prilikom govora ili predavanja, ta mahana se nikada
ne bi manifestovala, govorio je teno i razgovijetno, budei osjeaje i zanos
onih koji bi ga sluali.
DJELA
Napisao je preko trideset veih djela:
Korisni odgovori na znaajna pitanja o vjeri

Dragulji iz oblasti fikha (sadri 12. 000 stihova)
Objanjenja iz oblasti nasljednog prava
Korisne upute koje objanjavaju razlike izmeu pjevanja i tedvida
Uputa muslimanima za razumijevanje sutine Islama
Postepeno razumijevanje osnova znanosti
Refleksije na komentar djela "El-Kevkebu el-Munir" (Sjajna zvijezda)
Izvori i objanjenja za razumijevanje tumaenja uzvienog Kur'a na
Istina zasluuje da se slijedi
Argumentovani prigovori eltutu
Britki prigovor Husejnu Mekkiju
Iz riznica Sunneta
Savren ovjek
Onemoguavanje onih koji izmiljaju na Allaha Uzvienog
Razmiljanja o najljepim dogaajima ("Ahsenu el-Kasasi")
Arabizam
Kako se suprotstaviti Izraelu?
Oruje kojim su pobijedili idovi
Svjetiljke sure " En-Nur"
Debate i rasprave
377
U svijetu predanja i historije

Filozofija osnova Islama
Preiavanja historije
Centar manjkavosti i poraz razuma
U svim djelima primjeuje se preopirnost i ulaenje u detalje, tako npr.

njegovo tumaenje sure El-Fatiha sadri tri stotine stranica teksta! U
Kuvajtu i Rijadu je imao dosta nastupa na elektronskim medijima tako
da je veina graana bila u prilici uti njegove stavove. U arapskom i
Islamskom svijetu posjetio je mnoge univerzitete i ustanove na kojima je
odrao predavanja, rasprave i debate. S ovom praksom nije prestao ni u
poznijim godinama ivota, ak i kad mu je zdravlje bilo narueno. I tada je
nastojao udovoljiti svim pozivima, naroito kada bi bila u pitanju islamska
da'va, bilo da se trebao obratiti odabranom visoko obrazovanom krugu
ljudi ili pak obinim dematlijama. Aktivnosti ejha ed-Dusirija na planu
islamske sa've, njegove polemike s protivnicima Islama, bilo na lokalnom ili
na globalnom planu, ne mogu se iznijeti u ovako kratkom osvrtu. Za takvo
to trebalo bi dosta vremena i prostora. Ovo to sam rekao, samo je malo
vraanje duga prema ovjeku od koga sam mnogo nauio. Poznati uenjak
dr. Jusuf el-Karadavi u svom djelu " Savremene fetve", kae: " Kur'an je
posebno kritikovao vladare koji su se osilili na Zemlji, to je bilo do te mjere
da su zahtijevali da ljudi, umjesto pokornosti Allahu Uzvienom, njima
izraavaju tu pokornost, kao npr. "Nimrud ", poznati silnik, koji je tvrdio
da on oivljava i usmruje, ili kao " Fir'aun", koji je govorio svom narodu:
"Ja sam gospodar va najvei", isto tako, rekao je: "0 velikani, ja ne znam
da vi imate drugog boga osim mene." (El-Kasas, 38)
U ovoj suri Kur'ani Kerim ukazuje na savez i saradnju tri neiste strane,
prva: vladar koji terorie Allahove robove - njegovo olienje je " Fir'avn",
druga: politiar koji radi u slubi diktatora i djeluje na narod kako bi se
pokorio diktatoru - njegovo olienje je " Haman", trea: zelena, kapitalista,
koji ima koristi od diktatora, on ga pomae djelom kapitala, da bi preko
njega doao do jo veeg bogatstva, a sve to od znoja i krvi naroda - olienje
ovoga zelenaa je " Karun".
U ovom asnom tekstu Kur'an ne napada samo silnike i diktatore nego i
one koji su ih slijedili i iskazivali im poslunost, jer narod je uvijek taj koji
fabrikuje faraone i zulumare. Najveu odgovornost za ponaanje silnika
snose vojne strukture, za koje Kur'ani Kerim ima izraz " El-Dunud"
(Vojnici). Te strukture su u slubi politikih monika, one su bi kojim se
378
Abdullah 'AkU Sulejman el-'Akll

plai narod i dri u pokornosti silnicima i diktatorima. Svako ko pokua da
im se odupre, ili drugaije misli, osjetit e njihovu okrutnost i njihov bi.
Allah Uzvieni u Kur'anu asnom navodi: "Zaista su faraon i Haman i
vojske njihove uvijek grijeili." (El-Kasas, 8)
"Pa Mi dohvatismo i njega i vojske njegove i u more ih bacismo; pogledaj
kako su skonali nevjernici!" (El-Kasas, 40)
NJEGOV UTJECAJ
ejh Abdurrahman ed-Diisiri ostavio je duboke tragove iza sebe, pogotovo

u Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji. Iza njega je ostalo mnogo njegovih uenika i
studenata, jo vie onih koji su koritili od njegovih predavanja i da'vetskih
aktivnosti. Napisao je mnogo djela koja e njegovi uenici, to im je obaveza,
nauno razjasniti i obraditi te na taj nain ih pribliiti iroj italakoj
publici.
SMRT
Umro je 1979./1399. godine. Da se Allah Uzvieni smiluje naem uvaenom

profesoru, ejhu Abdurrahman ed-Diisiriju, da nas sve uvede meu Svoje
dobre robove. Da Allah Uzvieni blagoslovi napore njegovih uenika i
potovatelja, posebno njegovog poslunog sina, Ibrahima Abdurrahman
ed-Diisirija.
379
47
SE'ID HEVA
(1935-1989 l 13 54-1410)
ALIM I DA'IJA
lli
en je u gradu Hamah u Si
ji 1935./1354. godine. Majka
u je umrla kada je imao dvije
godine, pa je brigu o njemu preuzela
njegova nena, a otac mu se tada nalazio
meu mudahidima u borbama protiv
Francuza. Jo u ranoj mladosti Se'id
Heva postao je lan pokreta "Musli
manska braa, a bilo je to 1952./1372.
godine kada je bio prvi razred srednje
kole, u vremenu dok su drutvenom i
politikom scenom Sirije harale razli
ite politike opcije: socijalisti, komu
nisti, nacionalisti, nacisti...
Uitelji su mu bili poznati ejhovi u Siriji u to vrijeme: najpoznatiji alim
u gradu Hamah ejh Muhammed el-Hamid, ejh Muhammed el-Haimi,
ejh Abdul Vehhab Debs ve Zejt, ejh Abdul Kerim er-Rufcii, ejh Ahmed
el-Murad, ejh Muhammed Ali el-Murad, Mustafa es-Siba'i, Mustafa ez
Zerka, Fevzi Fejdullah i drugi. Diplomirao je na Univerzitetu u Sirijii
1961./1381., a 1963./1383. godine otiao je na sluenje vojnog roka, gdje je
ubrzo dobio oficirski in. Oenio se 1964./1384. godine i Allah Uzvieni
mu je podario etvoro djece.
AKTIVNOSTI NA POLJU DA1VE

Djelovao je kao predava i Hatib u Siriji, Saudijskoj Arabiji, Kuvajtu, Uje
dinjenim Arapskim Emiratima, Iraku, Jordanu, Egiptu, Kataru, Pakista
nu, Americi Njemakoj . Bio je jedan od kljunih uesnika protesta veza380

nih za Ustav Sirije, 1973./1393. godine, pa je uhapen i odleao u zatvoru
od 05.03.1973./1393 do 29. 01. 1978./1399. godine. Za vrijeme boravka
u zatvoru napisao je djelo "Osnova tefsira" (12 tomova), kao i nekoliko
knjiga da'vetske tematike. Vrio je visoke dunosti u vojnim formacijama
pokreta "Muslimanska braa", uesnik je brojnih politikih, dihadskih
i da'vetskih akcija.
REKLI su o NJEMU
Profesor Zuhejr e- avi u jordanskom asopisu "El-Liva"', od 15. 03.

1989. /1410. godine, govorei o njemu, kae: " Allahovom odredbom, a
nju nita ne moe izmijeniti, prvoga dana mubarek mjeseca a'bana,
1409./ 09. marta 1989. godine, u bolnici u Jordanu, ugasio se ovozemaljski
ivot Se'ida ibn Muhammeda Diha Heve. Denaza namaz je obavljena u
damiji El-Fejha', u etvrti E- umejsani, a ukopan je u mezarluk " Sehab"
na jugu Ammana. Denazi je prisustvovao veliki broj ljudi svijeta, a
o njemu su najpohvalnije govorili profesor Jusuf el-'Azm, Ali el-Fakir,
pjesnik Ehu Hasen, ejh Abdul Delil Rizk, profesor Faruk el-Meuh,
knjievnik profesor Abdullah et-Tantavi, i drugi. Stanovnici Jordana
su se prema njemu ponijeli dostojanstveno, ukazali su mu poast kao
bilo kojem ovjeku iz redova vlastite uleme, ne kao prema strancu koji je
stjecajem okolnosti umro u njihovoj zemlji.
Se'id Heva bio je jedan od najuspjenijih da'ija koje sam upoznao i za koje
sam uo. Kao rijetko ko, znao je svoje znanje prenijeti narodu. Umro je
u 53-oj godini ivota, to je relativno kratak ljudski vijek, ali je iza sebe
ostav:io brojna djela koja ga svrstavaju u red najplodnijih autora naega
vremena. Lino sam se s njim razilazio po pitanju nekih stavova, ali nikada
nisam primijetio da je zbog toga promijenio svoj odnos prema meni,
uvijek me doekivao vedro, s osmjehom na licu, to moram priznati, nije
bio sluaj s mnogim drugim. Najbrojniji su oni koji ne podnose kritiku,
niti primjedbu bilo kakve vrste. U svojim kritikama prema njemu znao
sam biti i preotar...
Jednom prilikom sam ga posjetio u El-Ahsa'u (grad u Saudijskoj Arabiji
- op.prev.). Bio je predava u Naunom zavodu. Zapazio sam da ivi u
krajnje skromnim uvjetima. Od prostirke je imao samo najnunije to
moe biti za jednu osobu, a od odjee isto tako. Ta odjea svakako nije
odgovarala ovjeku njegovog renomea. Jedva sam ga uspio ubijediti da
uzme i obue bijelu odjeu, koju nose ljudi njegovog ugleda, jer tvrda i
381

teka odjea koju je nosio nije odgovarala vruim klimatskim predjelima.
Prihvatio je, ali mi je uslovio da ta odjea ne bude preiroka. Sve to sam
rekao vezano za prostirku i odjeu, moglo bi se odnositi i na njegovu
ishranu. Bio je krajnje tolerantan prema izdavaima svojih knjiga.
Obzirom da su njegove knjige bile traene na tritu, mnogi izdavai su
njegove naslove dotampavali bez dozvole autora. Koliko znam, nikada
zbog toga ni tim izdavaima, nije pravio bilo kakvih problema. I to govori
o njegovoj neizmjernoj toleranciji".

Upoznao sani ga najprije itajui njegove knjige, da'vetskim aktivnostima
koje je imao u Siriji, a dosta sam o njemu uo od njegovih uenika sa ko
jima sam se sreo u Medini el-Munevveri. Zatim sam se sreo sa njim u Jor
danu, Kuvajtu, Pakistanu, Evropi... Njegov jednostavan izgled, vanredna
sposobnost komuniciranja, njegov zuhd i povuenost nisu mogli proi ne
zapaeno. Mnogo je itao i zkrio. Veinu vremena provodio je uei dove.
Pisao je o da'vi, o Pokretu, zanimao se za stanje Islama i muslimana, e
stoko se suprotstavljao diktatorskim sistemima u arapskom svijetu koji su
upropatavali i zloupotrebljavali privredne resurse muslimanskih zemalja,
terorisali lokalno stanovnitvo inei najrazliitije vrste fesada...
Da'ija Se'id Heva posjedovao je neiscrpnu energiju. Za samo nekoliko dana
mogao je napisati i izdati knjigu, bio je sklon sufizmu, te moda zbog toga
neke teme u svojim djelima nije ni doticao.
PosJETA KuvAJTU
Imali smo zadovoljstvo i sreu da nas je u nekoliko navrata posjetio u
Kuvajtu. Bio je gost naih sedminih Tribina pa je kao predava osvojio srca
i simpatije prisutnih. Jednom prilikom je drao predavanje o metodama
ehida Hasana el-Bennaa u da'vi, istakavi da bi on u svakom ovjeku
nastojao probuduti i aktivirati pozitivna osjeanja, pridobiti ljudska srca a ona su klju upute. U svakom ljudskom srcu se krije i dobro i zlo, pa ako,
uz Allahovu pomo, uspijemo u ovjeku aktivirati onu njegovu pozitivnu
stranu, onda smo uspjeli, jer, samo ista dua preobraava ovjeka, to i
Kur'ani Kerim naglaava:
"Tako mi due i Onoga koji ju je stvorio, da joj put dobra i put zla
shatljivim uini. Uspjet e samo onaj ko je oisti, a bie izgubljen onaj ko
je na stranputicu odvodi!" (E-ems, 7-10)
382
Abdullah 'Akl:l Sulejman el-'Aktl

DJELA
Prilikom posjeta Kuvajtu, pored sedmine Tribine, odravao je niz zapa
enih predavanja u "Udruenju drutvenih reformi", zatim u koli "En
Nedat", kada je stekao simpatije prisutnih, posebno omladine, koja je
u sve veoj mjeri postajala osnovni faktor islamskog buenja i preporo
da. Njegova djela iz domena da've bila su omiljeno tivo omladine irom
arapskog i Islamskog svijeta, posebno u Jemenu, Siriji, zemljama Zaljeva.
Njegove knjige su prevoene i na mnoge strane jezike.
Navest emo neka njegova tampana djela:
Uzvieni Allah
Resul, sallallahu alejhi ve sellem
Islam
Osnov tumaenja Kur'ana
Osnov razumjevanja Sunneta i Biografije (Sire) - Vjerovanje (el-'akiiid) pobonost (el-'ibiidiit)
- Naa duhovna edukacija
- istoa due
- Zabiljeke o stepenima pravednika i pobonika
- Allahovi vojnici - njihov moral i odgoj
- Korak naprijed na putu blagoslovljenog dihada
- O osnovama spoznaje i pravilima razumjevanja tekstova
- Dva junaka krstakih ratova na Istoku i na Zapadu - Jusuf ibn Tafin i
Saliihuddin el-Ejjubi
- Da ne budemo deleko od zahtjeva i izazova vremena u kojem ivimo
- Uvod u da'vetsku misiju pokreta "Muslimanska braa"
- Fikhska razmatranja
- Lekcije iz domena savremenosti Islama
- O vlasti i vladaru
- Studija: Islamski poticaj novoj svjetskoj civilizaciji
- Ne zapostavimo u naem vremenu tri stvari: Obaveze koje su " Fardi ajn",
obaveze koje su " Fardi kifiije", i kome dati Zekjat
- Ulazak u petnaesti vijek po Hidri
- Oivljavanje pobonosti
- Moral i ponaanje koje e doivjeti svoju potvrdu i primjenu u petnaestom
stoljeu po Hidri
383
- Zakoni i pravila u kui muslimana

- "Es-Sire" - jezikom ljubavi
- Odgovori
- Moja iskustva i svjedoenja
- Allahovi vojnici - planovi, organizacija
- ... itd...
SJEANJA
Govorei o sebi, u svojoj knjizi "Ovo je

moje iskustvo", kae: " U prosjeku bi itao
po ezdeset stranica za jedan sat. Moj
prvi uitelj, koji je najvie doprinio da se
prikljuim "Muslimanskoj brai ", bio je
profesor Mustafa es-Sajrefi, a zatim i ejh
Muhammedel-Hamid. Bio sam odgovoran
za studente u gradu Hamah. Predvodio
sam tri velike studentske demonstracije,
prvu, u kojoj su pripadnici Pokreta u Siriji,
zahtjevali uvoenje: zakona o omladini
u srednjim kolama, drugu: protest zbog pogubljenja lanova Pokreta u
Egiptu, treu: povodom godinjice sjeanja na " Belforovo obeanje".
U ovim demonstracijama bio sam zvanini pregovara ispred "Muslimanske
brae". U to vrijeme sam, na erijatskom fakultetu u Damasku, prisustvovao
predavanju koje je odrao dr. Mustafa es-Siba'i, Generalni sekretar
organizacije "Muslimanska braa" u Siriji. Predavanja su bila velianstvena,
njegove rijei su bile magnet koji privlai.
Takoder, nikada ne mogu zaboraviti prijem i doek koji je Generalnom
sekretaru "Muslimanske brae" profesor Hasanu el-Hudejbiju, ukazan u
gradu Hamah, u Carevoj damiji. Govorili su: dr. Mustafa es-Siba'i, dr. Se'id
Ramadan, a sveanost je zavreena kratkim govorom profesora Hasana el
Hudejbija."
ejh Se'id Heva je bio dosta angaovan na prosvjetnom planu, radio je
kao predava u Siriji i van Sirije, u Saudijskoj Arabiji je radio pet godina,
od toga dvije godine u gradu El-Huful u pokrajini El-Ahsa', i tri godine u
Medini el-Munevveri.
384

POSJETE I PUTOVANJA
Posjetio je brojne zemlje arapskog i Islamskog svijeta, zemlje Evrope i Ame

rike, vie puta je posjetio Pakistan. Prilikom svoje prve posjete Pakistanu
imao je susret s imamom Ehu el-'Ala el-Mevduduijem, to mu je, po vla
stitom priznanju, mnogo koristio na planu islamske da've. Prilikom druge
posjete Pakistanu, prisustvovao je denazi imama Mevdudija. Toj denazi
prisustvovao sam i ja lino, u drutvu sa dr. Jusufom el-Karadavijem, Sejful
Islam el-Bennaom, Abdul Aziz el-Mutavvom i mnogim drugim.
Tada se profesor Se'id Heva sastao s voama Islamske zajednice i Pokreta
u Pakistanu, a zatim je otiao u Lahor, sastao se s mudahidima Afgani
stana, podrao ih u njihovoj borbi naglaavajui da se u toj borbi treba
osloboditi svih linih ciljeva u i ambicija. Krajem maja 1979./1400. godi
ne, u sklopu jedne delegacije, otputovao je u Iran, sastao se sa imamom
Humejnijem i tadanjim ministrom vanjskih poslova Irana, Ibrahimom
Jezdijem, kao i Kemalom Hirazijem. Obavijestio ih je detaljn o svim de
avanjima u Siriji i zamolio ih za islamsku, bratsku pomo.
U svojoj knjizi "Ovo je moje iskustvo", u kojoj je tematiziran vojni udar u
Siriji, ejh Se'id Heva, kae: "Vojni (Ameriki) udar u Siriji, na elu kojeg
je bio Husni ez-Ze'im, izveden je od strane same amerike obavjetajne
slube. To nije nikakva tajna jer su Amerikanci u vie navrata objavili
ciljeve udara:
- Predaja kolonija " Memar Hajreden" idovima
- Potpis na Ugovor o postavljanju naftovodnih cijevi na nain kako je to
zahtjevala amerika kompanija
- Gaenje asopisa " El-Ahkam el-Adlijje" (Sudski propisi), koji je zapravo
artikulirao graanski islamski zakonik u Siriji".
Od 1984./1405. godine pa na ovamo, esto sam imao susrete sa ejhom Se'id
Hevom, jer sam esto navraao u Jordan u kome je on bio tada nastanjen.
Tada smo se bolje upoznali. Zajedniki smo radili na mnogim projektima,
posebno na izradi studija i programa prikladnih za djelovanje islamskog
Pokreta u savremenim uslovima. Slagali smo se u veini sluajeva, iako
smo po nekim pitanjima imali i razliite stavove, to nije utjecalo na nae
odnose. Kada je izdao svoju knjigu "U prostorima spoznaje", zahvalio
sam mu i estitao, jer je upravo takva materija bila neophodna islamskoj
omladini. Knjiga je tretirala dvadeset kljunih pitanja koja naglaava
i imam Hasan el-Benna u svojoj knjizi " Risaletu et-Ta'lim", a na koju su
komentare napisali vodei alimi: Muhammed el-Gazali, Abdul Mun'im
385
Tu'ajlib, Abdul Bedi' Sekar, Jusuf el-Karadavi, Ali Abdul Halim, Dum'a
Emin, Muhammed Abdullah el-Hatib i dr. Ovo znaajno djelo najvie je
plasirao profesor Mustafa et-Tahhan, tampajui ga kroz program " Islamsko
internacionalno Udruenje studenata". Knjiga je doivjela brojna izdanja, a
prevedena je i na vie jezika.
PoHVALA NA RAUN MusLIMANSKE BRAE
ejh Se'id Heva uvijek je isticao, da su "Muslimanska braa" u Egiptu

radom i vlastitom rtvom dokazali da su pravi uzor i primjer da'ijama u
cijelom svijetu. Bili su izloeni ikaniranjima i progonima, godinama su
proveli u zatvorima i kaznionama, ali ni za dlaku nisu popustili niti se
predavali. On se potpuno slae s onim to u svojoj knjzi "Ahlakuna el
Idtima'ijje" (Na drutveni moral), iznosi dr. Mustafa es-Siba'i, Generalni
sekretar "Muslimanske brae" u Siriji: "U egipatskim zatvorima vidimo
alime kako tuku kamen, obueni u odoru prestupnika i zlikovaca, ime
ih se nastoji poniziti samo zbog toga to je ta ulema razumjela istinsku
poruku nauke. Za geslo svoga ivota oni su odabrali dihad, savjet, rad u
ime Allaha Uzvienog. Ovi alimi u punom smislu te rijei, kada vide da se
ini runo djelo - to osuuju, kada se sretnu sa neznalicom - savjetuju ga,
kada se susretnu sa silnikom - suprotstave mu se, kada se suoe s onima koji
manipuliu emocijama naroda, bilo da se radi o bogataima ili politiarima
- upozore ih na pravdu i upute na istinu, jer to je emanet koji im je povjeren.
To je njihov prestup i zloin zbog kojeg su baeni u zatvore, njihove noge
stavljene u okove, prisiljavaju ih da hodaju po otrom istucanom kamenju,
kao to postupaju s ubicama, sitnim lopovima, kriminalcima i najteim
zlikovcima! Blago njima kad ne spadaju u kategoriju dunjaluke uleme,
koju je sistem opinio, pa oni varaju narod u ime vjere, postaju opojni
instrument za taj narod, prezirui istinske reformatore iz redova islamske
uleme, pomaui munafike i uzurpatore!
Ali, ovaj mali dio uleme - reformatora, koji se poniavaju i mue po
zatvorima, oni su jedina nada i garancija preporoda i osloboenja islamskog
Ummeta".
Poznati alim s Arapskog poluotoka, ejh Abdul Aziz ibn Baz, kae: "0 Arapi,
i njihove vode, sadanji sukob izmedu Arapa i idova nije samo arapski
sukob, nego i islamski i arapski, to je borba izmedu vjere i nevjerstva, istine
i neistine, izmedu muslimana i idova. idovska agresija na muslimane u
njihovoj zemlji i njihovim kuama, je dokazana.
386
Abdullah 'AkilSulejman el-'Akil

Dunost svakog muslimana je da pomogne svog napadnutog brata, i da
agresora kazni i.zaustavi. Svako je duan pomoi u onoj mjeri u kojoj moe,
kao to Allah Uzvieni kae: "A ako vas zamole da im u vjeri pomognete
duni ste da im u pomo priteknete, osim protiv naroda sa kojim o
nenapadanju zakljuen ugovor imate." (El-Enfal, 72)
,,Borite se protiv onih kojima je data Knjiga a koji ne vjeruju ni u Allaha
ni u onaj svijet, ne smatraju zabranjenim ono to Allah i Njegov Poslanik
zabranjuju i ne ispovijedaju istinsku vjeru, - sve dok ne daju glavarinu
posluno i smjerno." (Et-Tevbe, 29)
Postupak idova prema Islamu i prema Poslaniku, sallallahu alejhi ve
sellem, poznat je u historiji, prenose ga sigurne predaje. To svjedoi i najvea
i najdostojnija Knjiga Allahova: "La joj je strana, bilo s koje strane, ona je
objava od Mudroga i hvale Dostojnoga." (Fussilet, 42)
O muslimani, Arapi i nearapi, borite se protiv Allahovih neprijatelja - idova,
borite se svojim imecima i ivotima, to vam je bolje ako znate. Nastojte da
zasluite oprost Gospodara svoga i Dennet prostran kao nebesa i Zemlja
pripremljen za one koji se Allaha boje, za mudahide i za strpljive. Budite
iskrenog nijjeta u ime Allaha Uzvienog strpljivi i istrajni, bojite se Allaha,
jedino ete na taj nain doi do velike pobjede, ili do ehadeta na putu
Istine". (Ibn Baz - iz knjige "Stav idova prema Islamu i odlika dihada na
Allahovom putu")
BoLEST 1 SMRT
ejh Said Heva je 1987./1408. godine doivio djelominu paralizu pojedinih
dijelova tijela, a imao je problema i sa eernom boleti, visokim pritiskom,
zakrenjem krvnih sudova, boleti bubrega, bolest oiju...
To ga je odvojilo od javnosti i prikovalo za bolesniku postelju. Pao
je u komu 14. decembra 1988./1404. iz koje se nije probudio. Umro je u
poslijepodnevnim asovima, u etvrtak, 09. 03. 1989./1410. godine u
jordanskoj islamskoj bolnici u Ammanu.
Da se Allah Uzvieni smiluje naem bratu i profesoru, Se'idu Hevi. Strpljivo
je podnosio mnogobrojne i teke bolesti, iskuenja i muenja u zatvorima,
ikaniranja i uvrede munafika. Da Allah Uzvieni sva njegova djela uini
prevagom dobrih djela na Sudnjem Danu, te da nas sve pridrui Svojim
vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i dobrim ljudima, kojima je Allah
387

ALJENJE ZA EJHOM SE'in HEVOM
Veliki muslimanski pjesnik, Velid el-zami, u svojoj kasidi "Uutio je

slavuj", povodom smrti ejha Se'ida Heve kae, da je u dolini, u kojoj je
pjevao slavuj, nastao muk, da se u ljudskim srcima osjetio bol... Zatim
pjesnik u svojim stihovima oivljava sjeanja na ejha Se'ida Hevu u
vrijeme kad su zajedno posjetili Kabur Poslanika, sallallahu alejhi ve
sellem, njihov namaz, zikir, tesbih kod Kabura Poslanika ... Potom opisuje
njegova predavanja, panju onih koji ga sluaju, zatim njegovo uee i
hrabrost iskazanu u dihadu. U kasidi se pjesnik posebno osvre na njegovo
voenje studentskih demonstracija u Damasku i Hami, na rtve i ehide u
tim demonstracijama, na zatvore, progone i muenja kojima su uesnici
protesta kasnije bili izloeni...
Posebno su jaki zadnji stihovi kaside u kojima pjesnik opisuje situaciju
u Palestini, nastalu nakon idovske okupacije... U Kuds su doli idovi,
u Hamas su doli Karmati, donijeli su izopaenosti kojima nisu ravne ni

one koje su inili narataji Ada i Semuda, narodi Tube'a i Ressa, Ahkafa,
vlasnika rovova (Ashabu el-Uhdudi)... Ovi su poruili damije, u kojima
sada "plau mihrabi"... Pjesnik ovu kasidu zavrava stihovima u kojima za
ejha Se'ida Hevu kae da je svojim djelima za dunjalukog ivota zasluio
da na Ahiretu bude zadovoljan i sretan u drutvu Allahovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem.
Posljednja naa dova: Hvala Allahu, Stvoritelju svijetova.
388
48 - EJH ABDULLAH EL-ENSARi

(1921-1989 l 1340 -1410)
U SLUBI NAUKE
RoENJE 1 OBRAzovANJE
v
ejh Abdullah ibn Ibrahim el-Ensari

roen je u gradu El-Hur u Kataru
1921./1340. godine. Otac mu je bio
sudija koji mu je ujedno bio i prvi uitelj i
kod njega je kao dijete postao hafiz Kur'ani
Kerima. U dvanaestoj godini je poeo izu
avati fikh imama afije, zatim nasljedno
pravo, hadis, arapski jezik, posebno grama
tiku. Otiao u Saudijsku Arabiju (El-Ihsa')
gdje je uio kod poznatih ejhova i uitelja:
ejh Abdul Aziz el-Mubarek, ejh Ehi Bekr
el-Mulla, ejh Abdul Aziz ibn Salih, ejh
Abdullah ibn 'Umejr, i ejh Abdullah el
Hatib. Nakon to je dobro ovladao navede
nim znanostima vratio se u Katar gdje je godinu dana uio kod svoga oca,
a zatim odlazi na Hadd u Mekku el-Mukerremu i tamo nastavlja svoje
kolovanje. Upisuje se u kolu " Es-Sii.ltijje" koju je osnovao poznati uenjak
Ed-Dehlevi. Najpozantiji njegovu uitelji u toj koli bili su ejhovi iz Mekke
el-Mukerreme: ejh Muhammed Abdurrezzak Hamza, ejh Muhammed
ibn Mani', ejh 'Alevi el-Maliki. Ovdje je ostao studirati pet godina, a onda
se vratio u Katar.
PuTOVANJA
Nije dugo ostao u Kataru. Vratio se u Saudijsku Arabiju gdje je radio kao
imam, hatib i predava u jednoj koli u mjestu Darejn u Istonoj oblasti.
Nakon godinu dana slubovanja u ovom mjestu, dobio je ponudu sudije
iz El-Katifa da mu bude asistent u poslovima, to je prihvatio i jedno vri
jeme radio taj posao. Kasnije je radio kao predava u dravnoj koli iji je
osniva bilo Ministarstvo obrazovanja Saudijske Arabije, a nemalo zatim
389
postavljen je na mjesto direktora ove kole gdje je radio tri godine. Vladar
Katara, ejh Ali ibn Abdullah Al Sani, 1954./1374. godine, zamolio je kra
lja Saudijske Arabije Saud ibn Abdul Aziza da ejhu Abdullah el-Ensariju
da dozvolu da se vrati u Katar.
Nakon povrtaka u Katar ejh El-Ensari je osnovao svoj institut kojim
je lino upravljo. U Kataru je bio na raznim odgovornim funkcijama, a
zadnja od tih odgovornih poloaja - direktor za vjerska pitanja. Osnovao
je niz centara za uenje hifza, kako u Kataru tako i van njega. Radio je
na jednom veoma korisnom projektu, a to je tampanje znaajnih djela
iz oblasti islamskog naslijea, nakon pregleda i verifikacije, a zatim bi
ih dijelio studentima, naunim i kulturnim centrima irom arapskog
i Islamskog svijeta. Rauna se da je ovako tampano oko 150 znaajnih
djela. Na planu islamske da've zagovarao je da se da'ije, uitelji i imami
trebaju iskljuivo posvetiti toj obavezi te da se ne bave drugim poslovma.
One koji su prihvatali reene uvjete nesebino je pomagao i novano
stimulisao. Pomagao je i muslimane irom svijeta kojima je pomo bila
potrebna. Davao je doprinos izgradnji kola, zavoda, i centara koji su imali
za cilj irenje islamskog odgoja i obrazovanja. Uestvovao je na brojnim
konferencijama i zanajnim skupovima irom svijeta. Bio je lan Islamske
asocijacije Rabite.
PosJETA KuVAJTU
Posjetio nas je u Kuvajtu u nekoliko navrata. Prisustvovao je naoj sedminoj

Tribini, uzeo aktivno uee i pohvalio ovu inicijativu i praksu koja, u
vremenu islamskog buenja, okuplja ugledne linosti iz Kuvajta i Islamskog
svijeta. Govorio je o znaaju okupljanja mladih snaga, koje su jedine kadre
oduprijeti se opasnim talasima uvezenih ideja materijalizma i ateizma s
jasnim ciljem: odvojiti Ummet od njegove vjere i tadicije, vezati ga za osovinu
zapadne i krstake kompozicije zarad eksploatacije dobara i porobljavanja
stanovnitva.
SusRET u jAPANU
Obradovao me na susret u Tokiju na sveanosti otvorenja Islamskog centra

za iju je izgradnju dao znaajan doprinos. Kasnije smo se ponovo susreli na
skupu uleme i da'ija u Pakistanu. ejh Abdullah el-Ensari dao je znaajan
doprinos u osnivanju tijela " Islamski savez mudahida" u Afganistanu. Na
toj sveanosti izabran je Abdu er-Rabb er-Resul Sejjaf za vou Udruenja, a
390

ejh El-Ensari je za sve uesnike pripremio veliku veeru. Ovo Udruenje je
ulijevalo nadu da je doao kraj nesporazumima unutar dihadskih redova
u Afganistanu, koje su mnogi, kako sa Zapada tako i sa Istoka, uporno
pokuavali zavaditi i razbiti.
NAPORI I ELJE
ejh Abdullah el-Ensari je divan primjer alima iz Katara. Cijeli Islamski
svijet zna za njegov doprinos na planu da've, nauke, kulture i zahvalan mu
je zbog toga. Svi se mole za njega i za sve one koji slijede taj put odanosti
Islamu, muslimanima i njihovim interesima.
REKLI
su o
NJEMU
Uvaeni sudija, Abdul Kadir el-'Ammari, u kuvajtskom asopisu " El

Mudteme"' kae: "Tuga za ejhom Abdullah el-Ensariijem, zapravo je
tuga za znanjem, za univerzalnim vrijednostima, za iskustvom. Do juer
je bio s nama, bio nam primjer svojim znanjem, vladanjem i dobroin
stvom. Svoj poloaj i ugled koristio je za irenje nauke i dobra, u tome
je imao i podrku dravnih organa. Kada je u pitanju islamska kultura
i islamska knjiga, moemo sa sigurnou ustvrditi da emo rijetko nai
vei grad u Islamskom svijetu, ili naunu i kulturnu instituciju, a da nisu
dobili donaciju drave Katar, odnosno ejha El-Ensarija, bilo da je pomo
izraena u vrijednim knjigama, ili da je pomo bila finansijske naravi. Bio
je istinska paradigma islamsog demaata i Ummeta, do smrti aktivan i
uporan. Velika damija u Dohi, unato svom prostranstvu, bila je premala
da bi mogla primiti ljude koji su doli na njegovu denazu. Takvu denazu
nikada ranije Katar nije doivio.
AKTIVNOSTI
Teko bi bilo nabrojati sve aktivnosti ejha El-Ensarija. Poet emo od

navoda da je dugi niz godina bio predsjednik izaslanstva Haddda ispred
drave Katar. U Mekki el-Mukerremi sagradio je ogromnu damiju, a
takoer i biblioteku koja sadrti brojna djela islamskog kulturnog naslijea.
Nadgledao je i vrio nadzor nad svim damijama i kolama u Kataru u
kojima su bila specijalna odjeljenja za uenje hifza. Takoer je rukovodio
slubom za da'vu i predavanja, posebno tokom mubarek mjeseca Ramazani
erifa. Pozivao je poznate alime i predavae iz Egipta i Sirije koji bi ovaj
mubarek mjesec provodili u Kataru.
391
Znaajne aktivnosti pruio je na planu pomirenja meu ljudima, i to

ne samo u Kataru, nego, kao to smo ve istakli, na globalnoj Islamskoj
razini. Iskazivao je sklonost i interesovanje za aritmetike i astronomske
znanosti. Dugo vremena je izdavao i ureivao godinji kalendar za Katar.
U najkraem, ejh Abdullah el-Ensari, da mu se Allah Uzvieni smiluje,
bio je stalno angaovan na pozicijama od zajednikog interesa. Cijeli
svoj ivot posvetio je nauci, dobru, da'vi. Volio je uene ljude, pomagao
siromane, uenike i studente, bio je savjetnik odgovornim i vladarima. Uz
sve to, bio je jako emotivna osoba, iskreno je saosjeao sa svojom braom
muslimanima, bez obzira gdje oni ivjeli, znao bi zaplakati na vijest o
njihovoj nesrei, i bio bi uvijek meu prvima u pruanju pomoi.
FILOZOFIJA RADA
Ako bi isticali neto znaajno iz folozofije i metoda njegovog djelovanja,

onda je to prije svega njegov odnos prema vladajuim krugovima. Naime,
ejh Abdullah el-Ensari, smatrao je da se treba pribliiti vladajuim struk
turama i na njih utjecati lijepom sugestijom i savjetom. Smataro je da se
njihova pozicija, samim tim i mogunosti i kapital, trebaju iskoristiti u ko
rist Islama i muslimana. On je i praktino dokazao da se to moe postii!
Isto tako, zagovarao je da bi neke sitnije omake vladara bolje bilo preutje
ti nego ih publikovati, iz razloga to bi njihovo isticanje moglo prouzroiti
stvaranje nepovjerenja i jaza izmeu pretpostavljenih i potinjenih, vlada
ra i naroda. Taj jaz moe prouzroiti da odgovorni ne znaju ta se deava u
narodu, to moe rezultirati jo teim posljedicama, a to je velika ansa za
one koji vole loviti u mutnom.
MoJA POSJETA KATARU
Prilikom moje zadnje posjete Kataru, gdje sam od Ministarstva Vakufa

i Univerziteta u Kataru dobio poziv da odrim set predavanja na temu
islamske da've, sreo sam se sa ejhom Abdullah el-Ensarijem. U svoju kuu,
pored mene, pozvao je veliki broj da'ija i uleme. U govoru koji je tom pri
likom odrao apostrofirao je nunost zajednikog djelovanja - "samo tako
se uspjeno moemo oduprijeti ovoj opasnoj navali neprijatelja Islama, s
Istoka i sa Zapada, koji ele muslimane odvojiti od njihove vjere, ubaciti
smutnju i nepovjerenje u njihove redove, napraviti rascjep meu dravama
i muslimanskim narodima, i, u konanici, uspostaviti idovsku upravu i
hegemoniju nad njima. Zato je obaveza uleme i da'ija naega vremena, u
svim dijelovima svijeta, da budu sloni u svojoj da'vi i svim akcijama, u ime
392
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Ak.tl

Allaha Uzvienog. Kada muslimanski narodi osjete danjihove voe i da' ije
djeluju kao jedna ruka, ive kao jedan organizam, nema nikakve sumnje
da e ih narod slijediti. Takvu ulemu e, pored naroda, cijeniti i respekta
vati i vladari."
Posebno je naglasio da treba iskoristiti sadanji trenutak koji oznaava period
buenja i sazrijevanja islamske svijesti. Islamsku mladost treba motivisati i
usmjeriti ka islamskom programu kako bi odigrali pozitivnu ulogu i dali svoj
doprinos vjeri i Ummetu, onako kako je to regulisana Allahovom Knjigom,
rijeju i djelom, Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, kako je to uraila Prva
generacija Islama.
U svojoj studiji "emu pozivamo ljude!", ehid Hasan el-Benna, kae:
"Narodi ili skupine koji ele doi do velikih ciljeva i ostvarenja, moraju biti
svjesni da to nee postii osim sa velikom duhovnom motivacijom i moi,
koja se manifestuje u sljedeem: jakoj volji - osloboenoj od bilo kakvih
vidova slabosti, odanoti i vijernosti - bez i najmanjih natruha kolebanja i
izdaje, portvovanju - lienog svake pohlepe i krtosti, poznavanju vjerskih
principa - principa u koje se neizostavno vjeruje.
Isto tako, ne smije se izgubiti iz vida, da je svaki preporod u historiji naroda,
u svome zaetku, poinjao od nitice. Na poetku, mnogima su zacrtani
ciljevi izgledali kao neostvarivi, ali historija je dokazala da se strpljenjem i
upornou, mudrou i taktikom, u procesima koji su neminovni pratioci
renesansi i preporoda, od slabosti dolazi do snage i moi, do ciljeva koje
nosioci preporoda zacrtaju na poetku. Ko bi npr. mogao povjerovati da
e Arapski poluotok, suha i besplodna pustinja, postati mjesto i izvorite
svjetla i spoznaje? Ko bi mogao povjerovati da e sinovi te pustinje, duhovno
i politiki, zagospodariti najmonijim imperijama svijeta? Ko bi mogao
pretpostaviti da e Ebu Bekr, poznat kao osoba mehkog i prefinjenog srca,
nakon to su mu (kao halifi- op.prev.) neki ljudi odbili pokornost, nakon
to su se neki iz njegove neposredne blizine pokolebaH, u jednom danu
opremiti jedanaest vojski? Ko bi mogao pretpostaviti da e uspijeti savladati
i uutkati one koji su se ogrijeili o zakon (eriat - op.prev.), da e kazniti
odmetnike, da e primorati one koji su to odbili, da izdvoje sredstva Zekjata
iz svog kapitala? Ko se mogao nadati, da e Salahuddin el-Ejjflbi, koji je
godinama bio u defanzivi, poniziti i pobijediti dvadeset i pet vladara Evrope,
i natjerati ih u povlaenje i bijeg, unato njihovoj brojnosti i spremnosti? To
su primjeri iz starije historije! Ko je mogao pomisliti, da e kralj Abdul
'Aziz Al Safld, ija je porodica protjerana, a imovina konfiskovana, uspjeti
da se vrati na tron uz pomo svojih neto vie od dvadeset ljudi? Ko je
393
mogao pomisliti da e ispuniti elje i nadanja Islamskog svijeta, obnoviti

svoju upravu i oivjeti jedinstvo?"
Svi koji su poznavali ejha Abdullah el-Ensarija, sjeat e se njegovih stavova
i njegovih djela. Sjeat e se i Islamski centri i ustanove, institucije hifza,
siroad i udovice irom Islamskog svijeta, kojima je stizala njegova pomo
i podrka. Oni nikada nee zaboraviti ovoga alima, da'iju i mudahida, i
molit e se Allahu Uzvienom za njega. Koristim ovu priliku, da pozovem
njegove uenike, njegovu brau, njegove sinove, na elu sa Muhammed
Abdullah en-Ensarijem, da nastave put kojim je iao na uvaeni ejh i
profesor, jer to je put koji vodi Allahovom zadovoljstvu.
SMRT
Nakon krae bolesti njegova dua preselila je na Bolji svijet 15. 10. 1989. l
14. 03. 1410. godine. O njegovoj smrti oglasila se "Dobrotvorna svjetska
islamska organizacija" kojom rukovodi ejh Jusuf Dasim el-Haddi. U
tom proglasu se kae: "Ovih dana svom Plemenitom Gospodaru otiao je
ejh Abdullah Ibrahim el-Ensari. Izvrio je emanet kojim je zaduen svaki
musliman, a to je obaveza prema svome Stvoritelju, prema Ummetu i vjeri
Islamu. Bio je primjer da'ije koji se borio na putu Istine i irenja poruke
Islama, koji je pomogao obespravljenog i oaloenog, titio siroe, oblaio
onoga ko nije imao ta obui, pouavao onoga ko nije znao, pomagao
dobrotvorne akcije irom Islamskog svijeta, i van toga svijeta.
Bio je vrst u svojim stavovima, naroito kada je trebalo pomoi dihad
na Allahovom putu, podrati otpor i revoluciju u Palestini, koja ima za cilj
osloboenje Mesdidi el-'Aksa. Otisci njegovih prstiju dugo e ostati na
mnogim dobrotvornim
projektima. U Kataru
e se, na tom, planu, na
staviti putem koji je on
trasirao. Islamska do
brotvorna svjetska orga
nizacija, ovim rijeima
utjehe, svjedoi da je
rahmetlija ispunio svoj
ivot borei se za put
Allahov i pobjedu Nje
Abdullah el-'Akil, ejh Abdullah el-Ensiiri (Katar), Safvet es-Seka gove uzviene vjere.
(Es-Seudijja) u Tokiju-Japan, decembar 1982./1403. godine
394

DJELA
Objavio je mnoge znaajne knjige, kapitalne projekte izvora Islama i islamske

duhovnosti, dao im predgovor, pregledaoih i verifikovao. Sve odtampana
dijelio je besplatno. Od tih radova spomenut emo:
Uputa nesigurnom u poznavanje teksta Kur'a na (verifikacija)

Ubiranje ploda (pregled i verifikacija)
Objanjenje za tumaenje Kur'a na (rekapitulacija)
Duboka studija objanjenja kijametskog Dana (verifikacija)
Bae svjetlosti i ishodite tajni (verifikacija)
"Er-Revda en-Nedijje' komentar "ed-Dureru el-Behijje" (verifikacija)
"Zadu el-Muhtad", komentar "El-Minhada" (verifikacija)
Krik istine (verifikacija)
Kazna s neba (zajedno sa Ahmed Mustafa ebu Zehre)
Jezgrovita razmatranja u vienju Mlaaka (verifikacija i pregled)
Jemenski parfem u pjesmi El-Bejhanija (verifikacija i nadzor)
'Unvan u E-erefi el-Vafi (verifikacija)
Jedinstvenpokazatelj naruavanja iproturijenosti Tevhida (rekapitulacija
i verifikacija)
Zbirka fikhskih tekstova (priprema)
Smrt irka i praznovjerja (verifikacija)
Poznavanje ispravnosti u raunjanju vremena (priprema)
Katarski kalendar (priprema)
Korist znanosti - opasnost ambicija (pregled, verifikacija i prikaz)
Kur'anski moral (verifikacija)
Vrijeme vaktova namaza po londonskom raunjanju vremena (prikaz i
raspored).
" Islam je u stanju da izgradi ovjeka koji e: biti vezan za zemlju,
a uzdii se prema nebu, ivjeti u stvarnosti i uzdii se iznad te
stvarnosti, radit e za dunjaluk, a nee zaboraviti Ahiret, sakupljat
kapital, a nee zaboraviti obaveze, poslovat e sa stvorenjima,
ali nee zaboraviti Stvoritelja, ponosit e se sa svojom prolou,
ali nee zaboravit svoju stvarnost i svoju budunost, volit e svoj
narod, ali nee zaboraviti ovjeanstvo, radit e za svoj interes, ali
nee zaboravit interes drugih".
Dr. Jusuf El-Karadavi
395
49 - MUHAMMED HARUN EL-MUDEDDEDi

(1925-1985/1343 -1405)
NJEGOVA EKSELENCIJA, AMBASADOR

MOJE POZNANSTVO S NJEGOVIM OCEM
v
ejha
Muhammeda
Sadika
elMudeddedija, ranijeg ambasadora
Afganistana u Egiptu, oca Haruna el
Mudeddedija, upoznao sam itajui listove
Pokreta, u kojima je pisano o njegovim ak
tivnostima, o njegovom susretu sa ejhom
Hasanom el-Bennaom, susretima s predstav
nicima i voama iz Islamskog svijeta, koji su
posjeivali sjedite organizacije "Musliman
ska braa" i prisustvovali uobiajenim preda
vanjima utorkom, ehida Hasana el-Benna.
Zatim bi se sastajali i uspostavljali vezu s Islamskim svijetom, analizirali
situaciju traei metode za rjeavanje problema Ummeta, kako se suprot
staviti imperijalistima koji su okupirali islamske teritorije i crpe i pljakaju
njena bogatstva i resurse. ejh Muhammed Sadik el-Mudeddedi, u svom
stanu u Kairu, drao je sedmina predavanja kojima su prisustvovali, po
red voa i zvaninih lica, studenti i politiki azilanti koji su u Egipat stigli
iz raznih dijelova Islamskog svijeta.
MOJE POZNANSTVO s NJIM

Kada sam doao na studij u Egipat, 1949./1369. godine, bila mi je ast i
zadovoljstvo upoznati se sa Muhammed Harun el-Mudeddedijem, sinom
ranijeg ambasadora Afganistana u Egiptu. Bio je pun energije i ivo je sa
raivao sa "Muslimanskom braom" u nastojanjima da islamski narodi
dou do dostojne pozicije i jedinstva. Dosta je liio na svoga oca. Islamu
je prilazio kao sistemu koji podjednako tretira i rjeava pitanja vjere i pi
tanja dunjaluka. Ineteresovalo ga je stanje muslimana na svakom mjestu,
396
Abdullah 'Akll Sulejman el-'.Akil.

na planu da've bio je neumoran. Inae, potie iz ugledne i stare porodice,
mnogi njeni lanovi su bili poznata i priznata ulema. Njegov djed, "Nuru
el-Meajihi" (Svjetlo uleme), smatrao se jednim od najveih uenjaka Af
ganistana, mjerodavna linost, kome su se ljudi obraali i traili savjete po
raznim pitanjima i problemima ivota.
Roen je 1925./1343. godine u Kabulu, odakle je sa svojim ocem, koji je
postavljen za ambasadora, otiao u Egipat. U Kairu je pohaao poznati fa
kultet " DaruJ 'Ulum", a nakon zavretka studija zapoljava se u ambasadi.
Iako je poeo raditi u diplomatiji imao je bliske odnose s pokretom "Musli
manska braa", posebno s voom Pokreta ehidom Hasan el-Bennaom. Bio
je impresioniran metodom voe Pokreta u da'vi, kao i s kompletnim pro
gramom koji je Pokret zagovarao. Sviao mu se drutveni aspekt Pokreta,
od putovanja i eskurzija, do vojnih vjebi i logorovanja... Bio je i aktivni
uesnik u svim vidovima ivota Pokreta.
PRIJATELJI
Imao je dosta prijatelja iz najblieg kruga "Muslimanske brae": profesor

Abdul Hafiz es-Sajfi, prof. Salih ehu Rekik, profesor Muhammed el
Mismavi, profesor Munir Delle, profesor Hasan eVAmavi, profesor Ferid
abdul-Halik. Preko njih upoznao se sa Demal Abdun-Nasirom, koji e
kasnije izdati Pokret i zadati mu teak udarac. Muhammed Harun el
Mudeddedi je pomogao Abdun-Nasiru u preuzimanju i prenoenju
oruja, koje je prenio u svojim diplomatskim kolima, a Hasan el-'Amavi
mu je pomogao da se to oruje sakrije na farmi njegovog oca, u El-Kaljubijji
u sjevernom dijelu Kaira. Kasnije su od " faraona Egipta" i njegove druine
uslijedile potvore i lai na Pokret i njegove ljude! Da ih Allah Uzvieni
nagradi onako kako su zasluili.
AKTIVNOSTI NJEGOVOG OCA

Kua ambasadora, oca Muhammed Haruna el-Mudeddedija, bila je sasta
jalite uleme, mislilaca, voa pokreta otpora i osloboenja islamskih teri
torija, poput Emir Abdul Kerim el-Hitabija iz Maroka, Idrisa es-Sem1sija iz
Libije, el-Fudajl el-Vertilanija iz Alira ... Rektor El-Azhara, iz toga vreme
na, profesor Mustafa el-Meragi, bio je blizak prijatelj njegovog oca. Rektora
397
je u to vrijeme biralo je Vijee uleme, a ne vlasti u Egiptu. Na njegov izbor

nije utjecala nacionalna ili neka druga pripadnost, osnovni kriterij izbora
bio je znanje, vjera i moral. A kada je na vlast doao diktator Abdun-Nasir,
ukinuo je dotadanju praksu izbora rektora El-Azhara, uveo sistem postav
ljanja, na osnovu kojeg je tu najasniju i najutjecajniju ulogu u ivotu mu
slimana Egipta, a i ire, mogao obavljati iskljuivo ovjek lojalan njegovom
politikom konceptu.
MoRAL 1 ZASLUGE
Uvaeni da'ija, Muhammed Harun el-Mudeddedi, bio je pnmJer
muslimana koji je radio, nije se isticao niti eksponirao, uvijek je elio da se
vidi njegovo djelo, ne on lino. Svojim djelom, uglavnom dihadom, elio je
samo jedno - zadovoljstvo Uzvienog Allaha. U koli "Muslimanske brae"
shvatio je ta znai poruka: "Allah je na cilj, Poslanik je na primjer,
Kur'an je na zakon i Ustav, dihad je na put, smrt na Allahovom putu je
naa najvea elja". Koliko je samo pomogao stranim studentima koji su
studirali u Egiptu, a bilo ih je iz cijelog Islamskog svijeta. Doivljavao ih
je prije svega kao brau u Islamu! Za njega je to bila najvra veza koja je
nadmaila svaku drugu pripadnost.
liAPENJE I ZATVARANJE
Muhammed Harim el-Mededdedi je 1954./1374. godine uhapen, a

zatim, bez suenja, sproveden u ratni zatvor u Kairu! Prilikom privoenja
i ispitivanja povrijeena mu je u pa se morao podvrgnuti operativnom
zahvatu. Za njega su se zauzele neke politike linosti van Egipta, kao kralj
Muhammed V iz Maroka i poznati lider iz Alira Muhammed Hajdar,
pa je zahvljujui tim interevencijama puten iz zatvora, ali je morao
napustiti Egipat. Nije pomoglo ni to to je njegova ena Egipanka, to su
njegova djeca roena u Egiptu, niti pak to to je njegova starija sestra bila
udata za Egipanina, doktora efika el-Haena, dekana Poljoprivrenog
fakulteta u Aleksandriji i zamjenika predsjednika Narodne skuptine.
Predsjednik skuptine u to vrijeme je bio Enver es-Sadat. Zahvaljujui
ovim okolnostima, kao i dobrim vezama njegove sestre sa suprugom
Demala Abdun-Nasira, dozvoljeno mu je da se vrati u Egipat, ali da se
dozvola o boravku obnavlja svake godine. Kada je Demal Abdun-Nasir
1965./1360. godine, pod pritiskom iz Moskve, naredio da se pohapse svi
raniji zatvorenici, u egipatske zatvore je strpao preko 65 000 ljudi iz redova
da'ija i uleme, posebno lanove "Muslimanske brae". Meu prvim koji su
398

zatvoreni bio je Muhammed Harun el-Mededdedi. U zatvoru su prema
njemu bili posebno okrutni zbog njegove veze s poznatim muslimanskim
liderom iz Maroka, Mehdijem ibn Bereke. Bili su veliki prijatelji. Na njega je
izvren atentat u Francuskoj dok je Harun el-Mudeddedi izdravao kaznu
u egipatskom zatvoru. Do danas se tano ne zna ko je ubio Mehdija ibn
Bereketa, mada se pretpostavlja da su to uinile vlasti iz Maroka. Sada je
opet intervenisala njegova sestra kod supruge Demal Abdun-Nasira, i opet
je puten iz zatvora i protjeran iz Egipta. Otiao je u Njemaku, a odatle u
Libiju. Interesantno je napomenuti da u Libiji nije traio utoite kod kralja
Idrisa es-Senusija, kojega je njegov otac drao u svojoj kui u Kairu, kada
je bio protjeran iz Libije. Umjesto toga Harun el-Mudeddedi se odluio da
ivi zajedno sa svojim kolegama s kojima je ranije bio u zatvoru u Egiptu.
Preko godinu dana sa njima je ivio u jednoj skromnoj kui u zapadnom
Tarabulsu - Libija.
STAVOVI I LOJALNOST
Jedan od njegovih prijatelja koji je s njim bio u Libiji, a i u zatvoru u Egiptu,

pripovijeda: " Nisam sreo ovjeka odanog i vjernog kao to je Muhammed
Harun el-Mudedddi. Navest u samo jedan primjer. Kada se nakon progona
vratio u Egipat, prvo to je uradio bila je posjeta porodice njegovog druga,
mudahida Saliha ehu Rekika koji je osuen na doivotnu robiju. Porodica
njegovog prijatelja bila je nastanjena u mjestu Ed-Delendab, daleko
od Kaira, gdje uglavnom ive ljudi koji se bave poljoprivredom. Do toga
mjesta smo putovali punih est sati, vrlo neudobnim drumskim putevima.
Konano, na samom kraju ovih poljoprivrednih naselja, nali smo djecu
mudahida Saliha ehu Rekika. Zagrlio ih je i nije se mogao suzdrati, a da
ne zaplae, grlio ih je i ljubio kao svoju roenu djecu. Zadrali smo se samo
pet minuta, jer, da smo ostali due, postojala je mogunost da budemo
otkriveni, jer je obavjetajaca i pijuna bilo na svakom mjestu.
Kada je u Afganistanu doao na vlast novi kralj, smjenio je u Egiptu
ambasadora El-Mudeddedija i tamo poslao novog ambasadora koji se nije
najbolje ponio prema svom prethodniku. Ali, Allah Uzvieni je htio da se
novi ambasador razboli i ode u bolnicu na lijeenje. Muhammed Harun
el-Mudeddedi ga posjeuje u bolnici i uruuje mu buket rua sa eljom
za ozdravljenjem! Novi ambasador je bio iznenaen i postien. Nakon to
je iziao iz bolnice prvo to je uradio bila je posjeta El-Mudeddediju u
njegovoj kui uz duno izvinjenje."
399

Muhammed Harun el-Mudeddedi je u Ehu Himsu u Bubkejri (zapadna
oblast Nila, op.prev.) posjedovao jednu plantau koja mu je agrarnom re
formom oduzeta. Ipak nije prekidao svoju uobiajenu praksu, svake go
dine bi obilazio svoju nekadanju plantau, posjetio bi siromane osobe
koje su tamo ivjele, podijelio im neto odjee, rie, brana, ulja, novca...
Desilo se da je jedan njegov prijatelj, Afganistanac, koji je ivio u Njemakoj
i bavio se trgovinom, bankrotirao. Zatraio je pomo od Haruna el
Mudeddedija koji je, nakon oduzimanja plantae u Himsu, takoer bio
u nezavidnoj situaciji. Nije mogao a da mu ne pomogne, pa je zamolio
jednoga svoga prijatelja u Njemakoj da mu pritekne u pomo, a da mu on
garantuje povrat posuenog novca. Budui da trgovac nije iziao iz krize,
i nije mogao vratiti dug, Harun el-Mudeddedi je taj dug izmirio jer je bio
jamac.
EN-NEDVi o NJEGOVOM ocu

ejh Hasan en-Nedvi, u svojoj knjizi " Sjeanja putnika sa arapskog Istoka",
govorei o ocu Haruna el-Mudeddedija, kae: " Dana 19. 03. 1951. l l l .
06. 1370. godine posjetili smo ejha Muhammed Sadika el-Mudeddedija,
ambasadora Afganistana u Egiptu. Imali smo jedan prijatan susret. Kao
imam klanjao nam je akam-namaz, a upoznali smo njegove sinove i
brata. Kasnije nam je uzvratio tu posjetu u naem skromnom prebivalitu.
Obeao nam nove susrete. Na gostoprimstvo koje nam je ukazao teko je
istom mjerom uzvratiti, to ne treba da udi, jer, on je potomak naega
velikoga reformatora i obnovitelja, ejha Ahmeda el-Farukija.
Kada smo, 26-tog Ramazan 1370./1950. godine posjetili Kuds i klanjali
jaciju i teravih-namaz u El-Mesdidi el-Aksau, saznali smo da je Harun
el-Mudededdi kao mu'tekif u jednoj od prostorija damije to je njegova
redovna praksa uz Ramazan. Navratili smo kod njega na kratko, kako
dolikuje u ovim prilikama.
Za dvadeset sedmu no (Lejletul Kadr) zvao nas je da doemo poslije
jacije-namaza i ostanemo jedno vrijeme s njim u ibadetu. Odazvali smo
se tome pozivu. Konano, tridesetog Ramazana, kada se primjetio "Bilal"
(mlaak), pozvao nas je na veeru, na kojoj su bili prisutni mnogi zvaninici i
uglednici, izraavajui mu estitanja povodom nastupajuih dana Bajrama.
Iskoristio sam priliku, pa sam povodom nastupajueg Bajrama i ja uputio
prigodnu besjedu."
400
Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'.Akil

Plemeniti brat, da'ija i mudahid, Muhammed Harun el-Mudeddedi,
bio je rijetko prijatna osoba. Zavolio ga je svako ko bi ga upoznao. Iako
je bio diplomata, da'va je bila na prvom mjestu u njegovom ivotu, njoj je
poklonio svoju duu, svoju porodicu i svoj kapital. Kada sam zavrio svoj
studij u Egiptu, naa veza je prekinuta, ali, vijesti o njegovom dihadu u
Egiptu i van Egipta, stizale su nam redovno preko povjerljivih osoba.
PosJETA KuvAJTU
Bili smo veoma poaeni njegovom posjetom Kuvajtu. Posjetio je i lino
mene u mojoj kui, a posebno smo bili obradovani njegovim ueem na
naoj sedminoj Tribini. Bilo je to vrijeme poetka dihada u Afganistanu.
Mnoge stvari su nam tada bile jo nepoznate, njegovo prisustvo nam je bio
Allahov dar, jer se radilo o ovjeku koji je bio dobar poznavalac situacij e
u ovoj dragoj zemlji. Objasnio nam je odnos snaga u Afganistanu, o
prioritetima dihada i odbrane zemlje. U objanjenju strategije odbrane
zemlje i dihada nije bilo teko uoiti kod ovoga ovjeka utjecaj kole
ehida Hasana el-Bennaa. Svaka njegova rije upuivala je na snagu
imana, iskren nijet, jasan i razraen cilj, upornost i rad - sve sa eljom
postizanja zadovoljstva Uzvienog Allaha... Sve to nas je inilo zadovoljnim
i radosnim.
SAVJETI I UPUTE
U pismu koje je 1985./1406. godine uputio muu svoje kerke, koji je ivio
na Zapadu, estitajui dolazak na svijet svoga unuka, kae: "... Upuujem
vam hiljade mojih estitki za novoga lana kojim je Allah Uzvieni obogatio
nau porodicu. Da mu Allah Uzvini podari lijep odgoj, obilnu nafaku i
lijep ivot, da taj svoj ivot posveti sluei asni Islam, njegove uzviene
principe. Teret i odgovornost njegove generacije bit e teak i ogroman.
Naa generacija je bila u poziciji da se bori za svoja ljudska i islamska prava,
za svoj opstanak i sigurnost. To je generacija koja je od sebe dala to je
mogla dati, njoj je ostalo samo jo malo vremena.
Samo u zadnja dva mjeseca ostao sam bez svoja dva prijatelja s kojima
sam jako bio vezan, a to su Muhammed el-Mismavi i Abdul Hafiz es-Sej
fi. Njihova smrt je u mome ivotu stvorila veliku prazninu. Da ih Allah
Uzvieni nagradi Svojom milou i nastani ih u prostranstvima Svoga
Denneta. to se tie nae druge domovine - Afganistana, moja je procje401
na da je situacija, za nas, krajnje nepovoljna. Na sceni su snage plaenika,

pijuna, izdajnika, u Peevaru se takoer donose nepovoljne odluke za
Afganistan. Nai neprijatelji, koji budno prate situaciju, shvataju da ove
destruktivne snage napreduju, a da snage vjere i dihada sve vie slabe,
da poteni narod u Afganistanu sve vie krvari i pati... Razlika izmedu
moje generacije i vae je u tome, to sam ja cijeli svoj ivot proveo u borbi
i patnji, ali Allah Uzvieni mi je uvijek pomagao, unato mojim grijesima.
Zahvaljujem Allahu Uzvienom koji me je ojaao imanom i vrstinom
imana, nadam se da mi nee uskratiti tu Svoju blagodat do kraja ivota.
Mi, sinovi Afganistana, godinama smo izloeni nevoljama i patnjama,
kolju nas, rue nae domove, pljakaju i oduzimaju nee reusurse. S druge
strane, muslimani, bolje rei jedan znaajan dio onih koji sebe nazivaju
muslimanima, ive u izobilju, vrijeme provode u igri i zabavi!"
ejh Muhammed Harun el-Mudeddedi bio je jedan od islamskih
kapaciteta koji je sve podloio interesima Islama i islamskog Ummeta.
U krugu "Muslimanske brae" naao je smiraj i utoite, bazu za svoje
djelovanje. Molimo Allaha Uzvienog da nas, zajedno s njim, pridrui
vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim ljudima, kojima je Allah
milost Svoju darovao. A kako e oni divni drugovi biti!
Muhammed Hamid ebu en-Nasr, Mustafa Mehitr, Hali/ el-Ham idi, Ibrahim eref, u
posjeti izbjeglicama Afganistana
402
Abdullah 'Akil Sulejman el-'Akll
50 - EJH ABDULLAH EN-NURi

(1905-1981 l 1323-1401)
UITELJ DA'IJA
en je u gradu Ez-Zubejr 1905./1323.
odine. Njegov otac je porijeklom iz
osula, sjeverni Irak. Iz ugledne je
porodice, a i sam je bio veliki alim. Iz Mosula
je doselio u Ez-Zubejr gdje se oenio i nasta
nio. Odatle se sa svojom porodicom i sinom
Abdullahom, godine 1921./1340., preselio u
Kuvajt. Svoje obrazovanje Abdullah en-Nuri
stekao je kod svoga oca, zatim u mjesnim i
turskim kolama, a kasnije je zavrio reno
miranu uiteljsku kolu "Darul-muallimin"
u Bagdadu.
EJHOVI PRED KOJIMA JE UIO

Njegovi najpoznatiji ejhovi u Kuvajtu bili su: ejh Abdullah Halef
ed-Dehijjan i ejh Dum'a ibn Devder. to se tie njegovih kolskih
drugova, istai emo takoer dva imena: ejh Abdul 'Aziz Hamade, koji
je s njim studirao nasljedno pravo i ejh Abdul Vehhab el-Faris, koji je s
njim izuavao znanosti fikha. Njegove karakteristike: posluan prema
roditeljima, dobroduan prema siromanim. Mrzio je tiraniju i diktaturu,
a pomagao svima koji tu pomo trebaju i zasluuju.
FuNKCIJE KOJE JE OBAVLJAO

Obavljao je niz znaajnih i odgovornih dunosti. Bio je uitelj u koli
"El-Mubarekijje", u vremenu kada je direktor te kole bio Omer Asim el
Ezmiri. U ovoj koli je predavao oko est godina. Neki od njegovih uenika
e kasnije postati poznate linosti, poput pjesnika Fehed el-'Askerij a i
profesora Abdul 'Aziz Husejna. U ovoj koli ejh Abdullah en-Nuri je
predavao arapski jezik i fikh imama Ahmeda ibn Hanbela.
403
Kasnije je predavao u koli " El-Ahmedije", takoer est godina. to se

tie sudstva, najprije je, 1926./1345. godine postavljen za notara, zatim je
napredovao u slubi do ina generalnog sekretara. Dok je radio u sudu,
povjerene su mu i druge odgovorne dunosti, tako je radio kao predava
u tek osnovanom Islamskom institutu u trajanju od tri godine. Pored
toga, postavljen je za inspektora Vakufa, jednu godinu je bio instruktor
imamima, a etiri mjeseca je bio direktor kuvajtske televizije u poetku
njenog osnivanja.
Naputa rad u sudu 1955./1375. godine i posveuje se slobodnim
djelatnostima. Radio je kao advokat, hatib u damijama, predava vjerskih
tema na TV programima. Uestvovao je na mnogim konferencijama i
znaajnim islamskim skupovima u Kuvajtu, i van Kuvajta. Dok je radio
u sudu kao generalni sekretar, uvijek je nastojao da u sporovima doe do
nagodbe i pomirenja. Mnogi su prihvatali njegove savjete i sugestije. Jedan
je od osnivaa poznatog kuvajtskog Udruenja advokata. Bio je aktivan
uesnik skupova koje su odravali advokati arapskih zemalja. Jedan od
takvih sastanaka bio je i onaj u Kairu, odran 1964./1384. godine.
PuTovANJA
Mnogo je putovao. Navest emo neke od zemalja koje je posjetio: Indija,

Pakistan, Indonezija, Malezija, Austrija, Egipat, Liban, Sirija, Palestina,
Jordan, Irak, zemlje Zaljeva, Maroko, Amerika i zemlje Evrope. Prisustvovao
je znaajnoj Islamskoj konferenciji u Kudsu, 1961./1381. godine i bio jedan
od njenih uesnika. Vie puta je obavio Haddd i 'Umru. Prvi put je obavio
Haddd 1932./1350., i to jaui na devi, a kada je drugi put obavio Haddd,
1952./1372. godine, iao je automobilom, kao i trei put, 1956./1376. godine.
U svim kasnijim putovanjima na Hadd i 'Umru, koristio je avion. Imao
je znaajno putovanje u Egipat 1954./1374. godine zajedno sa ejhom
Abdullah Dabir es-Sabahom i hadi Abdul Aziz el-Ali el-Mutavvom.
Primio ih je tadanji predsjednik, general-major, Muhammed Nedib. Sa
njima je bio i poznati lider iz Alira, ejh el-Fudajl el-Vertilani. Ova posjeta,
za sve strane, bila je veoma konstruktivna i korisna.
DJELA
Napisao je dosta znaajnih djela, u kojima se doticao fetvi, uputa, biografija,

prijevoda, putovanja, poezije, narodnih predanja, javnih predavanja, da've,
reformi. Navest emo neka od njegovih najznaajnijih djela:
404
Neobina putovanja
Pitali su me o ibadetu i vjeri
Pitali su me o eni
Hadis - Tradicija
"El-Muhammedijjat" - vjeita mu'diza
Pitanje edukacije u Kuvajtu
Zena muslimanka
Najvra veza
El-Behiiijje - obmana koja je posjekla rue
Vjeno zasluni u historiji Kuvajta
Mjesec dana u Hidiizu
Sjeanja putnika sa dalekog Istoka
Divan (zbirka) poezije
Moje poznanstvo sa ejhom Abdullah en-Nurijem datira od moga dolaska

u Kuvajt 1959./1379. godine. Obzirom da sam u poetku radio u sudu,
odsjek za izvrenje presuda, esto sam imao susrete sa ejhom Abdullah en
Nurijem, koji je radio kao advokat. Osim tih, poslovnih susreta, meusobno
smo se posjeivali u svojim kuama.
Redovno mi je poklanjao svoje knjige prilikom njihovog izlaenja.
Prisustvovao sam njegovim hutbama koje je odravao u damiji " El
Kadisijje".
Imao je privlaan metod izlaganja, i nikada nije dugo govorio.
NJEGOVI STAVOVI I MORALNE ODLIKE
Mnogo je hvalio svoga ejha, Abdullah el-Halef ed-Dehijjana, smatrajui ga

uzorom ulemi, sufijama, pravnicima, reformatorima. Zahvaljujui njemu,
ejh Abdullah en-Nuri se opredjelio za izuavanje fikha imama Ahmeda
ibn Hanbela...
Bio je mirne i blage naravi, irokogrudan, vedar i nasmijan. Volio je alu,
naroito meu svojim akramima, ali nikada ne bi iziao iz okvira ustaljene
prakse i obiaja.
Bio je taan i precizan u svojim poslovima i obavezama. Strogo je vodio
rauna o zakazanim sastancima, posjetama, korespondenciji, vremenu
405

parnica i presuda, registrujui i najsitnije detalje. Bio je krajnje odgovoran
u odnosu na svoje obaveze, revnosan kada su u pitanju vjerski propisi,
zagovornik prakse eriata.
Zajedno sa ejhovima Abdurrahman ed-Dusirijem i Abdurrezzak es-Salih
el-Mutavvom, estoko se suprotstavio prijedlogu zakona, po kojem bi
eriat trebalo odvojiti od ivotne prakse. Posredovao je kod Emira (vladara
drave - op.prev.), koji je na kraju ovlastio ejha Jusuf ibn Isa el-Kinaija da
nadgleda svaku presudu izreenu na Sudu, kako ne bi bila u kontradikciji
sa eriatom.
VJERA I PROGRAM
Bio je u jakoj vezi s "Muslimanskom braom" u Egiptu, prije svega zahva

ljujui svome prijatelju Vehbe Hasan Vehbeu, u koga je imao ogromno po
vjerenje, jer je bio istinski sljedbenik kole i programa ehida Hasana el
Bennaa, kojem, nakon Allaha Uzvienog pripada najvea zasluga za borbu
protiv savremenog faraonizma, ateizma, novotarija i zabluda, prihvatanja
svake ideje i prakse koja je dolazila sa Zapada, odricanja vlastite historije i
vlastitih vrijednosti. ehid Hasan el-Benna bio je nosilac orginalne islam
ske misli, bazirane na Kur'anu i Sunnetu, praksi Prve generacije Islama.
ejh Abdullah en-Nuri bio je pobornik te iste ideje i zdravoga programa.
Nastojao je uvijek olakati ljudima, ne oteavati, u donoenju presuda uva
avao je prilike trenutka u kojem je ivio, sredini u kojoj je djelovao. Drao
se kljunih naela, nije ulazio u sitnice i detalje, pogotovo kad se railo o
razilaenjima u miljenjima. Davao je dosta prostora slobodi miljenja idtihadu. to se tie razlika u miljenjma i stavovima, nije imao nita pro
tiv da se i o tome detaljie, ali samo pod uvjetom da se tome prilazi nauno,
i da to bude iz ljubavi prema Allahu Uzvienom.
Veliki Islamski autoritet, dr. JUsuf el-Karadavi, u svojoj izvanrednoj knjizi
" Halal i haram u Islamu", kae: " .. .Islamski eriat, koji se zasniva na prin
cipu ostvarenja dobra za cijelo ovjeanstvo, a uklanjanja od zla, ima za
cilj odstraniti iz ivota pojedinca i ljudskog drutva sve to je negativno, a
osigurati mu sve to je napredno i korisno. Osigurati to svakom ovjeku, i
u duhovnom i materijalnom smislu, obezbijediti to kompletnom ljudskom
rodu, siromanim, bogatim, vladarima i graanima, enama i ljudima...
Islamski intelektualac ne mora biti rob odreenog mezheba, ili prihvatiti
miljenje osnivaa odreenog mezheba, on treba biti rob argumenta i
406

dokaza, jai dokaz uvijek treba prihvatiti u odnosu na slabiji, bez obzira ko
zastupa slabiji argument. Istina nije samo u jednom mezhebu, predstavnici
mezheba nikada nisu tvrdili da su bezgrijni, nego da ele doi do istine i
najispravnijeg miljenja, pa "ako pogrijee", imat e nagradu, a ako pogode,
imat e dvije nagrade."
RAzuMJEVANJE IsLAMA
ejh Abdullah en-Nuri prilazio je Islamu kao sistemu ivota. Taj sistem
ne iskljuuje niti jedan aspekt ljudskog ivota. Islam je dakle: drava i
domovima, vlada i narod, moral i mo, milost i pravda, kultura i zakon,
nauka i sudstvo, materija, zarada i bogatstvo, dihad i da'va, vojska i ideja,
vjera i ibadet. Kur'an i Sunnet su, za svakog muslimana, osnovni izvori za
spoznaju islamskih propisa. Razumijevanje Kur'ana treba da bude u skladu
s osnovama arapskog jezika, bez bilo kakve usiljenosti i proizvoljnosti, a
razumijevanje Hadisa treba bazirati na sigurnosne predaje. Ovakav prilaz
Islamu je karakteristian za Prvu generaciju muslimana i taj put treba
slijediti dananja generacija.
ejh Abdulah en-Nuri svakako je jedna od svijetlih figura kada je u pitanju
islamska da'va u Kuvajtu. Radio je i dokazao se na razliitim poljima. Dao
je svoj doprinos Islamu u Kuvajtu, ali i van Kuvajta. to se Kuvajta tie,
dobro je upoznao stanovnike toga podruja i njihovu sklonost ka injenju
dobra i pruanju pomoi Islamu i muslimanima ma gdje oni bili i ivjeli.
PRIMJERI IZ NJEGOVE POEZIJE

Imao je prirodnu nadarenost za poeziju, koja je kod njega nastajala kao
reakcija na dogaaje. Nakon smrti svoga uitelja, ejha Abdullah el-Halefa
ed-Dihajjana, posvetio mu je dvije kaside.
U prvom dijelu svoje prve kaside istie da je ovjek vrijedan onoliko koliko
se poslije svoje smrti spominje. Za svoga uitelja istie, da je Allah Uzvieni
htio, da sjeanje na njega, za sve one koji su ga poznavali, bude trajno.

Za svoga drugog uitelja, ejha E-inkajtija, osnivaa kole "En-Nedat" u
Ez-Zubejru napisao je takoer dvije kaside.
U poetku prve kaside pjesnik se pita da lipostoji srce, koje na vijest o njegovoj
smrti nee biti ganuto i pogoeno, a u poetku druge kaside kae, da je smrt
ejha gubitak koji se ne moe porediti s bilo kojim drugim gubitkom.

