Informacija o

HRVATSKOM

s t an j u u

GOSPODARSTVU
Prilog za 4. sjednicu Skuptine HGK

18. prosinca 2013. godine

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

Meunarodno okruenje: skroman rast globalne ekonomije, velika gospodarstva u procesu oporavka Globalna ekonomija nastavlja rasti
umjerenim tempom (oko 2% u prvoj polovini 2013.), uz naznake ubrzanja dinamike rasta u 2014. i 2015. godini. Skromna akceleracija rasta rezultat je djelominog poboljanja financijskih uvjeta, te kontinuirane potpore monetarnih politika u velikim ekonomijama. Ipak, prognoze za rast ove i idue godine revidirane su na nie, primarno zbog slabijeg oporavka rastuih ekonomija (nefleksibilna trita i veliki odljevi kapitala), na iji e gospodarski rast najvie utjecati niska razi na osobne potronje, te provedene politike mjere pootravanja financijskih uvjeta (fiskalna konsolidacija). Ovakve bi se tendencije kretanja mogle odraziti na rast u razvijenim zemljama, i to prvenstveno u kontekstu smanjenja izvoza, zbog manje razine uvoza u rastuim ekonomijama. Prema ekonomskim pokazateljima gospodarskog rasta, SAD je iz financijske krize izaao u drugom kvartalu 2011. (rast BDP -a 0,8%), to je utjecalo na postupno smanjenje nezaposlenosti, te pribliavanje stope inflacije ciljanoj razini. To je pridonijelo smanjenju intenziteta fiskalne konsolidacije u SAD-u. Prvi je put od jeseni 2011. u zemljama eurozone zabiljeen blagi gospodarski rast u drugom (0,3%) i treem kvartalu (0,1%) ove godine, no unato tome slubene prognoze najavljuju pad BDP-a na razini cijele godine (-0,4%). Zbog zadovoljavajueg stanja javnih financija primjetna je blaa dinamika fiskalne konsolidacije, no problemi visoke stope nezaposlenosti i niske razine inflacije jo uvijek ostaju nerijeeni. S druge strane, u Japanu je primjetan trend pootravanja dinamike fiskalne konsolidacije zbog PROGNOZE STOPA RASTA REALNOG BDP-A U ODABRANIM ZEMLJAMA rastue akumulacije javnog duga i -u% deflacije, koju indirektnim porezima nisu uspjeli smanjiti na ciljanu razinu. Kina pak 2013. 2014. 2015. biljei solidan rast osobne potronje, ali i Svijet 2,2 3,0 3,3 otar rast cijena u veim gradovima. Razvijene ekonomije 1,2 2,0 2,3 Umjeren fiskalni stimulans i rapidan rast SAD 2,0 2,8 3,0 kredita (od lipnja ove godine), utjecali su Eurozona -0,6 0,9 1,5 momentalno na ubrzanje gospodarskog Japan 1,4 1,4 1,3 rasta. No, kad nestanu efekti fiskalne 5,1 5,6 5,7 stimulacije i ekspanzije kredita, oekuje Rastue ekonomije Rusija 2,3 3,5 3,9 se i usporavanje rasta kineskog Kina 7,7 8,0 7,9 gospodarstva. Iako globalno Indija 5,7 6,5 6,7 gospodarstvo raste, s time da su mnoge Izv or: Sv jetska banka ; obrada: HGK velike ekonomije (SAD, Njemaka, Rusija, Indija) izale iz krize, strukturne su reforme krucijalne u rizinim zemljama poput Japana (prezaduenost u kombinaciji sa kontinuiranom viegodinjom deflacijom), te jugoistonim lanicama eurozone (fragilan bankarski sektor), kao i mnogim drugim rastuim i tranzicijskim ekonomijama, kako bi ojaale mogunost gospodarskog rasta i izmijenile dinamiku zaduivanja.

_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

Hrvatska se pozicionirala meu lanice EU s najduom recesijom i najsporijim oporavkom U Hrvatskoj se nastavljaju negativni trendovi, odnosno
sasvim je izvjesno da e i u ovoj godini ponovo doi do pada BDP -a, ali e taj pad pod utjecajem niske baze biti manji nego u 2012. godini. Drugim rjeima, nastavlja se pad gospodarske aktivnosti koji se ogleda u smanjenju vrijednosti proizvedenih roba i usluga te zaposlenosti, a traje od prvog kvartala 2009. godine. Od tada su zabiljeena samo dva kvartala blagog rasta BDP-a na godinjoj razini, ali i to je bilo pod utjecajem izrazito niske baze u prethodnoj godini. Prema podacima DZS-a, u prva tri kvartala ove godine realni je BDP smanjen za 0,9%, pri emu je najmanji pad (-0,6%), pod utjecajem dobre BRUTO DOMAI PROIZVOD turistie sezone, zabiljeen u -realne stope rastatreem kvartalu. Struktura BDP-a 6,0 za prvih devet mjeseci pokazuju da je i u Hrvatskoj najvei problem 4,0 daljnji nastavak pada domae 2,0 potranje, a posebno osobne 0,0 potronje, ali realno je smanjena i % -2,0 Hrvatska ukupna vrijednost izvoza roba i EU28 -4,0 usluga i to pod utjecajem Svijet -6,0 negativnog trenda robnog izvoza. SAD Investicije, kod kojih su se tijekom -8,0 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013.p 2014.p 2015.p 2009. i 2010. godine biljeile najvee stope pada, realno su smanjene za niskih 0,3%, no na Izvor: MMF, Eurostat; obrada: HGK izrazito nisku bazu. Smanjena se ukupna potranja odrazila i na proizvodnju roba i usluga tako da je u prvih est mjeseci najvie smanjena bruto dodana vrijednost u preraivakoj industriji, graevinarstvu i trgovini. U usporedbi s drugim lanicama EU takvo kretanje BDP -a stavlja Hrvatsku meu najneuspjenije lanice, odnosno samo je Grka ( -4,3%) u razdoblju od 2008. do 2013. godine imala veu prosjenu stopu pada BDP -a od Hrvatske (-1,7%). Hrvatska i Grka su ujedno jedine dvije zemlje kod kojih se u razdoblju od 2009. do 2013. konstantno biljeio pad BDP -a. I sam oporavak od krize je u Hrvatskoj meu najsporijima pa e i ove godine biti meu deset lanica iji e BDP realno biti manji nego u prethodnoj godini.

