NASTAVA SUVREMENE POVIJESTI JUGOISTONE EUROPE Dodatni nastavni materijal

Balkanski ratovi

Izdava: Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistonoj Europi, Solun Hrvatski helsinki odbor za ljudska prava, Zagreb Za nakladnika: Sran Dvornik Urednik hrvatskog izdanja: Kreimir Erdelja Naslov originala: Teaching Modern Southeast European History, Alternative Educational Materials, The Balkan Wars, Thessaloniki 2005 Prijevod s engleskoga: ura Kneevi Lektura: Jadranka Varoanec Korektura: Boica Ciboci Prijelom: Karmen Ratkovi Naklada: 1500 primjeraka CDRSEE Rapporteur to the Board for the Joint History Project: Costa Carras Executive Director: Nenad ebek Director of Programmes: Corinna Noack-Aetopulos Project Co-ordinator: Biljana Mekovska, George Georgoudis Sponzor hrvatskog izdanja:

Current Copy based on the Original English Edition: Sponsors: The United States Department of State, the United States Agency for International Development (USAID), the German Ministry of Foreign Affairs, and the Stability Pact for South Eastern Europe.

Disclaimer: The designations employed and presentation of the material in this book do not imply the expression of any opinion whatsoever on the part of the publisher (Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe), nor on the part of the sponsors (the US State Department, USAID, the German Ministry of Foreign Affairs, and the Stability Pact for South Eastern Europe). This book contains the vienws expressed by the authors in their individual capacity and may not necessarily reflect the vienws of the CDRSEE and the sponsoring agencies. Copyright: Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe (CDRSEE) Krispou 9, Ano Poli, 54634 Thessaloniki, Greece tel.: +30 2310 960820-1, fax: +30 2310 960822 email: info@cdsee.org, web: www.cdsee.org ISBN: 978-953-6991-16-7 (sv. 3) ISBN: 978-953-6991-13-6 (cjelina)

NASTAVA SUVREMENE POVIJESTI JUGOISTONE EUROPE Dodatni nastavni materijal

III. itanka

Balkanski ratovi
urednici: Valery Kolev i Christina Koulouri urednica cjelokupnog projekta: Christina Koulouri urednik hrvatskog izdanja: Kreimir Erdelja

Hrvatski helsinki odbor

Center for Democracy and Reconciliation in Southeast Europe w w w . c d s e e . o r g

Zagreb 2007.

Sadraj

Sadraj ....................................................................................................................................................................................................5 Uvod .......................................................................................................................................................................................................13 Kronologija .........................................................................................................................................................................................17 Prvo poglavlje: Privrede i drutva ......................................................................................................................................... 23
Ia. Stanovnitvo .............................................................................................................................................................. 24 Tablica 1: Porast balkanskog stanovnitva, 1878.-1912............................................................................................................................24 Sl. 1. Monastir/Bitola .........................................................................................................................................................................................24 Tablica 2: Stanovnitvo u gradovima i prijestolnicama balkanskih nacionalnih drava, 1860.-1910. ...............................25 Sl. 2. ene u Kastoriji, s poetka 20. stoljea .........................................................................................................................................25 Tablica 3: Procjena broja stanovnika u europskim pokrajinama Osmanskog Carstva za 1911. godinu .........................26 Sl. 3. Svakodnevni ivot na ulicama trgovakoga dijela Soluna ................................................................................................26 Sl. 4. Trnica ovaca u Istanbulu ....................................................................................................................................................................27 Tablica 4: Etnika raspodjela stanovnika Istanbula, 1897. .......................................................................................................................27 Sl. 5. Pastiri u Epiru, 1912.................................................................................................................................................................................28 Tablica 5: Prekomorske migracije iz balkanskih nacionalnih drava, 1867.-1915. ......................................................................28 I-1. Grki doseljenik u SAD Steve Hadzis pria o svojem iskustvu .........................................................................................29 Ib. Privreda ........................................................................................................................................................................ 30 Tablica 6: Budeti balkanskih drava, 1898.-1912. ........................................................................................................................................30 Tablica 7: Struktura dravnih trokova po glavi stanovnika u 1911.....................................................................................................30 I-2. Poljoprivreda u osmanskoj Makedoniji, prvo desetljee 20. stoljea...........................................................................31 Sl. 6. Predionica brae Saias u Solunu......................................................................................................................................................31 Tablica 8a: Balkanski izvoz, 1901.-1911...............................................................................................................................................................32 Tablica 8b: Balkanski uvoz, 1901.-1911...............................................................................................................................................................32 Sl. 7. Prijevozna sredstva u Albaniji poetkom 20. stoljea...........................................................................................................33 Tablica 9: Balkanske eljeznike pruge u upotrebi, 1862.-1912.............................................................................................................34 I-3. Naelnik Glavnoga stoera bugarske vojske, general Fiev, analizira bugarske eljeznice ..............................34 Tablica 10: Telegrafi 1910. godine..........................................................................................................................................................................35 Sl. 8. Villa Allatini u Solunu, 1913. ...............................................................................................................................................................35 Ic. Kultura .......................................................................................................................................................................... 36 Sl. 9. Sat povijesti u enskoj gimnaziji, Atena 1911. ..........................................................................................................................36 I-4. Djeak idov opisuje svoje kolovanje u Solunu....................................................................................................................37 Tablica 11: Nepismenost poetkom 20. stoljea ...........................................................................................................................................38