407

Sline poruke nalazimo i u nje
govim kasidama koje je posvetio
ejhu Abdul Meliku el-Mubejje
du i velikom dobrotvoru hadi
Ali Abdul Vehhabu el-Mutavvi,
koji je umro 1945./1365. godine.
O svom uitelju, ejhu Abdullah
el-Halef ed-Dihajjanu, ejh Abdu
llah en-Nuri, kae: "To je najbolji
ovjek koga sam vidio i upoznao
u svome ivotu. Krasilo ga je vr
hunsko znanje i istinska pobo
nost, svoj ivot je poklonio nauci,
uao je u more nauke i dospio do
velikih dubina. Od svoga obilnog
znanja poklonio je dosta svima
koji su ga pitali i sluali.
ejh Abdullah en-Nuri u ulozi hatiba
Bio je plemenit i blag, mnogo je

pratao. Bio je zadovoljan s onim
to je imao. Nije grabio bogatstvo
i dunjaluk, mada mu je to bilo na
dohvat ruke, ali ga je odbio."
Nakon to mu je umro otac, a neposredno iza toga i majka, to ga je teko

pogodilo, posvetio im je stihove koji odiu tugom, bolom i spoznajom.
ZALAGANJE NA PUTU DOBRA

Bio je neumoran u dobrotvornim akcijama. Na putovanjima van Kuvajta
sa sobom je nosio velika materijalna sredstva ulaui ih u islamske kole
i ustanove, udruenja, pomaui one kojima je pomo bila neophodna.
Mnogi muslimani i muslimanke u Kuvajtu povjeravali su mu svoja sredstva
da ih preda u ruke onih kojima su potrebna. Svi su u njega imali ogromno
povjerenje.
Govori se da su sredstva koja su mu kao emanet povjerena od graana
Kuvajta, samo u jednom trenutku, premaila cifru od 200 000 dolara...
Kada ga je na smrtnoj postelji u bolnici posjetio ejh Jusuf Dasim el
Haddi, ejh Abdullah en-Nuri ga je upoznao sa postojanjem registra u
408

kojem se nalaze podaci o
dobrotvorima i sredstvima.
Tako je i bilo, i ova sredstva
su bila osnova za osniva
nje dobrotvornog udrue
nja "Abdullah en-Nuri". U
Sidneju, u Australiji sagra
ena je jedna elitna kola
koja nosi ime " Medresetu
en-Nuri" (Nurijeva kola).
Potovani brat, Omer ed
Dajil, obavjestio me, da je
ejh Abdullah en-Nuri po
klonio dosta knjiga za bi
blioteku kole " En-Nedat"
u Ez-Zubejru, ukljuujui i
knjige iji je on autor.
Ovo je samo dio biografije
ejha Abdullaha en-Nurija, ejh Abdullah en-Nuri, krajnje lijevo, do njega ejh
prikaz njegovog dihada na Abdullah el-Dabir s predsjednikom Egipta, Muhammedom
Nedibom, 1954./1374. godine
putu Istine i dobra. Na tom
putu je radio sve do momenta svoga prelaska iz prolaznog u Vjeni svijet.
Molimo Allaha Uzvienog da mu se ova djela vrednuju onoga Dana, ,, ...
Kada nee nikakvo blago a ni sinovi od koristi biti, samo e onaj koji
Allahu srca ista doe spaen biti." (E-u'ara' - 88,89)
Zahvaljujemo Allahu Uzvienog to je dolo do uspostave i aktiviranja do
brotvornog udruenja " Dem'ijjetu Abdullah en-Nuri el-hajrijje", koje su
osnovali njegovi poboni sinovi, njegovi prijatelji i potovaoci, meu kojima
su najpoznatiji: Jusuf Dasim el-Haddi, Abdurrahman el-'Ivedi, Ahmed
Bezi' el-Jasin, Abdurrahman ez-Zamil, Dasim el-Hurafi, Abdullah el
Mezimi, Abdul Muhsin es-Suvejni, Mubarek el-Husavi, Ibrahim el-Ferhan,
Hamud el-Ferhan, Ibrahim el-Hadiri, Nasir el-Kitami, Muhammed el-Ve
zzan, Muhammed el-'Ivedi. Meu njima su oni koji su ispunili svoju obave
zu, a ima onih koji to oekuju. Gajimo nadu i povjerenje u uvaenoga brata
Nadira en-Nurija da e ovo Udruenje voditi onako kako e ono opravdati
svoju svrhu i ulogu. On je jedan od svijetlih primjera kuvajtske mladosti,
koji na put Allahov poziva, imajui jasne dokaze.
409

SMRT
ejh Abdullah en-Nuri na Ahiret je preselio 17. 01. 1981./1402. godine.
Da ga Allah Uzvieni nagradi i oprosti i njemu i nama, da nas u Svom

Dennetu sastavi sa vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim
A kako e
ejh Abdullah en-Nuri i ejh Htllid el-Diessdr, prijanji ministar Vakufa Kuvajta, na aerodromu u
Kudsu gdje su prisustvovaliproslavi Isra i Mi'radia.
410
51
EJH MUHAMMED TEKIJJUDDIN

EL-HILALI (EBU EKI B)
( 1 8 9 3 - 1 9 8 7l 1 3 1 1 - 1 4 0 7 )
VELIKI UENJAK
rsni
lingvist, alim, dr. Muha
mmed Tekijjuddin ibn abdul
Kadir el-Hilali, imao je nadi
mak Ehu ekib jer je svom prvom sinu
dao ime po svom prijatelju emiru eki
bu Arshinu. Roen je u mjestu El-Ferh
u marokanskoj pustinjskoj pokrajini
Sedlemase, 1893./1311. godine. Njego
vi preci su ovdje doselili jo u devetom
stoljeu po Hidri, doli su iz Kajrevana
iz Tunisa. Bila je to poznata ulemanska
porodica. Njegov otac i djed bili su po
znati pravnici-fakihi. Prvi mu je uitelj
Dr. Tekijjuddin el-Hilali iz dana u
bio njegov otac, kod koga je izuio hifz u
Njemakoj, 1939/1358
12-toj godini. Iz rodnog mjesta je traei
posao 1914./1333. godine, doao u Alir. Tu je upoznao poznatog alima ej
ha Habibullaha e-inkajtija i pohaao njegovu kolu u trajanju od sedam
godina. ejh e-inkajti je umro 1919./1338. godine. Bio je najvei alim svo
ga vremena, a bio je poznat i po zuhdu, pobonosti i moralu.
Muhammed Tekijjuddin el-Hilali vraa se u Maroko 1921./1340. godine

gdje u gradu Fas prisustvuje predavanjima poznate uleme, poput ejha
Fatimija e-iravija, ejha Muhammed el-Arebi el 'Alevija, ejha Ahmeda
Sukejrida i drugih.
Diplomirao je na Univerzitetu u el-Karevejnu. Put ga je kasnije odveo u
Kairo gdje je prisustvovao predavanjima na El-Azharu. Upoznao se s
poznatim selefijom i reformatorom Muhammed Reid Ridaom, kao i
drugom poznatom ulemom, od kojih izdvajamo: ejh Muhammed er41 1

Rimali, ejh Abdul 'Aziz el-Hull, ejh Abduz-Zahir ebu es-Semh, ejh
Muhammed Abdurrezzak i ejh Muhammed ebu Zejd. Iz Egipta odlazi
na Hadd, a nakon toga u Indiju. Znaajno je napomenuti da se u Indiji
povezao s brojnim muhadisima. Tu je upoznao i poznatog alima, ejha
Abdurrahmana ibn Abdurrahim el-Mubarekfurija, najpoznatijeg alima
Indije tog vremena, autora knjige "Tuhfetu el-Uhiizi fi erhi Dami'i et
Tirmizi". Tekijjuddin el-Hilall je u Indiji ostao tri godine, a odatle odlazi
u Irak, u grad Ez-Zubejr, 1923./1342. godine, gdje se upoznaje s poznatim
alimom iz Mauritanije, ejhom Muhammed el-Emin e-inkajtijem,
osnivaem poznate kole En-Nedat. Oenio je njegovu kerku i u Ez
Zubejru se zadrao tri godine. Put ga dalje vodi u Egipat, pa u Saudijsku
Arabiju. Kada je poao iz Egipta, ejh Muhammed Reid Rida mu je dao
preporuku za kralja Saudijske Arabije Abdul 'Aziz Al Seiida, u kojoj je
pisalo: " Muhammed Tekijjuddin el-Hilall, iz Maroka, naj svestraniji je alim
kojeg ste do sada mogli upoznati. Molimo Vas, iskoristite ga!"
GosT KRALJA ABDUL AzizA

Tekijjuddin el-Hilall je kod kralja Abdul 'Aziza AI Sauda, u svojstvu
specijalnog gosta, ostao nekoliko sedmica, a onda je postavljen za kolskog
nadzornika u damiji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u Medini el
Munevveri, gdje ostaje dvije godine. Iza toga je premjeten u Mesdidil
Haram i Saudijski institut u Mekki el-Mukerremi, gdje ostaje godinu
dana. U meuvremenu su mu dole brojne ponude iz Indonezije i Indije u
kojima mu se nudi mjesto predavaa na tamonjim naunim ustanovama.
Prihvatio je poziv profesora Sulejmana en-Nedvija iz Indonezije, gdje je
otiao 1930./1 349. godine. Postavljen je za predsjednika odsjeka arapskog
jezika i knjievnosti na fakultetu "Vijee uleme" u gradu Lukno (Lucknow),
gdje je ostao tri godine. Nauio je dobro engleski jezik, i na prijedlog ejha
Sulejmena en-Nedvija, Ebu el-Hasen en-Nedvija, Muhammed Nazim
en-Nedvija, te njihovih asistenata, pokrenuo je asopis "Ed-dija'" (Izvor
svjetlosti). Bilo je to 1932./1351. godine. Nakon toga vraa se u Irak u Ez
Zubejr gdje je radio kao profesor u koli "en-Nedat" koju je osnovao ejh
e-inkajti, otac Hilalijeve supruge. U ez-Zubejru je ostao tri godine, zatim
odlazi u vicarsku u enevu gdje se sastaje s emirom ekibom Arslanom,
koji ga preporuuje jednom svom prijatelju u Ministarstvu vanjskih poslova
u Berlinu. U preporuci je, izmeu ostalog, pisalo: " Kod mene se nalazi
jedan mladi iz Maroka, knjievnik, kakav do sada nije doao u Njemaku.
41 2
On eli studirati na nekom od Univerziteta u Njemakoj. Ako bi mu usput

mogli nai mogunost da predaje arapsku knjievnost, kako bi imao platu
i mogunost da moe zavriti svoj studij, bio bih Vam zahvalan."
I zaista, brzo je stigao pozitivan odgovor iz Ministarstva vanjskih poslova,
nakon ega je El-Hilali otputovao u Njemaku. Postavljen je za predavaa
na Univerzitetu u Bonu, a istovremeno se posvetio uenju njemakog jezika.
Za godinu dana savladao je jezik u toj mjeri da je mogao pratiti predavanja
na njemakom. Bio je student i predava na Univerzitetu. Prevodio je s
arapskog na njemaki, i obratno. Preveo je brojna djela. Nakon tri godine
provedene u Bonu, preao je na Univerzitet u Berlin, gdje je bio student i
predava, a uz to je, 1939./1358. godine postao direktor Radio programa
na arapskom jeziku. Doktorirao je 1940./1359. godine. U svojoj disertaciji
nastojao je pobiti miljenja orjentalista, poput Martina Hartmana,
Karla Brukelmana i drugih. Naslov njegove doktorske disertacije bio je
" Interpretacija Predgovora za knjigu El-Demahiru minel-Devahiri s
objanjenjima toga djela." Komisija pred kojom je branio ovaj svoj rad bila
je sastavljena od deset eksperata. Svi su mu dali visoku ocjenu i priznali
naunu titulu doktora.
Profesora El-Hilalija ne treba posebno predstavljati, on nije svoju naunu
reputaciju stekao samo u Indiji, nego i mnogim drugim mjestima. ejh
Hasan en-Nedvi, u svojoj knjizi "ivotni hod", za njega e rei: " Dolazak
profesora Tekijjuddina el-Hilalija u Indiju je od ogromnog znaaja. Bio je
profesor arapskog jezika vrhunskog kalibra. Bio je dostojan arbitar izmeu
ejha Reid Ridaa i emira ekiba Arslana u njihovoj raspravi o kretanju
arapskog jezika i izraza. Ovo priznaje i sam ekib Arslan u svojoj knjizi
" Reid Rida i bratimljenje dugo etrdeset godina".
NoviNSKI DOPISNIK
Tokom Drugog svjetskog rata otputovao je u Maroko. To putovanje ima

lo je isto politiku pozadinu. Naime, tamo je otiao po upustvima pale
stinskog muftije hadi Muhammed Emina el-Husejnija. Marokanski am
basador, Abdul Halik el-Turejsi, obezbijedio mu je putnu ispravu u kojoj
je stajalo da je rodom iz mjesta Titvan u sjevernom Maroku koje je bilo
pod kontrolom i upravom panije. U politikoj misiji proveo je pet godina.
Profesor Muhammed el-Medzub, u svojoj knjizi "Ulema i mislioci koje
sam upoznao", navodi rijei doktora El-Hilalija iz kojih se vidi da je dobio
pismo od ehida Hasana el-Bennaa, Generalnog sekretara Muslimanske
brae, u kojem stoji: " Mi imamo svoje novinare i izvjetae iz svih dijelova
413

svijeta, osim iz Maroka. Molim te da nam nae takvog ovjeka i da nas
izvijesti o visini protuusluge koju trai za taj posao. lanke treba slati za
asopis Muslimanska braa. Bilo bi idealno da ti lino preuzme tu ulogu,
to bi nam bila najvea elja..." Dr. El-Hilali dalje kae: " Prihvatio sam pri
jedlog i tajno poeo slati izvjetaje za Muslimansku brau. Odraivao sam
to putem engleske pote u Titvanu. Meutim, apanci su potplatili jednog
slubenika u engleskoj poti, inae Marokanca, koji im je kopirao i predao
sve moje lanke koje sam poslao u asopis Muslimanska braa. Za tu uslu
gu su mu dali veliku nagradu, a mene strpali u zatvor. Nisu me ispitivali
niti optuivali. Tu sam ostao tri dana, a onda su zbog mog zatvaranja pro
testvovali stanovnici toga mjesta, a i Radio London, na arapskom jeziku,
izdao je saoptenje o mom zatvaranju, nakon ega su me pustili".
Dr. El-Hilali je 1947./1367. godine otputovao u Irak gdje je na fakultetu
Kraljice Alije radio kao asistent, a kasnije kao predava. Ostao je tu sve do
1958./1378. godine, do vojnog pua u Bagdadu. Godinu dana nakon vojnog
udara u Iraku odlazi u Maroko i zapoljava se kao predava na filozofskom
fakultetu Univerziteta " Muhammed V".
ejh Abdul Aziz ibn Baz, s pozicije rektora Islamskog univerziteta u Medini
el-Munevveri, poziva ga u Saudijsku Arabiju nudei mu mjesto predavaa.
Dr. El-Hilali je prihvatio ponudu i na tom Univerzitetu je predavao sve do
1974./1394. godine, nakon ega se vraa u Maroko i posveuje da'vi.

Doktora Tekijjuddina el-Hilalija upoznao sam preko svoga amide, Muha
mmed Sulejman el-'Akila, njegovog bliskog prijatelja. Zatim sam 1946./1366.
godine, u listu" Muslimanska braa", proitao jednu njegovu kasidu koja
me se jako dojmila. U toj kasidi on prijeti kolonizatorima, Francuzima,
poruujui im da se vrate svojim kuama. Ako se njihov povratak ne ostvari

za njegova ivota, on e na samrti ostaviti amanet svojim nasljednicima da
se bore i da ih protjeraju s naih prostora ...
elei da mu se to vie pribliim, poslao sam mu pismo u mjesto njegovog

boravka u to vrijeme, u Titvan u Maroku, i to putem asopisa " Lisanu ed
din" (Jezik vjere), koji je izdavao zajedno sa ejhom Abdullah Keniinom,
velikim alimom Maroka. Ovaj asopis je dolazio u radnu kancelariju moga
amide Muhammeda el-'Akila. Inae, ime asopisa vezano je za ime velikog
pisca iz panije, Lisanuddina ibn el-Hatib el-Endelusija. Od toga vremena,
ustaljene su moje veze sa dr. El-Hilalijem.
41 4
Abdullah 'A.kll Sulejman el-'Akil
Kasnije, kad se nastanio u Bagdadu posjeivao sam ga u njegovoj kui.

Priao mi je o svojim odnosima sa "Musliamnskom braom", posebno sa
ehidom Hasanom el-Bennaom. Posebno mu se dopala Imamova metodo
logija djelovanja to je naroito isticao. A onda, 1949./1369. godine dola
mi je njegova preporuka za dvojicu vanih ljudi koji su posjetili Irak, ejh
Mes'ud Alim en-Nedvi i Muhammed Asim el-Haddad, izaslanici Ebu el
'Ala el-Mevdudija, voe Islamskog pokreta u Indiji i Pakistanu. Ta zna
ajna posjeta posebno nas je obradovala, jer smo se prvi put upoznali sa
djelima velikog islamskog mislioca i reformatora, El-Mevdudiija, a blo je
znaajno i to to smo se prvi put neposredno situaciji muslimana u Indiji
i Pakistanu. Sa delegacijom smo, pored Bagdada, doli i u Basru i ez-Zu
bejr. U doeku delegacije iz Pakistana mnogo su mi pomogli: Abdullah
er-Rabih, Abdul Aziz er-Rebiah, Omer ed-Dajil Abdul Hadi el-Bahisin,
Abdus - Samed er-Rudejni i Abdul Vahid Eman. Moj amida, Muham
med Sulejman el-'Akil, govorei o svome prijatelju, dr. el-Hilaliju, kae:
" Moja veza i prijateljstvo sa dr. el-Hilalijem datira od njegovog dolaska
u Ez-Zubejr. esto smo se susretali. Nekada su bili prisutni i ejh Nasir
el-Ahmed, ejh Azbi es-Sabah i ejh Dasim el-'Akreb. Dr. El-Hilal bio je
veliki alim, nadaren knjievnik i pjesnik.
S druge strane, doktor El-Hilali e za svoga prijatelja Muhammed el
'Akila, rei: " Poetkom tridesetih godina Ebu Kasim (Muhammed el-'Akil)
poeo se baviti trgovinom. Obeao mi je, ukoliko mu posao krene dobro,
da me nee zaboraviti i da e me pomoi. Kada sam se, 1947./1367., vratio
u Irak, bio sam u jako nepovoljnoj situaciji i sjetio sam se svoga prijatelja i
njegovog starog obeanja. Napisao sam mu jednu kasidu u kojoj sam mu
iznio svoj hai, i namjeru da kupim kuu u Bagdadu ... Nije se dvoumio niti
ekao, pomogao mi je, da ga Allah nagradi."
O dr. El-Hilaliju su nam priali i neki njegovi uenici iz kole " En-Nedat"
iz Ez-Zubejra. Isticali su da je bio uen, dobar pedagog i odgajatelj, dosta
strog ali pravedan - nije pratao greke u nauku gramatike arapskog jezika.
To je bio razlog nekorektnog odnosa prema njemu od strane neodgovornih
i u osnovu nezainteresovanih uenika. On je takvo ponaanje na vrlo utiv
nain osudio u lancima ocjavljenim u asopisima " Es-Sidil", koji je izda
vao Taha el-Fejjad, i " El-Feth ", iji je izdava bio Muhibuddin el-Hatib. Bila
je to kritika upuena, ne samo neodgovornm uenicima zbog nepristojnog
ponaanja, ve, prije svega, kritika svih odgovornih koji doputaju takvo
ponaanje: roditelja, pedagoga, institucija. Ovom lanku dat je veliki publi
citet pa su preduzete mjere da se stanje u sistemu kolstva unaprijedi.
415

IDEJE
Na svom poetku, dokje bio u Maroku, dr. El-Hilali je bio sufiski opredeljen,
zatim je postao zagovara tradicije (selefizma) i jedan od aktivnih lanova
toga programa. Medutim, kasniji njegov ivot, pogotovo nakon putovanja
u razne arapske zemlje, Indiju, vicarsku, Njemaku, uinile su da postane
sve vie otvoren. On prerasta u da'iju, reformatora, mudahida. Mnogo su
mu koristili susreti s ulemom u Islamskom svijetu i inostranstvu.
U svom naunom programu zagovarao je slijeenje temeljnih islamskih
naela, upozoravao na tetnost ulaenja u detalje i rasprave, pogotovo
sukobljavanje oko razliitih stavova... Upuivao je na praksu i iskustvo
Zapada i njegov nauni napredak, apostrofirajui hadis: "Mudrost je
izgubljena stvar vjernika, i gdje god je nae - treba da je uzme".

Dok je bio predava na Islamskom univerzitetu u Medini el-Munevveri
esto smo se viali. Naime, bio sam lan Savjetodavnog vijea na Univer
zitetu i prisustvovao sjednicama na kojima je bio i dr. El-Hilali. Nakon
toga bi razgovarali o poloaju i stanju muslimana na globalnom planu, o
buenju islamske svijesti u narodu, o da' ijama i njihovoj ulozi, o pritiscima
i metodama diktatora protiv njih...
Zakljuak bi bio da se treba strpiti, izdrati, jer put je dalek, borba e dugo
trajati, jer " Dennet je okruen tegobama i neugodnostima, a Dehenem
nasladama i strastima." Obradovao me je svojom posjetom kada je krajem
sedamdesetih godina doao u Kuvajt. Priao mi je o svojim doivljajima u
Ez-Zubejru, Indiji, Njemakoj i aroku.
MuHAMMED TEKIJJUDDIN EL-HILALI KAO PJESNIK

Mnoge prigode iz svoga ivota popratio je poezijom. Naalost, tragove
njegove poezije moemo nai samo na stranicama nekih novina i asopisa,
ona jo uvijek nije sakupljena i obraena. Nadamo se da e to uraditi neko
od njegovih uenika i simpatizera iz Maroka, kao to je dr. Abdusselam el
Hiras i drugi, prije svih njegov sin ekib el-Hilali.
Ovom prilikom bi naveli samo neke od njegovih kasida koje je spjevao ili
linostima ili povodom nekih dogaaja. Tako je jednu krau kasidu posvetio
poznatom vodi iz Maroka, Abdul Haliku et-Turejsiju. Bilo je to 1937./1356.
godine. U kasidi ga opisuje kao borca za slobodu, za istinu i pravdu, ovjeka
koji se suprotstavlja tiraniji i nasilju. Oslovljava ga nadom nacije, vodom u
bolji i prosperitetniji ivot.
416
U pozdravnoj kasidi irakom voi Reid

Ali el-Kejlaniju koju je prenio Radio Berlin
1941./1360. godine, opisuje volju i raspoloenje
naroda za ovog mudahida. Za njegove uspje
he kae da su " Fedru el-Dihadi" (Zora i na
java dihada), hvali i istie i njegovu porodicu
i pretke. U jednoj od svojih kasida kritikovao
je postupak dravne administracije vezano za
potrebe i zahtjeve graana. Za ove istie, da ne
sjede na zemlji, nego u oblacima, da se sa takvim

ponaanjem nee popraviti stanje niti povratiti
nekadanja slava, koja je, zahvaljujui takvim
odnosom prema obavezama i izgubljena. Na
Dr. Tekijjuddin el-Hi/ali u
mladim danima
kraju kaside ali se Allahu Uzvienom na vakat

(zemiinun fiisidun) koji je pun iskvarenosti.
D "
gih manjih i veih djela:
Autofje
- Komentar "Sahihu el-Buhiiri" (knjiga I)

Inspiracije i blagodati sure El-En'iim
Istinska razmatranja o otkrivenosti i pokrivenosti (hidabu)
Pravedan sudija o nadgrobnim spomenicima
Osvrt na pritvrenost obavljanja sunneta prilikom dum'a-namaza
Lua svjetla objave
Vrijeme u kojem musafir moe klanjati sabah-namaz
O tradicionalnoj i racionalnoj spoznaji, o rasprostranjenom miljenju
vezano za novotarije oko kabura
O porodici Muhammeda, s.a.v.s. - prava i obaveze
Propisi "Hul'a" u Islamu (rastave braka uz odreenu naknadu muu op.prev.)
Glosa na djelo "Et-Tevhid" autora, ejhul Islama, Muhammed ibn Abdul
Vehhiiba
- Rezime akiiidskih djela "Hedjul-Halili", i ,,'Ibadetu el-Dehili"
- Glosa na djelo "Kefu e-ubuhiiti" (Otkrivanje nejasnoa), autora
Muhammed ibn Abdul Vehhiiba
41 7
Ehlu el-Hadisi
Otra sablja protiv mnogoboaca i munafika
Uputa hadiji za obrede Hadda
O ogranienju potomstva
Odgovor ateistima
Argumenti iz !evanelja koji ukazuju da je Isa a.s nevin od onoga to mu
se pripisuje
Odgovor Kadijanijama
Napredak i nazadak
Putovanje iz Ez-Zubejra u Zenevu
Putovanje u " Der'u" u Maroku
Ko e mi se pridruiti za Berlin?
Razne glose na !evanelje po Matiji
Tri prijateljice
Historija semitskogjezika
Putovanje u Njemaku
Drutveni slojevi kod Arapa
Pozorine predstave " Tajfu el-hijal" (Privienja) autora Muhammed ibn
Danijala
" El-Demahiru fi el-Devahiri" (doktorska disertacija)
Arapska civilizacija u paniji (prijevod s engleskog)
Knjiga "El-Buldan" (drave) autora Muhammed ibn el-Fekih el-Bagdadi
(prijevod s njemakog)
"Lisanuddin" (prvi svezak) asopis koji je dr. El-Hilali izdavao u Titvanu
" Fadlu el-Kebiru el-Muteali" (divan pjesama) autora dr. Muhammeda
Tekijjuddina el-Hilalija
Treba istai da je dr. El-Hilali bio saradnik mnogih asopisa, spomenut

emo: " El-Feth", izdava: Muhibbuddin el-Hatib, "El-Menar", izdava:
Muhammed Reid Rida, zatim " Ed-Dija'" i " Muslimanska braa". Dr.
Tekijjuddin el-Hilal je odrao mnoga predavanja, tribine... O tome bi se
mogle napisati posebne knjige. Njegovi nastupi su bili u mnogim grdovima
irom Islamskog svijeta, raznim svjetskim centrima, a sve to u jednom
dosta dugom vremenskom intervalu.
Moji prijatelji Omer ed-Dajil i Abdul Aziz en-Nasir priali su mi o jednom
interesantnom razgovoru koji su imali sa dr. El-Hilalijem kada su ga
jednom posjetili u njegovoj kui u Medini el-Munevveri. Ispriao im je
41 8
Zuhejr ei-Savii, Tekijjuddin el-Hilali, Muhsin Selim
sljedee: Obavljao sam dunost imama u jednoj damiji u etvrti Ed-Devre

u Basri, koju je sagradio hadi Mustafa el-Ibrahim. Jednom prilikom,
hadi Mustafa el-Ibrahim je okasnio na namz, i ja sam klanjao namaz ne
ekajui nikoga. Nakon to smo obavili namaz, doao je i ukorio me to
sam namaz obavio bez njega? Rekao sam mu da je vrijeme akam-namaza
kratko, a osim toga, kanjenje s namazom nije dozvoljeno. Hadi Mustafa
el-Ibrahim je rekao: " Zna li ti, ejh Tekijjuddin, da je u mome vlasnitvu
pola ovoga grada?" Odgovorio sam mu: "Ja posjedujem drugu polovicu
ovoga grada, jer sam imam ove damije!!" Odnosi su poslije toga postali
zategnuti, napustio sam grad i vie se nisam vratio.
Vano je napomenuti da se hadi Mustafa el-Ibrahimi upoznao sa dr. El
Hilalijem u Indiji u jednoj biblioteci, gdje mu je dr. El-Hilali objasnio neke .
detalje iz zbirke poznatog pjesnika el-Mutenebbija. Nakon toga ga je hadi
Mustafa pozvao da doe u Basru da bude imam u jednoj damiji i predava
u koli, to je dr. El-Hilali: prihvatio.
U svojoj knjizi " Izmeu juer i danas", ehid Hasan el-Benna, kae:
" Iskreno da vam kaem (obraao se da'ijama, op.prev.) vaa da'va je jo
mnogima nepoznata. Kada je ljudi upoznaju, kada shvate njene ciljeve,
imat ete mnogo neprijatelja, bit e nemilosrdni i okrutni prema vama.
Kada se to desi, znajte da ste na putu istinskih da'ija. Najveu prepreku na
vaem putu predstavljat e neuku ljudi. Suprotstavit e vam se i oni koji
se prave pobonim, posebno zvanina ulema, oni e negirati va dihad
na Allahovom putu i vae shvatanje Islama. U tome e im se pridruiti
41 9
predstavnici vlasti i ljudi koji su na visokim poloajima. Protiv vas e biti

svi vladajui sistemi, pokuat e otupiti otricu vaega djelovanja i stavljati
prepreke na vaem putu. Posebno e biti protiv vas oni koji su zaposjeli nae
teritorije i pokorili nae narode. Uinit e sve da ugase svjetlo koje irite.
U tome e ih pomagati slabe i bijedne vlade, koje od tih silnika uvjek neto
mole i ele neto uiariti. Svi e se oni ujediniti protiv da've, optuivati
vas i imputirati vam najgnusnije ordinirane lai. U tome e se oslanjati na
svoju silu i vlast, na svoj kapital, mo, utjecaj ...
"
Dr. Muhammed Tekijjuddin el-Hilali je jedan od velikana islamske da've,

jedan od njenih velikih mudahida. U svakom mjestu gdje je boravio iza
sebe je ostavio duboke tragove. irom Islamskog svijeta hiljade je njegovih
uenika i potovatelja.
Dok je bio u Njemakoj, oenio se muslimankom Njemicom, s kojom je
imao sina. U Maroku se oenio muslimankom iz Maroka s kojom je imao
vie djece. U Medini el-Munevveri se takoer oenio i iz toga braka je imao
kerku. Njegova prva ena, Aia - Ummi ekib, kerka je poznatog alima,
ejha E-inkajtija, rodila mu je sina ekiba i kerku Havlu. Vjenali su se
u Ez-Zubejru u Iraku.
Umro je u svom stanu u Kazablanci, 22. juna 1987. I njegova denaza ostat
e upamena po brojnosti demmata. Bilo je tu mnogo uleme, ljudi iz
kulturnog i politikog ivota, arapskog i Islamskog svijeta.
Molimo Allaha Uzvienog da ga obaspe svojom milou i u Svom Dennetu
da ga sastavi s vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, dobrim ljudima,
A kako
e oni divno drugovi biti!
420
52
EHID MUHAMMED FERGALI

(1906-19 54/1326-1374)
DA'IJA I MUDAHID
velikim da'ijom i muda
hidom, ejhom Muhammed
Fergalijem, prvi put sam se
susreo krajem 1949./1369. godine
kada sam doao na studij u Egipat.
Bio je jedan od ljudi iz reda "Musli
manske" brae koji je drao vazove
i davao upute u krugu porodice,
u centrima za obuku, prigodnim
putovanjima, vojnim logorima...
Pored njega u toj misiji su bili jo:
El-Behijj el Huli, Abdul 'Aziz Kjamil, Muhammed Abdul Hamid Ahmed,
Muhammed el-Gazali, Sejjid Sabik i neki drugi. Kod ejha Fergalija sam
zapazio ozbiljnost i staloenost, mudahidsko dranje, govorio je kratko i
argumentovano, tiho i osjeajno. Ulijevao je sigurnost i optimizam u ono
to je kod Allaha, u pobjedu vjere i vjernika, samo ako budu istog i iskre
nog nijjeta. Umanjivao je snagu i anse Allahovih neprijatelja, Engleza i
idova, njihovih saradnika i plaenika, opisujui ih robovima materije,
strasti i zabluda. Isticao je da je edukacija i program "Muslimanske brae",
iji su izvori Kur'an i Sunnet kao i praksa Prve generacij e Islama, u stanju
profitirati jednu istinsku dihadsku generaciju koja e se uspjeno suprot
staviti nevjerstvu svih vrsta. Sada je potrebno diljem Islamskog svijeta mo
tivisati i okupiti tu mladost koja e se oduprijeti trendu ateizacije i smutnje.
Te snage su sada u velikoj ofanzivi, jer su osjetile da imaju pogodan trenu
tak i prostor za svoje djelovanje. Muslimanski su narodi, kada je duhovni
odgoj u pitanju, obezglavljeni i naputeni, njima upravljaju plaenici i sluge
imperijalizma koji krue u orbiti neprijatelja, bore se protiv islamske da've
i njenih nosilaca ...
421

Ipak, neprijateljima Islama nee biti lahko. Da'va je oivjela i krenula! Prvi
su se organizirali muslimani Egipta, zahvaljujui genijalnosti reformatora
etrnaestog stoljea po Hidri, imama i ehida Hasana el-Bennaa.
PROTIV SILNIKA
ejh - mudahid, Muhammed Fergali bio je jakog imana, odluan, sufija i
zahid. Davao je prednost djelu nad rijeima, volio je sve ljude i nastojao im
pomoi; naroito onim slabim i ugroenim. Bio je otar i beskompromisan
u borbi protiv tiranije i diktature. Bojali su ga se, dovoljno je bilo samo
spomenuti njegovo ime, pa da se Englezi, idovi i njihovi sateliti zaplae i
uznemire. Davali su velike nagrade onima koji bi im ga isporuili, ivog ili
mrtvog. Moji prijatelji na fakultetu mnogo su mi priali o ovom izuzetnom
ovjeku, o tome koliko ga je volio i uvaavao imam Hasan el-Benna,
kako mu je povjeravao najvanije zadatke u Pokretu. U historiji pokreta
"Muslimanska braa" ejh Fergali je, od samog poetka, bio znaajna
karika. To je ostao sve do trenutka kada je postao ehid, kada je njegovo
smaknue potvrdio egipatski faraon, Abdun-Nasir, idovski i krstaki
agent, amerika marioneta.
U redovima "Muslimanske brae" podjednako su ga uvaavali i stariji
i mlai. Njegovi nastupi, kako u krugovima porodica, tako i logorima i
javnim skupovima, praeni su s izuzetnim interesovanjem i panjom. U
njegovim rijeima ljudi su prepoznavati iskrenost i odanost. Njegov govor
je pogaao i osvajao srca, budio emocije, motivisao na akciju i izvrenje
zadataka i obaveza. Objanjavao je narodu da se neprijatelji Islama, idovi,
krstai, kolonizatod, ne mogu suprotstaviti islamski motivisanim snagama.
Sukobi u Palestini otkrili su svu njihovu bijedu i kukaviluk, bjeali su kao
mievi pred mudahidima iz odreda "Muslimanske brae". Da nije bilo
velike svjetske zavjere i izdaje nekih formacija unutar arapskog korpusa,
Palestina ne bi bila izgubljena, Englezi, Francuzi i AmerikanCi ne bi danas
bili na islamskim teritorijama.
Profesor Abbas es-Sisi, u svom poznatom djelu " U redovima Muslimanske
brae", kae: " ...ejh Muhammed Fergali bio je islamski da'ija iz prvih
safova Muslimanske brae. S imamom Hasanom el-Bennaom saraivao je
od samog poetka djelovanja Pokreta. Djelovao je u gradu Ismailijji. Voa
Pokreta povjeravao mu je najosjetljivije zadatke. Okolnosti su bile takve,
da je cijeli grad bio opkoljen engleskim trupama. Izgledalo je da zemlja
podrhtava od njihove izme ..."
422

U svojoj knjizi ,,Sjeanja na Da'vu i da'iju", govorei o ejhu Muhammedu
Fergaliju, ehid Hasan el-Benna, kae:
" ... Kada je u jednom dijelu grada Ismailijje dovrena damija radnici
tvornice gipsa, koja je bila u blizini damije, zahtijevali su da ta damija
ima redovnog imama. Udovoljeno je njihovom zahtjevu i slubeno im je
poslat ejh Muhammed Fergali koji je do tada radio kao predava u jednom
institutu u mjestu Hira'.
ejh Fergali je odmah poeo s aktivnostima. Nije prolo puno vremena a
ejh je uspostavio prisne odnose s radnicima tvornice kod kojih se duhovna
i socijalna svijest naglo promjenila ...
Potpuno su drugaije gledali na posao koji obavljaju, na sebe, na ivotni
smisao te na vlastitu ulogu u ivotu Egipta. Postali su revnosni i tani u
svom poslu, pridravajui se uputa Resula, sallallahu alejhi ve sellem:
,,Allah Uzvieni voli da, kada obavljate neki posao, da ga na najbolji nain
odradite".
Radnici su sve vie bili osloboeni straha i slabosti, nisu bili preokupirani
prohtjevima i strastima, u komunikaciji s pretpodstavljenim bili su otvoreni
i dostojanstveni, a sve to ranije nije bilo tako. To se nimalo nije dopalo
vladajuim strukturama u kompaniji. Shvatili su, da e, ukoliko se ovako
nastavi, stvarnu vlast nad ovim ljudima imati iskljuivo ovaj ejh.
Odgovorni iz kompanije poslali su ejhu svoga predstavnika koji mu je
rekao: " Direktor kompanije smatra da nam vaa usluga vie nije potrebna.
On e na to mjesto traiti drugog slubenika. Evo vam vae zarade do ovog
trenutka."
ejh Fergali mu je smireno i pomalo aljivo odgovorio: "Vjerujte mi, mesje
fransoa, da do ovog trenutka nisam znao da sam uposlenik vae tvornice
gipsa. Da sam to znao, nikada ovaj posao ne bih prihvatio. Koliko ja znam,
ja sam slubenik udruenja "Muslimanska braa" iz Ismailijje, i svoju
plau, preko vas, primam od njih. Za svoj posao ja imam ugovor s njima,
a ne sa vama, tako da od vas neu uzeti novac, niti u napustiti ovaj svoj
posao, ak ni po cijenu sile, osim ako mi to naredi predsjednik Udruenja
s kojim imam ugovor za ovaj posao. Njegovo sjedite je u Ismailijji, pa se vi
sa njim dogovorite".
Nakon ovih rijei gipsar se, vidno unezgoen, udaljio."
423

LoGIAN RAZLOG
Imam Hasan el-Benna u svojim " Sjeanjima" dalje kae:
"Uprava kompanije nekoliko dana je ekala nadajui se da e ejh doi po
svoju platu, ali on nije dolazio. Kontaktirao je s nama u Ismailijj i i mi smo
mu predloili da ostane na svom radnom mjestu, jer je sve onako kako
im je rekao, sve trokove oko njega snosi Udruenje u Ismailijj i. Direktor
kompanije je zatim kontaktirao sa zapovjednikom okruga Ismailijj e i
traio od njega da preduzme potrebne mjere u ovom sluaju. ef policicije je
doao sa svojom pratnjom u kancelariju direktora firme, odakle su pozvali
ejha Muhammeda Fergalija da doe, a on je odgovorio: "Nemam potrebe
dolaziti efu policije, niti direktoru firme, moj posao je vezan za damiju,
ako neko od njih ima potrebe da sa mnom razgovara, neka doe, ja u ga
primiti".
Nakon toga, ef policije je doao kod ejha, zahtijevejui da se povinuje
zahtjevima direktora firme, da napusti svoje radno mjesto i vrati se u
Ismailijju. ejh je odgovorio isto kao i prije, rekao je efu policije:
"Vi mi iz Ismailijje moete donijeti dokument s jednom rijeju, potisan i
ovjeren od strane odgovornog lica iz Pokreta, i ja u odmah napustiti ovaj
posao, ali ako hoete upotrijebiti silu, znajte da samo moje mrtvo tijelo
moete iznijeti iz ove damije."
Ova vijest je dola do radnika koji su odmah stupili u trajk i ogoreni doli
pred upravu fabrike. ef policije, u strahu od moguih posljedica trajka,
povukao se u Ismailijju. Pozvao je mene traei rjeenje. Rekao sam mu da
ja sam ne mogu o tome donijeti odluku, nego u sazvati upravu Udrenja,
pa u ga kasnije obavjestiti o odluci. Ovdje elim istai, da sam ja ve iao
u Kairo, i razgovarao sa jednim Egipaninom koji je bio lan u upravi
ove Kompanije u Ismailijji. ao mi je to moram istai, da toga ovjeka ni
najmanje nije zanimao ineters ovih radnika, uporno je branio direktora
kompanije i upravu, nisam kod njega primjetio ni trunku ljubavi prema
tim ljudima i svojoj domovini!!
Kasnije sam se sastao s direktorom tvornice i pitao ga ta im se to ne
svia kod ejha? Rekao je samo da oni ele slubenika s kojim e moi
nai zajedniki jezik, ali mi je pri tom rekao i neto to mi je ostalo u
sjeanju: "U dobrim sam odnosima s mnogim muslimanima koji su na
visokim poloajima. Samo u Aliru sam proveo preko dvadeset godina,
ali nikoga nisam naao kao ovoga ejha. On za nas donosi vojne presude,
kao da je general!"
424
Rekao sam mu da grijei, da ejh uopte nije takav, nego da kompanija nema
korektan odnos prema radnicima, da ih ucjenjuje i iskoritava, da prema
njima nehumano postupa, da ih slabo plaa, u vrijeme kada kompanija
dobro posluje i dolazi do velike dobiti, da to treba analizirati i odnos prema
radnicima popraviti... Na kraju smo se dogovorili, da ejh Muhammed
Fergali jo dva mjeseca ostane na svom radnom mjestu, da mu Kompanija
oda priznanje priliom rastanka, da kompanija Udruenju uputi zahtjev za
postavljanje novog slubenika u damiji, te da se tom slubeniku, pored
stana, obezbijedi plata duplo vea nego to je bila ejhu Muhammedu
Fergaliju. Nakon dogovorenog roka ejh Fergali se vratio u Ismailijju, a na
njegovo mjesto je postavljen profesor afi'i Ahmed. Da'va je u ovoj pustinji
krenula dalje svojim putem, u ime Allaha neka plovi i neka pristane!"
DiHAD u PALESTINI
ejh Muhammed Fergali bio je jedan od inicijatora za odlazak i dihad

u Palestini 1948./1368. godine. Uao je u Palestinu s jednim odredom
mudahida. Inae, imam Hasan el-Benna je tvrdio da e se Palestina prije
osloboditi dihadskom jedinicom nego regularnim arapskim trupama
koje kontroliu imperijalisti. Pa i pored injenice da je vlada En-Nekraija
preduzela sve da se onemogui pristup mudahidima na granice Palestine,
injenice da su Britanci zatvorili te granice, dobar broj mudahida iz redova
"Muslimanske brae" uspio se probiti u unutranjost zemlje i prikljuiti se
svojoj brai Palestincima u borbi protiv idova. Na tom putu savladali su sve
zamke i prepreke. ejh Muhammed Fergali bio je jedan od komandanata
odreda "Muslimanska braa" i aktivno uestvovao u pripremi i obuci
Palestinaca, a uestvovao je i u neposrednim diverzantskim akcijama na
idovska utvrenja i vojne logore.
jUNATVA
ejh Muhammed Fergali, kao aktivni sudionik mnogih akcija protiv idova
u Palestini, a u kojima je iskazao veliku dovitljivost i hrabrost, jednom
prilikom je, s jo osam mudahida, krenuo u diverzantski proboj prema
idovskoj kasarni. Proli su linije i negdje oko sabaha nali se na domak
idovske naseobine. ejh Fergali je zauzeo poloaj i dosta glasno prouio
ezan. idovi su pomislili da su im se "Muslimanska braa" privukli s leda
pa su u bjesomunoj pometnji napustili svoju utvrdu. Kada je osvanulo
"Muslimanska braa" su idovsku utvrdu predali egipatskoj vojsci jer
425

se mjesto nalazilo u zoni njihove odgovornosti. Ovo je jedan primjer
dosjetljivosti i hrabrosti ejha Fergalija i straha koji su idovi imali od
mudahida "Muslimanske brae". Egipatska vlada je 1951./1371. stavila van
snage svoj ugovor s Englezima iz 1936./1355. godine. Ovaj potez Englezi su
smatrali nepromiljenim i glupim.
Na obali Sueckog Kanala poeli su sukobi u koje su uli "Muslimanska
braa" koji su iskazali veliko htijenje i hrabrost. Britanski voda eril
javno je izjavio u Londonu da je u sukob na Suesu "na scenu stupio jedan
novi elemenat". Vodile su se krvave borbe izmedu egipatskih komandosa
i engleskih okupatorskih snaga du Sueckog kanala, u kasarni engleske
vojske " Et-Tel el-Kebir" i njenim nastanbama, u Port Se'idu, u Isamilijji...
Prolilo se dosta ehidske krvi, a Englezima je postalo jasno da nee
dugo izdrati pred ovim " novim elementom" koji se pojavio u redovima
egipatske Armije. Poseban strah u redove engleske vojske unosio je sastav
"Muslimanske brae " u kojem se nalazio ejh Muhammed Fergali. Davali
su veliku nagradu onome ko bi ga uhvatio, ivog ili mrtvog, ali nisu uspjeli.
ejh Muhammed Fergali bio je predsjednik organizacije "Muslimanska
braa" u Ismailijji, a njegova desna ruka bio je odvani mudahid Jusuf
Tal'at. I jedan i drugi bili su strah i trepet ze Britance na Kanalu.
ABDUN-NASIR
PRIPREMA PODVALU
Profesor Kjamil e-erif u
svojoj knjizi "Tajni otpor na
Sueckom kanalu" kae: " Prvi
put sam vidio ejha Muham
meda Fergalija kada je s ima
mom Hasanom el-Bennaom
obilazio poloaje mudahida
u Palestini. Kasnije smo radili
zajedno, naroito u kampanji
podrke Palestini.
Zbliili smo se kao braa. Di
vio sam se tom ovjeku koji
Demal Abdun-Nasir izmeu ejha Muhammeda se, i pored skromnosti i jed..
Fergalija i Muhammeda Hamida ebu en-Nasra, prije
nos tavnost'1, UVIJek, 1 u sv1m
nego Je napao Brau
"
"
426
prilikama znao nametnuti kao

neprikosnoveni autoritet. Imao je
sposobnost da se uzdigne iznad
grijeha, iznad neprijateljstva, iznad
svega loeg i neasnog. Vodio je
rauna o da've i svim njenim poje
dinostima: njenoj strukturi, snazi
i vrstini. Sjeam se kad smo nas
dvojica imali susret sa majorom
Abdun-Nasirom, tadanjim mi
nistrom unutarnjih poslova u mi
nistrastvu Muhammeda Nediba.
Bili smo delegacija ispred "Musli
manske brae". Sastanku su prisu
stvovali lanovi Revolucije: Abdul
Hakim 'Amer, Salah Salim, Husejn
Kemaluddin. Iz razgovora s oficiri
ma vojnog udara vidjelo se da oni
ele isprovocirati sukob na relaciji
ehid ejh Muhammed Fergali u trenutku
ejh Muhammed Fergali - Ha
izricanja presude
san el-Hudejbi, generalni sekretar
"
"Muslimanske brae ! Naime, predlagali su da se istakne i publikuje uee
i doprinos ejha Muhammeda Fergalija u borbama u Palestini i Sueckom
Kanalu, to bi umanjilo ugled Hasana Hudejbija u redovima "Musliman
ske brae". ejh Fergali ih je proitao napise i ljutito im uzvratio:
"Vi trebte znati da je ovjek o kome govorite voa nae stranke. Takva pri
a, za moju stranku, a i za mene lino, velika je uvreda. Ako se iza te prie
kriju odreene namjere, uvjeravam vas, neete ih ostvariti."
Sve reeno bilo je dobar znak meetarima da imaju posla s insanskom ve
liinom koju sami ne mogu niti shvatiti niti dosegnuti. Ostali su zbunjeni
i postieni, ali su se brzo snali i razgovor usmjerli u nekom drugom
pravcu...
ejh Muhammed Fergali nije pripadao redu uleme koja je stvarima prila
zila povrno, koja je teila poziciji moi i vlasti, bio je istinski mudahid.
Dovoljno je navesti da je napustio svoj posao, ostavio svoju porodicu da bi
s mudahidima otiao u Palestinu. Isto tako je postupio u sluaju sukoba
na Sueckom Kanalu".
427

Kjamil e-erif dalje nastavlja: " Kada su Englezi poeli provocirati sta
novnike Sueckog Kanala i drugih naselja, buknule su masovne demon
stracije i protesti u manjim mjestimma. U Ismailijji je odrana Konferen
cija kojom je predsjedavao ejh Muhammed Fergali. Donesena je odluka
da se Englezima treba suprotstaviti silom, da ih treba napadati u njihovim
nastambama i kasarnama. Ovu odluku Konferencije ejh Fergali je lino
odnio u Kairo generalnom sekretaru "Muslimanske brae". Na njegovu
inicijativu u trajk stupaju radnici na Sueckom Kanalu, trgovci uskrauju
Englezima dostavu neophodnih namirnica, narod pomae mudahidima
iz redova "Muslimanske brae" u sukobima sa Englezima. Poginuo je ve
liki broj okupatorskih vojnika, uniteno dosta oklopnih vozila, tenkova
i druge ratne tehnike. U strahu, Englezi su proglasili vanredno stanje i
nisu dozvoljavali svojim vojnicima slobodu kretanja u nonim satima.
U oima naroda njihova mo je nestala, djeca su ih gaala kamenicama,
neke formacije egipatske vojske pridruile su se "Muslimanskoj brai ".
Lino sam prisustvovao nekim znaajnim sastancima koji su odravani
u kui ejha Fergalija u Ismailijji, a kojima su prisustvovali i oficiri iz re
dova egipatske Armije.
ejh Muhammed Fergali i
Jusuf Tal'at najvie su bili
na oku Engleza i njihovih
saradnika. Angaovali su za
njih posebne uhode i plae
nike. asopis " Roz el-Jusuf"
je objavio poseban interviju
sa ejhom Fergalijem, u ko
jem je opisan nevidljivim i
neuhvatljivim ejhom.
Fotografija Muhammeda Fergalija dvije minute prije

njegovog smaknua
428
Za ovaj list je izjavio: " Mu

slimanska braa se nee
prestati boriti protiv En
gleza sve dok njihove voj
ne trupe ne napuste Egi
pat. Najbolji i jedini nain
za Engleze da zatite svoje
vojnike je da ih povuku sa
Sueckog Kanala".

To je ejh Fergali kakvim sam ga poznavao od prve godine moga upisa na
El-Azhar pa do zavretka studija. To je izuzetan borac, hrabar mudahid,
mudar da'ija. Do ludila i oajaje dovodio idove i Engleze. Njegova biografija
je bogata i slavna. Onda, 07. 12. 1964./1374. godine egipatski diktator,
Abdun-Nasir, ispunjavajui elju i zahtjev idova, Amerikanaca, Engleza
i Rusa, dozvolio je pogubiti ejha Muhammeda Fergalija s jo pet ejhovih
suboraca iz redova "Muslimanske brae". ejh Muhammed Fergali, kao i
njegovi drugovi, pred vjeala je stao hrabro, uzdignute glave i s osmjehom
izgovarao rijei Kur'ana: ,,Pourio sam k Tebi, Gospodaru moj, da bude
zadovoljan". (Ta Ha, 84)
Jo je rekao: " Spreman sam za smrt- za susret sa Allahom Uzvienim." I
zaista, istinu ree Uzvieni Allah: " Ima vjernika koji ispunjavaju zavjet
dat Allahu, ima ih koji su poginuli, i ima ih koji to oekuju - nisu nita
izmjenili." (El-Ahzab, 23)
U jednom pariskom asopisu objavljena je vijest sljedee sadrine: "Juer u
est sati izjutra 07.12.1954./1374. godine, u kairskom zatvoru je podignuta
crna zastava. est osuenika na smrt privoeni su na svoja gubilita. Bili su
bosi u crvenim haljinama... i poelo je smaknue est alnova "Musliamnske
brae ": Mahmud Abdullatif, JusufTal'at, Hindavi Duvejr, Ibrahim et-Tajjib,
Muhammed Fergali, Abdul Kadir 'lvede. Smaknua su okonana u osam
sati. Svi su se hrabro drali, uili tekbire, spominjali Allaha Uzvienog i
umrli s izgovorom Njegovog imena na usnama. Muhammed Fergali je
rekao: Dobro dola smrt, spreman sam na susret sa Allahom!".
Na vijest o ovim barbarskim smaknuima, Islamski svijet je bio okiran i
ogoren. U nekim sirijskim gradovima proglaena je alost. Nevest emo
ovdje komentar velikog alima, profesora Ali et-Tantavija, koje je direktno
prenio Radio Damask, a objavile i brojne novine u arapskim zemljama: " Da
sam se ja pitao, ne bih proglasio dane alosti, nego dane veselja i radosti,
ne bih te dane tretirao pokopam, nego svadbom: vjenanjem ehida s
dennetskim Hurijama, ne bih s braom primio sauee nego estitanja.
Zar musliman moe poeljeti veu poast od te poasti - ehida? Zar
moe imati ljepi zavretak svoga ivota? Najvea mi je elja, a Allah mi
je za to svjedok, da poginem od ruke diktatora, da budem ehid i odem u
Dennet, a da moj katil ode u Dehenem. To je istinska kazna, o Demale,
ne ova tvoja. Kazna Silnoga nad Njegovim neprijateljima. Ti e pred Njega
doi, Demale, sam, bez svoje vojske, bez svojih tenkova i oruja, bez svoje
pratnje. Allah Uzvieni e te pitati za ovu nevinu, ehidsku krv, zato si je
429
prolio? Pitat e te za ove iste due, zato si ih oduzeo? Pitat e te za ove

ene, strpljive pobone, zato si ih uinio udovicama? Pitat e te za ovu
nevinu malu djecu, zato si ih uinio jetimima, pitat e te i za ovaj Pokret,
koji ini dihad za Njegov put, ta on smeta neprijateljima Allahovim i
neprijateljima Njegovog Poslanika? Ako ima argumente, pripremi ih
odmah! Trebat e ti pred Sudijom, Koji ne presuuje na smrt vjeanjem,
nego vjeitim ivotom u Dehennemu. Vjeanje je hiljadu puta lake, od
samo jednog trena patnje u tom Dehennemu. To je trenutak kada nee
pomoi ni imetak ni djeca, ni stranka, ni sablja, ni vlast. To je Dan kada e
se kriteriji i pravila izmijeniti: dobro e pripasti onome ko je dobro radio,
Dan kada e vladari biti u nizinama, a podanici u visinama. Kada se uje
glas: " Kome danas pripada vlast?" Hoe li se tada rei: "Diktatorima!",
majorima!", " Gospodi u Bijeloj kui i Kremlju"! Ne, nego e se uti:
"
" Allahu, Jedinom i Svemonom!"
Moe li izbjei put za Maher? Moe li izbjei obraun i polaganje rauna?
Moe li nai sklonite kod nekog vladara? Prije tebe Egiptom je vladao
Faruk, prije njega Mameluci, prije njih Faraon i Haman. A gdje su danas
Faraon, Mameluci i Faruk? Gdje je onaj koji se uzoholio i rekao: "Ja sam
gospodar va najvei!" Svi su otili i nestali u komaru Azrailovom. Stii e
ih dove onih kojima su zulum uinili".
Da se Allah Uzvieni smiluje ejhu Muhammedu Fergaliju, onim
sjajnim zvjezdama - ehidima koji su s njim pogubljeni, kao i njihovim
prethodnicima na tom putu. Da nas Allah Uzvieni okupi sve " na mjestu u
kome e biti zadovoljni, kod Vladara Svemonoga".
Hvala Allahu, Gospodaru Svijetova.
430
53 -
ABDUL HAKIM 'ABIDIN

( 1 9 1 4 - 1 9 76
1 332-1396)
DA'IJA I KNJIEVNIK
RoENJE I OBRAzovANJE
rofesor Abdul Hakim Abidin

roen je 1914./1332. godine u
mjestu Fejdmejn, centru Tamije,
okrug El-Fejjum. Bio je meu prvim
poznatim linostima koji su pristupili
pokretu "Muslimanska braa".
Smatra se prvim pjesnikom u redovima

Pokreta. Zavrio je filozofski fakultet
Univerziteta u Kairu. Imao je dobre
odnose sa studentima i profesorima i bio
je omiljen i uvaavan od svih. Radio je kao sekretar u biblioteci Univerziteta
u Kairu, a ehid Hasan el-Bennaa ga je posebno uvaavao, jer je bio prvi
svrenik Kairskog Univerziteta koji je pristupio pokretu "Muslimanska
braa" i koji je svoju erudiciju i ivot uinio zalogom na putu islamske
da've. Oenio je roenu sestru imama Hasana el-Bennaa.
MoRALNE ODLIKE
Profesor Mahmud Abdul Halim, u svojoj knjizi " Muslimanska braa

- dogaaji koji su krojili historiju", govorei o profesoru Abdul Hakimu
'Abidinu, kae:
" ... Svako spominjanje ejha El-Bakurija neminovno znai i spominjanje
profesora Abdul Hakim Abdina, jer su oni dva jamca, dva brata zadojeni
istim mlijekom, istim knjievnim ukusom i temperamentom. Karakterie
ih isto srce i ranjiva, osjeajna dua pjesnika. Filozofski fakultet je u to
doba imao tri velika pjesnika talenta koji su bili ve u redovima Pokreta,
a to su: Muhammed Abdul Hamid Ahmed, Abdul Muhsin el-Husejni i
Abdul Hakim 'Abidin. Sva trojica su bili kima dave na fakultetu, u istom
odjeljenju i na prvoj godini odsjeka za arapski jezik.
431

Rektor Univerziteta, u to vrijeme je bio Ahmed Lutfi-es-Sejjid, dekan
Filozofskog fakulteta bio je Taha Husejn. I jedan i drugi su posebno voljeli
studenta Abdul Hakim 'Abidina zbog njegove sklonosti arapskom jeziku,
pjesnike nadarenosti i jako izraene otroumnosti i inteligencije. Tako je
profesor Taha Husejn s njim razgovarao kroz formu poezije, a rektor Lutf'i
"
es-Sejjid bi ga pitao o pokretu "Muslimanska braa ... U jednom tenutku,
profesor Taha Husejn, obratio se rektoru rijeima: "Muslimanska braa
ele vratiti paniju!"
Nakon zavretka studija, Abdul Hakim 'Abidinov talenat doao je do
punog izraaja. Iz tih razloga ga je i imam Hasan el-Benna angaovao
da mu pomogne u rjeavanju najkomplikovanijih pitanja, a bilo ih je
zaista mnogo. Pokret se naglo irio, trebalo je istovremeno intervenisati,
u mnogim mjestima i po razliitim pitanjima. Abdul Hakim 'Abidin bio
je kao osoba Bogom darovana za takvu dinamiku ivota. Bio je izuzetno
komunikativan, omiljen na Univerzitetu i meu profesorima i meu
"
studentima. Mnogi su o pokretu "Muslimanska braa saznali upravo od
njega. Koliko je Abdul Hakim 'Abidin bio taktian i susretljiv osjetio sam
i ja lino, kao i mnogi studenti koji su iz raznih zemalja doli studirati
u Egipat. Mnogo nam je pomagao pri upisu, smjetaju i raznim naim
potrebama. Nikada neu zaboraviti njegovu preporuku jednom ljekaru,
specijalisti u Kairu. Naime, jo kao student dugo sam vukao bolest eluca
i imao ozbiljnih problema s probavom. Specijalista se mojoj bolesti istinski
posvetio, a osjetio sam da je to zbog preporuke profesora 'Abidina, kojega
je nevjerovatno cijenio. Govorio mi je da je profesor Abdin "ovjek da've s
kojim se svi u Egipt ponose"...
Profesori, Husni Dirar i Ahmed el-Dede', u zajednikoj knjizi "Pjesme
Islamske Da've", kau: "Jedan od onih koji su bili impresionirani progra
mom imama Hasana el-Bennaa bio je i pjesnik Abdul Hakim 'Abidin.
Kada je vidio Muslimansku brau kako se pripremaju i obuavaju, posvetio
im je jednu svoju kasidu, proetu zanosom, nadom i energijom. Bilo je to
1937./1356. godine, a naslov kaside glasio je: "Pjesma Odredu". U kasidi go
vori da su ovi mladii vojnici Istine (Dunudu el-Hakki), koji su se okupili
da tu Istinu pomognu, da su oni na pragu borbe, koja e biti odluujua,
da e ovi mladii snagom svoje vjere dokinuti sistem diktature i nasilja.
To su mladii iji opis nalazimo u asnom Kur'anu: ,, ... Prema vjernicima
ponizni, a prema nevjernicima ponositi." (El-Maide, 54)
To su mladii koje opisuje Njegov Resul, sallallahu alejhi ve sellem: " ...Kao
graevina iji su dijelovi oslonjeni jedni na druge...

432
"
To su mladii za koje su njihove voe rekli, da su " sveenici nou, ratnici

danju". Omladinu ovakvih svojstava nita ne moe sprijeiti da ne ostvare
svoje ciljeve. Mladost koju odgaja i usmjerava imam Hasan el-Benna, koja
voli Islam, da'vu i eriat, na kraju e zasigurno pobijediti. Mladost je ta
snaga koja e izgraditi graevinu islamskog sistema i drave. To je Allahovo
obeanje, a On svoje obeanje ne kri".
AKTIVNOSTI I STAVOVI
Bio je jedan od voa Pokreta koji je mogao odraditi najodgovornije zadatke.

Kada je izbila Revolucija u Jemenu, 15.01.1948./1368. godine i kada je El
Kadi Abdullah ibn el-Vezir pozvan za imama u Jemen, profesor 'Abidin
je dobio zvanian poziv Revolucionarne vlade da posjeti ovu zemlju. U
posjeti ovoj zemlji, u novonastalim okolnostima, pretekao ga je jedino
veliki alirski lider El-Fudajl el-Vertilani. Profesor Abdul Hakim 'Abidin,
jedno vrijeme, vrio je dunost generalnog sekretara "Muslimanske brae".
Kada je, 08. 12. 1948./1368. godine, po nalogu Engleza zabranjen Pokret,
En-Nikrai je naredio da se kljuni ljudi Pokreta pozatvaraju, meu njima
i profesor 'Abidin. Jedino je poteen voa Pokreta, Hasan el-Benna, ali
kasnije e se ispostaviti i zato - da bi bio muki ubijen.
Kada su 1950./1370. godine ukinuti prijeki sudovi, a i presuda o zabrani
djelovanja Pokreta, lanovi te organizacije puteni su iz zatvora. Odmah po
izlasku iz tamnice nastavili su svoje djelovanje. Ponovo su poeli obilaziti
razna mjesta u Egiptu, pozivati na Pravi put, upozoravati na opasnosti dik
tature, pozivati mladost sistemu i programu ivota baziranom na Kur'anu,
Sunnetu, i praksi Prve generacije Islama. U svim ovim aktivnostima po
sebno se isticao profesor Abdul Hakim 'Abidin.
Tako je da'va prela teak i dalek put, od upozorenja Ummeta posljedica
nemara i gafleta, do sukoba u Palestini i pripremi za sukobe na Sueckom
Kanalu. I ti sukobi su se desili, bili su estoki, palo je mnogo ehida, za
spas asti vjere i Ummeta. Narod se digao protiv tirana, javno je digao glas
protiv zavojevaa i kolonozatora i njihovih pomagaa i saveznika.
A onda se dogodio vojni udar u Egiptu, jula mjeseca 1952./1372. godine. Na
elu udara bila je grupa mladih oficira, meu kojim je bilo naprednih i dobrih
osoba, ali i onih koji su bili u slubi amerikih obavjetajnih krugova, koji
e, kao to e kasniji dogaaji pokazati, prevladati. Oni e Egipat pretvoriti
u veliki zatvor. Tu e se nai svako onaj ko im se suprotstavi u miljenju ili
im uputi kritiku...
433
Tako je egipatski narod, koji je u ovu grupu mladih oficira polagao velike
nade, doivio ogromno razoarenje. Na udar novoga sistema u prvom redu
su dola "Muslimanska braa". Januara mjeseca 1954./1374. zatvoreni su
najugledniji i najutjecajniji lanovi Pokreta, meu njima i profesor Abdul
Hakim 'Abidin, ali, puteni su ve u martu mjesecu iste godine.
MoJE POZNANSTvo
NJIM
Moje poznanstvo s profesorom Abdul Hakim 'Abidinom datira iz

etrdesetih godina (prologa stoljea) i to putem asopisa "Muslimanska
braa". asopis je nudio kvalitetna predavanja, aktuelne hutbe, spjevove,
kaside... Meu objavljenim kasidama, koju nikada neu zaboraviti, bila je
i njegova kasida, posveena roenju poslanika Muhammeda, sallallahu
alejhi ve sellem. Mislim da je recitovana prigodom Poslanikovog roenja
u svim dijelovima Egipta, pa i ire. Tako je u Iraku, u gradu Ez-Zubejr,
u koli " Ed-Duvejhis", obavezno recitovana uoi tradicinalnog sedminog
predavanja koje se odravalo petkom. U toj kasidi autor roenje Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem, na Zemlji, poredi s pojavom sjajne zvijezde na
nebu. Ve smo ranije istakli, da je profesor 'Abidin napisao kasidu " Pjesma
Sjede, s desna: Mustafa ez-Zerka, Ahmed el-Hatib,Ed-Devalibi, Abdul Hakim 'Abidin, Ebu el-Jusr
Abidin, Abdullatif ebu Kure; Stoje, s desna: erif Se'id, Abdurrahman, El-Katajkani, Ahmed es
Sabbag, Salih el-Ahres, Salah Redeb Ekrem, Enver el-Hifar, Salah Da'du, Adil Sevdan, Edib el
Dehajuni... E-a, El-Kevakibi (Fotografija datira iz 1947./1367.)
434
Odredima", koju je kasnije islamska omladna recitovala u razliitim

prigodama.
Ova kasida za "Muslimansku brau" irom svijeta postat e obavezno tivo
i jedna vrsta himne. Kasida govori o tome kako Istina okuplja svoje sinove,
kako ih priprema za odluujuu bitku i kako nema velikog uspjeha bez

prolivene krvi. Kada sam, 1949./1369., otiao na studij u Egipat, profesor
Abdul Hakim 'Abidin bio je jedan od prvih lidera "Muslimanske brae" s
kojim sam se susreo.
SusRET sA EN-NEDV'iJEM
Kada je ejh En-Nedvi 1951./1371. godine posjetio Egipat bio sam u njegovoj
pratnji. Prisustvovao sam brojnim susretima izmeu njega i profesora
'Abidina, bilo u njegovoj kui ili u sjeditu Pokreta. ejh en-Nedvi bio je
oduevljen profesorom 'Abidinom. Fascinirala ga je njegova otroumnost,
retorika, argumentacija u govoru, dalekovidnost...
ejh En-Nedvi odrao govor pred izabranom grupom Pokreta. Profesor
'Abidin je kasnije komentarisao njegov nastup: "U rijeima profesora en
Nedvija, prepoznao sam ideje ejha Hasana el-Bennaa, da mu se Allah
Uzvieni smiluje. Prepoznao sam dah i miris njegove poruke. Moja braa
i ja, osjeamo i znamo znaaj i teinu poruke koju smo uli od ejha
En-Nedvija. Molimo ga za dozvolu da ovu besjedu objavimo u naim
glasilima."
DoPRINos u oDBRANI PALESTINE
Profesor Abdul Hakim 'Abidin bio je prirodno nadaren pjesnik s jako uzra
enim izlivom osjeanja, o emu smo ve neto rekli. Meutim, te emocije,
pokazao je i na praktinom planu problema Ummeta. Palestina je najbolji
primjer. Kao student za Palestinu je agitovao na svakom mjestu. Sa svojim
drugovima, aktivistima, posjeivao je damije u Kairu i okolnim mjesti
ma, pozivajui muslimane da priteknu upomo svojoj brai muslimanima
koje progone idovi i Englezi -.uzurpatori njihovih domova, posjeda i mu
slimanskih svetinja. Naroito je ostao u sjeanju njegov govor koji je odr
ao u damiji u Tanti, a koji je publikovao Mustafa Sadik er-Rafi.i, u listu
"ErRisale". U lanku, koji je naslovljen " Pria ruku pod abdestom", kae:
"Nakon to je zavren namaz, ljudi su se uskomeali i poeli izlaziti iz da
mije. Odjedanput se pojavi grupa mladia koji poee zaustavljati dema435

tlije uz objanjenje da im ele neto saoptiti. Narod je stao. Jedan od njih
poe govoriti o Palestini, o tome ta je snalo taj narod, o otporu i pokretu
koji je uslijedio, o potrebi pomoi toj brai... Zatim, neki od njih, donesoe
zapeaene sanduke za prikupljanje priloga. Ljudi su se odazivali sa neto
malo dirhema koji su se kod njih nali. Ja sam dao sve to sam imao kod
sebe. Jedan od starijih ljudi, obrati se jednom od njih, i upita: "Odakle si ti
brate?", a on mu odgovori: "Ja sam lan Muslimanske brae."
Odlike koje istiemo kod profesora Abdul Hakim 'Abidina karakteriu
mladost "Muslimaske brae" u svakom mjestu. Ta mladost je bila lijepi
mlade na licu Egipta, avangarda koja je branila vjeru Allahovu, pokuala
je prezentovati svim ljudima, i to iskljuivo iz glavnih izvora, Kur'ana i
Sunneta i asnog Selefa. S ovom snagom i mladou krenula je islamska
da'va, borei se na Allahovom putu za prava obespravljenih, naroito u
Palestini. Krenuli su dihadski odredi... odred za odredom, karavana za
karavanom.
Stoje, s desna: Abdul Vehhab el-'Arda, Ebu Salah Dimeki, Abdul/atifebu Kure, Ahmed el
Hatib, Sefik Muhammed el-Emer; Sjede, s desna: Fevzi el-Kavkadi, Abdul Hakim Abdin, ejh
Muhammed el-Emer
436

HIDRA IZ EGIPTA
U to vrijeme profesor 'Abidin je iziao iz Egipta da obavi Hadd. Iza toga se

prikljuio profesoru Hasanu el-Hudejbiju, generalnom sekretaru Pokreta i
zajedno s njim posjetio Siriju, Libani Jordan. Nije se vraao u Egipat, jer je
tamo vojna vlast inila masovne progone i hapenja "Muslimanske brae".
Uslijedili su ordinirani, montirani procesi, u kojima su izreene krae i
due kazne, bilo je i doivotnih, pa i smrtnih presuda, ali to je neto to
je ve svakome poznato. U to vrijeme profesor 'Abidin i dio rukovodstva
koji se zatekao van Egipta, poput dr. Se'ida Ramadana, profesora Kjamila
e- erifa, ulagali su velike napore da izvana pomognu Pokretu u Egiptu.
Aktivno su djelovali u Siriji, Libanu, Iraku, Jordanu, Sudanu, Maroku,
raznim zemljama Evrope... Profesor 'Abidin je najvie djelovao u Siriji,
Libanu, Saudijskoj Arabiji, Jordanu i Iraku. Znaajno je istai da ga je u to
vrijeme angaovao palestinski muftija, hadi Muhammed Emin el-Husejni
i odabrao ga je za svoga savjetnika pri Vrhovnoj arapskoj asocijaciji u
. Bejrutu. U istom svojstvu ga je angaovala i Rabita u Mekki el-Mukerremi.
U tom periodu s njim sam imao brojne susrete koji su mi mnogo koristili.
Njegovo znanje, iskustvo i metodologija rada bili su nenadmani.
Mjesto centarle "Muslimanske brae" (ranije)
437

SMRT
Van Egiptaje ostao do 1975./1395. godine. Kasnije se vraa u svoju domovinu
i angauje se na radu islamske da've sa svojom braom i saradnicima, ovoga
puta pod vodstvom, treeg po redu generalnog sekretara "Muslimanske
brae", profesora Omera et-Telemsfmija. To nije dugo potrajalo jer je umro
1977./1396. godine, nakon godina burnog ivota provedenih na putu da've,
kako u Egiptu, tako i van njega.
Da se Allah Uzvieni smiluje naem velikom profesoru, da'iji, mudahidu,
Abdul Hakim 'Abidinu. Bio je pjesnik islamke da've, njen glasnogovornik
i ambasador, koji je na svakom mjestu ostavio korisne tragove. Voljeli su
ga svi koji su ga poznavali, zbog njegovog morala, jednostavnosti, vedrog
i nasmijanog lica, iskrenog govora i bratskog odnosa, te spremnosti da se
rtvuje za interes muslimana na svakom mjestu.
Profesor Abdul Hakim, bio je izdanak kole imama Hasana el-Bennaa,
kole koja je profilirala ljude, heroje. Njegov dihad je bio divan primjer
da' ije koji je svrenik ove kole.
Molimo Allah Uzvienog da ga obaspe Svojom milou, da nam oprosti i
da nas u Svome Dennetu sastavi sa Svojim vjerovjesnicima, pravednicima,
ehidima, dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao.
438
54 - EHID ABDUL KADIR 'AVEDE

(1906 -1954 l 1324-1374)
SUDIJA
KAKO SAM UPOZNAO EHIDA ABDUL
KADIRA 'AvEDA?
oje poznanstvo s velikim prav
nikom i kadijom (sucem), pro
fesorom Abdul Kadir 'Avedom,
poelo je 1948./1 369. godine, prilikom
moga dolaska na Islamsko sveuilite
,,El-Azhar". Sa svojim kolegama sluao
sam njegova predavanja, zatim obraanja
razliitim prigodama kao to su njegovi
nastupi u dihadskim logorima i odredi
ma, sjeditu i ograncima "Muslimanske
brae", i sl. esto sam ga posjeivao i u
njegovoj radnoj kancelariji, gdje sam upo
znao i mudahida i pravnika Ibrahima et
Tajjiba, koji je sa njim radio u istom ure
du. Takoer sam prisustvovao njegovim
sudskim odbaranama lanova Pokreta
u egipatskim sudovima. Bio je izuzetno
sposoban pravnik, elokventan i dosjetljiv
pri iznoenju i odbrani argumenata.
Kada je izala iz tampe njegova knjiga ,,Krivini zakoni u Islamu u po

reenju s pozitivnim zakonom", preko noi je postala bestseler, ne samo
u redovima "Muslimanske brae" i njihovih simpatizera, nego cjelokupne
javnosti. Ova knjiga je otvorila oi prije svega islamskim intelektualcima,
jer je na argumentovan nain ukazivala na prednost eriatskog zakona u
rjeavanju mnogih problema vezanih za pojedinca, drutvo, dravu i ljud
sku zajednicu u cjelini. Ovo djelo je, pored Egipta, postalo traeno u cije
lom arapskom svijetu. Traili su ga pravnici, ulema, profesori univerziteta,
studenti... Djelo je tampano u trinaest izdanja i prevedeno na veinu ivih
jezika svijeta: engleski, francuski, turski, urdu, indoneanski itd.
439
Kada je profesor Hasan el-Hudejbi preuzeo rukovodei poloaj u redovima

pokreta "Muslimanska braa", Abdul Kadir 'Avede je izabran za njegovog
zamjenika. Od kada se opredijelio za rad na da'vi prestao je raditi u sud
stvu. Svoje stranake obaveze izvravao je sve do trenutka smaknua, 07.