Industrija: jo uvijek u padu Industrijska proizvodnja

ve petu godinu uzastopce pada te se okvirno nalazi na razini iz 2002. godine. Konkretno, u prvih deset mjeseci ove godine, manja je za 1,8% u odnosu na isto razdoblje prethodne godine, odnosno za petinu je manja u odnosu na isto razdoblje 2008. godine. Negativna kretanja industrije rezultat su
10 8 6 4 2
%

INDUSTRIJSKA PROIZVODNJA -kalendarski prilagoene godinje stope rasta -

0 -2 -4 -6 -8 -10

EU28 Izv or: Eurostat; obrada: HGK

Hrvatska

_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

viegodinjih dubokih strukturnih problema na koje se nado vezala i globalna gospodarska kriza koja je znatno smanjila inozemnu i domau potranju u svim segmentima. Ovogodinja negativna kretanja biljee se u velikom dijelu preraivake industrije (u 16 od ukupno 24 odjeljka te industrije). Izuzev preraivake in dustrije, pad proizvodnje biljei se i u rudarstvu i vaenju, dok je kod opskrbe elektrinom energijom, plinom, parom i klimatizacija zabiljeen rast (uslijed povoljnih klimatskih uvjeta). Unato padu industrijske proizvodnje, u promatranom razdoblju raste proizvodnost rada i to primarno kao rezultat pada broja zaposlenih. Industrijska proizvodnja u Europskoj uniji u zadnjih pet godina biljei oscilatorna kretanja (prole je godine okvirno bila na razini iz 2010. odnosno 2004. godine) s time da se od kraja 2011. godine do rujna ove godine gotovo kontinuirano biljei pad proizvodnje na godinjoj razini i to gotovo usporedno sa padom investicija i openito domae potranje u EU (u prvih devet mjeseci ove godine industrijska proizvodnja u Europskoj uniji je na godinjoj razini bila oko 1% manja). U spomenutim okolnostima, proizvoake cijene rastu sve do ove godine kada se biljee prve negativne stope (djelomino zbog cijena energije), a u prvih deset mjeseci na godinjoj razini gotovo da stagniraju (0,1%).

Graevinarstvo: duboko u recesiji Jo se uvijek ne vidi kraj duboke krize u

graevinarstvu koja se kontinuirano protee od poetka drugog kvartala 2009. godine. Ipak, tijekom ove godine, naziru se pozitivni pomaci u intenzitetu graevinskih radova na ostalim graevinama, primarno zbog dinamiziranja aktivnosti na dijelu infrastrukturnih i energetskih projekata. Radi se prvenstveno o intenziviranju investicija javnog sektora na to ukazuje injenica da je nabava dugotrajne nefinancijske imovine ope drave u prvih devet mjeseci ove godine u odnosu na isto razdoblje prole godine poveana za 40%. S druge strane, oporavak graevinarstva koi i dalje prisutan otar pad radova na zgradama koji e se teko zaustaviti bez pozitivnog zaokreta na tritu FIZIKI OBUJAM GRAEVINSKIH RADOVA - desezonirani indeksi, 2010 = 100 rada, odnosno bez rasta broja zaposlenih i kupovne snage Hrvatska 110 stanovnitva. Trenutna situacija EU 28 105 koju obiljeava pad realnih plaa, 100 potisnuto stambeno kreditiranje te 95 znatan broj zavrenih, a neprodanih stanova ne prua 90 elemente za skoro oivljavanje 85 stanogradnje. Stoga se nakon 80 rekordno niskog broja zavrenih 75 stanova u 2012. godini (11.792 stana) u ovoj godini moe oekivati jo loiji rezultat. Kumulativni podaci za prvih devet Izv or: DZS, EUROSTAT; obrada: HGK mjeseci ove godine pokazuju da blagi oporavak graevinske aktivnosti na ostalim graevinama jo uvijek nije dovoljan da kompenzira i dalje prisutan snaan pad aktivnosti na zgradama pa je na godinjoj razini ostvaren pad ukupne graevinske aktivnosti od 4,1% uz pad aktivnosti na zgradama od 13,8% i istodoban rast graevinske aktivnosti na ostalim grae vinama od 4,3%. U takvim se okolnostima udio zaposlenih u graevinarstvu u ukupnom broju zaposlenih spustio s pretkriznih 9,4% na 6,8% u rujnu ove godine pri emu je u prvih
Indeksi
I. 2010 . I. 2011 .
I. 2012 . I. 2013 .

IX.

IX.

_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

IX.

IX.

V.

V.

V.

V.

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

devet ovogodinjih mjeseci u toj djelatnosti izgubljeno daljnjih 3,9 tisua radn ih mjesta. Stoga se nastavljaju poslovni problemi graevinskih tvrtki to djelatnost graevinarstva svrstava na sam vrh u problematici likvidnosti, solventnosti i predsteajnih postupaka. Krajem rujna na graevinarstvo se odnosilo 25,6% ukupnih neizvrenih osnova plaanja pravnih i fizikih osoba (najvie od svih djelatnosti), a u razdoblju od poetka listopada 2012. do sredine studenoga 2013. ak 25,3% svih prijavljenih obveza u procesu predsteajnih nagodbi odnosilo se na tvrtke iz graevinarstva. Ni perspektive oporavka graevinske aktivnosti u kratkom roku nisu optimistine s obzirom da su podaci o izdanim odobrenjima za graenje, koji prethode graevinskoj aktivnosti, i dalje nepovoljni. U prvih devet mjeseci ove godine, u odnosu na isto prologodinje razdoblje, izdano je 27,3% manje odobrenja za graenje s 15% manjom predvienom vrijednou graevinskih radova pri emu se predvia izgradnja 30,5% manje stanova s 21,8% manjom korisnom povrinom. Graevinskim tvrtkama ostaje mogunost da svoju perspektivu trae u sudjelovanju u oivljavanju investicijske aktivnosti javnog sektora, ukljuivanju u realizaciju projekta energetske obnove zgrada, sudjelovanju u realizaciji projekata iz EU kohezijskih fondova te suradnji, ukljuujui i regionalnu suradnju, u zajednikom nastupu na inozemnih tritima. S druge strane graevinari, sada pozicionirani unutar jedinstvenog europskog trita, moraju raunati i s pojaanom konkurencijom na domaem tritu. Ni situacija u graevinarstvu EU jo se uvijek nije stabiliziral a pri emu je rast aktivnosti zabiljeen tek u manjem broju zemalja. Tako je u treem kvartalu na godinjoj razini zabiljeen pad graevinske aktivnosti od 0,6% pri emu je najvii pad zabiljeen u Portugalu (-15,0%), Italiji (-9,0%), Bugarskoj (-7,4%) i ekoj (-7,3%), istodobno je u Hrvatskoj iznosio -2,8%, dok je najvii rast zabiljeen u Litvi (+15,3%), Latviji (+11,6%), Maarskoj (+9,1%) i Rumunjskoj (+8,2%).

Maloprodaja: jo uvijek u padu U posljednjih est godina samo je u 2011.

godini zabiljeen realni rast PROMET U TRGOVINI NA MALO I INDEKS OEKIVANJA prometa u trgovini na malo, dok POTROAA je prologodinja razina bila za 0,0 130,0 oko petinu manja nego u 2008. realno -5,0 120,0 2010=100 godini. U prvih deset mjeseci -10,0 oekivanja 110,0 ove godine promet je realno na -15,0 godinjoj razini bio za oko 0,7% -20,0 100,0 manji, to predstavlja sporiju -25,0 90,0 dinamiku pada od -30,0 80,0 prologodinje (niska baza i rast -35,0 turizma). Viegodinji negativni -40,0 70,0 trendovi maloprodajnog prometa rezultat su loe situacije na tritu rada, gdje raste broj Izv or: DZS, HNB; obrada: HGK nezaposlenih te realno padaju neto plae, to na kraju smanjuje kupovnu mo stanovnitva.
indeksi
I 2012

