Professional Documents
Culture Documents
Sic Samogradnja Solarnih Kolektora
Sic Samogradnja Solarnih Kolektora
prirucnik za samogradnju
v
1.
IZDAVA: Zelena akcija FOTOGRAFIJE I CRTEI: Daniel Rodik, Bruno Motik LEKTURA: Blanka Motik UREDILI: Daniel Rodik i Bruno Motik
This document has been produced with the nancial assistance of the European Union. The contents of this document are the sole responsibility of the Zelena akcija and can, under no circumstances, be regarded as reecting the position of the European Union. Ovaj dokument je nastao uz nancijsku pomo Europske unije. Za sadraj dokumenta odgovorna je Zelena akcija i ni u kojem sluaju dokument se ne moe uzeti u obzir kao stav Europske unije.
2.
3.
solarni spremnik
topla voda
domainstvo kota najmanje dvadeset tisua kuna, to je jo uvijek mnogo za prosjenog graanina. to je sustav vei i bolji razmjerno raste njegova cijena. Jo jedan vaan razlog za koritenje solarnih kolektora je ouvanje okolia. Veliko smanjenje emisije CO2 smanjuje utjecaj na klimatske promjene. Koritenjem solarnih kolektora trolana obitelj moe godinje utedjeti oko 2000 kWh (ovisno o podruju i potrebama za toplom vodom) to znai vie od pola tone CO2. Za proizvodnju 1 kWh elektrine energije u Hrvatskim elektranama 2005. je bilo potrebno emitirati 325 grama CO2 prema energetskom miksu Hrvatske. (izvor HEP d.d.). Primjeri iz drugih zemalja pokazuju da su prepoznale vanost obnovljih izvora energije pa pomau pojedincima da poetnu novanu prepreku lake savladaju. Meutim, u Hrvatskoj sluha za ovakvu praksu (jo!) nema, to ne znai da nam solarni kolektori moraju ostati nedostupni. Jedan od naina da se doskoi ovom problemu je da se sami pokuamo upustiti u gradnju kolektora. Na taj nain moe se ostvariti velika novana uteda jer jednu komponentu solarnog sustava izradimo sami, a ostatak opreme kupimo. Dobro izvedeni samoizraeni kolektori mogu biti jednako ekasni kao i prosjeni modeli kupljenih kolektora. Najvanije, mogu se izgraditi uz pomo jednostavnih runih alata. Prosjena cijena materijala za jedan kolektor kakve smo do sada izraivali je oko 1000 do 1500 kn. Cijena e ovisiti o tome kakav materijal emo ugraditi, aluminijska ili bakrena krilca, polikarbonatnu plou ili solarno staklo. Dakle kombiniramo nae potrebe sa novanim mogunostima i dostupnosti materijala.
la op
vo
da
hladna voda
e ol kt or
solarni kolektor
az a hl dn e
e od
ul
Termosifonski solarni sustav koristi prirodnu pojavu podizanja toplijeg uida (u ovom sluaju vode ili glikola) tako da tim sustavima nije potrebna pumpa koja tjera medij kroz kolektore, ali se spremnik topline mora nalaziti iznad solarnih kolektora (cca 60 cm). Na ovaj nain ostvaruje se znatna uteda jer se izbjegava kupovine pumpe, automatike i solarnog spremnika. Zelena akcija je zajedno sa udrugom ZMAG izradila takav sustav 2004. godine, a od tada ga je obnavljala i poboljavala. Ovo je dio naeg iskustva u gradnji solarnih kolektora.
4.
5.
prosjenog umjerenog koritenja tople vode, i sa koritenjem solarnih kolektora srednje ekasnosti. Tona procjena radi se na osnovu individualne potrebe za toplom vodom, geografskog poloaja tj. prosjene godinje osunanosti, ekasnosti sustava i udjelom solarnog grijanja.