12. 1954./1374., po naredbi diktatora Demala Abdun-Nasira, koji je zavi
dio profesoru Abdul Kadirvedu na simpatijama koje je uivao u egipat
skom narodu. Osuen je na smrt sa Muhammedom Fergalijem, Jusufom
Tal'atom, Ibrahimom et-Tajjibom, Mahmud Abdullatifom i Hindavi Du
vejrom. Pogubljeni su u Centralnom zatvoru u Kairu. Pogubljenje je trajalo
tri sata. Ova pogubljenja izazavala su tugu i revolt cijelog muslimanskog
svijeta. Ipak, nita nije moglo sprijeiti egipatskog diktatora i njegov sistem
da ne poini ovaj teki zloin. Nisu pomogla ni posredovanja niti molbe
brojnih vladara i uleme iz Islamskog svijeta. Svakako, za ovaj zloin, bit e
kanjen od Jednoga Jedinoga, od Onoga Kojemu niko nije ravan, na Dan
kada nee pomagati kapital niti djeca.
VELIKI UGLED
Profesor Abdul Kadir 'Avede je svakako jedan od dragulja savremenog
islamskog pokreta i kljunih ljudi u redovima "Muslimanske brae".
Njegova rije je mnogo znaila u Pokretu, ali isto tako i u egipatskom naro
du. Akter je znaajnih dogaaja i previranja u Egiptu, naroito nakon po
gibije voe, Hasana el-Bennaa, 12.02.1949./1369. godine, nakon ega je sa
440

profesorom Hasanom el-Hudejbijem, preuzeo obaveze i teret rukovoenja
najmasovnije islamske organizacije.
Pored ve navedene knjie "Krivini zakon u Islamu", Abdul Kadir 'Avede je
autor mnogih drugih znaajnih djela, kao npr. "Islam i nae pravne prilike",
"Islam i nae politiko stanje", "Islam izmeu neznanja naroda i nemoi svo
je uleme", " Kapital i sudstvo u Islamu", itd. Sva djela Abdul Kadira 'Aveda
su doivjela brojna izdanja i prevedena na mnoge svjetske jezike. Njegova
djela su postala predmet strunih i naunih studija i analiza, magistarskih
i doktorskih disertacija. U ve citiranom djelu " Krivini zakon u Islamu u
poreenju sa pozitivnim zakonom", autor istie " Kada pravim poreenje iz
meu pozitivnih zakona u naem trenutku i eriata, onda pravim poree
nje izmeu zakona podlonog stalnim promjenama, i Zakona koji, unato
protoku trinaest vijekova, nije doivio bilo kakve promjene, i nee ih imati
u budunosti. eriat, po svojoj prirodi nije podloan promjeni, jer je direk
tno od Allaha, a ,,Allahove rijei niko ne moe izmjeniti" {Junus,64)
Znai, kada pravimo poreenje izmeu ova dva zakona, mi razmatramo
ono to je prolazno i manjkavo, i ono to je vjeno i savreno. U tome je
prednost eriata, jer, pozitivni zakoni, unato brojnim miljenjima i stavo
vima, nikada ne mogu biti na razini eriata. Zato sam, osjeajui odgovor
nost i obavezu prema eriatu, prema svojim saradnicima, prema svim za
interesovanim za izuavanje civilizacije, odluio da izloim propise eria
ta, posebno iz domena
krivinog prava, i to
lahko
razumljivim
jezikom i stilom, da
pravnike upozorim na
greke koje im se pot
kradaju kada je eriat
u pitanju, da ljudima
ukaem na injeni
ce koje su ve due
vrijeme
prekrivene
koprenom neznanja.
Pozitivni zakoni su
ljudski produkt, eriat
je Allahovo djelo. Zna
i, pozitivni zakoni su
podloni promjenama,
441
ili, kako mi to obino kaemo - razvoju. Kako god se drutvo razvija i

napreduje, zakoni se moraju mjenjati i prilagoavati stepenu toga razvoja,
nikada ne mogu dostii stepen perfekcije i savrenosti, jer sam njihov zako
nodavac nije perfektan niti savren. Taj zakonodavac ne zna ta e se desiti
u budunosti, on zna samo ono to se desilo u prolosti.
A eriat, njegov Zakonodavac je sam Allah, Koji zna ta se desilo i ta e se
desiti. Kod Njega nema nikakvih promjena. On kae: " Allahove rijei niko
ne moe izmjeniti." (Junus, 64), zato to za promjenu nema potrebe, bez
obzira na procese u drutvu, mjestu i vremenu."
Profesor Mahmud Abdul Halim, u svojoj knjizi "Muslimanska braa
- dogaaji koji su krojili historiju", govorei o profesoru Abdul Kadiru
'Avedu, o njegovoj prisnoj vezi s imamom Hasanom el-Bennaom i imamom
Hasanom el-Hudejbijem, kae: " Profesor Abdul Kadir 'Avede je u poetku,
zajedno s jednim krilom "Muslimanske brae", imao lijepo miljenje o
Demal Abdun-Nasiru. Polazili su od jednostavne injenice da je Demal
Abdun-Nasir i sam lan Pokreta, te da ga zarad toga treba podrati i stati
uz njega. Profesor Abdul Kadir 'Avede je bio potovan i respektovan od
svih lanova Pokreta. Sam sam ga uvaavao i potovao, smatrao sam ga
voljenim i iskrenim bratom, bio je blizak mome srcu i mojoj dui. Bio je
jedan od najdraih ljudi i samom voi ehidu Hasanu el-Bennau. esto
nam je o njemu govorio s puno potovanja i uvaavanja.
Profesor Abdul Kadir 'Avede je radio u sudstvu, ali kada je profesor Hasan
el-Hudejbi doao na elo "Muslimanske brae", napustio je rad u sudstvu i
prihvatio se obaveze njegovog zamjenika. Moda ovaj gest najbolje govori
o odnosima izmeu ova dva ovjeka".
Profesor Kjamil e- erif u svojoj izvanrednoj knjizi "Tajni otpor na
Sueckom Kanalu", govorei o ulozi rukovodstva "Muslimanske brae" u
tim dogaajima, istie sljedee: " Polovinom oktobra 1951./1371. godine,
kada sam ivio daleko od Kaira, dobio sam telegram od profesora Abdul
Kadir 'Aveda, sekretara "Muslimanske brae", u kojem trai da hitno
doem u Kairo radi konsultacije o znaajnim pitanjima. Doao sam
vozom u Kairo i naao ga u njegovom stanu. Rekao mi je da su lanovi i
rukovodstvo Pokreta odluili ui u sukob s Englezima na Sueckom Kanalu.
Od mene je traio da provjerim i osmotrim situaciju u podruju Kanala,
te da mu o tome podnesem opiran izvjetaj. Nije prolo nekoliko dana
od naeg sastanka, telefonski me obavijestio da neizostavno prisustvujem
vanom sastanku zakazanom u kairskoj etvrti Ez-Zakazik kojem e
prisustvovati i profesor Mahmud Abduh i neke druge znaajne linosti.
442
Abdullah 'Aki:l Sulejman el-'Aktl

Na zakazanom sastanku pojavio se Abdul Kadir 'Avede i informisao nas
da je profesor Mahmud Abduh odreen za vou akcij e na Suecu, te da
se za sva pojanjenja vezano za ove dogaaje, obraamo iskljuivo njemu.
Kada je izbio razdor izmeu Pokreta i oficira vojnog udara, Abdun Nasir je
eksplodirao, zanijekao sve svoje ranije obaveze i ugovore, iznevjerio emanet
i izdao pokret "Muslimanska braa". Tada je Abdul Kadir 'Avede, u svojstvu
zamjenika Organizacije, izdao historiski proglas, odgovarajui na optube
i neistine kojima se posluio Demal Abdun Nasir. Svoj proglas je nazvao
"Ovo je proglas svim ljudima", a izmeu ostalog, je istakao: " Islamska da'va
danas preivljava teka iskuenja, koja e imati utjecaja na njen budui rad.
Zato, dobro promislite o svemu to se deava i dobro pogledajte. Neka nai
postupci budu u interesu Istine i realnosti s kojom smo sada suoeni. Ako
vae rukovodstvo ima pravo da vas usmjerava i vodi, pravo da've je da vas
upozori i upuuje. Posluajte njezine upute, nemojta da vaa razmiljanja, i
vai postupci, iziu iz okvira Islama, nemojte rei osim ono to Islam voli,
nemojte raditi nita, osim ono to Islam nalae.
Ako tako uradite, vezat ete se za Allahovu Knjigu i Sunnet Njegovog
Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, upotpunit ete svoj iman. Vjernik
nee upotpuniti svoj iman sve dok ne bude govorio u ime Allaha, i radio u
ime Allaha, u svome zadovoljstvu i svojoj mrnji, u svim okolnostima: " Ko
bude volio u ime Allaha i mrzio u ime Allaha, davao u ime Allaha, odbijao
u ime Allaha - taj je usavrio svoj iman." (Hadis)
Potovana brao! Mi nismo silnici ni tirani. Islam nam to zabranjuje. Ni
smo glasnici munafikluka, to je grijeh tei od ubijstva, musliman ne pro
klinje niti munafii. Mi pozivamo na put i praksu Resula, sallallahu alejhi
ve sellem, pozivamo na put dobra " mudro i lijepim savjetom", "dobrim
zlu uzvraamo", to radimo uljudno i strpljivo, sigurni smo u pomo Alla
hovu. Ponovo je pokret "Muslimanska braa" stavljen van zakona i zabo
ravljen ... Mnogi njegovi lanovi su pozatvarani, imputirane im neistinite
i neargumentovane optube, protiv njih usmjerena tampa i propaganda.
To je novo iskustvo i ispit za ove ljude. Ako to iskuenje aludira na neto,
onda je to - Allahovo zadovoljstvo s ovim ljudima. Allahov Zakon je ne
promjenjljiv, ljude treba staviti na ispit i iskuenje, u tim procesima treba se
prepoznati i razluiti dobro od loeg. Najbolju definiciju ovih iskuenja dao
je Resul, sallallahu alejhi ve sellem, u svom hadisu: "Najveim iskuenjima
bit e izloeni Allahovi poslanici, zatim dobri ljudi, zatim oni blii njima,
zatim oni blii ovima i tako redom. ovjek e biti iskuan zavisno od snaga
imana, sve to njegov iman bude vri, njegovo iskuenje e biti vee."
443

PoDNOENJE TEKOA
"Muslimanska braa" trebaju prihvatiti iskuenja, jer "Sabur je", kao to

istie Resul, sallallahu alejhi ve sellem: "pola imana. Uzmite primjer od
onih koji su vam prethodili, bili su iskuavani i uznemiravani tako da bi

"
im, kada bi ve izgubili nadu, dola Allahova pomo. Neki od Ashaba, da
je Allah sa njima zadovoljan, alili su se Muhammedu, sallallahu alejhi ve

sellem, govorei: " Boiji Poslanie, zato ne uputi dovu Allahu Uzvienom
i ne zatrai za nas Njegovu pomo?" Odgovorio im je: "Oni koji su bili
prije vas, iskuavani su na taj nain to bi im se prijetilo pilanjem njihovih

dijelova tijela, pa bi im se stavljala pila od ela do njihovih stopala, paeni
su struganjem metalnih eljeva po njihovom tijelu, kojima je odvajano
meso od kosti, ali, ta patnja ih nije rastavila od njihove vjere. Tako mi
Allaha, On e osigurati i uspostaviti vjeru Islam na Zemlji, tako da e
karavana bezbjedno putovati od San'e do Hadermevta, neete se bojati
nikoga osim Allaha Uzvienog, jedino e se pastir na tom putu bojati da
mu vuk ne napadne stoku, ali vi previe urite".
Ne gubite, draga brao, nadu u milost vaega Gospodara, Njegova milost

vam je blia i bra, nego to mislite. Sjetite se predaje: "Allah Uzvieni se
udi oaju Svojih robova i blizini

Svoje pomoi, posmatra ih oajne, pa
se nasmije, jer On vidi koliko im je
spas blizu."
Upozoravam "brau" da se veu

uz Allaha Uzvienog, a zatim da se
poveu meu sobom, da se povinuju
Allahovoj naredbi, da se pomau u
dobroinstvu i bogobojaznosti, da
se strpe i izdre. Trebaju biti svjesni
da se pokret "Muslimanska braa"
ne moe unititi nikakvim pisanim
aktima ili dekretima. On bi se, ne
daj Boe, unitio kada bi u njihovim
srcima nastao razdor pa izgubili
povjerenje jedni prema drugima, pa
izgubili osjeaj i ljubav prema da'vi,
ali, dok god bude ljubavi prema
da'vi, dok bude iskrenog zikira na
444

srcima i jezicima, dok budu spremni rtvovati svoje imetke i svoje ivote
za da'vu, pokret "Muslimanska braa" nee biti uniten. Da'va nee prstati
ako joj se zabrani pristup govornicama i minberima, jer, te govornice i
minberi premjesit e se u srce svakoga od vas. Ko bude htio i smio govoriti,
njegov minber je na svakom mjestu. Da'va e, Allahovom voljom, nastaviti
svoj hod, dok joj god budete odani i vjerni, dok god budete meusobno
povezani, strpljivi, istrajni, onako kako vas Allah upuuje:
"O vjernici budite strpljivi i izdrljivi, na granicama bdijte i Allaha se
bojte, da biste postigli ono to elite!" (Ali 'Imran, 200)
(Va brat Abdul Kadir 'Avede,
zamjenik generalnog sekretara "Muslimanske brae")
S ovakvom vjerom u Allaha Uzvienog i s ovakvim otakvalukom u Njega,
s ovako mudrim uputama, "Muslimanskoj brai " i cjelokupnoj javnosti,
obratio se profesor Abdul Kadir 'Avede. Ukazao im je kako e postupiti u
velikim i opasnim iskuenjima koja su im nametnuta od strane silnika i
diktatora, koji sprovode volju i planove idova, krstaa, komunista i kolo
nijalista...
Profesor Abbas es-Sisi u svojoj knjizi "Kolone Muslimanske brae", biljei:
"Vrlo je znaajno istai, da je stvarni razlog suenja Abdul Kadir 'Avedu,
zavidnost i mrnja koju su prema njemu ispoljavali elnici iz grupe oficira
koji su izvrili udar u Egiptu. Naime, na velikom narodnom zboru, pred
prostorom rezidencije " Kasru Abidin" u Kairu, predsjednik Muhammed
Nedib, nikako nije mogao umiriti okupljene i odrati govor, pa je pozvao
Abdul Kadir 'Aveda da se popne u poasnu lou i pozove narod da se smiri
i mirno razie. On je doao za govornicu, zatraio od okupljenih da se
mirno i dostojanstveno raziu to su oni bezpogovorno i uinili! To su
oficiri Revolucije, posebno Abdun-Nasir, bolno i sujetno prihvatili. Vidjeli
su koliki utjecaj Abdul Kadir 'Avede ima u narodnim masama, a to je bilo
ono ega se Abdun-Nasir najvie pribojavao."
TREI VOA
Trei po redu voa "Muslimanske brae", profesor Omer et-Telamsani, go
vorei o ehidu Abdul Kadir 'Avedu, kae: " Profesor Abdul Kadir 'Avede
jedan je od velikana islamske da've ije e djelo ostati u sjeanju. Ostat e
zapamen po svojim stavovima za Istinu i za dobro, odanosti principima,
spremnosti da branei te principe podnese svaku rtvu i patnju, da poloi
svoj ivot. Kada je stao pod vjeala i vidio svojim oima smrt, nije ustu445
knuo niti se uplaio. A jedini njegov zloin bio je taj to je, kao i njegovi
prethodnici, rekao: " Moj Gospodar je Allah!" Njegov zloin bio je taj to
je diktatoru rekao da je diktator, to nije htio da uti o zulumu koji se ini
prema Ummetu. Postao je ehid nakon to je na stranicama nae historije
napisao slova koja se nee izbrisati, to je u srcima i svijesti naega ovjeka
usadio ono po emu e ga se uvjek sjeati.
Abdul Kadir 'Avede je radio u sudstvu i bio je primjer u tom poslu. Prefe
rirao je sud Neba u odnosu sud Zemlje, jer sud Zemlje nije kadar ovjeku
osigurati zatitu i bezbjednost koju trai, ljubav i potovanje kojem tei. Bio
je za istinu, taman kad bi je cijeli svijet napustio, vie je teio da postigne
zadovoljstvo Allahovo, nego da udovolji ljudima. Stao je iza Pokreta mladih
oficira, 23. jula 1952./1372. vjerujui da e Abdun-Nasir sprovesti promjene
koje je najavljivao, to se nije svidjelo njegovoj brai i prijateljima. Kada su
se stvari poele otkrivati, kada je uvidio da je pogrijeio, brzo se ispravio i
naao se na putu kojim je cijeli ivot iao - put Istine. Abdun-Nasir mu je
rekao: "Ja u ukloniti svakoga ko mi stane na put", a Abdul Kadir 'Avede
mu je, glasom vjernika, poruio: "Oni koji na tom putu ostanu - sruit e
diktatore i silnike!"
Dana 28. februara 1954./1374. godine izale su hiljade ljudi na kairski
trg 'Abidin zahtijevajui od predsjednika Muhammeda Nediba da pusti
zatvorenike, da kazni one koji su na mostu Kasru en-Nil pucali u narod i
nekoliko ljudi liili ivota, da omogui praktikovanje eriata... Predsjednik
i njegova svita tada su shvatili ozbiljnost i opasnost nastale situacij e, pa
su traili od ratobornih protestanata da se u miru raziu, ali njihovi
pozivi nisu prihvaeni. Tada je predsjednik Muhammed Nedib pozvao u
pomo Abdul Kadir 'Aveda da zamoli okupljene da se raziu, a za uzvrat,
udovoljit e se njihovim zahtjevima. Sa bine "'Abidin" profesor 'Avede se
obratio demonstrantima i zamolio je da se u miru raziu, jer je predsjednik
Nedib obeao ispunjenje njihovih zahtjeva. Za samo nekoliko minuta, to
more ljudske mase se povuklo! Diktatorski reim je iz ovoga sluaja nauio
lekciju: ako ovaj ovjek posjeduje ovakvu mo nad narodom, on predsavlja
veliku opasnost za vlast i sistem.
Sistem je elio vladati i upravljati narodom na nain, da samo pritisne na
dugme, i da mu se ljudi klanjaju i sluaju ga. Za ovaj dravni sistem, de
monstracije na trgu 'Abidin bile su veliko iskuenje i upozorenje, zato nije
ni udo, to su se isto veer Abdul Kadir 'Avede i njegovi istomiljenici nali
u Ratnom zatvoru u Kairu.
446
Sjede, s desna: Profesor Omer et-Telemsani, dr. Humejs Hamide, ehid Abdul Kadir l\vede.
pozadini se vidi profesor Hasan el-Hudejbi
U etiri sata ujutro doli su im isljednici i vojnici koji su ih nemilosrdno

premlaivali. Profesor Abdul Kadir 'Avede optuen je za in koji nije poi
nio i s kojim nije imao nikakve veze.
Oni koji su ga osudili na smrt vjeanjem, mislili su da nee imati ozbilj
nih reakcija i posljedica. Medutim, kada su egipatske obavjetajne slube
poele izvejtavati Abdun-Nasira o reakcijama u narodu tadanje novine
su prenijele njegov komentar: "udim se ovome narodu, osuduje zloin, a
kada se zloinac kazni, pokazuje simpatije prema tome zloincu! "
Ali, u ovom sluaju, narod nije bio na strani zloinaca nego na strani ne
vinih.
Profesor Abdul Kadir 'Avede, izazivaki je stao pred one koji su mu sudili,
rekavi im: "Kada bi optunica koju iznosite protiv mene bila istinita ja bih
bio prestupnik, a vi biste bili na istini - bili bi rtva. Medutim, ja ne pozna
jem zakon po kojem je jedna strana i tuitelj i presuditelj?! "
447

Poo VJEALIMA
Kada su poeli sa izvrenjem smrtne presude Abdul Kadiru 'Avedu i
njegovim prijateljima, on je hrabro stao pod vjeala, zadnje rijei su mu bile:
,,Neka moja krv bude proklestvo oficirima Revolucije!" Allah Uzvieni mu
je usliao dovu, niko se od tih diktatora, na ovom svijetu, nije spasio muka
i Allahove kazne. Poimo redom: Demal Salim, predsjednik Suda, zavrio
je na psihijatriji. Umro je u uasnim mukama duevnog rastrojstva. Njegov
brat, Salah Salim, razbolio se od bubrene bolesti. Otkazala su mu oba
bubrega, pa je umro u uasnim mukama trovanja. ems Bedran je kasnije
osuen 1na doivotnu robiju. Maral Abdul Hakim Amer, ili je otrovan
ili je izvrio samoubistvo. Hamza el-Besjiini, pregaen je teretnjakom, a
dijelovi tijela su mu ostali razasuti po pustinji. El-Askeri Gunejm, naen
je iznakaen i mrtav na farmi. Napala ga je i usmrtila vlastita deva! Tako
je zavrila veina zulumara i progonitelja "Muslimanske brae". Allah
Uzvieni nam je pokazao Svoju mo! A to se tie najveeg medu njima,
glave zla, Abdun-Nasira, on je itav ivot proveo u neizvjesnosti i strahu.
Prof Abdul Kiidir l\veda dvije minute pred smaknue

448
ehid Abdul Kadir l\vede, imam el-Hudejbi i Abdun Nasir
Najposlije, kanalizacijske fekalije su dospjele u njegov kabur, a Allah ini

ta hoe, ali veina ljudi ne zna."
Svojim oima smo vidjeli Allahove znakove i njegovu kaznu za one koji
su inili zloine nad "Muslimanskom braom". Kralj Faruk im je poinio
nepravdu 1948./1368. godine. Svrgnut je s vlasti 1952./1372. Abdun-Nasir
je ustao protiv "Muslimanske brae" 1954./1374., pa se desio trojni napad
na Egipat, i ostao je bez Sinaja i Port Saida. Zatim je opet, 1965./1385. napao
"Muslimansku brau" pa ga je Allah kaznio sramnim porazom 1967./1 387.
Stradao je Abdul Hakim Amer, a on odmah iza njega. Hvala Onome Kome
se ne uri.
Da se Allah smiluje da'iji
i mudahidu, Abdul
Kadir 'Avedu, da nas za
jedno pridrui vjerovje
snicima, pravednicima,
ehidima, dobrim ljudi
ma, kojima je Allah mi
lost Svoju darovao.
Demonstracije na kairskom trgu 'Abidin, marta 1953./1373.
A kako e oni divni godine, u trenutku kada major Muhammed Nedib poziva
Abdul Kadira l\veda da se popne na binu i pozove demostrante
drugovi biti!
da se u miru raziu.
449
55
MUSTAFA HUSNi ES-SIBA'i

(191 5 - 1964/ 1333 -1384)
ALIM, MUDAHID I DA'IJA

ustafa ibn Husni
es-Siba'i, roen je
1915./1333. godine
u gradu Himsu u Siriji. Pripa
dao je staroj i uglednoj poro
dici koja je dala znaajan broj
uleme. Njegovi djedovi, a onda
i njegov otac bili su imami i
hatibi glavne damije u Him
su. Po mnogo emu Mustafa
es-Siba'i je liio na svoga oca,
ejha Husni es-Siba'ija, koji je
bio veliki alim i veliki borac
protiv kolonijalizma. Protiv
okupatora se borio svojim ka
pitalom, perom i ivotom. Bio
je osniva islamskih dobro
tvornih drutava i sociojalnih
projekata, i u tom duhu se odk
gajao i njegov sin Mustafa esDr. Musta..
.
1a es- sb
t a_,_1, vo da Odreda ''Mus1tmans
a
"
Siba'i. Kao dijete prisustvovao
braa u Palestini 1948.11368. godine
je naunim skupovima koji su
se odravali u kui njegovog oca, a bili su prisustni alimi poput Tahira er
Risa, Se'ida el-Muluhije, Faika el-Etasija, Ragiba el-Vefaija i drugih. Kada
je dolo vrijeme njegove enidbe, roditelji djevojke su upozoreni, da je Mu
stafa es-Siba'i dosta zauzet poslovima oko da've, ali familija djevojke je to
primila na znanje i zaruka je obavljena.
Mustafa es-Siba'i je od svoje rane mladosti postao aktivni uesnik otpora

protiv francuskih kolonijalnih vlasti u Siriji. Raznosio je letke i propagandni
450
Dr. Mustafa es-Siba'i sa imamom Hasanom el-Bennaom.
materijal, drao govore, predvodio protestne povorke u Himsu jo dok je

bio sedamnaestogodinjak.
Francuske vlasti hapsile su ga u vie navrata, prvi put 1931./1350. godine
zbog irenja propagandnog materijala u Himsu. Drugi put je uhapen zbog
vatrenih govora koje je odraao protiv francuske politike, to je djelovalo
na raspoloenje naroda. Trei put je uhapen nakon hutbe koju je odrao
u Velikoj damiji u Himsu. U demonstracijama, koje su u Himsu postajale
sve ee, i sve ee, bilo je i potezanja oruja. Mustafa es-Siba'i je u jednoj
od tih protestnih demonstracija, sa svojim prijateljima, pucao na francusku
patrolu koja je otvorila vatru na protestante. Otiao je na studij na El-Azhar
1933./1352. godine. U Egiptu je 1941./1360. godine zajdedno sa svojom
egipatskom braom uestvovao u masovnim protestima protiv Engleza,
a dao je podrku revoluciji Reid Ali el-Kejlanija u Iraku, takoer protiv
Engleza. Zato su ga egipatske vlasti, po nalogu svojih mentora Engleza,
privele i uhapsile. S njim su tada uhapeni: Mehur ed-Damin, Ibrahim
el-Kattan, Haim el-Haznadar, Faris Hamdani, Ali ed-Duvejk i Jusuf el
Muari. Bili u zatvoru u Egiptu tri mjeseca, a odatle su prebaeni u zatvor
"Es-Sarefend" u Palestini gdje su ostali etiri mjeseca, nakon ega su
puteni. Dok je bio na kolovanju u Egiptu Mustafa es-Siba'i se upoznao
s voom pokreta Muslimanska braa, imamom Hasanom el-Bennaom, i
njihova veza se nije prekidala ni nakon njegovog povratka u Siriju.
45 1
Es-Siba'i s imamom Hasanom el-Bennaom u Palestini. Sa'duddin el-Velejli neto pokazuje rukom.
Na inicijativu uleme, da'ija i predstavnika dobrotvornih udruenja u Siriji je

osnovan ogranak organizacije "Muslimanska braa". Sveanosti osnivanja
iz Egipta je prisustvovao profesor Se'id Ramadan.
Bilo je to 1942./1361. godine. Tri godine kasnije izabrano je rukovodstvo
Organizacije, a za generalnog kontrolora izabran je Mustafa es-Siba'i. Tim
povodom u glasilu " Muslimanska braa" u Egiptu objavljena je na naslov
noj strani fotografija na kojoj se vide imam Hasan el-Benna i Mustafa es
Siba'i ispod koje je pisalo: "Voa i vojnik". Imam Hasan el-Benna je napi
sao glavnom uredniku lista: " ... Proitao sam va potpis ispod fotografije na
kojoj se vidimo ja i profesor Mustafa es-Siba'i - "Voa i vojnik". Ako pod
rijeju "voa" mislite na uvaenoga profesora Mustafu es-Siba'ija, a pod ri
jei "vojnik" mislite na ovjeka koji sebe nikada nije smatrao osim obinim
vojnikom i da' ijom, onda ste u pravu, i hvala Vam... Ali, ako mislite na ono
to bi se moglo na prvi mah zakljuiti, da me Allah sauva od toga to ste
napisali. Izvinjavam se lanovima "Muslimanske brae" i molim Vas da se
klonite takvog novinskog udvaranja ubudue. Molimo Allaha Uzvienog
da uvrsti nae korake, da naa srca ujedini u onome to je najbolje za nau
voljenu domovinu."
U svojoj knjizi " Lekcije da've Muslimanske brae", dr. Mustafa es-Siba'i je
naveo ciljeve i segmente drutvene reforme u Siriji. "Muslimanska braa"
kroz svoje programe pozivaju graane da podre reforme u sferi politike,
452
Imam Hasan el-Benna izmeu dr. Mustafe es-Siba'ija i Omera Behauddina el-Emirija u Palestini
patriotizma prema domovini, uklanjanju tragova i posljedica kolonijalizma,

da se suprotstave izrabljivanju radnika i zemljoradnika, da daju podrku
izgradnji kola i naunih institucija, sportskih i rekreacionih centara za
omladinu. Poseban znaaj pridavao se izgradnji omladinskih centara, a dr.
Mustafa es-Siba'i je direktno nadgledao te aktivnosti.
"Muslimanska braa" su oformili komisije za izmirenje meu ljudima, ko
misije za pruanje medicinske, socijalne i drugih vrsta pomoi stanovni
tvu, posjeivali vee gradove, ali i sela...
Godine 1944./1364. Mustafa es-Siba'i je prvi put obavio Haddd. Tri godi
ne kasnije pokrenuo je asopis "El-Menar" koji je izlazio sve-do 1949./1369.
godine, kada ga je zabranio Husni ez-Ze'im, voa vojnog udara koji je izve
den uz pomo Amerike. Iste godine Mustafa es-Siba'i stie doktorsku titu
lu, a tema njegove doktorske disertacije bila je "Uloga Sunneta u Islamskom
zakonodavstvu". Muslimanska braa iz Sirije bili su aktivni uesnici u Pa
lestinskom ratu. Dr.Mustafa es-Siba'i je bio na elu sirijskog Odreda koji je
uestvovao u sukobima u Kudsu, ali i drugim mjestima. Borili su se rame
uz rame sa svojom braom iz Palestine, protiv koje su se udruile zemlje
nevjerstva i protjerale njene stanovnike i poruile njihove domove. Vjetim
manevrom izmeu arapskih zemalja i Izraela, mudahidi u Palestini su ra
zoruani i onemogueni u svojoj borbi, da bi zemlja postala lahkim zalogaj
za Izrael, a mudahidi iz redova "Muslimanske brae" su pritvoreni u vojne
453
baze, a odatle sprovedeni u zatvore u Egiptu, da bi izdajnika i marionetska

vlada na elu sa En-Nikraijem izdala dekret o zabrani djelovanja "Musli
manske brae" u Egiptu, 08. 12.1948./1368. godine.
Dr. Mustafa es-Siba'i se vratio u Siriju, razoaran i ogoren onim to je
doivio u Paletsini. Javno je prozvao plaenike i izdajnike, argumentovao
zavjeru i strane koje su u tome uestvovale, naveo imena vojnih (arapskih)
zapovjednika, koji su bili pod direktnom komandom engleskog generala
Kloba, . iznio podatke o neispravnom naoruanju koje je dostavljeno egi
patskim vojnicima, o lanim izvjetajima zapovjednika irakih vojnih for
macija, da ne uestvuju u akcijama, jer nemaju nareenja i komande... Isto
tako, istakao je, da nije bilo dobrovoljaca - mudahida iz Palestine, Egipta,
Sirije, Jordana i Iraka, uglavnom iz odreda "Muslimanska braa", skoro da
i ne bi bilo kakvog sukoba sa idovima! !! Taktika je bila - samo primirje. A
dok je ono trajalo, idovima je stalno pristizalo oruje iz Evrope i Amerike,
dobrovoljci iz raznih zemalja, dok nije stvorena vojna premo nad Arapi
ma. A onda je poela akcija predaje palestinskih naselja i progon njenih
stanovnika i hapenje dobrovoljaca - mudahida, koji su pokuali zatiti
Es-Sibii'i doekuje generalnog sekretara Muslimanske brae Hasana el-Hudejbija u Damasku
454

muslimane i njihova svetita. Dr. Mustafa es-Siba'i, u svojoj knjizi " Musli
manska braa i njihovo uee u ratu u Palestini", istie: " Dok smo bili u
srcu sukoba u Kudsu, osjetili smo da meunarodna zajednica, sa zvanini
cima arapskih zemalja, intezivno radi na prekidu sukoba. Kada smo dobili
nareenje o povlaenju iz Kudsa sastali smo se da analiziramo novonastalu
situaciju i da vidimo ta dalje initi. Zakljuili smo da se, shodno tim na
redbama, moramo povui, ali da emo, kada se vratimo u Siriju, nekako
prebaciti odred "Muslimanske brae" u Kuds, da nastave otpor i borbu.
Odmah po povratku lino sam odrao niz predavanja u Damasku, Himsu,
Hamatu, Halebu, El-Lazikijji, Dejru ez-Zevri, i nekim drugim mjestima.
Narod se zaprepastio kad je uo neke injenice o ratu u Palestini. Neki
su sumnjali u to to priam. Naravno, veoma brzo, ispostavilo se da je to
istina. Treba istai da se jedan broj "Muslimanske brae" vratio u Palestinu
kao to je ranije bilo dogovoreno".
Dr. Sibai je svojim povratkom u Siriju ivo poeo raditi na reformi obra
zovanja. Obrazovanje po islamskom programu treba poeti u porodici,
zatim ga prenijeti na drutvo, da bi se stvorile predispozicije za uspostavu
Dr. Mustafa es-Siba'i reaguje, skoro da plae prilikom jedne svoje hutbe.
455

Islamskog drutva i drave koja e voditi rauna o dravi i graanima,
sprijeiti zlo i nered, boriti se protiv svih devijantnih pojava, smutnja i
nevjerstva. Dr. Mustafa es-Siba'i je uloio velike napore da se u kolske
programe u Siriji uvrste predmeti islamskog obrazovanja. Jedan je od
osnivaa eriatskog fakulteta pri Univerzitetu u Damasku. Postavljen je
za prvog dekana toga fakulteta koji je poeo s radom u kolskoj 1955./1375.
godini. Zatim je poeo s radom na izradi Enciklopedije islamskog prava.
Cilj projekta bio je da se islamskom pravu da savremeni duh i ruho, da
razmatra aktuelne probleme islamskog svijeta, te da te probleme pokua
rijeiti u duhu Kur'ana i Sunneta, i prakse Selefa. U izradi ove Enciklope
dije uzeli su uee najeminentniji alimi iz cijelog svijeta, a dr. Mustafa
es-Siba'i bio je prvi urednik redakcije. Izabran je za zamjenika predsjed
nika konstituirajue Skuptine 1949./1369. godine. Nakon nekoliko go
dina postaje lan sirijskog Parlamenta gdje je predstavljao istinski glas
naroda. Svojim istupima i stavovima skrenuo je panju na sebe i stekao
velike simpatije naroda. Izabran je za zamjenika predsjednika Skuptine.
Postao je jedan od kljunih lanova Komisije za izradu Ustava. Nueno
mu je da ude u neko od ministarstava, ali je sve te ponude odbio, elei
da se ne udalji od rada na programu da've i da bude to blie obinom o
vjeku. Ve smo istakli da je bio lan Komisije za izradu Ustava. Devet la
nova te Komisije dali su svoj prijedlog Ustava i ponudili ga na usvajanje
u Parlamentu. Pod svodovima Parlamenta borio se za Kur'an, za Ustav, i
uspio je sa grupom parlamentaraca, da predloeni Ustav prihvati mnoge
postavke eriata. Bilo je to 1950./1 370. godine. U svojoj knjizi "Lekcije iz
da've Muslimanske brae", dr. Mustafa es-Siba'i, kae: " Mi smatramo da
svaki sistem u svijetu, da bi ostvario napredak i progres, mora biti po
dran od slobodne i jake vlade. U tom sijetlu, vjerujemo u neminovnost
osloboenja arapskog svijeta od kolonijalnog jarma, vjerujemo da e se
taj svijet osloboditi siromatva, neznanja i zaostalosti, da e se ujediniti.
Zato, mislim da nije neskromno ako kaem da su i rezultati koje islamska
braa ostvaruju na planu utjecaja na kretanja u arapskom svijetu izrae
niji nego kod drugih udruenja i organizacija".
Dr. Mustafa es-Siba'i je 1950./1370 . godine postavljen za profesora prav
nog falulteta Univerziteta u Siriji, a samo godinu kasnije uestvovao je na
Islamskoj konferenciji u Pakistanu, na kojoj su bile prisutne delegacije ve
ine zemalja Islamskog svijeta. Iste godine je, po drugi put, obavio Had
d. Godine 1952./1372. dr. Mustafa es-Siba'i pojavljuje se pred sirijskom
Vladom sa zahtjevom da njemu i lanovima organizacije "Muslimanska
456

braa" dozvoli, da se na Sueckom Kanalu pridrue svojoj brai Egipanima
u borbi protiv Engleza. Odgovor predsjednika Vlade, Ediba ieklija bio je
- zabrana djelovanja "Muslimanske brae", a dr. Mustafa es-Siba'i i njegovi
saradnici zavrili su u zatvoru. Odmah je uslijedila i druga presuda - ot
puten je s Univerziteta i deportovan
u Liban.
U Kudsu je 1953./1373. godine odra
na Islamska Konferencij a kojoj su pri
sustvovali predstavnici "Muslimn
ske" brae iz svih dijelova svijeta, kao
i veina pedstavnika svih islamskih
asocij acija. Nakon Konferencije bili
smo poaeni posjetom dr. Es-Sibai
ja Egiptu. Tada sam se prvi put s njim
sreo, a sa mnom su bili moji prijatelji
Jususf el-Karadavi, Ahmed el-Assal i
Muhammed ed-Demerda.
Islamsko-kranska Konferencija u
Libanu odrana je 1954./1374. godine
na kojoj je prisustvovao i dr. Mustafa
Dr. Mustafa es-Siba'i u drutvu kralja Fahda es-Siba'i. Na toj Konferenciji argu
mentovano je pobio pisanja orjentaprilikom njegove posjete Damasku
lista i krstaa o Islamu. U isto vrijeme
u Libanu je odran sastanak organizacije "Muslimanska braa", koji je
zakazao generalni sekretar, profesor Hasan el-Hudejbi. Bio je to sasta
nak predstavnika "Muslimanske brae" iz arapskog svijeta; iz Egipta su
pored profesora el-Hudejbija, prisustvovali: Abdul Hakim 'Abidin, Se'id
Ramadan, Salih ebu Rekik i Munir Delle, iz Sirije je prisustvovao dr. Mu
stafa es-Siba'i, iz Jordana Muhammed Abdurrahman Halife, iz Sudana
Ali Talibullah, iz Iraka Muhammed Mahmud es-Savvaf i iz Kuvajta 'Ab
dul Aziz el-Mutavva. Kada se profesor El-Hudejbi vratio u Egipat, za
jedno s veinom lanova Pokreta, bio je uhapen. Tada su predstavnici
"Muslimanske brae" iz arapskih zemalja odluili osnovati jedno jako
tijelo van Egipta (Mekteb et-tenfizi - Izvrni ured), a za predsjednika je
postavljen dr. Mustafa es-Siba'i.
Sa profesorima i studentima sirijskog Univerziteta doktor Mustafa es-Siba'i
je 1955./1375. godine otiao na Hadd. To je bio njegov trei Hadd.
457
Dr. Mustafa es-Siba'i u vojnikoj uniformi sa svojom braom u Palestini

.
Iste godine, sa svojim prijateljima, pokrenuo je sedmini asopis " E

ihab" (Plamen), koji je redovno izlazio sve do Unije s Egiptom, 1958./1378.
godine. Istovremeno, nakon to je u Egiptu zabranjeno izlaenje asopisa
" El-Muslimun", dr. es-Siba'i je dobio .doputenje da ga izdaje u Damasku,
tako da je tu izlazio sve do 1958./1378. godine, kada ga je vlasnik dr. . Se'id
Ramadan poeo izdavati u enevi u vicarskoj. Umjesto toga asopisa, dr.
Es-Siba'i je pokrenuo mjeseni list " Islamska civilizacija" koji je izlazio sve
do njegove smrti. Izdavanje ovoga lista je kasnije preuzeo dr.Muhammed
Edib es-Salih u Damasku, ali je vrlo brzo ugaen.
Odmah nakon Islamske Konferencije, koja je, 1956./1376. godine odrana
u Damasku i na kojoj je bio prisutan i dr. Mustafa es-Siba'j, u sklopu jedne
delegacije sa sirijskog Univerziteta, otiao je u posjetu nekim evropskim
metropolama. Cilj ove naune ekskurzije bio je sagledavanje programa na
naunim ustanovama u Evropi, s posebnim osvrtom na izuavanje islam
skih disciplina. Delegacija je posjetila Italiju, Britaniju, Irsku, Belgiju, Ho
landiju, Dansku, Norveku, vedsku, Finsku, Njemaku, Austriju, vicar
sku i Francusku. Ovom prilikom je vodio polemiku s najpoznatijim evrop
skim orjentalistima, otkrivi im naune i historiske greke, u njihovim
pisanjima o Islamu. Godine 1957./1377. dr. Mustafa es-Siba'i je, s dekanima
sirijskog Univerziteta, posjetio moskovski Univerzitet. Posjeta je upriliena
458

nakon poziva iz Moskve, a delegacij a iz Sirije je ovom prilikom posjetila
najznaajnije univerzitete u Rusiji. Dr. Mustafa es-Siba'i se i ovom prilikom
susreo sa profesorima orjentalnih znanosti, historije i sociologije i upozo
rio ih na greke koje su im se potkrale piui o Islamu i muslimanima.
DJELA
Dr. Mustafa es-Siba'i je obraivao razliite oblasti nauke i ivota. Bio
je istraiva, pravnik i mudtehid. Izuavao je fenomene vremena i
objanjavao ih u svjetlu esencijalnih islamskih izvora: Kur'ana, Sunneta i
prakse dokazanog i asnog Selefa.
Najpoznatija djela su mu:
Zakon privatnogprava (dva toma)

Velikani nae civilizacije
ena izmeu fikha i pozitivnog zakona
Nai velikani u historiji
" El-Kala'idu min feriiidi el Jeva-idi" (Upute iz da've Muslimanske brae)
Sunnet i njegovo mjesto u zakonodavstvu
Ovako me nauio ivot (dva toma - pisana u vremenu bolesti)
Islamski socijalizam
Sistem mira i rata u Islamu
Ovo je Islam (dva toma)
.
Biografija Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem - lekcije i pouke
Orjentalizam i orjentalisti
Evolucija i fleksibilnost u islamskom zakonodavstvu
Na metod promjena
Odnosi izmeu muslimana i krana kroz historiju
Socijalna solidarnost u Islamu
Na dihad u Palestini
Nasljedno zakonodavstvo i njegovi propisi
Patnje i nade
Borba izmeu srca i razuma
Najispravnije ideoloke orjentacije na arapskom Istoku
Premise Islamske civilizacije
Zanimljivo je istai da je u vrijeme bolesti bio najproduktivniji!

459
Dr. Muhammed Edib Salih, istie: "Dr. Mustafa es-Siba'i je, da mu se Allah
smiluje, to sam lino od njega saznao, samo na jedan dan prije svoje smrti,
izrazio elju da napie tri knjige: Ulema i evlije, Ulema i mudiihidi, Ulema
i ehidi.
Uspio je i po etvrti, ujedno i posljednji, put obaviti Hadd 1964./1384.
godine. Ve tada ga je napala neizljeiva bolest i imao je nesnosne bolove.
Ali, tokom Hadda osjetio je veliko olakanje, o emu sam govori: " Prvi
put nakon sedam godina u mojoj glavi su se smirili bolovi i mogao sam
stojei obaviti namaz i sjediti na salavatima. Kada sam doao u Mekku
tavvaf (obilazak Kjabe -op.prev.) za 'Umru sam obavio na nain da su
me nosili, a kada sam naputao Mekku el-Mukerremu, oprotajni tavvaf
sam obavio sam na svojim nogama! Allah Uzvieni me nagradio Svojom
milou, dolaskom u Meinu i eer mi se snizio, svako jutro sam jeo po
sedam hurmi! Uvjerio sam se u tanost hadisa Resula, sallallahu alejhi ve
sellem, o djelotvornosti hurme."
Jedan od njegovih prijatelja doao mu je da ga posjeti i utjei, a on mu je
rekao: " Bolestan sam i osjeam bolove, primjeuje tragove tih bolova na
mome licu, mojoj ruci, mojim pokretima, ali pogledaj Allahove milosti koju
mi je ukazao, paralizovao je lijevu stranu moga tijela, a potedio desnu, zar
bih mogao uzeti pero i pisati, da mi je paralizovana desna strana?"
Bolest je potrajala osam punih godina. Dr. Mustafa es-Siba'i je, u ovom
velikom iskuenju, pokazao strpljenje, zahvaljivao je Allahu Uzvienom
na Njegovom daru, danonono se molio i uio dove. Teka bolest nije
sprijeila njegove da'vetske aktivnosti. Uvaeni brat Abdul 'Aziz hadi
Mustafa prenosi da mu je dr. Hasan Huvejdi, rekao: " Posmataro sam ga
kako sa velikim naporom, oslanjajui se na svoj tap, odlazi u damiju da
bi uestvovao u zajednikom namazu. U isto vrijeme, mnogi koji su jaki i
zdravi, sjede u kuama! Bolestan i paralizovan je jai od onog ija je sablja
zahrala! Ali, dr. Mustafa es-Siba'i, da mu se Allah smiluje, nije prestajao
sa svojim dihadom i da'vetskim obavezama, unato paralizi, bolesti srca,
krvnog pritiska. To je dokaz da je shvatio islamsku poruku, pa je dihad
postao njegov temperament, borba i portvovanje - njegova narav, hrabrost
njegov nagon i karakter. Nikada nije malaksao niti se kolebao. Slavan je
Onaj Koji mu je poklonio ove blagodati!"
U asopisu " Islamska civilizacija" ejh Abdul Fettah ehu Gudde za njega
e rei: " Bio je, da mu se Allah smiluje, slatke i nagodne rijei, uljudan
i ljubazan, jako osjeajan, spreman na umjesnu alu i dosjetku, volio je
460
Abdullah 'Akil Sulejman el-'.Akll

druenja i razgovore. Rasprave i razgovori koje je vodio sa svojim velikim
i iskrenim prijateljem, ejhom Muhammedom el-Hamidom, napajale su i
bogatile svakoga ko bi im prisustvovao. Takav je bio njegov postupak i odnos
prema vjernicima i prijateljima, dok je prema Allahovim neprijateljima,
neprijateljima Ummeta i munaficima iskazivao otvoren prezir i grubost.
Njegov postupak bio je vezan za "jasne dokaze".
SMRT
Umro je u subotu 27. 05. 1384./ 03. 10.
1964. godine u Damasku u Siriji. Nje
govoj denazi koja je obavljena u da
miji Emeviji, prisustvovao je veliki broj
dematlija. O njegovom radu i djelu
govorili su: dr. Hasan Huvejdi, pro
fesor Muhammed el-Mubarek, profe
sor Muhammed el-Medzub, profesor
Mehur Hasen, ejh Abdur-Re'uf ebu
Tavk, dr. Muhammed Edib es-Salih
pjesnik Muhammed el-Husnavi i
mnogi drugi.
Palestinski muftija, hadi Muhammed
Emin el-Husejni, za njega e rei:
" Njegovom smru Sirija je ostala bez
Dr. Mustafa es-Siba'i na narodnom skupu. Iza svoga velikog simbola i mudahida,
njega se primjeuje Muhammed el-Mubarek. Islamski svijet je ostao bez jednog
od najveih svojih alima, da'ija i
uitelja. Dobro sam ga poznavao. U njemu sam upoznao iskrenost i
odanost, otvorenost, strastveni elan i energiju za vjeru i princip, odlunost
i otroumnost. Bio je odan i nepokolebljivi borac za slobodu arapskog i
Islamskog svijeta, naroito Sirije i Palestine. Bio je na elu dihadskog
odreda "Muslimanska braa'' koji se borio u Kudsu 1948./1368. godine."
I ejh ebu el-Hasen en-Nedvi sjea se susreta s dr. Mustafom es-Siba'ijem,
kada je 1951./1371. godine posjetio Siriju: " Prije moga polaska za Siriju,
muftija hadi Muhammed Emin el-Husejni, dao mi je jedno pismo, koje
sam trebao uruiti dr.Mustafi es-Siba'iju. Kada sam stigao u Damask posje
tio sam ga u sjeditu "Muslimanske brae", koje je bilo u etvrti Sandakdar.
Bio je to prijatan i drag susret. S njim sam prisustvovao nekim zasjedanji
ma sirijskog Parlamenta kada sam upoznao mnoge poznate linosti od ko461

jih bi spomenuo: Omer Beha' el-Emiri, profesor Muhammed el-Mubarek,
ejh Muhammed Nimr el-Hatib, ejh Ahmed ed-Dekar, ejh Abdur-Re'Uf
ehu Tavk, ejh Muhammed Behdet el-Bejtar, ejh Emded et-Tarabulsi,
profesor Se'id el-Afgani, profesor Ahmed Mezhar el-'Azame, i mnogi dru
gi. U nekoliko navrata ukazao mi je gostoprimstvo u svojoj kui, vodio me
u ljetnikovac El-Ere.fije, zatim u Hims, gdje sam u centru Muslimanske
brae odrao predavanje. Posjetili smo znamenite objekte i damije, izme
u ostalih i damiju Halid ibn el-Velida. Posjetili smo i ejha Abdul Aziz
'Ujiini es-Siid, zatim ejha Muhammed Tevfik el-Etasija ... Kada sam napu
stio Siriju, dr. Mustafa es-Siba'i me ispratio sa siriskog aerodroma."
Profesor Husni Edhem Dirar, u svojoj knjzi "Mustafa es-Siba'i - voa ge
neracije i pokreta Ummeta", kae: "Dr. Mustafa es-Siba'i bio je jedan od
simbola misli, da've i dihada u naem vremenu. Bio je jedan od dragulja
nae historije, uenjak kome je Allah Uzvieni podario veliko znanje, inspi
raciju, metodinost u izlaganju, smjelost za Istinu, snagu vjere i savjest."
Veliki uenjak, Muhammed ehu Zehre, govorei o dr. Mustafi es-Siba'iju,
kae: "U Siriji nisam upoznao ovjeka jaeg duha i osjeaja prema Islamu
i muslimanima."
Dr. Jusuf el-Karadavi, veliki savremeni mislilac, za dr. Mustafu es
Siba'ija, kae: " Bio je mudar i razuman da'ija, strpljiv i uporan mudahid,
otvorene i iste due, progresivne i napredne ideje i nazora. Suprotstavio
se protivnicima Sunneta i zagovaraima materijalistikih opcija, pobijedio
ih je i uutkao. Istinski je organizator i osniva Islamskog pokreta u Siriji,
pokreta asopisa "Islamska civilizacija", autor djela velike vrijednosti."
Poznati pjesnik Muhammed el-Husnavi, hvalei ga u jednoj od svojih
kasida, istie da je odbio mnoge ponude vladara, jer su se kosile s njegovim
ivotnim ciljevima i pogledima, koji su bili vezani samo za vjeru i istinu.
Zatim istie njegovu ulogu u ratu u Palestini i direktno uee u " Odredima
milosti" (Ketaibu er-Rahmani) u borbi protiv idova, njihovih saveznika i
izdajnika muslimanskog naroda, istiui da je kamenovao "kipove izdaje
i pohlepe" (Esnamel-hijaneti vel-Heva). Na kraju kaside zakljuuje, da je
dr. Mustafa es-Siba'i bio ovjek, koji je snagom svoje vjere i rijei, potresao
diktatore i njihova prijestolja.
Da se Allah Uzvieni smiluje naem potovanom profesoru dr. Mustafi
es-Siba'iju, koji je bio istinski predstavnik Ummeta, ukras da'ija u neem
vremenu, radost Sirije, ponosni sin Himsa. Bio je bogatstvo Islama i
muslimana, a njegova smrt je gubitak za Islam i muslimane.
462
Karakteristike nae, islamske, civilizacije su:

1- Zasnovana je na vjeri u Jednoga Stvoritelja. To je prva civilizacija koja
zagovara, da Stvoritelj nema druga niti pomagaa u Svome upravljanju i
Svojim odlukama. On je Jedini koji je dostojan oboavanja, on je Jedini
kojem se tei ( "Ijjake na'ubudu ve ijjake neste' inu" - samo Tebe oboavamo,
i samo od Tebe pomo traimo), On je taj Koji ovjeka uzvisuje i poniava,
daje ovjeku i oduzima mu, sve je na Zemlji i na nebu pod Njegovom
kontrolom i upravom. Ova svijest i razumijevanje pridonijeli su da se
ovjeanstvo oslobodi okova silnika, diktatora i teologa.
2- Druga karakteristika islamske civilizacije je u tome to ona ima
internacionalni karakter. Na to jedinstvo svijeta, uvaavajui rasne,
geografske i brojne prirodne razliitosti, Kur'an ukazuje u sljedeoj
poruci: "0 ljudi, Mi smo vas od jednog ovjeka i jedne ene stvorili,
i na narode i plemena vas podijelili, da biste se upoznali. Najugledniji
kod Allaha je onaj koji Ga se najvie boji." (El-Hudurat, 13)
3- Trea odlika sadrana je u tome, to je moral ugradila u sistem ivljenja i
on je podjednako prisutan u svakom segmentu ivota muslimana: nauci,
zakonodavstvu, ekonomiji, ratu, miru, porodici.
4- etvrta specifinost islamske civilizacije je u tome to se podjednako
bazira na nauci i na vjeri i to se istovremeno obraa i razumu i srcu,
budi i aktivira misao i osjeanja.
5- Peto svojstvo nae civilizacije je - vjerska tolerancija. To je odlika koju, u
toj mjeri, ne posjeduje bilo koja civilizacija na Zemlji.
(Dr. Mustafa es-Siba 'i - iz knjige " Velikani nae civilizacije'}
463
56
JUSUF TAL'AT
(19 14-1954 l 1 332-1374)
ODVANI BORAC I EHID

lemeniti brat, iskreni muda-hid,
disciplinovani vojnik, neustraivi
borac, Jusuf 'Izzuddin Muham
med Tal'at, roen je u gradu Ismailijji u
Egiptu, augusta mjeseca 1914./1332. go
dine. Prvi put sam za njega uo u Kai
ru, gdje su mi neki od kolega studenata
priali o njegovom dihadu u Palestini,
o njegovim akcijama protiv idova, o nji
hovoj bjeaniji i panici, bjeali su poput
prestraenih mieva pred dihadskim
naletima "Muslimanske brae". Jusuf
Tal'at se isticao smirenou i hladnokrv
nou, bio je vjet i dosjetljiv u svim opa
snim akcijama protiv neprijatelja.
S imamom Hasanom el-Bennaom upoznao se 1936./1355. godine i od

tada je svoj ivot podredio interesima Islama nosei zastavu koja je bila
u rukama "Muslimanske brae". Pitanje kome se u tom vremenu posve
ivalo najvie panje, svakako je bilo pitanje Palestine. Traili su sve mo
gunosti i metode kako pomoi tome narodu, kako mu dostaviti oruje
i logistiku podrku, kako obuiti i osposobiti ljude za borbu, naroito
mlae, kako animirati egipatsku, a zatim i cjelokupnu islamsku javnost za
ovaj problem? Poeli su hutbama i javnim nastupima, predavanjima, ire
njem literature, protestima ... Egipatski list " El-Ahram" (Piramide), 31. 07.
1938./1357. godine objavio je vijest sljedee sadrine: " Pokret Muslimanska
braa u gradu Ismailijji organizovao je demonstracije podrke Palestini.
Demonstranti su krenuli ispred damije Abbasije uputivi se zatim prema
sjeditu Pokreta ... Policija je privela neke od uesnika ovih demonstracija.
Sasluani su i privedeni i Hasan el-Benna, Jusuf Tal'at, i neki drugi. Pod
istragom su zadrani etiri dana."
464
Abdullah Sulejman el-'Aki1

Nakon sticanja solidnog osnovnog naobrazovanja JUsuf Tal'at je jedno
vrijeme radio kao st_olar, zatim se izvjestan period bavio trgovinom, da
bi se zatim potpuno opredijelio za da'vu. Njegov ivotni saputnik u tim
aktivnostima bio je ejh Muhammed Fergali. Nije bilo niti jedne znaaj
nije akcije protiv Engleza i idova u Asuanu, Aleksandriji ili Kairu, a da
kljuni akteri tih akcija nisu bili, i nisu privedeni, Jusuf Tal'at i Muham
med Fergali. Bio je u stalnom pokretu, obilazio je regione irom Egipta,
osnovao brojne ogranke Pokreta, uspostavljao sistem veza i djelovanja.
Obavjetajnim slubama, naroio engleskim, koje su faktiki i vladale
dravom, zadavao je mnogo muke. Stalno su ga pratili, ali ga nikako nisu
mogli uhvatiti na djelu. Jednom prilikom je prevozio oruje namijenjeno
za mudahide u Palestini. Kupio ga je od trgovca orujem, a prilikom
transporta obloio sijenom, balirao ga i tako prevozio na zaprenim ko
lima. U jednom trenutku je primjetio da je okruen kordonom engleskih
policajaca. Kada su ga upitali gdje ivi i kuda ide, odgovorio im je da ivi
u tom mjestu, da prevozi hranu za stoku, a dok je razgovarao s njima na
mjetao je glavu deve, bez imalo uznemirenosti... Pustili su ga, a isporuka
oruja nastavila je svoj sigurni put do cilja.
PRIRODNI TALENAT
Bio je duhovit i nadaren, snalaljiv u tekim, za mnoge bezizlaznim si
tuacijama. Tokom sukoba u Palestini, 1948./1 368. godine, mudahidima
je nestalo municije. Jusuf Tal'at je predloio da koriste naoruanje i mu
niciju zaplijenjenu od neprijatelja, otkrivi lokaciju oruja. U tome im je
bio spas. Jusuf Tala't je bio meu prvim mudahidima koji su iz Ismailij
je, 1948./1368. godine krenuli za Palestinu. Podijelili su krajnje skromnu
opskrbu i naoruanje. U Palestini su, u poetku, bili prisiljeni napadati
idovske logore i utvrde. idovi su se toga posebno plaili. Povlaili bi se
iz svake utvrde ako su pretpostavljali da bi mogli " imati posla" s "Musli
manskom braom! " Jusuf Tal'at je uestvovao u uvenom sukobu " Dejru
el-Beleh" (mjesto kod Gaze u Palestini - op.prev.), u kojem su "Musliman
ska braa" imali svojih dvanaest ehida. Nakon primirja prilo se razmjeni
ubijenih. Jedan engleski oficir koji je prisustvovao razmjeni i identifikaciji
tijela, primijetio je da je svaki ubijeni iz reda "Muslimanske brae" smr
tonosne rane imao iskljuivo na prednjem dijelu tijela pa je traio obja
njenje. Kada mu je objanjenjo da je to zbog toga to musliman nikada ne
naputa borbu niti bjei, nego ide u susret neprijatelju, rekao je: " Kada bih
imao na raspolaganju tri hiljade ovakvih ljudi s njima bih osvojio svijet".
465
Profesor Kjamil e- erif u svojoj knjizi "Tajni otpor na Sueckom kana

lu" biljei: "Nae najjae tajno uporite protiv Engleza nalazilo se u gradu
Ismailijji. Tim uporitem rukovodio je jedan da'ija, izuzetno sposoban,
lukav i iskusan - ejh Muhammed Fergali. Imao je takoer sposobnog
pomonika, neustraivog borca i avanturistu ije je ime bilo - JusufTal'at.
Jednom prilikom, dok smo bili na ruku, u kui ejha Muhammeda
Fergalija, JusufTal'at mi se obratio: "Gospodine, hoete li da posjetite jed
nog engleskog generala u njegovoj kui, i popijete aj za njegovim stilski
ureenim stolom?" Nasmijao sam se ovoj ali, ali on je bio uporan, rekavi
da to najozbiljnije govori. Mome zaprepatenju nije bilo kraja, ali on mi
je objasnio stvar: On ima jednog svog prijatelja koji radi u engleskim ka
sarnama. Toliko je prilegao na srce jednom generalu, da mu je ovaj dao
dozvolu u kojoj je naglaeno da on u svako doba dana i noi moe ui u
kuu generala i prostore logora! Meutim, niko ne zna o kojem prijatelju
je rije, to ne zna niko ni u redovima "Muslimanske brae". Zahvaljujui
toj okolnosti i on bezbijedno moe hodati engleskim vojnim kasarnama.
Jo mi dobaci: Zar ne biste eljeli napraviti jednu takvu etnju?!" Istini
za volju, rekao sam da mi ne bi prijala jedna takva avantura, ali je izazov
bio ogroman. Ustao sam i rekao: " Sutra!" Odgovorio mi je: " Sutra, prije
podne, ako Bog da". Jusuf Tal'at je imao je prirodnu hrabrost i nadarenost
da za svaki problem pronae adekvatno rjeenje. Sjeam se, jednom pri
likom, u Palestini, zarobili smo od neprijatelja izvjesnu koliinu granata
tipa "el-morter", ali nismo imali top da ih upotrijebimo. Jusuf Tal'at je
rekao da mu damo malo vremena da razmisli moe li se neto uiniti.
Nakon nekoliko dana doao je i demonstrirao jedan udan mehanizam sa
stubom privrenim na zemlju koji je zaista imao izgled, a kasnije smo se
osvjedoili i funkciju, minijaturnog topa. Imao je skroman domet, ali mo
gli smo gaati blia idovska uporita, a to nam je tada, znailo mnogo.
Drugom prilikom nali smo se pred nerjeivim problemom: kako se sauvati
od mina koje su bile u naoj blizini, a za koje su idovi znali i aktivirali ih iz
velike udaljenosti. Jusuf Tal'at je opet stupio na scenu i konstruisao je neku
napravu " Radimetu elgamin" (aktivatori mina), tako da smo deaktivirali
te mine i rijeili se velike opasnosti.
Meutim, ono to je najvie krasilo Jusufa Tal'ata, to su njegovi nestaluci i
ala. Unosio je vedar duh i raspoloenje u drutvu i u najteim okolnostima.
Jednom prilikom, u ratu u Palestini, predvodio je diverzantsku grupu koja
je imala zadatak likvidirati idovsku strau u njihovoj utvrdi. U akciju su
krenuli dosta rano i nakon niza savladanih prepreka, nali se na domak
466

idovske utvrde. Vidjeli su ak i one koji su se nalazili unutar tih prostorija.
Odjednom, na kontrolnom tornju utvrde, primjetili su neobian prizor,
mladi i djevojka u strastvenom zagraljaju!
Jusuf Tal'at nije mogao a da ne prokomentarie ovaj prizor: " Brao, znate
li to su idov i idovka u ovoj poziciji?" Svi su utili, a on je nastavio: "Oni
vjerovatno znaju da smo ovdje i da ih pratimo, pa ele da nau pozornost
odvrate od njihove kolonije, jer znaju, da nam je, kao muslimanima,
nareeno da odvratimo poglede od runih stvari, kao to stoji u Kur'anu:
,,Reci vjernicima neka obore poglede svoje ... (En-Nur, 30.) Zatim je rekao:
" Sad nas ima vie od etiri svjedoka, moemo primjeniti kaznu", a onda
je komandovao otvaranju vatre po neprijateljskom tornju, straa je pala
na zemlju, a kada su neprijateljski meci poeli zvidati iznad glave Jusufa
Tal'ata i njegovih drugova, pod utiskom ovog neobinog dogaaja, izgubili
su se u vrletima pustinje..."
PRED SUDOM
Vedri duh nije napustio Jusufa Tal'ata ni u trenucima kada mu je vojna
sudska hunta pripremala smrtnu presudu. Predsjednik suda, Demal
Salim, upitao ga je: "Da li zna prouiti suru El-Fatiha naopako?" Jusuf
Tal'at je prouio: "Euzubillahi mineejtanir - rad!m", a kada je prouio
rije "prokleti ejtan", pokazao je rukom na Demala Salima, predsjednika
suda, a zatim je teno prouio suru "El-Fatiha". Predsjednik suda je
zanijemio. Zatim ga je upitao: "Koje je tvoje zanimanje?" Odgovorio je:
" Stolar". Sudija ga upita: "Kako e biti predsjednik druine u kojoj ima
profesora univerziteta?" Odgovorio mu je: "Poslanik Nuh, alejhis-selam, je
bio Allahov vjerovjesnik, nije mu smetalo to to je bio stolar." Predsjednik
suda je opet uutio. Kada ga je upitao: " Zato ne moe da stoji", odgovrio
mu je: "Pitaj sebe!" Jusuf Tal'at je bio izloen stranoj torturi, slomili
su mu kraljenicu, nadlaktice, vidljive su bile povrede lobanje, nije bilo
dijela njegovog tijela, a da se na njemu nisu zapaale teke povrede i rane.
Prilikom suenja "Muslimanskoj brai " generalni sekretar, profesor Hasan
el-Hudejbl je protestovao, istiui da su zatvorenici izloeni muenjima.
Predsjednik suda je to negirao, a profesor Hasan el-Hudejbl mu je rekao:
"Pokaite Jusufa Tal'ata, pa da vidimo da li istinu govorite! "
Jedan od pisaca lijeve orjentacije, Ahmed Hamru, u svojoj knjizi "Pria
Revolucije od 23. jula': I dio, str.187, god. 1952./1372., znai etiri mjeseca
prije Revolucije, kae: " Iza propagande i izdanja slobodnih oficira stajao je
467
fusuf Tal'at, okovan lisicama, ulazi u sudnicu
fusuf Tal'at okruen gadovima. Tragovi muenja na

njemu su vidljivi.
468

Halid Muhjuddin. Demal Abdun-Nasir
mu je naredio da u svim pisanim materi
jalima, ubudue, koristi samo izraz engle
ski imperijalizam, ne englesko - ameriki.
Ova naredba je uslijedila nakon obeanja
Amerikanaca, da e ga pomoi u vojnom
udaru, ali pod uslovom da u tom udaru
ne uestvuju Muslimanska braa i komu
nisti".
Da bi se opisala linost Jusufa Tal'ata, nje
gova hrabrost i zasluge, potrebne bi bile
knjige, to se ne moe obuhvatiti lanci
ma i osvrtima. Teko je u bilo kojem vre
menu nai slinu linost. Oni koji su ga
dobro poznavali, znaju ta elim kazati.
JusufTal'at, vezan u tamnici
Njegovo djelo i ivot jo je jedna potvrda
kole imama Hasana el-Bennaa to odgaja ljude spremne na dokazivanje vjernosti Allahu Uzvienom, rtvujui
svoje ivote na Njegovom putu.
ovjek koji je bio na elu snaga koje su ile u pomo opkoljenoj armiji u El
Faludi, ovjek koji je probio neprijateljski obru to se sve vie stezao oko
te armije, bio je Jusuf Tal'at i njegovi mudahidi. U toj, opkoljenoj armiji,
bio je i Demal Abdun-Nasir.
Jusuf Tal'at i njegovi saborci
uhapeni su 1949./1369. godi
ne jo dok su se borili u Pale
stini. Dovedeni su u vojni lo
gor egipatske Armije, a odatle
su prebaeni u zloglasni za
tvor "Et-Tur" u Egiptu.
Kad je izaao iz zatvora od
mah se prikljuio borcima na
Sueckom Kanalu i sa svojim
bratom i prijateljem, ejhom
Muhammedom Fergalijem,
Englezima nanosio velike gu
bitke u njihovim kasarnama.
ehid Jusuf Tal 'at na dvije minute prije smaknua
469
Englezi su davali veliku na

gradu svakome ko im dovede
jednog od njih dvojice, ivog
ili mrtvog. Preruio se u oro
nulog starca sa djetetom u
naruju, i ko zna po koji put,
izbjegao njihovu klopku!
Odnosi izmedu vojne vla
de i "Muslimanske brae" u
Egiptu su se poeli zaotra
vati jo od poetka januara
1954./1374. godine. Kulmi
nirali su oktobra mjeseca
iste godine, nakon jednog
improviziranog
dogaaja
Hadisetu
el-Menjeh"
iza
"
kojega je stajao Abdun-Nasir
i amerike obavjetajne sluDjeca Jusufa Tal'ata u trenutku njegova smaknua
be. To je bio samo povod
da se vojni reim u Egiptu
konano obrauna s lanovima Pokreta. Tako tvrdi Hasan et-Tuhami u
svojim "Sjeanjima", koji je bio Abdun-Nasirov ovjek i jedan od njegovih
tajnih agenata.
Kada je JUsufTal'at uo za taj dogaaj, odmah je rekao: "To je djelo Abdun
Nasira", jer, da su "Muslimanska braa" bili u bilo kakvoj vezi s tim doga
dajem, to bi prije svih morao znati Jusuf Tal'at, jer je on bio na elu Speci
jalne slube u Pokretu...
A onda su poele racije i zatvaranja. Na hiljade pripadnika "Muslimanske
brae" nalo se u zatvorima. Bilo je i starih i mladih, ena i djece! Abdun
Nasirovi agenti su posebno motrili na Jusufa Tal'ata, eljeli su to prije da
ga uhapse. Znali su da e ga najprije uhapsiti pri dolasku ili izlasku iz da
mije, jer on zajednike vaktove, ukljuujui i Dum'a namaz, nije isputao.
Odmah po hapenju poeli su ga maltretirati i muiti. Abdun-Nasirove
"zebanije" su bile dobro obuene u metodama muenja. Rijetki su to mogli
izdrati, jedan od takvih je bio i Jusuf Tal'at. Ve ranije je osjetio njihove
bieve na svojoj koi, ve su lomili njegove kosti, razbijali lobanju, prili
njegovo tijelo, napuhivali stomak...
470
TuAN DAN
Toga tunoga dana, mjeseca septembra 1954./1374. godine u grad Ismailijju
dopremljena su dva okovana mrtvaka sanduka s tijelima dvojice ehida,
Muhammeda Fergalija i Jusufa Tal'ata, nakon to su pogubljeni.
Vojne snage su zabranile denazu. Grad Ismailijja, zatvorenih vrata i pro
zora, zavio se u tugu. est mjeseci policij a je drala strau i nije dozvolja
vala pristup njihovim kaburima. Ovako su idovi, Englezi i Amerikanci
pomogli Abdun-Nasiru da posijee glave ljudima koji su pozivali u Allaho
vu vjeru, ljudima koji su se borili u Palestini i na Sueckom kanalu. Pa, da
li je to u konanici koristilo i pomoglo Abdun-Nasiru? Ne, Allah Uzvieni
je njega i njegove pomagae prokleo i ponizio na ovom svijetu, a zaslunu
kaznu od Njega e nai na Ahiretu.
A islamska da'va u Egiptu i drugim dijelovima svijeta je u stalnoj uzlaznoj
putanji, Elhamdulillahi! Da'va ostaje, ljudi prolaze. Kada umre junak, na
njegovo mjesto stane drugi junak...
,,A Allah e sigurno pomoi one koji vjeru Njegovu pomau."
(El-Hadd, 40)
Molimo Allaha Uzvienpg da ehida Jusufa Tal'ata nastani u prostranstvi
ma Svoga Denneta, da ga sastavi sa Svojim vjerovjesnicima, pravednici
ma, ehidima i dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao.
47 1
--:::;;
57 - EHID MUHAMMED ES-SAVABI ED-DIB

IVOTNI SAPUTNIK
Muhammed es-Savabi ed-Dibom upo-
znao sam se odmah po dolasku na stu-;s.
dij u Egipat, 1949./1369. godine. Za njega
sam uo od svojih prijatelja, kolskih drugova,
Muhammeda es-Saftavija, Ahmeda el-'Assala i
Ahmeda Hameda. Priali su mi toliko pohval
no o njemu da sam toga ovjeka od poetka
potovao i cjenio. Zaista, bio je primjer dobrog
i skromnog mladia, divnog druga i prijatelja.
Mnogo je pomogao studentima koji su u Egipat
pristigli iz raznih dijelova svijeta. Dosta sam se
sa njim druio priliko estih turistikih, sport
skih i dav'etskih putovanja i ekskurzija. Obino
su to bila putovanja u Halvan, El-Meadi, El-Kanatir, " El-Ahramat" (pira
mide) ... Bio je ivog i sportskog duha, elegantan i brz poput gazele, to ne
treba da udi, pripadao je formaciji komandosa i mudahida u ratu u Pa
lestini, 1948./1368., unato injenici da je jo uvijek bio u ranoj mladosti.
Kada su na El-Azharu poele pripreme, odnosno obuka dobrovoljaca za
otpor kolonijalnim vlastima, Muhammed es-Savabi je u tom procesu obu
ke i pripreme imao znaajnu ulogu. Bio je i meu prvim dobrovoljcima na
Sueckom kanalu.
Za vrijeme naeg druenja na fakultetu, kao i estih izleta i izlazaka van

Kaira, moram priznati da sam od njega mnogo korisnog nauio. Bio je
primjer svima. Vie je radio nego priao, odlikovali su ga skromnost i po
niznost, jedva bi doekao da drugima pomogne. Nije volio da seposebno
istie. U nakraem, bio je istinski predstavnik da've iji je pokreta refor
mator etrnaestog vijeka po Hidri, ehid Hasan el-Benna, da mu se Allah
smiluje.
Na studiju je bio marljiv i uporan, u da'vi iskren i nepokolebljiv - nije
odustajao od ciljeva i programa koji su da'vom zacrtani.
472

U dijalogu sa studentima i profesorima bio je korektan i odmjejen, uvjek je
teio Istini i argumentu. Zbog toga je bio uvaavan i cijenjen od svih.
Kada sam, 1954./1374. godine, zavrio studij i napustio Egipat, moja veza sa
Muhammed es-Savabijem, kao i ostalim kolegama, je prekinuta. Dolaskom
na vlast diktatora Abdun-Nasira, da mu Allah da to je zasluio, dola su
teka vremena za islamske da'ije i sve lanove Pokreta. Na hiljade njih
strpano je u zatvore, stotine njih su, ili podlegli torturi i muenjima, ili
zavrili na vjealima. Neko se uspio negdje sakriti, neko je uspio izai iz
Egipta. Muhammed es-Savabi se jedno vrijeme skrivao, najvie u kairskim
mezarlucima, mrtvi su mu bili najblii susjedi. A onda je, sasvim iznenada,
naao utoite kod jednog izuzetno plemenitog i zaslunog ovjeka, velikog
alima El-Azhara, koji ga je primio u svoju kuu, kao to otac prima sina.
Ovaj alim nije liio na onu ulemu koja je kolabolirala s vlau, koja je
trgovala vjerom!!!
OVJEK KOJI JE RADIO

ovjek koji je pruio utoite Muhammedu es-Savabiju bio je ejh
Hasenejn Muhammed Mahluf - muftija Egipta. Njega ne treba posebno
predstavljati, njegovo ime vie je nego poznato, ne samo u Egiptu, nego u
itavom arapskom i Islamskom svijetu. ejh Hasenejn Muhammed Mahluf
je olienje alima i da' ije, koji je uvjek stajao uz Istinu, i one ljude koji se bore
za Istinu, i koji rade za to da bi postigli Allahovo zadovoljstvo.
Dakle, Muhammed es-Savabi se krio po kairskim mezarlucima sve do
decembra mjeseca 1954./1374. godine, a onda je jednoga dana, u tri sata
poslije podne, pokucao na kuna vrata ejha Hasenejna Muhammeda
Mahlufa, koji je stanovao u ulici Nedib pae u Kairu. ovjek koji je
otvorio vrata, ejhu je prenio: " Pred vratima je jedan mladi, lijepo ureene
i pristojne brade, iznoene i pohabane odjee, eli s Vama razgovarati..."
Sam ejh Mahluf o tome dogaaju kae: " Malo me zaudilo, mislio sam da
je to sluajan prolaznik.. U poetku ga nisam primio, nego sam naredio da
mu daju ruak ... Jeo je brzo i s apetitom, kao da nije jeo ve dugo vremena ...
Nakon to je ruao, vjerovao sam da e otii, ali, on je uporno insistirao da
se susretne sa mnom. Otiao sam kod njega i kada sam ga vidio mislio sam
da e od mene traiti sadaku, izgledao je jako umorno, a njegovo odijelo
pohabano i iznoeno. Predstavio se ... Muhammed es-Savabi ed-Dib, student
eriatskog fakulteta na El-Azharu ..
.
473

Potresao sam se i pro
eli su me trnci kada je
rekao: " Ja sam dobrovo
ljac iz redova Musliman
ske brae, borio sam se u
Palestini i na Sueckom
Kanalu!"
U tom vremenu, 1954.
/1374. godine, samo iz
govaranje rijei Musli
manska braa asociralo
je na hapenje, zatvor,
muenje, suenje...
Mladi je gledao u mene,
a onda me glasom, po
niznim ali snanim, upitao: "Ja sam u nevolji, potrebna mi je Vaa pomo.
Mene trae i hoe da me uhapse. Vie od mjesec dana krijem se i ivim po
mezarlucima, ivim s mrtvima, to mi je dojadilo, elim ivjeti sa ivima,
da li ete me primiti?"
ejh Hasenejn Mahliif dalje nastavlja: " Bio sam iznenaen i zaprepaten,
prosto izgubljen, doao sam sebi tek kad me je mladi upitao: ta mislite?
Izvinuo sam mu se i otiao svojim sinovima... Dr. Ali, kerka Zejneb... izne
naenje i nedoumica me ne naputaju ... Djeca moje stanje, primjeuju, pa
me pitaju: ta ti je... ta se dogodilo? Ispriao sam im sve, a onda sam rekao:
"On istinu govori"... "On istinu govori"... "On istinu govori." Ponovio sam
svojoj djeci: Ja sam siguran da ovaj mladi nije iz neke obavjetajne slube
niti iz policije koji bi doao je da nas iskua. Siguran sam da je iskren i da
govori istinu. Takoder sam naglasio: Ja ovom ovjeku ne mogu uskratiti
gostoprimstvo i zatitu, on je u nevolji, moram mu pomoi, ali, bojim se
za vas ... ta e uiniti vlasti kada saznaju da se krij e medu nama? Nedavno
je izaao dravni zakon po kom e se svako ko prui zatitu lanovima
Muslimanske brae za kojima je raspisana potjernica kazniti sa petnaest
godina zatvora, uz teke i prisilne radove. Nakon krae utnje, moj sin Ali,
e rei: "Uradi onako kako Islam nalae, Allah je iznad svih". Onda sam
sa svojim sinom otiao do Muhammeda es-Savabija, upoznao ga s njim, i
rekao mu da smo odluili da ga primimo u nau kuu, i da nam je to zado
voljstvo i ast ... Na njegovom licu sam primjetio zadovoljstvo, a njegovog
velikog lica i osmjeha, sjeam se i sada."
474

NovA LINOST
Muhammed es-Savabi bio je iznenaen kad mu je moj sin, dr. Ali, rekao:
"Od ovog momenta tebi treba novo ime, svoje stvarno ime treba zabora
viti!" Dr. Ali, koji je bio ef odjeljenja za porodilje i enske bolesti, u bolnici
"Ajni ems", dalje pria: " Bio sam ubijeen da mi ovoga ovjeka nikako ne
moemo dugo skrivati. etvrt u kojoj smo ivjeli bila je puna policije, koja
je tu ivjela i stanovala.
Jedino rjeenje je bilo da on promjeni identitet, i da se normalno ponaa,
a bjeanje i sakrivanje od policije, to je kratkoga daha. Dogovorili smo se
takoer da on bude sekretar moga oca, jer njemu je takva osoba stvarno
trebala. Bio je muftija za cijeli Egipat pa su od njega traeni razliiti odgo
vori na raznovrsna pitanja koja su stizala iz raznih mjesta ... Sekretar mu
je stvarno bio neophodan. Osim toga, moj otac je dosta pisao. Sada smo
traili ime koje e ubudue nositi Muhammed es-Savabi. Moj otac mu se u
jednom trenutku okrenuo i rekao: " Budui da si ti iskren u svojim rijeima
i djelima, od ovog trenutka e tvoje ime biti " Sadik efendi". Svi smo se na
smijali. Ve od sljedeeg dana mladi je postao sasvim druga osoba, izbri
jan, lijepog odijela i izgleda, bio je inae blijedolik, krupnih oiju, srednjeg
rasta, vitak i stasit."
ejh Hasenejn Mahluf, kae: " Plan s promjenom imena u potpunosti je
uspio. Sve lanove porodice smo obavijestili da smo dobili novog sekretara
ije je ime Sadik efendi. Tajnu su, pored mene, znale samo jo tri osobe:
moj sin dr. Ali, moja kerka doktorica Zejneb, ena moga sina doktorica
Suad el-Hudejbi koja se ni najmanje nije dvoumila oko toga da Muham
medu es-Savabiju treba pruiti utoite, uprkos injenici da su njen otac
Hasan el-Hudejbi, generalni sekretar organizacije Muslimanska braa, kao
i sva njena braa - bili u zatvoru."
ejh Hasenejn Mahluf dalje pria: "Muhammed es-Savabi ( " Sadik efendi")
je bio izvanredan sekretar, mnogo mi je pomagao u poslu, posebno oko
knjiga koje sam tada izdavao. Na svako mjesto sam ga vodio sa sobom, bio
je u pravom smislu moj lini sekretar."
U kui ejha Hasenejna MahlUfa Muhammed es-Savabi je ivio punih osam
mjeseci, kao da je jedan od lanova te porodice, s njima se hranio, ivio...
ivio je u jednoj, posebnoj prostoriji, imao je na raspolaganju salon, veliku
biblioteku, spavau sobu, posebno kupatilo ... ejh dalje nastavlja: "Jednoga
dana, koliko se sada sjeam, u ljeto 1955./1375. godine, doao mi je Sadik
efendi i rekao da se sprema na put u Saudijsku Arabiju, da e tamo ii da
475

radi. Pokuao sam ga od te namjere odvratiti, ali on je bio uporan. Rekao
mi je da ima povjerljivu osobu, koja mu je obezbijedila siguran put brodom
iz Suesa u Deddu. Ja nisam bio siguran, pa sam zamolio svoga sina da ga
pokua odvratiti od te namjere. Sin je sve pokuao, ali bez uspjeha, rekao
je da je zadovoljan, i zahvalan do kraja ivota, ali da vie ne moe izdrati
ivot sa osjeajem bjegunca, uz to, put u Saudijsku Arabiju mu je siguran i
bezbijedan. Tako nas je napustio Sadik efendi, obeavajui nam da e se ja
viti im stigne na odredite. Za njega sam napisao preporuku Muhammed
Suriir es-Sabbanu, tadanjem savjetniku kralja Smda. Zamolio sam ga da
mu obezbijedi pristojan posao u Saudijskoj Arabiji... Prolo je mjesec dana
od njegova odlaska, a nije se javljao.
Dr. Ali Mahliif pria: "Cijela porodica bila je jako zabrinuta. Budui da sam
bio najpribraniji, pokuao sam ih ohrabriti, ali bilo je to skoro nemogue. I
sam sam izgubio pribranost kada me je supruga, dr. Suad el-Hudejbi, oba
vjestila da je ula vijest preko radio Londona da su dvojica lanova "Musli
manske brae", koji su bili na putu u Deddu, uhapeni na brodu u Suesu.
Mada imena nisu spomenuta, gotovo smo bili sigurni, da je jedan od uhap
enih - Muhammed es-Savabi ed-Dib."
KAziVANJE VEHBI EL-FEJiVIJA

Uvaeni brat, Vehbi el-Fejavi, koji je jedno vrijeme bio direktor Egipatske
tamparije, tvrdi: " ehid Muhammed es-Savabi ed-Dib je, nakon to je
uhapen, zatvoren zajedno s nama u Ratni zatvor, elija br. 4. U zatvoru su
prema njemu zvjerski postupali. Stavili su ga u eliju Zinzanetu er-rukni,
a to je elija koja je predviena za najtea muenja. Tu zatvoreniku nisu
dozvoljavali da zaspe niti da se smiri i odmori.
Doktorica Suad el-Hudejbi, kerka profesora Hasana el-Hudejbija, gene
ralnog sekretara "Muslimanske brae", kae: "Jednog dana otila sam u
Ratni zatvor da svome ocu dostavim neke potreptine. Dok sam izlazila iz
ureda direktora zatvora, Hamze el-Besjiinija, ugledala sam Muhammeda
es-Savaba, u trenutku dok ga fotografiu, vjerovatno za zatvorske isprave.
Jedva sam se suzdrala od vriska i plaa. Pourila kui i obavjestila svoga
mua o onom to sam vidjela. On ree: " Eto nae nesree!" Moj mu je ve
vidio sebe u zatvoru. Svakog trtenutka smo oekivali dolazak vojne policije
i obavjetajaca da nas uhapse."
Dr. Ali Mahliif pria: "Najvie sam se bojao za svoga oca, ejha Hasenejna
Mahliifa. Preao je ezdesetu godinu ivota, nee moi izdrati zatvorske
476

uvjete ivota. Moja supruga i ja danonono smo bili uz njega, oekujui
svakog momenta policiju.
ejh Mahluf pria: " Nisam mogao povjerovati da e Muhammed es-Savabi
moi izdrati torturu i muenje, nisam pretpostavljao da e svoj ivot r
tvovati zbog mene. To moe uiniti samo istinski izgraen vjernik..."
Dr. Suad el-Hudejbi kae: " Prolo je nekoliko dana a policija nije dola u
nau kuu kao to smo oekivali. Bilo nam je udno. Jednog dana otila sam
u posjetu svome ocu u Ratni zatvor i pitala ga za Muhammeda es-Savabija,
kojega je otac dobro poznavao kao lana Muslimanske brae. Osim toga
njegovo rodno mjesto ebinu el-Kanatir granii s rodnim mjestom moga
oca Arebu es-Savaliha u pokrajni El-Kaljubijji. Na to pitanje, moj otac se
stresao, vidjela sam da je obuzet tugom i bolom, jedva je izgovorio: On je
ehid. Jo mi je rekao: Oni koji su ga muili i islijeivali, najvie su mu po
stavljali pitanje: Gdje si bio?" Odgovarao je samo ajetima iz Kur'ana. Slomi
li su mu kimu, ukazale su mu se kosti i rebra. Kada bi zatvorski bolniar
izlazio iz njegove elije u ruci bi nosio kanticu punu krvi.
Uvaeni brat, Vrhbi el-Fejavi, pripovjeda: " Zatvorenici koji su bili zadueni
da nam dijele hranu, obavjetavali bi nas o situaciji u zatvoru i muenjima.
Tako sam saznao da su povrede i rane Muhammeda es-Savabije opasne, da
je dolo do gnojnih upala i da se insekti primjeuju po tim ranama. Odbio
je uzimati hranu, nakon to mu je uskraeno davanje vode... Jedne noi u
Ratnom zatvoru pogaena su sva svijetla. Kroz otvor na eliji, primijetio
sam zatvorske uvare kako nose u vrei neo umotano i ubacuju u oklopni
dip. Pretpostavio sam da bi to mogao biti ehid Muhammed es-Savabi ed
Dib. Rekao sam u sebi: Razrahatio si se u Dennetu, ako Bog da!"
ejh Hasenejn Muhammed Mahllif svoju ispovjest o ehidu Muhammedu
es-Savabiju zakljuuje rijeima: " Ako je odgoj i vaspitanje Muhammeda
es-Savabija, vaspitanje i odgoj "Muslimanske brae" apelujem na El-Azhar
da zahtijeva ponovnu dozvolu njihovog djelovanja. Njihovo vaspitanje
je primjer islamskog vaspitanja. Ovakav je bio moj brat i prijatelj, moj
saputnik, ehid Muhammed es-Savabi ed-Dib. Ovo je samo mali prikaz
iz njegove biografije i njegovog dihada. elimo da njegov primjer slijedi
dananja omladina, da znaju kakve ljude profilira Islam, kakvi su ljudi koji
su izali iz kole ehida Hasana el-Bennaa."
Molimo Allaha Uzvienog da ehida Muhammeda es-Savabija ed-Diha
obaspe Svojom milou, da nas sve uvede u Svoj Dennet i pridrui nas
Svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i dobrim ljudima, kojima
je Allah milost svoju darovao. A kako e oni divni drugovi biti!
477
O omladino!
Ideja moe uspjeti samo jakim imanom, iskrenim odnosom,
energijom i zanosom, spremnou da se prui rtva za tu ideju.
Znai, bitna su etiri elementa: vjera, iskrenost, entuzijazam i rad.
Ovo su karakteristina svojstva omladine. Osnova vjere je isto srce,
osnova iskrenosti je ista dua, osnova entuzijazma je jaka volja
i osjeaj, a osnova djelovanja je vrsta odluka. Sva ova svojstva
karakteristina su za mladog ovjeka. Zbog toga je omladina, kako
u prolosti tako i danas, kod svih naroda, kljuni nosilac progresa i
preporoda, ona je snaga tih naroda, nosilac misli i zastave. "To su
bili momci, vjerovali su u Gospodara Svoga, a Mi smo im ubjeenje
jo vie uvrstili." (El-Kehf, 13)
Polazei od toga, vae obaveze danas su jo vee. Trebate uloiti
jo vee napore, emanet na vaem vratu jo je tei, obaveze prema
Ummetu jo brojnije. Danas trebate jo vie razmiljati, jo vie
raditi, jo vie pribliiti i ujediniti vae stavove, jo vie napredovati
u pravcu spasa svoga Um meta. Allah Uzvieni vam je, ako Ga budete
vjerovali i radili po Njegovim uputama, obeao vodee i poasno
mjesto na ovom svijetu: "Vi ste narod najbolji od svih koji se ikada
pojavio: i traite da se ine dobra djela, a od nevaljalih odvraate,
i u Allaha vjerujete." (Ali clmriin, 110)
"I tako smo od vas svorili pravednu zajednicu da budete svjedoci
protiv ostalih ljudi, i da Poslanik bude protiv vas svjedok." (El
Bekare, 143)
Pozivam vas da vjerujete u sebe i svoje mogunosti, da budete svjesni
svoje pozicije, da imate osjeaj da suvereno vladate ovim svijetom,
makar vas vai protivnici nastojali poniziti. Vi ste uitelji svijeta, bez
obzira to e neki, zahvaljujui prividnoj materijalnoj dominaciji,
tvrditi suprotno. Perspektiva i budunost pripast e onima koji se
budu Allaha bojali.
Omladino! Obnovite svoj iman, zacrtajte vae ciljeve, mo se postie
imanom, rezultat imana je jedinstvo, a ishod i posljedica jedinstva
- sigurna i zagarantovana pobjeda. Budite vjernici i raa, trudite
se i oekujte uspjeh i trijumf... Obraduj vjernike. Citav svijet je
danas zbunjen i nesreen, ne moe rijeiti brojna pitanja i probleme
ovjeka, a za ovjeanstvo niko ne moe pruiti rijeenje i lijek osim
Islam. Poite, uz Allahovu pomo, u akciju spaavanja ovoga svijeta,
niko nee biti njegov spasitelj - osim Islam. Islam, iju baklju nosite
i radost najavljujete.
ehid Hasan el-Bennii, izvod iz knjige ccOmladini"
478
Abdullah 'Akil. Sulejman el-'Akll
58
AHMED ABDUL GAFOR 'ATTAR

