TERCIJARNE DJELATNOSTI

U tercijarne djelatnosti spadaju:trgovina, promet, ugostiteljstvo, bankarstvo i turizam.

Trgovina je komercijalna ponuda robe u zamjenu za plateno sredstvo odnosno novac, ili za drugu robu (robna razmjena). Prava trgovina postoji samo u sluaju, kad u njoj posreduje trea osoba (trgovac), koja ivi od tog posredovanja izmeu proizvoaa i kupca. Trgovina se ograniava samo na nabavu, transport i prodaju dobara, kapitala ili znanja bez da i se u bitnom mijenja ili dorauje. Pretpostavka za poetak trgovine (ne razmjena poklona, i ne direktna razmjena izmeu prodavaa i kupca) je jo! u predpovijesno vrijeme bila in"rastruktura koja ju je omoguila. Pravno gledano, danas se izmeu trgovinski partnera sklapaju ugovori. #zmeu partnera koji sudjeluju u trgovini postoji trgovinski odnos. Promet je gospodarska djelatnost tercijarnog sektora koja se bavi prevoenjem i preno!enjem robe, ljudi i in"ormacija s jednog mjesta na drugo. Promet sainjavaju$ in"rastruktura (ceste, eljeznika pruga, aerodromi, luke...), prometala (cestovna vozila, eljeznika vozila, zrakoplovi, brodovi...) i operacije (svjetla, znakovi, kontrola zranog prometa)

Promet se dijeli na kopneni, zrani i vodni promet. % kopneni promet spada cestovni i eljezniki promet, a u
vodni spada rijeni ipomorski promet. Postoji jo! cjevovodni i telekomunikacijski promet.

Ugostiteljstvo u !irokom smislu oznaava uenja o odnosu kulture i rane. &sim toga iumijee pripremanja rane, serviranje i potro!nju. 'obar obrok razlikuje se primjerice prema dru!tvenim slojevima i zemljopisni regijama. %gostiteljstvo obu vaa sva pitanja koja se odnose na koliinu, kvalitetu i pripremu rane. % uem smislu to je umjetnost pre rane. %gostiteljstvo moe obu vaati umjetnosti poput kreativog prilagoavanja ili izuma ku arski recepata, odabirom proizvoda, pripremanjem jela i posluivanja. (oe se smatrati primijenjenom umjetno!u i spada u uslune djelatnosti. )ilj ugostiteljstva je uzdii kulinarstvo i uitak ovjeka na vi!u razinu. *r unsko ugostiteljstvo se moe smatrati i interdisciplinarnom znano!u koja ukljuujebiologiju, agronomiju, antropologiju, povijest, "ilozo"iju, psi ologiju i sociologiju.

Bankarstvo ili bankarski sustav oznaava kombinaciju opskrbe novcem, posredovanje kreditima, opsluivanje platnog prometa, te posluivanje javni i privatni tvrtki sredstvima plaanja.

Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivali!te i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva nji ova gospodarska djelatnost (+unziker i ,rap", -./0). &bu vaa rekreaciju, putovanje i odmor. Turistika kretanja se dijele na vrste i speci"ine oblike turizma. 'ok su vrste turizma de"inirane odreenim kriterijem npr. prema trajanju boravka turista (boravi!ni, vikend i izletniki turizam), speci"ini oblici turizma obiljeeni su speci"inim turistikim motivom koji posjetitelje privlai u tono odreene destinacije, npr. lov 1 lovni turizam. 2peci"ini oblici turizma orijentirani su na manje (de"inirane) segmente turistike potranje, a nastali su kao suprotnost masovnom turizmu.