SADRAJ

Tablica 12: Osnovne kole i uenici (potkraj 19. i poetkom 20. stoljea) ..............................................................................................38 Sl. 10. idovke pleu, Solun..............................................................................................................................................................................39 Sl. 11. Tkalje, Avdela 1907. prvi balkanski film....................................................................................................................................39

Drugo poglavlje: Politika............................................................................................................................................................ 40

IIa. Pokretake ideologije ..................................................................................................................................................................41 Karta 1: Nacionalne aspiracije balkanskih zemalja ....................................................................................................................................41 Sl. 12. Rumunjski potplat Rumunjska karikatura, 1913. ..................................................................................................................41 Tablica 13: Suparnike statistike o Makedoniji...................................................................................................................................................42 II-1. Oekivanja jednoga srbijanskog vojnika ....................................................................................................................................43 II-2. Rumunjski vojnik o ideologiji rtve ................................................................................................................................................43 II-3. Turci i osmanski nadnacionalni koncept ....................................................................................................................................43 II-4. Osjeaji seljaka krana prema Mladoturcima u osmanskoj Makedoniji...................................................................44 Sl. 13. Komite u oblasti Kastorija, poetak 20. stoljea.......................................................................................................................45 II-5. Ideja o balkanskom savezu Ivana Vazova, bugarskog pjesnika ......................................................................................45 II-6. Balkanski savez prema Srpskoj socijaldemokratskoj partiji ..............................................................................................46 A. Iz govora lidera Srpske socijaldemokratske partije Dimitrija Tucovia na antiratnim demonstracijama 1912.......................................................................................................................................................46 B. Iz govora lana Socijaldemokratske partije D. Lapevia u Narodnoj skuptini 7. (20.) listopada 1912. .............................................................................................................................................................................................46 II-7. Izvjetaj Centralnog komiteta Bugarske laburistiko-socijaldemokratske partije (lijevo krilo) ISB-u, 1912...................................................................................................................................................................................................46 II-8. Izvjetaj Socijalistike federacije Soluna poslan ISB-u, 1913. ............................................................................................47 Tablica 14: Ljudski resursi za vrijeme balkanskih ratova 1912.-1913. .....................................................................................................48 II-9. Novine vladajue partije u Bugarskoj o srbijansko-bugarskom sukobu oko Makedonije 1913. ..................48 Sl. 14. Albanija brani Skadar i Janjinu od majmuna-Crne Gore, tigra-Grke i zmije-Srbije .............................................49 Sl. 15. Rumunjska pod teretom mandata europske civilizacije ....................................................................................................50 II-10. Objanjenje profesionalnog povjesniara o rumunjskim interesima neposredno poslije balkanskih ratova ....................................................................................................................................................................................51 IIb. II-11. Istono pitanje ................................................................................................................................................... 51 Prikaz jednoga francuskog povjesniara o istonom pitanju, 1898. ..........................................................................51 A. Islam protiv kranstva ..................................................................................................................................................51 B. Osmansko Carstvo i balkanski narodi ....................................................................................................................52 C. Europski koncert ...............................................................................................................................................................52 Divno strailo za ptice, karikatura E. Muanovia (Beograd, 1912.) ...................................................................................53 Krava muzara (osmanska karikatura, 1909) ...............................................................................................................................54 Uloga velikih sila prema opisu makedonskog revolucionara iz Velesa ...................................................................54 Cirkularno pismo ruskoga ministra vanjskih poslova Sazonova ruskim diplomatskim predstavnicima u inozemstvu, 18. listopada 1912.................................................................................................................54