(1915-1991/ 1 3 3 5 -1411)
KNJIEVNIK I NOVINAR
eliki knjievnik, lingvista, no
vinar, profesor Ahmed abdul
Gafur Attar, roen je u Mekki
el-Mukerremi 1915./1335. godine.
Svoje obrazovanje poeo je u zvani
nim, dravnim kolama. Srednju ko
lu zavrio je je u Saudijskom naunom
institutu u Mekki el-Mukerremi, a
zatim ga je drava kao vlastiti kadar
poslala u Egipat na studij. Upisao je
Prirodoslovni fakultet u Kairu, ali
je istovremeno sluao predavanja na
Filozofskom fakultetu Univerziteta u
Kairu. Parodini razlozi prisilili su ga
da se varti u domovinu prije zavret
ka studija, ali rad na naunom planu nije prekidao. Mnogo je itao, poseb
no iz podruja vjere, filozofije, knjievnosti i jezika, ali i iz drugih naunih
oblasti. Radio je kao inovnik tri godine, a onda se posvetio novinarstvu
i pisanju. Godine 1959./1379. pokrenuo je dnevnu novinu "Ukaz", zatim i
list "Kelimetu el-hakki" (Glas istine), 1967./1387. godine. Pored toga sura
ivao je u brojnim asopisima u Saudijskoj Arabiji i van nje. Mnoge radove
je objavio pod posuenim imenima, kao npr. Abdullah, Abdullah. Mekki,
Ubejd el-Hazimi itd. Naroito se zauzimao za arapski jezik, prije svega kao
jezik Kur'ana, kao polaznu osnovu i uvjet za razumijevanje kljunih izvora
Islama, Kur'an i Sunnet Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, suprotstav
ljao se zapadnom utjecaju, koji je u to vrijeme poput valova zapljuskivao
arapski svijet. Mnogo je itao, sam je priznao da bi dnevno provodio u i
tanju po etrnaest sati. Pomno je pratio tampu i asopise, knjige, posebno
pisanja koja su se odnosila na Islam, muslimane, arapski jezik. Dobitnik je
velike dravne nagrade za knjievnost, 1984./1405 .godine, a vlastitu bibli
oteku (25.000 knjiga) poklonio je gradu Mekki el-Mukerremi.
479

Posebno je cijenio velike istraivae i knjievnike. Poznati su njegovi od
nosi sa ehidom Sejjidom Kutbom. Stao je na njegovu stranu kada su se na
njega okomili silnici i faraoni. Nakon to je pogubljen, u listu "Glas istine",
izmeu ostalog, napisao je: "ehid Sejjid Kutb bio je uporan i nepokoran
kada je Istina bila u pitanju. Bio je to nain i metod njegovog dihada. On
u svom dihadu nije prezao od poteza koji su ljude ruili i unitavali... Ono
to je najvie karakterisalo ehida Sejjida Kutba, to je njegova vjera u Alla
ha Uzvienog. On je znao da je drava mona, ali je vjerovao da je Allah
Moniji. Zato je, posmatrano iz njegovog ugla, drava i njena vlast, slaba i
bezvrijedna. On joj se suprotstavio i pobijedio."
Profesor El-'Attar je bio ovjek vjere, principa, i stava. Svoje pero je kori
stio u odbranu arapskog jezika - jezika asnog Kur'ana. Ruio je teoriju
po kojoj arapski jezik karakteriu krutost, apatinost i nemogunost prila
goavanja modernim trendovima. Tvrdio je suprotno, arapski jezik moe
odgovoriti zahtjevima i potrebama svakoga vremena. U svojoj izvanred
noj knjizi "Navala na jezik Kur'ana" kae: "Prijanja generacija je dano
nono izuavala arapski jezik, druila se s Kur'ani Kerimom. Ovo dru
enje je rezultiralo stvaranje visokog nivoa sistema izraza i govora. Kako
neko danas moe optuivati arapski jezik za njegovu nemo da udovolji
zahtjevima vremena, a udovoljio je zahtjevima Allahove asne Knjige, ri
jei Njegovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, zahtjevima kompletne
znanosti Arapa, ukljuujui knjievnost, filozofiju, umjetnost. .. Udovoljio
je zahtjevima ljudskog roda i civilizacije u cjelini, i to u momentu kada je
Islam, u svakom pogledu, bio dominantan faktor na ovoj Zemlji ... U osno
vi, ovdje se ne radi o nemoi i neprilagodljivosti arapskog jezika, nego o
nemoi i slabosti nekih, koji tim jezikom govore! Oni ele taj jezik staviti
u okvire iz kojih ne moe izai, i okove kojih se ne moe osloboditi. Ne
prijatelji i zavidnici arapskog jezika, ele taj jezik unititi, unititi njegovu
knjievnost i poeziju, unititi Kur'an, unititi i arapsko slovo!!
Nisam od onih koji sputavaju slobodu, naprotiv, ja se borim za tu slobodu,
jer je to dar Allahov dat ovjeku. Samo traim da ta sloboda bude u gra
nicama Islama, j er, sloboda koja omoguava nekome da se poigrava s pra
vima i slobodama drugih, vie je karakteristika ivotinjske, nego ljudske
zajednice. Prezir i potcjenjivanje arapskog jezika i njegove knjievnosti, to
je samo korak na putu nijekanja svih svetinja i vrijednosti, dokidanja slo
bode, guenja glasa vjere."
Ovo su stavovi uvaenoga profesora Ahmed Abdul Gaffrra Attara, ovo je
njegov otvoren razgovor sa onima koji negiraju vrijednost svoje vjere i svoga
480

jezika, koji se, svjesno ili nesvjesno, svrstavaju u tabor neprijatelja Islama.
Oni poput papagaja, ponavljaju samo nono to tvrde orjentalisti, iznosei
potvore i neistine na Kur'an, Sunnet, arapski jezik, njegovu knjievnost,
poeziju... Reenim stavovima profesor El-Attar pridruuje se profesoru
Mustafi Sadiku er-Rafi'iju, bez sumnje vodeem arapskom autoritetu, kada
su arapski jezik i njegova knjievnost u pitanju.
Profesor El-Attar pobija tvrdnje po kojima su obrazovni i nauni sistem i
programi, naslijee Zapada. On ih upozorava i kae: "Nauna istraivanja
i iskustva, omoguila su islamskim znanstvenicima da otkriju metode
edukacije i obrazovanja stotinama godina prije Zapada. Savremena nauna
metodologija nije izum Zapada, kao to smatraju neznalice, nego je to u
osnovi islamski sistem i izum. Naalost, silnici, maloumnici i neznalice,
pokuavaju negirati ove i mnoge druge zasluge i sposobnosti Arapa muslimana. Cilj obrazovanja je osposobiti ovjeka za pristojan i pravedan
ivot. Taj ovjek je kima i nosilac drutvenog ivota, treba mu omoguiti
da dou do izraaja njegove pozitivne sklonosti i sposobnosti. Taj ovjek
na ovom svijetu nastoji ostvariti dobro, Istinu, pravdu, ljepotu... Islam
edukaciji prilazi na svoj, specifian nain, dok krani, idovi, medusije,
po tom pitanju imaju drugaije stavove. Edukacija kod naroda koji vjeruju,
svakako se razlikuje od edukacije u ateistikim sredinama.
Profesor Muhammed el-Medziib, u svojoj knjzi "Ulema i mislioci koje
sam upoznao" govorei o profesoru el-Attaru kae: " Impresirao me njegov
rad na temu odabranih Jevanelja. Nain na koji je priao dokumentima
i izvorima, trud i vrijeme koji je na tom planu uloio, nedvojbeno upuu
ju da se radi o izuzetno preciznom i strpljivom istraivau. On se na isti
nain odnosio i prema djelima iz knjievnosti, jezika, historije, ili djela
iz fikha, koji se prije svega baziraju na argumentima Kur'ana i Sunne
ta. Profesor El-Attar pripada generaciji islamskih istraivaa koji su svo
ju spoznaju stekli napajajui se s originalnih Islamskih izvora. Zato, dok
ita njegova djela, osjea dah Objave, kroz njegov izraz, kroz poruku i
znaenje toga izraza."
Osjeao sam respekt i potovanje prema profesoru El-Attaru od onoga
momenta kada sam uo za njega, a bilo je to 1951./1371. godine, kada nas
je u Kairu posjetio poznati alim, ejh Ehi el-Hasan en-Nedvi. Bio sam tada
student El-Azhara. ejh en-Nedvi bio je pun hvale na njegov raun, i rekao
nam je, da nosi njegovu poruku koju treba uruiti profesoru Sejjidu Kutbu,
kojega izuzetno cijeni, te da mu je sugerisao da se obavezno mora s njim
susresti. I zaista, ejh en-Nedvi se susreo s profesormom Sejjidom Kutbom
481

i meu njima je nastalo veliko prijateljstvo i uska saradnja. Poznato je da je
profesor Sejjid Kutb napisao predgovor za uveno En-Nedvijevo djelo "ta
je izgubio svijet dekadencom muslimana?!"
STAVOVI o SEJJIDU KuTBU

Kada je egipatski diktator, Abdun-Nasir, dozvolio da se zatvori poznati
islamski alim Sejjid Kutb, profesor El-Attar je stao u njegovu odbranu, kao
i odbranu ostalih zarobljenika u tom sramnom i montiranom procesu.
Dosta prostora njihovoj odbrani posvetio je u svom listu "Glas Istine". Sa
ehidom Sejjidom Kutbom bio je u stalnom kontaktu. Posredovao je kod
kralja Fejsal ibn Abdul Aziza da utie na egipatskog silnika da odustane od
izvrenja smrtne kazne nad Sejjidom Kutbom. Ovo je bio i zahtjev drugih
uglednih alima iz Saudijske Arabije, poput ejha ibn Baza ... Karalj Fejsal
je stvarno poslao svoj zahtjev, ali, Abdun-Nasir je pourio s izvrenjem
smrtne kazne, a onda je kralju Fejsalu poslao telegram u kojem stoji, da je
smrtna kazana izvrena prije nego to je stiglo zauzimanje i molba kralja
Fejsala!!! Ovo je samo jedan primjer hrabrosti i zauzimanja profesora el
Attara za Istinu iDobro.
Priao mi je mo prijatelj i mudahid, Ahmed el-Hatib, vlasnik biblioteke
" El-'Aksa" u Jordanu, da je profesor El-Attar, na slian nain reagovao po
mnogim dogaajima u arapskom svijetu. On istie da je profesor El-Attar
jedan od uleme i knjievnika, ne samo Saudijske Arabije, nego prije svega
arapskog svijeta, koji je dao znaajan doprinos na kulturna kretanja svoga
vremena. Napisao je preko etrdeset i pet djela, od toga je u jedanaest djela
dao teite jeziku i knjievnosti.
NAJVANIJA DJELA
- Vaspitanje i odgoj uenika
- Izabrana /evanelja
- Najezda na jezik Kur'ani Kerima
- Rije o odgoju
- Stavovi o jeziku
- Revizija djela " Es-Sahah" od Ez-Zendanija (u tri dijela)
- Revizija djela "Es-Sahah" od El-Devherija (u sedam dijelova)
- Ibn Saud i problem Palestine
482

-
Propisi Haddda i 'Umre iz prakse Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem

elim vidjeti Allaha predstavljajui Sejjida Kutba
Islam -privatna ili univerzalna vjera?
Islam - na put u ivot
Islam i komunizam
Najpodesnije vjere za ovjeanstvo - posmatarno kroz upute i zakone
Prednosti prakticiranja eriata na nivou arapskog i islamskog svijeta
Humanizam Islama
Mi smo Arapi i muslimani
Oglas
Izmeu zatvora i izgnanstva
Obrazovanje
Duha (Nasruddin hoda - op.prev.) doekuje sam sebe
Hidab i otkrivenost
U odbrani knjievnogjezika
Pet minuta prije Iftara
Vjera i uvjerenja kroz razliita razdoblja
eriat - ne zakon
Komunizam - paradigma nevjerstva, zla i nesrea
idovstvo i cionizam
S knjigama i autorima
Inspektor
S kraljevima i vladaraima
Orao poluotoka
Aia - majka vjernika
Arabizam Plaestine i Kudsa
Moja knjiga
Pitanja i problemi jezika
Knjievni i narodni jezik
Ratni pohodi Resula, sallallahu alejhi ve sellem
Ne vjerujem u socijalizam
Muhammed ibn Abdul Vehhab
Muhammed, s.a.v.s.- suprotstavljaju mu se sila zla i destrukcije
Muslimanka u Sibiru
483
lanci
Biblioteke
Mirisi Ramazana
Cionistika zavjera protiv ovjeanstva
Hidra
Rue govora
Fleksibilnost Islama
To nije arapski govor - od Ibn Halevije
Predgovor za " Tehzibu el-lugati" od El-Ezherija
" Kefu ez-Zununi"
Komentar "Maksuretu ibn Durejd" od ibn Hiama
"Vremena" - El-Kutrub
"Isto u govoru - razliito u znaenju" - Ebu el-'Ahmejsil
Skup znaenja
"Es-Sahah" i kole leksikona
Kranstvo i Mesih ...
Ovo su samo neka njegova djela, uz to treba uzeti u obzir njegove brojne
radove i priloge u brojnim asopisima, predavanja, rasprave, osvrte...
Nadamo se da e to njegovi uenici obraditi i predoiti, kako bi sadanja
generacija, u vremenu islamskog buenja, bila svjesna vrijednosti tih djela.
Ponosimo se profesorom El-Attarom, koji je svoje pero i rije stavio u slubu
Islama, u odbranu arapskog jezika - jezika Kur'ani Kerima, koji je arapsku
knjievnost prezentovao u novom svjetlu i ustao u odbranu svih koji su se,
u bilo kom vidu, borili za interes Islama i muslimana.
MILJENJE KRALJA FEJSALA
Kralj Fejsal ibn Abdul AzizAl-Saiid, jednom prilikom mu se obratio rijeima:

"Tako mi Allaha, ponisim se tobom, jer, ti si na veliki knjievnik!"
Takav je bio veliki islamski pisac, Ahmed abdul Gafiir Attar. ivio je za
Islam, njegove svetinje i vrijednosti. Nije ostao indiferentan i nijem na
pogrene stavove koje su neki, kroz tampu i literaturu, iznosili. Bio je
otar kritiar autora tih stavova, ali to je inio na sasvim metodian nain.
Pokuao im je argumentovano ukazati na njihove greke, uputiti ih da se
poprave, da rade u interesu svoje vjere i svoga Ummeta.
484

Napisao je: " Allah Uzvieni mi je svjedok, da sam svaku nau publikaciju
upozorio, da radi u interesu Islama, da preispita svoj odnos prema domovini
i zajednikom dobru i interesu... Neki su to dobro shvatili i prihvatili, dok
su neki, iz inata, upadali u jo vee greke i grijeh".
OBLAST NOVINARSTVA
U ovu oblast je uao s ciljem da slui interesima Islama i muslimana, da
pomogne i uzdigne Allahovu rije. Dok je izdavao list "Ukaz", to je bila
Islamska novina, ni jedna rije u tom listu nije izlazila iz konteksta programa
Islama. Kada je napustio taj list, i kada su se u njemu poeli pojavljivati
tekstovi koji svojom porukom i sadrinom odudaraju od stavova Islama,
neki od italaca, uputio je kritiku profesoru El-Attaru, na ta mu je on
odgovorio: "Ja, u ovom trenutku, nisam vlasnik, niti urednik toga lista, ja s
tim nemam nita". Nakon to je umro, ejh Ehu Hasan en-Nedvi, za njega
e rei: "Uzimam za svjedoka Allaha Uzvienog da je bio dosljedan svake
rijei koju je napisao. Bio je temperamentan u odbrani Islama i Resula,
sallallahu alejhi ve sellem. Napisao je hiljade stranica bez da odstupi od
svoga principa, da izae iz normi islamskog odgoja, da se pokori i povinuje
bezbonicima i otpadnicima."
Molimo Allaha Uzvienog da bude s njim zadovoljan i smjesti ga u
prostranstva Svoga Denneta, da oprosti i nama i njemu. Neka naa zadnja
dova bude: Hvala Allahu Gospodaru Svjetova.
485
59
MUHAMMED IBN IBRAHiM AL E-EJH

( 1 8 9 3 - 1 9 6 9/ 1 3 1 1 - 1 3 8 9)
EJH ULEME
jegovo puno ime je Mu

hammed ibn Ibrahim
ibn
Abdullatif
ibn
Abdurrahman ibn Hasan ibn ej
hul Islami Muhammed ibn Abdul
Vehhab.
Roen je u Rijadu, sedamnaestog
Muharrema 1311./1893. godine u
porodici s dugom naunom tradi
cijom. Otac mu je bio poznati su
dac u Rijadu. ejh Muhammed ibn
Ibrahim zapamtio je Kur'ani Kerim
u jedanaestoj godini svoga ivota. Oslijepio je u etrnaestoj godini, ali to ga
nije sprijeilo da nastavi tragati za znanjem. Prvi uitelji bili su mu njegov
otac i amida Abdullah ibn Abdullatif. itao je izvode iz djela ejha Mu
hammed ibn Abdul Vehhaba, ejhul Islama ibn Tejmijje, Ibn el-Kajjima,
zatim izvode iz oblasti gramatike i nasljednog prava. Pored oca i amide,
uio je kod poznatih ejhova u Rijadu. Tako je tefsir i hadis uio kod ejha
Sa' d ibn 'Atika, gramatiku arapskog jezika kod ejha Hamed ibn Farisa, a
posebno se posvetio izuavanju nasljednog prava kod ejha Abdullah ibn
Raida ibn Dal'uda.
Kada mu je umro otac, 191 1./1329. godine, ejh Muhammed ibn Ibrahim
imao je osamnaest godina. Brigu o njemu preuzeo je njegov amida
Abdullah i pomagao mu da nastavi izuavanje eriatskih znanosti. Kada
se njegov amida razbolio, svoga bratia preporuio je kralju Abdul Azizu,
istiui da je Muhammed ibn Ibrahim dobro uen, otrouman, a uz sve to
jako odgovoran, tako da ga je kralj Abdul Aziz postavio za svoga savjetnika,
486

umjesto njegovog amide koji je umro 1920./1339. godine.
U sklopu svojih kompentencija Muhammed ibn Ibrahim je mogao raditi u
sudstvu, izdavati fetve, obavljati dunosti imama i hatiba, predavaa. Tada
je bio u naponu mladosti, imao je 28 godina. Preuzeo je teke obaveze i
odgovornosti, postao autoritet u oblasti sudstva i kolastva. Predavanja
koja je drao uenicima, obino bi poinjala poslije klanjanja ranog sabaha
i zavravala se nakon jacije-namaza. Ovu praksu odravao je etrdeset i
jednu godinu.
NJEGOVI UENICI
Pred njim su uili mnogi koji e kasnije postati poznati ejhovi i autoriteti,
a spoment emo samo neke: Abdul Aziz ibn Baz, Abdullah ibn Hamid,
Abdurrahman ibn Kasim, Abdullah el-Kar'avi, Abdul Aziz ibn Reid,
Sulejman ibn 'Ubejd, Abdullah ibn Duhej, Abdullah el-Mis'ari, Abdullatif
ibn Ibrahim (njegov brat), Abdul Malik ibn Ibrahim (njegov brat), Abdul
Aziz ibn Muhammed (njegov sin), Ibrahim ibn Muhammed (njegov sin),
Muhammed ibn Hulejl, Hamed el-Dasir, Abdullah el-Vaili, Abdul Aziz
ibn Hasan 'Al E-ejh, Hamed ibn Firjan, Abdurrahman ibn Firjan, Raid
ibn Hunejn, Zejd ibn Fejjad, Seiid ibn Reiid, Salih ibn Abdul Aziz Al e
ejh, Abdurrahman ibn Faris, i drugi.
Bio je nosilac velikih i odgovornih funkcija: Predsjednik eriatskih sudova
u Neddu i Istonoj oblasti, Predsjednik pravosua u Saudijskoj Arabiji,
Predsjednik eriatskih instituta i fakulteta, Predsjednik osnivake skuptine
Rabite, Predsjednik ustanove za obrazovanje ena, Predsjednik vijea pri
islamskom Univerzitetu u Medini el-Munevveri, Predsjednik vijea za
izdavanje fetvi. U svojstvu glavnog muftije za Saudijsku Arabiju, imao je
kompetencije nad svim tijelima i ustanovama koje smo naveli.
Kada je napunio osamdeset godina razbolio se od neizljeive bolesti, i samo
je povremeno odravao predavanja iz tefsira, pred obavljanje jacije-namaza.
Predavanja je odravao u svojoj damiji, koja je u srcu Nedda, prije nego
su nastale savremene kole, instituti i univerziteti. I pored navedenih
obaveza i funkcija, uspio je napisati znaajna djela, kao npr. "Pravi odgovor",
" Procjena ispravnosti zakona", "Zbirka hadisa o propisima", "Fetve", i sl.
Profesor Muhammed el-Medziib u svojoj knjizi ,,Ulema i mislioci koje sam
upoznao", kae: " Saudijska Arabija je uspostavljena zajednikim naporima
njenog osnivaa, imama Muhammeda ibn Saiida, i da'ije i obnovitelja,
Muhammed ibn Abdul Vehhaba. Zastava ove da've dola je u ruke ejha
487
Muhammed ibn Ibrahima e- ejha, koji je ponio tu zastavu irei dostojno

ideju i program svojih prethodnika. Iskreno sam elio da se sretnem s
ovjekom koji je tako srano i uspjeno irio ideje reformatora dvanaestog
vijeka po Hidri (Muhammeda ibn Abdul Vehhaba -op.prev.). Upoznao
sam ga itajui asopis "El-Menar", kojeg su pokrenuli tri velikana nove
islamske renesanse: Demaludin el-Afgani, njegov uenik Muhammed
Abduh i njegov uenik Muhammed Reid Rida. Da im se Allah Uzvieni
svima smiluje i nagradi ih zbog toga to su muslimanski narod probudili
iz tekog i dubokog sna. Samo prepredenjaci, neznalice i potvarai, mogu
tvrditi suprotno. Nakon to me Allah Uzvieni usreio da kao predava
doselim u grad Allahovog Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i ponem
sa svojim obavezama na islamskom Univerzitetu, iskoristio sam prvu
priliku da se sretnem sa ejhom Muhammed ibn Ibrahimom, u Mekki
el-Mukerremi. Nisam bio sam, bila nas je grupa profesora s islamskog
Univerziteta. Ineteresovao se za program naega Univertiteta, za studente,
posebno one koji su doli iz raznih zemalja... Drugi put sam se s njim susreo
u Taifu, gdje sam zajedno sa svojim prijateljem, ejh 'Itijje Muhammed
Salimom, prisustvovao njegovom predavanju. Tom prilikom zadivio me
njegov pristup temi slobode miljenja i slobode razliitosti stavova. Zatim
sam ga u nekoliko navrata posjetio u Rij adu. Svaka od tih posjeta za mene je
predstavljala zadovoljstvo i uitak, i to sam ga vidio, i to sam od njegovih
uputa imao dosta koristi.
MoJE POZNANSTvo sA EJH MuuAMMED IBN IBRAHiMOM
Moje poznanstvo sa ejh Muhammed ibn Ibrahimom datira od poetka

mog studija na eriatskom fakultetu na El-Azharu u Kairu. Bilo je to u
periodu 1949./1369. - 1954./1374. godine. uveni alim ejh Ebu el-Hasen en
Nedvi posjetio je Egipat 1951./1371. godine. Bio sam njegov pratilac tokom
posjeta poznatim linostima i institucijama u Kairu. Kada smo posjetili
Udruenje " Ensaru es-Sunneti" (Pomagai Sunneta), direktor Udruenja,
Muhammed Hamid el-Feka, obavjestio je ejha En-Nedvija da se u Kairu
na lijeenju nalazi ejh Muhammed ibn Ibrahim. O tome dogaaju, u
svojoj knjizi, " Sjeanja putnika sa arapskog Istoka", ejh En-Nedvi, kae:
" ... ejhu Muhammedu Hamidu el-Feka, predsjedniku udruenja " Ensaru
es-Sunneti" u Kairu, izrazio sam elju da se sretnem sa ejhom Muhammed
ibn Ibrahimom, koji se trenutno nalazi u Kairu. Posjetili smo ga u njegovom
stanu u Dizi (u blizini Piramida). Doekao nas je srdano. Tom prilikom
488

poklonio sam mu dvije knjige; prvu knjigu je napisao ejhov roak, Omer
ibn Hasan Al e-ejh, a naslov druge knjige je bio "Poznate linosti u historiji
Indije". Zahvalio se i pokazao interesovanje za te knjige. ejh Muhammed
ibn Ibrahim do u detalje zna pojedinosti o svom velikom djedu, o onima
koji su ga napadali i o onima koji su ga branili zna sve pojedinosti o ulemi
Nedda i njihovim djelima. ejh Muhammed ibn Ibrahim se sjea susreta
s naim uvaenim prijateljem, profesorom Mes'ud Alim en-Nedvijem, koji
ga je posjetio u Rijadu prilikom putovanja na Hadd, 1949./1 369. godine,
sjea se i razgovora koji je tada bio uprilien o ejhul Islamu, Muhammed
ibn Abdul Vehhabu. Nakon uspjele operacije ponovo sam ga posjetio sa
svojim priajtelejm, ejhom Muhammedom Hamid el-Fekaom. Osjeao se
veoma dobro. Razgovarali smo o nekim aspektima stanja morala i vjere u
Hidazu. U meuvremenu je imao prilike pogledati neke moje radove, na
koje mi je uputio estitke i komplimente."
Kada sam, sa svojim prijateljem, ejh Abdurrahman ed-Dusirijem,
1964./1384. posjetio Rijad, bili smo gosti ejha Muhammed ibn Ibrahima.
Za sve vrijeme naega boravka, prisustvovali smo njegovim naunim
predavanjima, diskusijama i raspravama nakon predavanja. ejh ed-Dusiri
je bio aktivan uesnik u ovim naunim diskusijama, to je ejha Muhammed
ibn Ibrahima posebno radovalo. On je poznat po svojoj irokogrudnosti i
prijaznosti prema ulemi, ali i prema svima koji ele i trae znanje. Jako
sam se obradovao kada sam saznao da je ejh Muhammed ibn Ibrahim, u
etvrti Rijada " En-Nesim", za tamonji mezarluk, poklonio veliki kompleks
zemljita. Naime, stari mezarluk " Makberetul el-Od", bio je popunjen, pa
je bilo nuno pitanje ukopa rijeiti na drugoj lokaciji.
SMRT
Posjeta koju sam upriliio sa ejhom Abdurrahman ed-Dusirijem, bila je
i nae zadnje vienje na ovom svijetu, jer je ubrzo iza toga susreta umro.
Bilo je to 24. ramazana 1389./1969. godine. Denaza-namaz za njega je
obavljena, nakon klanjanja ikindije u "Velikoj damiji" u Rijadu. Denazi
namaz je prisustvovao kralj - ehid Fejsal ibn Abdul Aziz, zatim mnogi
ministri i zvaninici, ulema i obian svijet. Ukopan je u mezarluk "El-Od"
u Rijadu da ga Allah Uzvieni obaspe Svojom milou. O negovoj smrti
govorili su mnogi alimi, knjievnici i pjesnici. Ovdje emo spomenuti dr.
Muhammed Kjamila el-Feka, koji je povodom njegove smrti napisao i
jednu kasidu. U toj kasidi autor istie da je vijest o smrti ejha Muhammed
ibn Ibrahima pogodila sve ljude na Poluotoku, jer je on bio uvar morala i
489

eriata, pomaga Sunneta, primjer energinosti i odvanosti, otroumnosti
i hrabrosti. Zavravajui svoju kasidu, dr. Muhammed Kajmil el-Feka,
hvalei rahmetliju, kae da je mogao svaku ranu izlijeiti, svakog Allahovog
neprijatelja pobijediti i poniziti, te da je bio osniva naunih ustanova iz
kojih e i poslije njegove smrti izlaziti ljudi koji nee izdati interese Islama
i muslimana i nee dozvoliti njihovo ponienje.
Poznati istrariva, ejh Abdullah ibn Abdurrahman ibn Salih el-Bessam,
autor knjige "Ulema Nedda tokom est vjekova", a iz koje smo prenijeli
veinu podataka o ejhu Muhammed ibn Ibrahimu, kae: " ...Narod je bio
potresen vijeu o smrti ejha Muhammed ibn Ibrahima Al E-ejha, jer je
osjetio gubitak osobe koja je istinski voljela ovu zemlju i njene stanovnike.
Ulema je bila posebno pogoena, jer je on za njih bio i alim, i roditelj, i
autoritet i strunjak. U redovima uleme, na vijest o njegovoj smrti, moglo se
samo uti ,,Mi smo Allahovi i mi emo se Njemu vratiti" (El-Bekare,l56)
U Takvimu za grad Mekku el-Mukerremu, na dan kada je umro ejh
Muhammed ibn Ibrahim, na rasporedu je bila poruka Resula, sallallahu
alejhi ve sellem: Sa bur se dokazuje doekom prvog udara. Kao da je i u tome
bila jedna najava Allahova Njegovim robovima i priprema za podnoenje
velikog gubitka."
To je krai osvrt na ovog velikog znalca koji je vrei najodgovornije funkcije
naao vremena da se posveti nauci, da se ukljui u proces obrazovanja, da
upuuje obinog ovjeka propisima Islama, da savjetuje vladare i ljude na
znaajnim funkcijama, da preferiraju eriat u odnosu na zakone i propise
koje je postavio ovjek. Uvjek je upozoravao na Allahov propis, izraen
kroz Kur'an i Sunnet, za sve muslimane da je to osnova njihovog vladanja
i ponaanja.
BRIGA O ULEMI I DA1IJAMA

ejh Muhammed ibn Ibrahim Al es-ejh je bio sposoban alim, mudar
da'ija, siguran savjetnik, taktian pedagog. Takvim su ga vidjeli svi koji
su ga bolje poznavali, kako unutar Saudijske Arabije, tako i u dijelovima
arapskog i Islamskog svijeta. Meutim, nama ne dozvoljava prostor ove
knjige da navodimo detalje iz njegovog bogatog i burnog ivota. Ono
to moramo posebno istai, to je da je ejh Muhammed ibn Ibrahim bio
mecena i zatitnik uleme koja je u to vrijeme bila progonjena. Progonjena
je zbog svoje vjere i ideje, od silnika i monika koji su davali prednost
ljudskim zakonima u odnosu na Allahov eriat, koji su progonili svakoga
490

ko se borio za "La ilahe illallah". Ti silnici su za svoje prijatelje uzeli ateiste,
komuniste, nacionaliste, nosioce devijantnih ideja. Neke arapske zemlje
postale su bujno ispasite za sve navedene kategorije i neprijatelje Islama,
kako s Istoka tako i sa Zapada, a za prave sinove Islama tu je sve manje
bilo mjesta! Njima je Saudijska Arabija otvorila svoja vrta i svoja srca. Oni
su, s druge strane, svojim znanjem i iskustvom, dali svoj veliki doprinos,
posebno na naunom i obrazovnom planu. Svi oni bili su predstavnici
kole koja je svoj program zasnivala na kljunim izvorima Islama, Kur'anu
i Sunnetu.
Poznati marokanski alim, dr. Muhammed Tekijjuddin el-Hilali, u svom
predgovoru za knjigu "Muhammed ibn Abdul Vehhab - reformator kojeg su
potvorili", a iji je autor jedan od njegovih uenika iz Indije, profesor Mes'ud
Alim en-Nedvi, kae: "injenica je, da je nadahnuti imam Muhammed ibn
Abdul Vehhab bio nosilac iste da've, koja je nagovijestila vrijeme Resula,
sallallahu alejhi ve sellem,i Ashaba. On je osnovao dravu, i to dravu
najsliniju dravi pravednih halifa (prve etvorice halifa -op.prev.), koja
je obuzdala ejtane, oivjela skoro iezle znanosti Kur'ana i Sunneta. Van
svake je sumnje, da je za ovu ideju i njenog osnivaa i vou, podjednako
zainteresiran i onaj ko je podrava i ko joj se suprotstvalja, i musliman i
nevjernik, svi ele spoznaju o tome.
Molimo Allha Uzvienog da neem velikom ejhu, Muhammed ibn
Ibrahim Al E-ejhu, podari Svoju milost, i uvede ga u prostranstva Svoga
Denneta, da nas sve zajedno pridrui Njegovim vjerovjesnicima, praved
nicima, ehidima, dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju darovao. A
kako e oni divni
drugovi biti!
Stan u kojem je ivio ejh Muhammed ibn Ibrahim Al e-ejh
491
60
MUHAMMED EBU ZEHRE

(1898-1974 l 1316-1394)
VELIKI UENJAK I PRAVNIK

eliki uenjak i pravnik,
mudtehid, ejh Muham
med ibn Ahmed ibn Musta
fa ehu Zehre, roen je u gradu Me
halle el-Kubrt:l u Egiptu 1898./1316.
godine. Prvo obrazovanje stekao je
u damiji " El-Ahmedi" u Tanti, a
Kur'ani Kerim je zapamtio u ranoj
mladosti. Zatim je, 1924./1343. naj
veom moguom ocjenom zavrio
Viu sudaku kolu, stekao zvanje
profesora i njegova diploma je no
strificirana na Prirodoslovnom fa
kultetu u Kairu. Predavao je pravne
i jezine znanosti na Prirodoslov
nom i Pravnom fakultetu Univer
ziteta El-Azhar, kao i na Pravnom
fakultetu Kairskog Univerziteta. Bio
je predava za vii studij na kairskom Univerzitetu, lan Vijea za nau
na istraivanja, direktor odsjeka za eriat, zamjenik dekana Pravnog fa
kulteta, zamjenik dekana Instituta za islamske znanosti. Njegova jedina
preokupacija u ivotu bila je: nauka, predavanja i pisanje. Bez njega je bilo
nezamislivo odrati bilo koju naunu i kulturnu manifestaciju, ne samo
u Egiptu, nego i u cijelom arapskom svijetu. Kada je umro, posvetio sam
mu jedan tekst, koji je objavljen u Kuvajtskom asopisu " El-Mudteme""
01. 04. 1394./23. 04. 1974. godine, br.197, koji u cjelosti navodim: "Prije ne
koliko dana Allah Uzvieni je u Svoje okrilje uzeo poznatog alima ejha
Muhammed ehu Zehrea. Cijeli ivot posvetio je irenju islamske nauke. Bio
je predstavnik kole koju su proli hiljade ljudi ija e imena neto znaiti
492

i na Istoku i na Zapadu. Bio je jedan od prvih profesora - predavaa na
Kairskom Univerzitetu pri njegovom osnutku, osnovao je eriatski odsjek
pri tom Univerzitetu. Takoer je osniva Instituta za izuavanje islamskih
znanosti u Kairu. ast mi je to sam pohaao taj Institut. Kao predava
na tom Institutu, odrekao se vlastitog honorara. Isto su uinili dr. Muha
mmed el-'Arebi, profesor Muhammed Kutb, dr. Muhammed Jusuf Musa, i
neki drugi. Bio je kljuni akter mnogih vjerskih i kulturnih manifestacija
irom arapksog svijeta. Tri puta nas je posjetio u Kuvajtu, prvi put je doao
na poziv udruenja " Demijjetul - Islahi ", drugi put na poziv Ministarstva
Vakufa i islamskih poslova, a trei put, 1970./1390., na poziv Kuvajtskog
Univerziteta. Prilikom njegove prve dvije posjete Kuvajtu, imao sam ast
i zadovoljstvo biti njegov pratilac. Predstavljao sam ga prilikom njegovih
nastupa i predavanja. Osvojio je srce Kuvajana svojim znanjem koje mu je
Allah Uzvieni podario, svojim umijeem u izlaganju, svojom iskrenou i
otvorenou. Takav je bio u svojim nastupima i izlaganjima, svojim lanci
ma i knjigama, svom idtihadu i svojim fetvama.
DJELA
ejh Muhammed ebu Zehre je obogatio islamsku biblioteku svojim brojnim
djelima od kojih se veina tretira kao izvorna literatura. Napisao je preko
osamdeset takvih djela. to se tie njegovih radova objavljenih u raznim
listovima i publikacijama, zatim fetvi, koje nisu saete u jednu knjigu, od
toga bi se mogli sainiti tomovi knjiga. U onome to slijedi, navest emo
samo neka poznatija djela alima stoljea, ejha Muhammeda ehu Zehrea.
Predavanja o historijatu mezheba u Islamu

Predavanja o kranstvu
Zadnji Poslanik, sallallahu alejhi ve sellem
Ebu Hanife
Imam Malik
Imam afija
Imam Ahmed ibn Hanbel
Ibn Hazm
Ibn Tejmijje
Zejd ibn Ali
Da'fer es-Sadik
Propisi ostavtine i nasljedstva
493
Personalni status
Osnovijikha
Istraivanja na temu kamate
Islamsko ustrojstvo zajednice
Zloin i kazna u eriatu
Izlaganje zakona o oporuci
Meudravni odnosi u Islamu
Ljudska zajednica sa stanovita Islama
Predavanja o da'jeriskom jikhu
Predavanja o enidbenom ugovoru i njegovim posljedicama
Predavanja o instituciji vakufa
Predavanje o komparaciji religija
Predavanja o nasljedstvu kod Da'ferija
Zatita linosti
Historijat rasprave u Islamu
Drutvena solidarnost u Islamu
Pitanje vlasnitva i ugovora u Islamu
Znaaj govornitva u islamskom drutvu
Najvea mu' diza - Kur'ani Kerim
Enciklopedija islamskogjikha
Stare religije
Islamski pravci (mezhebi)
Islamsko jedinstvo
MoRALNE oDLIKE
ejh Muhammed ebu Zehre bio je poznat po odvanosti i hrabrosti pri
odbrani Istine, odbrani i zatiti Islama i njegovih da'ija, dobroj memoriji,
nevjerovatnoj invenciji - sposobnosti i snazi za stvaralaki rad, smislom i
sposobnou za polemike i rasprave u kojima je redovno svoje protivnike
pobjeivao. Pobjeivao ih je dokazima i argumentima. Svojim znanjem,
svojim radovim a i djelima, posebno iz podruja fikha, obiljeio je svoju
epohu. Suprotstavio se nosiocima nazadnih i devijantnih ideja i orijentacija,
stranim doktrinama i kolama, orjentalistima i njihovim uenicima,
ateistima. Egipatski diktator mu je izdao naredbu o zabrani predavanja na
Univerzitetu, zabrani nastupa u damijama i javnim mjestima, nastupima
na Radiju i Televiziji, pisanju i objavljivanju u tampi i asopisima. ak je
494
upotrijebio svoj politiki autoritet i silu, da ga neka poslanika pera optue

za umalost i reakcionizam.
PRoBLEMI sA AnD uN-NA.siROM
ejh Ehu Zehre, za Revoluciju u Egiptu, kae: "Nisam skrivao svoju radost
i nadanja u momentu kada je voa Revolucije, general-major Muhammed
Nedib, svrgao sa vlasti kralja Faruka. Vjerovao sam da e se pravda
ostvariti, da e sunce slobode ogrijati nau zemlju ... A onda se desilo veliko
iznenaenje i nedaa: pobijedile su strasti i line ambicije, Revolucija se
pretvorila u vojni pu, na elu kojeg je bio novi diktator - Demal Abdun
Nasir. Pod njegovom upravom Egipat je doivio najtee vidove sramote i
ponienja". U asopisu "Liva-u el-Islam" (Zastava Islama), od decembra
mjeseca 1960./1380. godine, ejhu Muhammedu Ehu Zehreu postavljeno je
sljedee pitanje: " Kako treba tretirati vladara koji pomae ruilake snage u
islamskom drutvu, koje kao takve doprinose irenju nereda i nasilja ... Da
li takvom vladaru, s islamskog stanovita, treba iskazati poslunost?"
Odgovorio je: "Allah Uzvieni ne voli nered (jesad). Najgori je vladar koji
pomae bilo koji vid destrukcije. Prenosi se hadis od Resula, sallallahu
alejhi ve sellem, u kojem tokom vojnih pohoda zabranjuje unitavanje
drvea i usjeva. Ako se tako neto zabranjuje u neprijateljskoj teritoriji, ta
da kaemo za islamsku teritoriju, i to u vrijeme mira i sigurnosti?! Za one
koji to ine, sa eriatskog stanovita, trebaju se sankcionisati kao drumski
razbojnici, a onaj ko ih brani, zasluuje istu kaznu".
PoDRKA ISLAMSKOM JEDINSTvu
Za muslimanske intelektualce ograniene svijesti, koji poput papagaja

ponavljaju sve to im serviraju orjentalisti i "mozgovi" sa Zapada, koji se
protive osnivanju Islamske Konferencije i ujedinjavanja islamskih naroda,
rei e: "Jo krajem prolog stoljea islamski mislioci su kanili osnovati
Udruenje islamskih zemalja. Na tu ideju, neka pera na Zapadu, usmjerena
politikom svojih vladajuih struktura s dobro poznatim ciljem, otro su
se suprotstavili ovoj ideji. Objanjavali su da drave ne stvaraju saveze
na jedinstvu vjere, nego jedinstvu jezika, terotorije... Ta propaganda, na
nau veliku alost i razoarenje, utjecala je na nau mladost, ali prije svega
nala je pogodno tlo u strukaturama sistema i vlasti, tako da dobar dio
muslimana nije odobravao formiranje ovog Islamskog Saveza! ! !
495

Bilo je muslimana koji su se uplaili Saveza i nisu mu davali podrku. Pri
tom su izgubili iz vida da na Zapadu ve egzistiraju takve tvorevine, kod
protestanata, katolika ... i tako redom."
BoRBA zA ERIAT
ejh Muhammed Ehu Zehre otro se
suprotstavio diktatorskom sistemu,
koji je svim silama nastojao iskljuiti
eriat iz ivota i prakse muslimana, a
umjesto njega uspostaviti zakone koji
daju iroke ovlasti vladajuoj oligarhiji
i onima oko njih. Na tom planu vodio
je estoke bitke, u kojima je izaao kao
pobjednik. Tako je npr. kritikovao pri
jedlog zakona o ogranienju potom
stva, a to je bio vladin projekat, odupi
rao se zakonu o personalnom statusu,
poreenju islama sa socijalizmom. Kritikovao je fetve neke uleme koji su
dozvoljavali kamatu pod odreenim okolnostima, a poznate su njegove
polemike s piscima i novinarima koji su blagonaklono posmatrali pojavu i
najezdu ateizma i nihilizma u islamskim sredinama. Vlasti su raznim me
todama pokuavale da ga uutkaju, nekad su to pokuavale na miran i pri
stojan nain, a nerjetko su nastupale prema njemu brutalno i agresivno.
Jedan od mojih prijatelja, koji je uvijek ivio u Kuvajtu, priao mi je da je
prisustvovao jednoj mjesenoj debati koju je u Kairu odravao profesor
Ahmed Hamza, vlasnik asopisa " Liva-u el-Islami". Tako je, pria mi
prijatelj, poveden razgovor o suenju profesoru Sejjidu Kutbu i njegovoj
grupi. Neki od prisutnih su napadali profesora Sejjida Kutba, neki su ga
branili, a neki se nisu izjanjavali. ejh Muhammed Ehu Zehre je branio i
pohvalio profesora Sejjida Kutba, rekao je: "Primio sam svoga sina, Sejjida
Kutba, kada se vratio iz Amerike. Pitao sam ga: "Kako se sada osjea?"
Odgovorio mi je: " Moj profesore u Ameriku sam otiao kao musliman, a
vratio sam se kao vjernik."
Prilikom svojih posjeta Kuvajtu, u tri navrata, odgovorni u udruenju
" Dem'ijjetu el-Islah", pokuali su ga privoliti da uzme odreeni honorar,
koji je bio predvien za predavae koji bi dolazili u Kuvajt. Odbio je primiti
honorar, rekavi: "Vi organizujete ove islamske akcije, ja vam se u tome
samo pridruujem, vae su zasluge mnogo vee".
496
Abdullah el-'Akil najavljuje ejha Ebu Zehrea na jednom od predavanja.
Dr. Muhammed Redeb el-Bejumi, u svojoj knjizi " Islamski preporod kroz
"
bigra.fije njegovih savremenika , govorei o ejhu Muhammed Ebu Zehreu,
kae: " ejh Muhammed Ebu Zehre u svojim djelima obuhvatio je svaki
znaajni problem ivota, zbog svoje strunosti i argumentacij e u dokazima,
svoje najvee protivnike i kritiare pretvorio je u prijatelje i propagatore
vlastitih pogleda i orjientacija. Javno je napadao diktatore i silnike, zbog
toga su i oni njega napadali, ali nije klonuo niti se predavao. Kritikovani
su i njegovi tekstovi i radovi, ali, ni ta snana kampanja vlasti, i sredstva
informisanja u njenoj slubi, nisu bila ustanju zasjeniti njegovu vodeu
ulogu u rjeavanju problema toga vremena. Odrala su ga njegova djela
i knjige. Kada su mu onemoguili pristup minberima i govornicama,
pristup Radiju i Televiziji, pisanje u listovima i asopisima, njegova djela su
jo vie traena, u cijelom arapskom svijetu. Inae, bilo je dolo vrijeme, u
ivotu ovoga alima, da se i u vrijeme znaajnih dogaaja njegova rije nije
ula u javnosti, govorili su i pisali oni koji ejhu Muhammedu Ebu Zehreu
ni po emu nisu bili dorasli. Da, u to vrijeme nije bilo asopisa njegovog
prijatelja, profesora Ahmeda Hamze, ejh Muhammed Ebu Zehre ne bi se
mogao bilo gdje oglasiti i izloiti svoje stavove!
497
ejh Muammed ebu Zehre u posljednjim danima ivota
HRABRI STAVOVI
Sjeam se jednog oholog vladara, kojemu se nije dopalo to mu se ejh

Muhammed Enu Zehre suprotstavio u Egiptu, ime je stekao podrku
u cijelom islamskom svijetu pa je taj vladar posjetivi Egipat iskoristio
priliku da se ejhu obrati i kae mu: "Ti si feudalac, knjige ti donesu to
liko profita da o tome ne moe sanjati ni najbolje plaeni ministar!" ejh
Muhammed ebu Zehre mu je odgovorio: "To su knjige koje su pisane u
ime Allaha Uzvienog, nisu nikome nametnute, drava nije dala nikakvu
podrku distribuciji tih knjiga, naprotiv, vrila je pritisak na biblioteke i
kulturne ustanove, da se te knjige dre pod stolovima i u rafovima, kako
ne bi dole u ruke italaca. Drava je radila ono to Allah ne dozvoljava."
Vladar je bio slab, i pri kraju ivota, pa nije imao snage sa ejhom voditi
polemiku, ali je uo istinu koja ga je razbjesnila, i napustio je Egipat rani
je nego je bilo predvieno. ejh je ostao uzdignute glave.
Drugom prilikom, ejh Muhammed Ebu Zehre bio je pozvan na Islam
sku Konferenciju kojoj su prisustvovale najuglednije linosti iz Islamskog
svijeta. Vladar - domain, koji je u svom narodu bio poznat kao ovjek
vrste ruke, otvarajui Konferenciju, posebno je apostrofirao sinatgmu
498
Abdullah l Sulejman el-'Aktl

" Itirakijjetu el-Islami" (Islamski aspekti socijalizma), traei od uleme
da podri njegov stav. Veina uleme se osjeala neprijatno i bijedno, ali
ejh Muhammed Ehu Zehre se nije ustruavao doi do govornice, i rei:
"Mi predstavnici uleme, znamo Allahove propise po pitanju drave i dru
gim problemima. Ovdje smo doli da istaknemo to to znamo. Vladari bi
trebali djelovati u domenu svojih sposobnosti i kompentencija, a nauku
prepustiti onima koji su za to odgovorni i sposobni, omoguiti im da sta
nu iza te nauke i Istine. Vi ste se udostojili da pozovete ovu ulemu i ujete
njihovu rije i stavove, mi Vam na tome zahvaljujemo, ali, Vi niste pozvali
ovu ulemu da ona mae parolama koje ne stoje, ma koliko predsjednik nji
ma mahao! Dajte da svi uvaavamo Allahov eriat, i da se Njega bojimao."
Predsjednik drave bio je ogoren, traio je alima koji e ejhu replicirati i
suprotstaviti mu se, ali nije ga naao, skup uleme je stao iza Muhammeda
Ehu Zehrea. Konferencija se rasprila odmah nakon otvarajue sjednice, a
predsjednik drave je ljut poput tajfuna napustio dvoranu u kojoj se Kon
ferencija odravala.
Profesor 'Addad Nuvejhid, govorei o Islamskoj Konferenciji odranoj
u Aliru 1973./1393. godine, a to je objavila i libanska revija " El-Edib "
(Pisac), kae: "Govornici je priao ejh Muhammed ehu Zehre, njegov
nastup je pobudio veliku panju. Poeo je s diskusijom, govorio je glasno
i teno, misli su mu bile povezane i odmjerene, poput valova, prole su
samo nekolike minute od poetka njegovog govora a ve sam se predao
samo onome to on govori. inilo mi se da je taj ovjek, ispunjen iskljuivo
eriatom, pao s neba. Govorio je nadahnuto, kako moe govoriti samo
onaj ko ima Allahov dar, u njegovim rijeima osjeala se harmonija i sklad,
istoa, nevinost. Njegove rijei bile su nanizane i sone poput grozda
groa u avgustu mjesecu, kad sazrije na suncu, koji se napaja rosom, i uini
ga jo slaim. Sluajui ga, uvjerio sam se kako logika ide uporedo s vjerom,
tradicija s razumom. Kada zatvori oi osjeti samo zvuk koji ti, poput
valova prenosi izgovorene rijei u srce i razum. Tako ejh Muhammed Ehu
Zehre upuuje svoju rije, argumentuje je najprije Kur'anom i Sunnetom,
onda historiskim injenicama, priblii ti pojavu o kojoj govori... Osjeti da
je sve na ovom svijetu proeto Islamom, vjera se budi i ulazi u tvoje srce,
kao svijetlo u Sabah kad nastaje."
Za njega ejh Muhammed el-Gazali kae: " Za ejha Muhammeda ehu Ze
hrea obino kaemo: ovjek koji je sa prezirom posmatrao samovoljne po
litiare i nije prihvatio njihove darove i ucjene, svakako zasluuje da bude
499

primjer i uzor ulemi ovog vremena, ako je iko od njih ostao. Jedan sam
od onih koji sam bio njegov uenik, koji se s njim druio i s njim dugo u
dihadu uestvovao. Ja se veoma loe osjeam kada posmatram uglednu
ulemu koja se mnogo ega odrie na ovom svijetu i svojim angamanom
mnoge zadui, a zatim, preko noi, bude zaboravljena! Koliko puta sam
prisustvovao denazi alima koju prati svega nekoliko ljudi, i denazi drzni
ka ili pjevaa koju prati veliki broj ljudi!"
Advokat El-Hamza Da'bes, kae: " ejh Muhammed Ehu Zehre je esto
apatom iza minbera govorio svojim studentima: " Sluajte moja djeco,
rei u vam jednu tajnu rije i preporuujem vam da je nikada i nikome
ne izgovorite... A onda iza mikrofona poalje verbalni projektil koji je, u
vremenu od 1955./1375. do 1957./1377. godine, bio upuen reimu Abdun
Nasira, koji je hapsio lanove Musliamnske brae, trpao ih u zatvore,
izlaui ih najteim patnjama."
Da se Allah Uzvieni smiluje velikom uenjaku Muhammedu Ehu Zehreu,
da ga pridrui ulemi i da'ijama koji su mu prethodili, kao: Hasan el-Benna,
'Abdul Kadir 'Avede, Muhammed Fergali, Sejjid Kutb, El-Beir el-Ibrahimi,
Emded ez-Zehavi, Mustafa es-Siba'i, Hasan el-Hudejbi, Malik ibn Nebi i
drugi koji su preuzeli i nosili emanet da've i nauke, koji su dihad vodili
Allaha radi, dok ih Allah nije uzeo k Sebi. Da nas Allah Uzvieni pridrui
njima u prostranstvima Svoga Denneta.
soo
61
- ABDUL MUN'IM ABDUR RE'UF

(1914-1985
1 333-1405)
SMJELI BORAC
General-porunik,
pilot,
Abdul
Mun'im Abdur-Re'iif, roen je u e
tvrti El-Abbasijje u Kairu, 1914./1333.
godine. Nakon njegovog roenja po
rodica se seli u kairsku etvrt Es-Sej
jide Zejneb, jer je njegov otac bio vojni
oficir. Kada je Abdul Mun'im zavrio
osnovnu kolu umro mu je otac. To
kom pohaanja srednje kole, s ne
kolicinom svojih drugova, osnovao je
organizaciju " Skrivena ruka", koja je
imala za cilj izvoenje diverzantskih
akcija protiv Engleza. Tako su 16. 12.
1932. godine, aktivirali eksplozivnu
naparvu kod kue engleskog zastupni
ka, zatim u jednoj engleskoj koli, pa onda prilikom jedne manifestacije, a
iza toga kod kule Muhammeda Alija...
Po zavretku srednje kole 1935./1354. godine upisuje se na Vojnu akademiju,
a zatim u kolu za obuku pilota. Dobio je nadimak " Lav", zbog izuzetne
hrabrosti i odvanosti. Pilotsku kolu je zavrio 1938./1357. godine. Iste
godine se zaposlio i oenio. Sa svojim drugom Husejn Zulfikarom, 16.
05. 1941./1360. godine, pokuao je prebaciti general-porunika Aziza el
Masrija u Irak. eljeli su pomoi iraku Revoluciju protiv Engleza kojom
je rukovodio Reid Ali el-Kejlani. Meutim, njihov avion je pao, a oni
su se skrivali engleskoj potjeri. Raspisana je nagrada u iznosu od hiljadu
funti onome ko ih otkrije. Sva trojica su uhapeni 06. 06. 1941./1360. i
sprovedeni u zatvor. Puteni su 05. 03. 1942./1361. nakon to je u Iraku
dolo do promjene vlasti. Iste godine, sluajno mu je dola do ruku novina
" Muslimanska braa" s Kur'anom izmeu dvije otvorene sablje na naslovnoj
strani. Raspitivao se za sjedite Pokreta i tako se susreo sa profesorom
501
Muhammed et-Tubdijem - direktorom sjedita "Muslimanske brae".

Nakon zajedniki obavljenog akam-namaza prisustvovali su predavanju,
koje je bilo uobiajeno svakog utorka neveer. Te veeri uo je i pokli
Muslimanske brae: " Allah je na cilj, Poslanik je na uzor, Kur'an je na
Ustav, dihad je na put, smrt na Allahovom putu je naa najvea elja,
Allahu ekber ve lillahi el-hamd!"
Zatim je u nekoliko navrata posjeivao sjedite "Muslimanske brae", ali
nije imao susret s imamom Hasanom el-Bennaom koji se upravo tada

nalazio u posjeti pokrajinama van Kaira, i bilo je predvieno da tamo
ostane vie od mjesec dana. Kada se imam Hasan el-Benna vratio sa
ovog putovanja, profesor Muhammed et-Tubdi je o njegovom dolasku
obavjestio Abdul Mun'ima, koji je odmah doao da se sretne s voom
Pokreta. Ovom sastanku prisustvovali su i Es-Sag Mahmud Lebib i dr.
ininjer Husejn Kemaluddin. Abdul Mun'im Abdur-Re'uf je zapazio:
Kada bi se bratska atmosfera, koju sam u sjeditu Muslimanske brae
osjetio u utorak na predavanju prenijela u redove egipatske vojske, bila
bi to velika korist i hajr. Prvo to bi trebalo raditi to je, motivisati grupu
oficira za pristupanje pokretu "Muslimanska braa", pokretu istine, snage
i slobode, to bi mogla biti elija, koja bi mogla oivjeti u svim redovima
egipatske vojske". Ovaj prijedlog je oduevio imamma Hasana el-Bennaa
koji podrava taj prijedlog i obratio se Abdul Mun'imu rijeima: "U
tome e te pomagati tvoj brat Es-Sag Mahmud Lebib, i on e nadgledati
ostvarenje tvoga projekta. Inae, Es-Sag Mahmud je bio drugi zamjenik
generalnog sekretara "Muslimanske brae" i voa elitne jedinice u
Pokretu. I stvarno, u mjesecu oktobru 1942./1361. godine, Abdul Mun'im
je uspio na predavanje u centar Muslimanske brae dovesti grupu oficira,
koji su tu doli u civilnim odijelima. U toj grupi su bili: Demal Abdun
Nasir, Husejn Hamude, Kemaluddin Husejn. Taj broj se poveavao, da
bi 1944./1363. godine u toj grupi bilo sedam oficira. Oni su se sedmino
sastajali u jednom stanu, a sastancima je rukovodio Es-Sag Mahmud
Lebib. Oficiri su davali odreenu lanarinu, posvetili se izuavanju Islama,
prisustvovali predavanjima u sjeditu Pokreta, a njihov broj se stalno
poveavao. Ovih sedam oficira su poetkom 1964./1384. godine, pred
Abdurrahman es-Sendijem, predsjednikom specijalne slube Pokreta,
poloili zakletvu. Od tada su vrili obuku lanova "Muslimanske brae"
za odlazak u dihad u Palestinu. lanovi Pokreta prvi put su se sukobili
sa idovima u Palestini 09. 05. 1948./1368. godine. Zatim su se nastavili
sukobi, u kojima su "Muslimanska braa" pokazali izuzetnu hrabrost.
502
Abdullah 'Ala:l Sulejman el-'Aktl

idovi su bjeali glavom bez obzira u svim sukobima u kojima su uestvovala
"Muslimanska braa". Palestina se poela natapati krvlju ehida, a onda
se desio sramni, ve reeni, skandal s regularnim trupama iz arapskih
zemalja: neke su ule u Palestinu s neispravnim orujem (!!!, neke nisu
imale komande za napad! !) ...
Na bojnom polju su ostali samo "Muslimanska braa" koji su doli iz Egipta,
Sirije i Jordana i istinski se borili. A zatim su na scenu stupila primirja, koja

su imala za cilj stabilizirati i ojaati policiju idova. Na kraju je En-Nekrai,
predsjednik egipatske vlade, izdao zabranu pokreta "Muslimanska braa"
i time ispunio naredbu svojih nalagodavaca. I ne samo da se pristupilo
hapenju i pritvaranju "Muslimanske brae" unutar Egipta, nego je
rukovodstvu egipatske vojske u Palestini naloeno, ta tamo pohapse sve
mudahide - Egipane, koji su se borili u Palestini! I zaista, mudahidi
iz redova "Muslimanske brae" najprije su pritvoreni u terenske kasarne,
a nakon to im je oduzeto oruje sprovedeni su u Ratni zatvor u Kairu,
nakon to je egipatska vlast reirala ubistvo imama Hasana el-Bennaa
u najprometnijoj ulici u Kairu, ispred sjedita udruenja " ubbanu el
Muslimin" (Muslimanska omladina). Ovaj gnusni zloin djelo je egipatske
policije, a izvren je 12. 02. 1949./1369. godine. Profesor Kjamil e-erif, u
svojoj knjizi "Tajni otpor na Sueckom kanalu", kae: "Abdul Mun'im er
Re'iif nije bio samo oficir egipatske vojske, bio je istinski pionir koji je u
tu vojsku unio ideju Islama, na toj ideji
okupio dio kadrova te vojske, odnosno
oficira. Oni su dobro znali i njegova
patriotska opredjeljenja. Znali su za
njegovu hrabru pustolovinu kada je, sa
svojim drugom, Husejnom Zulfikarom,
prebacio avionom general-porunika
Aziza el-Masrija u Irak, kako bi se tamo
prikljuili irakim revolucionarima
u borbi protiv Engleza. Bilo je to
1941./1360. Meutim, doivjeli su
pad aviona i samo ih je udo spasilo.
Naime, njihov avion je pao na grane
jednog drveta i time je ublaen udar o
tlo. Zbog toga sluaja je Abdul Mun'im
zatvoren i udaljen iz redova egipatske
Armije, i nije se mogao vratiti u njene
503

redove sve dok u njenim redovima nije oslabio engleski utjecaj. Ali, i kada
se vratio u njene redove nastavio je svoje aktivnosti vezane za da'vu. Nije
bilo znaajnijeg dogaaja u islamskom ili dravnom pokretu, a da nije bio
njegov aktivan uesnik. Sa Abdul Mun'imom sam saraivao u toj mjeri,
da je naa veza prerasla u prijateljstvo. Najprije smo radili na pripremi u
uvjebavanju dobrovoljaca - mudahida u Palestini, zatim na organizaciji
djelovanja egipatskih oficira u vojsci. Bio sam ubijeen da e njegovo
prisustvo u Odredu na Sueckom kanalu biti od velike koristi za nae
aktivnosti u toj znaajnoj zoni. Ispriat u samo jedan detalj iz dogaaja sa
Sueckog kanala, kroz koji emo bolje upoznati ovog oficira odbrambenog
rata u Egiptu. Negdje pred zalazak sunca, sa svojim amidiem, koji je kao
uitelj radio u Suesu, u jednom malom amcu, prebacivao sam se na istonu
stranu Sueca. Prethodno smo se telefonom dogovorili sa Abdul Mun'irom
da se u to vrijeme naemo na obali Kanala. I stvarno, u trenutku kada smo
stigli na obalu on nas je tamo ve ekao sa automobilom i povezao nas u
pravcu kasarne Odreda. Usput sam mu priao o okolnostima i razlozima
moga dolaska i sastanka s njim. On me mirno i paljivo sasluao, a onda mi
objasnio da oficori u odredu ne dijele moje miljenje, te da je bolje da im o
tome sada nita ne govorimo, ali e on na tom planu, koliko bude mogao,
poraditi. Ve izjutra smo bili na obalama Sueckog kanala i posmatrali take
koje su Englezi u zadnje vrijeme markirali i uglavnom preuzeli kontrolu
nad tim uporitima. Sve su to bile take i poloaji s kojih su mogli pratiti
ponaanja i pokrete egipatske armije. Abdul Mun'im mi je objaanjavao
strateki znaaj ove oblasti i razlog zbog kojih se u egipatskoj Armiji
odluilo da se upravo tu postavi njihov odred vojske. Izloio mi je plan,
po kojem bi u ovoj teko prohodnoj zoni morali imati svoje diverzantske
operativne grupe, koje bi, u sluaju napada idova, mogle djelovati. To e
se svakako desiti ako egipatske snage uspiju na granici na Sinaju. Kad smo
se pribliili obali, vidjeli smo kako Englezi uspostavljaju kontrolu na jednoj
skeli na obali kanala, koja ranije nije bila pod njihovom kontrolom. Takoer
su zaposjeli most "El-Firdan" i neka druga uporita. Abdul Mun'im mi je
objasnio da to Englezi rade da onemogue Desetom egipatskom odredu
kontrolu tih taaka, jer su upravo tim kanalima, snage Pokreta i otpora,
dostavljale oruje i opremu! Zato bi, po njegovom miljenju, bilo neophodno
od Engleza preuzeti te take koje su zaposjeli.
Ali, naredba iz Galvnog taba egipatske vojske iz Ismailijje bila je da se
Englezi na tom potezu ne napadaju, to se moralo ispotovati. Od njega sam
takoer saznao da ne postoji niti jedan ofocir u Odredu, koji bi ga podrao
504

u ideji diverzantskih akcija. Onda sam mu rekao da u samom gradu kod
Juzbae Abdul Fettah Gunejna ima dosta zaliha oruja i opreme, te da se do
njega moe doi preko Tahira Munira, predsjednika ogranka Muslimanske
brae u Suecu. I stvarno, Abdul Mun'im je s toga punkta uspio preuzeti to
oruje, dostaviti ga naoj brai koji su imali dosta uspjelih akcija protiv
Engleza."
Ovako je ovaj hrabri ovjek pomogao mudahide, rizikovao je svoju poziciju
i u samoj Armiji pomaui one koji se iskreno bore na Allahovom putu
protiv okupatora iz Engleske. Ovako je davao svoj doprinos i u Palestini
i na Kanalu. Radio je na pripremi i obuci mudahida, dostavi oruja i
opreme za njih, nikada nije kasnio niti zakazao. Pomogao je svaku akciju
koja je bila usmjerena protiv okupatora - idova i Engleza, na bilo kojoj
teritoriji arapskog i Islamskog svijeta. Ovo sam uo od moje brae u Egiptu
koji su mi o njemu priali.
Profesor Abbas es-Sisi, u svojoj knkzi "U koloni Muslimanske brae", kae:
"S pilotom, general-porunikom, Abdul Mun'im Er Re'iifom, nisam se po
znavao prije moga dolaska u Refeh, ali sam od samog dolaska s njim us
postavioblisko prijateljstvo. Pozvao me u svoj stan i lijepo doekao, kako
musliman doekuje svoga brata. Za njega nita nije znaila velika razlika u
inovima i titulama. Brzo smo se upoznali i razgovarali o raznim temama.
Spomenuo mi je imena velikih oficira koji su prihvatili nau da'vu, s njima
smo kasnije odrali nekoliko predavanja iz islamskih oblasti. O politikim
temama nismo razgovarali, osim o onome to se nije moglo taobii...
Jednog dana u oblasti je proglaeno vanredno stanje, vojska je bila u pokre
tu i stanju pripravnosti, tako da smo pomislili da je rat na pragu, ali, na ve
liko udo, no je protekla mirno. Nakon nekoliko dana dolo je nareenje
da se vojska povue nekoliko kilometara nazad, ista nareenja dobila je i
suprotna izraelska strana. Obje strane prihavatile su i izvrile ovu naredbu.
Abdul Mun'im je otro reagovao na ovakve poteze i nareenje...
Nije prolo nekoliko dana, a dola je komanda da se krene prema obla
sti " El-'Ari". Ovaj hrabri oficir, Abdul Mun'im Abdur-Re'ii.f, bio je ovjek
koji je otiao u Aleksandriju, opkolio dvorac " Re'su et-Tin", i prisilio kralja
Faruka da odstupi s vlasti. Profesor Ahmed 'Adil Kemal, u svojoj knjizi
"Take iznad slova", kae: " ... Saznao sam da Pokret oficira u svom poetku,
nije predviao svrgnue kralja Faruka. S tom idejom je kasnije doao gene
ral-porunik Aziz el-Masri. On je Abdul Mun'imu rekao: - Reci Demalu
Abdun-Nasiru da e kralj, ukoliko mu se omogui povratak u Kairo, vratiti
povjerenje vojske i sve vas povjeati, prenesite mu to odmah!"
sos

Muhammed Kutb mi je takoer priao da je i ejh Muhammed el-Evden,
predloio da se kralj svrgne, te da je Abdul Mun'im prenio i tu poruku.
Predstavnik Pokreta oficira pri Amerikoj ambasadi u Kairu tada je bio Ali
Sabri. Traen je stav Amerikanaca po ovom pitanju. Ali Sabri je odgovorio,
da Amerikanci nemaju nita protiv toga da se kralj Faruk razvlasti, ali pod
uvjetom da mu se garantuje ivot. Abdun-Nasir je zatim zahtijevao od
Abdul Mun'ima, da bude na elu vojske koja e otii u Aleksandriju, traiti
od kralja da podnese ostavku, i traiti od njega da ne prua otpor. Ali, Abdul
Mun'imje to odbio rekavi: "Ili da mu naredimo da podnese ostavku, ili da
ga na to prisilimo, ali, da na tu temu s njim vodimo neku vrstu pregovora,
to je neprihvatljivo". Abdun-Nasir je zatim obavio konsultacije sa svojim
saradnicima, i rekao mu da postupi tako kako je predloio. Abdul Mun'im
je otiao na elu vojske u Aleksandriju, opkolio dvorac i kralj je prihvatio
uvjete, nakon to je Abdul Mun'im zarobio i pohapsio veinu njegovih
kljunih oficira, i uputio nekoliko rafala prema dvorcu " Re'su et-Tin".
Ovo je neto to ljudi prenose o tim dogaajima, a sam akter dogaaja, Abdul
Mun'im Abdur-Re'iif, u svojim sjeanjima, objavljenim u knjizi " Prisilio
sam Faruka, da se odrekne vlasti", kazuje: "U rano jutro, 26. 07. 1952./1372.
godine poeo je napad na dvorac " Re'su et-Tin". Uspio sam primorati kralja
Faruka da istakne bijelu zastavu i napusti Egipat. U Kairo sam se vratio
dva dana kasnije i uestvovao u napadu na dvorac "'Abidin" u Kairu, 01.
08. 1952./1372. godine, a odmah je uslijedila naredba o mom premjetanju
u drugi vojni odred, to je bila i priprema za moje ukljanjanje iz Kaira.
Tario sam da me vrate u vazduhoplovni odred pri Armjji, ali moj zahtjev
je odbijen. Iz Kaira sam, 02. 10. 1952./1372. godine prebaen u Palestinu,
a 17. 12. 1953./1373., izdali su mi rjeenje o penzionisanju. Pomislio sam,
sljedea naredba Demala Abdun-Nasira, sigurno e biti moje sprovoenje
u zatvor, jer su saznali za moju saradnju s Muslimanskom braom. Moja
predvianja su se i ostvarila. U noi 18. 01. 1954./1374. godine, dola su
tri policajca s pratnjom, sa nalogom za moje hapenje. Sproveli su me u
Ratni zatvor u Kairu, i tamo sam zatekao neke moje kolege, oficire, koji su
pristupili pokretu Muslimanska braa, meu njima su bili: Husejn Hamiide,
Ma'ruf el-Hudri, Ebu el-Mekarim, Ebu el-Hajj, Fuad Dasir, Muhammed
Gurab, i jo neki oficiri iz redova Muslimanske brae. Rasporeeni smo u
zatvorske elije. Smjestili su me u eliju br.9. Tu sam proveo oko mjesec
dana, a onda sam, 18. 02 . 1954./1374. godine pozvan na sasluanje, nakon
ega sam prebaen u zatvor za strance ...
506

Vojno Vijee je na svojoj sjednici odranoj 28. 04. 1954./1374. godine, doni
jelo odluku o naem suenju, nakon ega smo svi prebaeni u Vojni zatvor
i pritvoreni u pojedinane prostorije - elij e. Tada sam odluio pobjei. Za
hvaljujui pomoi Allaha Uzvienog, i uz pomo svojih prijatelja, u tome
sam uspio. Odmah su raspisali za mnom potjernicu. Na istoj potjernici
bilo je i ime advokata profesora Hasana el-'Amavija. U proglasu je nagla
eno, da e svako ko nam prui utoite, biti osuen na smrtnu kaznu ili
doivotnu robiju. Raspisana je i nagrada u iznosu od 1000 dunejhi onome
ko doprinese naem hapenju. Uspio sam se prebaciti u Liban 1955./1375.
godine. Tamo sam se susreo s nekim lanovima Muslimanske brae, kao
npr. sa profesorom Abdul Hakim ''Abidinom, dr. Se'id Ramadanom, profe
sorom Sa'diiddin el-Velejlijem, dr. Izuddin Ibrahimom, i nekim drugim.
Dugo poslije svega, sreo sam se s jednim egipatskim obavjetajcem koga
sam od ranije dobro poznavao, zaposlenog u egipatskoj ambasadi u Liba
nu. Upozorio me da u biti uhapen. Istovremeno sam u libanskom aso
pisu " Es-Sajjad" (Lovac) proitao vijest, da egipatska vlada trai od Libana
da mu se isporue. Zato sam odluio otii u Jordan, gdje sam ostao do
1959./1379. godine. Iz Jordana sam 21. 07. 1959./1379. godine otiao u Tur
sku, gdje sam ostao tri godine, a nakon toga ponovo se vratio u Liban, gdje
je moja ena Libanka sve vrijeme ivjela s naom djecom. Tamo sam po
sjetio dr. Mustafu es-Siba'ija, generalnog sekretara pokreta Muslimanska
braa iz Sirije, koji je bio na lijeenju u Libanu. Takoer sam se sastao sa
ejhom Menna' el-KaWinom, Ahmed et-Teniibijem, Abdul Aziz Lukme
tom, Kjamil e-erifom, i nekim drugim. Tom prilikom posjetio sam i
muftiju Palestine, hadi Muhammed Emin el-Husejnija. U Egipat sam se
vratio 12. 09. 1972./1392. godine, nakon to je predsjednik Enver es-Sadat,
avgusta mjeseca 1972./1392., proglasio Egipat otvorenim za sve one koji se
ele vratiti. Na aerodromu u Kairu doekao me ministar Unutarnjih po
slova, Memdiih Salim, i nagovjestio mi susret s predsjednikom Enverom
es-Sadatom u njegovoj vili u Dizi. Susreli smo se, a proitana je i odluka
drave Egipat kojom se stavlja van snage ranija odluka o mojoj smrtnoj
kazni. Ovaj dekret vlade objavljen je u dnevnoj tampi."
Abdul Mun'im Abdur-Re'iif nije naputao Egipat sve do 1978./1399. godine,
kada je otiao u Saudijsku Arabiju da obavi 'Umru. Tom prilikom se sreo s
general-majorom Ma'ruf el-Hudrijem, koji mu je predoio svjedoanstvo o
vezi Demala Abdun-Nasira sa idovima jo od 1948./1368. godine, znai,
od vremena opsade " El-Falliide". Rekao mu je: " Bio mi je zadatak da snage
507

egipatske Armije u " El-Falludi", koliko je to bilo mogue, obezbjeujem
neophodnim orujem i namirnicama. U vremenu primirja i zatija primio
sam jednoga oficira izraelske vojske, koji se raspitivao za Abdun-Nasira.
Kada se uvjerio da kontaktiram s Abdun-Nasirom, dao mi je jedno pismo
koje sam trebao uruiti iskljuivo njemu. Kada je "El-Falluda" opkoljena,
pao sam u ruke idova. Dok sam bio u zarobljenitvu Abdun-Nasir, iako
i sam opkoljen u " El-Falludi", po jednom oficiru, idovu, alje mi pismo
u kojem me tjei i smiruje, najavljujui skoro osloboenje zarobljenika!!!
Abdun-Nasir je razmijenjen za jedanaest mornara - idova, iste sedmice u
kojoj je pogubljeno est lanova Muslimanske brae - 'Avede i ostali...
Abdul Mun'im je, nakon povratka s Umre, nastavio ivjeti u Egiptu, ali je
ubrzo doivio srani udar od ega je osjetio oduzetost dijelova tijela. Kada
je za to saznao predsjednik Enver es-Sadat, poslao mu je svog linog ljekara
i smjestio ga u bolnicu "El-Meadi" i posjetio ga u bolnici. Zatim ga je poslao
na lijeenje u Francusku gdje mu je uraen operativni zahvat, nakon ega
je vraen u Egipat. ..
Abdul Mun'im er-Re'uf je 1979./1400. godine posjetio nekadanjeg pred
sjednika Egipta, Muhammeda Nediba u njegovom stanu. Lijepo ga je
doekao, zagrlio ga i rekao mu: " Moj voljeni Abdul Mun'ime, gdje si
mi, kada god upitam za tebe, odgovaraju mi Umro je! Dragi moj Abdul
Mun'ime, ti si heroj, a oni su svi samo mievi... Svi su bjeali!!!"
Ostatk ivota Abdul Mun'im Abdur-Re'uf proveo je u Egiptu. Bolest ga
je shrvala. Umro je u etvrtak, 14. zul-kadeta 1405./31. jula 1985. godine
u sedamdeset i prvoj godini ivota, ispunjenog neprestalnom borbom
i rtvom na Allahovom putu. Umro je od posljedice sranog udara, u
trenutku dok je razgovarao s unukom Mus'abom.
Da se Allah Uzvieni smiluje pilotu, general-poruniku, Abdul Mun'imu
Abdur-Re'Ufu, da ga nastani u prostranstvima Svojih Denneta, da se
smiluje njegovoj brai - ehidima, na ratitima Palestine, Sueckog kanala,
koji su zavrili na vjealima krvnika, truhnuli u elijama zatvora, mueni
u njima ...
Da nas sve okupi i sastavi sa Njegovim vjerovjesnicima, pravednicima,
ehidima, i dobrim ljudima kojima je Allah Svoju milost darovao.
508
Veliki mudahid, general-major, Mahmud it Hitab, kae:

"Nakon zavretka radnog vremena pozvao me zapovjednik vojne
jedinice u koju sam tek rasporeen. Pozvao me na sveanost koja
se prireuje u ast moga dolaska, s jo pet odabranih oficira, u istu
jedinicu. Naravno, tako neto, nisam mogao odbiti...
Dolazi zapovjednik jedinice, s punom aom vina, estitajui mi
novu etapu moga vojnikoga ivota u tojjedinici, nudei, da u to ime,
popijem tu au! Zakleo me, da ne odbijem ruku koja mi to nudi!! Bila
je no, zvijezde su sjale i treperile na nebu, a valovi Tigrisa, kao da su
se uklapa/i u tu divnu harmoniju neba...
Zapovjednik je imao je in potpukovnika. Na uniformi je imao
dvanaest zvjezdica. Odluno sam mu rekao: "Posluat u svako vae
nareenje u vojnim akcijama, a Allaha u posluati u svim Njegovim
nareenjima ("Nema poslunosti ovjeku - ako nareuje da se grijei
prema Allahu").
Vi na svojoj uniformi nosite dvanaest zvjezdica. Pogledajte Allahovo
nebo, pogledajte koliko ono nosi zvijezda!!!
Zapovjednik je na to zanijemio. Samo sam ga uo kako tiho ponavlja:
"Nebo", "Nebo", "Nebeske zvijezde"... !!!
(Iz knjige "Izmeu vjerovanja i rukovoenja")
NAJZNAAJNIJA PISANA DJELA MAHMUD iT HITABA

-
Pravda neba
Odredba Sudbine
Resu[, sallallahu alejhi ve sellem, kao vojskovoa
Historijat vojske Resula, sallallahu alejhi ve sellem
Strateke lekcije iz biografije Resu/a, sallallahu alejhi ve sellem
Velika pobjeda na Bedru
Vojna sluba kod Arapa i muslimana
Vojni termini u Kur'ani Kerimu
Ebu Bekr es-Siddik kao vojskovoa
509

-
Hazret Omer kao voskovoda

limr ibn el-1\.s
Halid ibn el-Velid el-Mahzumi
Vode arapskih osvajanja
Vode zemalja arapskog Magreba i Egipta
Osvajake pretenzije Izraela
Presudni dani pred odluujuu bitku
Stvarnost Izraela
Put pobjede u bici revana
Borba sa stanovita Islama
Vojska Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
Islam i pobjeda
Cionistiki neprijatelj i savremeno oruje
Izraelska vojna sluba
Studije o arapskom vojnom jedinstvu
Cionistiki pogled na sektatvo
Pojedinana vjeba nou
Znaaj rukovoenja u operativnoj zoni
Poznavanje vojne terminologije i znaaj njene unifikacije
Jedinstveni vojni leksikon
ura u ugovorima i dokumentima Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
Refleksije svijetla Mustafe, sallallahu alejhi ve sellem
Zapovjednici osvajanja arapskog Poluotoka
Zapovjednici osvajanja Perzije
Izmedu vjerovanja i rukovoenja
Faktor volje u islamskom dihadu
Vojna ura kod Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
Voskovode Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
Vojskovoe osvajanja Senda (oblast u zapadnom Pakistanu -op.prev.) i
Afganistana
Vojskovoe islamskih osvajanja u Transoksaniji
Vojskovoe islamskih osvajanja u Ermeniji
Ambasadori Resula, sallallahu alejhi ve sellem
'Ukbe ibn Nafi' el-Fehri
Vojskovoe osvajanja uSiriji
510
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Ak.tl
Vojskovoe osvajanja u Vizantiji

Vojskovoe osvajanja u paniji
Uloga damije u vojsci
Lekcije u utnji
Uzroci pobjede Resula, sallallahu alejhi ve sellem, kao vojskovoe
Znaaj moralne orijentacije u ratu
uvar koji stalno bdije
Obeani dan
Iskre duha
Nadahnua
Izaslanstva Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem
Tajne Drugog svjetskog rata
Vojni fragmenti iz knjige " Skup pouka"
Znaaj unificiranja vojne terminologije
Maral Fon Ronted
Hanibal
Kritika na knjigu " Hittatu el-hisbeti"
Tematski prikaz ajeta u Kur'a ni Kerimu
51 1
62 - EL-EMIR ABDUL KERIM EL-HITABI