ALAT elektrina builica ubodna pila ili precizna stolarska runa pila za drvo krini odvija ili mala baterijska builica s krinim nastavcima pila za metal ili kutna brusilica s tankim reznim ploama (1 mm) eki gumeni eki metar kare za lim skalpel reza za bakrene cijevi kistovi brener za lotanje bakrenih cijevi (s kartuom ili spojen na plinsku bocu) ica za ienje bakrenih cijevi boreri za drvo (4 mm, 6 mm, 22 mm, 28 mm) boreri za metal (3 mm, 4 mm, 6 mm) francuski klju ili klijeta papagajke alat za izradu utora na bakrenim krilcima: drveni ostatak oko 600 x 120 x 50 mm ostatak bakrene cijevi 15t, 600 mm elini proli 650 x 50 x 50, 2 komada elino plosnato (ah) 120 x 5, 2 komada
NAPOMENA: Najee neete biti u mogunosti kupiti materijale tono zadanih veliina. Na primjer, veliina limova moe varirati kod razliitih dobavljaa, a isto vrijedi i za polikarbonatne ploe ili staklo. S obzirom na to da je cilj da na kraju ostane to manje otpada treba pripaziti kod kupnje materijala. Zato u postupku izrade kolektora nismo dali ksne mjere i veliine pojedinih komponenti jer ete ih trebati precizno izraunati u skladu s materijalima koje moete nabaviti. Dizajn je takoer prilagodljiv pa ete uz pomo malo raunanja moi iz kupljenih materijala izvui maksimum.
Sl: Alat za meko lotanje: runi brener s kartuom, lem ica i ica za ienje bakrenih cijevi
6.
7.
Izraun
Vaan predkorak je precizno izraunati mjere svih dijelova. Ako radimo sa staklom, dimenzije kolektora i sve ostale dimenzije u kolektoru ovisit e o dimenzijama stakla koje uspijemo nai na tritu. Solarno staklo je kaljeno, to znai da je obraeno tako da se postigne visoka vrstoa stakla, kako bi se postigla otpornost na tuu. To takoer znai da ga ne moemo rezati niti prilagoavati. Kao primjer, pretpostavit emo da staklo koje ste kupili ima dimenzije 1985 x 985 mm. 1. Najprije trebamo izraunati dimenzije drvenog okvira. Vanjske dimenzije bit e jednake dimenzijama stakla. Drveni okvir treba izledati kao na slici:
Bakrena reetka sastoji se od raznih komada cijevi i T tinga. Sljedei crte prikazuje nain na koji se cijevi spajaju u reetku:
C
bakrene cijevi 15
A B B B A
T - zinzi 22/15/22 bakrena cijev 22
Da bi se postigla vrstoa okvira, u sredini se stavlja poprena daska kako je prikazano na slici. Kako je debljina koritenog drveta 20 mm, UNUTRANJE DIMENZIJE naeg drvenog okvira iznose 1945 x 945 mm.
Apsorber
Gradnju solarnog kolektora zapoinjete izradom samog srca kolektora solarnog apsorbera (engl. absorber = upija). Solarni apsorber je kljuni dio kolektora i preko njega se suneva svjetlosna energija pretvara u toplinsku. Sastoji se od bakrenih cijevi tj. bakrene reetke (slika na sljedeoj stranici) i aluminijskih ili bakrenih krilaca. Alumijski lim za krilca je jeftiniji, ali je zato bakreni lim bolji vodi topline. Osim toga, spoj izmeu krilaca i cijevi moe predstavljati usko grlo u prijenosu topline sa krilca na bakrene cijevi. Ako koristimo bakreni lim, onda se krilca jednostavno zalotaju na cijevi i time je osiguran dobar spoj i prijenos topline. Najbolje je procijeniti to je isplativije: jeftiniji i manje ekasan kolektor ili skuplji i ekasniji. Naa iskustva su pokazala da ako se koristi aluminijski lim treba paziti da svako krilce dobro prijanja za cijev i bude dobro privreno.
Slovima A, B i C oznaeni su komadi cijevi koje trebamo izrezati. Komadi A i B izrezuju se od cijevi promjera 22 mm, a C komadi izrezuju se od cijevi promjera 15 mm. Duina A komada je 300 mm. Za cijeli kolektor potrebno nam je 4 komada. Ovo su upravo cijevi koje e na zavrenom kolektoru predstavljati ulaze i izlaze vode na kolektoru. Duina B komada rauna se na sljedei nain: Uzmemo unutranju irinu okvira (u naem sluaju 945 mm) i umanjimo za 10 mm (to je rastojanje od ruba, 5 mm sa svake strane). Dobivenu vrijednost (935 mm) podijelimo s 5 (ispada 187 mm). Od te vrijednosti oduzimamo 17 mm. Dobivena brojka je dimenzija B komada (u naem sluaju ispada 170 mm). Za cijeli kolektor potrebno nam je osam B komada. Duina C komada rauna se tako da se od unutranje duine drvenog okvira (u naem sluaju 1945) oduzme 70 mm. Potrebno nam je pet C komada.