Sl. 16. Sl. 17. II-12. II-13.

BALKANSKI RATOVI

II-14. II-15. II-16. II-17. Sl. 18.

Dobri monarh.........................................................................................................................................................................................55 lanak u rumunjskim novinama, 16. lipnja 1913. dana bugarskog napada na Srbiju ....................................55 Odlomak iz knjige jednog rumunjskoga politiara ...............................................................................................................55 Podjela ratnoga plijena.........................................................................................................................................................................56 Europa i bijesna djeca (rumunjska karikatura) .........................................................................................................................56

IIc. II-18. II-19. II-20. Sl. 19. II-21. Sl. 20. II-22. II-23. II-24.

Sl. 21. II-25. Sl. 22. II-26. II-27. II-28.

Sl. 23. II-29. II-30.

Oekivanje i objava rata ...................................................................................................................................... 57 U Osmanskom Carstvu ne oekuju rat.........................................................................................................................................57 Proglas Georgiosa I., kralja Grke, o objavi rata Osmanskom Carstvu, 5. listopada 1912...................................57 Bugarski kralj Ferdinand objavljuje rat ........................................................................................................................................57 Putovanje iz zadovoljstva (osmanska karikatura, 5. listopada 1912.) .............................................................................58 Proglas zapovjednika Istone turske armije Abdullah-pae vojnicima, 8. listopada 1912................................58 Balkan protiv tiranina, 5. listopada 1912. (grka litografija) ................................................................................................59 Oekivanje rata u Srbiji, 8. listopada 1912. .................................................................................................................................59 Jedan Bugarin opisuje narodno raspoloenje uoi rata......................................................................................................60 Odlomci iz dviju novina objavljivanih na albanskom jeziku u inozemstvu, koje iznose dva razliita stava spram Prvog balkanskog rata .............................................................................................................................60 A. Iz novina koje izlaze u Bostonu .................................................................................................................................60 B. Iz novina koje izlaze u Sofiji..........................................................................................................................................61 Ispraaj u Sofiji i u Istanbulu ...........................................................................................................................................................61 Dijelovi iz sporazuma o savezu izmeu Kraljevine Grke i Kraljevine Srbije, potpisanog 19. svibnja (1. lipnja) 1913...........................................................................................................................................................................62 Crnogorci se raduju objavi rata, 1912. ..........................................................................................................................................62 Proklamacija crnogorskoga kralja Nikole, 27. srpnja 1913.................................................................................................62 Proklamacija grkoga kralja Konstantina, 21. lipnja 1913. .................................................................................................62 Novinsko i javno mnijenje u Rumunjskoj uoi rumunjske invazije Bugarske u Drugom balkanskom ratu ......................................................................................................................................................................................63 A. Hoemo rat........................................................................................................................................................................63 B. Gomila je bila golema....................................................................................................................................................63 Hora rumunjski vojnici pleu tradicionalno rumunjsko kolo na putu za Bugarsku ..........................................64 lanak u rumunjskim novinama kojim se ele objasniti razlozi i ciljevi rumunjskoga napada na Bugarsku................................................................................................................................................................................................64 Izjava bugarskoga premijera Stojana Daneva o rumunjskoj invaziji na Bugarsku................................................64