(1882-1963 l 1300-1383)
JUNAK SA SELA
bdul Kerim el-Hitabi, islamski
voa i mudahid potie iz sta
rog i poznatog plemena Ben
Vergajil, iz ruralnog podruja zapadnog
Magreba. Roen je 1882./1300. godi
ne. Bilo je to vrijeme u kojem je meu
evropskim zemljama vlado veliki rivali
tet u kolonizaciji i zauzimanju Afrikog
kontinenta. Prva ozbiljnija saznanja ste
kao je na Univerzitetu El-Kajrevan. Do
bro je poznavao evropsku kulturu. Do
ao je u sukob sa panskim vlastima u
gradu Melile (grad na krajnjem zapadu
Magreba). Zatvoren je, ali je uspio po
bjei i vratiti se u svoje rodno mjesto.
HRABROST
Doao je na elo svoga plemena nakon oeve smrti, 1920./1339. godine.
Ponio je dihadsku zastavu i uspio je sa svojim ljudima poraziti pansku
vojsku u poznatoj bici "Enval ", koja je brojala 24 000 vojnika, na elu koje
je bio general Silvester Bilo je to 1921./1340. godine.
Time je Abdul Kerim el-Hitabi zagospodario seoskim dijelovima Magreba
i pokrajinom Ammare, a za prijestolnicu je uzeo grad Agadir. to se tie
panskog utjecaja, oni su kontrolirali grad Titvan i gradska utvrenja
oko njega. U meuvremenu je u paniju dola nova vlast na elu koje je
bio poznati diktator Brim6d6 Rif'ira. im je doao na vlast, 1923./1342.
godine, odmah je opremio novu vojsku od 150 000 vojnika, protiv emira
Abdul Kerima el-Hitabija.
512
Abdullah 'Akil Sulejman el-'.Akil
Vojsku je predvodio general " Birinder". panci su zahtijevali da preuzmu

vlast nad magrebskim selima, to je El-Hihihi odbio. Sraz vojski desio se
1924./1343. godine, u kojem su panci do nogu potueni i protjerani sve
do grada Titvana. Tako je drava emira Abdul Kerima el-Hitabija imala
prostranu teritoriju i jaku vlast. Svoj zenit je dostigla 1925./1344. godine.
Emir Abdul Kerim el-Hitabi postao je paradigmom dihada i borbe protiv
imperijalista. Jo uvjek je njegovo ime simbol straha u panskom jeziku.
Uspio je poraziti i Francuze, 1925./1344. godine, u poznatom sukobu
"Taza". Francuska je vodila protiv njega estoku propagandu, tvrdei da
on eli ovladati Merrakeom. U ovoj propagandi paniju su pomagale
Francuska i Italija, a preutno i Engleska. Meu mudahidima dolo je do
raskola, opoziciji su se pridruili i neki sljedbenici sufiskih redova, tako su
se sljedbenici ejha Abdul Hajja el-Kettanija, kao i ejha Abdurrahman ed
Derkavija, solidarisali s Francuzima! ! Tako se pansko-francuska koalicija
suprotstavila emiru Abdul Kerim el-Hitabiju s vojskom od 280 000 boraca.
Budui da se, zbog situacije koja je nastala, toj sili nije mogao suprotstaviti,
predao se Francuzima 1926./1345. godine. Protjeran je na otok Rjonion
smjeten u Indijskom okeanu. Na tom otoku, u izgnanstvu, ostao je dvadest
i jednu godinu.
UTOITE u EGIPTU
Francuska je 1947./1367. godine odluila da Emira Abdul Kerima el

Hitabija, preko Sueckog Kanala, brodom prebaci u Francusku. Meutim
emir el-Hitabi je, uz pomo mladia iz Maroka, Tinisa i Alira, koji su
ivjeli u Kairu, uspio pobjei s broda i skrasiti se u Kairu. Naime, Emira
el-Hatibija, ovi mladii su posjetili na brodu koji je bio usidren u Suecu.
Oni su ga upoznali sa situacijom u zemljama arapskog Magreba, o svojim
aktvinostima u Kairu, traei od njega da uzme azil u Egiptu, te da s
njima radi na planu osloboenja arapskog Magreba od mrskog okupatora.
Emir el-Hitabi prihvata taj prijedlog, ali pod uvjetom da Egipatska vlada
prihvati njegovo utoite. Na brodu ga je posjetila delegacija "Muslimanske
brae", na elu s profesorom Tahirom Munirom, predsjednikom Pokreta u
Suesu. Generalni sekretar Arapske Lige, profesor Abdurrahman Azzam,
na diplomatskom planu, uloio je velike napore kako bi mu obezbijedio
politiki azil u Egipatu. Francuska se tome protivila. Od samog poetka
boravka u Egiptu Emir el-Hitabi je poeo ive aktivnosti na planu borbe
protiv kolonizatora. U Kairu je 09. 12. 1947./1367. godine, zajedno s
513

aktivistima zemalja Magreba, osnovao Vijee " Savez za oslobaanje
arapskog Magreba". Emir el-Hihihi izabran je za predsjednika Saveza.
Novoosnovani Savez izdao je Proglas u kojem je, izmedu ostalog, naglaeno:
"U vremenu u kojem narodi razmiljaju o svojoj budunosti, normalno je
da i narod arapskog Magreba tei svojoj slobodi i samostalnosti, povratku

svoje teritorije od drskog okupatora. Da bi se to postiglo, politike voe
Magreba i razliite politike frakcije trebaju se ujediniti. To je jedini put
koji e nam omoguiti da postignemo svoj cilj. Na to nas poziva i naa
vjera Islam, a to je i interes Arapa. Na putu do potpune nezavisnosti, s
neprijateljem ne smije biti bilo kakvih sporazuma i dogovora."
Boravak u Kairu omoguio mu je da se sretne s vodama i odgovrnim
ljudima iz arapskog i Islamskog svijeta, kao npr. sa hadi Muhammed
Emin el-Husejnijem, muftijom Palestine, koji je jo od ranije uzeo politiki
azil u Egitu, zatim s El-Beir el-Ibrahimijem, El-Fudajl el-Vertilanijem,
Muhjuddin el-Kulejbijem, Muhammed Allal el-Fasijem, i drugim arapskim
i islamskim liderima. Takoder je imao este i vrste kontakte sa imamom
Hasanom el-Bennaom, generalnim sekretarom "Muslimanske brae". Imali
su este i korisne susrete u sjeditu Pokreta. Emir Abdul Kerim el-Hitahi je
esto, u sjeditu Pokreta klanjao namaz iza Hasana el-Bennaa. Sedmina i
dnevna glasila "Muslimanske brae", redovno su izvjetavala o situacij i u
zemljama arapskog Magreba. Sedmini list " El-Ihvan el-Muslimiin" izdao
je posebno izdanje posveeno dogaajima u " ranjenom Magrebu", prijetei
francuskim okupatorima, hvalei lidere Magreba, posebno hrabrog emira,
Abdul Kerim el-Hitabija.
Dr. Tevfik e-avi istie svoj susret s njim: "Kada sam emira Abdul Kerim
el-Hitabija posjetio u sjeditu "Saveza za oslobaanje zemalja Magreba"
u Kairu jedino to sam od njega uo bilo je vezano za dihad protiv
kolonizatora. Nema drugog puta niti rjeenja osim oruane borbe, sve
drugo je igra i propast, govorio je ..."
SASTANCI ULEME I MUDAHIDA

Kada sam doao na studij u Egipat, sa svojim kolegama iz raznih dijelova
arapskog i svijeta, praktikovao sam posjeivati ulemu, knjievnike, vjerske
lidere... Posjeivali smo ih u njhovim uredima, udruenjima, ili u njihovim
kuama. Tako smo najvie posjeivali: Centarlu "Muslimanske brae", "Sa
vez za oslobaanje zemalja Magreba" na elu kojeg je bio emir El-Hitabi,
"Udruenje uleme Alira" iji je presjednik bio El-Beir el-Ibrahimi, "Kuu
514

ure" koju je predstvaljao palestinski lider Muhammed Ali et-Tahir,
Urednitvo lista " Pomagai Sunneta", iji je predsjednik bio Muhammed
Hamid el-Feka, "Udruenje islamske upute", njegov predsjednik bio je Mu
hammed el-Hudr Husejn, "Udruenje Daru el-Feth " iji je predsjednik bio
Muhibbuddin el-Hatib, "Udruenje Jemena" iji je predsjednik bio Muha
mmed Mahmud ez-Zubejri, "Medlis ambasadora Afganistana" - Muha
mmed Sadika el-Mudeddedija, "eriatsko Udruenje" na elu kojeg je bio
'Isa Aur. Posjeivali smo redovna predavanja koja su odravali ejh Mu
hammed Ehu Zehre, Ahmed Hamza, Abbas Mahmud el-'Akkad, Mahmud
akir, Ahmed Hasen ez-Zejjat, ehid Sejjid Kutb (Hulvan), Hasan Vehbe
(biblioteka "Vehbe") i dr...
Naravno, nai kontakti s voama i liderima Islamskog svijeta, najvie su
se odvijali u centrali "Muslimankse brae" gdje je bio domain poznati
mudahid, profesor Abdul Hafiz es-Sajfi. U centarli Pokreta, nisu samo
doekivani i ugoavani zvaninici i lideri iz Islamskog svijeta, nego su tu
odravana predavanja i tribine kojima je prisustvovao i veliki broj graana.
Na ta predavanja, posebno utorkom, narod je dolazio iz raznih dijelova
Kaira, tako da je prostor pred zgradom Centrale bio pretijesan, pa je veliki
broj pristalica Pokreta bio i u susjednim ulicama. Na ovim velikim skupo
vima islamski lideri su narodu objanjavali situaciju u Islamskom svijetu,
razloge i sredstva kojim se kolonizatori bore protiv Islama, o dunosti mu
slimana da se ujedine i zajedniki suprotstave okupatoru. Da bi se Ummet
suprotstavio ovoj opasnosti, neminovno je da se prihvati eriata ...
Mnogo nam je znailo da ujemo ove voe islamske da've, jer su oni najbolji
primjer odbrane Islama i njegovih interesa. Jedan od takvih primjera
svakao je u prvom redu emir Abdul Kerim el-Hitabi, junak Revolucije sela.
itav arapski i Islamski svijet, posebno stanovnici sjeverne Afrike, ponosi
se pobjedama koje je emir Abdul Kerim el-Hitabi izvojevao protiv panaca
i Francuza, otjeravi njihove vojske s islamske teritorije. Rat protiv panaca
i Francuza vodio je pet godina, u razdoblju od 1921./1340. do 1926./1345,
godine. Odupirao im se junaki sve dok se neprijatelji nisu udrili, dok
mu se nisu suprotstavili sa 280 000 vojnika, naoruanih najmodernijim
orujem u tom trenutku, uz to, raznim spletkama i prevarama, uspjeli su
ubaciti razdor u redove muslimana.
Biografija velikog mudahida Abdul Kerim el-Hatibija treba biti zapisana
zlatnim slovima u naoj historiji, treba biti primjer i putokaz naim
buduim generacijama. Oevi trebaju prenositi svojim sinovima primjere
njegove borbe i dihada i to stalno isticati. To je junak koji je bio strah i
515

trepet za kolonizatore. Dao je primjer kako se musliman odlikuje svojom
hrabrou, strpljenjem i upornou, dostojanstvom i au. On je izdanak
islamske kole. ivio je u sjenci Kur'ana, borio se na putu Allahovom, za
uzdizanje Njegove rijei. Islam ovako formira ljude u svakom vremenu,
maternica Islama nije besplodna, ona e uvijek na ovaj svijet donosit heroje
i velikane, poput Omera el-Muhtara, ehida El-Kassama, Abdul Kadir el
Husejnija, Hasana el-Bennaa, Muhammeda Fergalija, Abdullah Azama,
Jahja Ajjaa ...
Dihad je krajnji i najvei in Islama, on e trajati do kijametskog Dana.
To je jedini put koji e Ummetu obezbijediti nezavisnost i asnu poziciju
medu drugim narodima. Svaki narod koji je odustao od borbe, poraen je i
ponien. U Islamskom svijetu jo ima dobra i hajra, kolone ehida se takmie
i bore za Dennet, za slobodu islamske teritorije od svakog neprijatelja, i
svakog silnika i diktatora, koji na zemlji provodi nered i destrukciju.
U svojoj studiji "El-dihad" ehid Hasan el-Benna, kae:
" AllahUzvieni je naredio dihad svakom muslimanu, najveu nagradu
dobit e mudahidi i ehidi. Moi e im se pridruiti samo oni koji ih
u djelima budu slijedili. Allah Uzvieni ih je odlikovao iznad drugih i
na ovom svijetu i na Ahiretu. Uinio je da njihova ista krv bude zalog
pobjede na ovom svijetu, da im ta ista krv podari spas i visoke stepene na
Ahiretu. Onima koji okrenu leda dihadu, Allah Uzvieni prijeti najteim
kaznama, opisuje ih najrunijim svojstvima, kori ih zbog izostanka od
dihada i kukaviluka, prekorava ih zbog toga to nisu prihvatili dihad
i to su slabii. Alah Uzvieni im je zbog toga na ovom svijetu pripemio
ponienje, kojega se ne mogu rijeiti osim da se bore. Na Ahiretu im je zbog
toga pripremio kaznu koju nee moi izbjei. Nee se moi iskupiti kada bi
imali zlata poput brda Uhud. Bjeanje od dihada u Islamu se tretira kao
veliki grijeh, to je jedan od sedam grijeha koji vode u propast. Nee nai
bilo koju vjeru ili sistem na ovom svijetu gdje je toliki znaaj dat dihadu,
da je cjelokupnu populaciju obavezao da se u sluaju opasnosti ujedini i
solidarie, kao to je Islam. Kur'an i Hadis su puni uputa u tom smislu.
Pripadnici Islama pozivaju se u dihad, da povedu rauna o svojoj odbrani,
da se koriste ratnom tehnikom i na kopnu i na moru. Islamska ulema je
jednoglasna u tome, da je dihad " Fardi Kiraje" za muslimane kada je u
pitanju irenje Islama, a da je ,,fardi 'ajn" kada je u pitanju odbrana zemlje
i vjere od neprijatelja i nevjernika. Kao to zna, danas su muslimani
516

podloni drugima, nevjernici njima vladaju i upravljaju, njihove teritorije su
okupirane, njihove svetinje obeaene, vjerske manifestacije u njihovim
sredinama su izblijedile, onemogueno im je da ire islamsku da'vu, zato je
i danas, dihad " Fardi 'ajn" svakom muslimanu, da se ne propusti prilika,
te da "Allah ispuni ono to je moralo da se dogodi".
" Muslimani u svakom vremenu, do ovog mranog vakta, u kojem kao da
su umrli smjeli i odvani (!), nisu naputali dihad, u njemu su uestvovali
svi, ak ulema i sufi.je, svi".
Mudahid Abdul Kerim el-Hitabi, za imama Hsana el-Bennaa e rei:
"Teko tebi, Egipte!! Kakvu e kaznu iskusiti moja braa u Egiptu zbog
djela kojeg su poinili. Prolili su krv Allahovog evlije ... A gdje e biti evlija,
ako ne medu njima, a Hasan el-Benna je bio evlija kakvog cijeli Islamski
svijet nije imao..."
Mudahid Abdul Kerim el-Hitab, samo je jedan od svjedoka, koji cijelom

ovjeanstvu svjedoi, da je Ummet jo iv i da u njemu ima hajra. On se
pridruio ehidima koji su ga na polju dihada pretekli, ali i njemu e se
pridruiti ehidi, irom Islamskog svijeta, koji e ga naslijediti...
Abdul Kerim el-Hitabi je nastavio svoje aktivnosti u Egiptu, saradujui sa
da'ijama iz Islamskog svijeta. Sve je nekako ilo dok na vlast nije doao
diktator Abdun-Nasir, koji je smijenio predsjednika Muhammeda Nediba.
On je odmah poeo oteavati rad da'ija, pogotovo onih koji su saradivali s
"Muslimanskom braom".
Zbog toga su hadi Muhammed Emin el-Husejni, Muhammed Ali et-Tahir,
i jo mnogi, napustili Egipat i preli u Liban. Egipat su napustili i veina
uleme i lidera zemalja arapskog Magreba, izuzimajui one koji su bili
ukljueni u obavjetajne slube Demala Abdun-Nasira i s njim saradivali.
Tako su i aktivnosti Abdul Kerima el-Hitabija u Egiptu postale ograniene.
Pratilo se ko dolazi kod njega i s kim sve kontaktira...
U takvoj klimi je umro 06.12.1963./1383. godine, i prema vlastitoj elji

ukopan je u Kairu. Sredstva informisanja o njegovoj smrti nita nisu
objavila! Tek nakon to je diktator Abdun-Nasir stradao, egipatska novina
"El-Ahbar" (Vijesti), 1978./1399. godine, dala je sljedei osvrt: " Arapska i
historija islama ponosi se svojim junakom Abdul Kerim el-Hitabijem.
Njegovu biografiju trebaju izuavati nae budue generacije, da znaju
junatva i podvige ovjeka koji je izazvao paniju i Francusku, i sa malim
brojem boraca, prisilio vojske ove dvije zemlje na bijeg i povlaenje!
51 7

Evropljani danas, u vojnim akademijama, izuavaju i analiziraju njegove
ratne podvige i pobjede. Mudahid Abdul Kerim el-Hihihi je predstavnik
jedinstvene kole kada je u pitanju taktika oslobodilakog ratovanja."
Da se Allah Uzvieni smiluje mudahidu Abdul Kerim el-Hitabiju, da ga
nagradi za njegov doprinos Islamu i muslimanima.
518
63 -
NEDIB EL-KEJLANI
(1931-1995 l 1350 -1415)
NADARENI KNJIEVNIK
oja veza i poznanstvo s velikim
knjievnikom i pjesnikom dr.
Nedibom el-Kejlanijem za
snovano je na islamskom bratstvu, na
zajednikom radu i angaovanju na pla
nu da've, na pokuajima da se uzdigne
Allahova rije, na zajednikim napori
ma da pomognemo muslimanima u ne
volji, ma gdje oni bili. Imao sam s njim
susrete u Egiptu i drugim mjestima. U
radu na islamskom planu, svaki musli
man moe dati svoj doprinos, shodno
njegovim mogunostima i sposobnosti
ma. Dr. Nedib el-Kejlani je i kao pje
snik, i kao prozni pisac, i kao ljekar, djelovao u pravcu pomoi, odnosno
velianja islamske ideje i programa, te odbrane slobode i nezavisnosti svoje
domovine.
Smatram da su dr. Nedib el-Kejlani i Ali Ahmed Baksir, dvije markantne

islamske linosti. I jedan i drugi su znali iznijeti islamske ideje, tretirati do
gaaje iz historije Islama posmatarno iz konkretne stvarnosti i problemati
ke ovjeka. Bio je to zapravo islamski ispravan prilaz ivotu i dogaajima.
Zato su njihova djela pobudila veliko interesovanje, posebno kod omladi
ne, kako mladia tako i djevojaka. Ne mogu nikada zaboraviti sa kakvim
je ineteresovanjem i oduevljenjem prihvaeno Baksirovo dramsko ostva
renje " Poema o Omeru". Poemu je izdao i tampao Abdul Aziz es-Sisi, vla
snik biblioteke "Darul-Bejan" u Kuvajtu, po odobrenju autora koji je tada
bio u posjeti Kuvajtu. Tada sam bio na mjestu direktora za islamska pitanja
pri Ministarstvu Vakufa u Kuvajtu. Otkupili smo hiljade primjeraka ovog
pozorinog djela i distribuirali ga po islasmskim kulturnim centrima i
rom arapskog i Islamskog svijeta. Djelo je doivjelo nekoliko izdanja.
519
Slino bi se moglo rei i za dr. Nediba el-Kejlanija. Njegove pripovijetke

"Divovi sa sjevera", "Noi Turkestana", "istoa Dakarte", doivjele su,
posebno meu studentima i omladinom, veliku popularnost.
Doktor Nedib el-Kejlani je u Egiptu doivio ista iskuenja koja su doi
vjeli svi oni koji su predano i iskreno radili na islamskoj da'vi. Najprije je
uhapen i due vrijeme je odleao u zatvoru. Zatim je puten, pa ponovo
uhapen. Nakon drugog izlaska iz zatvora, 1968./1388. godine, napustio je
zemlju diktature i doao u Kuvajt. Bilo je to vrijeme u kojem su se mnogi
alimi, ljekari, ininjeri i strunjaci sklonili u Kuvajt i zemlje Zaljeva. Svi su
se u novoj sredini zaposlili shodno svojim kvalifilacijama. To nije bilo do
bro samo za njih, nego i za zemlje u koje su doli, jer su im njihovo znanje i
iskustvo mnogo koristili. Tako je dr. Nedib el-Kejlani u Ujedinjenim arap
skim Emiratima radio kao ljekar, a zatim kao direktor za pitanja zdravstva
i kulture. I u Kuvajtu smo s njim proveli mnoge prijatne i nezaboravne
trenutke. Volio je alu u svim situacijama, i kada je pisao, i kada je drao
predavanja i vodio diskusije, kada je bio u slobodnom i neformalnom raz
govoru sa svojim prijateljima. To smo posebno osjetili i doivjeli druei
se s njim na naoj tribini Petkom uveer kojoj je redovno prisustvovao. U
nae drutvo unosio je dosta vedrine i raspoloenja. U tome mu je "pari
rao" i profesor Abdul Halim Hufadi, autor djela "Dijalog s komunistima
pod svodovima elija", " Kad je sunce zalo". Naravno njihove ale i dosjetke
uvijek su bile u granicama pristojnosti i islamskog adaba.
ODGOJ
Roen je 1931./1350. godine u mjestu erabe, u porodici koja se bavila

poljoprivrednom djelatnou. Srednju kolu je zavrio 1949./1369. u
Tanti, a zatim je upisao medicinu na Univerzitetu u Kairu. Uhapen je
kada je bio u zavrnoj godini fakulteta, 1955./1375. godine i to zbog toga
to je pripadao organizaciji pokreta "Muslimanska braa". Osuen je na
deset godina zatvora, koje je, izloen neprestalnoj torturi, odleao u vie
zatvora u Egiptu. Bio je u Ratnom zatvoru, u Tari, u El-Kanatiru, u Ehu
Za'belu, u Dravnom zatvoru, Kairskom zatvoru, u zatvoru u Esjotu. Iz
zatvora je puten 1959./1379. godine zbog zdravstvenih problema. Nakon
izlaska iz zatvora nastavio je ranije prekinuti studij medicine. Diplomirao
je 1960./1380. godine. Pored profesionalnog ljekarskog posla posvetio se
pisanju romana, pripovijetki i dramskih djela. Nakon posjete Moskvi,
egipatski diktator, Demal Abdun-Nasir, po nalogu svojih mentora iz
Kremlja izdaje dekret, kojim se imaju pritvoriti svi ranije osuivani lanovi
520

"Muslimanske brae" ! Tako je dr. Nedib el-Kejlani ponovo dospio u
zatvor. Puten je nakon poniavajueg i sramnog poraza u junskom ratu,
1967./1387. godine.
Vjerovatno su dugogodinje tamnienje i sva preivljena tortuta doprinijeli
da dr. Nedib el-Kejlani, u svojim knjievnim djelima, poziva na ljubav,
toleranciju, potovanje ljudske linosti i dostojanstva. Sva njegova djela su
proeta ovom tematikom.
DJELA
Dr. Nedib el-Kejlani, ubraja se meu najplodnije savremene islamske
knjievnike. Napisao je preko sedamdeset knjiga i radova iz domena
romana, pripovijetke, poezije, kritike, medicine. Kroz svoja djela pozivao
je na dobrotu, toleranciju, potivanje ljudskih i islamskih vrijednosti.
Zastupao je miljenje, da, gledano s islamskog stanovita, nema oprenosti
niti sukoba izmeu vjere i umjetnosti. Oni koji tvrde suprotno, to ine, ili
zbog sebinosti i egoizma, ili iz nedovoljnog poznavanja eriata, jer, Islam
ne napada visoku i prefinjenu knjievnost ili umjetnost, naprotiv, podstie
je i stimulira. ovjek je stvoren od due i tijela, i Islam tei zadovoljavanju
i jednog i drugog, naravno, u granicama islamskog adaba i morala. Bio je
uvijek vedrog duha, optimista, smiren, ak i u trenucima kada je boravio
pod svodovima zatvorskih elija, izloen nehumanim postupcima dellata
egipastskog faraona i diktatora!
U svojoj knjizi "Trenuci iz moga ivota", dr. Kejlani kae: " ... Iz tih razloga
sam se zahvalio svome prijatelju profesoru Abdullah el-Akilu, na ponudi
da kao ljekar radim u Kuvajtu. Naime, profesor Abdullah el-'Akil, koji je
u to vrijeme radio u Ministarstvu Vakufa u Kuvajtu, na mjestu direktora
za islamska pitanja, prilikom svoje posjete Kairu, iznio mi je navedenu
ponudu. Zahvalio sam mu se, uz objanjenje da sam naao sebe u poslu
kojim se bavim, da sam stekao dobru reputaciju kao knjievnik, i" to ne
samo u Kairu i Egiptu... Rekao sam mu, isto tako, da trenutna politika
situacija u Egiptu ne upuuje na zabrinutost. Da sam mislio drugaije, ja
bih, bez i najmanje ustezanja, prihvatio ponudu svoga prijatelja, profesora
Abdullah el-'Akila i otiao u Kuvajt, ne bih dozvolio sebi da ponovo, ni
kriv ni duan, uem u zatvor. Na alost, u ta u se uvjeriti kasnije, bio
sam u velikoj zabludi! Ja sam zaboravio da diktatorski reim, kada se osjeti
ugroenim, ne slijedi logiku zdravoga razuma, niti ga interesuje pravda i
prava ovjeka. On je poput uplaene i razjarene zvijeri koja rui sve oko
sebe, ne razlikuje niti ga interesuje ta je dobro a ta loe, ta je asno a ta
521

neasno, ta je emanet a ta izdaja. Za njega je, tada, sve dozvoljeno, ne
razmilja o haramu niti o halalu ..."
ZATVORENIK - POBJEDNIK
Govorei za kuvajtsku novinu " El-Kabes", 19. 01. 1981./1402. godine, dr.
Nedib el-Kejlani, kae: " Poeo sam svoj ivot kao pjesnik, pisao sam
iskljuivo poeziju, i to politikog i sentimentalnog sadraja. Zatim sam
se opredijelio za pripovijetku. Konkurisao sam za veliku nagradu koju je
raspisalo Ministarstvo za nauku i obrazovanje pripovijetkom " Dugi put",
ija je tematika bila - Drugi svjetski rat i njegove refleksije na egipastko
drutvo, posebno na selo u Egiptu. Dobio sam prvu nagradu, a u tom
momentu sam bio u zatvoru. Srea moja pa su imena bila posuena i pod
tajnim brojevima, pa se nije otkrilo da je dobitnik prve nagrade zatvorenik,
to e se saznati tek proglaavanjem rezultata. Napisao sam i nekoliko kraih
pripovijetki koje su tematizirale neka pitanja arapskog i Islamskog drutva,
kao npr. " Zemlja poslanika", "Omer u Kudsu", " Noi Turkestana", " Divovi
sa sjevera", "istoa Dakarte", "Obeani dan" (O krstakim ratovima),
"Ubica Hamze" (Islamski preporod) ..."
Pripovjetka " Dugi put", za koju je dobio nagradu Ministarstva za nauku i
obrazovanje, bila je njegov prvjenac, a kasnije je knjiga uvrtena u obaveznu
literaturu za srednje kole. Knjiga je prevedena na ruski jezik. Treba istai,
da je dr. Nedib el-Kejlani, bio pod utjecajem velikog islamskog pjesnika
Muhammeda Ikbala. Ikbalova djela itao je u prevodu dr. Abdul Vehhaba
Azzama, koji je na arapski preveo dosta Ikbalovih djela. Dr. Nedib el
Kejlani e kasnije napisati i izuzetno djelo "Ikbal - pjesnik revolucionar". I
ova knjiga dobit e nagradu Ministarstva za nauku i obrazovanje.
DvA SVJEDOENJA o NEDiB EL-KEJLANiJU

Profesor ehu el-Hasen Ali el-Husni en-Nedvi, u specijalnom predgovoru
za asopis " Islamska knjievnost", o dr. Nedibu el-Kejlaniju, rei e slje
dee: " ivot dr. Nediba el-Kejlanija bogat je ostvarenjima, koja su dobila
priznanja meritornih osoba iz svijeta knjievnosti i umjetnosti. Ogledao se
u raznim anrovima. Bio je pripovjeda, ali nije, poput drugih prikazivao
drutvenu stvarnost, nego je pokuao mijenjati tu stvarsnost, nuditi lijek i
rjeenja za bolesti i probleme drutva. Veina njegovih pripovijetki su alu
zija na sami ivot koji je ivio. Pored pripovijetke, pisao je poeziju, kritiku,
linu biografiju, svoj pogled na fenomen islamske knjievnosti.
522
Abdullah 'Akll Sulejman el-'Ala:l

Zato se dr. Nedib el-Kejhini, s pravom moe smatrati pionirom savreme
ne islamske misli, posebno onog dijela koji se odnosi na pitanje islamske
knjievnosti. Isto tako, ivot dr. el-Kejlanija, nije samo ivot pjesnika i knji
evnika, nego ivot borca i revolucionara za Istinu i slobodu rijei, ali lijepe
i ugodne rijei. Allah Uzvieni je obeao, da e uzdignuti "lijepu rije", i
onoga ko bude stajao iza te rijei. Zato, on zasluuje da se njegova djela
ovjekovjee, da budu putokaz buduim generacijama knjievnika, koji e
biti spremni da se bore za Istinu...
"
Glavni i odgovrni urednik asopisa "Islamska knjievnost", dr. Abdul

Kuddiis ehu Salih, kae: " Prvi put sam dr. Nediba el-Kejlanija, da mu se
Allah smiluje, vidio prilikom njegovog dolaska u Rijad. Prvo to sam kod
njega zavolio bio je prijateljski i vedar osmjeh, to je svako morao primijetiti.
Stekao bi se utisak da toga ovjeka ve dugo poznajete, iako ga prvi put vi
dite! Plijenio je sagovornika svojom blagou, izlaganja su mu bila prijatna
i lahka, tako da sagovornik nije imao potrebe da trai pojanjenja njegovog
govora, pogotovo ne da s njim polemie! Koristio je alu i dosjetku, tako
da je oputao i uveselio i onoga ko je bio pritisnut bremenom briga i pro
blema. Ovo nije stil njegovog govora samo u pojedinanim kontaktima, ili
u drutvu sa svojim prijateljima i poznanicima, nego i na predavanjima,
debatama, i konferencijama.
Dr. Nedib el-Kejlaniprilikom dodjele priznanja za doprinos islamskoj knjievnosti
523
Liga islamskih knjievnika, odala je poast dr. Nedibu El.Kejalaniju, uru

ivi mu veliku nagradu, kao "pioniru islamske pripovijetke". Nagrada mu
je uruena na sveanosti uprilienoj u sjeditu Lige u Kairu. Bilo je to go
dinu pred njegovu smrt.
Naime, dr. Nedib el-Kejlani bolovao je od teke i neizljeive bolesti. Lje
kari, njegova paljiva i strpljiva supruga, njegov sin, takoer doktor, krili
su od njega prirodu bolesti. Okupljeni oko njega u bolesnikoj postelji, krili
smo svoje suze, kako mu nebi otkrili narav njegove bolesti. Treba istai, da
je Sluga dvaju Harema obezbijedio za dr. El-Kejlanija lijeenje u specijalnoj
bolnici u Rijadu".
Dr. Nedib el-Kejlani je dijete islamske da've, roen je u njenom krilu,
zadojen njenim mlijekom.
Jo dok je bio student okuao se kao daija. Smatrao je da je veliki islamski
pokret koji je zapoeo imam i ehid Hasan el-Benna, veliki historiski
eksperiment, vjerovatno najvei i najznaajniji u dvadesetom stoljeu, na
ta ukazuje u svojoj knjizi "Trenuci iz moga ivota": " Egipat je, bez ikakve
dileme, kako u prolosti, tako i danas, centar islamskog progresa i buenja.
To je riznica kojom se koristi cijeli Islamski svijet.
Veliki islamski pokret, koji se pojavio u prvoj treini dvadesetog stoljea, a
iju je glavnju zapalio imam Hasan el-Benna, svjetiljka je svakome ko radi
na polju da've. Taj Pokret je, svojim ljudima, svojim naslijeem i borbom,
znaajan historiski eksperiment koji na sebe skree pozornost i panju.
Ovaj Pokret predmet je ozbiljnih analiza i izuavanja irom svijeta, u Rusiji,
Americi, zapadnoj i istonoj Evropi..."
BoGATsTvo oPusA
Analizirajui njegov bogati knjievni opus, upada u oi, da je izbjegavao

svaku vrstu naglosti, razuzdanosti, anarhizma, a posvetio se problemima
islamskih naroda. Tako je u domenu pripovijetke, gdje je napisao najbolja
djela, inspirisan dogaajima iz islamske povjesti, tako su nastale knjige:
"Allahovo svjetlo", " Ubica Hamze", " Omer u Kudsu", i druge. Stvarnost
Islamskog svijeta, bila mu je inspiracija u djelu "Nevina Dakarta", u
kojem govori o sukobu izmeu komunista i muslimana u Indoneziji, kada
je poginulo 250 000 ljudi. Djelo je prevedeno na indoneanski jezik.
Pripovijetka "Noi Turkestana" govori o_ problemima potlaenosti musli
mana u toj zemlji, "Dinovi sa sjevera" tretira problem muslimana u Nige
riji. Jedan ininjer iz Nigerije mu je rekao: "Ovo je jedna od najistinitijih
524
knjiga o Nigeriji, ti kao

da si bio sudionik ovih
problema".
Poznato
je,
naime, da autor nikada

nije kroio svojom nol
gom u Nigeriju.
Pripovijetka "Crna sjen
ka" govori o problemima
muslimana u Etiopiji. U
ovom djelu autor navo
di
historijske
podatke,
nepoznate i samim Eti

opljanima! Do ovih hi
storijskih podataka autor
je doao
kontaktirajui
revolucionare iz Etiopi
je. Metod kojim se dr.
Nedib el-Kejlani sluio
u svom prikazu ivota
muslimana u razliitim
sredinama, svojstven je samo njemu.
Savremeni drutveni i socijalni problemi inspirisali su ga da napie: "ena
Abdul -Mutedellija", "Kraljevina groa", "Govori Ebu el-Futuha e-er

kavija"... i dr. Piui kratke pripovijetke bio je inspirisan historijskim inje
nicama, stvarnou i nevoljom.
Tako su nastale pripovijetke: "Konjanik iz Hevazina", "Na sutranji su
sret", "Pripovijesti ljekara"... i druge.

Osim proznih djela napisao je i devet zbirki pjesama (devavin), od kojih
emo spomenuti: "Stoljee ehida", "Pjesme nepoznatih", "Pjesme duge
noi", "Grad velikih grijeha", "Muhadir" i "Kako da te sretnem?"

Iz oblasti kritike objavio je: "Islam i knjievni pravci", "Ikbal -pjesnik, re
volucionar", "Uvod u islamsku knjievnost", "Vidici islamske knjievnosti."

Drame: "Na zidinama Damaska", "0 islamskoj drami", "Na vratima Haj
bera", "Na pozorinoj islamskoj predstavi."

Vjerska tematika: "Pod zastavom Islama", "Put ka islamskom jedinstvu",
"Nepr ijatelji Islama", "Oko pitanja vjere i drave"

525

Iz oblasti medicine: "Ishrana i zdravlje", "Perspektiva svijeta u zdravlju dje
teta", "uvaj se povienog pritiska", "Vjera i zdravlje", "U prostranstvima

medicine Poslanika, s.a.vs.", "Suze zapovjednika", "Bolesno drutvo", "Moje
besane noi", "No i reetka", "U tami", "Pria o aidsu", "Kraljevina El
Bel'uti", "Prikaza", "Povorke slobodnih", "Islam i mi", "Vjeiti poziv", "Sta
novnici El-Hamidjje", "Islam i opozicija", "Priznanja Abdul-Mutedellija",
"Tijesan svijet", "Prethodnice jutra", "Post i zdravlje", "evki u povorci be
smrtnih", "Islam i ivotni pokret", "Allahovi ljudi", "Vaspitanje djece u sjenci
Islama", "Ljudi i vuci", "ovjek koji je vjerovao", "Pripovijesti Dadullaha",
"Golubica mira", "0 palestinskom pitanju".
Neki tvrde da je dr. Nedib el-Kejlani bio nemaran kada je u pitanju islam
ska knjievnost, te zakljuke izvode iz njegovih pripovijetki "Glava ejta
na", "Burno proljee", "Vjeiti pozdrav", "Oni koji izgaraju", "Prazna aa",
"No robova", "No grijeha".
Medutim ovu tvrdnju je teko prihvatiti, jer taj eventualni propust se gubi
u moru dobara koje je uinio za svoju vjeru i da'vu, pa i kroz svoju prozu,
poeziju, kritiku... A savrenstvo je samo Allahovo svojstvo. Na kraju mora
mo kazati da ovom divu u svijetu knjievnosti nije odato zaslueno prizna
nje. Mislimo da je to iz razloga to je bio izrazito islamskog opredjeljenja.
Za potpunu satifikaciju nije dovoljno da se neke njegove knjige prevedu
na strane jezike, poput engleskog, njemakog, francuskog, indoneanskog,
urdu, perzijskog, itd. Nije dovoljno ni to da se njegovom djelu posvete ma
gistarske i doktorske disertacije, ili da njegova djela dobiju pozitivne ocjene
arapskih knjievnih kritiara ...
Djela dr. Nediba el-Kejlanija i Ali Ahmed Baksira, zasluuju mnogo vie. I
jedan i drugi bili su na meti i udaru ateista, orjentalista i njihovih uenika,
sljedbenika i simpatizera zapadne kulture i filozofije... Jo uvijek nam je u
sjeanju kakav su stav zauzeli neprijatelji Islama prema velikom arapskom
knjievniku Mustafi Sadik er-Rafiju, prema njegovom ueniku Mahmud
Muhammedu akiru, prema Ali et-Tantaviju, Se'id el-'Arjanu, Sejjidu Ku
tbu... i drugim.
Nadam se da e Asocijacija islamskih knjievnika, i oni koji s njima sa
raduju, ovom pitanju pokloniti vie panje. Ideoloka borba nastavlja se
i u vremenu u kojem ivimo. Zar se i danas pripovijetka, roman, drama,
poezija, i razne vrste umjetnosti, ne koriste u borbi protiv Islama i njego
vih pripadnika? Ovom trendu islamski knjevnici trebaju se agresivnije
suprotstaviti. U jeziku Kur'ana oni imaju najbolju pomo.
526

Nakon dvadest i etiri godine odsutnosti, dr. Nedib el-Kejlani vratio se u
Egipat. Ostatak svoga ivota proveo je borei se protiv teke bolesti. Umro
je 25. evala 1415./06. 03. 1995. godine. Ukopan je u Egiptu. Nakon smrti
jednu kasidu mu je posvetio dr. Hasan el-Emrani, urednik marokanskog
asopisa " El-Mikat" (Lampa). Autor kaside navodi da ga nakon smrti
oplakuju "Dakarta", "Turkestan". . . A na kraju kaside, na pitanje: " Ko je
knjievnik i pjesnik, ko je mladi? Odgovor je: Vrijeme e progovoriti, i
rei - Nedib.
Takoer treba istai, da mu je njegov prijatelj, knjievnik i kritiar, Hil
mi el-Ka'iid, posvetio knjigu pod naslovom "Islamski realizam u djelima
Nediba el-Kejliinija".
Da se Allah Uzvieni smiluje Nedibu el-Kejlaniju, da ga nastani u pro
stranstvima Svoga Denneta, i da nas sve zajedno pridrui Svojim dobrim
robovima.
527
64 -
ABDUL 'AZIZ EL-BEDRi

( 1 9 2 9 - 1 9 69
1 3 4 7- 1 3 8 9 )
EJH I MUDAHID
v
ejh Abdul Aziz ibn Abdullatifel-Bedri

roen je u gradu Samerra' u Iraku
1928./1347. godine. Potjee iz poznate
ulemanske porodice. Prva nauna saznanja
stekao je uei pred poznatom ulemom
Bagdada, kao to su ejh Emded ez-Zehavi,
ejh Muhammed Fuad el-Alusi, ejh Abdul
Kadir el-Hatib, i drugi. Angaovao se od
najranije mladosti na da'vi, a posebno je
bio vjet govornik. Djelovao je u gradu
Bagdadu, ali i drugim mjestima u Iraku.
Bio je kritiar stranih, retrogradnih ideja,
te mezheba i frakcija koje su naruavale
jedinstvo Ummeta. Stizao ih je na svakom
mjestu, pobijao njihove stavove i metode, otkrivao njihove namjere. Bojali
su se susreta s njim i prosto su bjeali od njega.
Upoznao sam ga u Bagdadu poetkom pedestih godina, bio je mlad, poletan

i ambiciozan. Uio je kod najpoznatijih ejhova, mnogo itao, posebno djela
ejha En-Nebhanija. Nije podnosio silu i diktaturu, protiv toga se borio i
rijeima i djelom. Februara mjeseca 1968./1388. godine posjetio je Kuvajt.
Susreo sam se s njim kod uvaenoga ejha JUsuf Haim er-Rufaija, kojom
prilikom mi je poklonio dvije svoje knjge: "Islam izmeu uleme i vladara"
i "Islamski pogled na socijalizam". Djela je tampao vlasnik izdavake
kue "Nauna biblioteka" iz Medine el-Munevvre, profesor Muhammed
Nimenkani.
Za k njigu "Islamski pogled na socijalizam" predgovor je napisao ejh
E md ed ez-Zehavi, gdje istie: " Nakon to su mnogi tvrdili, da Islam sadri
mnoge elemente socijalizma, to je svakako zabluda i neistina, uvaeni
ejh Abdul A zi z el- Bedri, napisao je ovu knjigu. U njoj je argumentovano
op m rgao ovo m i lje nj e i dao koristan savjet pripadnicima Ummeta u
ovom znaaj nom hi stori skom trenutku".
528

ejh Abdul Aziz el-Bedri, hrabro se suprotstavio velikom diktatoru Abdul
Kerim Kasimu, koji je za sebe tvrdio da je "jedini pravi lider". Napadao
ga je na svojim predavanjima i hutbama, nazivajui ga "uljezom". Stvari
su se zaotrile i iskomplikovale. Abdul Kerim Kasim je potvrdio smrtne
presude, izreene nad iskrenim i uglednim vojnim starjeinama, kao to su
Nazim et-Tubkadi, Rifat el-Hadd Sirri, i drugi. ejh el-Bedri je pokre
nuo narodne mase, predvodio je velike demonstracije u Bagdadu na koje se
okupilo preko 40 hiljada ljudi.
Demonstranti su traili Kasimovu ostavku. ejh el-Bedri izdao je fetvu
kojom je komuniste (stranka Abdul Kerim Kasima - po.prev.) proglasio
nevjernicima, protiv kojih se treba boriti! Reakcija Abdul Kerim Kasima
bila je kuni pritvor za ejha Abdul Aziza el-Bedrija. U tom statusu ostao
je godinu dana, od 02.12.1959./1379. do 02.12.1960./1380. Ali, ejh El-Bedri
ni nakon toga nije prestajao sa svojom uobiajenom kampanjom. Abdul
Kerim Kasim ga je ponovo stavio u kuni pritvor, uz zabranu djelovanj;J..
ejh Abdul Aziz el-Bedri je prethodno bio uposlen u Ministarstvu Vaku
fa. Kasnije su uslijedila privoenja i zatvori. Za vrijeme vladavine Abdul
Kerima Kasima, uz krae prekide, proveo je u zatvoru preko deset godina.
Pretrpio je strahovitu torturu i muenja. Kada bi navodili detalje, mladi
bi dobili bijele vlasi! Ali, ostao je hrabar i uporan, odbio je sve ponude i
privilegije, koje mu je nudio sistem Abdul Kerim Kasima, a ponude su bile
brojne i izazovne! Krvnici Abdul Kerim Kasima nisu prema njemu ima
li razumijevanja niti milosti. Umro je na mukama 1969./1389. godine, ne
napunivi ni 40 godina ivota. Svojim ivotom i patnjom potvrdio je da je
bio od onih za koje Kur'an kae da su " izdrljivi i odluni". Na tom putu je
poloio i svoj ivot, i ostao kao svijetli uzor i primjer.
ODGOVOR ULEMI KOJA JE PODRAVALA VLAST
Kasimov sistem je koristio razliite metode da pridobije ejha El-Bedrija. U

kuni pritvor slali su mu razliite delegacije lojalnih da'ija i uleme, nastojei
uvijek isto: ubijediti ejha El-Bedrija da revidira svoje stavove o "Jedinom
Voi", da mu ukau, da ga oni vole, uvaavaju i potuju, da mu to govore
za njegovo dobro i interes njegove porodice, djece ...
Zamjeraju mu na njegovom odnosu prema Abdul Kerimu Kasimu,
njegovo mijeanje u politiku, da vjera nema nikakve veze s politikom ... ! ! !
Ovakve laskave, izdajnike i kukavike ponude, zgadile su se ejhu Abdul
Aziz el-Bedriju.
529
Ovu "ulemu" i "da'ije" istinski je alio i prezirao. U kunom pritvoru

nastavio je pisati svoje djelo "Islam izmeu uleme i vladara", u kojem je
ukazao na stavove i put dobrih prethodnika iz redova uleme, pravnika
(fakiha) mudahida, koji su se suprotstavili tiraniji i nasilju, i na tom putu
podnijeli velike rtve i patnje. Navodi primjere: Se'id ibn el-Musejjib, Se'id
ibn Dubejr, Da'fer es-Sadik, imam Ehu Hanife, imam Malik ibn Enes,
imam Ahmed ibn Hanbel, imam afija, Buharija, El-'Izz ibn Abdusselam,
ibn Tejmijje, Abdullah ibn el-Mubarek, Esed ibn el-Furat... Spomenuo je i
neku ulemu kasnijeg doba, poput Ahmed es-Serhendija, Ahmed ibn 'Irfan
el-Hindija, 'Izzudin el-Kassama, Abdul Kadir el-Dezairija, Muhammed
el-Mehdija, Ahmed es-Senusija, Omer el-Muhtara, i druge iskrene i prave
mudahide.
Profesor Abdullah el-Husejni u predgovoru knjige ejha el-Bedrija " Islam
izmeu uleme i vladara", ije je drugo izdanje priredio " Darul-Kalemi"
u Kuvajtu, istie: "U ratu 1967./1387. u kojem su idovi zaposjeli Kudusi
erif, Zapadnu obalu, visoravan Golan, Sinaj, i to u roku od samo sedam
dana, ili sedam sati, ejh El-Bedri reagovao je na taj nain, to je svim vla
darima arapskog i Islamskog svijeta poslao brzojave u kojima ih je prozvao
na odgovornost i optuio za izdaju, posebno zbog primirja koje su prihva
tili sa idovima. Zatim je sainio jednu delegaciju u kojoj su uglavnom bili
predstavnici naroda, koja je posjetila Indiju, Pakistan, Indoneziju, Ma
leziju, Iran i Afganistan. Svojim nastupima u tim zemljama pokuao je
animirati i motivisati islamske narodne mase za daljni otpor u toj velikoj
nesrei, objasniti i ukazati ljudima da Islam nije kriv niti odgovoran za taj
sramni poraz, jer nije ni uestvovao u tom sukobu. Po povratku s turneje
u Bagdadu je odrao Konferenciju za tampu na kojoj je predstavio svoje
vienje stanja u Islamskom svijetu. Isticao je da pitanje Palestine, kao i
novi problem sa idovima, ne treba biti briga i problem samo Arapa, nego
cijelog Islamskog svijeta.
SvJETOVNJACI BJEE oo susRETA sA EJHOM EL-BEDRIJEM
Kada je laika opcija u arapskom svijetu optuena za sramni poraz,

islamski Pokret je u Iraku preao u ofanzivu, traei otvoreno da se Islamu
prie kao programu i sistemu ivota. Meutim, "zapadnjaki" ideoloki val
nije se lahko predavao. Na elo toga vala stao je jedan Arap s amerikim
dravljanstvom, a stalno nastanjen u Kanadi - Nedim el-Bejtar. Doao je u
Bagdad da odri set predavanja u kojima je polazio od teze da je upravo Islam
530

razlog poraza Arapa u junskom ratu 1967./1387. godine! Tvrdio je da Islam
tei iskljuivo metafizici (el-gajbijje), te da se idovi ne mogu pobijediti, dok
se muslimani ne oslobode tih predrasuda! U razvranoj knjizi "Arapska
ideologija", Nedim el-Bejtar, negira neka svojstva Uzvienog Allaha!!!
Zato je ejh Abdul Aziz el-Bedri, od tadanjeg predsjednika Iraka,
Abdurrahmana 'Arefa, traio da mu dozvoli odrati predavanje u istoj sali,
u kojoj je najavljeno predavanje Nedima el-Bejtara, da mu omogui da se
s njim suoi, ili da el-Bejtaru zabrani odrati najavljeno predavanje. Bu
dui da predsjednik Iraka nije udovoljio njegovom zahtjevu, ejh El-Bedri
je, na dan predavanja, nakon obavljene ikindije-namaza s velikim brojem
demonstranata, medu kojima je bilo najvie omladine, krenuo prema mje
stu u kojem je zakazano predavanje. Demonstranti su uzvikivali " Allahu
ekber!", " Allahu ekber, la ilahe illalah!". Kada su simpatizeri i pomagai
El-Bejtara ugledali demmonstrante napustili su mjesto predavanja i sa svo
jim predavaem otili na bagdadski aerodrom, odakle je prvim avionom
otputovao u Kanadu.
u KERBELI I NEDEFU
Kada je u Egiptu izreena smrtna kazna Sejjidu Kutbu, ejh Abdul Aziz el
Bedri je, na elu delegacije koju su sainjavala ulema iz redova Ehli Sunneta,
otiao je u Kerbelu i Nedef, traei od Muhsina el-Hakima, vodeeg
itskog autoriteta, da od egipatske vlasti zahtijeva ponitenje odluke o
smrtnoj kazni. Muhsin el-Hakim mu je rekao da je to ve uradio, da je
poslao telegram predsjedniku Abdun-Nasiru da odustane od izvrenja
smrtne presude, i potedi, kako je rekao " najveeg alima toga stoljea."
Godine 1968./1388., ejh Abdul Aziz el-Bedri je jedne noi kidnapovan, u
trenutku dok je iao prema svojoj kui. Odveli su ga u zatvor " Kasru en
Nihajeti" (Dvorac kraja ivota), gdje su ga zvjerski muili, izmedu ostalog,
odsjekli su mu jezik! Nakon sedamnaest dana torture i iivljavanja, njegovo
mrtvo tijelo dellati su dovezli pred njegovu kuu, dajui izjavu porodici
da je ejh El-Bedri umro od sranog udara. Usput su im naredili da ga
ukopaju, ali da ne otvaraju njegov mrtvaki sanduk.
Haber o ejhovoj smrti brzo se proirio Bagdadom. U damiju Ehu Hanife,
gdje je obavljena denaza, doao je veliki broj dematlija. Tu je njegov brat,
uprkos zabrani, otvorio mrtvaki kovdeg. Tragovi muenja bili su vidljivi
po cijelom ehidskom tijelu. Dlake s brade bile su poupane!!!
531

Bilo je to u mjesecu rebiul-evvelu 1389./1969. godine. Tako je ejh Abdul
Aziz el-Bedri zavrio svoj ivot, koji je bio ispunjen dihadom, patnjom i
rtvom. Svoj ivot je proveo na putu koji su prije njega slijedili primjerni
mudahidi i vjernici, kao npr. El-Husejn ibn Ali, Abdulah ibn ez-Zubejr,
Se'id ibn Dubejr, ili, u novom vremenu: Izzuddin el-Kassam, Hasan el
Benna, Sejjid Kutb, i drugi.
Allah Uzvieni ga je uzeo kao ehida, kao to je i njegove prethodnike uzeo
kao ehide ... Slijedili su ga zatim: Muhammed Fered, Abdul Gina endale,
Abdurrezzak el-Abii.di, i drugi. "Allahova je odluka, i prije i poslije."
ejh Abdul Aziz el-Bedri vodio je borbu na vie polja, s vie neprijatelja,
ali nikada nije ustuknuo niti se kolebao. Vraao je udarce ne bojei se
smrti. Napisao je dosta knjiga, ovdje emo spomenuti: "Islam izmeu
uleme i vladara", " Pogled Islama na socijalizam", "Islam protiv socijalizma

i kapitalizma", "Islam - garancija osnovnih potreba za svakog ovjeka",
"Vjeita Allahova Knjiga" i druge.
U svojoj izvanrednoj knjizi, " Osnovi da've", dr. Abdul Kerim Zejdan, kae:
"Uzvienom Allahu je, bez ikakve sumnje, dobar lini primjer da'ije osnova
uspjeha da've."
Svojim lijepim ponaanjem, korisnim djelima, da'ija e biti poput otvorene
knjige, koju e ljudi itati i iz koje e uiti, primjer djelom efikasniji je od
primjera rijeju i jezikom. U mnogim dijelovima svijeta Islam se irio
lijepim primjerima i postupcima, nemuslimani su to posmatrali, i to je
rezultiralo njihovim prihvatanjem Islama. To se posebno odnosi na one
koji su zdravoga rasuivanja i pameti".
ODNOS PREMA DELLATIMA U ZATVORU

Neki zatvorenici, koji su bili sa ejhom El-Bedrijem u zatvoru, pripovi
jedaju: " ejh El-Bedri je bio izloen stranim muenjima, nevjerovatno
je kako je to sve mogao izdrati. To moe samo ovjek izuzetnog ima
na. Izazivao je i provocirao svoje muitelje do zadnjeg momenta ivota.
Zatvorenici su mu savjetovali da uti, da taktizira ... Ali, on nikada nije
oborio i pogeo svoju glavu pred njima, na sasluanju im je govorio da su
izdajnici, sluge, agenti, podrepci kolonizatora ... Govorio im je i tee stva
ri... Na poetku istrage, dao je sebi slobodu da digne ruku na isljednika,
Nazima Kazzara, i da ga udari! Onda su ga poeli udarati svim i svaim,
i to su radili sve dok nije pao u nesvjest, a zatim su ga bacili u zamraenu
eliju veliine metar kvadratni..."
532

U svojoj knjizi "Islam izmedu
uleme i vladara", ejh Abdul Aziz
el-Bedri, kae: "Allahova odredba
je da svoje robove iskua, da loe
od dobrih odvoji: "Elif Lam Mim.
Misle li ljudi da e biti ostavljeni
na miru ako kau: Mi vjerujemo, i
da u iskuenje nee biti dovedeni?
A Mi smo u iskuenje dovodili i
one prije njih, da bi Allah sigurno
ukazao na one koji govore istinu
i na one koji lau." (El-'Ankebut,
1-3)
Silnici i diktatori su progonili
svakoga ko bi im ukazao na
njihovo devijantno ponaanje, ko
bi odbio njihove pogrene ideje,
ko ih ne bi posluao i slijedio u
Damija u Samari - Irak
njihovim strastima i prohtjevima.
Oni su nudili i svoje darove, koji su za njih bili ogromni, a za one kojima
su nueni - bijedni i mizerni. to se tie iskuenja i patnje, da'ije su se za
to pripremile, bili su strpljivi i hrabri, jer su razumjeli Allahovu poruku:
"Recite i Dehennemska vatra je jo vrua! - kada bi oni samo znali!"
(Et-Tevbe, 81)
Vjerovali su u rijei Velikog Kreatora:
"Ima ljudi koji se rtvuju da bi Allaha umilostivili - a Allah je milostiv
robovima svojim" (El-Bekare, 207)
Istinski voe i prvaci, prvi su doli pod udar ovih silnika i diktatora, ali,
oni su, nakon svih iskuenja i patnji, izali kao pobjednici".
Da se Allah Uzvieni smiluje naem bratu, ehidu, Abdul Aziz Abdullatif
el-Bedriju, da mu oprosti, da ga nastani u prostranstvima Svojih Denneta,
zajedno sa Svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, i dobrim
533
65 -
EJH MUHAMMED EL-HUDR HUSEJN

ET-TUNISi
( 1 8 7 6 - 1 9 5 8 l 1 2 9 3 - 1 3 7 8)
UENJAK I IMAM
oznati uenjak, imam Muhammed

el-Hudr ibn el-Husejn ibn Ali ibn
Omer El-Husejni et-Tunisi, roen
je u gradiu Nifte, po nekim u Kafsi, u
pokrajini El-Derid u Tunisu 1876./1293.
godine. Njegova porodica je stara i ugled
na, dala je dosta znaajnih linosti. Rano
je postao hafiz Kur'ana, a kada je napunio
dvanaest godina ivota, sa svojim ocem,
preselio se u glavni grad Tunisa. Nao
brazbu je nastavio na Univerzitetu Ez
Zejtune, a meu najpoznatijim njegovim profesorima bili su: ejh Salim
Bu Hadib, ejh Muhammed en-Neddar, ejh Mustafa Ridvan, te njegov
dajda, veliki alim ejh Muhammed el-Mekki ibn Azur. Stekao je diplomu
iz arapskog jezika i vjerskih znanosti (ove vrste diploma bile su uobiajene
na " El-Azharu" i " Ez-Zejtuni" - op.prev.). Bio je odan vjeri, iskren pre
ma domovini, protivnik imperijalizma. Osnovao je asopis "Velika srea"
1903./1321. godine. Bio je to prvi asopis na arapskom jeziku u Magrebu.
Budui da je u njemu bilo dosta radova u kojima je kritikovan i napadan
kolonijalizam, asopis je, 1905./1323., zabranjen. Iste godine je, kao sudija,
poeo raditi u gradu Binzert, ali na tom poslu nije se dugo zadrao, opre
dijelio se za predavaa u koli Es-Sadikijje.
Nakon to su ga kolonijalne vlasti osudile na smrt, zbog toga to se politiki
angaovao i otvoreno pozivao na osloboenje i dihad, zajedno sa svojom
porodicom je 1911./1330. godine pobjegao u Damask. Tu se zadrao dosta
dugo i radio kao predava u koli Es-Sultanije. Zatim je jedno vrijeme pro
veo u inostranstvu, Istanbulu i Njemakoj, da bi se vratio ponovo u Siriju,
i u istoj koli nastavio svoj raniji posao. Kada su Farncuzi okupirali Siriju,
534
Muhammed el-Hudr je, 1920./1339., otiao u Egipat. Poeo je raditi kao ko

rektor u biblioteci " Darul Kutubi ", uz vrlo oskudnu platu, ali je zato imao
priliku da se sretne s poznatim i utjecajnim linostima i ulemom, tako je
upoznao i profesora Ahmeda Timur pau.
Kada je izala knjiga "Islam i osnovi vlasti", autora Ali Abdurrezzaka, u
kojoj ovaj samo potvruje stavove i miljenje orjentalista, hvali ih i velia,
Muhammed el-Hudr mu se otro suprotstavio. Tukao ga je iskljuivo ar
gumentima, i iz temelja poruio graevinu Ali Abdurrezzaka i njegovih
mentora, orjentalista. Slino je postupio i kada se pojavila knjiga Taha Hu
sejna "Poezija u doba dahilijjeta", u kojoj je autor, da bi udovoljio svojim
profesorima - orjentalistima, napao Kur'ani Kerim!! Potpuno je sruio sve
postavke navedene u knjizi Taha Husejna. Kada je na El-Azharu branio
svoj nauni rad i pokazao svoje znanje, predsjednik Komisije ejh Abdul
Hamid el-Liban, je rekao. "Ovo je more bez obale". Promoviran je za profe
sora na El-Azharu i poeo svoja predavanja na teolokom fakultetu.
ejh Muhammed el-Hudr bio je aktivan na planu osnivanja islamskih
udruenja. Jedan je od osnivaa udruenja "ubannu el-Muslimin" (Mu
slimanska omladina). Zajedno sa svojim prijateljem profesorom Ahmed
Timtir-paom, te Muhibbuddinom el-Hatibom, vlasnikom asopisa "El
Feth", sainio je program djelovanja i rada udruenja. Osnovao je i udru
enje "El-Hidajetu el-Islamijjetu" (Islamska uputa), bio je predsjednik toga
udruenja, pokrenuo je i asopis s istim imenom - "El-Hidajetu". Bio je
urednik jo dva lista: "El-Azhar" i "Livaul-Islam". Izabran je za lana Aka
demije za arapski jezik u Kairu, za lana iste Akademije u Damasku, bio je
lan Udruenja naunika u Kairu. Postao je lan ovoga udruenja nakon
to je odbranio naunu disertaciju "Analogija u arapskom jeziku", a bio je i
predsjednik udruenja " Odbrana sjeverne Afrike".
Dolazak na elo El-Azhara

ejh Muhammed el-Hudr preuzeo je dunost rektora El-Azhara 1951./1371.
godine. Meutim, nakon dvije godine, 1953./1373., dao je ostavku, jer se
uvjerio da ljudi ne ele primiti savjet, ne iskazuju potovanje i respekt prema
ulemi! ! Time je pruio ansu mnogima koji su teili poziciji i poloaju, koji
su, za vlastiti interes, bili spremni iskazati poslunost tadanjim vlastima i
velikom diktatoru (Abdun-Nasiru - op.prev.) ...
Imao sam dosta susreta s uvaenim ejhom Muhammed el-Hudrom.
Obradovali smo se kada je doao na elo El-Azhara.
535
Bio je spreman i dostojan za tu asnu i odgovornu funkciju. Meutim,

kada se uvjerio da "oficiri Revolucije" nameu diktaturu narodu, da ire
nemoral, da ele dokinuti instituciju islamske " ure", da napadaju da' ije, dao
je ostavku. On je bio vei i asniji od toga da bi bio igraka u rukama ovih
oficira, koji su odluili da na El-Azharu provedu reforme koje e naruiti
njegovu stoljetnu reputaciju. Svojim reformama imali su za cilj oistiti El
Azhar od asne i nepotkupljive uleme, a postaviti kadrove odane vlastitom
politikom sistemu. El-Azhar, koji je stoljeima bio simbol islamskog
obrazovanja, koji je bio rasadnik slobodne uleme, i tu ulemu slao cijelom
Islamskom svijetu, trebalo je sada pretvoriti u obinog slugu i poslunika
vojnim vlastima, kojima El-Azhar treba da postane glasogovornik njihove
politike i njihovog programa! Naalost, nali su dio uleme koji je pohlepan
za vlau i kapitalom, koji ne uvaava znanost niti ljude od nauke, nego
samo vladajuu hijerrahiju.
Govoriti o ejhu Muhammed el-Hudru, znai govoriti o hrabrosti, o
ovjeku koji se suprotstavio dikataturi, znai govoriti o alimu. Alimu, koji
je predsjedava Vijeem uenjaka, koji je asno i ponosno nosio uniformu
vjerskog dostojanstvenika. Zasigurno, taj ovjek znao je zatiti nauku i
njene nosioce. ejh Muhammed el-Hudr bio je jedan od ljudi koji je bio
potovan i cijenjen zbog svoga znanja i svojih sposobnosti, zbog svoga
ahlaka, skromnosti i jednostavnosti, zbog svoga odnosa i stava prema
neprijateljima Islama i onih koji su okupirali njegovu teritoriju. Saraivao
je s ulemom i da'ijama poput Ahmeda Timiira, Muhibbuddina el-Hatiba,
Hasana el-Benna... To su samo neka od imena ljudi koji su se suprotstavili
nasilju i destrukciji, orjentalistima i njihovim uenicima, koji su eljeli Islam
izolovati iz stvarnog ivota, arapski jezik isto tako, jer je jezik Kur'ana, koji
su zagovarali slijeenje Zapada i njegovih ideja i tradicije, ne razlikujui
u toj tradiciji dobro od loeg, slatko i gorko, napredno i retrogradno. ejh
Muhammed el-Hudr je uutkao jezike, koji su poput papagaja ponavljali
ono to im naloe politiki mentori. Ta borba voena je na brojnim poljima,
ukljuivala je jezik, knjievnost, odgoj i obrazovanje, historiju ...
Rezultat te borbe je raanje islamskog talasa koji je zagovarao vraanje
vlastitim vrijednostima i tradiciji, s jedne strane, i uzimanju i prihvatanju
istinskih vrijednosti savremene civilizacije, s druge strane.
Ulema poput ejha Muhammeda el-Hudra, bila je svjesna svoje orginalnosti
i tradicije, svojih vrijednosti. Ta ulema je spasila i ouvala Ummet da se ne
oklizne u provaliju u koju ga je navraao eksploatator sa Zapada.
536

Djela
ejh Muhammed el-Hudr je svojim predavanjima i radovima upuivao na
pravilno razumijevanje vjere i njenih propisa, njenu praktinu primjenu,
uzdizanje Allahove rijei na Zemlji. Najpoznatija djela su mu:
Kritika knjige "Islam i osnovi vlasti", autor: Ali Abdurrezzak

Kritika knjige "Poezija iz.perioda dahilijjeta", autora Tiihii Husejna
Studija o biografiji Poslanika, sallallahu aleji ve sellem
Skraena uputa o ponaanju u ratu (Islamski stav)
Analogija u arapskom jeziku
Stilistika Kur'ani Kerima
Muhammed, sallallahu aleji ve sellem - Allahov poslanik
Upute o reformi
Velika srea
Tajna objave
Putovanja
Biografije o ljudima
Tunis i univerzitet "Ez-Zejtune"
Utisci iz ivota
Zbirka pjesama
ejh Muhammed el-Hudr spada u vrhunsku ulemu naega vremena. Dao je

primjer buduim generacijama uleme kako e se ponijeti prema izazovima
vremena, prema neprijateljima Islama, kako prema onima izvana, tako
i prema onima iznutra. Nije podlegao ucjenama i prijetnjama, ostao je
dosljedan stava i uzdignutog ela, jednako se obraao vladarima i obinom
ovjeku. Usprotivio se onima koji su prihvatali da kupe i jedu mrvice sa
stolova neprijatelja, da teroriu djecu vlastite nacije, koji nemaju moi da
urade bilo ta...
ejh Muhammed el-Hudr se svojom vjerom uzdigao iznad tih, nije prodao
sebe za neki poloaj, nego je taj poloaj stavio pod noge... Bio je to veliki stav
velikog ovjeka i velikog alima. Ostao je primjeran da'ija i alim u svakom
vremenu.
Mi smo, kao studenti, ove ljude respektovali i voljeli, jer su nas oni, svojim
znanjem i svojim ponaanjem, podsjeali na ulemu Prve generacije Islama,
koji su spoznali vrijednost nauke i njenih nosilaca, koji su davali savjete i
upute i vladaru i obinom ovjeku.
537
Istinska ulema
U svojoj knjizi "Islam izmeu uleme i vladara", ejh Muhammed el-Hudr,
kae:
"Ljudi bez uleme su neznalice, ljudski i dinski ejtani sapliu ih sa svake
strane, strasti i zablude isto tako. Zato je ulema blagodat na ovoj Zemlji, oni
su poput sjajnih zvijezda, oni su voe upute, Allahovi dokazi na Njegovoj
zemlji, pomau da se uklone zablude, da se otkloni sumnja iz srca i iz dua,
oni ljute ejtana, oni su oslonac vjere, snaga Ummeta. Njihova uloga stoji u
Hadisu, koji prenosi imam Ahmed:
Primjer uleme na Zemljije kao primjer zvijezda na nebu. One su orijentacija

i uputa u tminama kopna i mora, ako se ugase zvijezde, sigurno je da e
zalutati oni koji trae ispravan put.
Uenjaci su nasljednici Allhovih poslanika, uvari Islama, jamci Allahove
vjere, koji i vladare pozivaju da tu vjeru praktikuju. Oni silniku kau: Ui
nio si nepravdu!, munafiku kau: Poinio si nered i smutnju", oni se ne boje
vladara koji je tiranin, ne
ute kada istinu treba rei".
Tako je uvijek bilo u historiji
Islama, uvijek je bilo uleme
koja je dostojno mogla nositi
i uvati emanet nauke, pre
nijeti islamsku da'vu svim
ljudima, podnijeti na tom
putu teror vladara, dehalet
neznalica, traei nagradu
samo od Allaha Uzvienog.
ejh Muhammed el-Hudr
je ivio 84 godine. Umro je
1957./1377. godine, a ukopan
je u mezarluk l - Timii.r u
Kairu.
538
Damija "Ez-Zejtune" - Tunis
Abdullah 'Aktl Sulejman el-'Akll
Iza sebe je ostavio nauno djelo i moralni primjer po emu e ga slijediti

ulema i da'ije.
Da ga Allah Uzvieni obaspe Svojom milou, da ga nastani u prostorima
svojih Denneta, da i nas, i njega, pridrui Njegovim dobrim robovima.
Fotografija preuzeta iz udruenja "El-Hidaje el-Islamijje", a koje je osnovao ejh Muhammed

el-Hudr, koji sjedi u sredini. S njegove desne strane vidi se generalni sekretar Arapske Lige
Abdurrahman Azzam.
539
66
EJH ABDULLAH IBN MUHAMMED IBN

HAMID
(191 1-1982
1 329-1402)
ALIM, SUDIJA I PRAVNIK

oznati alim, sudija i pravnik, ejh Abdullah ibn Muhammed ibn Ab

dul Aziz ibn Abdurrahman ibn Husejn ibn Hamid, roen je u Rija
du, u mjesecu Zul Hiddretu 1329./1911. godine. Iako je ostao bez
vida jo u ranom djetinstvu, toga nije demotivisalo na putu traenja nauke,
rano je postao hafiz Kur'ana i uao u spoznaju eriatskih znanosti. Uitelji
su mu bili poznati alimi: ejh Muhammed ibn Abdullatif Al e- ejh, ejh
Muhammed ibn Ibrahim Al e- ejh, ejh Sa' d ibn 'Atik, ejh Salih ibn Ab
dul Aziz Al e-ejh, ejh Hamed ibn Faris, i drugi. Meutim, najvie je uio
kod ejha Muhammed ibn Ibrahima Al e- ejha.
Abdullah ibn Hamid je bio izuzetno otrouman, brzo je uio i napredovao,
tako da se njegovo ime spominjalo u naunim krugovima jo dok je bio u
mlaim godinama. Prenosi se da je osniva Saudijske Arabije, kralj Abdul
Aziz Al Saud, rekao: " Kada bih bio u situaciji da vlast i sudstvo povjerim
jednom ovjeku, opredjelio bih se za ejha Abdullah ibn Hamida. Poeo je
raditi u susdstvu kada je imao 28 godina, a bilo je to 1938./1357. godine.
Naj odgovornije funkcije u sudstvu obavljao je najprije u Rijadu, a zatim u
pokrajinama Sudejr i Burejde.
Pored obaveza u sudstvu radio je i kao predava, hatib i muftija. Nakon toga
mu je kralj Abdul Aziz Al Saiid povjerio upravu nad sudovima u Mekki el
Mukerremi, Medini el-Munevveri, Taifu i Deddi.
Zatraio je da se oslobodi obaveza u sudstvu 1957./1377. godine kako bi se
mogao posvetiti nastavi i izdavanju fetvi. Njegovom traenju je udovoljeno.
Dekretom kralja ehida Fejsal ibn Abdul Aziza, 1964./1384. godine postav
ljen je za predsjednika Uprave za vjerske poslove u Mesdidil- Haramu.
Tu je svakodnevno, poslije akam-namaza, drao predavanja. Kralj Halid
ibn Abdul Aziz, postavio ga je za predsjednika Sudskog Vijea 1975./1395.
godine. Bio je lan Konferencije visoke uleme, predsjednik akademskog
Vijea za fikhske znanosti, ije je sjedite bilo u Mekki el-Mukerremi.
540

Inae, ova ustanova je djelovala u sklopu Rabite. Bio je lan Osnivake
skuptine Rabite, Vrhovnog vijea za pitanje damija, te predsjednik Ko
misije za odlikovanja i nagrade, na nivou drave. Poznati istraiva, ejh
Abdullah el-Bessam, autor djela "Ulema Nedda u razdoblju od osamdeset
godina", odakle smo uzeli najvie podataka o ovoj linosti, za njega kae:
"ejha Abdullah ibn Hamida su cijenili, kako predstavnici vlasti i ulema,
tako i obian svijet. Respektovali su ga zbog njegovog znanja, zbog hizmeta
kojeg je inio za Islam i njegove pripadnike. Bio je istinski alim, krasili su
ga strpljivost, otroumnost, staloenost. Vie je utio nego govorio, dobro
bi razmislio prije nego e neto rei, ili uraditi. Nije ga zanosila niti varala
vanjtina, nije nikada dozvolio da bude prevaren u parnicama i sporovi
ma. Uvijek je isticao da je klju uspjeha muslimana iskljuivo u njihovom
jedinstvu. Bio je ekspert fikhskih znanosti, posebno kada je u pitanju me
zheb imama Ahmed ibn Hanbela. Dosta sam se sa njim druio, naroito
u odravanju predavanja u krugu Mesdidil Harama i naunih tribina u
sezini Haddda".
DJELA
Navest emo samo najznaajnija:
Poziv na dihad u kontekstu Kur'ana i Sunneta

eriat - savren sistem za ovjeanstvo
Odbrana Islama
Propis uvoznog mesa i onog to zakolju kitabije
Uputa za obavljanje Hadda
Objanjenje aspekata hutbe na " Oprotajnom Haddu"
Argumenti za odreivanje sposobnosti
Objanjenja vezana za olakicu klanja Kurbana prije oderedenog vremena
za onoga ko pored Hadda obavlja i 'Umru
Svrha upozorenja na opsjene ibn Mahmuda
Kritika sistema o radu i radnicima
Poziv Uzvienog Allaha: dunost, blagodat, moral da'ija
Studija o stavovima vezanim za fenomen televizije
Islamske direktive
Upute uiteljima
Upute ulemi
Saudijski nauni zbornik (verifikacija i revizija)
541

Pored ovih djela, tu su i njegova predavanja, debate i diskusije, nastupi u
sredstvima informisanja, hutbe, fetve, koje jo niko nije sakupio i objedi
nio ... Nadamo se da e njegovi potovaoci i prijatelji, prije svih njegovi si
novi, Salih, Ahmed i Ibrahim, preuzeti tu obavezu, i ponuditi itaocima
neto od ovog, jo skrivenog blaga.
Moja saradnja sa ejhom Abdullah ibn Hamidom poela je u vrijeme kada
sam, radei u Ministarstvu Vakufa u Kuvajtu, bio jedan od lanova nau
nog tijela koje je radilo na jednom grandioznom projektu, a to je izdavanje
enciklopedije iz oblasti fikha. Izmeu brojne uleme, koju smo kontaktirali
za uee u tom naunom poduhvatu, bio je i ejh Abdullah ibn Hamid.
Osim toga, susretao sam ga prilikom odlazaka na Hadd i 'Umru, te na
konferencijama Rabite u Mekki el-Mukerremi. Uvijek sam imao koristi od
tih susreta. Bio sam impresioniran njegovom otvorenou i neposrednou
u razgovoru, spremnou da ukae na greku, makar se radilo o lino
stima koje obavljaju krovne funkcije vlasti. Zadivio me i njegov pristup
mezhebskim pitanjima i izboru najboljih rjeenja. Bio je na strani onoga
mudtehida koji, za odreeno pitanje, nudi najbolji argument. Uvaavao je
i tradicionalni i racionalni dokaz. Stalno se interesovao za stanje muslima
na, kako na lokalnom, tako i globalnom planu.
Smatrao je da je jedini izlaz muslimana iz kriza u kojima se nalaze - ivot po
Kur'anu i Sunnetu, to je praktikovala Prva generacija muslimana, takoer
je tvrdio, da su za stanje muslimana najodgovornije tri kategorije: vladari,
ulema i bogatai. Vladari imaju mo, ulema znanje, a bogatai kapital. Sve
te potencijale treba ujediniti i zajedniki udariti po neistini i pomoi rije
Allhovu .. Naravno, ovim nije oslobodio uloge niti odgovornosti, bilo kojeg
lana islamskog drutva.
Kada sam preuzeo ulogu Generalnog sekrtetara za pitanja damija pri
Rabiti, u Mekki el-Mukerremi, imao sam priliku upoznati dva njegova
sina, doktora Saliha i doktora Ahmeda. Glavna tema naih razgovora bila
je vezana za situaciju u Islamskom svijetu, nainima i metodama koje bi
Ummetu omoguile povratak izgubljene pozicije i ugleda, te ulozi uleme i
da'ija u tim znaajnim i sudbonosnim procesima.
SVJETSKA LINOST
ejh Abdullah ibn Hamida je stalno interesovala problematika Islama

i muslimana. Tamo gdje su bili ugroeni nastojao je pomoi. Sastajao
se sa delegacijama muslimana, a i sa pojedincima, naroito za vrijeme
542