XI

I 2013

VIII

VII

VII

VIII

II

IV

II

VI

IV

XII

VI

III

IX

III

Prijevoz: jo uvijek u padu Putniki prijevoz, jo od drugog kvartala 2009.

godine, biljei negativan trend, odnosno u prvih devet mjeseci ove godine ukupno je prevezeno 1,6% manje putnika u odnosu na isto razdoblje prole godine. Ovogodinja negativna kretanja u putnikom prijevozu rezultat su pada u eljeznikom (negativan trend od poetka 2010. godine) i zranom prijevozu (pad u
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

IX

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

drugom i treem kvartalu ove godine). Kod koliine prevezene robe, u drugom kvartalu ove godine, prekinut PRIJEVOZ PUTNIKA I ROBA je negativan trend na godinjoj razini koji je trajao od treeg 130 .00 0 120 .00 0 kvartala 2011. godine. 110 .00 0 Odnosno, u prvih devet 100 .00 0 mjeseci ove godine ukupno je 90.000 prevezeno 1,2% vie robe u 80.000 odnosu na isto razdoblje 70.000 prole godine. Takva kretanja 60.000 50.000 rezultat su poveanja koliine robe u cestovnom prijevozu i cjevovodnom transportu, gdje Prevezeni putnici (u tis.) Prevezena roba (u tis. tona) se, u drugom i treem kvartalu ove godine, biljei godinji Izv or: DZS; obrada: HGK rast. Turistiki promet, mjeren fizikim pokazateljima, od 2010. godine biljei pozitivne trendove s time da je prole godine zabiljeena rekordna godina i NOENJA PO MJESECIMA to za turistike dolaske -godinje stope rasta unazad etrdesetak, a za 30 noenja unazad dvadesetak 25 godina. S druge strane, 20 15 devizni prihod od turizma bio 10 je, u proloj godini, oko 8% 5 manji u odnosu na rekordnu 0 2008. godinu, to sugerira da -5 -10 turisti racionalnije troe u -15 odnosu na razdoblje prije -20 krize. U prvih deset mjeseci ove godine ostvareno je 3,3% Domai turisti Ukupno noenja vie turistikih noenja u Izv or: DZS; obrada: HGK odnosu na isto razdoblje prole godine. Takva kretanja rezultat su iskljuivo pozitivnog trenda noenja stranih turista s obzirom da se kod domaih turista u zadnje dvije godine, uglavnom biljei trend pada broja noenja. Na globalnoj razini je, u prvih osam mjeseci ove godine, zabiljeeno 5% vie meunarodnih dolazaka s time da je u Europi (najznaajnijoj regiji svijeta) zabiljeena ista stopa rasta.

Jedino turizam uspijeva rasti

Nije pronaen model brzog i uinkovitog rjeavanja dubokog problema nelikvidnosti u realnom sektoru Europski indeks plaanja
pokazuje da Hrvatska, nakon Grke, ima najvii rizik od kanjenja u plaanju te najvei udio otpisanih, nenaplativih potraivanja od ak 10% ukupnih prihoda. U Hrvatskoj je jo 1. sijenja 2012. godine, dakle, prije gotovo dvije godine, poela primjena europske direktive o plaanjima u komercijalnim transakcijama (direktiva je prihvaena u veljai 2011., a sve lanice su je morale ugraditi u nacionalno zakonodavstvo do veljae 2013. godine) kroz Zakon o rokovima ispunjenja novanih obveza. Rok plaanja u svim vrstama transakcija, i u javnom i u privatnom sektoru,
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

ograniava se na 30 dana, a samo iznimno, ako je to izriit o navedeno u ugovoru i objektivno opravdano, na 60 dana, uz rigorozne kazne pri neizvravanju. Kako je sustav duboko problematiziran neplaanjima koji doseu rekordne visine, poetkom listopada prole godine donijet je novi zakon - Zakon o financijskom poslovanju i predsteajnoj nagodbi, kojim se ujedno treba omoguiti poduzetnicima financijsko restrukturiranje radi ponovne uspostave likvidnosti i solventnosti i poveanje kapitaliziranosti pretvaranjem trabina u udio u kapitalu. Od primjene ovog Zakona (koji je mijenjan i nadopunjavan ve tri puta), prijavljeno je oko 5,6 tisua predmeta predsteajne nagodbe u iznosu prijavljenih obveza od 50,85 milijardi kuna. Od toga je samo za 12,5% predmeta prihvaen plan financijskog restrukturiranja, a tek za 9% (u vrijednosti 6,9 milijardi kuna) sklopljena nagodba. Iz toga proizlazi da je za oko 3,4 tisue predmeta (s oko 12,3 milijarde kuna prijavljenih obveza) odbaen prijedlog za otvaranje predsteajne nagodbe ili je obustavljen postupak. Iako je uvoenjem instrumenta predsteajne nagodbe statistiki prekinut rastui trend iznosa neizvrenih osnova za plaanje te je uspostavljen trend suprotnog smjera, on postaje sve blai i ne ispunjava oekivanja brzog rjeavanja ovog dubokog problema. Od listopada 2012. godine do kraja studenoga 2013. godine, iznos neizvrenih osnova za plaanje je smanjen za 10,4 milijarde kuna do vrijednosti od 34,2 milijarde kuna.

Korak do deflacije vjerna slika stupnja oporavka gospodarstva

Inflacija se sputa na zabrinjavajue niske razine: u listopadu (0,2%) ju je tek nekoliko koraka dijelilo od deflacije, sputivi je na najniu razinu od poetka daleke 1995. godine. Ovakva ostvarenja inflacije su odraz niske potranje (odgoda potronje) u uvjetima slabe konjunkture, a njeno otro ublaavanje uslijedilo je nakon netrinog napuhavanja (rast monopolistikih cijena administrativnim odlukama) njene razine u razdoblju drugog dijela prole i prvog dijela ove godine. Ovako niske razine, uz izgledni trend daljnjeg ublaavanja koju najavljuju proizvoake cijene na domaem tritu koje su deflatorne posljednja etiri mjeseca, postaju zabrinjavajue te upozoravaju na stanje cijele ekonomije koja ne
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

nalazi poticaje za gospodarski oporavak. U kontekstu rekordne nezaposlenosti i jakog eura, inflacija opasno slabi i na podruju cijele skupine zemalja EU28: u listopadu je pala do etverogodinjeg minimuma (0,9%), vrativi se tako na razinu koja se realizirala u godini najotrije krize. Pritom primjetno raste broj zemalja koje biljee deflaciju (Grka, Bugarska, Cipar, Irska) ili su na njenom samom rubu s razinom inflacije od 0,0% (panjolska, Latvija, Portugal). Na podruju eurozone se inflacija (0,7% u listopadu, 0,9% u studenom) znaajnije odmakla od definicije stabilnosti cijena ECB-a (ispod, ali blizu 2%). Stoga je u izvjesnom strahu od deflacije, u studenom ECB smanjio referentnu kamatnu stopu za 25 baznih poena do novog povijesnog minimuma (0,25%). Iako ECB planira voditi ekspanzivnu monetarnu politiku do (barem) sredine 2015. godine, Europska komisija ne predvia viu inflaciju od 1,5% niti u slijedee dvije godine (1,5% 2014. te 1,4% 2015. godine). Istodobno, vlasti u Hrvatskoj nisu neposredno istaknule opasnost od deflacije, a jedino to se moda moe posredno protumaiti kao mjera OMJER NEZAPOSLENIH I SLOBODNIH RADNIH MJESTA u tom pravcu jest recentni potez 60.000 centralne banke o smanjenju najvei stope obvezne priuve.
50.000