Tree poglavlje: Drutva u ratu ............................................................................................................................................... 66

IIIa. Bojinice ................................................................................................................................................................................. 67 Sl. 24. Bugarska vojska........................................................................................................................................................................................67 III-1. Opis pobjede srbijanske vojske kraj Kumanova......................................................................................................................68 Sl. 25. Posljednji pozdrav (Kumanovska bitka) ......................................................................................................................................68 III-2. Grka vojska zauzima Solun ..............................................................................................................................................................68

SADRAJ

Sl. 26. Sl. 27. Sl. 28. III-3. Sl. 29. III-4. III-5. III-6. III-7. Sl. 30.

Prijestolonasljednik Grke ulazi u Solun ......................................................................................................................................69 Bugarski car Ferdinand na ruevinama tvrave u Kavali ....................................................................................................70 Grko-bugarsko bratstvo, rumunjska karikatura....................................................................................................................71 Srbijanski vojnik pomae turskoj djeci .........................................................................................................................................71 Turska djeca pozdravljaju srbijanske vojnike, 1912. .............................................................................................................72 Riza Nur objanjava uzroke osmanskog poraza......................................................................................................................72 Bojnik Milovan Gavrilovi opisuje kako je zarobio ukri-pau.........................................................................................73 Izvjetaj francuskoga vojnog ataea u Sofiji o tome kako je utvrdu u Jedrenu osvojila bugarska vojska 74 Jedrene je palo! lanak u rumunjskim novinama .................................................................................................................74 Namirenje tursko-bugarskog sukoba, rumunjska karikatura 1913..................................................................................75

IIIb. III-8.
III-9. Sl. 31. III-10. Sl. 32. III-11. III-12. III-13. Sl. 33. III-14. III-15. III-16. III-17.

ivot na bojinici ..................................................................................................................................................... 76 Od planine Starac do Bitole: Dnevnik jednoga obveznika Dunavske sanitetske kolone (Kumanovska bitka), koji ilustrira situaciju u srbijanskoj vojsci........................................................................................76 Patnje konja prema prii turskoga porunika.......................................................................................................................76 Prijevoz ranjenih vojnika iz solunske luke...................................................................................................................................77 Stanje bugarske vojske u Trakiji - prema opisu jednoga Francuza ................................................................................77 eki lijenik dr. Jan Levit u krugu bolnice Srpskih sestara ................................................................................................77 Hrvatski lijenik iznosi svoje osjeaje nakon posjeta bojitu kraj rijeke Marice ......................................................77 Izet-Fuad-paa opisuje nestaicu kruha u turskoj vojsci .....................................................................................................79 Odlomci iz sjeanja jednoga rumunjskoga vojnika ..............................................................................................................79 Grki logor kraj Xanthija.......................................................................................................................................................................79 Odlomci iz dnevnika Vassiliosa Sourrapasa, grkoga dragovoljca ................................................................................80 Moral u bugarskoj vojsci analiza bugarskoga naelnika generaltaba mnogo godina poslije rata.........80 Iz sjeanja rumunjskoga asnika o prelasku pontonskoga mosta na Dunavu kraj Corabije...........................80 Susret turskih i crnogorskih vojnika u Skadru nakon predaje grada............................................................................81 Paralelni rat ................................................................................................................................................................ 82 Pismo Ippokratisa Papavassilioua supruzi Aleksandri..........................................................................................................82 Fondacija Carnegie za meunarodni mir komentira paralelne gubitke nakon spaljivanja sela i egzodusa ljudi ...............................................................................................................................................................................82 Ruevine Serresa ......................................................................................................................................................................................83 Bijeg muslimana, listopad 1912.......................................................................................................................................................84 Bugarska egzarhija pokuava preobratiti muslimane koji govore bugarski u krane ......................................84 Bugarski konvoj Crvenog kria.........................................................................................................................................................84 Bugarski Glavni stoer osuuje nasilniko postupanje .......................................................................................................85 Razaranja uzrokovana ratom u selima oko Skadra i agonija stanovnitva koje pokuava nai valjan razlog za svoju patnju prikaz Mary Edith Durham ............................................................................................85 Gladni siromasi opsjedaju vrt talijanskoga konzulata, Skadar.........................................................................................86 Bugari dijele kruh izgladnjelim stanovnicima Jedrena........................................................................................................86