Hadda i 'Umre, ili islamskih Konferencija koje su se najee odravale
u Mekki i Mukerremi. Tako bi sa svojom braom raspravljao o svakom
problemu i pokuao nai najbolje rjeenje. Nakon to bi sasluao delegacije
ili pojedince, lino je odlazio predstavnicima vlasti traei od njih da, u
skladu onoga to im Allah Uzvieni nalae, pomognu muslimanima u
njihovim problemima.
Ovakav odnos ejha Abdullah ibn Hamida, muslimani u Islamskom
svijetu nisu zaboravili. Njima je i trebao alim koji e biti iskren, koji e
imati princip i stav, koji e cijeniti nauku i njene nosioce, koji e imati snage
i kurai da pogleda u lice vladarima, da ih savjetuje, da ih kritikuje, ako
treba, da im kae ta im je dobro za ovaj i za budui svijet. A upravo je ejh
Abdullah ibn Hamid bio takav ovjek.
Imao je jako izraen osjeaj odgovornosti, zahtijevao je da da'va iskljuivo
koristi metode Kur'ana i Sunneta, i praksu Selefa. Nastojao je ispraviti i
korigovati neke stavove i miljenja izreena po pitanju Islama i njegovih
propisa. ejh Abdullah ibn Ahmed pripada onoj generaciji uleme u
arapskom i Islamskom svijetu, koja se moe uzeti kao primjerna. Oni
su vjeri dali kljunu ulogu u ivotu, zatitili i vrednovali status uleme i
njihovih interesa, obinog ovjeka uputili propisima vjere. Svi su zastupali
miljenje da je Islam vjera i zakon, program i regulator ivota pojedinca,
porodice, drutva i drave. Islamski svijet je i danas u potrebi za ovakvim
linostima i kapacitetima, koji e biti iskreni u svojim nijjetima, odani
Allahu Uzvienom i emenetima koji su im povjereni. Abdullah ibn Hamid
je bio jedan od takvih.
OLIENJE ALIMA
ejh Abdullah ibn Hamid bio je olienje alima koji se ponosi svojom vjerom,
koji je bio uvjeren u Allahovu pomo i podrku, unato raznim spletkama
i preprekama koje su se stavljale na put na koji su pozivale islamske da'ije.
Ali, to je njihova sudbina, to su iskuenja, to je Sunnet Allahov na Njegovoj
zemlji. Patnja i iskuenja na tom putu je Sunnet, ali isto tako, Sunnet je
i irenje Islama, i niko ne moe sprijeiti da Islam ne osvoji ljudska srca,
due i razum. Islam je vjean, on je zavrna rije Objave, muslimani su
pravedno drutvo (el-Ummetu el-vesatu), svjedoci ljudima (es-uheda-u
alennasi), dihad je kruna Islama, i obaveza do Sudnjeg dana. Islam je
kompletan sistem, koji regulie sva pitanja ivota, a Kur'an i Sunnet su
izvori njegovih propisa. Razumijevanje Kur'ana zasniva se na poznavanju
543

arapskog jezika. U tom razumijevanju nema usiljenosti niti samovolje, dok
se za razumijevanje Sunneta treba pozvati na sigurne prenosioce i predaju.
ejh Abdullah ibn Hamid je bio istrajan u svojim predavanjima i svojim
fetvama, mnogi su od toga imali koristi. O dobrotvornim i da'vetskim
aktivnostima ejha Abdullah ibn Hamida mnogo mi je priao moj
uvaeni prijatelj i brat, ejh Abdullah el-Mutavva, predsjednik udruenja
"Dem'ijjetu el-Islahi el-Idtima'i" iz Kuvajta. Prisustvovao je i njegovoj
denazi. U svom predgovoru za knjigu "Zbirka fetvi ejhul Islama ibn
Tejmijje", iji je autor Abdurrahman ibn Muhammed ibn Kasim, a za koju
je trokove tampanja snosio kralj Halid ibn Abdul Aziz Al-Saiid, kae:
"Jedna od blagodati Allahovih prema Svojim robovima je i ta, da Je uinio
da ulema bude nasljednik Njegovih poslanika, da ljude upuuju na dobro,
da im osvjetljavaju put ispravnosti i Istine, da im nareuju da ine dobra
djela, a da ih odvraaju od injenja loih djela, da im objasne ta je halal a
ta je haram, ta je istina a ta je zabluda, ta je Sunnet a ta je novotarija.
ejh ibn Tejmijje, da mu se Allah Uzvieni smiluje i da mu mjesto meu
Svojim odlinicima (Ilijjun), jedan je od uleme, koji nije dozvolio krivo
tumaenje Allahove Knjige, i estoko se suprotstavio neznalicama, kao i
onima koji su skloni pretjerivanju u tumaenju Kur'ana.
Allah Uzvieni je blagoslovio njegov trud, njegovim znanjem koristili su
se ljudi za njegova ivota, a i nakon njegove smrti. Ostavio je iza sebe
naslijee koje trajno koristi istinskoj ulemi i istraivaima. Ulema je o
njemu izrekla more pohvalnih rijei, nismo u prilici da o tome ovdje go
vorimo. Pred nama je sada ova velika Enciklopedija njegovih fetvi, ije
trokove tampanja na sebe preuze sam kralj, Halid ibn Abdul Aziz Al
Saud, nakon uestalih zahtjeva uleme iz cijelog Islamskog svijeta da se
fetve ejha ibn Tejmijje objave ..."
Kralj ehid Fejsal ibn Abdul Aziz Al Saud bio je poznat po tome to je
cijenio i uvaavao ulemu. Primao ih je, prihvatao njihove sugestije i savjete.
U jednom video materijelu, koji se uvao u Fejsalovom Centru za islamska
istraivanja u Rijadu, na skupu uleme kojem su prisustvovali ejh ibn Baz,
ejh Abdullah ibn Hamid, i mnogi drugi, zabiljeen je i trenutak kada se
ejh Abdullah ibn Hamid obraa kralju Fejsal ibn Abdul Azizu al-Saudu,
rijeima: "Mislim da u narodu ima dosta hajra, ali je problem u voama,
narod je, u cjelini, dobar". Kralj - ehid, mu je na to odgovorio: "Da, to
je tano, problemi dolaze od rukovodstva... Allah Uzvieni je svoj eriat
objavio za dobro ovjeanstva, i na ovom i na buduem svijetu, i nema
544

nikakve sumnje, da su voe iskljuivo odgovorni za praktinu primjenu
eriata."
Allah Uzvieni je ejha Abdullah ibn Hamida iskuao i boleu, koja nije
dugo potrajala. U toj bolesti je pokazao strpljivost i zadovoljstvo Allahovom
odredbom. Umro je u bolnici u Taifu, u srijedu, 20.12.1402./1982.
godine. Denaza namaz mu je obavljena u Mesdidil Haramu, poslije
ikindije-namaza, a ukopan je u mezarluk " El-'Adl" (Pravda) u Mekki el
Mukerremi.
Njegovoj denazi prisustvovalo je mnotvo dematlija, u prvom planu bili
su ulema, visoki predstavnici vlasti, uenici i studenti, njegovi prijatelji i
poznavaoci.
Njegovoj smrti mnogi su posvetili i svoje stihove. Ovdje emo navesti ta
su u njima izrazili ejh Muhammed ibn Abdullah es-Sebil i ejh Ahmed
el-Ginam.
ejh Muhammed ibn Abdullah es-Sebil u svojoj kasidi istie, da za ejhom
Abdullah ibn Hamidom plae i mjetanin i stranac, i mesdidi i njihovi

mihrabi, centri i kulturne ustanove u kojima su se ljudi napajali njegovim
znanjem, za njim plau oni kojima je potrebna pomo...
Zavravajui svoju kasidu, autor naglaava, daje ejh Abdullah ibn Hamid
ovaj svijet napustio ponosno, te da pred Allaha Uzvienog odlazi s djelima
koja e mu i vjeni ivot uiniti ugodnim.
ejh Ahmed el-Ginam iz Kuvajta u svojoj kasidi naglaava, da je smrt
ejha Abdullah ibn Hamida potresla mnoge, da je napravila pukotinu i
prazninu u srcima, ali nam ne preostaje nita osim izdrljivost i strpljenje
(et-tedelludu ves-sabru). Zatim istie znaaj i teinu njegovih fetvi, koje
je izdavao kod Bejtullaha, po kojima su se ljudi ravnali po gradovima i
pustinjama. Kasidu zavrava porukom da rahmetlija ostaje i dalje da ivi u
srcima i sjeanjima ljudi, u svojim djelima ...
Da se Allah Uzvieni smiluje naem uvaenom ejhu, Abdullah ibn
Hamidu, da oprosti i nama i njemu, da ga nastani u prostranstvima svojih
Denneta, udrui sa Svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, i
dobrim ljudima, kojima je Allah milost svoju darovao.
545
67
EHID SEJJID KUTB
( 1 9 0 6 - 1 9 6 6 l 1 3 2 4 - 1 3 8 6)
KNJIEVNIK
ROENJE I OBRAZOVANJE
Autor " Zilala", Sejjid Kutb Ibrahim,

roen je u selu Moe u oblasti Asjiita
u Egiptu, 09. 10. 1906./1324. godine.
Osnovnu kolu u svom mjestu poeo
je pohaati 1912./1331., a zavrio je
1918./1337. godine. Zatim je pauzirao
dvije godine, zbog revolucij e. Godine
Uiteljsku kolu upisuje 1920./1339.,
zatim, 1925./1344. godine pripremnu
kolu za prirodno-matematiki fa
kultet, koji upisuje 1929./1348. Kada
je zavrio ovaj fakultet, 1933./1352.,
stekao je i diplomu profesora knjiev
nosti. Poeo je raditi kao predava pri
Ministarstvu prosvjete, najprije u koli
" Ed-Davudije", zatim u koli u gradu
Dimjat {1935/1354), pa onda u Hulvanu
(1936/1359).
Kasnije je ponovo preao u Ministarstvo
prosvjete, gdje je jedno vrijeme bio inspektor za osnovno obrazovanje, a
zatim se, unutar Ministarstva, ukljuio u administraciju {1945/1305).
Iste godine je napisao svoje prvo djelo islamske tematike "Umjetniki
prikaz u Kur'anu", i ovim se udaljio od kole, odnosno knjievnog kursa
Mahmuda el-Akkada. Ministarstvo ga alje u Sjedinjene Amerieke drave
1948./1368. godine, da se tamo upozna sa programima i sistemom obrazo
vanja, gdje ostaje oko dvije godine. U Egipat se vraa 1950./1370. godine i
zapoljava se u Kabinetu ministra prosvjete kao nadzornik za istraivanja
na planu kulture umjetnosti. Na tom mjestu radio je do 18.10.1952./1372.
godine kada podnosi ostavku.
546
Abdullah 'A.kil Sulejman el-'Aktl

RAo NA REFORMI
Sejjid Kutb je bio u svojoj mladosti dosta angaovan u novinarstvu. Objavio
je stotine lanaka i osvrta u novinama i asopisima, kao to su " El-Ahram"
(Piramide), " Er-Risale" (Poruke), " Es-Sekafe" (Kultura) itd.
Izdavao je i dva asopisa: "Arapski svijet" i "Nova misao", a zatim je,
1953./1373. godine, poeo ureivati sedmini list "Muslimanska braa". To
je godina u kojoj je Sejjid Kutb, i zvanino, postao lan pokreta " Musli
manska braa". On je i prije toga bio blizak Pokretu i sa njim saraivao. U
svojim lancima je kritikovao pojavu nemorala u socijalnom, ekonomskom
i politikom ivotu Egipta, napadao je odgovorne za ove pojave, pozivajui
na reforme i promjene, koje je, po njegovom miljenju, mogue provesti
jedino u okrilju Islama. Smatrao je da su Englezi i njihovi saradnici pijuni,
politike vlade u Egiptu, koje su se esto mijenjale, bogatai i zelenai, glav
ni krivci zaostalosti i nazatka u Egiptu.
Sejjid Kutb je bio uspjean knjievni kritiar. ak je najavio novu teoriju u
domenu knjievne kritike, koju je nazvao "Teorija likova i sjenki". Pozivao
je na "unificiran program u knjievnoj kritici". Taj program bio bi baziran
na jednoj vrsti sinteze elemenata umjetnosti, historije, jezika i psihologije.
A onda se Sejjid Kutb, 1947./1367. godine potpuno okrenuo i posvetio
Islamu i njegovoj problematici. Nevjerovatno brzo, postao je jedan od naj
veih islamskih mislilaca i reformatora. Zagovarao j e avangardni Islam
i uspostavu ivota na naelima Islama. I tumaenju Kur'ana priao je na
jedan potpuno nov nain. Svojim obimnim djelom " Fi Zilalil-Kur'ani" (U
sjenci Kur'ana), najavio je jednu novu kolu u tumaenju Kur'ana, to je
kola koju karakteriu ivost, kretanje i dinamika. Sejjid Kutb nije ulazio
u domen eriatskih propisa, niti je ljude proglaavao nevjernicima, on o
tome kae: "Naa zadaa nije u tome da sudimo ljudima, nego da im uka
emo na sutinu poruke "La ilahe illalah ", jer mnogi ljudi ne razumiju
sutinu te poruke, a to je zapravo, preputanje presude eriatu - Zakonu
Allaha Uzvienog."
Vjera i ideja Sejjida Kutba su selefistike, sve se svodi na pitanje Tevhida,
odnosno razumijevanja i objanjenja principa " La ilahe illalah ",
objanjenje i razumijevanje ovog osnovnog naela vjere onako kako stoji
u Kur'anu i Sunnetu. U svojim knjigama po pitanju vlasti i lojalnosti, on
je bio krajnje jasan i precizan: vlast pripada iskljuivo Allahu, apsolutna
lojalnost iskazuje se samo Allahu Uzvienom! Sejjid Kutb se suprotstavio
savremenom dahilijjetu, on je o tome dosta pisao, demaskirao taj svijet.
547

Objasnio da moderni dahilijjet ne predstavljaju samo pojedinci, nego je
to iva masa, koja se meusobno pomae, ona je poput ivog organizma.
On trai od islamskog drutva da se ovoj opasnoj pojavi suprotstavi, kako
ne bi dolo do " fesada i nereda, i na moru i na kopnu". Sejjid Kutb je dao i
definiciju dahilijjetske zajednice: " Svako drutvo koje, kroz svoju ideju i
svoju praksu, ne manifestuje pokornost Allahu Uzvienom."
Sejjid Kutb je autor brojnih i vrijednih djela. U poetku svoga naunog rada,
kao to smo ve naglasili, bili su to radovi iz oblasti knjievnosti, poezije,
kritike, da bi kasnije nastao jedan veliki preokret u njegovom ivotu, nakon
kojega e se potpuno posvetiti islamskoj misli i problematici. Ovaj veliki
preokret u ivotu uglednog knjievnika, prve su pozdravili muslimani u
Siriji, gdje je odrao svoja uvena predavanja prilikom zasjedanja Islamske
konferencij e o Kudsu. Njegovim nastupima naroito su bile oduevljene
mlade generacije.
Profesor Ahmed Hasen, u predgovoru knjige "Poimanja da've", autora
Sejjida Kutba, kae: " Historija e zabiljeiti, da je Sejjid Kutb tlo da've
natopio svojom krvlju, oplemenio svojom idejom, a nahranio svojim
vremenom, komoditetom i ivcima. Sejjid Kutb je umro, ali njegovo djelo
je besmrtno. Brojna djela, koja je ostavio iza sebe, pisao je dva puta. Prvi
put - mastilom naunika, drugi put - ehidskom krvi."
Piui svoje knjige na jedan nov nain, uspio je da ljudi ponovo doive
Kur'an. Svojim novim metodom, on im je, iza slova i rijei Kur'ana otkrio
tajne i znaenja za koja do tada nisu zn:ali. Osjetili su miris i znaenje
kur'anske poruke, ivei u dvadesetom vijeku istovremeno su ivjeli i u
hladovima Kur'ana. Sejjid Kutb je iz perspektive Kur'ana pisao o trenutnim
problemima ovjeka i ljudskog drutva, dajui prikladna rjeenja tim
problemima.
.
Suprotstavljajui se negativnostima i zlima komunizma i kapitalizma,
napisao je:
- Socijalna pravda u Islamu

- Svjetski mir i Islam
- Borba izmedu Islama i kapitalizma
Piui o nastranostima i grekama dananje civilizacije napisao je:
- Islam i problemi civilizacije

Suprotstavljajui se neistinitim ubjeenjima i koncepcijama, napisao je:
- Odlike i vrijednosti islamske koncepcije

- Ova vjera
548
- Perspektiva vjere
Vezano za aktivnosti i praktini ivot, napisao je .
- Znakovi na putu
Meu najvanija njegova djela spadaju:
U hladovima Kur'a na
Ova vjera
Perspektiva Islama
Odlike i vrijednosti islamske koncepcije
Znakovi na putu
Umjetniki prikaz u Kur'a nu
Prizori Kijametskog dana u Kur'a nu
Islam i problemi civilizacije
Socijalna pravda
Svjetski mir i Islam
Knjige i linosti
Knjievna kritika - osnovi i programi
Prema islamskom drutvu
Dijete sa sela
Cetiri privienja
Uloga pjesnika u ivotu
Borba izmeu Islama i kapitalizma
Tumaenje ajeta o kamati
Tumaenje sure " E-ura"
Islamske studije
Naa borba sa idovima
Zato su me unitili?
Vano je istai da je asopis "Svijet knjige" koji izlazi u Saudijskoj Arabiji,

izdao dobro uraen registar njegovih djela i radova. Neka od svojih djela
napisao je prije preokreta koji se desio u njegovom ivotu, ali i to je jedna
epoha iz njegovog ivota.

Sa Sejjidom Kutbom sam se blie upoznao poetkom pedestih godina, nakon
njegovog povratka iz Amerike. Posjetio sam ga s grupom svojih prijatelja
549

studenata, u njegovom stanu u Hulvanu. Prije susreta itali smo njegovu
knjigu " Socijalna pravda u Islamu" koja je izala iz tampe 1946./1366.
godine. Razgovor se vodio o njegovoj islamskoj orjentaciji, a predavanjima
u njegovoj kui prisustvovali su lanovi "Muslimanske brae" iz Sudana,
Sirije, Jordana, Bahrejna, zemalja Zaljeva, Saudijske Arabije, i naravno
Egipta.
Kljuna tema naega razgovora bila je stvaranje avangardne, progresivne,
islamski opredjeljene snage, koje e izmjeniti sistem i drutvo iz korjena.
Ta snaga prethodno sebe treba prilagoditi islamskom kursu i programu,
svoj ivot uskladiti prema uputama Kur'ana, kao to je bio sluaj sa Prvom
generacijom Islama, koja je ivjela islamski i rijeju, i ubjeenjem, i djelom.
Priao nam je kako je u Americi nastalo oduevljenje kada se objavila vijest
o atentatu na ehida Hasana el-Benna, neki su izali na ulice, plesali, pjevali
i veselili se! Kada sam ih upitao koji je povod njihovoj radosti i estitanjima,
odgovorili su: "Najvei neprijatelj Zapada i Amerike, ubijen je u Egiptu, to
je Hasan el-Benna, generalni sekretar Muslimanske brae".
Seid Kutb se zaudio, jer, dok je bio u Egiptu, nije osjetio da je Hasan el
Benna, u toj mjeri opasan ovjek! Tada je odluio, im se vrati u Egipat,
da e se povezati s "Muslimanskom braom", koje je organizovao Hasan
el-Benna, i saraivati s njima. Tako je uradio, Elhamdulillahi!
Moji prijatelji, Isa Al Halife i njegova braa iz Bahrejna, kao i Muhammed
Medeni sa svojim drugovima iz Sudana, ee su dolazili kod Sejjida Kutba,
jer su stanovali u Hulvanu. Mi smo navraali s vremena na vrijeme, ali smo
svi pratili njegove knjige, koje su sada bile iskljuivo islamske orijentacij e.
Kada sam bio srednjokolac, nisam imao simpatija prema Sejjidu Kutbu, jer
je on pripadao ideji i koli Mahmuda el-Akkada. Vie sam volio program i
ideje koje je zagovarao Er-Rafi'i i njegovi uenici kao npr. Se'id el-'Arjan, Ali
et-Tantavi, Mahmud Muhammed akir i dr. Nakon to sam stigao u Egipat,
poeo itati njegove radove u asopisu "Nova misao", njegovim osvrtima na
imama Hasana el-Bennaa i "Muslimansku brau", koje je pisao u asopisu
"Ed-Da've", sastancima u njegovoj kui, njegovim izvanrednim nastupima
u prostorijama"Muslimanske omladine", gdje je govorio protiv Francuske,
gdje je traio da se dokinu diplome izdate na francuskom jeziku, da se
na taj nain solidariemo s naom braom u Sjevernoj Africi... Sve me to
strano pribliilo Sejjidu Kutbu, i postao je omiljen u mome srcu i dui.
Zato sam itao svaki njegov lanak i knjigu. Nakon to je i zvanino postao
lan Pokreta, postao glavni urednik lista " Muslimanska braa", preuzeo
kljune uloge u da'vi i Pokretu, nae veze postajele su sve vre.
550

AMERIKI ISLAM
Govorei o Islamu kojeg eli Amerika i Zapad, Sejjid Kutb kae: " Islam
kakvog eli Amerika i njihovi saveznici na Srednjem istoku, nije Islam
koji se protivi imperijalizmu, nije Islam koji se suprotstavlja diktaturi, to
je Islam koji se protivi samo komunizmu, oni ne ele Islam koji vlada, koji
je faktor. One ele Islam, na ameriki nain, oni ele Islam koji e tretirati
pitanja kao to su npr. ta kvari abdest, ali ne ele Islam koji e tretirati
socijalna, ekonomska i politika pitanja muslimana, i njihovu teku i
bijednu poziciju. Islamsko drutvo nastat e tek onda kada ljudi odlue
da pokornost treba iskazivati iskljuivo Allahu Uzvienom, a onda svoje
ivote uspostave i reguliu na tim principima.
NESPORAZUM
REVOLUCIJOM
ehid Sejjid Kutb se raziao s rukovodstvom Revolucije, nakon to je

Demal Abdun-Nasir sruio predsjednika Muhammeda Nediba i uspo
stavio diktaturu, umjesto ranijih obeanja i dogovora, da e se u Egiptu us-
ehid Sejjid Kutb s prijateljima iz islamskih zemalja na Konferenciji u Kudsu 1953./1373. godine
551
'

postaviti sistem ure. Abdun-Nasir je nepriateljski bio raspoloen prema
progresivnoj ulemi, da'ijama, nosiocima naprednih ideja na fakultetima i
kulturnim i vjerskim ustanovama...
ehid Sejjid Kutb je prvi put uhapen 1954./1374. godine, i u pritvoru je,
zajedno s rukovodstvom "Muslimanske brae", ostao dva mjeseca. Drugi
put je uhapen 26. 10. 1954./1374. godine, nakon improvizirajueg doga
aja i farse poznate pod imenom " Hadisu el-Menije", zbog koje je Abdun
Nasir optuio "Muslimansku brau" za pokuaj atentata protiv njega.
Suenje protiv Sejjida Kutba je poelo 22. l l . 1954./1374. godine, pred
sjednik suda je bio Demal Salim, a lanovi suda bili su Enver es-Sadat i
Husejn e-afi'i. Osuen je na petnaest godina zatvora.
Na posredovanje irakog predsjednika, Abdusselama 'Arefa, iz zatvora je
puten 1964./1384. godine. Navedeno je da se puta iz zatvora iz zdrav
stvenih razloga.
Prilikom posjete Moskvi, 1965./1385., Demal Abdun-Nasir je jo iz Mo
skve javio, da se protiv njega pripremao atentat, te da je namjera zavjerni
ka bila - promjena vlasti u Egiptu. Nagalsio je i to, da je na elu te zavjere
Sejjid Kutb!!!
Tako je Sejjid Kutb, 9. 08. 1965./1385. godine po trei put uhapen. Njego
vo ispitivanje u Vojnom zatvoru u Egiptu poelo je 19. 12. 1965./1385. go
dine i trajalo je tri dana. Suenje Sejjidu Kutbu poelo je naredne godine, a
suenju je predsjedavao Fuad ed-Dedvi. Taj sud ga je 21. 08. 1966./1386.,
osudio na smrt vjeanjem.
Uslijedile su estoke reakcije irom Islamskog svijeta. Zahtijevalo se po
nitenje te kazne. Demal Abdun-Nasir je dobio mnogo molbi i zahtjeva,
kako od strane vladara, tako i utjecajnih linosti, da ne dozvoli pogublje
nje Sejjida Kutba ...
Saudijski kralj, ehid Fejsal ibn Abdul Aziz Al Saiid je, 28. 08. 1966./1386.
godine poslao telegram u kojem je molio Abdun-Nasira da poniti pre
sudu. Tu poruku je Sami eref uruio Abdun-Nasiru isto veer, a Abdun
Nasir mu je rekao: "Objesite ga sutra ... rano, i dostavi mi telegram po
slije vjeanja!" Zatim je Abdun-Nasir, izraavajui svoje aljenje, kralju
Fejsalu odgovorio, da je njegov telegram stigao, kad je osuenik ve bio
objeen! ! !
Smrtna presuda nad ehidom Sejjidom Kutbom izvrena j e rano u jutro, u
ponedjeljak, 29. 08. 1966./13. 05. 1 386. godine.
552
Sejjid Kutb... na slici se vide i dr. Mustafa es-Siba'f, Fuhejm ebu Abijje i Fuad el-Musellemanf
MEVDUDI - NA DAN VJEANJA SEJJIDA KuTBA

ejh Halil Ahmed el-Hamidi, sekretar ejha el-Mevdiidija, pria: "Toga
jutra, kada je izvrena smrtna presuda nad ehidom Sejjidom Kutbom,
uao sam u kancelariju ejha Mevdudija, a ve je pakistanska tampa na
prvim stranicama objavila pogubljenje ehida Sejjida Kutba. ejh Mevdudi
nam ree: "Jutros rano sam osjetio stranu nelagodu i guenje... Nisam
znao razlog toga stanja ... Nakon to sam iz novina saznao vrijeme presude
nad ehidom Sejjidom Kutbom, shvatio sam da sam slabost osjetio tano u
tom trenutku!"
ejh Halil el-Hamidi, jo ree: "U Mekki el-Mukerremi 1966./1386., u
hotel " ebra", doao je jedan mladi, Arap - musliman, i profesoru El
Mevduduiju dao knjigu " Znakovi na putu", autora ehida Sejjida Kutba.
Profesor Mavdudi je tu knjigu proitao istog dana i noi, a ujutro je rekao:
"Kao da sam ja napisao ovu knjigu!! Izrazio je uenje kako se njihove
ideje i misli podudaraju, a malo zatim je rekao: "To ne treba da udi, izvor
naih misli i ideja je isti - Allahova Knjiga i Sunnet Njegovog Poslanika,
sallallahu alejhi ve sellem."
ehid Sejjid Kutb je rekao: "ehadet (kaiprst - op.prev.) koji u namazu
svjedoi da je Allah Jedan, nikada nee napisati ni jedan harf kojim pri553

znaje diktatora. Ako sam zatvoren na pravdi Boga, ja sam zadovoljan sa
ovom presudom. A, ako je suprotno, ja sam vei od toga, da traim milost
od jednoga pokvarenjaka (biitila)."
Dr. Ahmed Abdul Hamid Gurab, kae: "Ne tvrdim da je ehid Sejjid Kutb
bezgrean, ne tvrdim da je bilo ko od uleme ili da'ija bezgrean, od svaijeg
se govora neto moe uzeti a neto ostaviti, osim govora Resula, sallallahu
alejhi ve sellem. Mi ehida (Sejjida Kutba) ne oboavamo, ali cijenimo
njegovu borbu i njegovo djelo, ne napadamo ga i ne teretimo, ne moe niko
biti na veem gubitku od onoga naroda koji ne poznaje vrijednost svoje
uleme i svojih mudahida, za koje Allah Uzvieni kae: "On nee ponititi
djela onih koji na Allahovom putu poginu" (Muhammed, 4)
Pogubljenje ehida Sejjida Kutba za Islamski svijet bio je bolan dogaaj,
izazvao je gnjev i reakciju uleme, da'ija i naroda. Istovremeno je obradovao
idove, krstae, ateiste, komuniste i druge neprijatelje Islama.
Muslimani su osudili ovaj zloin, od Marika do Magriba ljudi su za ehi
da Sejjida Kutba klanjali denazu namaz u odsutnosti. Novine i asopisi
u arapskom svijetu posvetile su specijalna izdanja o ehidu Sejjidu Kutbu
i "Muslimanskoj brai ". Islamska ulema i da' ije oekivali su da e autora
ehid Sejjid Kutb iza reetaka

554

ovoga zloina stii brza kazna.
I zaista, prolo je samo neko
liko mjeseci, desio se sramni i
katastrofalni poraz 1967./1387.
godine. Demal Abdun-Nasir
je poraen, a marokanski li
der, Allal el-Fasi tada je rekao:
"Allah Uzvieni nije pomogao
rat na elu kojeg je stajao ubica
Sejjida Kutba."
Pjesnik Ahmed Muhammed
es-Siddik, o ehidu Sejjidu Ku
tbu, govori kao o ovjeku koji
je, dok su njegovi sunarodnjaci
prihvatili igru i zabavu, uzeo
pero u svoje ruke i suprotstavio
se takvom ivotu i nepraved
nom sistemu ... Iza sebe je osta
vio svome Ummetu "Znakove
"
na putu ("Mealimu"), ostavio
je svoj " Zilal", koji e iste vo
diti ka Vjenosti.
ehid Sejjid Kutb, iza njega ehid Jusuf Heva
Silnici i diktatori su mislili, da e, ako ubiju Sejjida Kutba slomiti i likvidi

rati Islam. Ali, Allah je htio drugaije. Djela Sejjida Kutba, nakon njegove
smrti, jo vie su traena u cijelom svijetu. Najvie njegovih knjiga je do
ivjelo preko dvadest i pet izdanja! Prevedene su ne sve jezike svijeta, nije
ostalo mjesto na kugli zemaljskoj da se za njegovo ime i djelo nije ulo...
Ali, zato je objeen? Ko je stojao iza njegovog vjeanja? U interesu koga je
objeen? Nakon smrti poela je ivjeti njegova ideja. Knjievnici, pjesnici,
kritiari, svi su poeli pisati o njegovom ivotu i djelu. Napisano je na stoti
ne radova i studija, magistarskih i doktorskih disertacija, akademskih ana
liza i rasprava. Izdavake kue su se takmiile koja e vie izdati njegovih
knjiga. "Zilal'' je postao najtraenija, i najvie tampana knjiga, najprisut
nija na izlozima i na sajmovima. Njegove knjige je itala omaldina.
Mislim da je o njemu, o njegovoj ideji i djelu najvie napisao njegov uenik,
dr. Salah Abdul Fettah el-Halidi. Njegovim materijalima sam se najvie
koristio piui u ovoj knjizi o ehidu Sejjidu Kutbu.
sss
Dr. Jusuf el-Karadavi, koji se sa ehidom Sejjidom Kutbom razilazio po

nekim pitanjima, priznaje njegov ogroman doprinos islamskom pokretu
i islamskoj misli uopte, pa kae: " Bio je hrabar ovjek. Trpio je i muen
je na Allahovom putu, ali nije klonuo, nije posustao niti se predavao, dao
je svoju glavu za ideju ... Bio je ovjek jakog pera, prefinjenog knjievnog
izraza, sjajnoga stila, revolucionarne ideje i jasnoga programa. Autor je
djela "Umjetniki prikaz u Kur'a nu", "Socijalna pravda u Islamu", "U hla
dovima Kur'a na", "Znakovi na putu", i drugih. Ova djela su itana irom
arapskog i Islamskog svijeta. Bio je veliki da'ija i veliki knjievnik".
Prije vie od dvadest godina itao sam studiju koju je napisao profesor
Ibrahim ibn Abdurrahman el-Bulejhi iz Saudijske Arabije. Naslov studije
je bio: "Sejjid Kutb - knjievnik i mislilac". Bio sam zadivljen ovom stu
dijom i o tome sam pisao u kuvajtskom asopisu " El-Mudteme"'. Ovdje
bih spomenuo jo neka imena koja su dala znaajan doprinos prikazu
grandioznog djela ehida Sejjida Kutba: Jusuf el-'Azm, Abdullah Azzam,
Muhammed Ali Kutb, Ahmed abdul Gafur Attar, Ebu el-Hasen en
Nedvi, Muhammed el-Husni, Ahmed Hasen Ferhat, Ahmed Faiz, Salim
el-Behensavi.
PRAVEDNI STAVOVI
Nikada neemo zaboraviti hrabre i potene stavove, koje su zauzeli

alimi i ejhovi: Abdul Aziz ibn Baz, Abdullah el-Dibrin, Bekr ebu Zejd,
Abdurrahman ed-Dusiri... Da ih Allah Uzvieni nagradi i da im svako
dobro.
Sada emo navesti neke citate ehida Sejjida Kutba:
- " Pokret Muslimanska braa ist je od svake vrste fanatizma. Oni koji se
bore protiv toga Pokreta, oni su fanatici ili neznalice, koji ne znaju ta
govore"
- " Hasan el-Benna je bio veliki graditelj, bolje rei - veliki genij."
- " Islam je dao brojne da'ije, ali svaki da'ija nije i graditelj, i meu graditeljima je mali broj izuzetno nadarenih arhitekata. Pokret Muslimanska
braa je ivi primjer genijalnosti izgradnje ljudskog drutva. ehid Hasan
el-Benna je napustio ovaj svijet, ali je, za svoga ivota, usavrio svoju gra
evinu. Svojom smru graevinu je jo vie uvrstio! Jer, hiljade hutbi i go
vora ehida Hasana el-Bennaa, u duama i srcima njegovih sljedbenika, ne
bi rasplamsali da'vu, kao to je rasplamsala njegova ista, ehidska krv."
556

- "Nae rijei su poput lutke od voska, kada umremo za te rijei, u njih ulazi
dua, koja im daje ivot."
- "Rijei koje se rode u ustima i izbace jezikom, ako nisu nadahnute ivotom
s Allahovog izvora, roene su - mrtve."
- " Kur'an e svoje tajne odati samo onima koji se upute u borbu i dihad."
ehid Sejjid Kutb je, dok je bio iza zatvorskih reetaka, napisao kasidu, koju
je naslovio: "Ehi" (Moj brate), u kojoj govori o svom srcu, svijesti, osjea
njima. Obraajui se svome bratu u da'vi govori mu da je onaj ovjek, koji
je u vezi s Allahom, slobodan i onda kada je u zatvorskim zidinama i kada
su mu elini okovi na rukama. Hrabri ga, da e vojska sile ustuknuti i da
e nova zora svanuti.
Zavravajjui svoju kasidu, bratu govori o susretu u Allahovim batama
(Revdatu Rabbi) i kae mu: " Blago nama u kuama Vjenosti" (Tuba lena
fi dijaril - hulUdi)
Pjesnik Muhjuddin 'Itije, takoer zatvorenik, na ove stihove, odgovara

Sejjidu Kutbu, s dva svoja stiha, u kojima kae: "Moj brate, da li si se to
umorio od borbe, pa odbacuje oruje sa svoga ramena? Ko e onda ranjenima

lijeiti rane, i ponovo dii i nositi zastavu? "
ehid Sejjid Kutb odgovara svome zatvorskom drugu, Muhjuddin 'Itiji

sa etiri svoja stiha, u kojima mu kae, da se nije umorio, da nije bacio
oruje, da iz zatvorske tmine nazire svijetlo zore koja dolazi, da je ubijeen
i siguran u svoj put, i da e odrati svoj zavjet.
Ova kasida imala je velikog odijeka u arapskom svijetu. Iz Jordana ehidu
Sejjidu Kutbu odgovara pjesnik Kudsa (airu el-Aksa), profesor Jusuf el
'A zm, a iz Iraka mu odgovara poznati islamski pjesnik Velid el-'Azami.
I jedan i drugi iskazuju svoje divljenje njegovoj hrabrosti i dranju,
izraavajui mu da mu sve zdrave snage u arapskom i Islamskom svijetu
daju podrku i da su uz njega.
Da se Allah Uzvieni smiluje ehidu Sejjidu Kutbu, da njega, i sve nas,
pridrui svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima, i dobrim
Na kraju naega osvrta na ivot i djelo ehida Sejjida Kutba, spomenut
emo sadraj jedne njegove kaside iz zbirke koju je naslovio " Zvuk borbe"
(Lahnu el-Kufahi). U kasidi je govorio o amerikim saradnicima i agentima
557

unutar arapskog korpusa. Njihov odnos prema kolonizatorima, poredi sa
odnosom murika prema boanstvu, " Hubelu" u doba dahilijjeta.
Hubei je simbol izdaje, neznanja, gluposti i lai (Remzul - hijaneti vel
dehaleti, vessehafeti, veddedeli).

Na kraju ove divne kaside, ehid Sejjid Kutb zakljuuje, da je potenih
i hrabrih, u ovom naem vremenu malo, ali koliko god da ih je, oni su
odluili da ne saviju svoju kimu i vrat pred Hubelom. Radije su prihvatili
mrane. zatvore, iz kojih e svjedoiti, da svaka diktataura ima svoj kraj (Pe
li kulli tagijetin nihaje).
ehid Sejjid Kutb
558
...
na
putu za gubilite
68 -
EJH ABDUL FETTAH EBU GADDE

( 1 9 1 7- 1 9 9 7
1 3 3 6 - 1 4 1 7)
POBONI ALIM
MoJE POZNANSTvo
NJIM
njim sam se upoznao preko nje

govih djela i mojih prijatelja iz Si
rije koji su mi dosta o njemu pri
ali, a prvi put sam se s njim sreo kada
sam ga 1965./1385. godine posjetio u
Halepu, u njegovoj kui. Bilo je to na
jednom od mojih putovanja u Tursku.
Oduevio me svojom skromnou, ve
drinom lica, plemenitou, toplinom u
dijalogu, preciznou kada su nauni
fakti u pitanju.
Zahvaljujui Allahovoj volji, okolnosti

ma koje su kasnije nastale, esto smo se
viali u Siriji, Kuvajtu, Jordanu, Saudij
skoj Arabiji, raznim zemljama Evrope ...
Naa veza je jo vie uvrena. Uvjerio sam se da je veliki alim, iskreni
da'ija, sposoban pravnik, zahid. Odlike su mu bile smirenost, nevjerovatna
mo meditacije, zapaanja, a sve je to bilo bez bilo kojeg vida usiljenosti.
ROENJE I OBRAZOVANJE
Roen je polovinom mjeseca redeba 1336./1917. godine u gradu Halepu

u Siriji. Njegov otac i djed bili su poznati trgovci svilom. Otac mu je bio
poznati mecena uleme, druio se s njima, posjeivao njihova predava
nja i sastanke. Kada je napunio osmu godinu ejh Abdul Fettah je poeo
pohaati arapsko-islamsku kolu, a nakon njenog zavretka upisuje se
u srednju eriatsku kolu " El-Husrevijje", koju zavrava odlinim uspje
hom. Po zavretku srednje kole odlazi u Egipat i na El-Azharu upisuje
eriatski fakultet, koji zavrava 1948./1368. godine.
559

Dvije godine proveo je na specijalizaciji metodike nastave i arapskog je
zika, a onda se vratio u Siriju.
NJEGOVI UITELJI I UENICI
Znanje je stekao pred uglednim profesorima i ejhovima u Egiptu, Siriji,

Indiji i drugim mjestima. Nosilac je svjetskog priznanja za doprinos
znanostima iz oblasti Hadisa. Njegovi najpoznatiji uitelji u Halepu bili su
ejh Ahmed ez-Zerka i njegov sin, ejh Mustafa ez-Zerka.
ejh Abdul Fettah smatra se jednim od najveih alima Sirije, nosilaca da've
i islamskog pokreta. Uivao je veliki ugled u naunim krugovima arapskog
i Islamskog svijeta, a bio je omiljen i u narodu.
Sejh Abdul Fettah ehu Gade u

cvijetu mladosti
Njegovi uenici e kasnije postati poznati

alimi i intelektualci, koji e djelovati u Halepu,
Damasku i Rij adu. ejhAbdulFettahje najprije
radio kao predava u srednjim kolama u
Halepu, a kasnije na eriatskom fakultetu
Univerziteza u Damasku, te eriatskom
fakultetu Univerziteta "Kralj Saud" u Rijadu.
to se pak tie njegovih uenika koji su se
angaovali na planu da've, oni su brojni i
djelovali su u raznim zemljama arapskog
svijeta. ejh Abdul Fettah je, djelujui kao
alim i da'ija, obiao veinu arapskih zemalja.
Bio je mezheba imama Ehu Hanife, ali nije
odobravao mezhebsku pristrasnost.
DJELA
Napisao je i obradio preko stotinu djela, najvie iz oblasti Hadisa Poslanika,

sallallahu alejhi ve sellem. tampano je preko 60 njegovih djela, od koji
emo spomenuti .
- Komplementacija El-Luknevijevog djela "El-Durhu ve et-t'adil"

- Deset odgovora na deset pitanja iz hadiskih znanosti (djelo " Ulumu elHadisi" od El-Luknevija)
- Dokaz da nema pretjeranosti u injenju ibadeta (osvrt na djelo El
Luknevija)
560
- Osvrt na djelo "Risaletu el-musteridin", autora imama Harisa el

Muhasibija. (djelo tretira pitanja tesavvufa i ahlaka)
- Objanjenja o predajama pojave Isaa, alejhis-selam - autora imama
Muhammed Enver aha el-Kamirija.
- O razlikama izmeu fetvi i propisa, te postupcima imama i sudija, autora
El-Kurafija
- Komentar djela " Kitabu en-Nikajeti", koji tretira pitanja iz hanefiskog
fikha, autora imama El-Karije
- O djelu "El-Menaru el munifi fis-sahihi ve ed-da'iji", autora Ibn el-Kajjim
el-Devzija
- O djelu "El-Mesnu'fi ma'rifeti el-Hadisi el-mevdu'", autora imama Ali el
Karija
- O djelu " Fikhu Ehlul - !raki ve hadisuhum", autora Muhammeda Zahida
el-Kevserija
Ovo su njegovi komentari i osvrti na razna djela, a od njegovih originalnih
radova, spomenut emo:
- Pitanje stvaranja Kur'a na i utjecaj takvih razmatranja na prenosioce

hadisa u djelima " durha i te'dila"
- Stranice o strpljivosti uleme
- O otkrivanju neistina i podvala
- Ulema neenje, koji su dali prednost znanju nad enidbom
- Dokaz - osnov znanja
- Sunnet i njegov eriatski smisao
- Utvrivanje hadisa u dva najpribranija Sahiha
- Selefijski metod o pitanjima vezanim za nauku
- Znaaj vremena u ivotu uleme
- Pogled na historijat Sunneta i hadiskih znanosti
- Islamski pravnici iz etrnaestog stoljea (po Hidri - op.prev.)
- etvorica pravednih halifa u Hadisu
Znaajno je napomenuti, da je ejh Abdul Fettah, zajedno sa svojim kolskim
kolegom, ejh Ahmed 'Izzuddinom el-Bejaniinijem, uradio nekoliko
udbenika za srednje kole, kao i to da je dovrio "Leksikon Hanbeliskog
561

fikha od Ibn Hazma". Ovo djelo je dovrio dok je radio kao predava na
eriatskom fakultetu Univerziteta u Damasku. Takoder je uestvovao

u izradi programa pri Institutu za visoko sudstvo u Rijadu, eriatskom
fakultetu Univerziteta "Imam Muhammed ibn Saud el-Islamijje", te
pedagokog fakulteta Univerziteta " Kralj Saud" (katedra za postdiplomski
studij). Ako se ovome doda njegov doprinos prilikom uea u kulturnim
i vjerskim manifestacijama u arapskom i Islamskom svijetu, i van njega,
imat emo jasnu predstavu o njegovom velikom djelu.
Djelovanje ejha Abdul Fettaha u Halepu moemo porediti s djelovanjem
ejha Muhammeda el-Hamida u Hami, ili doktora Mustafe es-Siba'ija u
Damasku, ejha Muhammeda Ali Mi'ala u Himsu. Svi oni su usmjeravali
pravilnoj spoznaji Islama i upuivali na nunost primjene islamskih
propisa, djelujui u najirim narodnim krugovima. Radili su na izmirenju
medu muslimanima, njihovoj edukaciji iskljuivo na principima Kur'ana i
Sunneta, te prakse Prve generacije Islama. ejh Abdul Fettah bio je jedan
od primjera praktine primjene Islama u vlastitom i porodinom ivotu.
Tu promjenu je elio vidjeti i osjetiti na razini svoje ire zajednice.
REKLI
su o
NJEMU
Govorei o njemu, njegov sin, Sulejman, e rei: " Moj otac je bio strpljiv u
iskuenjima i pokornosti, strogo odan i taan po pitanju namaza, dnevnom
uenju Kur'ana, mnogo je vremena provodio uei Kur'ani Kerim. Bio je
plemenit, nikoga ne bi uznemirio svojim rijeima, skroman u jelu, piu,
odijevanju. Bio je ist i pedantan, njegova radna soba uvijek je bila ista i
sredena, mada ga je Allah Uzvieni iskuavao i time to nije vidio na jedno
oko i nije uo na jedno uho. Nikada ga nisam uo da se zbog toga alio, da
je to umanjilo njegov entuzijazam i elju za naukom... Bojao se da umre a
da ne rekne i napie ono to zna." (asopis "El-Mudteme'", br.1253)
ejh Vehbi Gavdi, govorei o njemu, kae: " ejh Abdul Fettah bio je jako
emotivna i osjetljiva osoba. Iz njegovih oiju potekle bi suze uei Kur'ani
Kerim, a isto tako kada je trebalo saosjeati s drugima. Jednom prilikom,
jedan od njegovih uenika, iznosei svome profesoru probleme, nije se
mogao suzdrati a da ne zaplae. I ejh Abdul Fettah je plakao zajedno s njim.
Kada se, u damiji Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, susreo sa ejhom
Muhammed Jusuf el-Beniirijem, okrenuli su se prema Kibli, uili dove i
plakali. Malo bi ko mogao itati njegovu raspravu " Risaletu el-Musteridin",
a da pri tom ne zaplae.
562

0SJEAJ SAMOPOTOVANJA I ASTI
O njegovoj asti, zuhdu, odnosu prema nauci i njenim nosiocima, govori

ejh Kajs Al e- ejh el-Mubarek: " ejh Abdul Fettah je alim kome je Allah
Uzvieni dao znanje i mogunost da prepozna i vrednuje znanje... Uzdigao
se svojim znanjem iznad svih niskosti ivota ovoga svijeta. Nije elio
koristiti znanje za ostvarenje ovodunjalukih iteresa. Bio je uzor pravog
da'ije koji poziva na Allahov put. Kao takvog upoznali su ga centri da've
irom svijeta. Njegovom smru osjetili su gubitak da'ije, uitelja, voe.
Njegovo znanje i rad karakterisala je istinska bogobojaznost.
O dugotrajnom druenju i prijateljstvu sa ejhom Abdul Fettahom, govori
nam dr. Muhammed Ali el-Haimi: " ejha Abdul Fettaha poznajem ve
pedeset godina. Pored bratske, islamske veze, zblieni smo enidbenim
vezama. U toku druenja kod njega sam primjeivao samo plemenitost,
iskrenost, toleranciju, strpljivost. Njega su oplakivala srca prije oiju,
jer su ljudi osjetili, da su njegovom smru ostali bez dokazanog alima i
istraivaa, koji je spoznao vrijednost, shvatio ulogu znanja u profiliranju
sadanje, a i buduih generacija. Zbog toga se u tolikoj mjeri i posvetio
pisanju i verifikaciji djela, objavio preko ezdeset knjiga razliite tematike,
a pripremio preko trideset. Smrt ga je sprijeila da ih pripremi i .tampa."
(asopis " El-Mudteme"', br.1241)
ejh Omer el-Dejlani, govorei o spremnosti ejha Abdul Fettaha, da u
interesu nauke prevali hiljade kilometara da bi se sreo s nekim alimom, ili
izvorom islamskog naslijea i kulture, iznosi primjer njegovog putovanja
u Indiju, pa kae: " Indijski poluotok je dao veliki doprinos na planu
izuavanja Hadisa Resula, sallallahu alejhi ve sellem. Ne mislim da se u
tome sa Indijskim poluotokom moe porediti bilo koja islamska sredina
u svijetu, i to ne samo po broju onih koji su na tu temu pisali, niti pak po
aspektima osvrta. Karakteristika te bogate riznice i biblioteke na Indijskom
poluotoku bila je u tome to, za veinu Islamskog svijeta, njena vrata nisu
bila otvorena. ejh Abdul Fettah je otvorio ta vrata, otklonio zastore s
bogatog naslijea, napisao obradu i recenziju mnogih djela. Njegova posjeta
Indiji bila je 1962./1382. godine. Kada se vratio, posebno je predoio djela
trojice poznatih alima Indije, a to su: Imam Muhammed Abdul Hajj el
Luknevi, imam Ahmed el-Osmani et-Tehanevi i imam Muhammed Enver
el-Kamiri." ( "El-Mudteme"', br.l241)
Govorei o miljenju i pohvalama uleme na raun linosti i djela ejha
Abdul Fettaha, ejh Hasenejn Muhammed Mahlii.f, egipatski muftija,
563

u svojoj recenziji za prvo izdanje knjige "Risaletu el-Musteridin", istie:
" Hvala Allahu Uzvienom koji Vas je uputio i omoguio Vam (ejhu Abdul
Fettahu - op.prev.) da objavite ovo djelo imama El-Muhasibija, te da ga
Vaom recenzijom jo vie obogatite."
Poznati uenjak, ejh Muhammed ehu Zekre, nakon zajedniki provedenog
vremena sa ejhom Abdul Fettahom u nekoj od prigoda, pie mu: "Ne mogu
zaboraviti dane koje smo proveli zajedno. Tokom tih dana uvjerio sam se u
iskrenost ljudi koji praktikuju pobonost, otvorenost i kolegijalnost".
Njegov ejh, poznati uenjak Mustafa Ahmed ez-Zerka, u recenziji za
Abdul Fettahovu knjigu "Stranice o strpljivosti uleme", kae: "Odabranom i
potovanom bratu koga potujem vie od samoga sebe, iako je po godinama
mlai od mene ..."
Takav je bio ejh Abdul Fettah. Preuzeo je znanje od poznate uleme, sreo
se sa obnoviteljem islamske da've etrnaestog vijeka po Hidri, imamom
Hasanom el-Bennaom, za kojega je govorio da je "Er-Raid-el-Murid"
(Razborit voa). S braom, da'ijama, u Siriji je razvio i ponio zastavu
Islama, irei islamsku svijest i obuavajui mladu generaciju u duhu
islamske upute. Motivisao je muslimanski narod da se odupre stranoj
dominaciji i utjecajima, naroito marksistikim, krstakim i cionistikim.
Djelovao je na naunom i da'vetskom planu. Kada je njegov da'vetski
metod u pitanju, treba istai, da je omladinu posebno upozoravao da ne
pribjegava metodama naglosti, nepromiljenosti, ekstrema... Upuivao
ih je metodama Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, u da'vi, koje, na
prvom mjestu, karakterie pribranost i strpljenje. Savjetovao im je da se
posvete izuavanjima razliitih znanosti, jer je Ummet danas u potrebi za
razliitim orijentacijama. Treba pratiti sva kretanja savremenoga svijeta,
kako na polju nauke, tako i na planu kulture, ekonomije, razvoja i tehnike,
naravno, sve to posmatrano iz ugla perspektive Islama.
IzvoDI IZ NJEGOVIH GovoRA:

- Knjiga ti nee otkriti svoju tajnu dok je ne proita od poetka do kraja.
- Karakteristika alima je u tome da probudi i aktivira svoj razum u sjenci
eriata.
- Dirhem kapitala zahtijeva kantar razuma, a dirhem nauke zahtjeva dva
kantara razuma.
Na knjizi " Stranice iz strpljivosti uleme" radio je preko dvadeset godina,
jer, kada bi god doao do podatka koji vrijedi registrovati, to bi prilagao

materijalu za svoju knjigu...
564

Nakon ovako radom ispunjenog
ivota, Allah Uzvieni ga je uzeo
Sebi u nedjelju, devetog evvala
1417./16.02.1997. u Rijadu.
Sljedeeg dana njegovo tjelo je,
prema vlastitoj elji, preneseno
u Meinu el-Munevveru.
Ukopan je u mezarluk " El Beki"'.
Denaza mu je obavljena nakon
jacije-namaza. ivio je preko
osamdeset godina.
Da mu Allah Uzvieni podari
svoju neizmjernu milost, da ga
nastani u prostranstvima Nje
govih Denneta i da nas pridru
i Njegovim vjerovjesnicima,
pravednicima, ehidima, dobrim
ljudima, kojima je Allah milost
Svoju darovao.
Autor sa dekanom Univerziteta "Dcimi'atul Imam"

doktorom Abdullah et-Turkijem i deka nom Islamskog
Univerziteta, dr. Abdullah ez-Zajidom.

Zadnja naa dova, neka bude: Hvala Allahu, Stvoritelju svijetova!
ejh Muhammed ebu Zekre, u jednom od svojih govora napao je

siriskog predsjednika E-ieklija. Priao je, da mu se Allah smiluje,
kako ga je nekad poslije toga sreo ejh Abdul Fettah, i rekao mu:
"
" Zato napada E-ikelija, a vi ste roaci?! Imam ebu Zekre se
zaudio i upitao ga: "Kako emo biti roaci, ja sam iz Egipta, a on
iz Sirije?" ejh Abdul Fettah mu je odgovorio: "Tvoje porodino
prezime, ebu Zehre, i " e-iekli" je turska rije, koja je sintagma
dvije rijei: ik, znai rua, i " l" znai otac, pa " ebu Zehre" i "e
ikeli" imaju isto znaenje - Otac rue!"
565
69
EJH MUHAMMED NASiF

( 1 8 8 4- 1 9 7 1 l 1 3 02- 1 39 1 )
CIJENJENI ALIM
' RoENJE 1 OBRAZOVANJE
uhammed ibn Husejn ibn Omer

ibn Abdullah ibn Ehi Bekr ibn
"
Muhammed Nasif, roen je u
gradu Deddi, osamnaestog ramazana
t .
1302./1884. godine. Njegova porodica,
koja vodi porijeklo od starog i uvenog
plemena Harb, dala je veliki broj uleme
i znaajnih linosti. Na tu temu je pisao
i dao dosta podataka ejh Ali et-Tantavi.
Otac ejha Muhammeda Nasifa bio je je
dan od najuglednijih i najutjecajnijih li
nosti na Arapskom poluotoku za vrijeme
osmanske vladavine. Njegovu kuu su po
sjeivali najugledniji gosti koji su dolazili
u Deddu i Mekku el-Mukerremu. Imao
je tako ureen dvorac, da su sve poznatije linosti i gosti drave, uglavnom
odsjedali u tom dvorcu. U tom dvorcu je osniva Saudijske Arabije, kralj
Abdul Aziz Al Saud, uzeo prisegu uleme i uglednih linosti Hidaza. Tu
je odsjeo i zadnji osmanski halifa, Sultan Muhammed Vehiduddin, nakon
to ga je izdao diktator Ataturk.
,
Otac ejha Muhammeda Nasifa umro je dok je on jo bio dijete, pa je brigu

o njemu preuzeo njegov djed Omer, koji mu je dao sve uslove za odgoj i
kolovanje. Najpoznatiji njegov uitelj bio je ejh Abdul Kadir et-Telemsani,
kod njega je stekao osnovne znanosti iz tevhida, fikha i tefsira. Pored nje
ga uitelji su mu bili ejh Ahmed ibn Ibrahim ibn 'Isa i ejh Ahmed en
Neddar, poznati uenjaci iz Taifa, te ejh Muhammed Hamid iz Dedde.
ejh Muhammed Nasif je bio veliki zaljubljenik knjige. Mnogo je itao, ali
i sakupljao knjige razliitog anra. Posebno je tragao za izvornom litera
turom i rukopisima. Vremenom je njegova biblioteka postala najbogatija
566

privatna biblioteka u Islamskom svijetu. Broj svezaka njegove biblioteke
dostigao je cifru od est hiljada. Biblioteka je bila otvorena za sve ljubitelje
pisane rijei bez izuzetaka. ejh Muhammed Nasif je posebno podravao
irenje selefijske literature, na vlastiti troak je distribuirao dosta knjiga
toga sadraja. Postao je ivim izvorom za naunike i istraivae, dolazili su
kod njega, naroito kada je u pitanju oblast Hidaza.
Postao je omiljen kod ljudi, kako zbog svoga znanja, tako i zbog svoje ple
menitosti i ahlaka. ejh Ali et-Tantavi, govorei o tome, kae: " Stigli smo u
Deddu nakon mukotrpnog, dugog putovanja iz Damaska u Mekku. Puto
vali smo kolima opasnim pustinjskim putevima, gdje nam je na momente
bio ugroen i ivot, i stigli smo u Mekku nakon pedest i osam dana prove
denih na putu. Odluili smo odsjesti u kui efendije-ejha, Muhammeda
Nasifa. Njegova kua je bila mjesto gdje su odsjedale najuglednije linosti
iz cijelog svijeta. O toj kui sam dosta uo od svoga tetka Muhibbuddina el
Hatiba i ejha Behdeta el-Bejtara. Kada smo odsjeli u tom dvorcu, i kada
sam vidio i upoznao ejha Muhammeda Nasifa, uvjerio sam se da je on jo
mnogo vea linost od onoga to sam uo o njemu. Njegova plemenitost je
bila prirodna, tu nije bilo nieg usiljenog i vjetakog. Fantastino je po
znavao sve to je bilo vezano za Hidaz: historiju, vladare, stanovnitvo.
Bio je iva enciklopedija. Kod njega sam vidio biblioteku, koju ne mogu
porediti s bilo kojom drugom. Imao sam prilike vidjeti biblioteku naega
profesora Muhammeda Kurd Alija u Damasku, Is'afa en-Neaibija u Kud
su, Ahmeda Timur pae i Ahmed Zeki Paa u Egiptu, biblioteku Vijea
uleme u Luknu (Lucknow) u Indiji, biblioteku hadi Hamdi el-'A'zamija
u Bagdadu, biblioteke za koje nema prostora da ih ovdje spominjem, ali je
van svake sumnje, da je biblioteka ejha Muhammeda Nasifa, meu najbo
gatijim i najsreenijim koje sam u ivotu vidio. Uz to, njegova biblioteka je,
isto tako i njegova kua, otvorena za sve dobronamjerne.
ENCIKLOPEDIJA KOJA GOVORI
U svojoj knjizi "Arapski vladarti", autor Emin er-Rejhani, e ree: " ejh
Muhammed Nasifje iva enciklopedija, odgovara na svako pitanje i upuuje
ovjeka na izvore i literaturu iz oblasti historije, knjievnosti, prava..."
Za njega e ejh Muhammed ibn Mani', rei: "Ne znamo da je u Hidazu,
po plemenitosti i dranju, bio ovjek ravan njemu."
Poznati uenjak ejh Muhammed Reid Rida, u svom asopisu "El-Menar",
posvetio mu je poseban lanak - " Muhammed Nasif-divan domain."
567

ejh Zuhejr e-avi, govorei o ejhu Muhammedu Nasifu, kae:
" Muhammed Nasif je ispunjavao ovaj svijet svojim prisustvom. Bio je
dostojanstven u svim periodima svoga ivota. Posjeivao je privatne i javne
biblioteke, ne postoji vlasnik tih biblioteka u Hidazu, Deddi, i ire, da ga
ejh Muhammed Nasif redovno nije posjeivao. Ne postoji ni jedna od tih
biblioteka, da im nije poklonio knjigu, ili vie ..."

Moje poznanstvo sa ejhom Muhammedom Nasifom poelo je 1955./1375.
kada sam sa grupom prijatelja i profesora kole " En-Nedat" iz Ez-Zubejra
putovao na Hadd. Posjetili smo ga u njegovoj kui i naili na domainski
prijem koji nikada neemo zaboraviti. Poklonio nam je dosta knjiga iz svoje
biblioteke.
Svojim vladanjem nas je podsjetio na ulemu dobroga Selefa, koje je karak
terisala jednostavnost i skromnost, dareljivost, i spremnost da se uini
dobro i pomogne svakome ovjeku. Jo prije ovoga susreta, o ejhu Mu
hammedu Nasifu sam uo itajui asopis " El-Menar", vlasnika Muha
mmed Reid Ridaa, zatim u asopisu " El-Feth", vlasnika Muhibbuddina
el-Hatiba, koji je, nakon smrti ejha Muhammed Reid Ridaa, po elji na
sljednika, preuzeo izdavanje lista " El-Menar", ali je izdao samo pet brojeva toga lista.
Kada sam doao u Kuvajt i poeo raditi u Ministarstvu Vakufa, osnovali

smo Komisiju koja je poela raditi na realizaciji jednoga velikog naunog
projekta a to je oivljavanje islamskog naslijea.
-
Projekat smo poeli radom na izradi enciklopedije iz oblasti fikha (El
Mevsu'atu el-fikhijjetu).
Tako sam mjeseca redeba 1385./1965. godine, ejhu Muhammedu Nasifu,

uputio pismo sljedee sadrine:
"Ministarstvo Vakufa u Kuvajtu je poelo raditi na grandioznom projektu
oivljavanja islamskog naslijea. U tom smislu, poet emo sa tampanjem
rukopisa, koji sa naunog i kulturnog aspekta, imaju znaajno mjesto u
islamskoj kulturi. Zato Vas molimo, da nam ponudite popis rukopisa
kojim raspolaete u Vaoj biblioteci, te u kojoj ste mjeri spremni sa nama
saraivati na ovom projektu."
568
PoLOAJ 1 UGLED
ejh Muhammed Nasif je
imao dobre odnose s ule
mom u Saudijskoj Arabiji,
ali i van njenih granica.
Imao je izuzetnu proniclji
vost i sposobnost za pozna
vanje ljudi. Za njega e ejh
Muhammed ibn Ibrahim
Al e-ejh rei, da je on
"brdo znanja, koje plai sve
oko sebe".
ejh Muhammed Behdet
el-Bejtar, opisujui ejha
Muhammeda Nasifa, kae,
da je on "ukras Sirije", a
ejh Mustafa es-Siba'i e za
njega rei "da on iskazuje
poslunost onima, koji bi
njenu trebali izraavati po
slunost."
Bio je uvaavan od predstavnika vlasti. Osniva
Saudijske Arabije, kralj Abdul Aziz Al Saii.d, kao i dva njegova sina, kralj
Saiid i kralj Fejsal, uvaavali su ga, i posjeivali u njegovoj kui.
ejh Muhammed Nasifsa Njegovim visoanstvom, kraljem
Saud ibn Abdul Azizom
Kralj-ehid, Fejsal ibn Abdul Aziz, e kasnije narediti da se otkupi njegova

kua i biblioteka, i da se to registruje kao vlasnitvo drave, kao histori
ska vrijednost. Kompleks objekata ejha Muhammed Nasifa je zadrao
njegovo ime, to se moe svako osvjedoiti i danas i proitati natpis na
tome dvorcu: " Ministarstvo prosvjete - uprava muzeja i starina - Dedda
- kua Nasif".
Unuci ejha Muhammeda Nasifa poklonili su rukopise njegove biblioteke
Univerzitetu kralja Abdul Aziza u Deddi. Njegova djeca su zauzimali zna
ajne pozicij e u vjerskom i kulturnom ivotu Saudijske Arabije. Ovdje emo
spomenuti njegove sinove: ejh Husejn, bio je na elu dobrotvorne institucije
"El-Emru bil ma'rufi ve en-nehju anil munkeri", ije je sjedite bilo u Ded
di, ejh Omer, koji je bio direktor Vakufa u Deddi i njen gradonaelnik.
569

On je otac doktora Omera Nasifa, koji je bio rektor Univerziteta kralja Ab
dul Aziza, zatim generalni sekretar Rabite, a onda zamjenik predsjednika
Savjetodavnog Vijea Saudijske Arabije. Vrijeme u kojem je dr. Abdullah
bio na elu Rabite, po mome miljenju, moemo tretirati zlatnim razdo
bljem u historiji savremene islamske da've. Cijeli svijet je osjetio blagodat
aktivnosti iza kojih je bio tadanji Generalni sekretar Rabite. Zato se ni
jednog trenutka nisam kolebao, kada mi je ponudio da s njim saraujem i
budem njegov zamjenik. Tada sam imao priliku upoznati unuka ejha Mu
hammeda Nasifa. Uvjerio sam se da je to "mladune poznatog lava".
Kada je ejh Muhammed Nasif davao izjavu za televiziju Saudijske Arabije,
govorei o svojim sjeanjima i prvim susretom s kraljem Abdul Azizom
u svojoj kui, rekao je: "Od 1827. do 1925. godine u nau kuu su dolazili
ugledni ljudi iz Mekke el-Mukerreme i Hidaza sa svojim gostima. To je i
zbog toga, to je moj djed Omer, njegov otac Abdullah, zatim i ja, Muhammed
ibn Husejn ibn Omer Nasif, imao ulogu emira u Deddi. Kralj Abdul Aziz,
da mu se Allah smiluje, u nekoliko navrata, posjetio je nau kuu. Bilo
je to sve dok za kralja nije sagraen poseban kompleks graevina, koje je
on poeo koristiti. Nikada ne mogu zaboraviti stav kralja Abdul Aziza Al
Sauda, kada je, u jednom dijelu nae kue, potpisivao sporazum s Englezima.
Kada je njihov predstavnik, ministar Klejton, predloio pisanje Ugovora,
po kojem bi nezavisnost Saudijske Arabije bila pod znakom pitanja, kralj
Abdul Aziz Al Saud se otro suprotstavio, rekavi: "Mi smo ratovali, krv
nam je bila do pojasa, sada niti ja, niti moji vojnici, koji smo vodili taj rat,
neemo potpisati bilo kakav sramotan ugovor, kojim se dovodi u pitanje
naa samostalnost i nezavisnost."
(List " Tv Saudijje", br. 55, evval 1379/1959)
INTELIGENCIJA I SMIRENOST
ejh Muhammed Nasif se odlikovao ubjedljivou u dijalogu, otmjenou
i elegancijom, prefinjenim ukusom, sposobnou da rukovodi raspravama
i debatama, te da one ne prerastu u besplodne polemike i pristrasne
rasprave.
Imao je uredan i programiran vlastiti ivot. Dan je poinjao uenjem Kur'ani
Kerima i dovom. Zatim bi primao osobe kojima je trebala neka pomo. Iza
toga bi primao svoje prijatelje i ugledne goste, lino bi ih posluivao. Iza
toga bi se jedno vrijeme posvetio uenicima, studentima, i onima koji trae
znanje. Onda bi se povukao u izolaciju i posvetio naunim pitanjima koji
570
zahtijevaju duboku tiinu i koncentraciju...

Tako je dan i no provodio u uenju i zikiru, u uenju i pouavanju, u
pomaganju onih kojima je pomo potrebna, ne zaboravljajui pri tom na
svoje obaveze prema prijateljima i lanovima svoje porodice.
VEZA
ULEMOM
esto je putovao u Egipat, Siriju i Liban gdje je imao susrete s ulemom i

liderima u tim arapskim i islamskim centrima. Navest emo samo neka
imena s kojima je ejh Muhammed Nasif imao znaajne susrete i razgovore:
ejh Muhibbuddin el-Hatib, Ahmed Muhammed akir, imam Hasan el
Benna, ejh Hasenejn Mahluf, ejh Taha es-Sakit, ejh Ahmed el-Bakflri,
ejh Behdet el-Bejtar, ejh Nasiruddin el-Elbani, ejh Muhammed ibn
Kemal el-Hatib, ejh Ali et-Tantavi, ejh Mustafa es-Siba'i, ejh Zuhejr e
avi, profesor Se'id el-Afgani, profesor 'Ussam el-'Attar, hadi Abdullatif
ebu Kure, profesor Muhammed Abdurrahman Halife, profesor Ahmed
el-Hatib, ejh Sa'di Jasin, ejh Hasan Halid, ejh Abdurrahman Asim,
hadi Muhammed Emin el-Husejni, profesor Se'id el-'Abbar. Spomenut
emo i imena linosti s kojima se dopisivao: Ebu el-'Ala el-Mevdudi, ejh
Muhammed el-Beir el-Ibrahimi, general-major Mahmud it Hitab,
profesor Kjamil e- erif, dr. Tekijjuddin el-Hilali, Muhammed Haim el
Hedijje i dr. Naravno, bilo je mnogo poznatih linosti koje su dolazile kod
njega u Deddu.
Ovdje je znaajno ukazati na prepisku koja je voena izmeu njega i ej
ha Abdurrahmana el-Bennaa (oca imama Hasana el-Bennaa), tokom
1936./1355. godine. Tako u pismu koje je, 07. ramazana 1355./1936. godine
uputio ejhu Ahmedu el-Bennau, kae: " Allah Uzvieni mi je svijedok da
sam Vas zavolio itajui o Vaim djelijma. Zar ima veeg djela od sluenja
Sunnetu Poslanika, sallallahu alejhi ve sellem, i upuivanja islamskog Um
meta na put Istine, kao to Vi radite svojim glasilom " Muslimanska braa"?
Da Vas Allah Uzvieni nagradi za to djelo. Prenesite moje selame ejhu
Hasanu el-Bennau. Proitao sam uputu za "Muslimansku brau" koja je
naslovljena: "Prema svijetlu", mnogo sam se obradovao, mislim da je u toj
brouri obuhvaeno sve znaajno na ta danas treba ukazati, kako pred
stavnicima i voama, tako i obinom ovjeku. Poruka je prilagoena prili
kama i uvjetima ivota i u tome je, po mome miljenju, vrijedna panje.
Molim Allaha Uzvienog da Vas pomogne u Vaim naporima, te da vladari
postupe prema onome to predlaete u brouri "Prema svijetlu".
571
Njegovi odnosi s ulemom u Saudijskoj Arabiji bili su izuzetno dobri, kao

npr. sa ejhom Abdul 'Aziz el-Asiminom, ejh Abdurrahman es-Sa'dijem,
ejh Ahmed ibn Isa, ejh Muhammed ibn Ibrahimom, ejh Abdul 'Aziz
ibn Bazom, ejh Muhammed ibn Asiminom, ejh Abdullah el-Bessamom
i drugim.
ZANIMLJIVA PRIA
U knjizi "Muhammed Nasif - ivot i djelo" navodi se i jedan neobian

dogaaj: " ejh Muhammed Nasif je, od svoje mladosti imao sklonost i
ljubav prema knjizi. Prvi njegov susret s knjigom bio je 1901./1319. godine,
kada ga je njegov djed, s vratarem dvora, poslao da za sebe kupi sluavku
- robinju. Vrataru je u tu svrhu dao est dinara u zlatu. Kada su doli na
mjesto gdje su se robinje prodavale, mladoga Muhammeda Nasifa obuzela
je tuga, kada je vidio kako se prema tim enama nehumano postupa, kako se
njihovo ljudsko dostojanstvo gazi... U sebi je donio vrstu odluku: Neu za
sebe uzimati robinju, ova ena, koju prodaju kao stoku, moe jednoga dana
biti majka moga djeteta... Vrataru je naredio da se vrati u dvorac, uzevi
est dinara u zlatu, koji su bili namjenjeni za kupovinu slukinje. Kada se
vraao kui, naiao je pored biblioteke jednoga alima, koju su prodavali
njegovi nasljednici. Kupio je biblioteku i o tome obavjestio svoga djeda, koji
je pozdravio njegov gest. On je, inae primijetio njegovu sklonost ka knjizi i
znanju, i odmah je angaaovao najpoznatijeg uitelja u tom trenutku, ejha
Muhammeda Basbirina, da preuzme obuku djeaka.
PoTOVANJE ULEME PREMA NJEMU
Iz pisama koja su mu upuivana od uleme iz Islamskog svijeta najbolje se

da zakljuiti koliko je bio potovan i cijenjen. U pismu koje mu je uputio
poznati uenjak iz Maroka, dr. Muhammed Tekijjuddin el-Hilali, stoji:
" Plemenitom bratu, ostatku Selefa, stubu nasljednika, oivitelju Sunneta,
usmrtitelju novotarije, profesoru Muhammedu Nasifu, da ga Allah Uzvieni
poivi, vrstoj tvravi Allahove Knjige i Sunneta Njegovog poslanika."
ejh ibn el-Jemeni en-Nasiri, opisuje ga kao ovjeka sa " zdravim
rasuivanjem", a ejh Isa ibn Jahja, u kasidi koju mu posveuje, naglaava
da je on poput brda, iji vrhovi dodiruju zvijezde na nebu, da je pomaga
oaloenom, da mu se uenjaci u svakom mjestu pokoravaju i uvaavaju
njegove stavove...
572

ejh Muhammed Nasif proveo je svoj iot sluei vjeri, da'vi, nauci. Bio
je na usluzi putniku, gostima Milostivog (hadijama - op.prev.), i svima
kojima je pomo bila potrebna. Uivao je u tome da knjigom iri znanje
i izmiruje ljude.
U TRENUCIMA SMRTI
Kada je njegov unuk, dr. Abdullah Omer Muahmmed Nasif, upitan o
zadnjim trenucima ivota njegov djeda, odgovorio je: " Bio sam s njim u
Britaniji, mjesec dana prije njegove smrti, gdje se lijeio od bolesti koljena.
Vratio se vidno oporavljen, ali mjesec dana po povratku, osjetio je slabost.
Otili smo u Taif i ljekari su nam saoptili tunu vijest: Ovo je starsot i
senilnost - od toga nema lijeka. Nije prolo malo vremena a djed nas je
iznenadio rijeima: " Nemojte se muiti, a zatim je pozvao da dou djeca...
Osjetio sam da on predosjea svoj kraj. Kada su nastupili trenuci smrti,
mojoj majci, koja je bila pokraj njega, rekao je: "Odvedite me u krevet,
moda je moj edel doao. I zaista, opruio se na svome krevetu, a njegova
dua je u tom trenutku uzdignuta svome Stvoritelju. Da mu se Allah
Uzvieni smiluje Svojom neizmjernom milou."
To je bilo u etvrtak, estog dumade el-uhra 1391./1971. godine u Taifu.
Njegovo tijelo je preneseno u Dedu, gdje mu je, tako rei, cijeli grad doao
na denazu, koja je obavljena u damiji " El-Mi'mar", a ukopan je u mezarluk
"El-Esed" u Deddi. ivio je vie od devedest godina.
Da se Allah Uzvieni smiluje naem ejhu, Muhammedu Nasifu, da ga
nagradi za doprinos koji je uinio prema Islamu i muslimanima, da oprost
i njemu i nama, da nas zajedno, u svojim prostranim Dennetima, pridrui
Svojim vjerovjesnicima, pravednicima, ehidima i dobrim ljudima, kojima
je Allah milost Svoju darovao.
Posljednja naa dova: Hvala Allahu Uzvienom, Gospodaru svjetova.
573
70
ABDUL AZIZ SA'D ER-REBIAH

( 1 9 2 9 - 1 9 9 9 l 1 3 4 9 - 1 4 1 9)
POZNATI DA'IJA
otovani brat, vjerni prijatelj, saputnik
u da'vi, ejh Abdul Aziz ibn Sa' d
ibn Ahmed er-Rebiah, roen je u
gradu Ez-Zubejr 1930./1349. godine. Prvo
obrazovanje stekao je od svojih roditelja ...
Njegov djed, Ahmed, doao je u Ez-Zubejr
iz Nedda, iz gradia Deladil, iz oblasti
Sedira. Tu se nastanio i oenio. Njegov otac,
hadi Sa' d bio je jedan od najistaknutijih
linosti na polju kulture i misli, bio je direktor
biblioteke u Ez-Zubejru. Stizali su mu razni
asopisi iz arapskog i Islamskog svijeta, kao
"El-Ahram", "El-Mukattam", "El-Hilal", "ElMuktataf', "El-Menar", "El-Feth", "Er-Risale"...