Sl: Nain na koji se spajaju T tinzi tako da cijev djelomino ulazi u ting
8.
9.
Rezaem izreite bakrene cijevi prema mjeri. Na veem stolu ili podu sloite bakrenu reetku. icom za ienje bakrenih cijevi oistite sve dijelove gdje cijevi ulaze u bakrene tinge. Zatim moete poeti s lotanjem. Ovo bi poetnicima mogao biti najtei dio izrade kolektora. Ako imate mogunosti, bilo bi dobro da nauite lotati uz nekog tko ima iskustva (npr. vodoinstalater). Ako nemate, eksperimentirajte s ostacima bakrenih cijevi i pokuavajte dok ne dobijete spoj koji ne puta vodu. Lotanje: 1. Pastom za lotanje namaite oiene spojeve. U poetku nemojte krtariti na pasti jer o njoj ovisi kvaliteta spoja, a premala koliina paste moe dovesti do spojeva koji putaju. S vremenom ete shvatiti koliko paste je dovoljno. Najbolje je koristiti pastu koja sadri i sam lem jer je jednostavnija za koritenje i mogunost pogreke je manja. 2. Osigurajte da su sve cijevi do kraja umetnute u tinge. 3. Plamenikom grijte cijev koju treba zalotati. Ne prelazite plamenom direktno preko budueg spoja jer e se pasta spaliti. Umjesto toga plamen usmjerite tik do spoja. Ovisno o vanjskoj temperaturi bit e dovoljno zagrijavati otprilike manje od jedne minute (u poetku malo vie, kasnije sve krae). 4. icu za lotanje prislonite uz spoj. Ako je cijev ispravno zagrijana ica e se rastaliti i ui u pore izmeu bakrenih cijevi. Spoj je zalotan kada se pojavi kapljica na dnu spoja. Kada zalotate sve spojeve, potrebno je provjeriti puta li negdje reetka. Priekajte da se zadnji spoj ohladi te ulijte vodu u reetku i provjerite sve spojeve. Ako je mogue, provjerite reetku pod tlakom iz slavine ili pomou pumpe: dva izlaza zaepite bakrenim epovima, a na trei spojite cijev s vodom. prvo ispunite reetku vodom pa zaepite i posljednji otvor. Spojeve koji putaju ponovno lotajte, no najprije dobro osuite oba kraja cijevi.
Utore po sredini krilaca nainit ete pomou posebnog alata za utore koji izraujete posebno za ovu funkciju. Jednom kad ste ga izradili, moete ga koristiti nebrojeno puta. Alat za utore na krilcima sastoji se od postolja i nabijaa: 1. Postolje se sastoji od dvije eljezne kvadratne cijevi (50 x 50 mm) koji su postavljeni na udaljenost od 16 mm i ksno spojeni u toj poziciji (mogu se zavariti ili vijcima spojiti na drvenu ili metalnu podlogu). Postolje je dugako koliko i krilca no moe biti i malo due.
Limena krilca
Sljedei korak je izrada limenih krilaca. Krilca su pravokutnici izrezani iz aluminijskog ili bakrenog lima s utorom u sredini. Ona se slau na bakrenu reetku tako da utorom prijanjaju uz bakrene cijevi. U jednom kolektoru imamo 15 krilaca. Dimenzije raunamo tako da unutranju irinu drvenog okvira smanjenu za 10 mm (u naem sluaju 935 mm) podijelimo sa 5. Dobivena vrijednost (187 mm) treba se uveati za 10 mm da bi se kompenzirao gubitak koji nastaje savijanjem krilaca (tako irina naeg krilca ispada 197 mm). Duina krilca rauna se tako da se unutranja duina drvenog okvira umanjena za 90 mm (u naem sluaju 1855 mm) podijeli sa 3 (ispada 618 mm). Krilca reemo iz limene ploe pomou kara za lim.
2. Nabija se sastoji od komada tvrde daske duine 650 mm na koji je vijcima privrena bakrena cijev promjera 15 mm.
10.
11.
Solarni apsorber je jo malo - pa gotov! Potrebno je jo da ga obojate crnom mat bojom koja mora biti otporna na visoke temperature. Boja se samo ona gornja strana apsorbera na kojoj nema zakovica. Bit e potrebna dva nanosa boje da bi se u potpunosti prekrila reeksna povrina lima.