omjer

Trite rada: dva puta vie nezaposlenih osoba od slobodnih radnih mjesta U prvih deset mjeseci
ove godine u Hrvatskoj je prosjeno registrirano 342.107 nezaposlenih osoba. Radi se o razini nezaposlenosti koja u apsolutnom iznosu konvergira podacima iz 2002. godine, kad je evidentirano preko 389 tisua nezaposlenih. Ve sad, s podacima za nepunu 2013. godinu, nezaposlenih je osoba otprilike 17% vie nego prethodnih kriznih godina (raunavi prosjek od 2008. do 2012.), a oekuje se daljnji porast tog broja. Od ukupno 344.444 nezaposlene osobe registrirane na Zavodu krajem listopada, najvie njih (63%) ima zavrenu trogodinju ili etverogodinju srednju kolu. Najmanja razina nezaposlenosti evidentira se meu onima s najviim stupnjem obrazovanja (4,5%), dok je neto vie od etvrtine ukupno nezaposlenih osoba bez kole ili imaju

40.000

Nezaposlene osobe Slobodna radna mjesta

30.000

20.000

najmanji omjer

10.000

A POLJOPRIVREDA, LOV I UMARSTVO B RUDARSTVO I VAENJE C PRERAIVAKA INDUSTRIJA D OPSKRBA EL. ENERGIJOM, PLINOM, PAROM I KLIMATIZACIJA E OPSKRBA VODOM;UKLANJANJE OTPADNIH VODA, GOSPODARENJE OTPADOM TE DJELATNOSTI SANACIJE OKOLIA F GRAEVINARSTVO G TRGOVINA NA VELIKO I MALO; POPRAVAK MOTORNIH VOZILA H PRIJEVOZ I SKLADITENJE I DJELATNOSTI PRUANJA SMJETAJA TE PRIPREME I USLUIVANJA HRANE J INFORMACIJE I KOMUNIKACIJE K FINANCIJSKE DJELATNOSTI I DJELATNOSTI OSIGURANJA L POSLOVANJE NEKRETNINAMA M STRUNE ZNANSTVENE I TEHNIKE DJELATNOSTI N ADMINISTRATIVNE I POMONE USLUNE DJELATNOSTI O JAVNA UPRAVA I OBRANA; OBVEZNO SOCIJALNO OSIGURANJE P OBRAZOVANJE R DJELATNOSTI ZDRAVSTVENE ZATITE I SOCIJALNE SKRBI S UMJETNOST, ZABAVA I REKREACIJA T OSTALE USLUNE DJELATNOSTI
Izvor: HZZ; obrada: HGK

_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

zavrenu samo osnovnu kolu. Prema podacima HZZ-a, gotovo 30% nezaposlenih osoba ima izmeu 20 i 29 godina, dok je najmanje onih izmeu 15 i 19 godina (kolovanje), kao i osoba koje imaju 60 godina i vie (umirovljenje). U svim ostalim dobnim razredima, od 30 do 59 godina, apsolutna razina nezaposlenosti prelazi 30.000 osoba, to ukazuje na injenicu da je kriza podjednako pogodila veliki dio stanovnitva, bez obzira na dob i obrazovanje. Pored toga, omjer broja nezaposlenih i slobodnih radnih mjesta i ove je godine izuzetno nepovoljan, odnosno nezaposlenih je dva puta vie (slino kao i prethodnih godina). Iako je negativan trend prisutan u svim djelatnostima, najozbiljnija je situacija u trgovini na veliko i malo, gdje je, prema podacima iz listopada, nezaposlenih gotovo 50 puta vie od slobodnih radnih mjesta. Istodobno, u usporedbi s brojem nezaposlenih, djelatnost obrazovanja nudi najvie slobodnih radnih mjesta (1.5 nezaposlenih na jedno radno mjesto). Registrirana je stopa nezaposlenosti u listopadu iznosila 20,3%, no unatrag dvije godine (i s obzirom na prethodno iznesene podatke) takva razina nezaposl enosti nije neuobiajena (pogotovo u zimskim mjesecima). Prosjean broj zaposlenih od sijenja do listopada kretao se oko 1.363 tisue osoba, dok je, unato negativnom trendu, aktivnog stanovnitva ipak jo uvijek preko 1,7 milijuna osoba.

Bez realnog rasta plaa u skoroj budunosti Nominalni rast plaa u

Hrvatskoj posljednjih je godina usporen, dok se istodobno razina inflacije kretala brom dinamikom to je na koncu rezultiralo padom prosjenih plaa u realnom izrazu. No, uzevi u obzir tendencije smanjena ukupne gospodarske aktivnosti, korigiranje plaa odvijalo se s odreenim vremenskim odmakom, to je primarno odraz nedovoljno ozbiljno shvaene gospodarske situacije. KRETANJE BRUTO I NETO PLAE Od svibnja 2008. do svibnja 7 2013. prosjena je neto plaa 5 nominalno porasla za 7,3% ili 3 407 kuna, dok je prosjena bruto % 1 plaa porasla za 6,5% ili 440 -1 kuna. Kako je u promatranom -3 razdoblju stopa rasta potroakih -5 cijena iznosila ak 12%, evidentno je kako su plae u realnom izrazu registrirale pad Realna stopa rasta neto plae Realna stopa rasta bruto plae neto plaa za 4,7% a bruto za 5,5%. Poetkom 2009. godine Izvor: DZS; obrada: HGK slubene su prognoze jo uvijek *prvih devet mjeseci podcjenjivale dubinu krize te se raunalo s gospodarskim rastom, pa je zabiljeen rast prosjene neto plae u realnom izrazu (0,2%). No, zbog poveanja razine neoporezivog dijela dohotka jo sredinom 2008. kod bruto plae zabiljeen je blagi pad (-0,2%). Do poetka 2012. pad se na realnoj razini produbljivao, a tijekom razdoblja 2010.-2012. odgaale su se odluke o poveanju administrativnih cijena. Meutim, poetkom 2012. ipak dolazi do poveanja cijena (cijene komunalnih usluga porasle su za 10,5% na godinjoj razini), kao i do poveanja PDV-a na 25%. Posljedino, evidentiran je znatan realan pad prosjene neto i bruto plae (-2,7%; -2,4%). Poetkom 2013., uslijed izostanka oporavka gospodarstva, kao i potranje, inflatorni su pristisci smanjeni, ali prosjene plae nemaju povoljniji trend kretanja, nema oporavka na realnoj razini. Iako je
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

tijekom aktualne 2013. realni pad plaa neto blai, ipak se ne oekuje rast. Prema posljednjim podacima za rujan, prosjena je neto plaa iznosila 5.429 kuna, odnosno 2,1% manje na mjesenoj razini, ime se negativne tendencije kretanja biljee ve osamnaesti mjesec za redom.