Sin, Abdul Aziz, je koristio od iskustva svoga oca, pokazujui veliko
interesovanje za savremena kretanja u Islamskom svijetu. Pratio je asopise
koji su tretirali ovu tematiku, kao "Muslimanska braa", "Et-terbijje el
Islamijje" (Islamski odgoj), "El-Mudteme'", i dr.
OBRAZOVANJE
Prvo obrazovanje stekao je u osnovnoj koli u Ez-Zubejru, a srednju kolu

zavrio je u gradu Ed-Duvejhis. Bila je to poznata vjerska kola, koja je
osnovana 1766./1180. godine. Pohaali su je uenici iz Nedda, El-Ahsa-a,
Kuvajta, zemalja Zaljeva, a predavai su bili poznati profesori i ejhovi,
kao to su: ejh Abdullah ibn Hamud, ejh Muhammed el-Assafi, te ejh
Abdullah er-Rabiah, koji je bio predava i direktor te kole u vrijeme kada
je u njoj kao uenik bio Abdul Aziz Sa'd er-Rebiah, njegove kolege, E
emmas, El-Fudajli, El-Bilali, i drugi. Vrijeme provedeno u ovoj koli, za
Abdul Aziz er-Rebiu, predstavlja znaajan - zlatni period, jer je u toj koli
stekao osnove znanja iz oblasti arapskog jezika i eriata, a ukljuio se i u rad
574

islamske da've. Nakon zavretka studija u Ed-Duvejhisu, ejh Abdul Aziz
er-Rebiah zaposlio se kao uitelj u koli "En-Nedat" u Ez-Zubejru, u kojoj
je radio preko dvadeset godina. Istovremeno je bio imam i hatib u damiji
"Er-Reidijje", gdje je zamijenio svoga ejha, Muhammeda E-ehvana. Bilo
je to 1960./1380. godine. Na hutbama petkom tretirao je pitanja iz oblasti
vjere i morala, ekonomije, politike ... , govorio je o programima edukacije, o
islamskoj da'vi, o problemima u Islamskom svijetu i nainu rjeavanja tih
problema. Posebno je naglaavao nunost islamskog jedinstva, izmirenja
medu muslimanima, pruanja pomoi muslimanima u mjestima gdje su
ugroeni i napadnuti, edukaciji omladine baziranoj na Kur'anu, Sunnetu,
praksi i primjeru Prve generacije Islama. Govorio je mirno, taktino, i
svojim hutbama je znao motivisati i pokrenuti sluaoce. Sr njegove hutbe
inili su tekstovi Kur'ana i poruke Resula, sallallahu alejhi ve sellem. Zatim
bi svoj govor potkrijepio uputama dobroga Selefa, a onda stare i savremene
uleme. Od savremene uleme najvie je citirao imama Hasana el-Benna.
Podsjeao je i na ulemu Ez-Zubejra, na vjersku i kulturnu tradiciju toga
grada, pozivajui prisutne da slijede primjer svojih prethodnika. Pored
toga, odravao je posebna predavanja za najmlae, posebna predavanja za
starije osobe, te posebna predavanja za omladinu. Omladini je ukazivao
na znaaj islamske orijentacije i edukacije, te na odgovornost koju snosi za
stanje islamske da've.
Abdul Aziz er-Rebiah je 1965./1385. go
dine, nakon ozbiljnih sranih smetnji,
podvrgnut komplikovanom operativ
nom zahvatu u Londonu, ali ga ni te
okolnosti nisu odvojile od angaovanja
na islamskoj da'vi.
Preselio se u Rijad i nastanio u etvrti
" Ed-Dire" 1979./1399. godine. Tu je u
damiji " Imam Turki" sluao predava
nja ejha Abdul Aziza Baza, da mu se
Allah Uzvieni smiluje. Zatim je preao
u etvrt Rijada " En-Nesim" gdje je obav
ljao dunost imama u damiji "Abdul
Aziz el-Mefdi". Radei kao imam u ovoj
damiji posebno se posvetio pitanju hif
za Kur'ani Kerima, i tijesno je saraivao Abdul Aziz er-Rebiah iz mladih dana
575
Abdullah el-Akil, Valid el-Medhun, Er-Rabih, Ed-Dejhan Abdul Aziz er-Rebiah, Omer ed-Daji/,
Hani Besiso.
sa ejhom Abdurrahman Al-Firjanom, koji je bio predsjednik institucije

hifza za grad Rijad. Prisustvovao je i predavanjima ejha Ed-Dusirija pred
samu njegovu smrt, i od toga je dosta koristio. Nakon nekoliko godina pre
selio se u gradsku etvrt "El-Kuds", gdje je kao imam radio u centralnoj
damiji. Ljudi su ga zavoljeli zbog njegove otvorenosti i komunikativnosti.
Pored redovnog prisustva zajednikim drutvenim prigodama, praktiko
vao je ljude posjeivati u njihovim kuama, to je radio sistematski, i nikoga
nije izostavljao, to su ljudi posebno cijenili.
Jo dok je bio u Ez-Zubejru, prije svoga odlaska u Rijad, aktivno se ukljuio
u rad islamske da've. List "Muslimanska braa" redovno je dostavljan u
biblioteku u Ez-Zubejru. Abdul Aziz er-Rebiah je pratio ko su bili pretplatnici
lista, stalno je nastojao da se broj pretplatnika povea. Dobro je poznavao
ljude, nije grijeio u svojim procjenama, tako da je list nudio osobama
koje su prihvatile uee u pretplati ovoga znaajnog glasila Pokreta. ejh
Abdul Aziz er-Rebiah bio je izuzetno taktian pedagog. Ljudima je prilazio
vedrinom i osmjehom koji ga nije naputao do kraja ivota. Svoj kontakt s
osobom poinjao bi selamom i rukovanjem.
576
Dasim el-Dami', ur en-Nasir, Abdullah el-Akil, Abdul Kerim el-Murif, Muhammed el

Hudajri, Abdul Aziz er-Rebiah (oznaen strijelom), Abdul Debbar el-Malullah.
Zatim bi se predstavio, zamolio dotinu osobu da se takoer predstavi, a onda

bi se uputao u iri razgovor. Usput bi ispriao i neku alu i dogodovtinu, da
bi kod sagovornika otklonio eventualno podozorenje i nepovjerenje, kako
bi se to vie jedni drugim pribliili. Upitao bi sagovornika i neke detalje iz
privatnog ivota, a onda bi nametnuo temu stanja muslimana, razloge toga
stanja, i mogunosti da se ovo prevazie i popravi. Iznio bi svoj stav, po
kojem se to stanje moe poboljati iskljuivo povratkom Islamu, ne samo
u deklarativnom smislu, nego prihvatanjem Islama kao sistema ivljenja i
njegove primjene u svim sferama ivota...
Kasnije bi spomenuo pokret "Muslimanska braa", naglaavajui da je to
Pokret koji zagovara primjenu Islama iz njegovih osnovnih izvora, Kur'ana
i Sunneta, borbu protiv neprijatelja Islama svim sredstvima... Ukazao bi
zatim na konkretne akcije koje taj Pokret preduzima, to je dihad u raznim
dijelovima svijeta, posebno Palestini. Govorio bi o ehidima i njihovim
akcijama i podvizima, te o atmfosferi i odnosima koji vladaju u redovima
"Muslimanske brae", gdje su sruene barijere rasnih, etnikih i nacionalnih
strasti i netrpeljivosti, gdje se pripadnost izraava samo Islamu.
577

OMILJENI METOD u DA1VI
Ovako je ejh Abdul Aziz er-Rebiah (Ebu Saud) djelovao na polju da've,
prilazio je ljudima na nain kako e ga razumjeti, i to je jo vanije, kako
e prihvatiti njegovo miljenje i stavove. U njihovim nastupima nije bilo
oholosti niti ukoenosti ili usiljenosti. Jednako se obraao svima, i mladim
i starim, i bogatim i siromanim. Komunikaciju je znao prilagoditi razini
obrazovanja sluaoca. Ba zbog toga, njegovim predavanjima prisustvovali
su svi slojevi demaata, i svi su ga cijenili i potovali. Susreti su, obino,
zavravali na taj nain to bi sagovorniku poklonio primjerak asopisa
"Muslimanska braa", ili neku knjigu imama Hasana el-Bennaa, ili Lebiba
el-Buhija, ili Envera el-Dundija, ili Enesa el-Hidadija, ili knjigu nekog
poznatog autora iz redova "Muslimanske brae".
Nakon toga ljudi bi se obraali Abdul Aziz er-Rebii da im da novu knjigu,
ili da ih uvrsti u redove pretplatnika asopisa "Muslimanska braa", ili
nekog drugog lista. Omladina je tako poela prisustvovati njegovim
predavanjima u damiji u Ed-Duvejhisu, takoer u koli u kojoj je radio,
Abdullah el-Akfl (stoji: prvi s desna)- Abdul Aziz er-Reblah - Abdul Kerim el-Murif-Muhammed el
Hudajri Ahmed ed-Dehll, 1\ur es-Salih (zagrlio Tevfika ibn Ahmed ed-Dehlla) - Ibrahim e-Siirih
Abdurrezzak Miilulliih i njegov brat Abdul Debbiir. Upustinji grada Ez-Zubejr, 15.12.1946./1366.
578

poela je dolaziti u sjedite Pokreta u biblioteku " El-Menar", prijavljivati se
za ekskurzije i putovanja... Neki su iskazivali interes za nonim namazom,
za dobrovoljnim postom, za uenjem i hifzom Kur'ana, uenjem pounih
dova i sl. Ovim mudrim metodom, i upornim radom, ejh Abdul Aziz er
Rebiah, uz Allahovu pomo, uspio je oko sebe okupiti mnoge koji su mu
pomagali u radu na irenju da've, poput Ehu Ahmeda, Ehu Rijada, Ehu
Kasima, Ehu Mu'mina, Hani Mustafe, i drugih. ejh Abdul Aziz er-Rebiah
dao je znaajan doprinos u pokretanju dobrotvornih akcija i projekata.
Nakon oeve smrti preuzeo je rukovoenje javne biblioteke u Ez-Zubejru,
bio je takoer lan Uprave u Islamskoj biblioteci " El-Menar", predava u
islamskoj koli u Ed-Duvejhisu, lan Uprave humanitarne organizacije
"Dem'ijjetul-Islah" u Ez-Zubejru, itd.
ejh Abdul Aziz Sa' d er-Rebiah bio je jedan od prvih graana Ez-Zubejra
"
koji se povezao s Pokretom, najprije putem asopisa "Muslimanska braa , a
onda preko da'ija i profesora koje je imam Hasan el-Benna, kao svoje kadrove,
slao u razne dijelove Islamskog svijeta, meu ostalim i u Ez-Zubejr. Tako se
sjeam da je imam Hasan el-Benna u Basru poslao profesora Muhammed
Abdul Hamid Ahmeda. Doao je za predavaa u najveu srednju kolu u
Basri. Pridruio sam mu se u da'vetskim aktivnostima od samog poetka i
zajedno s prijateljima i saradnicima Abdul-Hadijem, Ja'kiibom, Tevfikom,
Dasimom, postigli smo zapaen uspjeh. Bilo je to krajem 1945./1365.
godine. Bilo je to vrijeme jako izraenog i agresivnog talasa komunizma,
ateizma, imajui u vidu kolonijalistiko prisustvo, posebno Engleske. Sve je
to stvaralo jedno teko stanje, u kojem se trebalo tom talasu suprotstaviti.
To smo svojim da'vetskim aktivnostima upravo i inili, u naim osnovnim i
srednjim kolama, u damijama, bibliotekama, kulturnim i dobrotvornim
ustanovama u naim selima i gradovima, u narodu.
PRIMJER AKTIVNOG MUSLIMANA
ejh Abdul Aziz Sa'id er-Rebiah ostavio je lijep utisak kod svih koji su ga
poznavali. Lino sam od njega mnogo nauio kada su u pitanju iskrenost,
skromnost i jednostavnost, skruenost i poniznost. Bio je primjer
muslimana koji je stalno aktivan, koji voli svoga brata svim srcem, koji eli
da mu pomogne, uestvuje s njim u radostima i tegobama.
Teko su ga pogaale nevolje i problemi muslimana. Na takve vijesti po
javile bi se suze u njegovim oima, odmah bi traio da se ne sjedi skrte
nih ruku, nego da se pritekne u pomo. Lino je posjeivao siromane i
579
Abdullah el-kil, ur es-Salih, Abdurrahman el-kil, Ahmed Redieb ed-Dehil, Abdul Aziz er
Rebiah, Abdul Kerim ei-Murif, Tevfik Ahmed Redieb ed-Dehil, Ibrahim e-arih, Muhammed
ei-Hudajri, Abdul Diebbar ei-Malullah u ez-Zubejru, proljee 1947./1367.
iznemogle osobe i pomagao ih, a da o tome nisu znali ni njegovi najblii

lanovi porodice, a tek prijatelji i poznanici. Bio je jako aktivan u demat
skom, drutvenom ivotu, stizao je na sve strane. Njegovo prisustvo bilo je
uoljivo na ekskurzijama i putovanjima, sportskim aktivnostima, predava
njima i naunim debatama i raspravama, nonom namazu, zikiru i dovi,
posjeivao je bolesnike, klanjao denaze. Prisustvovao je raznim sveanim
prigodama, npr, svadbenim veseljima, izmirenja meu ljudima. Za sve je
traio samo nagradu od Allaha Uzvienog...
Kada smo uli za muko ubistvo imama Hasana el-Bennaa, dugo smo pla
kali, a bio je tada u zenitu svoje mladosti i aktivnosti. Iza sebe je ostavio
neke radove u rukopisu. Te radove pokazali su mi njegova djeca. Radilo se
uglavnom o hutbama koje je drao u damijama, o nastupima i govorima
odranim u raznim da'vetskim prigodama. Ovdje u navesti citat iz jednog
od tih govora: " ... Ashabi su meu sobom izvrili in bratimljenja iz ljubavi
prema Allahu Uzvienom i vjeri Islamu. Njihov ibadet je bio ispravan a vje
ra i ubjeenje - iskreno. Cilj im je bio Allah Uzvieni, njihov zakon je bio
580

Kur'an, primjer im je bio Resul, sallallahu alejhi ve sellem, njihov put bio
je dihad, a smrt na Allahovom putu najvea elja. Draga brao poveite
se islamskim bratstvom, ostvarite kur'ansku dravu u vaim srcima i dua
ma, budite poput vrste graevine iji se dijelovi oslanjaju jedni na druge,
i koji su vrsto povezani. uvajte se ideja ateizma, razarajuih frakciskih
djelovanja i uenja (poput Batinija i sl.), uvajte se imperijalista, njihovih
saradnika i podrepaka. Budite jedna dua i jedno srce, jedna ruka, Allah
Uzvieni e vam tada pruiti Svoju pomo."
Njegovi sinovi, Seud, Usame, 'Amir, i Kajs, pokazali su mi rukopis u kojem
navodi imena ljudi, koji su mu, nakon njegovih profesora u koli u Ed
Duvejbisu bili najbolji primjer, a to su: njegov otac, hadi Sa' d, Muhammed
el-'Akil, Abdullah e-arih, Abdullah Muhsin el-Muhejdeb, Hani Mustafa
i Abdul Vehhab el-Faris. Najvie je nauio od osoba: imam - obnovitelj,
Muhammed ibn Abdul Vehhab, ejh Abdurrahman es-Sa' di, imam Hasan
el-Benna, ejh Muhammed el-Bejhani, profesor Sejjid Kutb, dr. Mustafa
es-Siba'i, ejh Muhammed el-Gazali, dr. Jusuf el-Karadavi, ejh Abdullah
ed-Dihijjan, ejh JUsuf el-Kinai.
Allah Uzvieni ga je k Sebi uzeo u srijedu, 28.12.1419./14.04.1999. godine.
Ukopan je u mezarluk " En-Nesim" u Rijadu. Denazu namaz mu je klanjalo
mnotvo ljudi, i u damiji i u mezarluku.
Da se Allah Uzvieni smiluje " Ehu Seudu", da ga nastani u prostranstvima
svojih Denneta, da nas zajedno pridrui Svojim vjerovjesnicima,
pravednicima, ehidima, i dobrim ljudima, kojima je Allah milost Svoju
darovao.
Naa posljednja dova: Hvala Allahu, Stvoritelju svjetova.
581
71
EHID ABDULLAH AZZAM

(1941-1989 l 1360-1410)
ALIM I MUDAHID
akon drugog velikog poraza u od
brani Palestine, 1967./1387. godine,
Islamski svijet je ostao zapanjen i
zbunjen. Od toga sukoba sa idovima svijet je
neto oekivao, polagao nade. Te nade su bile
rezultat lane retorike i informacija, koje su
u svijet lansirale pojedine arapske voe pri
je junskog sukoba. Da islamski Ummet ne bi
pao u totalni oaj i beznae, "Muslimanska
braa" su stupili u akciju. Pojavili su se u ra
znim dijelovima arapskog i Islamskog svije
ta, podsjeali muslimane na njihovu slavnu
prolost, na ljude, na obavezu dihada, koji je
najvei stupanj vjere i njen cilj. Naglaavali su
u svojim nastupima da se idovima treba su
protstaviti silom i tehnikom, snagom imana, ne priom i retorikom. Osno
vali su i jedan vojni logor za obuku, koji su nazvali " Muaskeru e-ujuh"
(Logor ejhova) ili "Kava'idu e-ujuh ", (Baza ejhova). Logor je imao svoje
etiri ispostave, a Abdullah Azzam je bio zapovjednik (emir) ispostave "Bej
ti el-Makdes". Na obuku u ovaj logor odazvao se veliki broj "Muslimanske
brae" iz Egipta, Sudana, Sirije, Jordana, Palestine, Jemena, Libana. Upra
vu i rukovoenje povjerili su iskusnim mudahidima, koji su uestvovali
u Palestini 1948./1368., i Sueckom kanalu 1951./1371. godine. Meu onim
koji su se odazvali u ovaj logor bili su: Abdullah Azzam, Muhammed Salih
Omer, Muhammed Se'id Ba'ibad, Ibrahim 'Aur Hasen, Mahmud Hasen,
Abdul Aziz Ali, Ahmed Nevfel, Ahmed ebu Talih, i drugi.
Rukovodstvo "Muslimanske brae" je organizovalo posjetu Logoru, da bi

se na licu mjesta uvjerili u njegove aktinosti, utvrdile eventualne potrebe
582
Abdullah l Sulejman el-'Akil
za ljude koji su se odazvali pozivu. U trolanoj komisiji, bila je i moja

malenkost. Tada sam se prvi put susreo s Abdullah Azzamom. Prije toga, o
njemu sam dosta uo od brae iz Palestine. Nakon ovoga susreta, viali smo
se esto, u Kuvajtu, Saudijskoj Arabiji, Pakistanu, Afganistanu, Jordanu,
Evropi, Egiptu. Posjetio sam ga i u njegovoj kui u Pakistanu. I on je mene
posjetio u mojoj kui u Kuvajtu, i bio sam obradovan njegovom posjetom,
kao i onima koji su bili u njegovj pratnji.
Hrabri alim i mudahid, da'ija i reformator, zapovjednik odreda arapskih

mudahida u Afganistanu, dr. Abdullah Azzam, roen je 1941./1360.
godine u gradiu " Sile el-Harisijje", koji pripada gradu Deninu u Palestini.
Osnovno obrazovanje stekao je u svom rodnom mjestu, da bi kasnije zavio
poljoprivrednu kolu u gradu Tul Kermu. Stalno je bio vezan za uenje
Kur'ana i damiju u svom mjestu. Studij je nastavio na Univerzitetu u
Damasku. Diplomirao je na eriatskom fakultetu 1966./1386. godine. Zatim
je poeo raditi kao profesor u svom rodnom mjestu, koje su, 1967./1387.
okupirali idovi. Pridruio se odredu "Muslimanska braa" koji je osnovan
u Jordanu. Uestvovao je u nekim sukobima sa idovima u Palestini.
ehid Abdullah Azzam u Afganistanu
583
Najpoznatiji od tih sukoba bio je "Ma'reketu el-Meru'", (Dozvoljeni rat)

ili "El-Hiziimu el ahdar" (Zeleni pojas). Ovaj sukob zbio se u mjestu Gavr
imali (Sjeverni Gavr), gdje su naneseni veliki gubici idovima. Abdullah
Azzam je uestvovao u nekim ratnim operacijama u sukobu S. juna
1970./1390. godine. Nakon to je logor rasformiran, kao posljedica deavanja
1970./1390., ejh Abdullah Azzam je odluio da nastavi svoje kolovanje u
Egiptu. Na El-Azharu je stekao zvanje magistra eriatskih znanosti (Usuli
fikh), vraa se u Amman gdje je 1971./1391. godine postavljen na mjesto
predavaa na eriatskom fakultetu Univerziteta u Ammanu. Nedugo
zatim sa Univerziteta je upuen na El-Azhar radi zavretka studija, gdje
je 1973./1393. godine, doktorirao. Dobio je priznanje i najveu moguu
ocjenu. Ponovo se vraa u Amman gdje punih sedam godina radi kao
predava na eriatskom fakultetu Univerziteta u Ammanu (1973 -1980/13971400). Zatim je jedno vrijeme kao predava bio angaovan na Univerzitetu
"Kralj Abdul Aziz" u Deddi, a onda na Svjetskom islamskom Univerzitetu
u Islamabadu u Pakistanu. Tu daje svoju ostavku, i potpuno se posveuje
dihadu u Afganistanu.
DiHAD
Dr. Abdullah Azzam imao je znaajnu ulogu u islamskom savremenom

dihadu openito, a u afganistanskom dihadu posebno. On je bio jedna
vrsta spone izmedu mudahida u Afganistanu, i arapskog i Islamskog
svijeta, koji je pomagao taj dihad. On je preuzeo na sebe odgovornost
raspodjele te pomoi, a ona je obuhvatala segmente kolstva, zdravstva,
vojnih operacija, pomoi mudahidima i porodicama mudahida koji su
poginuli u Afganistanu. Osnovao je mjeseni asopis " Risaletu el-Dihadi"
(Misija dihada), s namjerom da to bude informativni list o dogaajima
na afagnistanskim ratitima. Pored toga, pokrenuo je i jedan sedmini
bilten " Lehibu el-ma'reketi" (Plamen borbe), koji je prenosio najsvjeije
informacije o kretanjima na ratitu...
Dr. Abdullah Azzam bio je i sauesnik mnogih tekih sukoba s Rusima,
a vjerovatno je najei sukob bio ramazana mjeseca 1987./1408. godine,
poznat kao " Ma'reketu Daiidi". U ovoj bici s njim je uestvovao i jedan
broj odgovornih i utjecajnih linosti iz arapskog svijeta. Pokazali su ve
liku hrabrost, medu njima je bilo dosta ehida. Dr. Abdullah Azzam je
preuzeo ulogu emira Glavne centrale za pomo Afganistanu. Vode di
hada u Afganistanu imali su prema njemu veliko povjerenje i potovanje,
a voljeli su ga i svi mudahidi koji su u Afganistan stigli iz raznih dijelova
584

arapskog svijeta. Proputovao je razne zemlje arapskog i Islamskog svije
ta, zemlje Evrope, Amerike, s ciljem da objasni karakter i znaaj rata u
Afganistanu, i u tome je uspio. Njegovom zaslugom Afganistanu je pru
ena pomo i podrka. Mnogo su znaili i njegovi uvodnici u asopisima
"Risaletu el-Dihadi" i "Lehibu el-ma'reketi", koji su distribuirani u cijeli
svijet. ivo je radio na stvaranju dobrih odnosa medu vodama mudahida
i na jedinstvu dihadskog saffa. U tome su mu dosta pomagali da'ije iz
reda "Muslimanske brae ", u prvom redu ehid Muhammed Kemaluddin
es-Senaniri, dr. Ahmed el-Malat, da im se Allah smiluje, zatim profesor
Mustafa Mehiir, profesor Muhammed Abdurrahman Halife, ejh Se'id
Heva, da mu se Allah smiluje, i drugi.
SMRT
Dr. Abdullah Azzam neprekidno je bio predan aktivnostima i dihadu
sve do trenutka svoje smrti, 24.11.1989./25.04.1410. godine. Neprijatelji
su podmetnuli eksploziv u njegov auto, kada je, sa svojim sinovima,
Muhammedom i Ibrahimom, poao da obavi Dumu namaz. Svi su
poginuli na licu mjesta. Ukopani su isti dan. Dok se obavljala denaza
namaz, prisutni su, a bilo ih je na hiljade, osjetili miris, poput mirisa
miska, koji se irio od njegove iste krvi. Miris se osjeao sve dok ukop nije
zavren. Druga injenica, a to se moe povezati samo s kerametom Allaha
Uzvienog, jeste da njegovo tijelo nije pretrpilo bilo kakva oteenja!!!
Eksplozijom u njegovom autu aktivirano je dvadest kilograma eksploziva
(T.N.T.). Eksplozija je prouzrokovala kvar na oblinjem elektrinom vodu,
izdubila ogromni krater, dijelovi auta bili su razbacani na sve strane,
a njegovo tijelo ostalo je itavo, nedostajalo je samo jedno uho, koje je
pronadeno nedaleko od tijela!!!
REKLI su o NJEMU
Dr. Abdullah Azzam je objedinio pero i rije, rad i dihad, i u tom duhu su
neki autori pisali o njemu, ovdje emo navesti:
- "ehid Abdullah Azzam kao mudahid u Palestini i Afganistanu", autor:

Hasan Halil Husejn
- "ejh - mudahid Abdullah Azzam - ovjek koji je rijei pretvorio u

djela", autor: Muhammed Abdullah el-'Amir
- "Abdullah Azzam - dogaaji i stavovi", autor: 'Adnan en-Nahvi
- "Zasluge ehida Abdullah Azzama", autor: Ahmed Se'id Azzam
585

Oslobodilaki pokret " Hamas", povodom smrti ehida Abdullaha
Azzama, izdao je sljedee saoptenje: " ejh Abdullah Azzam je postao
ehid na teritoriji Islamskog Afganistana, a ne na zemlji Isra'a u Palestini,
koju je volio, i za ije oslobaanje se borio. Njegova smrt, s jedne strane,
svjedoi o blokadi mudahida kada je Palestina u pitanju, a s druge strane,
njegova smrt simbolizira jedinstvo dihada na globalnoj svjetskoj sceni.
Zemlja Mi'rada je upoznala ejha Abdullaha Azzama kao mudahida.
Upoznala ga je u " Bazama ejhova", u peinama Jordana, u godinama
1968./1388., 1969./1389., 1970./1390. ejh Abdullah Azzam je postao ehid
u Afganistanu, ali njegova dua ostala je eljna dihada u Palestini, za koju
se uvijek borio, i svojim srcem, svojom rijeju i perom."
Za njega e profesor Hajdar Mustafa rei: " Kada bi govorio ejh Abdullah
Azzam, djelovao je silovito, poput morskih valova u trenucima plime,
ali unutra, u svojoj dui, on je bio samo hrabar ovjek, vodio je rauna o
upornosti, stabilnosti, ravnotei, cilju. Svojim idtihadom on je prije svega
elio da ovlada sobom, bio je ubijeen da cilj i smisao ivota nije u strastima
i uivanjima, nego u dihadu i uspostavi Allahovog sistema na Zemlji. Taj
sistem se ne moe ostvariti bez truda, borbe i rtve."
ehidu ejhu Abdullah Azzamu je, tom prigodom, posveeno i nekoliko
stihova, u kojima se istie, da je ehid Abdullah Azzam, svojim dihadom,
ovoj generaciji osvijetlio put kojim ide, da je dokazao da i danas imamo
ljude poput slavne prolosti. Kasida se zavrava porukom, da e se
dihadom vratiti ljudska prava, da e svaki ovjek na ovoj Zemlji postati
dostojanstven, i kao takav, veseo i ponosan zavriti svoj ovozemaljski ivot
i svoju ljudsku ulogu i misiju. Humanitarna svjetska Islamska asocijacija
povodom njegove smrti, oglasila se ovim saoptenjem: "Naa organizacija
ali danas za ovjekom koji je jedan od njenih osnivaa, koji je olienje
iskrenosti i pobonosti, koji je sebe predao Allahu Uzvienom. Doao
je s cijelom porodicom u Peevar, da se bori i podijeli svoju sudbinu s
mudahidima Afganistana. alimo ovjeka, koji se odrekao ovoga svijeta i
odabrao dihadske ratne prostore, elei smrt na Allahovom putu ... alimo
ovjeka, koji se dokazao hrabrou, odanou i rtvom. alimo ovjeka
koji se nikada nije uplaio prijetnji svojih neprijatelja."
Svoje stihove posvetio mu je i pjesnik Ahmed Muhammed es-Siddik. O e
hidu Abdullahu Azzamu govori kao o ovjeku, koji je umro kao ehid, sa
njajui o pobjedi i povratku, ovjeku, ije je srce ranjeno od samog momenta
kada je Palestina okupirana, i kada je Islam napadnut. Zatim istie, da je e586

.
Sehid Abdullah Azzam u dihadu svojim govorom bodri i

hrabri Afganistance
hid Abdullah Azzam, o

vjek koji je sa Afganista
nom bio povezan vjerom,
a s Palestinom vjerom i
krvlju. elio je i sanjao,
da se jednog dana, vra
ti u Palestinu, sa svojim
mudahidima... Kasidu
zavrava konstatcijom,
da Kuds plae, zbog toga
to danas u Ummetu
nema Mu'tesima, koji je
do zuba naoruan ... i koji
bi rat pravedno vodio...
ehid Abdullah Azzam je svrenik kole imama Hasana el-Bennaa, koji u

svojoj knjizi "Risaletu el-Dihadi" (Misija dihada), kae: "Allah Uzvieni
je svakom muslimanu propisao dihad kao obavezu od koje ne treba bjeati
niti je izbjegavati. Treba eljeti da udovolji toj obavezi i postane ehid. Za
ehida je Allah Uzvieni obeao najveu nagradu. Njihova ista krv je
zalog pobjede na ovom svijetu, a nagrade i spasa na Ahiretu. Onim koji
izbjegavaju dihad, Allah Uzvieni prijeti najteom kaznom, opisuje ih
najrunijim sifatima. Ne znam da na ovom svijetu postoji sistem ili vjera, ne
znam da li je postojao ikad, da daje toliki znaaj dihadu, da nareuje svim
lanovima drutva, da se svi suprotstave kada im prava budu ugroena,
kao to je sluaj sa Islamom. Samo narod koji bude spreman asno umrijeti,
zasluuje da mu Allah Uzvieni pokloni dostojan ivot na ovom svijetu, i
ugodan ivot na Ahiretu. Mi smo doli u ovako teku i bijednu poziciju
zbog toga to previe volimo dunjaluk, a ne volimo smrt."
ehid Abdullah Azzam je spoznao svoju ulogu na ovom svijetu, razumio
je lekciju koju imam Hasan el-Benna objanjava u svojoj knjizi "Misija
dihada". On je proao edukaciju koja izgrauje muslimana i da'iju, koji
su olienje istine, snage i slobode. Tako jedino moemo shvatiti iskrenost i
razumjevanje ejha Abdullaha Azzama, itajui njegovu oporuku u kojoj,
izmeu ostalog, stoji:
"Ljubav prema dihadu je ispunjavala moje srce, moje osjeaje, moj ivot...
Nadati se uspjehu bez rtve, to mogu samo sitne due, koje se ne ele dii
u visine. Druenje sa Bejtullahom je lijepa stvar, ali to se ne moe porediti
587
ehid Abdullah Azzam, Murad ah i Kadi Husejn Ahmed... Predah mudahida
s dihadom na Allahovom putu. Dozvoliti da se u nekoj zemlji muslimani

kolju, a mi okolo galamimo i prijetimo prstima, ne pomiui se jedan pedalj
da toj brai pomognemo, to je igranje s Allahovom vjerom, to su hladne i
lane parole bijednih dua."
ehid Abdullah Azzam je shvatio planove i strategiju neprijatelja Islama i
muslimana, pogotovo njihovu spremnost da likvidiraju svakoga ko ponese
zastavu dihada i svakoga ko pomae mudahide, ko zagovara uspostavu
eriata na Allahovoj Zemlji.
Nekoliko dana pred svoju ehidsku smrt, 07.11. 1989./08.04.1410., za ku
vajtski asopis "El-Mudteme'", e rei . " ... Kada su Amerikanci shvatili,
da se s voama dihada ne mogu dogovoriti, odluili su da ih fiziki li
kvidiraju. Poeli su s pritiscima na predsjednika Pakistana - Zijaul Ha
kka. Kada je odbio da im se pokori, i kada je javno rekao da e podrati
primjenu eriata, odluili su da ga ubiju.
Zijaul Hakk je znao za njihovu odluku, pa je stalno nastojao da u njegovoj
pratnji bude i tadanji ameriki ambasador u Pakistanu. Ali, ubijeni su
zajedno, u istom avionu".
588
ehid Abdullah Azzam ... iskren u rijeima... dubok u mislima... snaan u namjerama.
DJELA
Dr. Abdullah Azzam je bio mudahid, ehid, alim - praktiar, da'ija odgajatelj, muhadir na Allahovom putu. Istakli smo neke od njegovih
stavova, rijei i dijela. Iza sebe je ostavio i preko dvadeset pisanih djela, a
spomenut emo:
Znakovi Milostivog kroz dihad u Afganistanu

Islam i budunost ovjeanstva
Karavana istine
Znaaj rada u zajednici
Nareivanje dobra i odvraanje od zla
Entuzijazam
Historiski korijeni i Ugovor
Odbrana islamske teritorije - najpree obaveze
Crveni rak
Znaaj vjere u izgradnji drutva
Izgubljeni svjetionik
Dihad - njegovi adabi i propisi
Zloin ubijanja vjernika
589
- Vijesnici pobjede
- Upute na prvoj vatrenoj liniji
- Uputa Kur'ana i Sunneta na eriatske propise (Ovo djelo je, zapravo,
njegova doktorska disertacija odbranjena na El-Azharu)
Pored navedenog, objavio je veliki broj lanaka, predavanja, uputa, u
raznim prigodama, i na raznim mjestima.
ehid Abdullah Azzam je svojim znanjem, svojim radom, dihadom,
svojim strpljenjem i upornou, svojom rtvom, primjer mladom ovjeku,
koji svjedoi islamsko buenje i njegov preporod. Ta mladost danas
stupa na pozornicu ivota, ona je spremna da se suoi sa neprijateljima
Allahovim na Zemlji. Tako su se ponaali njihovi prethodnici, koji su dali
svoje ivote u Palestini, u godinama 1935./1354., 1936./1355., 1948./1368.,
ili na Sueckom kanalu 1951./1371., ili na zatvorskim vjealima u godinama
1955./1375., 1957./1377., 1966./1386. godine. To je put da've i neminovnog
obrauna s neprijateljima. Tako se iskazuje odanost Islamu, brane njegovi
principi i svetinje, tite muslimani i njihovo dostojanstvo.
STRPLJIVOST JE VRLINA
Ubistvo ehida Abdullaha Azzama Islamski svijet je doivio kao veliku
tragediju. Ali njegova ena, koja je ostala bez mua i dvojice svojih sinova,
Muhammeda i Ibrahima, nije se predavala i nije klonula. Allah Uzvieni joj
je podario strpljenje, zadovoljna je bila sa Njegovom odredbom. Ponijela se
kao i Hansa' prije nje (poznata arapska pjesnikinja koja je prela na Islam.
U sukobu kod Kadisijje, 637./16. godine, poginula su etiri njezina sina
- op.prev.) kada su joj izginuli sinovi. Nakon pogibije ehida Abdullaha
Azzama, potovana sestra Emina Kutb, sestra ehida Sejjida Kutba, a ena
ehida Kemala es-Senanirija, napisala je pismo eni ehida Abdullaha
Azzama ( "Ummi Muhammed"), u kojem kae:
" ... ta da kaem tome divnom stvorenju, koje je ostalo bez tri ivota?
Draga sestro, ast im je to ih je Allah Uzvieni k Sebi uzeo kao ehide. Taj
ispit vjere i sama sam doivjela. Ponosna sam tvojim saburom i svijeu,
tvojim rtvom, vidjela sam i uvjerila se da si dostojna da bude supruga
takvog mudahida, koji se zavjetovao da e svoj ivot poklonoti dihadu
na Njegovom putu.
Onaj ko se iskreno zavjetuje za taj put - Allah Uzvieni ispunit e mu elju.
Njegova elja je ispunjena."
590
Da se Allah Uzvieni smiluje naem bratu, ehidu Abdullah Azzamu,

njegovim sinovima-ehidima, svim ehidima, koje je Sebi odabrao. Da nas
sve okupi u Dennetima svoje milosti.
Naa posljednja dova: Hvala Allahu, Gospodaru svijetova.
Na kraju, ovo je neto zadnje to je moje pero napisalo o ovim velikanima
naega vremena. Molimo Allaha Uzvienog da budemo na njihovom putu,
putu Istine, snage i slobode, putu istog i asnog Islama.
Uvaenim itaocima se, na eventuanim propustima izvinjavam rijeima
pjesnika:
"Ako nae greku-ispravi je

jer, samo je Allah nepogreiv"
Allah je najvei, Njemu je zahvalnost!
Napisao: Ebu Mustafa - Abdullah ibn 'Akil ibn Sulejman el-'Akil
Rijad,
18. 07.2004./01.05.1425. godine
Autor s Ahmedom Mensurom, ranijim dopisnikom asopisa "El-Mudteme"', izvjetaem TV "El

Dezire" iz Pakistana.
591
Orhan Bajraktarevi
VELIKI IMAM I l VOE ISLAMSKIH POKRETA U SAVREMENOM DOBU
ISLAM U SAVREMENOM SVIJETU
(skica za studiju o politiko-religijskoj obnovi islama
savremenosti)
Pogovor
vadeseto stoljee bilo je jedno od najdinaminijih u historiji ve

likih religija, a posebno islama. Tokom perioda od nekoliko
stoljea unazad muslimanski narodi i drutva prola su put od
potinjenosti evropskom imperijalizmu do nacionalnih nezavisnosti, od
transnacionalne do globalne zajednice ne samo veinskih musliman
skih zajednica i teritorija u Africi, na Srednjem istoku i u Aziji, ve i
znaajnih muslimanskih manjina u Evropi, posebno na Balkanu, Sjed
injenim Amerikim Dravama i Australiji. Historiju savremenog islama
obiljeavaju dva osnovna napora: prvo, oslobodilaki pokreti i ratovi za
stjecanje nezavisnosti muslimanskih drava i teritorija poetkom dvade
setog stoljea, a nakon ukidanja i raspada hilafeta (1924.), kada je veliki
dio muslimanskog svijeta nastojao da se oslobodi vlasti evropskih kolo
nijalnih sila, i drugo, u drugoj polovini tog stoljea, unutranje borbe oko
(nad)nacionalnog i religijsko-kulturnog identiteta i integriteta, iji izvor
predstavljaju savremeni vjersko-politiki pokreti za oivljavanje cjelovi
tosti islamske doktrine kao (nad)religijske i njeno ponovno ukljuivanje
i potvrivanje u dravnom, drutvenom, kulturnom i javnom ivotu
uopte. Evro-ameriki neokolonijalizam novog tipa nakon raspada Sov
jetskog Saveza i Pokreta nesvrstanosti, otvorene agresije na Palestinu, Af
ganistan, Irak, Liban, rat i genocid u Bosni, Ruandi, eeniji, na Kosovu,
Kamiru i Filipinima, pogotovo nakon ll-og septembra kada je otvoren
jedan tihi svjetski rat protiv islamskog fundamentalizma ali ne i protiv
kranskog i jevrejskog, dodatno uslonjava i problematizira istaknute
tendencije politiko-vjerskih i drutveno-ekonomskih kretanja.
Islam kao vjera i religija, kao objedinjenost svevjerske doktrine i prakse,
zasniva se, prije svega, na posljednjoj Boijoj vjeroposlanikoj objavi,
Kur'anu, kao Boijoj objavi u cjelini, a to podrazumijeva i objave jevreja
(Tevrat) i krana (Indil) i vjerovjesnikom govoru i primjeru, Sunetu i
hadisu Muhameda, alejhi-selam. Kao takav one se dominantno izraava
kroz vjeru u Boga delleanuhu l i'tikad, vjersko-religijske obrede l ibadat,
etiko-moralne vrijednosti l ahlak i svjetovne poslove l muamelat. Vjero
vanje je po svojoj prirodi vezano za unutarnje bie ovjeka i ono je, govorei
tradicionalno-literarnim jezikom, stvar srca. Kao takvo ne podlijee van593
Pogovor
jskim uvidima drugih pojedinaca ili kakvih autoriteta, a pogotovo ne neke
institucije ili zajednice. Vjerski obredi predstavljaju vanjski izraz vjere i
ovisno o vrsti ibadeta ili vjerske prakse, iskazuju se pojedinano, u ok
viru porodice, grupe ili ire zajednice vjernika. Moralno-etiki sistem
vrijednosti je izraz same linosti vjernika. ak i vjerski obiaji predstav
ljaju sastavni dio vjerske tradicije na odreenom podruju i u odreenom
drutvu i vremenu, koji se, ne tako rijetko, potuju i od strane onih koji
svojim linim ivotom mogu biti i udaljeni od religije ili odreene religi
jske prakse. I pitanje i odgovor na pitanje. "ta je to islam danas? ", nije de
terminiran samo doktrinarnim vjersko-teolokim okvirima nego i jednim
izmijenjenim poloajem religije u modernom svijetu. To prije svega podra
zumijeva fenomen i model svjetovne drave i sam proces sekularizacije
(od 1787. god. nakon izglasavanja amandmana na Ustav SAD). U moder
noj nacionalno-sekularnoj, tj. svjetovnoj dravi, vjera se smatra privatnom
stvari jednog graanina, iskljuena je iz svakog oblika politikog ivota i
kao takva nema utjecaja na graansko pravo, na pravo kao takvo. U tim
i takvim uvjetima, dakle u odreenoj svjetovnoj dravi dolazi do bitne
idejno-doktrinarne ali i drutveno-historijske redukcij e tradicionalnog
islama i islamskog uenja, jer se ovdje bitni islam, islam kao integralni
sistem ivota, kao bitni identitet vjerovanja i miljenja, svodi iskljuivo
na religiju i teologiju, na jednu vrstu "Crkve u islamu" u savremenom,
evropsko-kranskom smislu te rijei. U ovim promijenjenim okolnostima
nuno je kao novo preispitivanje i prevrednovanje tradicionalnih islam
skih koncepata i rjeenja u odnosu na drutvo i dravu, tako i nastojanja
oko izmjene pojedinih drutvenih i kulturnih modela sredine u kojoj pre
biva musliman, pojedina islamska zajednica ili jedan muslimanski narod.
Stoga je novo razumijevanje i tumaenje islama i islamskih propisa kao i
nova i odgovorna razrada islamske misli, za sve muslimane u svijetu, pa i
za evropske muslimanske narode Balkana, a Bonjake i Albance posebno,
postala imperativ vremena, njihovo biti ili ne biti. U tom smislu, kada je
u pitanju Bosna i Hercegovina dovoljno je da se spomene ime Husejna ef.
Doze i njegova dalekovida vjersko-prosvjetiteljska i obnoviteljska misao u
drugoj polovici 20-og stoljea.
Osnovna odlika prve islamske drave (i drutva) koju je nakon Hidre {622.)
uspostavio Muhamed, alejhi-selam, u Medini, jeste da je ona nastajala i da
se oblikovala i razvijala jo dok je kur'anska objava dolazila. To govori da je
njena osnova vjerskog karaktera koju je Muhamed, alejhi-selam, ugradio
jo za svoga ivota. Ovakav fenomen se ne susree u povjesti drugih religi
ja, posebno ako se ima u vidu da islam, kao vjera, kao uvjerenje i doktrina,
priznaje sve ranije Boije poslanike, i potuje sve ranije autentine Boije
objave prije Kur'ana, a prije svega jevreje i krane, Petoknjije i Stari i
594
Orhan Bajraktarevi
Novi zavjet. Tako se u Kur'anu kae: "Poslanik vjeruje u ono to mu je
objavljeno od Boga, a i pravovjerni muslimani to vjeruju. Oni svi vjeruju
u Boga, meleke, knjige i poslanike. Oni govore: 'usmo i pokorismo se .
,
Boe traimo Tvoj oprost i Tebi se vraamo" . (El-Bekare, 285)
Islam smatra da je obrazovanje i obrazovanost, u najirem smislu rijei,
vjerska obaveza i da se svako izostajanje obrazovanja smatra grijehom. Bog
opisuje muenike koji sami sebi govore: "Da smo sluali i razumijevali
ne bismo bili meu onima koji su sada u Dehenemu". (El-Mulk, 10) Na
ovaj nain Bog nas obavezuje da ivimo u duhu vremena, budno, racio
nalno, samokritiki i odgovorno, a ne zatvorenih oiju, ne izvan vlastitog
vremena, pa kae: "Ne uputaj se u ono to ne zna" (El-Isra, 36) jer i "ui
i oi i srce, svi e biti odgovorni". Znanost i obrazovanje u islamu ne pred
stavljaju skup pukih injenica ili istina, samih za sebe, ve naprotiv, oni
predstavljaju sisteme i zakonitosti u svijetu za ono to Kur'an upotreblja
va izraz "sunnetullah ", Boiji zakon, Boija zakonitost, vjerozakon. Kada
nas Kur'an poziva da uimo na iskustvima i spoznajama ranijih naroda
govorei nam: "Ovo je Boiji zakon koji je vladao i onima koji su prije
ivjeli i nestali" (Ahzab, 38), on nas ustvari poziva da otkrivamo prirodne
i drutvene zakone, i da to neprekidno inimo u naem svakidanjem
ivotu. Stoga su muslimanski mislioci, primjera radi, s Ibn Haldunom na
elu i mogli otkriti i utemeljiti jo jednu novu znanost, znanost o ljudskom
drutvu, sociologiju. (Ove godine se navrava 600 godina od njegove smrti
i ta godinjica je obiljeena u cijelom svijetu).
Uravnoteeni materijalni i duhovni uslovi su neophodni za bilo kakav
kreativan iskorak, bilo kakav uspjeh i napredak. I svakog pojedinca pojed
inca kao i svakog drutva, zajednice i drave. Kada se Kurejije u Meki, aris
tokratski drutveni sloj kome je pripadao i sam Muhamed, alejhi-eslam,
pozivaju u novu vjeru, odnosno obnovljen i upotpunjen oblik iste stare
vjere, vjere jevreja i krana, oni se pozivaju i sa materijalne i sa duhovne
strane ljudskog ivota: "Neka se klanjaju Gospodaru ovoga Hrama, koji
ih i uva od gladi i koji ih titi od straha" (Kurej, 4), gdje se oigledno
radi povezivanju vjersko-duhovne strane s materijalno-ekonomskom stra
nom ivota. Sve ovo upuuje na krajnju povezanost i drutveno-racionalan
odnos izmeu materijalnih i duhovnih vrijednosti u islamu kao to nas
upuuje i na to da se svako drutvo kao i svaki pojedinac drutva u svom
razvoju treba ravnomjerno izgraivati i u materijalnom i u duhovnom
smislu istovremeno. To je ono to su svi narodi, a posebno muslimanski,
skupo plaali u svojoj povjesti: izostanak duhovnog kao bitna redukcij a
i uzmaknue religioznog uvijek je dovodilo u pitanje i sam bioloki op
stanak. Ali kako iznova pristupiti fenomenologiji religijskog u islamu i
nadomjetavati proputeno?
595
Pogovor
U tom smislu, prema pojedinim savremenim muslimanskim misliocima
kojih je sve vie, nuno je da se muslimanski narodi u svijetu, a to znai
i narodi Balkana, unutar modernih pokreta za reformu islamske misli,
okrenu iskustvu i paradigmi medinske Umme, prvobitnog islamskog
drutva i drave u Medini, kao odgovarajuem modelu za novo i potpunije
iskustvo organiziranja drutva i drave u savremenosti, tom vjerozakon
skom modelu koji e zamijeniti ideoloke strukture politikih blokova i
modele ravnotee straha, neprekidnih lokalnih ratova, hladnog rata,
nuklearnog sukoba, sukoba civilizacije, sukoba velikih religija, jer je to te
meljni inodel trajnog mira koji u sebi uvijek podrazumijeva nova susre
tanja i dijalog raznolikih tradicija, religija, kultura i civilizacija, a po mjeri
Boijeg zakona i sveope Boije upute koja, kao takva, titi svaku vjeru i
uvjerenje kao i svako miljenje i opredjeljenje.
Meu prvim protagonistima takvih modernih vizija i programa unutar
islamskog svijeta, na Srednjem istoku bili su Demaluddin Afgani i Mu
hammed Abduhu, a u jugoistonoj Aziji Sejjid Ahmed han i Muhamed
Ikbal. Oivljavali su veliku prolost islama i muslimane podsjeali da su,
iako danas slabi, nekada bili jaki i stvarali ogromna carstva i civilizacije
koje su ostvarivale najvia dostignua u svakoj nauci: u medicini, filozofiji,
knjievnosti, arhitekturi, astronomiji, matematici, jeziku i sl. (Musliman
ska panija, juna Italija, religije Balkana, da spomenemo samo evropske
dijelove te ogromne islamske kulture i civilizacije).
Demaludin Afgani (1838-1897) roen je i obarzovan u Iranu, a potom
u britanskoj Indiji, putovao je irom islamskog svijeta i po tadanjoj Ev
ropi. Vjerovao je da se muslimani mogu sauvati od evropskog koloni
jalizma ne tako da odbacuju izvore njegove snage, nauku i tehnologiju,
ve tako to e se ponovo okrenuti umu i razumu, nauci i tehnologiji i
prihvatiti ih, jer oni predstavljaju sastavni i bitni dio islamskog pogleda
na svijet. Islam jeste i religija i civilizacija i kultura, na njemu izrastaju
pojedinci ali i drutveno-politike zajednice, nacije i drave. Njegova
kritika muslimanskog drutva, poziv na reforme u susret modernom
dobu, zalaganje za ustavni sistem i vladu koja za svoj rad odgovara
parlamentu, uinili su ga popularnim kod brojnih pripadnika mlae
obrazovane generacije, onih koji su imali tradicionalni odgoj, ali su ih
privlaile moderne reforme i pozivi na nacionalnu nezavisnost.
Stavovi Muhameda Abduhua (1849-1905), Afganijeva uenika i
reformistiki opredijeljenog egipatskog teologa sa Azhara, razlikovali su
se od konzervativnih stavova mnogih drugih muslimanskih mislilaca i
teologa. Uz vjerske reforme, zalagao se za znaajne promjene u oblasti
prava, drutveno-ekonomskog sistema i visokog obrazovanja. Ako su
596
Orhan Bajraktarevi
religijsko-etiki obiaji tradicionalnog islama nepromjenjivi, tvrdio je
Abduhu, drutveni aspekti islamskog prava to mogu biti i jesu, kao to
su sklapanje braka, razvod i nasljeivanje. Smatrao je da Kur'an stoji na
pozicijama monogamije, a ne poligamije, izjanjavao se u prilog obrazo
vanja ena, osavremenio je program nastave na Univerzitetu Al-Azhar,
jednom od najznaajnijih i najstarijih meunarodnih centara za obrazo
vanje muslimanskih teologa i pravnika.
Muhammed Ikbal (1877-1938), pjesnik i filozof indijskog potkontinenta,
smatrao je da je islamska zajednica, zbog slijepog pridravanja religijskih
tradicija, pet vijekova provela u "dogmatskoj zamrlosti i drijemeu", i
pozivao je na obnovu religijske misli kako bi muslimanskoj svjetskoj za
jednci ponovo udahnuo novi ivot. Obrazovan u Engleskoj i Njemakoj,
Ikbal je savremenu zapadnu filozofiju Niea, Bergsona, Hegela, Fihtea, sje
dinio sa sopstvenim shvatanjem islamske tradicije. Insistirao je na razlici
izmeu nepromjenjivih naela islama i onih propisa koji su dio ovjekovih
tumaenja i shvatanja te kao takvih podlonih promjeni. Postavio je novu
definiciju idtihada /samostalnog stvaralakog napora, i idmaa l konsen
zusa zajednice u nekom erijatskom pitanju, te predloio da se pravo na
tumaenje islama u ime zajednice prenese na vjerske zajednice l uleme na
nacionalnu skuptinu ili zakonodavna tijela drave. Ikbal se divio intelek
tualnoj tradiciji i tehnologiji Zapada, ali je estoko osuivao evropski kolo
nijalizam, kapitalistiku ekonomsku eksploataciju, ateizam socijalizma i
marksizma i moralno-etiki pad sekularizma.
U literaturi postoji uoljiva nesuglasnost u pogledu klasificiranja poje
dinih pravaca miljenja koji se nadovezuju ili proizilaze iz savremenog
islamskog reformizma. Egipatski autor Muhamed el-Behij navodi da
se pokret drutvene obnove (islah), tokom 20-og stoljea razdvojio u
dva ogranka: a) ogranak vjerske obnove (al-islah ad-dini) i b) ogranak
nacionalno-politike obnove (al-islah al-kawmi). U odnosu prema
tradiciji, prvi, selefije, primarno su okrenuti Kur'anu i Sunnetu i uzorima
rane muslimanske zajednice (salafiyya), a drugi zapadnoj, evro-amerikoj
mislo i iskustvu (taddid).
Na tragu prethodnog, jedan drugi egipatski mislilac, M. A. Zeki Be
devi iznosi nekoliko podjela i govori o:
l.
Konzervativcima koji brane status quo,
2. Prozapadnjacima, koji se zalau za jedan tip sekularnog drutva sa

zapadnom kulturom i tehnologijom,
3. Muslimanskim sekularistima, koji ciljeve i tenje prozapadnjaka
obrazlau islamom,
597
Pogovor
4. Obnoviteljima ili revivalistima, koji insistiraju na masovnosti sijed
benika i uspostavi dravno-pravnog poretka iskljuivo na Kur'anu
i poslanikoj tradiciji Muhameda, alejhi-selam,
5. Reformistima koji prihvataju vrijednosti zapadne kulture.
Savremeni britanski pravnik, iranskog porijekla, S.H. Emin rasprav
lja o etiri ravnopravne tradicije za reformu i oivljavanje islamskog
prava, drutva i drave:
l.
Ehlis-selef, sljedbenici ranih muslimanskih generacija, oni koji

transformiu savremena muslimanska drutva u tradicionalni
drutveni sistem ranoga islama.
2. Ihwan al-muslimin, Muslimanska braa, koji naglaavaju potrebu

interpretacije promjenjivog svijeta u terminima nepromjenjivog
uenja i doktrine islama,
3. Al-islah, reformizam, onaj koji unosi erijatske norme u postojei
vaei pravni sistem,
4. Raznolike mistine organizacije koje odbacuju pozapadnjaenje,
ali i svaki formalistiki pristup islamu.
Holandski orijentalista J. Jansen bavio se fenomenom radikalnog
politikog islama izdvajajui one mislioce koji slijede M. Abduhua, R.
Ridaa, M. eltuta, A. Kevakibija i F. Veddija i taj program prepoznaje
kao paradigmu "islam, jest jednako vjera i pravo ", za razliku od Mus
limanske brae iji program se zasniva na tome da "islam jest jednako
vjera i drava".
Amerii orijentalista i pravnik Dejvid Bonderman istie da se u
raspravama o reformi kristaliu dva stava: stav tradicionalista i stav
reformista, a koje opet dijeli na:
a) vjerske reformatore,
b) panislamiste,
e) vjerske relativiste, gdje je bitan duh erijata, a ne i slovo"
d) zapadnjake, koji predlau usvajanje evropskih zakona gdje je
potrebno, a zadravanje erijata gdje je mogue,
e) sekulariste, koji zahtijevaju potpuno uklanjanje islamskog
utjecaja na dravu, pravo i drutvo.
Na tragu takvih refleksija Muhamed Arkun, savremeni muslimanski
mislilac koji zagovara obnovu islamske misli kao svojevrsnog novog
598
Orhan Bajraktarevi
razumijevanja i interpretacije Kur'ana, rekonstruktivne interpretacije

koja podrazumijeva i primjenu moderne evro-amerike istraivake
metodologije, posebno komparativno-teoloko-filozofske-filoloke,
dakle Muhamed Arkun istie krajnju vanost i znaaj neposrednog
prouavanja Kur'ana i kur'anske objave kao svojevrsne Kur'anske te
ologije i u tom smislu ukazuje na sljedee postavke:
a) Tekst Objave je temelj svakog uenja o religiji, drutvu, kul
turi, civilizaciji, drutveno-pravnom i politikom upravljanju i
ureenju muslimanske drave u modernom svijetu,
b) Tekst objave sadri jedinstvo povjesne i metapovjesne istine i
poruke,
e) Tumaenje i razumijevanje Teksta objave je neprekidno i uvi
jek drugaije,
d) Tekst objave ne smije biti sveden na ideoloku, filozofsko
socioloku razinu,
e) Integralni pristup Tekstu objave omoguava objedinjavanje in
terpretativne i konstitutivne tradicije u islamu,
f) Integralna tradicija i predaja iziskuje najira antropoloka,
etnoloka i svaka druga komparativna ispitivanja i istraivanja
u savremenosti,
g) Svaki pojedini fragment islamske vjere i tradicije djeluje i iska
zuje se kao cjelina,
h) Cjelovitost integralne tradicije onemoguava iskljuivost i
ogranienost pojedinih tradicija, znanja i kultura,
i)
Tekst objave kao takav iskljuuje svaki oblik redukcionizma ili

apriorne prednosti jednog oblika interpretacije nad drugim.
Arkun e naglasiti i znaaj raspoznavanja, oivljavanja i izgradnje bit

nih institucija islamske zajednice, Umme, kao svjetske zajednice mus
limana kao to su ura, tj. vijea odabranih, Idma, tj. koncezusno
odluivanje, Zekat, tj. obavezna podjela dobara i Dihad, tj. samostalni
stvaralaki napor u odbrani ukupnih ljudskih, a posebno musliman
skih interesa.
"
T. Ramadan u djelu "Biti musliman na evropski nain iznosi neko

liko osnovnih tendencija koje nastaju i slijede identino itanje tekstova
Kur'ana i Hadisa:
599
Pogovor
l. skloastiki tradicionalizam (pravne kole prisutne u Evropi, indo
pakistanski muslimani i Turci),
2. selefi tradicionalizam, (odbijanje posredovanje pravnih kola i uleme

na koju se pozivaju S. Arabija, Jordan, Egipat i Sirija),
3. selefi reformizam (Abduhu, Ibn Badis, Ikbal, Al-Mavdudi),
4. politike i doslovne selefije (borba za uspostavu islamske drave, tj.
hilafeta),
5. liberalni ili racionalistiki reformizam (sekularizacija, Ataturk),

6. sufizam (sufijski redovi i mistika uenja).
Svi reformisti u savremenosti bili su saglasni da je do "dekadence mus
limana" dolo zbog odstupanja od pravog ili istinitog islama. Ali kada je
trebalo definirati ta je to pravi islam nepremostive razlike su dole do
izraaja. Glavni problem se svodio na pitanje da li i u kojoj mjeri histo
rijska realizacija islama ulazi u sami islam i njegovo odreenje, tj. kakav
je odnos religije i historije? Na tragu ovakvih pitanja, analiza i stavova u
prvi plan izbijaju pojedinane islamske zajednice unutar raznolikog musli
manskog svijeta, ali i Islamska zajednica u cjelini, kao jedna, kao ona koja
i dalje ostaje jedna od najvanijih institucija muslimanske savremenosti, a
vjernici, vjerska i svjetovna inteligencija, imami i studenti svih fakulteta,
a posebno islamskih, postaju bitni i presudni fa,ktori u formiranju nove is
lamske i meumuslimanske drutvene svijesti. Ta svijest jeste nosilac novih
drutvenih, kulturnih, politikih, ekonomskih i religijskih preobraaja kao
svojevrsnog stanja novog jedinstva svijeta u svim njegovim razlikama koji
ma podjele na Isatok i Zapad, Sjever i Jug, razvijene i nerazvijene, ovaj ili
onaj blok ili zajednica, nee biti i nisu od vanosti.
I bonjako-islamski vjerski identitet u Bosni i Hercegovini kao i politiki,
drutveni i kulturni nije po sebi dat nego zadat. I ukupnost bonjakog
bia sve vie postaje bonjaka. Predstoji da se ova svijest, kao bonjako
islamska, kao jedna samosvijest, kao sebe-znanje u cjelosti zadobije i
ostvari. A savremena i drutvena vjerska kretanja u svijetu, a posebno
islamskom, ona moderna kretanja koja se iskazuju kao svojevrsno pon
ovno prepoznavanje i prihvatanje savremenog muslimanskog ovjeka i
njegov slobodan iskorak na svjetsku scenu, na najbolji nain ostvaruju
i omoguavaju te naznaene procese. Ovo djelo, Veliki imami i voe is
lamskih pokreta u savremenom dobu irakog autora Abdulaha el-Aki
la, vatrenog simpatizera i pripadnika pokreta "Muslimanska braa", tj.
vjersko-politikog pokreta za svestranu obnovu islama u savremenosti,
predstavlja jednu vrstu memoarske literature jer je on pisao o ljudima sa
600
Orhan Bajraktarevi
kojima je imao susrete a koji danas ve vie nisu u ivotu. Sedamdeset i
jedno veliko ime, a meu njima istaknuti imami, voe, mudahidi, daije,
profesori, uitelji, revolucionari, pjesnici, knjievnici, novinari, oficiri,
trgovci, sudije, alimi, i dr., sedamdeset i jedna biografija, od Hasana el
Benaa, osnivaa ovog pokreta, pa preko Muhameda Gazalija, Malik ibn
Nebija, El-Mevdudija do Sejida Have i Sejida Kutba.
Ove linosti i njihova djela, kako kae sam autor, nakon Muhameda ale
jhi-selam, Ashaba, Tabiina i selefi-saliha predstavljaju najbolje primjere
aktivnog islamskog ivota i rada do danas. Za nas su dodatno vani jer
je pod njihovim direktnim utjecajem nastao bosanskohercegovaki vjer
sko-nacionalni pokret "Mladi muslimani ", bonjako-islamski pokret
dvadesetog stoljea kojem je pripadao H. ozo kao vjerski reformator
i prvi predsjednik obnovljene bosanske drave A. Izetbegovi. Stoga je
iznimno vano da ih upoznaju dananje generacije muslimana svih me
ridijana kako bi istinitije prepoznale i odredile vlastite pozicije i perspek
tive u modernom svijetu.
Orhan Bajraktarevi
601
IZVORI I LITERATURA
- KNJIGE
l.
Ebu Zehre - Ebu Bekr Abdurrezzak
2.
Dvanaest godina sa profesorom El-Bennaom - Abdul Bedi' Sekar
3.
Odaberite jedan od dva puta - Muhammed Nasir
4.
Na drutveni moral - dr. Mustafa es- Siba'i
S.
Muslimanska braa - pogled iznutra - Mahmud Abdul Halim
6.
Muslimanska braa u ratu u Palestini - Kjamil e-erif
7.
Muslimanska braa u egipatskom selu - Ahmed el-Bess
8.
Muslimanska braa i Islamske skupine - Zekerijja Sulejman Bejii.mi
9.
Muslimanska braa i egipatsko drutvo - Muhammed Zeki evki
10.
Prisilio sam kralja Faruka da napusti prijesto - Abdul Mun' im Abdur

Re'iif
ll.
elim razgovarati sa Muslimanskom braom - Ebu el-Hasan en

Nedvi
12.
Tajne izmeu Pokreta slobodnih oficira i Muslimanske brae Husejn Hamii.de
13.
Islam kao ispit - Muhammed el-Husni
14.
Islam izmeu uleme i vladara - Abdul Aziz el-Bedri
15.
Reforma drutva - Muhammed Salim el- Bejhani
16.
Osnovi Da've - dr. Abdul Kerim Zejdan
17.
Informisanje - Hajruddin ez-Zerkeli
18.
idovska zmija - Abdullah et-Tell
19.
Hiljadu dana sa hadi Eminom el-Husejnijem - Zuhejr Mardini
20.
Zubejrov emirat (ivot i djelo)
21.
Imam Emded ez-Zehavi - Kjazim Ahmed el-Meajihi
22.
Himne Islamske Da've - Ahmed el-Dede' i Husni Dirar
23.
Historiske stranice - Zehmul
24.
Dani iz ivota ehida Abduh el-Mehlafija - Abdul Melik E-ejbani

602
Literatura
25.
Dani iz moga ivota - Zejneb el-Gazali
26.
Pae i super pae - Husejn Mu'nis
27.
Ostaci sjeanja - Ahmed Hasen el-Bakuri
28.
Crna kapija - Ahmed Raif
29.
Historija Islamskog pokreta na polju obrazovanja - gosp. Abdus

Settar el-Melidi
30.
Historija bez argumenata - Ibrahim Abduh
31.
Dopuna informacij a - Muhammed Hajr Jusuf
32.
Opomena da'ijama - el-Behijj el-Huli
33.
Islamska edukacija i kola Hasana el-Bennaa - dr. Jusuf el-Karadavi
34.
Krivini Zakon u Islamu - Abdul Kadir 'Avede
35.
Islamski val u Palestini i njegov utjecaj na pokret dihada - Muhsin

Salih
36.
Osamdeset godina u traenju spasa - Salah Hasen
37.
Amerika julska revolucij a - Muhammed Delal Kik
38.
Demal Abdun-Nasir - Ahmed ebul-Feth
39.
Hadi Muhammed Emin el-Husejni - Tejsir Debbare
40.
Hadi Muhammed Emin el-Husejni... pionir dihada i heroj dogaaja

- Husni Edhem Dirar
41.
Psiholoki rat - Salah Nasr
42.
Islamski pokret i pitanje Palestine - Zijad ebu Gunejme
43.
Istina o specijalnom pokretu - Mahmud es-Sabbag
44.
Istina o razlazu izmeu Muslimanske brae i Abdun-Nasira Muhammed Hamid ebu en-Nasr
45.
Pripovjest o Muslimanskoj brai - Abbas es- Sisi
46.
Islamski stav o socijalizmu - Abdul Aziz el-Bedri
47.
Tajna uprava u vrijeme Abdun-Nasira - Demal Hammad
48.
Halal i haram u Islamu - dr. Jusuf el-Karadavi
49.
Hammas i historijska podloga i oporuka - Abdullah Azzam
50.
Deset grijeha - Ibrahim Dessuki '!baza
51.
Dvadest i pet godina sa Muslimanskom braom - Hasan Devh
52.
Lekcije u Da'vi Muslimanske brae - Mustafa es-Siba'i

603

53.
Zakon kulturnog jedinstva muslimana - Muhammed el-Gazali
54.
Stubovi istine - Muhammed e-ejh Mahmud Sijam
55.
Da'va Muslimanske brae - to je ljubav - Abbas es-Sisi
56.
Kralj Fejsal kao lider - el-Hudejlan
57.
Resafijev divan - Ma'ruf er-Resafi
58.
Karadavijev divan - dr. Jusuf el-Karadavi
59.
Moja sjeanja - Muhammed Abdul Hamid Ahmed
60.
Tantavijeva sjeanja - Ali et-Tantavi
61.
Sjeanja, a ne biljeka - Omer et-Telemsani
62.
Na repu informacija - Ahmed el-lavine
63.
Saopenja - Ebu el-Hasen en-Nedvi
64.
Moja poruka omladini - dr.Ahmed el-Malat
65.
Mukarci i ene koji su preli na Islam - Arefat Kjamil el-Aijj
66.
Moje putovanje sa nepokolebljivim - Ahmed ebu adi
67.
Udobnost i opskrba - Ahmed Enes el-Hidadi
68.
Vjetrovi promjene u Jemenu - Muhammed Ahmed E-ami
69.
ejtanski tuneli - Ahmed Raif
70.
Uloga i mjesto Sunneta u eriatu - dr. Mustaf es-Siba'i
71.
Sejjid Kutb od roenja do pogibije - Salah el-Halidi
72.
Sejjid Kutb i njegovo knjievno i idejno djelo - Ibrahim el-Bulejhi
73.
Pjesnik Abdurrahim Mahmud - Dabir Kumejha
74.
Arapski poluotok u vremenu kralja abdul-Aziza - Hajruddin ezZerkeli
75.
Linosti i djela - Ebu el-Hasen en-Nedvi
76.
Pjesnici Islamske Da've - Ahmed el-Dede' i Husni Dirar
77.
ehidi na putu - Hasan Devh
78.
ehidi Palestine - Muhammed Ebu Faris
79.
Mjeseci meu Arapima - Mes'ud Alim en-Nedvi
80.
ehid Abdullah Azzam - Husni Edhem Dirar
81.
ejh el-Gazali kakvog sam poznavao - dr. Jusuf el-Karadvi
82.
ejh Muhammed el-Gazali - Abdul Halim 'Uvejs
604
Literatura
83.
Komunizam je nastao iz cionizma - Ahmed abdul Gafur Attar
84.
Oni koji ute progovorie - Sami Devher
85.
Krik vjere mladiima i djevojkama - Muhammed Mahmud es

Savvaf
86.
Stranice iz historije - Salah adi
87.
Stranice iz ivota hadi Muhammed Emin el-Husejnija - Avni Dedu'

el-'Ubejdi
88.
Historijat uleme Bagdada iz etrnaestog vijeka po Hidri - }unus esSamerrai
89.
Kur'anski fenomen - Malik ibn Nebi
90.
Zatvorska tmina - Muhammed Ali et-Tahir
91.
Abdullah Azzam... koji je rijei pretvarao u djela - Muhammed

Abdullah el-mir
92.
Abdun-Nasir i sluaj " el-Menijje" - Abbas es-Sisi

Abdun-Nasirova veza sa amerikim obavjetajnim slubama Muhammed Delal Kik
93.
94.
Veliki uenjak Emded ez-Zehavi - Muhammed Mahmud esSavvaf
95.
uvena ulema iz Kuvajta - Adnan Salim er-Rumi
96.
Ulema Nedda tokom osam vijekova - Abdullah el-Bessam
97.
Ulema i mislioci koje sam poznavao - Muhammed el-Medzub
98.
Omer et-Telemsani...Trei generalni sekretar Muslimanske brae Muhammed Sejjid Abdurrahim
99.
Savremene fetve - dr. JUsuf el-Karadavi
100. U redovima Muslimanske brae - Abbas es-Sisi

101. Pria o Revoluciji 23 jula - Ahmed Hamru
102. Prie vjere i dunjaluka - Muhammed Lebib el-Buhi
103. Sluaj " ip" - Es'ad es-Sejjid Ahmed
104. Veliki Islamski pokreti u etrnaestom vijeku po Hidri - Muhammed
es-Sejjid el-Vekil
105. Moja uputa nehajnim - Muhammed Delal Kik
106. Kako trebamo pozivati ljude? - Abdul Bedi' Sekar
107. Svjetska igra i Abdun-Nasir - Muhammed et-Tavil
605

108. Trenuci iz moga ivota - Nedib el-Kejlani
109. Veseli nagovjetaji pobjede Islama - dr.Jusuf el-Karadavi
1 10. Zbirka uputa - Hasan el-Benna
1 1 1. Muhammed Nesif---ivot i djelo - Muhammed Sejjid Ahmed i Abduh
el-'Alevi
112. Uvod u Da'vu Muslimanske brae - Se'id Heva
1 13. Klaonice za Muslimansku brau i zatvorima Abdun Nasira - Dabir
Rizk
114. Klaonica za nevine - Vedih ebu Zikra
115. Sjeanja Da've i da'ije - Hasan el-Benna
1 16. Sjeanja putnika po arapskom Istoku - Ebu el-Hasen en-Nedvi
1 17. Sjeanja el-Mukbilija - Husejn Muhammed el-Mukbili
1 18. Odgajatelji iz moje zemlje - Muhammed Abdul Muhsin el-Hurafi
1 19. Nai problemi u svijetlu Islamskog sistema - Hasan el-Benna
120. Mustafa es-Siba'i perom svojih potovalaca - Muhammed Mustafa
es-Siba'i
121. Mustafa es-Siba'i - Adnan Zerzur
122. Mustaf es-Siba'i... voa generacije i Ummeta - Husni Edhem Dirar
1 23. Reformator i obnovitelj Muhammed ibn Abdul Vehhab - Mes'ud
'Alim en-Nedvi
124. Zatvor " Hajkstib" - Muhammed Ali et-Tahir
125. Leksikon Islamskih pisaca - Ahmed el-Dede'
126. Leksikon pisaca - Omer Rida Kehhale
127. Sa islamskim pokretom u arapskim zemljama - Abdullah ebu 'Izzet
128. Sa Kadi ez-Zubejrijem - Omer Behaul-Emiri
129. Sa omladinom - Salih ed-Debbag
130. Tajni otpor na Sueckom Kanalu - Kjamil e-erif
131. Nae veliine - Abdul 'Aziz el-'Asker
132. Iz registra mojih sjeanja - Muhammed Mahmud es-Savvaf
133. Program promjena kod ehida Hasana el-Bennaa i Sejjida Kutba Muhammed ebu Faris
134. Idejni program Islamskog djelovanja - Safvet Mensur
606
Literatura
135. Moj tajni zadatak izmeu Abdun-Nasira i Amerike - 'Alevi Hafiz
136. Mustafa es-Siba'i...da'ija i alim, mudahid - Abdullah Mahmud etTantavi
1 37. Zavjera protiv Islama jo traje - Dabir Rizk
138. Enciklopedija " ez-Zad" - Kompanija "ez-Zad"
139. Stav Islamskog pokreta u Egiptu o pitanju Palestinstine - Salih elMesliib
140. Vatra i destrukcija u Palestini
141. Naserizam na optuenikoj klupi - Abdul Muteal-el-Dibri
142. Muhammedove tajne - Omer Behauddin el-Emiri
143. Take iznad slova - Ahmed Adil Kemal
144. Islamska renesansa u biografijama njenih autora - Muhammed
Redeb el-Bejiimi
145. Ovo je moj eksperiment - Se'id Heva
146. Da li smo praktiari? - Hasan el-Benna
147. Objava pera - Mustafa Sadik er-Rafi'i
148. Iza zidina - Delaluddin el-Himamisi
149. Sredstva informisanja o Da'vi Muslimanske brae - Muhammed
Fethi e'ir
150. Metodi obrazovanja kod Muslimanske brae - Ali Abdul Halim
151. Savjeti vjerskih velikana - Abdullah el-Mezrii'
152. I drugi gubitak - Hajdar Kufte
153. O Islamski vladari, zar se ne bojite Allaha - Omer et-Telemsani
154. Jemen... ovjek i civilizacija - Abdullah E-imahi
2 -
l.
2.
3.
4.
ASOPISI
asopis " Islamska knjievnost" - Saudijska Arabija
asopis " Knjievnik" - Liban
asopis " Muslimanska braa" - Egipat
asopis " Islamsko bratstvo" - Irak
607

5.
asopis ,,Uputa" - Kuvajt
6.
asopis ,,Uputa" - Jemen
7.
asopis ,,el-Ezher" - Egipat
8.
asopis ,,Reforme" - Arapski Ujedinjeni Emirati
9.
asopis ,,Kompaktnost" - Egipat
10.
asopis ,,Povjerenje" Liban
ll.
asopis
12.
asopis ,,Pari Metch" - Francuska
13.
14.
asopis "Islamski preporod" - Indija

asopis ,,Dostava" - Kuvajt
15.
asopis ,,Islamski odgoj" - Irak
16.
asopis ,,Islamska solidarnost" - Saudijska Arabija
17.
asopis ,,Dravna straa" - Saudijska Arabija
18.
asopis ,,Civ:ilizacija Islama" - Sirija
19.
asopis ,,Dogaaji" - Liban
20.
asopis ,,Ustav" - Jordan
21.
asopis ,,Da'va" - Saudijska Arabija
22.
asopis ,,Da'va" - Liban
23.
asopis ,,Da'va" - Egipat
24.
asopis ,,Islamska Liga" - Saudijska Arabija
25.
asopis ,,Poruka" - Egipat
26.
asopis ,,Roz el-Jusuf" - Egipat
27.
asopis ,,Plamen" - Liban
28.
asopis ,,Plamen" - Egipat
29.
asopis ,,Ez - Zehra'" - Egipat
30.
asopis ,,Svjetlost" - Indija
31.
asopis "el-'Arebi" - Kuvajt
32.
asopis ,,Pobjeda" - Egipat
33.
asopis ,,Nova misao" - Egipat
34.
asopis ,,Islamska Palestina" - London
35.
asopis ,,el - Fejsal" - Saudijska Arabija
,,Narod" - Katar
608
Literatura
36.
37.
38.
39.
40.
41.
42.
43.
44.
asopis "Nova torba" - Egipat

asopis "Glas istine" - Saudijska Arabija
asopis " Jezik vjere" - Maroko
asopis " Zastave Islama" - Egipat
asopis " Sudska istraivanja" - Egipat
asopis " Zajednica" - Kuvajt
asopis " Savremeni musliman" - Liban
asopis " Muslimani" - vajcarska
45.
asopis " Svjetionik" - Egipat

asopis " Izvor" - Saudijska Arabija
46.
asopis ,,Opominja" - Egipat
47.
asopi
48.
asopis ,,Islamska svijest" - Kuvajt
49.
asopis ,,el-Je mame" - Saudijska Arabija
3 -
,,Svijetlo" - Kuvajt
NOVINE
l.
List
,,Pogledi" - Alir
2.
List
3.
List
" ivot" - London

" Muslimanska braa" - Egipat
4.
List
,,Piramide" - Egipat
5.
List
,,er-Rijad" - Saudijska Arabija
6.
List
7.
List
" Put" - Jordan

,,Registar" - Irak
8.
List
9.
List
" Narod" - Egipat

,,'Ukaz" - Saudijska Arabija
10.
List
,,Nauka" - Maroko
l l.
List
,,el-Fejha"' - Irak
12.
List
,,Vatra" - Kuvajt
609
13.
List
14.
List
15.
List
16.
List
17.
List
18.
List
19.
List
20.
List
21.
List
22.
List
23.
List
24.
List
25.
List
26.
List
" Islamska borba" - Jordan

" Zastava" - Jordan
" Zastava bratstva" - Irak
" Medina" - Saudijska Arabija
" Muslimani" - Saudijska Arabija
" Sastajalite" - Saudijska Arabija
"Ugovor" - Saudijska Arabija
" Srednji Istok" - London
" Svjetionik" - Sirija
"Ustav" - Jordan
" Miljenje" - Jordan
"Arapski horizonti" - Egipat
" Saopenje brae" - London
" Buenje" - Jemen
610
Indeks imena
INDEKS IMENA
A'ie (Majka vjernika), 483

A'ia (ena Tekijjuddina el-Hilalija), 420
'Abid Omer et-Telemsani, 25
'Adil Hassun, 338
'Adil Sevdan, 255, 434
'Arif el-'Arif, 122
'Aur es-Salih en-Nasir, 577, 578
'Asim Hamdan, 1 36
'Amir abdul-'Aziz er-Rebiah, 579
'Abbas es-Sisi, 3 1 1 , 320, 422, 445, 505
'Abbas Mahmud el-'Akkad, 1 60, 5 1 5, 546
'Abdul Ilah (Emir), 278
'Abdul Bedi' Sekar, 236, 244, 385
'Abdul Debbar Malullah, 1 9 1 , 577, 578, 579
'Abdul Delil Rizk, 381
'Abdul Hafiz es-Sajfi, 1 84, 379, 397, 5 1 5
'Abdul Hakim 'Abidin, 105, 149, 372, 426, 43 1, 448, 457, 458, 459
'Abdul Hakim 'Amir, 357, 426, 448
'Abdul Halim Hutadi, 337, 520
'Abdul Halim Mahmud, 42
'Abdul Hamid ibn Badis, 92, 93, 95, 180, 1 8 1 , 208, 209
'Abdul Hamid el-Bess, 303, 3 14, 3 1 5, 3 1 6
'Abdul Hamid es-Sani (sultan), 129, 274, 279
'Abdul Hamid el-Hitabi, 309
'Abdul Hamid Se'id, 266, 301
'Abdul Hamid el-Liban, 392
'Abdul Hajj el-Kettani, 5 1 3
'Abdul Halik et-Turejsi, 41 1 , 414
'Abdu Rabb er-Resul Sejjaf, 393
'Abdurrahman el-Ahmed, 365
'Abdurrahman el-Erjani, 1 83
'Abdurrahman el-Benna es-Sa' ati, 70, 1 2 1 , 302, 305, 572, 573
'Abdurrahman Tad, 96
'Abdurrahman el-Huzejm, 191, 272
'Abdurrahman Hudr, 272, 273
61 1

'Abdurrahman ed-Derkavi, 513
'Abdurrahman ed-Dusiri, 365, 371, 380, 489, 552, 557
'Abdurrahman ed-Dehijan, 368
'Abdurrahman ez-Zamil, 398
'Abdurrahman Salim el-'Atiki, 340, 365, 378
'Abdurrahman es-Sendi, 371, 506
'Abdurrahman Tajjib B'aker, 107
'Abdurrahman 'Arif, 53 1
'Abdurrahman 'Asim, 571
'Abdurrahman abdul-Halik, 224, 344
'Abdurrahman ibn abdul-'Aziz ibn Zamil, 330
'Abdurrahman 'Azzam, 1 2 1 , 123, 239, 267, 396, 5 1 3, 539
'Abdurrahman el-'Akil, 579
'Abdurrahman Ali, 120
'Abdurrahman ibn Ali el-Devder, 228, 236
'Abdurrahman el-'Umrani, 107
'Abdurrahman el-'Ivedi, 397
'Abdurrahman ibn Faris"487
'Abdurrahman ibn Firjan, 487, 576
'Abdurrahman el-Furejh, 367
'Abdurrahman ibn Kasim, 487, 544
'Abdurrahman el-Kutejkani, 255, 434
'Abdurrahman el-Kevakibi, 255, 266, 424
'Abdurrahman Kejvan, 1 57
'Abdurrahman el-Mubarekfuri, 399
'Abdurrahman el-Mudhim, 378
'Abdurrahman ibn Nasir es-Sa'di, 248, 328, 335, 574, 580
'Abdurrahman el-Hejti, 368
'Abdurrahman el-Velajeti, 355
'Abdurrahim el-Hadd Muhammed, 226, 229
'Abdurrahim 'Umran, 315
'Abdurrahim Mahmud, 226, 230
'Abdurrezzak Eman, 222
'Abdurrezzak ed-Dajil, 366
'Abdurrezzak es-Salih el-Mutavva, 254, 339, 361 , 362, 378, 398
'Abdurrezzak es-Sani', 370
'Abdurrezzak el-'Abudi, 525
'Abdurrezzak el-'Asker, 361, 363
61 2
Indeks imena
'Abdurrezzak Malullah, 1 9 1 , 272, 578
'Abdurrezzak el-Mes'ud, 191
'Abdurreiif ehu Tavk, 456
'Abdussettar ehu Gadde, 28 1 , 340
'Abdussettar Fethullah Se'id, 43
'Abdusselam 'Arif, 5 1 3
'Abdusselam 'Adlan, 320
'Abdusselam Fehmi, 306
'Abdusselam el-Herras, 4 1 8
'Abdussabur ahin, 42, 1 95, 196, 209, 2 10
'Abdussamed er-Rudejni, 1 66, 1 67, 191, 401
'Abduz - Zahir ehu es-Semh, 398
'Abdul 'Al Sellume, 3 1 3, 3 1 7
'Abdul 'Aziz 'Al Se'ud (kralj), 99, 107, 125, 339, 396, 486, 542
'Abdul 'Aziz 'Al e-ejh, 487
'Abdul 'Aziz Ahmed, 302
'Abdul 'Aziz ibn Baz, 373, 38 1, 382, 40 1, 484, 486, 542, 549, 569, 576
'Abdul 'Aziz el-Bedri, 274, 275, 526, 530, 532
'Abdul 'Aziz Bilal, 37
'Abdul 'Aziz es-Sealibi, 1 10
'Abdul 'Aziz Davi, 267
'Abdul 'Aziz el-Hadd Mustafa, 125
'Abdul 'Aziz Husejn, 325
'Abdul 'Aziz Hamade, 396
'Abdul 'Aziz el-HUli, 410
'Abdul 'Aziz ez-Zukejr, 277
'Abdul 'Aziz er-Rebiah, 1 65, 166, 272, 276, 396, 397, 398, 580
'Abdul 'Aziz ibn Reid, 487
'Abdul 'Aziz es-Sunej d, 369
'Abdul 'Aziz es-Suvejlim, 369
'Abdul 'Aziz es-Sisi, 1 68, 342, 520
'Abdul 'Aziz ibn Salih, 389
'Abdul 'Aziz es-Sekar, 343
'Abdul 'Aziz Abdullah es-Salim, 339
'Abdul 'Aziz el-'Asimin, 47
'Abdul 'Aziz Ali, 193, 584
'Abdul 'Aziz el-Ali el-Mutavva, 47, 235, 244, 254, 284, 295, 296, 327, 339,
343, 366, 358, 544
61 3

'Abdul 'Aziz Ujii.nu es-Siid, 72, 462
'Abdul 'Aziz Kjamil, 341, 42 1
'Abdul 'Aziz el-Mubarek, 389
'Abdul 'Aziz ibn Muhammed, 487
'Abdul 'Aziz ibn Muhammed es-Selman, 330
'Abdul 'Aziz el-Mezini, 326
'Abdul 'Aziz el-Mukalih, 1 1 6
'Abdul 'Aziz en-Nasir, 97, 1 8 1 , 3 1 8, 419
'Abdul 'Aziz en-Nasiri, 359
'Abdul 'Aziz el-Vetar, 272
'Abdul 'Aziz el-Vezir, 85
'Abdul 'Azim ez-Zerkani, 42
'Abdul 'Azim Lukme, SOO
'Abdul Gaffar ed-Deriibi, 71
'Abdul Gina endale, 529
'Abdul Fettah ehu Gadde, 1 62, 46 1, 559, 560
'Abdul Fettah Isma'il, 80, 99, 193, 355
'Abdul Fettah ed-Deriibi, 339
'Abdul Fettah Omer et-Telemsani, 25
'Abdul Fettah Gunejm, 504
'Abdul Kadir el-Ebrei, 1 9 1 , 272
'Abdul Kadir et-Telemsani, 552
'Abdul Kadir el-Dezairi, 1 80, 526
'Abdul Kadir el-Husejni, 122, 123, 229
'Abdul Kadir el-Hatib, 527
'Abdul Kadir el-'Abajidi, 272
'Abdul Kadir el-'Ammari, 258, 394
'Abdul Kadir 'Avede, 79, 97, 1 05, 193, 365, 379, 428, 449, 505
'Abdul Kuddiis ehu Salih, 161, 525
'Abdul Kerim el Hitabi, 1 1 9, 279, 397, 51 2, 5 1 3, 5 14, 51 5, 5 1 7, 518
'Abdul Kerim er-Rufa'i, 381
'Abdul Kerim Zejdan, 2 14, 279, 525
'Abdul Kerim Kasim, 1 86, 276, 529
'Abdul Kerim el-Murif, 577, 578, 579
'Abdullatif ibn Ibrahim, 487
'Abdullatif ehu Kiire, 57, 1 85, 255, 256, 434, 436, 576
'Abdullatif Rudi, 306, 3 1 6
'Abdullatif Tal'at Baa, 1 2 1
61 4
Indeks imena
'Abdullah ebu 'Izzeh, 67, 68, 232

'Abdullah ibn ebi Bekr Nasif (Djed), 570
'Abdullah el-Ensari, 392, 395
'Abdullah el-Berduni, 107
'Abdullah el-Dabir es-Sabah, 395, 399
'Abdullah el-Dibrejn, 550
'Abdullah Demal, 231
'Abdullah ibn Hasan Al Burejkan, 329
'Abdullah el-Husejni, 526
'Abdullah ibn Hamud, 365, 574
'Abdullah el-Halid el-Bedr, 576
'Abdullah el-Hatib, 393
'Abdullah Halef ed-Dehijjan, 373, 403, 405, 407
'Abdullah ibn Duhej, 487
'Abdullah er-Rabih, 164, 165, 272, 329, 427, 499, 576, 577
'Abdullah ibn Raid Del'ud, 486
'Abdullah ibn ez-Zubejr, 528
'Abdullah e- arih, 580
'Abdullah ebib, 338
'Abdullah e- imahi, 163
'Abdullah es-Sufi, 272, 273
'Abdullah et-Tantavi, 88, 382
'Abdullah ibn Aid, 328
'Abdullah ibn Abdurrahman el-Bessam, 329, 33 1, 490, 541, 572
'Abdullah ibn Abdurrahman es-Sa' di, 334
'Abdullah ibn abdul-'Aziz el-'Akil, 330, 335
'Abdullah ibn Abdullatif, 486
'Abdullah abdul-Vehhab el-Kudsi, 179
'Abdullah el-Asimin, 334
'Abdullah 'Azzam, 180, 194, 236, 238, 320, 516, 559, 581, 586
'Abdullah el-'Akil,
39, 46, 5 1 , 61, 65, 66, 73, 84, 165, 166, 199, 224, 230,
286, 289, 295, 301, 307, 3 1 3, 323, 334, 343, 344, 348,
350, 363, 371, 394, 497, 521, 580
'Abdullah ibn Omer e- atiri, 179

'Abdullah Omer Nasif (unuk), 209, 572, 575
'Abdullah ibn 'Umejr, 392
'Abdullah el-Kar'avi, 487
'Abdullah el-Kulejb, 340, 353, 355, 356, 357, 358
61 5