Sa spremnim alatom za utore, moete oblikovati sva limena krilca. Savijanje je prilino jednostavno izrezani komad lima poloite na postolje tako da budui utor bude tono na sredini po duini krilca. Na lim stavite komad za nabijanje (s cijevi prema dolje) i gumenim ekiem udarajte dok se u limu ne stvori otisak bakrene cijevi utor. Utor mora biti otprilike dubok malo vie od pola cijevi. Limena krilca, nadalje, treba privrstiti na bakrenu reetku. Ako koristite aluminij, od ostataka lima oblikujte 30 trakica veliine do 20 x 60 mm, to znai da e za svako aluminijsko krilce trebati dvije trakice. Na oba kraja trakice izbuite rupu borerom za metal kao i na odgovarajuim mjestima na krilcu. Zatim se u rupu trakice i krilca umetne zakovica koja se pomou alata za zakivanje pritisne tako da se rairi i vrsto spoji s oba lima. Puno kvalitetniji spoj nastaje ako limena krilca izradimo od bakra. U tom sluaju utor i cijevi potrebno je oistiti icom za ienje, namazati pastom i zalotati.
Izolacija
Sl: Spajanje krilca s bakrenom reetkom postupkom lotanja
U drveni okvir umetnite mineralnu vunu debljine 5 cm. Vunu je najjednostavnije rezati skalpelom te tako prilagoditi dimenzijama okvira. Pri radu s vunom obavezno koristite zatitne rukavice zato to kamena vuna iritira kou. No jo vanije je da korstite zatitnu masku za disanje (to bolju!) kako bi se sprijeilo
12.
13.
udisanje izrazito toksinih vlakana koja izlaze iz vune i ire se prostorom. Preko vune stavlja se aluminijska foliju (kuhinjska folija je prilino tanka i bit e podlona pucanju, pa preporuujemo da naete malo deblju foliju). Alu folija sluit e kao zika barijera izmeu solarnog apsorbera i mineralne vune te e reektirati dio topline natrag na apsorber. Aluminijsku foliju privrstite klamericom za unutranji rub okvira. Druga opcija su avlii s velikom glavom.
Sada apsorber moete ksiratim trokutastim komadima koje smo prethodno izrezali. Trokutasti komadi se zalijepe za okvir.
Sklapanje komponenata
Sada je sve spremno za postavljanje absorbera. Prije stavljanja moraju se izbuiti rupe za ulaze i izlaze borerima promjera 22 mm. Najbolje je poloiti absorber na okvir i zacrtati gdje treba probuiti rupe. Absorber treba stajati na polovici visine izmeu izolacije sa donje strane i prozirne ploe sa gornje strane. Idealno je kada absorber to manje dotie gornju i donju stranu i rubove tako da se gubi to manje topline. Kada su sve etiri rupe probuene, na dva mjesta (dakle samo s jedne stane) emo izrezati drvo tako da se apsorber moe umetnuti u okvir (prikazano na slikama).
Sl: Rezanje trokutastog komada Sl: Spajanje staklene ploe pomou aluminijskih L prola (na slici se vidi i zavreni spoj sa trokutastim komadom)
Prozirna ploa
Posljednji korak izrade solarnog kolektora je postavljanje staklene ili polikarbonatne ploe. 22 Ako ste sve dobro izmjerili i izrezali, vanjske dimenzije prozirne ploe trebaju odgovarati vanjskim dimenzijama drvenog okvira, tako da ploa sjeda na okvir. Drveni okvir treba premazati silikonom i zatim na njega postaviti prozirnu plou. Alu-proli se lako reu pilom za metal ili kutnom brusilicom (eksericom), a privruju se za boni rub s malim vijcima za drvo. Svaki L prol se dodatno premazuje silikonom prije postavljanja na staklo. Pri postavljanju stakla treba osigurati da staklo zbog svoje teine ne sklizne prema dolje. To se rjeava postavljanjem dviju kuka nosaa koje privrujete za donji rub kolektora. Kuke je lako izraditi od ostataka bakrenih cijevi, koje se prereu na pola po duini, izravnaju ekiem i lako oblikuju i obrauju. Nakon postavljanja prozirne ploe rubove izmeu stakla i aluminijskih prola morate dobro zabrtviti silikonskim kitom. estitamo! Va solarni kolektor je gotov!
14.
15.
16.
17.
18.