Rast robnog deficita pod utjecajem smanjenja izvoza Robnu razmjenu

Hrvatske u ovoj godini obiljeavaju relativno nepovoljni trendovi. Nakon izraenog pada vrijednosti globalne robne razmjene u 2009. godini te njezinog oporavka i znaajnog rasta izvoza RH u 2010., taj rast se usporavao, da bi u prvih devet mjeseci ove godine dolo do pada vrijednosti izvoza na godinjoj razini (-5,3%). Najvei utjecaj na pad imao je izvoz ROBNA RAZMJENA RH S INOZEMSTVOM brodova, bez kojeg bi vrijednost -u milijunima kunaizvoza pala za upola manjih 120.000 IZVOZ UVOZ DEFICIT 2,3%. Meu ostalim djelatnostima najvie su 100.000 smanjini izvoz naftnih derivata, 80.000 raunala i elektronikih 60.000 proizvoda te otpada iji najvei dio ini otpadno eljezo. Na 40.000 takvo kretanje izvoza djelomino 20.000 je utjecalo kretanje domae proizvodnje, a djelomino 0 I-IX 2007. I-IX 2008. I-IX 2009. I-IX 2010. I-IX 2011. I-IX 2012. I-IX 2013. smanjenje inozemne potranje. Naime, ukupan uvoz Europske unije, u kojoj se nalaze etiri od Izvor: DZS; obrada: HGK pet najveih uvoznika roba iz Hrvatske, u prvih je osam mjeseci smanjen za 6,4% (najvie Italije za 7%). Pored toga, smanjen je i uvoz u BiH i to za 2,1%, a ona je druga na toj listi. Istodobno je znatnije povean samo izvoz elektrine energije i gotovih metalnih proizvoda. Uz smanjenje izvoza nastavljen je i blagi pad vrijednosti uvoza na godinjoj razini ( 0,6%), kod kojeg je najvie smanjena vrijednost uvoza naftnih derivata. Kako je prosjena cijena sirove nafte ostala gotovo neizmjenjena u odnosu na prolu godinu, ostvarena kretanja izvoza i uvoza naftnih derivata prvenstveno su posljedica smanjenja vanjske i unutarnje potranje za njima. Takvi trendovi kretanja izvoza i uvoza doveli su do poveanja robnog deficita za 5,7%, odnosno na iznos od 5,5 milijardi eura.

Dugotrajna i duboka kriza uravnoteuje tekui raun platne bilance Ostvarenja u platnoj
bilanci ve se petu uzastopnu godinu kreiraju u okolnostima usporenih tijekova robe i
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

kapitala, to za zemlju koja je posljednjih dvadesetak godina bila neto uvoznica s visokim i ustrajnim deficitom, znai eksternu prilagodbu kroz robni uvoz kao glavni kanal. Ova godina donosi i izvjesnu specifinost zbog ulaska Hrvatske u EU, to je najvie utjecalo na ostvarenja na robnom podraunu (koji inae najizravnije prikazuje sporost gospodarskog oporavka kroz kretanje meunarodne razmjene roba ija se vrijednost jo uvijek nije vratila na razine prije 2009. godine emu je najvie pridonijela sporost oporavka robnog uvoza kao izravna slika stupnja oporavka domae potranje). Tako je uvoz pao i u prvom polugoditu ove godine (-0,4%), no vrlo blago samo zbog poveanog uvoza iz treih zemalja (najvie Kine) pred sam ulazak u EU odnosno prije poetka primjene carinskih propisa izmeu EU i ostalih zemalja. S druge strane, iako je robni izvoz imao fazu oporavka nakon otrog pada u 2009. godini, podaci ponovno pokazuju negativna kretanja posljednje dvije godine koji se naslanjaju na novi val krize u EU. Naime, robni izvoz je u prvoj polovini prole godine smanjen za 3,2%, a ove za 4,4%. U takvim okolnostima blago raste i robni deficit (5,3% ove godine) tijekom prvih polugodita treu uzastopnu godinu. No, zbog niskih apsolutnih razina promjena to ipak nee znaajnije poljuljati ravnoteu na tekuem raunu niti u ovoj godini, petoj recesivnoj godini u nizu te se predvia kretanje salda tekueg rauna oko ravnotene nule.

Inozemna izravna ulaganja: bez svjeih vlasnikih ulaganja, s padom reinvestirane dobiti Izravna ulaganja, kao pritok svjeeg nedunikog
kapitala, znaajan su i neizostavan element u procesu breg izlaska iz dugogodinje krize i razvoja gospodarstva. Prema podacima FIC-a (Udruenje stranih ulagaa), FDI drutva ine 42% kapitala, 45% prihoda, 55% izvoza, 20% zaposlenosti te 40% investicija u hrvatskom gospodarstvu. Stoga je izuzetno vano investitore privui, usmjeriti u strateki povoljne djelatnosti i zadrati. U tom kontekstu je primarno poveati konkurentnost, neizostavno prvo kroz osiguranje stabilnosti regulatornog okruenja. U posljednje etiri i pol, u tom smislu nestabilne godine, vrijednost stranih ulaganja je iznosila samo 5,3 milijarde eura (pri emu treba napomenuti da se znaajan dio odnosio na zamjenu potraivanja inozemnih vlasnika udjelima u vlasnitvu), to je u usporedbi s prethodnim petogodinjim razdobljem 60% manje. Osim vlasnikih ulaganja (-46%), smanjena je i vrijednost reinvestirane dobiti (-53%), dijelom zbog loijih poslovnih realizacija FDI drutava u vrijeme ope krize, dijelom zbog snanijeg rasta rashoda (74%) od izravnih ulaganja, to se djelomino odnosi na povlaenja dobiti kroz isplatu dividendi stranim vlasnicima.