'Abdullah Kenfln, 298, 414
'Abdullah Lutfl, 326
'Abdullah ibn el-Mubarek, 530
'Abdullah ibn Muhammed ibn Hamid, 487, 53 1, 534
'Abdullah el-Muhammed el-'Uvehli, 329
'Abdullah el-Muzejjen, 1 66, 356, 357
'Abdullah el-Mezini, 408
'Abdullah el-Mus'ari, 487
'Abdullah el-Menflk, 240
'Abdullah en-Ni'meh, 183
'Abdullah en-Nuri, 379, 398, 405
'Abdullah el-V"aili, 487
'Abdullah el-Vezir, 102, 108, 1 52, 433
'Abdullah ibn Abddul Aziz (emir), 37
'Abdul Medid el-Hilali, 309
'Abdul Medid er-Rahmani, 272
'Abdul Medid ez-Zendani, 1 09
'Abdul Muhsin el-Babetejni, 272, 369
'Abdul Muhsin es-Suvejbi, 409
'Abdul Muhsin el-Husejni, 59, 432
'Abdul Muhsin urbi, 59
'Abdul Muhsin e-ukajr, 7 1 , 428
'Abdul Muhsin el-Muhejdeb, 356, 358, 580
'Abdul Mu'izz Abdussettar, 123, 302, 3 1 8
'Abdul Melik Al e-ejh, 379, 487, 569
'Abdul Melik e-ejbani, 109
'Abdul Melik es-Salih el-Mubejjed, 354, 402
'Abdul Melik et-Tajjib, 1 07
'Abdul Mun'im ebu el-Futflh, 320
'Abdul Mun'im Tu'ajlib, 385
'Abdul Mun'im Abdurreflf, 490, 5 1 2
'Abdul Mun'im Mehur, 194, 339
'Abdul Mun'im en-Nimr, 320
'Abdul Hadi el-Bahisin, 165, 1 66, 272
'Abdul Vahid Eman, 164, 191, 272, 276, 339, l l
'Abdul Vahid Subul, 1 23, 1 24
'Abdul Vehhab Dibs ve Zejt, 381
'Abdul Vehhab el 'Arda, 257, 436
61 6
Indeks imena
'Abdu1 Vehhab 'Azzarn, 1 65, 522
'Abdul Vehhab el-Faris, 397, 580
'Abdul Vehhab en-Neddar, 267
'Amr Salah Hasen, 223
'Udad Nuvejhid, 492
Adnan en-Nahvi, 161, 586
Azbi es-Sabah, 412
'Arefat el-'Aa, 69, 650
el-'Izz ibn Abdusselarn, 525
'Izzet e-erif, 64
'Izzuddin Ibrahim, 243, 504
'Izzuddin el-Kassarn, 229, 302, 530, 532
'Azmi el-Devheri, 60, 65
'Aziz el-Masri, 267, 607, 609, 6 1 1
'Ussarn el-Beir, 45
'Ussarn el-'Attar, 1 1 5, 162, 1 85, 572
'Itijje Muhammed Salim, 488
'Ukbe ibn Nafi', 5 14
'Alla! el-Pasi, 77, 78, 79, 80, 81, 82, 83, 90, 279, 5 14, 555
'Alevi el-Malild, 392
'Ali Ahmed Baksir, 79, 101, 125, 1 89, 51 9, 522
'Ali el-Dessar, 352, 356
'Ali Hasen, 22 1
'Ali Hasenejn Mahhif, 472, 473, 474, 475
'Ali Husejn Bandakdi, 1 33
'Ali ed-Duvejk, 451
'Ali es-Sebi'i, 356
'Ali efik, 3 1 6
'Ali Sabri, 5 10
'Ali Talibullah, 325, 427, 452, 457, 522, 526, 566, 567, 572
'Ali et-Tantavi, 93, 1 85, 277, 38 1, 429, 526, 550, 566, 567, 571
'Ali abdul-Halim Mahmud, 241 , 385
'Ali Abdurrazik, 525, 526
'Ali abdul-'Aziz el-Hudajri, 339
'Ali ibn Abdullah Al Sani, 248, 392
'Ali ibn Abdullah el-Vezir, 1 10
'Ali abdul-Vehhab el-Mutavva, 408
'Ali el-Fakir, 382
61 7

'All el-Kari, 548
'Ali el-Kartan, 336
'Ali Mahir, 1 24
'Ali ibn Muhammed ez-Zamil, 229
'Ali ibn Muhammed es-Sinani, 329
'Ali Nasir el-'Ansi, 1 10
'Alimullah es-Siddiki, 298
'Ammar et-Talibi, 205
'Ammar ibn Jasir, 85, 22 1
'Antara, 203
'Ajdan el-Hadban, 369, 374
'Isa el-Halife, 233, 550
'Isa e-erhan, 359
'Isa 'Aur, 5 1 5
'Isa 'Abduh Ibrahim, 337, 342, 353
'Isa ibn Jahja, 574
'Ived ed-Daht, 3 1 6
A
Ahmed Ibrahim ibn 'isa, 566, 572
Ahmed ebu adi, 30
Ahmed ebu Talih, 582
Ahmed Enes el-Hidadi, 1 39, 141, 142, 142, 143, 578
Ahmed Enver, 3 1 6
Ahmed Bezi' el-Jasin, 340, 344, 409
Ahmed el-Bess, 56, 305, 306, 309, 3 1 0, 3 1 1, 3 1 2, 3 1 3, 3 1 4
Ahmed ibn Bejla, 155
Ahmed Bejud, 155
Ahmed et-Turki, 359
Ahmed Timur, 267, 535, 536, 567
Ahmed es-Sulaja, l 02
Ahmed el-Dede', 1 06, 1 07, 432
Ahmed el-Haderi, 46
Ahmed Hasen el-Bakuri, 37 1, 43 1, 593
Ahmed Hasen ez-Zejjat, 327, 5 1 5
Ahmed Hasen Ferhat, 548, 556
61 8
Indeks imena
Ahmed Hasenejn, 239
Ahmed Husejn, 1 24, 128
Ahmed Hamed Ahmed, 60, 65, 472
Ahmed Hamed es-Salih, 1 1 9
Ahmed Hamrii, 469
Ahmed Hamza, 496, 5 1 5
Ahmed ibn Hanbel, 62, 329, 330, 404, 405, 493, 530, 541
Ahmed el-Hatib, 1 85, 253, 254, 255, 482, 571
Ahmed Hamis el-Halef, 357, 359, 376
Ahmed ed-Dehil, 578, 580
Ahmed ed-Dekar, 462
Ahmed Rasih, 3 1 6
Ahmed er-Rebiah, 574
Ahmed ez-Zerka, 560
Ahmed Zeki Baa, 567
Ahmed Serketi, 52
Ahmed es-Serhendi, 530
Ahmed Se'id, 282, 357
Ahmed Se'id Sehban, 282
Ahmed Se'id Azzam, 586
Ahmed es-Sukeri, 368
Ahmed es-Seniisi, 530
Ahmed Siikejrid, 4 1 1
Ahmed Sejfu el-Islam Hasen el-Benna, 1 39, 140, 142, 294, 95, 385
Ahmed u'ajb, 270
Ahmed Salih, 3 1 6
Ahmed Salih Daviid, 309, 3 1 0
Ahmed es-Sabbag, 255, 434
Ahmed et-Teniibi, 507
Ahmed 'Adil Kemal, 505
Ahmed el-'Ibadi, 177
Ahmed abdul-Hamid Gurab, 554
Ahmed Abdurrahman es-Sa' di, 572
Ahmed abdul-Gafiir 'Attar, 479, 480, 481 , 482, 483, 484, 485, 556
Ahmed ibn Abdullah ibn Hamid, 487, 540, 541, 542, 543
Ahmed Abdullah el-'Unejzi, 1 1 9, 356
Ahmed Osman et-Tehanevi, 563
Ahmed Osman et-Tuvejdiri, 40
61 9

Ahmed ibn 'Irfan el-Hindi, 530
Ahmed el-'Arfed, 248, 359
Ahmed 'Izzuddin el-B ej amini, 562
Ahmed el-'Assal, 2 1 , 42, 60, 65, 70, 87, 208, 305, 306, 458, 472
Ahmed ibn 'Ali Al Sani, 241
Ahmed 'Ived el-Ahmer, 69
Ahmed el-Ginam, 355, 545
Ahmed el-Faruk, 400
Ahmed Faiz, 556
Ahmed Fahri, 1 5 1
Ahmed Lutfi es-Sejjid, 432
Ahmed Muhammed Demal, 1 33, 1 36
Ahmed Muhammed akir, 571
Ahmed Muhammed e-ami, 108, 1 5 1 , 1 52, 1 53
Ahmed Muhammed es-Siddik, 555, 587
Ahmed Muhammed el-Malat, 3 1 5, 3 1 6, 3 1 7, 3 1 8, 3 19, 320, 32 1 , 320, 32 1 ,
322, 323, 585
Ahmed Muhammed Nu'man, 1 79, 1 8 1
Ahmed ibn Muhammed el-Vezir, 1 5 1
Ahmed el-Murad, 380
Ahmed Mustafa ebu-Zehre, 364
Ahmed Mazhar el-'Azame, 462
Ahmed el-Makri, 182
Ahmed Mensiir, 591
Ahmed en-Neddar, 347, 566
Ahmed Nevfel, 582
Ahmed ibn Jahja Hamiduddin, 1 02
B
el-Bahmej, 1 77
el-Buhari, 530
Bedr Muhammed Bedr, 1 6
Bedevi el-Debel, 376
Brimodi Rifrra, 5 1 2
Bekr ebu Zejd, 556
Bekiir (el-Hadd), 335, 338
620
Indeks imena
Biliil ibn Rebah, 89
Bilal Se'id, 303
el-Bilali, 574
Belfiir, 1 17, 1 1 8, 129, 226, 384
el-Behijj el-HUli, 208, 209, 2 10, 2 1 1, 212, 296, 302
el-Biisiri, 122
Birinder, 5 1 3
Bifen, 375
D
Davlid el-Berikan, 359
ed-Dehlevi, 389
D
Dabir Rizk, 27, 306, 3 1 7, 371,
Dabir Kumejhe, 225, 229
Dadu el-Hakk Ali Dadu el-Hakk, 174
Dasim el-Dami', 249, 360, 363, 577
Dasim el-Hurafi, 409
Dasim ed-Dervi, 244
Dasim e-ejh, 232
Dasim el-'Akreb, 359, 415
Dasim Muhammed Salih, 272
Dalut, 26
Dibran Halil Dibran, 203
Da'fer es-Sadik, 494
Delal el-Mejer, 232
Demal Baban, 1 84
Demal Dumejl, 1 52
Demaluddin el-Afgani, 1 5 1 , 488
Demaluddin Itijje, 343, 35 1
Demal Salim, 448, 471 , 473, 548
Demal abdun-Nasir, 1 72, 234, 242, 297, 305, 3 1 0, 3 1 5, 3 1 6, 368, 374, 397,
'
621
398, 399, 422, 426, 428, 440, 442, 445, 446, 447, 49,
469, 482, 195, 500, 53 1, 552
Demal Fevzi, 30
Demal el-Kadi, 316
Demal en-Nehri, 224
Dum'a Emin, 386
Dum'a ibn Devder, 403
Dum'a Jasin, 340
Demal Murdim, 129
Dinkiz, 105
Devdet Se'id, 201
Dolda Meir, 2 1 1
D6nb6l, l 05
Difara, 247
E
Ehu el-'Ala el-Mevdiidi, 165, 167, 169, 170, 204, 283, 287, 289, 290, 294,
295, 415, 553, 571
Ehu Bekr es-Siddik, 509
Ehu Bekr Ibn el-'Arebi, 269
Ehu Bekr el-Mulla, 239
Ehu Hamid el-Gazali, 327
Ehu el-Hasen (pjesnik), 264
Ehu el-Hasen en-Nedvi, 36, 129, 168, 169, 284, 289, 298, 301, 302, 370,
400, 412, 413, 462, 48 1, 485, 488, 522, 556
Ehu Hanife en-Nu'man, 325, 493, 530, 560
Ehu Salah Dimeki, 256, 436
Ehu el-Fadl el-Dizavi, 148
Ehu el-Mekarim abdu el-Hajj, 507
Ehu Nuvas, 203
Ehu el-Jusr Abidin, 255, 434
Ehu el-Jakzan el-Dubiiri, 277
Ehu Jiisuf (el-Kadi), 270
Ihsan abdul Kuddiis, 242
El-Ahtal, 203
Idris es-Seniisi, 124, 397, 399
Edib el-Dehajuni, 255, 434
622
Indeks imena
Edib e-ikeli, 565
Erva Se'id Ramadan, 303
Usame abdul-'Aziz er-Rebiah, 579
Esed ibn el-Furat, 530
Is'af en-Neaibi, 567
Es' ad el-Hakim, 127
Esma' Reid, 206
Isma'il el-Ejjubi, 278
Isma'il Hamdi, 45
Isma'il Re'fet, 343
Isma'il Minda, 184
Isma'il Hemt, 3 1 6
Egus Salim, 52
Emded ez-Zehavi, 183, 1 84, 1 85, 272, 274, 275, 276, 277, 279, 528
Emded et-Tarabulsi, 399
Imru' el-Kajs, 203
Emin Isma'il, 1 54
Emin er-Rejhani, 567
Emine Kutb, 94, 96, 99, 100, 590
Enver Ibrahim, 233
Enver el-Dundi, 204, 578
Enver el-Hifar, 255, 439
Enver es-Sadat, 98, 1 94, 273, 369, 398, 507, 708, 552
Ilija ebu-Madi, 203, 376
Ejmen Se'id Ramadan, 296
F
Faik el-Etasi, 452
Faris Hamdani, 451
Farlik (krj), 62, 101, 1 85, 268, 298, 432, 448, 497, 505, 506
FarUk el-Muevvih, 382
Faruk el-Mevdudi, 292
el-Fatimi e-iravi, 489
Fethi Jekin, 1 70
Fahri el-Barudi, 361
Franso (Misjo), 423
623

el-Firezdek, 203
Fir'avn, 379, 432
Ferid unejin, 3 1 6
Ferid abdul-Halik, 302, 371, 402
Fudajl el-Vertilani, 78, 85, 1 0 1 , 105, 1 1 3, 1 72, 1 84, 188, 396, 404, 434, 513
el-Fudajli, 575
Fehed er-Raid, 196
Fehed ibn Abdul-'Aziz (kralj), 200, 456
Fehed el-'Askeri, 404
Fuhejm ebu 'Abijjeh, 544
Fuad el-Aliisi, 278, 530
Fuad Dasir, 504
Fuad ed-Dedvi, 548
Fuad Allam, 3 1 6
Fuad el-Musellemani, 544
Fuad Mekavi, 172
Fevzi Fejdullah, 381
Fevzi el-Kavkadi, 256, 436
Fon Ronted, 5 1 3
Fejsal es-Sani (kralj), 28 1
Fejsal el-Husejni, 230
Fejsal ibn abdul-'Aziz (kralj), 1 30, 1 35, 185, 195, 197,
296, 322, 482, 484, 490, 532, 536, 537, 549, 567
G
Gandi, 28 1
Ganim e-ahin, 288
Gulam E'azam, 288, 290
Gulam Muhammed, 291
Gulam Ma'siim, 341
Giljiim es-Sani, 270
Gunejm (el-'Askeri), 446
624
Indeks imena
H
Hail Se'id, 178
Harun er-Reid, 213
Haim el-Haznadar, 45 1
Haman, 378, 379
Hamereld, 1 25, 126
Hani Se'id Ramadan, 303
Hani Mustafa Besiso, 64, 65, 66, 67, 68, 69, 70, 71
Hitler, 1 18
Herbert Samuil, 226
Hertzel, 226
Hilal el-Hahidi, 1 07
Hemam el-Haimi, 343
Hindavi Duvejr, 81, 99, 193, 429440
el-Haris el-Muhasibi, 62, 561 , 564
Hafiz 'Afifi, 124
Hamid et-Temimi, 60
Habib Tamir, 1 19
Hassan ibn-Sabit, 2 1 4
Hassan Hathut, 320
Hasen ehu-Baa, 98
Hasen Al e-ejh, 377
Hasen el-Emrani, 526
Hasen Ejj ub, 3 1 O
el-Hasen el-Basri, 1 66, 170
Hasan el-Benna . l l , 38, 39, 40, 52, 59, 60, 61, 62, 63, 79, 93, 108, 1 1 1 , 122,
123, 126, 128, 148, 1 5 1 , 1 52, 1 53, 1 56, 1 68, 1 69, 208, 238, 239, 241, 242,
244, 256, 262, 267, 271, 276, 278, 286, 288, 296, 303, 308, 320, 330, 349,
350, 354, 361, 385, 393, 397, 407, 42 1, 423, 425, 430, 432, 433, 452, 465,
472, 478, 500, 502, 5 16, 5 17, 524, 532, 550, 556, 571, 579, 58 1 , 587
Hasan et-Turabi, 46, 83
Hasan et-Tehami, 470
Hasan el-Darullah, 340
Hasan Halid, 571
Hasan Halil Husejn, 585
Hasan Devh, 223, 31 O
Hasan abdul-Hamid Salih, 67, 69, 70
625

Hasan el-'Amavi, 397, 507
Hasan Kelafi, 3 1 6
Hasan el-Medhun, 68, 348
Hasan el-Hudejbi, 23, 24, 39, 52, 79, 1 1 5, 1 62, 1 93, 299, 306, 309, 3 1 8, 321,
366, 384, 426, 437, 440, 441, 442, 447 449, 454, 457,
467, 469, 475, 476, 477, 500
Hasan Huvejdi, 460, 461
Husni Dirar, 432, 462
Husni ez-Ze'im, 385, 453
Husni es-Siba'i, 450
Husni abdul-Bili, 27, 3 1 9
Hasenejn Muhammed Mahliif, 473, 474, 475, 477, 478, 564, 571
Husejn Ahmed, 156
Husejn es-Sevabite, 69
Husejn Hamude, 502, 507, 592
Husejn el-Halid, 339
Husejn Zulfikar, 50 1, 503
Husejn e-afi'i, 552
el-Husejn ibn Ali, 532, 534
Husejn el-Kebsi, 1 5 1
Husejn Kemaluddin, 56, 426, 502
Husejn Lehiil, 156
Husejn Muhammed el-Mukbeli, 1 5 1
Husejn Muhammed Nesif, 596
Husejn Mekki, 377
el-Husejn el-Vertilani, 147
Hilmi el-Ka'iid, 527
Hamed el-Dasir, 487
Hamed abdul-'Aziz el-Bessam, 1 1 9, 356
Hamed ibn Faris, 486, 540
Hamed ibn Firjan, 487
Hamed el-Hamed ez-Zukejr, 1 19, 274
Hamed ibn Nasir es-Sa'di, 329
Hamdan el-Vinejli, 85
Hamdi el-A'zami, 567
Hamza el-Besjiini, 3 1 6, 448, 476
el-Hamza Da'bes, SOO
Hamud el-Ferhan, 409
626
Indeks imena
Haj dar Bamat, 298
Hajdar Kuft, 240, 242, 597
Hajdar Mustafa, 586
Halid Ahmed el-Bess, 3 1 3
Halid el-Dessar, 327, 355, 4 1 0
Halid er-Ruvejid, 327, 355
Halid ibn abdul-'Aziz (kralj S. Arabije), 541 , 544
Halid el-'Akil, 1 8 1
Halid el-'Isa, 355, 358
Halid Muhjuddin, 469
Halida Edib, 270
Hattab (doktor), 320
Halil Ahmed el-Hamidi, 1 70, 286, 288, 353
Halil el-'Akreb, 1 9 1 , 272
Halil el-Vezir, 67
Humejs Hamide = Muhammed Humejs, 87, 150
Horid Ahmed, 28 1 , 285
Havla el-Hilali, 420
Hiimejni, 384
Hajruddin ez-Zerkeli, 128
I
Ibrahim ehu Debbare, 1 73
Ibrahim el-Ahmed, 359
Ibrahim el-Bessam, 359
Ibrahim ibn Dasir, 329
Ibrahim e-arih, 578, 580
Ibrahim eref, 3 1 , 402
Ibrahim es-Sukejr, 360
Ibrahim et-Tajjib, 89, 90, 193, 355, 429, 439
Ibrahim Aur, 68, 247, 248, 249, 250, 251,
Ibrahim Abdurrahman el-Bulejhi, 556
Ibrahim Abudrrahman ed-Diisiri, 355, 373, 374, 375, 489, 556
Ibrahim Abdullah Azzam, 146, 1 95, 235, 320, 556, 582, 593, 595
Ibrahim abdul-Hadi, 124, 305
Ibrahim el-'Arid, 357
Ibrahim el-'Azbi, 59
627

Ibrahim el-Garbavi, 37
Ibrahim Geve, 68
Ibrahim el-Ferhan, 481
Ibrahim el-Kattan, 45 1
Ibrahim el-Mubejjid, 248, 360, 361, 330
Ibrahim Ibn Muhammed, 487
Ibrahim Munir, 274
Ibrahim el-Muhenna, 341
Ibrahim en-Nasir, 337, 360, 364
Ibrahim el-Hadiri, 409
Ibrahim el-Vezir, 83
Ibrahim Jezdi, 385
Ibn Tejmijje, 245
Ibn Hazm, 3 19, 493, 562
Ibn Halevije, 484
Ibn taullah Eskenderi, 6 1
Ibn Kutejbe, 269
Ibn el-Kajjim, 236
Ibn el-'Abid, 203
Ibn el-Jemeni en-Nasiri, 572
Jasir Se'id Ramadan, 303

Jasin (es-Siil), 449
Jasin e-erif, 60, 65
Jahja (Imam), 103, 1 49, 1 53
Jahja Baselame, 303
Jahja 'Ajja, 5 1 7
Ja'kub es-Salih, 69, 360
Ja'kub abdul-Vehhab el-Bahisin, 34, 491 , 272, 366
Ja'kub el-'Ukajli, 248, 360
Ja'kub el-Gunejm, 344, 354
Jusuf Ahmed el-Ganim, 356
Jusuf ibn Tafin, 383
Jusuf Dasim el-Haddi, 235, 323, 340, 394, 408, 409
Jusuf el-Dami', 359
Jusuf er-Rufai, 340, 344, 355, 528
Jusuf Tru'at, 80, 99, 1 22, 193, 355, 426, 429, 464, 465, 468, 469, 470, 471
628
Indeks imena
Jusuf Abdullah el-Humejdan, 139

Jusuf el-'Azm, 1 89, 255, 174, 1 80, 381 , 556, 557
Jusuf el-'Akil, 339
Jusuf 'Umejre, 69
Jusuf ibn 'Isa el-Kinru, 406, 581
Jusuf el-Karadavi 22, 34, 35, 44, 60, 160, 194, 208, 257, 263, 271, 289, 294,
301, 347, 362, 378, 385, 395, 406, 462, 556, 581, 593, 595
K
Karun, 378
Kasim el-Kajsi, 214. 277
Kasim ibn Muhezze', 375
Kadi Husejn Ahmed, 289, 585
el-Kurafi, 561
el-Kurtubi, 62
Kusajj Muhibbuddin el-Hatib, 270
Kutb abdul-Hamid Kutb, 47
Kaj s Al e- ejh Mubarek, 560
Kajs abdul-'Aziz er-Rebiah, 580
Kajsar, 29
Karl Brukelman, 413
Kjazim Ahmed el-Meajihi, 278
Kjazim es-Sulh, 356
Kjamil el-Husejni, 1 17
Kjazim es-Sevafiri, 228
Kjamil e- erif, 302, 356, 426, 437, 442, 466, 503, 507, 57 1
Kilajetullah ed-Dehlevi, 389
Klejton (general), 127, 570
Klob paa, 64, 128, 454
Kemal Hirazi, 385
Kemal Halife, 31 O
Kemal Reid, 264
Kemal Nadi, 245
Kemal es-Senaniri, 76, 92, 93, 94, 97, 98, 99, 3 1 7, 590,
Kemal el-Kazzaz Muhammed Kemal, 191. 1 97. 198
Kemaluddin Husejn, 503
=
629
L
Lebib el-Biihi, S78
Lisanuddin el-Hatib, 270, 41S
Lutful-Bari ez-Zubejri, 101
Lutfullah ez-Zubejri, 101
Lutfi el-Haffar, 267
Loatlih, 266, 270
Luis 'Ived, 60
Lejla 'Isa 'Abduh, 3S l
Linin, 248
M
Madid Hasen, 224
Madid Ruslan, 2S8
Martin Hartman, 413
Marks, 248
Malik (Imam), 81, 82, 282, 330, 493
Malik el-Mendil, 227
Malik ibn Nebi, 202, 206, soo
Mani' el-Duheni, 46, 230
Mubarek el-Husavi, 409
el-Mutenebbi, 103, 19S, 420
Metta en-Nasrani, 310, 3 1 6
Muhibbuddin el-Hatib, 268, 269, 270, 271, 41S, 419, S l
Muhibbu el-Mihderi, 343
Muhsin Bariim, 136
Muhsin el-Hakim, S l 3
Muhsin Selim, 4 1 9
Mahfiiz Nahnah, 46
Muhammed ibn Ibrahim Al e-ejh, 376, 486, 488, 489, 490, 491, S40, S69,
sn
Muhammed ebu Zehre, 462, 492, 497, 498, 499, SOO, S l S, S6S
Muhammed ebu Zejd, 412
Muhammed ebu Sida, 67
630
Indeks imena
Muhammed ehu Talih, l 08

Muhammed ehu Faris, 220, 226, 2SO, 260
Muhammed Ahmed el-Gamravi, 267
Muhammed Ahmed el-Mehdi, 20S
Muhammed Edih es-Salih, 4S8, 461
Muhammed Esed, 7S, 298
Muhammed Es'ad el-Hakim, 68
Muhammed Isma'il Hattate, 307
Muhammed el-Ekar, 344
Muhammed el-Emer, 2S6, 436
Muhammed Ikhal, 60, 61, 206, 283, S22
Muhammed Emin el-Husejni, S2, 1 17, 1 19, 1226, 3S7, 3S8, 413, 437, 461,
462, S07, S l 4, S l 7, S71
Muhammed Emin e- inkajti
(Sehr Tekijjuddin el-Hilali), 166, 2S2, 248, 329, 330, 322, 3S9, 407, 4 1 1 ,
420, 412
Muhammed Enver ah, S6 1, S64
Muhammed el-Evden, S06
Muhammed Bashirin, S72
Muhammed Behit el-Muti'i, 148
Muhammed el-Beir el-Ihrahimi, 79, 8S, 86, 90, 9 1 , 1S4, 1 88,
279, SOO, S l 4, S l S, S71
Muhammed Bekri, 34
Muhammed Behdet el-Bejtar, 181, 462, S67, S67, S7 1
Muhammed Budi, 327, 340, 3SS
Muhammed Tekijjuddin el-Hilali, 284, 4 1 1 , 412, 416, 420, 49 1, S72
Muhammed Tevflk el-Etasi, 462
Muhammed Hamid, S66
Muhammed el-Hamid, 162, 216, 380, 384
Muhammed Hamid ehu en-Nasr, 306, 402, 426
Muhammed Hamid el-Feka, 488, 489, S l S
Muhammed Hahihullah e- inkajti, 41 1
Muhammed Hatta, 47
Muhammed el-Husnavi, 461, 462
Muhammed el-Husejni, SSS
Muhammed Hilmi el-Kjaif, 33S, 338
Muhammed Hamidullah, 298, 347
Muhammed el-Halisi, 276
Muhammed el-Hamis (kralj), 78, 398, 414
631

Muhammed el-Hudr Husejn, 148, 265, 267, 268, 5 1 5, 534, 535, 536, 537,
538, 539
Muhammed Hamis Hamide, 87, 447
Muhammed el-Hudajri, 166, 360, 577, 578, 580
Muhammed Hajdar, 155, 398
Muhammed ibn Danjiil, 419
Muhammed ed-Demerda, 60, 301, 208, 305, 457
Muhammed Redeb el-Bejiimi, 267, 293, 497
Muhammed Reid Rida, 55, 62, 8 1 , 205, 236, 268, 4 1 1 , 412, 4 1 3, 488, 568
Muhammed er-Rimali, 41 1
Muhammed Zahid el-Kevseri, 561
Muhammed Salih el-Bejhani, 1 77, 179, 58 1 , 592
Muhammed es-Sebi' Badehdeh, 1 82
Muhammed Suriir es-Sabban, 476
Muhammed ibn Se'iid (imam), 1 70, 33 1 , 347
Muhammed Se'id Emded ez-Zehavi, 183, 1 84, 1 85, 1 89, 272, 275, 276,
. 277, 279, 500, 525
Muhammed Se'id Ba'ibad, 195, 259, 582
Muhammed Se'id Abdurrahim, 32
Muhammed Selim Mustafa, 3 1 7
Muhammed Sulejman el-'Akil, 1 1 9, 265, 324, 414, 4 1 5
Muhammed es-Send, l 06
Muhammed es-Sejjid el-Vekil, 257
Muhammed abra, 347
Muhammed e-ehviini, 575
Muhammed e-e'ibi, 227
Muhammed Sadik el-Mudeddedi, 396, 400, 5 1 5
Muhammed ibn Salih el-'Asimin, 331, 333, 572
Muhammed Salih Omer, 144, 145, 146, 195, 502
Muhammed Salih el-Mismeri, 1 5 1 , 1 68
Muhammed es-Saftavi, 60, 65, 67, 70, 248, 305, 360, 472
Muhammed es-Savabi ed-Dib, 472, 473, 474, 475, 476, 477
Muhammed Dija' es-Sabiini, 1 36
Muhammed et-Tahhan, 386
Muhammed et-Tiibdi, 502
Muhammed 'Asim el-Haddad, 168, 170, 288, 413
Muhammed abdul-Halim e-ejh, 172, 173, 174, 335, 338, 342
Muhammed abdul-Hamid Ahmed, 56, 57, 58, 59, 60, 61, 42 1, 43 1 , 579
632
Indeks imena
Muhammed abdul-Hajj el-Liknevi, 560, 563
Muhammed Abdurrahman Halife, 325, 356, 457, 571, 585
Muhammed Abdurrahman es-Sa'di, 333
Muhammed Abdurrahman es-Send, 1 66, 330
Muhammed Abdurrezzak Hamza, 389, 41 1
Muhammed abdul-'Aziz el-Mutavva, 33 1
Muhammed abdul-Kuddus, 242
Muhammed ibn abdul-Kerim e-ibl, 329
Muhammed Abdullatif Al e-ejh, 540
Muhammed Abdullah el-Ensari, 391
Muhammed Abdullah el-Hatib, 323, 386
Muhammed Abdullah Diraz, 147
Muhammed ibn Abdullah es-Sebil, 545
Muhammed Abdullah el-'Amir, 585
Muhammed Abdullah el-'Arebi, 347, 493
Muhammed Abdullah 'Azzam, 556
Muhammed 'Abduh, 62, 1 5 1 , 205, 488
Muhammed 'Abduh el-Mihlafi, 109
Muhammed ibn abdul-Vehhab, 58, 169, 1 79, 205, 418, 484, 486, 488, 49 1
Muhammed el-'Udejri, 351
Muhammed el-'Adsani, 340, 355, 358
Muhammed el-'Arebi et-Tibesi, 154
Muhammed el-'Arebi el-'Alevi, 4 1 1
Muhammed el-'Arfed, 360
Muhammed 'Aziz, 347
Muhammed el-'Assafi, 1 9 1 , 359, 574
Muhammed 'Ulube Paa, 1 19, 126, 128, 1 30, 356
Muhammed 'Ali el-Defri, 136
Muhammed 'Ali Devher, 283
Muhammed 'Ali es-Senusi, 205
Muhammed 'Ali et-Tahir, 5 15, 5 1 7
Muhammed 'Ali Kutb, 556
Muhammed ibn 'Ali el-Mahmud, 244
Muhammed 'Ali el-Murad, 380
Muhammed 'Ali Mi'al, 562
Muhammed 'Ali el-Haimi, 1 64, 380, 563
Muhammed 'Ammare, 46
Muhammed ibn 'Avdan, 359
633

Muhammed el-'Avedi, 409
Muhammed Gurab, 507
Muhammed el-Gazali, 1 0, 34, 35, 36, 37, 38, 39, 40, 41, 42, 44, 45, 46, 57,
63, 209, 25 1 , 325, 352, 371, 385, 581
Muhammed el-Ferra, 123
Muhammed Fered, 532
Muhammed Fergali, 80, 99, 123, 193, 354, 42 1 , 422, 423, 424, 425, 426,
427, 428, 429, 43 1 , 440, 465, 466, 470, 500, 5 16
Muhammed ibn el-Fekih el-Bagdadi, 418
Muhammed Kutb, 285, 493, 506
Muhammed Kutb abdul-'Al, 1 36
Muhammed Kjamil et- Tfrnisi, 1 14, 1 1 5
Muhammed Kjamil el-Feka, 490
Muhammed Kurd, 267, 567
Muhammed Kemal Hasen, 206
Muhammed ibn Kemal el-Hatib, 571
Muhammed Kemal Sejjid el-Kazzaz (ehu Tarik), 192, 193, 1 94, 1 95, 1 96,
197, 198
Muhammed Lebib el-Buhi, 2 14
Muhammed ibn Mani', 389, 567
Muhammed el-Mubarek, 147, 1 62, 298, 339, 461 , 462
Muhammed el-Medzub, 38, 375, 4 1 3, 461 , 481, 487
Muhammed Mahmud ez-Zubejri, 101, 1 02, 103, 104, 105, 106, 1 09, 153,
1 79
Muhammed Mahmud es-Sejjid Gali, 59
Muhammed Mahmud es-Savvaf, 57, 1 1 1 , 1 83, 1 84, 1 85, 1 86, 188, 1 89, 190,
208, 214, 216, 272, 273, 275, 276, 277,
279, 325, 356, 457
.\ l u ha m med Mahmud Sijam, 251, 264
.\ l u h a m m ed Medeni, 550
,\ l u lw n med Merzuk, l OO
\ l u h .un mcd e i M is mavi, 397, 40 1
.\ l u h.l m mcd .\ ! ustafa el-Meragi, 55, 1 84, 398
.\ l u h Li l l l l 1 1 l'd .\tetar, 1 73
.\ l u h a m m td d - Mekki ibn 'Azuz, 534
-
Muham med lehdl 'Akif, 1 2
530
Muhammed Nasir, 47, 48, 49, 50, 51, 195, 298
Muhammed Nazim en-Nedvi, 412
Muhammed el- Mehdl,
634
Indeks imena
Muhammed en-Neddar, 534

Muhammed Nedib, 154, 155, 404, 409, 426, 445, 446, 447, 449, 473, 495,
508, 5 1 7, 552
Muhammed Nasif, 566, 567, 568, 569, 570, 572, 573
Muhammed Nimr el-Hatib, 462
Muhammed Nimenkani, 528
Muhammed Harun el-Mudeddedi, 396, 397, 400, 401, 402
Muhammed Haim el-Hedijje, 571
Muhammed el-Haimi, 380
Muhammed ibn Hulejl, 487
Muhammed Vehiduddin, 566
Muhammed el-Vezzan, 409
Muhammed el-Vezzani, 46
Muhammed Jasir el-Kadmani, 52
Muhammed Jusuf el-Benuri, 563
Muhammed Jusuf Musa, 298, 493
Muhammed Jusuf Hevva, 80, 90, 310, 355, 555
Mahmud ehu es-Se'ud, 347
Mahmud el-Berkavi, 195, 22 1
Mahmud Buzuzu, 298
Mahmud Devde, 60, 65
Mahmud Hasen, 193, 224, 582
Mahmud ez-Zubejri, 101
Mahmud e- afi'i, 344
Mahmud eltut, 364, 37
Mahmud e- inkajti, 85
. Mahmud it Hitab, 94, 186, 509, 571
Mahmud abdul-Halim, 59, 43 1, 442
Mahmud 'Abdullatif, 80, 99, 193, 428, 440
Mahmud abdul-Maksud, 3 16
Mahmud 'Abduh, 443
Mahmud el-'Ademi, 307
Mahmud Lebib, 122, 372, 502
Mahmud el-Medmu'i, 330
Mahmud Muhammed akir, 200, 341, 5 1 5, 526
Mahmud en-Nikrai, 368, 425, 433, 454, 503
Muhjuddin 'Atijje, 225, 343, 351
Muhjuddin el-Kulejbi, 90, 1 10, 1 12, 1 13, 1 14, 1 1 5, 514
Murad ah, 588
635
Muzahim el-Badedi, 121

Mes'iid 'Alim en-Nedvi, 1 65, 1 68, 1 69, 1 70, 171, 288, 415, 489, 491
Mi'al ibn abdul-'Aziz, 334
Mehiir Hasen Hajmiir, 254, 461
Mehiir ed-Damin, 356, 45 1
Mustafa el-Ibrahim, 419
Mustafa Ridvan, 534
Mustafa ez-Zerka, 255, 298, 380, 434, 560
Mustafa es-Siba'i, 123, 162, 185, 216, 298, 302, 325, 380, 384, 450, 45 1,
452, 453, 454, 455, 456, 457, 458, 459, 460, 461, 462,
500, 569, 571, 581
Mustafa Sadik er-Rafi'i, 103, 127, 356, 435, 48 1
Mustafa es-Sajrefi, 384
Mustafa et-Tahhan, 287, 386
Mustafa Mehiir, 29, 46, 3 1 7, 32 1, 402, 585
Mustafa en-Nuhas, 122
Mustafa el-VekU, 121
Mus'ab abdul-Mun'im Abdurreiif, 50 1
Ma'tiik Tevf"Ik, 274
Ma'riif el-Hudri, 507, 508
Ma'riif ed-Devalibi, 121, 126, 255, 298, 434
Ma'riif er-Resafi, 103, 203, 248
Mu'avved 'Aved Ibrahim, 242
Mu'in Besiso, 67
Mukrim 'Ubejd, 124
Memdiih Salim, 507
Memdiih es-Sarajire, 254
el-Menasir, 66, 69
Menna' el-Kattan, 34, 42, 192, 507
Mensiir Fehmi, 59
Munir Delle, 310, 372, 397, 457
el-Mehdi ibn Bereke, 399
Mevliid ibn Muhenna, 203
Mejan Tufejl Muhammed, 286, 288
N
Nadir en-Nuri, 50, 409
636
Indeks imena
Nasir el-'Ahmed, 166, 248, 359, 362, 363, 364, 415

Nasiruddin el-Elbani, 571
Nasir ez-Zir, 360
Nasir es-Suvejdan, 360
Nasir el-Kitami, 409
Nazim et-Tubkadli, 529
Nazim Kazzar, 532
Nafi' Abdullah, 229
Nedatullah es-Siddiki, 347
Nedmuddin el-Va'iz, 216
Nedib el-Kejlani, 5 19, 520, 52 1, 522, 523, 524, 525, 526, 527
Nedim el-Bejtar, 531
Nezzar es-Sirad, 343
Nezzar es-Sabbag, 72, 74, 75, 76
Nisf Jusuf en-Nisf, 356
Nu'man es-Samerrai, 271 , 274
Nihal Emded ez-Zehavi, 276, 277
Nimrftd, 378, 388
Nuru el-Meajih, 397
Nuh alejhisselam, 467
Neron, 106
o
Omer el-Ekar, 340
Omer Behauddin el-Emiri, 100, 104, 1 10, 120, 178, 188, 196, 452, 463
Omer et-Telemsani, 24, 37, 45, 46, 177, 306, 308, 3 1 7, 1 72, 439, 446
Omer el-Dejlani, 563
Omer ibn Hasen Al e- ejh, 48
Omer ibn el-Hudr ibn Nebi, 203
Omer ibn el-Hattab, 35, 85
Omer ed-Dajil, 74, 204, 216, 272, 278, 369, 409, 4 17, 420, 576
Omer 'Asim el-Ezmiri, 405
Omer ibn Abdullah Nesif, 566, 569
Omer 'Ubejd Hasene, 46
Omer el-Muhtar, 516, 530
Omer ibn Muhammed Husejn Nesif, 570
Omer Miskavi, 20 l
637

Osman Haddad, 1 1 8
Osman Halil, 341
Osman Muharrem, 1 1 9
R
Raid ibn Hunejn, 487
Raid el-Ganniii, 40
Ragib el-Verai, 450
Ruslan el-Halid, 335, 336, 337, 338, 339
Read Muhenna, 122
Reid Dibr el-Es'ad, 229
Reid ibn 'Isa, 20 l
Reid el-Kejlani, 1 1 8, 1 19, 229, 4 1 7, 45 1 , 501
er-Resafi, 259
Rida el-Mu'sirani, 339
Ridvan Krian, 250
Rif'at el-Hadd Sirri, 529
Reftk el-'Azm, 267
Ruzvelt, 128
Rijad es-Sulh, 1 54
Rijad el-Kurei, 108
s
Sabir 'Abduh Ibrahim, 214
Salih ebu Rekik, 299, 3 10, 399, 457
Salih el-Ahras, 274, 434
Salih Dibr, 274
Salih el-Devadi, 183
Salih Harb, 79, 126, 267
Salih ibn Hamid, 542, 543
Salih ed-Duvej, 373
Salih ibn 'abdul-'Aziz Al e-ejh, 540
Salih ibn Osman el-Kadi, 329
Salih 'Amavi, 55, 30 1, 366, 371
Salih Kadiir, 60
Salih Muhammed Demal, 134, 1 36
638
Indeks imena
Salih el-Mukbili, 1 5 1
Salih Mehdi ed-Debbag, 2 1 3, 2 14, 216
Salih ibn Jusuf, 1 19
Sabri 'Abidin, 127
S'ab et-Tuvejdiri, 328
Safvet er-Revbi, 316
Safvet es-Seka, 394
Salahuddin el-Ejjubi, 383, 393
Salah Hasen (ehu 'Amr), 8, 22 1
Salah el-Halidi, 556
Salah ed-Dessliki, 3 1 0
Salah Da'du, 255, 434
Salah Redeb Ekrem, 255, 434
Salah Salim, 426, 448
Salah adi, 98, 3 17
Salah e- erbini, 248
Salah abdul-Maksud, 369, 370
Salah Nasr, 3 1 6
Salahuddin el-Mundid, 126
es-San'ani, 1 8 1
Suhejb ibn Sinan, 90
Salim el-Behensavi, 556
Salim bu Hadib, 534
Sami eref, 553
Su'ad Hasen el-Hudejbi, 39, 447, 454
Sa'd er-Rebiah, 166, 575, 579
Sa'd abdul-Kerim, 316
Sa'd ibn 'Atik, 486, 540
Sa'duddin el-Velejli, 371, 452, 507
Sa'd el-Abdullah es-Sabah, 35
Sa' di Jasin, 571
Se'ud ibn Reud, 487
Se'ud es-Sumejt, 355
Se'ud ibn abdul-'Aziz (kralj), 226, 249, 363, 412, 476, 569
Se'ud abdul-'Aziz er-Rebiah, 580
Se'ud abdul-'Aziz el-'Akil, 227, 260
Se'id el-Afgani, 462, 571
Se'id ibn Dubejr, 530, 532
639

Se'id Heva, 294, 295, 380
Se'id Ramadan, 50, 1 1 5, 1 85, 296, 298, 299, 301, 302, 304, 350, 356, 384,
452, 457, 458, 507
Se'id el-'Abbar, 571
Se'id el-'Urjan, 526, 550
Se'id Levtah, 344
Se'id ibn el-Musejjib, 530
Se'id el-Muliihi, 450
Se'id en-Neddar, 173, 335
Sultan el-Kulejb, 353, 354, 355, 356, 357, 358
Silfester (general), 5 1 2
Selman ehu Gadde, 562
Selman el-Farisi, 90, 195
Selim erab, 60
Sulejman ibn Ibrahim el-Bessam, 331, 359
Sulejman es-Suvejdan, 359
Sulejman ibn 'Ubejd, 487
Sulejman Azmi, 320
Sulejman el-Kabili, 277
Sulejman en-Nedvi, 167, 412
Semir abdul-Hamid Ibrahim, 170
Siikarno, 48, 49, 50
es-Sejjid el-Bedvi, 3 1 4
Sejjid el-Dijar, 3 1 5
Sejjid Sabik, 45, 60, 42 1
Sejjid Omer, 357
Sejjid Fajiz, 197
Sejjid Kutb, 13, 35, 1 58, 201 , 220, 221 , 224, 271, 3 10, 355, 375, 480, 482,
500, 5 1 5, 526
es-Sejjid Vali, 31 O, 3 1 6
e-azili el-Mekki, 1 55, 156

e-a, 255, 434
e-afi'i (Imam), 493, 529
afi'i Ahmed, 424
640
Indeks imena
erif Se'id, 255, 434
eftk el-Haen, 398
eftk Muhammed el-Emer, 256, 436
ukri el-Kuvetli, 1 2 1 , 267
ekib Arslan, 148, 268, 413
ekib el-Hilali, 419, 420
e-emmas, 574
ems Bedran, 3 1 6, 448
e-enferi, 203
e-evkani, 181
T
Tarik ibn Zijad, 63
Tarik Se'id Ramadan, 303
Talih es-Samerrai, 140, 141, 167
Tahit, 26
Tahir el-Dezairi, 266
Tahir er-Ris, 450
et-Tahir Munir, 505, 513
et-Taberi, 62
Talha ibn 'Ubejdullah, 166
Tantavi Devheri, 55, 56, 268
Taha el-Basri, 272
Taha Dabir el-'Alvani, 277
Taha Husejn, 432, 535, 537
Taha es-Silit, 572
Taha el-Fejjad el-'Ani, 1 1 9, 265, 415
et-Tajjib Abdurrahim, 229
et-Tajjib ibn Mubarek ez-Zevavi, 85
Tekijjuddin en-Nebhani, 528
Tevftk Ahmed ed-Dehil, 578
Tevftk e-avi, 1 64, 5 14
Tevfik es-Sani', 163
Tevfik el-Kasir, 46
Tniman, 128, 129
1eril, 425
641
v
Vehid Re'fet, 344
Velijjuddin ed-Dehlevi, 389
Velid el-'Azami, 90, 190, 275, 388, 557
Velid Sadik el-Dirar, 228
Vehbe Hasen Vehbe, 34, 406, 5 1 5
Vehbi Gavdi, 562
Vehbi el-Fejavi, 476
z
Zafr Ishak el-Ensari, 206
ez-Zehebi, 270
ez-Zubejr ibn el-'Avvam, 1 66, 365
Zegliil en-Neddar, 285
Zekerijja ez-Zevke, 45
Zeki Ali, 298
Zuhejr el-Halid, 339
Zuhejr Sa' du, 22 1 , 222, 223
Zuhejr e-avi, 419, 1 30, 242, 243, 245, 254, 255, 342, 381, 568
Zuhejr Ketbi, 1 37
Zuhejr el-Mardini, 1 1 8, 592
Zwimer, 232
Zejd ibn Ali (Imam), 1 53, 494
Zejd ibn Fejjad, 487
Zejd el-Meveki, 1 5 1 , 1 53
Zejd el-Vezir, 163
Zejd el-'Abidin er-Rukabi, 223
Zejneb Hasenejn Mahliif, 474. 475. 571
Zejneb el-Gazali, 303
642
Indeks imena
643
Sadraj
Sad raj
Podaci o autoru
Podaci o prevodiocu
Predgovor prevodioca na bosanski jezik

Predgovor treem izdanju
Predgovor drugom izdanju .

Predgovor
Predgovor
11
13
.
Voe organizacije
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
"MUSLIMANSKA BRAA" .
. .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pisac i knjiga u oima ejha Jusufa el- Karadavija

-
Metod moga pisanja
Propagator i odgajatelj Omer Et-Telemsani

Roenje i obrazovanje
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..
.-1 9
..
. . . . .
. . . .
. . . . . .
20
. .
17
. . 20
. . . .
. . . . . .
15
21
23
23
. .
Kako sam ga upoznao? . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 24

Ugovor sa sobom .
Moralne odlike
. . .
.. . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. ..
.
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25
. . . . .
. . .
..
25
. .
Otvoreno pismo Predsjedniku. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . ; . . . 25

Njegova orjentacija .
.
. . . . .
. .
. . ..
.
. . . . . . . . .
. . .
.
. . .
. .
..
. . . .
26
. . . . . . . . . .
Njegova upornost i stavovi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 26

Njegov metod . .
.
Njegov dtemaat
. . . . . . . . . . . . .
. . . .
..
. . . . . .
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova pobonost i skromnost

Pisana djela
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
...
..
. . . . .
..
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
.
28
. . . . . .
28
. . . .
. . .
. . 28
.
30
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Rekli o njemu
. . . . . . . . . . .
Njegova smrt
. . . . . . . . . .
. .
. .
. . . . . . . .
. .
..
. . . . . .
. .
32
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
2 - ejh Muhammed El- Gazali, da'ija i obnovitelj
.
.
Moje poznanstvo sa Sejhom Muhammedom El-Gaza/ijom
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Roenje, obrazovanje, uitelji
. . . . . .
..
34
..
. . . . .
. . . . .
. . . . . . . . .
645
. . . . . . . . . .
Njegov susret sa fejhom El-Hasan en- Nedvijem .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
34
36
37

Aktivnosti
. . . . . . . . . . . . . .
.. .
.
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovo prvo poznanstvo sa imamom Hasan ei-Bennii-om

Gaziilijeva veza sa voama pokreta Mladi muslimani
Svjedoenja o Muhamedu ei-Gaziiliju
Njegovo nauno djelo
. . . . . . .
Njegove karakteristike i odlike

Njegova smrt
3 - Voa
. . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . .
. .
.
. .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
..
. . . . . . .
. ...
.
. . . . . .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
.. .
.
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
37
38
39
40
. 42
. . . . . .
. . . . . .
44
46
i mudahid dr. Muham med Nasir . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 47
Roenje i porijeklo
. . . . . . . . . . . .
Stavovi i orjentacija. .
Metod u Da 'vi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moje poznanstvo sa dr. Muhammedom Niisirom
. .
.
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . .
. . . . .
. . .
..
. .
47
47
49
50
Njegovi citati . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 52
Njegovi radovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 53
Smrt.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
54
4 - Da'ija Muhammed abdul-Hamid Ahmed - (ebul-dam'ijjin) . . . 55

.
Roenje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Njegov kontakt sa Muslimanskom braom . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 55
Moje poznanstvo sa Muhamedom Abdul Hamid Ahmedom . . . . . . . . . . . . . 56
Njegove aktivnosti
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
56
Zalaganja Muhammed Abdul Hamlda Ahmeda. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 57

Njegov program i stavovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 59
5 - Mudahid i revolucionar Hani Mustafa Besi so (ebu Seh l) . . . . . . . 64
Briga o Palestini . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 64
Njegov doprinos stvori Palestinu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 65
Moralne karakteristike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Njegov dihad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 66
Svjedoenja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 69
6 - Da'ija eh id Nezzar Ahmed es-Sabbag . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72

Roenje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 72
Moje poznanstvo sa njim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 73
Njegove karakteristike i stavovi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 74
646
Sadraj
Njegova nastojanja na polju nauke i Da've
Njegova pogibija
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7 - Veliki voa Muham med 'Alla l ei-Fasi

Njegov dihad
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 74
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
.. ...
.
. . . . . . . . .
. . . . . . .
....
Njegova hrabrost i stavovi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova djela
..
. . . . . . . . . . . . .
Iz govora Alla/ el-Fasija
. . .
. . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
8 - Poznati uenjak ei-Beir el-l brahimi
..
. .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
..
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
75
77
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moji susreti sa njim
. . . . . . . .
77
77
79
80
87
83
85
Njegovo roenje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 85
Njegov dihad . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 86
Moje poznanstvo s njim
. .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
86
Njegove upute i savjeti. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 88

Djela
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
9 - Da'ija i mudahid Muhammed Kemaluddin es-Sena niri
Roenje
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
.....
. . . .
. . . . . . . . . . .
Njegova povezanost sa Muslimanskom braom

Njegovo zatvaranje
ten idba u zatvoru
. . . . .
. . . . . .
Njegova pobonost
...
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
......
. . . . . . .
..
. . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
97
92
. . 92
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 O - Pjesnik -mudahid Muhammed Mahmud ez-Zubejri

(ebu ei-Ahrir)
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov dihad i izlazak iz zatvora

Njegovi stavovi
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
..
.. .
88
92
94
96
96
96
96
97
101
Roenje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 O 7
Njegov odlazak na Hadd i u Egipat.
Povratak u Jemen
. . . . .
... .
.
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov utjecaj na mene
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
647
7O7
7 02
. 7 03
.

Njegovi kontakti
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 04
Njegova poezija
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 05
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 09
Zavjera
1 1 - Voa i mudahid Muhjuddin el-Kulej bi

Karakteristike
. . . . . . . . .
1 1O
111
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Njegova putovanja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
111
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
111
Njegova skromnost i zuhd
Njegove smjernice i direktive
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 13
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 13
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 14
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 15
Omladina gaje voljela

Istinita svjedoenja
Pisani tragovi
1 12
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 2 - Njegova eminencija, muftija hadi Muhammed Emin

ei-Husejni
Roenje
. .
. . . . . .
. . . . . .
117
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov dihad
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Stavovi muftije Emina ei-Husejnija
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Rekli smo o muftiji Eminu ei-Husejniju
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moja posljednja posjeta muftiji Eminu ei-Husejniju
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 3 - pisac i knjievni k - Ahmed Muhammed Demal

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove aktivnosti na naunom i Da'vetskom planu
125
128
129
13 1
7 33
1 34
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
134
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
135
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
135
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
137
Njegove karakteristike
Njegovi stavovi
1 4 - Dobri ovjek - Ahmed Enes ei-Hidadi.

1 5 - Da'ija eh id Muhammed Salih Omer
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
648
1 17
1 33
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moje prvo poznanstvo s njim
Njegova djela
. . . . . .
1 17
. .
. . . .
1 39
1 44
: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 144
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
144
Sadraj
1 6 - Odvani borac ei-Fudajl ei-Vertilani
Roenje iobrazovanje
. . . . . . . . . .
Njegova putovanja i kontakti

Njegov dihad i aktivnosti
Njegova uloga u Jemenu
. .
. .
Uloga uleme u Aliru
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
..
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
..
. . . . . . .
Njegova veza sa Muslimanskom braom

Pohvale iz Jemena .
. . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . .
. . . .
. .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
Povratak u Egipat.
. . . . . . . . . .
. . .
..
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
..
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . .
..
747
747
7 48
7 49
. . 749
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Nastavak dihada
. . . . . . . .
Izlaganje opasnostima
Odlazak u Liban
. . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 47
. . . . . . . .
7 SO
7 53
. 7 54
. .
. . . . . . . . . . . . . .
7 54
7 55
: . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 55
Njegova smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 56
1 7 - Omer Beha uddin el-Emiri (Ehu l Berra'}
. . . . . . . . . . . . . .
1 57
Roenje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 Sl
Njegove preokupacije. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 58
Najpoznatija prozna djela:
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
7 58
Moje poznanstvo sa njim i uputstva koja nam je davao
7 60
7 62
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Metod rada
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov vasijjet omladini
. .
. . . . .
7 63
: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 63
Hapenje u Libanu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 63
Njegova smrt
. . . . . .
. . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . .
1 8 - Alim i da'ija Mes'ud 'Al i m en-Nedvi
. . . . . .
. . . . . . . . .
.
.
. . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . .
7 64
1 65
Moje poznanstvo s njim . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . : . . . 7 65
1 9 - Profesor i odgajatelj Muhammed Abdul Hali m E-ejh

(ebu Ahmed)
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 72
Njegove karakteristike . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 72
Hidra iz Egipta. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 72
Njegove aktivnosti na planu Da've . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 73
Iz njegovih govora: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 75
Njegova smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 7 75
649

20 - Alim i radnik ej h Muhammed Salim ei-Bejhani
. . . . 1 77
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 77
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 79
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 82
Rekli su o njemu
Njegova smrt
2 1 - Da'ija mudahid Muhammed Mahmud es-Savvaf

(e bu Mudahid) .
Moje poznanstvo sa njim

1 83
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
183
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 83
Njegov susret sa imamom ei-Bennaom
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
784
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
784
Progoni i zatvor
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
186
Hidra u Medinu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
186
Aktivnosti na polju nauke i Da've
Borba protiv imperijalizma i cionizma
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
186
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 87
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
188
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
188
Putovanja na planu Da've

Njegovi stavovi
Njegova smrt
Neka od njegovih djela

Svjedoenja o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
789
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
789
22 - Da'ija i mudahid Muhammed Kemal Sejjid ei-Kazzaz

(ebu Tarik)
..
...
1 92
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovi stavovi i karakteristike
1 92
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7 92
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
7 93
Njegove aktivnosti
Njegova vjera i upornost u dihadu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
1 93
Moje predstavljanje Muhammeda ei-Kazzaza u listu "Mudteme "

(Zajednica-drutvo)
7 96
Kazivanja onih koji su ga poznavali
1 97
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
23 - Alirski mislilac... Malik ibn Nebi. . . . . . .

.

Njegovi uenici
Njegova djela
200
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
200
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
201
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
20 1
Njegovo roenje i poetak

650
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
202
Sadraj
Njegovi pogledi i njegova kola
Istinita svjedoenja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Akademija posveena njegovoj misli
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
24 - Da'ija i mudahid ei-Behijj el-H uli

. .
. .
Poetak naeg poznanstva

Njegov poetak
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Biografski podaci
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dihad u Iraku i Palestini
. . . . . . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Primjeri iz njegove poezije

Pisali su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
28 - Da'ija Abdurrahman Ali ei-Devder (ebu Ah med)

Moralne osobine
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
651
274
214
215
275
2 18
218
219
279
220
220
22 1
223
223
226
227
228
228
229
229
231
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
2 13
226
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
208
218
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
206
213
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
27 - Pjesnik i ehid Abdurrahim Mahmud (ebu et-Tajjib)
Sehidska smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove karekteristike
Tuni razgovori
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Kakoje postao ehid

Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
Karakteristike idova
Planiranje akcije
204
208
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
26 - mudahid i eh id Sala h Hasen (ebu-'Amr)
Obuka omladine
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Uloga biblioteka i poligona
Nadaje u masama
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove moralne karakteristike
Aktivnosti i dihad
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
25 - Da'ija i odgajatelj Salih Mehdi ed-Debbag (ebu Safvan)
Da'vetske aktivnosti
203
23 7
23 1

Uloga profesora iz Egipta
Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
232
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Staloenost i mudrost u iskuenjima

. . . . . . . . . . . .
233
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Iskazivanje aljenja
232
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Put izmirenja
233
235
. . . . . . . . . . . . . . .
235
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
29 - Da'ija Abdul Bedi'-Sekar (ebu Ibrahim)

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova uslunost
. . . . . . . . . . . . .
Jedan od Prve generacije
236
Njegove aktivnosti u zemljama Zaljeva
237
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
237
238
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Vjernost prijateljima
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . .
237
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova kazivanja o imamu Hasanu 1-Bennau
. . . . . . . . . . . . .
236
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
Potovali su ga vladari Zaljeva .
236
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
U pokretu Muslimanska braa
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moj susret sa njim
Njegova djela
232
. . . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
240
24 1
,. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 242
242
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
245
Njegova smrt . . . . . . . . . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 246
30 - Uitelj i mudahid Ibrahim 'Aur (ebu Hasen)

Njegovo obrazovanje
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
247
. . . . . . . .
247
Njegov boravak u ez-Zubejru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 248

Njegove dihadske i vojne sposobnosti
. . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
249
Uzoran Palestinac . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 249

Svjedoenja onih koji su ga poznavali . . . . . . . . . . . . . . . : . . . . . . . . . . . . . . . . . . 250
3 1 - Da'ija-mudahid Ahmed Hatib (ebu Muham med)

253
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove moralne osobine
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovi dihadski stavovi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Najvei lslamksi pokret

Njegova smrt
652
. . . .
..
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
253
253
254
257
: . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 258
Sadraj
32 - Oficir - eh id Muha mmed Se'id Ba'ibad (ebu es-Se'id) . . . . . . . 259
. . . .
Njegova posjeta Kuvajtu
. . . . . .
Izvodi uz njegovih govora
. .
. . . . . . .
Primjeri plemenosti
. . .
Njegovo roenje i obrazovanje

Njegov dihad i smrt.
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . .
Njegova putovanja u Jemen i Egipat .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .

.
. . . . . . . .
..
. . . . . . . . .
Njegove aktivnosti
Na elu asopisa "ei-Ezher"

Njegova djela
. . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
. . . .
. . . . . .
..
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . .
. .
.
Optimizam u pobjedu Islam
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . .
..
. . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . .
...
. . . . . . . . . . . .
...
260
260
262
265
267
267
268
. . 268
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
260
. . . 266
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
260
. 266
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
259
265
................
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Iz njegovih govora
Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovo uee u osnivannju "Subbanu ei-Muslimin"

Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33 - Veliki Islamski pisac Muhibbuddin ei-Hatib
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
269
270
271
27 1
34 - Veliki uenjak- ej h Emded ez-Zehavi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 272

Moj susret s njim u Basri
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Udruenje za spas Palestine

Godine naboja mrnje
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .

Vojni pu
. .
.
.
. . . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . .
Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov stav u vezi Palestine
. . . . . . . . .
...
. .
.
. . . . .
. . . . . .
. . . . .
. . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . .
. . . . . . . . . . . . .
Ceremonija koja je privukla pola miliona ljudi

Iz njegovih govora
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . . .
273
275
: . . . . 276
. . . 276
.
, . . . . . . . . . . . . . . 277
. . .
. . . . . . . . . .
. . 278
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.. .
272
. 274
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova zadnja aktivnost.
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
...
. . . . . . . . . . . . . .
653
. 278
. . . . . . .
28 1

35 - Veliki Islamski mislilac ebu ei-'Aia ei-Mevdudi . . . . . . . . . . . . . . 282
. . . . . . . . . .

Na susret u Kuvajtu
Cvrstina stavova .
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova braa i uenici
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pohvale en-Nedvija i ei-Karadavija
. . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. .
.
.
. .
. 282
.
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
....
. . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . .
Rekli su o njemu
. . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . .
. . . . . . . .
. . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
.....
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
..
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. .
284
. 284
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovo nauno djelo
Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov poziv za formiranje Udruenja .
Poasti
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
Odbijanje nasilja
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov savjet omladini
Zatvori i hapenja
...
. . . . . . . . . .
285
286
287
289
289
290
290
290
293
294
294
36 - Uspjeni da'ija dr. Se'id Ramadan (ebu Ejmen) . . . . . . . . . . . . 296

.
. . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . .
Osnivanje Islamske svjetske Lige-Rabite

1ivot u tuini
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Sjeanja en-Nedvija
. . . . . . . . . . . . .
....
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Svjedoenje Kjamila E-Serifa

Nastavak naih susreta
Njegova smrt
. ...
. . . . . .
. . . . . . . . .
..
..
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
...
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
296
296
298
298
300
.302
. . . .
. . . . . . . . . .
303
303
37 - Strpljivi da'ija Ahmed el-Bess (ebu Abdul Ha mid) . . . . . . . . . 305

.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moje poznansnio s njim

Stupanje u Pokret.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . .
..
...
. . . . . .
. .
.
. .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova pohvala za imama Hasana ei-Bennaa

Njegove pohvale za imama ei-Hudejbija
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
305
305
306
307
308
309
U zatvorskoj eliji . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 309
654
Sadraj
Na elu Islamskog Udruenja za edukaciju
Pohvale od strane prijatelja
Njegova kua i porodica
Njegove upute sinu
Iz njegovih govora
Njegova smrt
311
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3 12
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
3 12
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
314
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
38 - Da 'ija- m udahid dr. Ahmed Muham med ei-Malat . . .
Roenje i obrazovanjek
Njegovi stavovi
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
U sezoni Haddda
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Osnivanje Islamskog lijeenikog udruenja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Smrt u Mekki ei-Mukerremi

Pohvale brae i prijatelja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
39 - Pouzdani trgovac Abdul Aziz Ali ei-M utavva . .

.
..
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dobra djela
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove Da'vetske inicijative u Kuvajtu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
40 - Veliki uenjak iz El Kasima-ejh Abdurrahman es-Sa'di. . .

.
Obrazovanje i poetak
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Mudtekid i erudit
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moji susreti s njim
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova smrt i izraavanje aljenja za njim
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
655
3 16
317
3 78
318
3 79
32 1
32 1
324
325
325
326
327
328
329
. 330
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova pisana djela
3 15
329
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Njegovi uenici
. .
3 75
324
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Nadzor na aktivnosti Muslimanske brae u Kuvajtu

Meusobne posjete
3 14
315
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Rekli su o njemu
Kod Bejtullaha
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moje poznanstvo i susret s njim
Njegova smrt
31 1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
33 1
33 1
332
332
333
335
41 - Zatitnik ugroenih ei-Hadd Ruslan Ali el-Ha lid (ebu Ali} . .

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove odlike. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.
Izuzetna svojstva
. .
. . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
335
336
. . 336
.
Na susret na Haddu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 337

Rekli su o njemu . . .
. .
...... ........ ....... .. ...
. . . . . . . . . . . . . . .
. 338
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.338
Kijametje ve nastupio
. . .
Podrka Kuvajana . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 340

Rat i prijetnje
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova smrt . . . . . .
.
. .
. . .
. . . . . . .
. . . .
.
. . . . . . . . . .
. .
..
.....
. . .
42 -Pionir Islamskih banaka - dr. isa Abduh Ibrahim . . . .
. .
. . . . . .
340
. . . 340
.
342
Ideja osnivanja Islamske biblioteke . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 342

Formiranje Komisije . . . . . . . . . . .
.
. .
. ..........
.
. .
....
. . . . . . . . . . . . . 343
. .
Njegov doprinos osnivanju Islamske banke u Dubain, 1 974/1394 . . . . . . . 344

Njegovo uee na sedminoj Tribini u Kuvajtu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Njegove karakteristike, talenat, doprinos . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 345
Rezultati iskrenih namjera . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 347
Islamski ekonomski sistem . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 349
Pisana djela dr. 'isa Abduh Ibrahima
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Biografija-bigrafija njegove porodice
Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
....
. . .
..... . ..
.
..... . .
.
. . . .

Osnivanje udruenja " el-lrad" (Rukovoenje)
Pomo Palestini
.. . ..
..
. .
. . . . . . . .
...
. .
....
. .
.. . . ...
.
. . . 352
.
. . . .
. .
35 1
. .
353
. . . 353
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
355
. . . . . . .
356
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
357
. . . . . . . .
. . . . . . .
.. ..
.
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
....
. .
. ..
.
. . . . . . . . . . .
. 358
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . 358
..
. . . . . . . .
44 - Uenjak iz ez-Zubejra -:- ej h Nasir el-Ahmed .
656
. 350
353
Njegova ljubav prema dihadu . . .

Zadnji njegov govor
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
Roenje-ivot-studij
. . 349
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
43 - Sutljivi mudahid -Abdullah Sultan ei-Kulejb

Moje poznanstvo s njim . . . .
..
. .
...
. . .
.....
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
359
. . 359
Sadraj
Osnivanje kole "en-Nedat"
Vijee uenjaka
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prijem kod kralja Sauda
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovo znanje i estitost
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
telja za odlaskom u Medinu ei-Munevveru .

.
Njegova smrt
45
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Blagost i skromnost.
. . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . .
. .
.
. . . . . . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
359
359
360
362
363
364
364
365
Pionir Islamskog novinarstva - Salih 'Amavi . . . . . . . . . . . . . . . 366
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . .
366
Panja Muslimanske brae prema studentskim misijama
366
Sposoban novinar .
367
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
obrazovanje- stavovi
Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pionir Islamskog novinarstva
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pohvale ejha ebu ei-Hasena en-Nedvija
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
368
369
370
. 370
Iz njegovih govora . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 372
46 - Poznati hafiz i uenjak - ej h Abdurrahman ed-Dusiri . . . . . 373

.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
Njegovi ejhovi - uitelji
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovi stavovi i predavanja
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
Njegova odbrana Sejjida Kutba

Njegovi stavovi
. .
Moja putovanja s njim

Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . .
.373
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove aktivnosti na planu Da've
Njegov utjecaj
. . . .
. . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
373
374
. 375
. . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
373
. . . . . . . . . . .
375
376
376
377
3 79
379
47 - Alim i da'ija Se'id Heva . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 380

.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove aktivnosti na polju Da've .

.
. . . . . . . . .
..
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
657
380
380

Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova sjeanja
382
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
383
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
384
Njegove posjete i putovanja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
386
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
387
taljenje za ejhom Se'id Hevom

-
385
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova pohvala na raun Muslimanske brae

Njegova bolest i smrt
382
. . . .
48
38 1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
388
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
U slubi nauke - ejh Abdullah ei-Ensari . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 389
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
389
Njegova putovanja
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
389
. .

Susret u Japanu
. . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
390
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
390
Njegovi napori i ielje

Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
391
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
39 1
Njegove aktivnosti
39 1
Filozofija rada
392
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Moja posjeta Kataru . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 392

49
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
395
Njegova ekselencija, ambasador Mu ham med Harun

ei-Mudeddedi . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 396
Moje poznanstvo sa njegovim ocem

. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
396
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
396

Njegovi prijatelji
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
397
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
397
Aktivnosti njegovog oca
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
397
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
398
Njegov moral i zasluge
Njegovo hapenje i zatvaranje

Njegovi stavovi i lojalnost.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
398
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
399
en-Nedvi o njegovom ocu. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .400

Njegovi savjeti i upute
658
. . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
40 1
.401
Sadraj
50 - Uitelj da'ija- ej h Abdullah en-NOri
403
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Roenje i obrazovanje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 403

ejhovi pred kojima je uio
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
403
Funkcije kojeje obavljao . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 403

Njegova putovanja . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 404
. . . . .
. 405
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 405
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . .
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 405
.
Vjera i program . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 406

Njegovo razumjevanje Islama
Primjeri iz njegove poezije
Zalaganje na putu dobra
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 407
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
.407
. . . . . .
. .
.
. . . . . . . . . . . . .
...
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
408
Njegova smrt . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 1 0
51 - Veliki uenjak - ej h Muhammed Tekijjuddin el-H ila li

(ebu ekib)
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
41 1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
4 12
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Gost kralja Abdul Aziza
41 1
Novinski dopisnik
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
...
. . . . .
4 13
4 74
Njegove ideje . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 4 7 6
Muhammed Tekijjuddin el-Hi/ali kao pjesnik
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
52 - Da'ija i mudahid - ehid Muhammed Fergali

. . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
.4 7l
421
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Protiv silnika
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Logian razlog
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dihad u Palestini . .
Junatva
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
422
423
425
.... . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
425
. . . . . . . . . . . . . .
...
42 7
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . .
...
416
Abdun-Nasir priprema podvalu . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 426
53 - Da'ija i knjievnik - Abdul Ha kim 'Abldin

. . . . . . . . . . . . . . . . . .
43 1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegove moralne karakteristike
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
659
43 7
43 1

Njegove aktivnosti i stavovi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 433
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
434
Njegov susret sa en-Nedvijem
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Doprinos u odbrani Palestine
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 435
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 437
Njegova Hidra iz Egipta

Njegova smrt
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
54 - Sudija, eh id - Abdul Kad i r 'Avede
Kako sam upoznao ehida Abdul Kadira 'Aveda?

Veliki ugled
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. 439
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
444
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
446
Pod vjealima
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
55 - Alim, mudahid i da'ija - Mustafa H usni es-Siba'i

Njegova smrt
. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Pred sudom
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
57 - ivotni sa putnik - eh id Mu ham med es-Sava bi ed-Dib

ovjek kojije radio
Nova linost
Kazivanje Vehbi ei-Fejavija
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovi stavovi vezano za Sejjida Kutba
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Oblast novinarstva
467
471
. 473
475
. 476
479
. 482
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Miljenje kralja Fejsala
465
472
. . . . . . . . . . . . . . . . .
58 - Knjievnik i novinar -Ahmed Abdul GafUr 'Attar
660
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Najvanija djela
46 1
464
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
450
. 459
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Prirodni talenat.
448
450
. . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
56 - Odvaeni borac i eh id - Jusuf Tal'at
Tuan dan
439
. . . . . . . .
440
Podnoenje tekoa
Trei voa
438
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
435
482
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
485
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
485
Sadraj
59 - ejh uleme - Muham med ibn Ibrahim Al E-ejh . . . . . . . . . . . 486
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovi uenici
..
. . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . .
. .
... ...
.
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegova briga o ulemi i da 'ijama
. . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . .
Moje poznanstvo sa ejh Muhammed ibn Ibrahimom . .

Njegova smrt
. . .
. . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. .
..
. . .
..
. . . . . . . . . . . . . . . . .
487
. 488
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
486
489
.490
60 - Veliki uenjak i pravnik - Muhammed ebu Zehre . . . . . . . . . . . 492

. . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
...
. . .
Njegovi problemi sa Abdun-Nc1sirom
Hrabri stavovi
. . . .
. . . .
. . . . . . . . . . . .
...
. .
. . . . .
. . . . . . . .
. . . . . .
Njegova podrka Islamskom jedinstvu

Njegova borba za Seriat
..
..
. . . . .
. .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
.. .
.
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . .
...
. . . . . . . . . .
. .
. . .
...
. 493
. 494
. 495
. . . . . . . . . .
495
. . . 496
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . .
. 492
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
498
61 - Smjeli borac - Abdul Mun'im Abdur Re'uf. . . . . . . . . . . . . . . . . . 501

Najznaajnija pisana djela Mahmud Sit Hitaba .
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
509
62 - Junak sa sela - el-Emir Abd ul Kerim el-Hita bi . . . . . . . . . . . . . . 5 1 2

. . . . . . . . . . . .
Njegova hrabrost
. . . . . .
Utoite u Egiptu
. . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. .
Sastanci uleme i mudc1hida . .

.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .
..
. . . .
..
. . . . . . . . . .
.512
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
5 12
513
514
63 - Nadareni knjievnik - Nedib ei-Kejlani. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 5 1 9

Odgoj
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . .
Zatvorenik - pobjednik
..
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . .
. .
... .
.
. . . . . . . . . . . .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Dva svjedoenja o Nedib ei-Kejlc1niju

Bogatstvo njegovg opusa
. . .
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . .. .
.
. . . . . . . . . . . .
520
52 1
522
522
524
64 - ejh, mudahid - Abdui 'Aziz el-Bedri. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 528

Odgovor ulemi koja je podravala vlast
. . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Svjetovnjaci bjeie od susreta sa ejhom ei-Bedrijem

U Kerbeli i Nediefu
. . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov odnos prema diellatima u zatvoru
..
. . . .
...
. . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
661
529
530
53 1
. . . 532
.

65 - ejh Muham med ei-Hudr H usejn et-Tunisi . . . . . .
.
Istinska ulema
. . . . . . . 534
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegov dolazak na elo ei-Azhara

Olienje alima
537
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
66 - ejh Abdullah ibn Muhammed ibn Hamid . . . . . . . . . . . . . . .
Svijetska linost
535
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
534
. .
538
540
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
540
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
54 1
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
542
543
67 - Knjievnik - eh id Sejj id Kutb . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 546

.

Njegov rad na reformi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Ameriki Islam
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Nesporazum sa revolucijom
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Mevdudi - na dan vjeanja Sejjida Kutba

Pravedni stavovi
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
546
547
550
55 1
552
553
556
68 - Poboni alim - ejh Abdul Fettah ebu Gadde. . . . . . . . . . . 559

.
Njegova pis.ana djela

Rekli su o njemu
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Njegovi uitelji i uenici
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Osjeaj samopotovanja i asti
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
559
559
560
560
562
563
69 - Cijenjeni alim - ej h M uhammed Nasif . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 566

566
Enciklopedija koja govori
567
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .

Njegov poloaj i ugled
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Inteligencija i smirenost
662
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
568
569
570
Sadraj
Njegova veza sa u/emom
Zanimljiva pria
. . .
...
. . .
...
. . . . . . . .
. . . . . . . . .
. .
.
. . . .
Potovanje uleme prema njemu . . .

. . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . . . . . . . . . . . .
. .
. . . . .
578
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
579
. . . . . . . . . . . . . . .
582
. .... .. ..........
.
. . . .
.... . .
.
. .
582
. 583
584
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
585
. . . . . . . . .
Rekli su o njemu . . . . . . .
.
..
. . .
574
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . .
Njegova pisana djela . .
. . .
5trpljivostje vrlina .
... .
. . .
....
.
Pogovor: Orhan Bajraktarevi
. .
. . . . . .
. .
...
. .
. .......
.
. ...... .
.
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
585
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
589
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . .
Islam u savremenom svijetu . . . . . . . .

Izvori i literatura
574
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Njegovo roenje i obrazovanje .

Njegova smrt
. .
. . . . . . . . . . . . . . . .
71 - Alim i mudahid - eh id Abdullah Azzam
Njegov dihad . .
572
573
. . . . . . . .
571
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Omiljeni metod u Da'vi . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . .
572
. . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
Primjer aktivnog muslimana
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
70 - Poznati da'ija Abdul Aziz Sa'id er-Rebiah

Njegovo obrazovanje
. . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
U trenucima smrti
....... ....
. .
...... .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . .
. . . . .
593
. . . . . . . . . . . . . . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .
590
593
602
1 Knjige . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 602
-
2 - asopisi. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 607
3
Novine. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . 609
Indeks imena
. . . . . .
. . . . . .
. . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . . .. . . .
663
61 1

VELIKI IMAMI I VOĐE ISLAMSKOG POKRETA U SAVREMENOM DOBU 1 Abdullah-Akil-Sulejman-el-Akil PDF

Uploaded by

Document Information

Original Title

Copyright

Available Formats

Share this document

Share or Embed Document

Sharing Options

Did you find this document useful?

Is this content inappropriate?

Copyright:

Available Formats

VELIKI IMAMI I VOĐE ISLAMSKOG POKRETA U SAVREMENOM DOBU 1 Abdullah-Akil-Sulejman-el-Akil PDF

Uploaded by

Copyright:

Available Formats

Naslov originala:

Min e'alami ed-d'aveti ve el-hareketi el-islamijjeti el-mua'sireti

Abdullah 'Akil Sulejman ei-'Akil

Naslov bosanskog izdanja:

Recenzent bosanskog izdanja:

l Abdullah 'Akil Sulejman

s arapskog na bosanski preveo Salih

2010. - 665 str.

Mine e'alemi ed-d'aveti ve

el-hareketi el-islamijjeti el-mua' sireti.

7-10 - Pogovor l Orhan

bosanski jezik: str.

ABDULLAH L SULEJMAN EL-'AKiL

S arapskog na bosanski preveo

Abdullah 'Akil Sulejman el-'Akil

Drugi, i najznaajniji, razlog je sadran u injenici da ponueni tekst, kroz

obnova islama, zapravo njegovo uklapanje iprimjena u dotinom historiskom

karakter dokaz je i ova knjiga. Naime, linosti obraene u ovoj knjizi, a

PREDGOVOR TREEM IZDANJU

Hvala Uzvienom Allahu na blagodati

Na tom putu neki su postali ehidi, neki su protjerani, neki su zavrili u

Muhammed Mehdi Akif,

PREDGOVOR DRUGOM IZDANJU

PREDGOVOR PRVOM IZDANJU

Pokazali su cijelom Ummetu kako se rtvuje ivot i sve to je najdragocjenije

Pedesetih godina dvadesetog stoljea Egipat je sve vie postajao tvrava i

Bedr Muhammed Bedr

vala Uzvienom Allahu, salavat i selam na Allahovog Poslanika,

Ovo je prva serija tekstova objavljenih u nastavcima u uglednoj Kuvajtskoj

METOD MOGA PISANJA

snovni princip od kojeg sam poao u pisanju ove knjige je da piem

Dr. Jusuf el-Karadavi o piscu i djelu

PISAC I KNJIGA U OIMA

studija dosta sam se druio sa studentima iz raznih

Sjeam se, stanovao je jedno vrijeme s bratom Ahmedom el-'Assalom,

Dr. Jusuf el-Karadavi o piscu i djelu

Autor prilikom svoje posjete El-Azha

Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Aktl

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu

Bio je na udaru neistomiljeni

Prvi put sam ga upoznao kada

Abdullah 'Akil Sulejman el-'Akil

Profesor Omer et-Telemsani ostavio je jak i lijep dojam na svakog ovjeka,

Bio je izuzetno suzdrljiv i stidljiv i to je primjeivao svako ko bi mu s

U otvorenom pismu predsjeniku republike Egipat, a koje je objavila

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu

ISTRAJNOST, UPORNOST I STAVOVI

Abdullah 'Akil Sulejman el- 'Aktl

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu

Abdullah 'Aki1 Sulejman el-'Akil

ueta, vrsto se vezao za mudahide, i kao vojnik, i kao odgovorna osoba, i

Omer et-Telemsani... Muhammed eltGazali... i Mustafa Mehur, u mesdidu "En-Nur"

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu

- ehid mihraba - Omer ibn el-Hattab

Abdullah 'Alal Sulejman el-'Akil

El-'Akil: Et-Telemsani, Ibrahim eref, JusufNeda

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu

Pored navedenog panju zasluuje uvodnici koje je pisao u kairskom

Abdullah 'Akil Sulejman el-'Akil.

Uzvieni Allah ga je uzeo Sebi

"Postoje tri vrste uleme: Oni koji e upropastiti i sebe i druge - to

Ebu Hamid el Gazali u "Ihjau "

Veliki imami i voe islamskog pokreta u savremenom dobu