_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

10

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

Dravni proraun: ulazak u proceduru prekomjernog deficita

Izostanak gospodarskog rasta uz nastavak nepovoljne situacije na tritu rada praenu padom realnih plaa ograniava mogunosti ostvarivanja dovoljne koliine prihoda dravnog prorauna. Neelastinost proraunskih rashoda dodatno potencirana potrebom financiranja ublaavanja posljedica krize (naknade nezaposlenima, socijalne naknade) kao i potrebom restrukturiranja i sanacije gospodarstva (zdravstveni sustav) iri jaz izmeu raspoloivih prihoda i potrebnih rashoda rezultirajui visokim proraunskim deficitom. Dugotrajnost krize praktiki je iscrpila skupinu mjera koje se mogu poduzimati na prihodnoj i rashodnoj strani, a da to pritom ne djeluje prorecesijski i ne ograniava mogunost gospodarskog rasta. Dosad poduzimane mjere fiskalne politike nisu bile optimalno strukturirane jer su se u veoj mjeri oslanjale na osiguravanje dostatnog ostvarivanja proraunskih prihoda, nego na ograniavanje proraunskih rashoda, s obzirom da u okolnostima spore provedbe strukturnih reformi nisu DRAVNI PRORAUN stvoreni preduvjeti za znaajnije 140 utede. Dio mjera porezne politike koje su provoene tijekom 120 posljednje dvije recesijske godine 100 imao je pozitivne implikacije jer se 80 primjerice smanjivanjem troka rada Deficit (smanjen zdravstveni doprinos) Prihodi 60 djelovalo na konkurentnost, a Rashodi 40 neoporezivanjem dobiti, koja se 20 reinvestira, poticalo investiranje. irenjem baze oporezivanja te 0 200 9. 201 0. 201 1. 201 2. 201 3. 201 4. 201 5. 201 6. sprjeavanjem porezne evazije (fiskalne blagajne) kao i Izv or: Ministarstv o f inancija; obrada: HGK rjeavanjem poreznih dugova uz osiguravanje pravodobne naplate potraivanja, uspostavljao se ravnopravniji i pravedniji poslovni sustav. Meutim, prebacivanje poreznog optereenja na potronju, odnosno stanovnitvo, slabi ionako potisnutu potranju to onda ima posredan odraz i na smanjenje proizvodnje. U okolnostima preoptimistino planiranog gospodarskog rasta ne ostvaruju se planirane proraunske proporcije pa su u prvih deset mjeseci ove godine ukupni proraunski prihodi bili 2,1% manji nego u istom razdoblju prole godine, istodobno su ukupni proraunski rashodi poveani za 4,3% to je rezultiralo deficitom od 14,1 mlrd. kuna (6,2 mlrd. kuna vie nego prole godine). Kasnim rebalansom prorauna za 2013. godinu (planirani prihodi smanjeni za 2,9 mlrd. kuna, a rashodi poveani za 3,2 mlrd. kuna uz 6 mlrd. kuna vei deficit) tek su proraunske proporcije usklaene s realnou situacije. Zbog injenice da bez uspostave gospodarskog rasta i provedbe strukturnih reformi nije mogue narasle trokove, vezane uz plaanje visokih kamata te uz lanarinu i sufinanciranje EU projekata, kompenzirati smanjenim proraunskim rashodima, nastavlja se politika ostvarivanja visokog proraunskog deficita koja nas vodi u primjenu procedura EU vezanih uz prekomjerni proraunski deficit (EDP). Pritom je oekivani proraunski deficit u narednoj godini od 5,5% BDP -a meu najviima unutar drava EU (vii deficit predviaju samo Cipar, Slovenija i panjolska), ali je istodobno i u tim okvirima teko odriv, ako se ne ostvari p lanirani gospodarski rast (1,3%). Stoga i nadalje treba oekivati primjenu mjera koje bi osiguravale dostatne proraunske prihode (rast poreznog optereenja usmjerenog na stanovnitvo) uz
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize
mlrd. HRK

11

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

dinamiziranje provedbe strukturnih reformi koje bi omoguile usklaivanje rashodne strane prorauna. Ograniavajui faktor fiskalne konsolidacije su rastui izdaci za kamate proizali iz naraslih trokova financiranja visokog proraunskog deficita koji su dosegli razinu od 3% BDP-a s tendencijom daljnjeg rasta. Izlaz iz takve situacije nije mogu bez dinamiziranja gospodarskog rasta pa se, prilikom usvajanja prorauna za 2014. godinu, Vlada jasno opredijelila za politiku poticanja gospodarskog rasta putem est glavnih toaka: javne investicije, uklanjanje administrativnih prepreka za izravna ulaganja, porezna politika, izravni poticaji privatnom sektoru, europski fondovi i dobro ustrojena i funkcionalna gospodarska diplomacija.

Javni dug: Hrvatska prela Maastrichtski kriterij udjela od 60% u BDP-u Visoka dinamika rasta javnog duga u godinama djelovanja krize posljedica
je kumuliranja ustrajnog proraunskog deficita dodatno potenciranog preuzimanjem od strane drave dijela obveza u procesu restrukturiranja brodogradnje. Uvoenje eurostatove metodologije statistikog praenja i evidentiranja javnog duga upotpunilo je ve poznatu sliku nepovoljnog stanja i neodrive dinamike, ali i, uslijed drugaijih kriterija trenutka evidentiranja obveza, promijenilo podatke o visini duga u pojedinim godinama. Tako je maksimalna dinamika meugodinjeg rasta zabiljeena krajem prvog kvartala 2011. godine (iznad 30%!) nakon ega se trend rasta postupno usporavao do jo uvijek visoke razine od oko 10% koliko je iznosio polovinom ove godine. Tijekom ove godine opa drave se obilato zaduivala i na domaem (u osam mjeseci dug povean za 12,8 milijardi kuna) i na inozemnom tritu (dug povean za 6,2 milijarde kuna) pri emu je nositelj zaduivanja bila sredinja drava (za 19,3 milijardi kuna), dok su istodobno fondovi socijalne sigurnosti zab iljeili smanjenje za 0,2 milijuna kuna, kao i lokalna drava iji je dug smanjen za 326,7 milijuna kuna. Najvei dio poveanog duga sredinje drave rezultat je izdavanja obveznica na domaem (750 milijuna eura i 2,75 milijardi kuna u srpnju) i inozemnom tritu (1,5 milijardi USD u travnju i DUG SREDINJE DRAVE 1,75 milijardi USD u studenome). Naruavanje kreditnog rejtinga Unutarnji dug Inozemni dug Godinja stopa rasta zemlje uz izostanak gospodarskog 250 35% rasta generiraju nepovoljne uvjete 30% 200 zaduivanja to e se reflektirati 25% kroz visoke trokove financiranja u 150 20% narednim godinama. Na razini EU 15% 100 postupna fiskalna konsolidacija jo 10% uvijek nije dovoljna da zaustavi 50 5% rast duga ope drave koji se 0 0% polovinom godine popeo na razinu I 2010 I 2011 I 2012 I 2013 od 84,9% BDP-a. U tom je kontekstu situacija u Hrvatskoj Izv or: HNB; obrada: HGK relativno podnoljiva kada se radi o dostignutoj razini duga (krajem kolovoza iznosio je 202,3 milijarde kuna to je 60,1% BDP-a procijenjenog za ovu godinu), ali je dinamika njegova rasta i dalje zabrinjavajua, posebno jer se i naredne godine predvia nastavak ostvarivanja visokog proraunskog deficita. Stoga slubene projekcije kretanja duga ope drave predviaju prestanak rasta njegova udjela u BDP-u tek nakon 2016. godine, na razini koja bi tada iznosila oko 65% BDP-a. Odnosno, Hrvatska od ove godine vie ne
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

mlrd. kn

12

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

zadovoljava Maastrichtske kriterije ni po razini proraunskog deficita niti po razini duga ope drave pa ulazi u proceduru prekomjernog budetskog deficita. I na razini EU predvia se daljnje pogoranje situacije vezano uz zadovoljavanje Maastrichtskog kriterija od 60% BDP-a. Naime, u ovoj i naredne dvije godine, meu zemlje koje vie ne zadovoljavaju navedeni kriterij, osim Hrvatske, ulaze Slovenija i Finska pa bi u 2016. godini moglo biti tek jedanaest zemalja s dugom ope drave niim od 60% BDP-a. No, s obzirom na nastavak provedbe fiskalne konsolidacije, u 2015. godini se na razini EU oekuje poetak smanjivanja relativne veliine javnog duga.

Deprecijacija kune prema euru u okolnostima oslabljenog priljeva deviza Kuna i u ovoj godini nastavlja slabiti. Posljedica je to smanjenog priljeva
deviza u odnosu na pretkrizno razdoblje zbog kojeg se svako poveanje potranje na deviznom tritu odraava na rast vrijednosti zajednike europske valute. Tako je nakon pada prosjene vrijednosti kune za 2,0% u 2011. i 1,1% u 2012. godini, u prvih jedanaest mjeseci ove godine kuna dodatno oslabila za 0,7% te pala na najniu vrijednost od sijenja 2005. godine. Najvei utjecaj na smanjenu ponudu, a ujedno i na kretanje potranje za devizama ima kretanje bruto inozemnog duga. Naime, inozemni dug se blago smanjuje, odnosno odljev deviza prema inozemstvu vei je od priljeva. Pored toga, direktna strana ulaganja su, unato PROSJENI MJESENI SREDNJI TEAJ HRK/EUR blagom rastu u ovoj godini, znatno smanjena u odnosu na 7,8 pretkrizne godine, a na godinjoj razini smanjuje se i prihod od 7,6 robnog izvoza. Tako se meu najvanijim izvorima deviza rast 7,4 biljei samo kod prihoda od turizma. Drugi vaan faktor 7,2 kretanja teaja je visoka kunska likvidnost na novanom tritu. 7,0 Naime, u pretkriznom je I VII I VII I VII I VII I VII I VII 2008. 2009. 2010. 2011. 2012. 2013. razdoblju, uslijed niske likvidnosti, svaka poveana Izvor: HNB; obrada: HGK potranja za kunama utjecala na jaanje kune, a od kraja 2009. godine ponuda i potranja za kunama nemaju znaajnijeg utjecaja na kretanje teaja. Teaj kune se ipak i nadalje moe smatrati stabilnim jer su godinje oscilacije umjerene, a prosjena je vrijednost kune, u jedanaest mjeseci ove godine, bila samo 4,8% nia nego u 2008. godini. Vaan utjecaj na stabilnost teaja pritom ima Hrvatska narodna banka ije su intervencije u posljednjih 36 mjeseci gotovo iskljuivo usmjerne spreavanju izraenijeg slabljenja kune. Takva teajna politika utjee na oekivanja o daljnjoj stabilnosti kune ime se ograniava pekulativna potranja za kunama te stabilizirajue djeluje na teaj. Hrvatska narodna banka je, unato takvim tendencijama kretanja, ove godine provela tek jednu deviznu intervenciju i to jo u travnju, odnosno u veoj mjeri prepustila je kretanje teaja djelovanju trita. Vrijednost kune prema ostalim valutama prati njihov odnos prema euru, tako da je u prvih jedanaest mjeseci na godinjoj razini zabiljeeno njezino jaanje prema dolaru za 2,4%, a prema vicarskom franku za 1,4%.
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize
kuna

13

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

Inertnom i introvertiranom bankarskom sektoru pada dobit Bankarski

sektor je pod utjecajem i u zavisnosti od realnog okruenja koje je u stanju dugotrajne recesije (koja se sad ve moda moe kvalificirati i kao depresija), postao inertan i introvertan, s malo sklonosti financiranja gospodarstva i stanovnitva, a vie orjentiran prema unutranjim problemima rapidnog kvarenja kvalitete vlastitog kreditnog portfelja. Naime, od 2008. godine se udio djelomino nadoknadivih i potpuno nenadoknadivih kredita poveao s 4,9% na ak 15,3% ukupnog kreditnog portfelja (do 44,2 milijarde kuna). Pritom, sektor koji ovdje treba spomenuti kao najranjiviji i sektor na koji se trebaju usredotoiti mjere jest sektor trgovakih drutava kojem su djelomino naplativi i potpuno nenaplativi krediti u pet godina krize uveani za 317% do ak 30,2 milijarde kuna. Dakle, od svih nenaplativih i teko naplativih kredita, ak se 68% odnosi na ovaj sektor. S druge strane, sektor stanovnitvo o kojem se javno najvie polemizira i koji je najznaajniji pojedinani komitent poslovnih banaka (44% kreditnog portfelja banaka), ima znaajno manje loih kredita: 13,2 milijarde kuna s 10,6% udjela. Znakovito je kako je ovaj sektor prestao poveavati svoju kreditnu zaduenost ve krajem 2008. godine, dok je korporativnom sektoru rasla zaduenost sve do poetka 2012. godine. Zanimljivo je kako se kod sektora drave, prema kojem su poslovne banke bile najvie usmjerene u ovih pet kriznih godina (rast neto kredita za 23 milijarde kuna, dok je kod trgovakih drutava rast iznosio 9,2 milijarde kuna, a kod stanovnitva je realiziran pad za 749 milijuna kuna), smanjio udio loih kredita s 0,31% na 0,05%. Rapidno pogoranje udjela loih kredita bez proirenja kreditnog portfelja je znatno ugrozilo visinu kamatnih prihoda banaka koji predstavljaju osnovni izvor njihovih ukupnih prihoda. Stoga je i dobit ovog sektora poela znaajno kopniti: krajem listopada je iznosila 1,6 milijardu kuna te je bila 44% nia nego prole godine. Iako je bankovni sustav vrlo likvidan ve nekoliko posljednjih godina to pokazuju minimalne razine kamata na meubankovnom tritu, Savjet Hrvatske narodne banke je krajem studenog donio odluku o smanjenju st ope za obraun obvezne priuve sa 13,5% na 12% da bi se bankama uinila dostupnom dodatna likvidnost za financiranje gospodarskog oporavka. Time e se iznos ukupne obvezne priuve smanjiti za oko 4,7 milijardi kuna, od ega 3,9 milijardi kuna u kunskom i 0,8 milijardi u deviznom dijelu. No, za razliku od prijanjih pokuaja sredinje banke u poticanju banaka za kreditiranje gospodarstva, banke su ovog puta dune u visini cjelokupnog iznosa osloboene kunske priuve istovremeno upisati obvezne blagajnike zapise, s rokom dospijea od tri godine. Na te zapise nee se obraunavati kamata i bit e neprenosivi, to znai da ih banke nee moi prodavati drugim osobama, zalagati i slino. Meutim, mogu ih i prije dospijea, krajem svakog mjeseca, ponuditi na otku p sredinjoj banci i to u iznosu 50% prirasta odreenih plasmana domaim
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

14

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

nefinancijskim poduzeima u prethodnom mjesecu. Uz to, smanjena je kamatna stopa koju sredinja banka naplauje za koritenje lombardnog kredita sa 6,25% na 5,00%. Teko je konstatirati da e ovakve jednostrane mjere preokrenuti loe dugotrajne trendove u gospodarstvu koje je jo uvijek nespremno za provoenje reformi neizostavnih za promjene nune za rast efikasnosti, konkurentnosti gospodarskog sustava, ali i za investicije.

Samo se drava zaduuje u inozemstvu Djelovanje recesije uz visoku

razinu zaduenosti drave, stanovnitva i poduzea praenu sniavanjem kreditnog rejtinga i time teom i skupljom dostupnou inozemnih sredstava, smanjio je potrebu i mogunost inozemnog zaduivanja. Stoga se od polovine prole godine kontinuirano biljei pad razine bruto inozemnog duga na godinjoj razini uz polarizaciju, s jedne strane, na dravu koja u okolnostima rasta proraunskog deficita nastavlja s visokim inozemnim zaduivanjem i, s druge strane, na bankarski sektor koji pri posustalom kreditiranju stanovnitva i poduzea smanjuje svoj dug prema inozemstvu. Tako je krajem kolovoza bruto inozemni dug iznosio 45,5 milijardi eura to je 1,3% manje nego u istom mjesecu prole godine. U prvih osam mjeseci ove godine inozemni dug povean je PRIRAST BRUTO INOZEMNOG DUGA ukupno za 689,7 milijuna eura pri - po mjesecima emu je porastao dug drave i dug 2.000 temeljem izravnih ulaganja, dok je istodobno smanjen dug kreditnih 1.500 institucija i ostalih domaih sektora. 1.000 Pritom je prirast bruto inozemnog 500 duga u prvih osam mjeseci ove godine ipak bio neto vii nego u 0 istom razdoblju prole godine -500 zahvaljujui prvenstveno tome to je ove godine uobiajeno ljetno -1.000 Opa drava Kre ditn e in stitucij e snienje inozemne zaduenosti Ostali d omai sektor i Izra vna ula ganja -1.500 Uku pno kreditnih institucija bilo neto manje I 20 12 III V VII IX XI I 20 13 III V VII izraeno nego prethodne godine. Izv or: HNB; obrada: HGK Unutar ostalih domaih sektora najvie je smanjen bruto inozemni dug javnih poduzea i financijskih institucija uz gotovo stagnantno kretanje duga privatnih poduzea. Time se nastavlja situacija u kojoj je inozemno zaduivanje dostupno tek malom broju najveih privatnih trgovakih drutava, dok, u pravilu, mala i srednja poduzea nemaju mogunost zaduivanja u inozemstvu. Pod utjecajem krize snanije je promijenjena i struktura bruto inozemnog duga znatno je povean udio ope drave (s 11,9% ukupno g duga krajem 2008. g. na 20,5% u kolovozu ove godine) uz istodobno smanjenje udjela duga kreditnih institucija (s 24,9% na 19,9%). Ovakav trend jaanja znaaja drave nastavit e se i do kraja ove godine s obzirom da je u studenome drava izdala inozemnu obveznicu u iznosu od 1,75 milijardi USD uz prinos od 6,2%. Namjera izdavanja navedene obveznice bila je da se na vrijeme i prije oekivanog pogoranja kreditnih uvjeta osiguraju sredstva za servisiranje znaajnih obveza drave koje dospijevaju poetkom naredne godine. U globalu, po razini bruto inozemnog duga, koji se kree na razinama neto viim od 100% BDP -a, Hrvatska je i dalje visoko zaduena zemlja s izraenim rizicima koje takva razina duga sa sobom nosi. Posebno je nepovoljno to su kamatne stope po kojima se zaduuje drava
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize
mln EUR

15

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

sada ve izrazito visoke to onda znai i jo tee uvjete za gospodarske subjekte. Prinosi za nau obveznicu trenutno su vii od onih koje se trae npr. za istovrsne vrijednosne papire Maarske i Rumunjske, a u odnosu na te zem lje ranije smo se povoljnije zaduivali. Dugorono to vodi do situacije u kojoj e trokovi kamata u znatnoj mjeri ograniavati dinamiku gospodarskog rasta te ugroavati mogunost podmirivanja stvorenih obveza.

Hrvatsko trite kapitala daleko od svjetskog optimizma Postupan

oporavak svjetskog gospodarstva uz napredak u rjeavanju glavnih globalnih i regionalnih problema rezultirao je povoljnim kretanjima na vanijim tritima kapitala. tovie, naznake pozitivnijih kretanja prisutne su u svim regijama s obzirom na dobre trendove u amerikom gospodarstvu, ohrabrujua kretanja u Europi, pozitivne pomake u Japanu te ogranieno, odnosno manje od oekivanog, usporavanje dinamike rasta u zemljama u razvoju, a posebno u Kini. U takvim su okolnostima tijekom studenoga burzovni indeksi vezani uz ameriko trite, koje najbre izlazi iz recesije, zabiljeili visok rast te dosegli svoje povijesne maksimume preavi psiholoke razine od 1.800 bodova (S&P), odnosno 16.000 bodova (Dow Jones). Ipak, s obzirom na pozitivnu reakciju japanskog gospodarstva na provedbu poticajnih mjera, u jedanaest mjeseci ove ZAGREBAKA BURZA godine najvie je porastao japanski indeks Nikkei 225 Ukupan promet (mil. HRK) - lijevo 600 CROBEX (bodova) - desno 2.000 (50,7%), dok je, istodobno, u 500 Europi, frankfurtski DAX porastao 1.800 za 23,6%, pariki CAC 40 za 400 18,0% te londonski FTSE 100 za 1.600 300 12,8%. Ovakvo pozitivno globalno 1.400 ozraje nije se dostatnim 200 intenzitetom prelilo na domae 1.200 100 trite kapitala koje je i dalje 0 1.000 pritisnuto izostankom gospodarskog rasta i loim poslovnim rezultatima poduzea. Stoga se na Zagrebakoj burzi Izv or: Zagrebaka burza; obrada: HGK nastavlja razdoblje niskog prometa, slabe likvidnosti i visoke volatilnosti vezane uz dogaanja uz odreene dionice (kod etrdesetak uvrtenih dionica radi se o poduzeima koja su u postupku predsteajne nagodbe). U jedanaest ovogodinjih mjeseci na Zagrebakoj je burzi ostvaren redovan promet od skromnih 2,9 milijardi kuna to je 4,3% manje nego u istom razdoblju prole godine. Pritom je promet dionicama smanjen za 8,0%, obveznicama za 12,3%, ali je situaciju donekle popravio promet strukturiranim vrijednosnim papirima (kojima se trguje od rujna prole godine) koji je vie nego utrostruen. Ipak, zahvaljujui porastu blok transakcija (za 41,5%), ovogodinji je ukupan promet 0,4% vii nego u prvih jedanaest mjeseci prole godine. U takvim je okolnostima Crobex na kraj u studenoga iznosio skromnih 1.772 boda to je tek 1,8% vie nego na kraju 2012. godine. Skoro oivljavanje domaeg trita kapitala jo se ne nazire s obzirom da bi za povratak interesa potencijalnih investitora bio potreban solidan gospodarski rast poduprt privatizacijskim procesima kanaliziranim preko burze. Situacija nije povoljnija ni na susjednim regionalnim tritima jer su se strani investitori usmjerili prema zemljama koje generiraju gospodarski rast. Pritom je u studenome, u odnosu na kraj 2012.
_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize
mil. HRK

16

HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize _________________________________________________________________________________________________________________

godine, znaajniji rast vrijednosti zabiljeio beogradski Belex 15 (3,6%), slijedi ga ljubljanski SBI TOP (1,1%) i sarajevski SASX 10 (0,4%), dok je istodobno makedonski MBI 10 zabiljeio pad od 8,2%. U iroj regiji u pozitivnim pomacima prednjai bugarsko i rumunjsko trite pa je tako sofijski SOFIX porastao za 35,7%, a bukuretanski BETI za 23%.

_______________________________________________________________________________________________________________ HRVATSKA GOSPODARSKA KOMORA Centar za makroekonomske analize

17