IIIc. III-18. III-19.

Sl. 34. III-20. III-21. Sl. 35. III-22. III-23. Sl. 36. Sl. 37.

BALKANSKI RATOVI

IIId. Iza bojinice ....................................................................................................................................86 III-24. Opis Beograda iz pera jednoga hrvatskog dopisnika ..........................................................................................................86 III-25. Opis Istanbula iz pera jednoga francuskog novinara ...........................................................................................................88 A. U studenom 1912. ...............................................................................................................................................................88 B. U oujku 1913. ........................................................................................................................................................................88 III-26. Situacija u Skadru za vrijeme opsade grada prema opisu talijanskog novinara ................................................88 Sl. 38. Raspodjela pomoi obiteljima vojnika mobiliziranih u rumunjsko-bugarskom ratu, 1913.............................89 Sl. 39. Na Cetinju ene, djeca i ranjeni vojnici .....................................................................................................................................90 III-27. Srpska ena..............................................................................................................................................................................................90 III-28. Grkinja, pripadnica vie klase, nudi svoje usluge bolniarke i govori o svojim iskustvima90 Sl. 40. Srbijanke vjebaju gaanje iz puke, 1912.................................................................................................................................91 Sl. 41. Bolniarke s pacijentima, 1913. ........................................................................................................................................................91 Sl. 42. Turkinje nude svoju pomo kao bolniarke u Istanbulu, 1912........................................................................................91 III-29. Incident izmeu bugarskih graana i naoruanih rumunjskih vojnika u bugarskoj gostionici prema prii rumunjskog asnika .................................................................................................................................................92 III-30. Turci i idovi u Beogradu za vrijeme Prvoga balkanskog rata .........................................................................................92 III-31. Djeca se igraju rata u Beogradu .......................................................................................................................................................92 Sl. 43. Djeca se igraju rata u Vranju, Srbija ................................................................................................................................................93 Sl. 44. Djeca kao bolniari i bolniarke u Podgorici .............................................................................................................................94 Sl. 45. Srpski enski odbor Crvenog kria u New Yorku organiziran radi prikupljanja pomoi za ranjenike......94 Akcije prikupljanja novca za junoslavensku brau u Hrvatskoj..................................................................................95 III-32. Sl. 46. Ciparski dragovoljac u balkanskim ratovima ............................................................................................................................95 III-33. Dragovoljci i novana pomo s Cipra ...........................................................................................................................................96 III-34. Bugarski mljekari u Istanbulu............................................................................................................................................................96 Sl. 47. Reklama za mlijeko u Grkoj..............................................................................................................................................................97

etvrto poglavlje: Bojita i promatrai ............................................................................................................................... 99

IVa. IV-1. IV-2. Sl. 48. IV-3.
Sl. 49. IV-4. IV-5. IV-6.

Balkanske pokrajine Osmanskog Carstva ................................................................................................100 Odluke o stavu Albanije u sluaju Balkanskog rata, Skopje 14. listopada 1912................................................... 100 Herbert Adam Gibbons o skadarskom otporu ..................................................................................................................... 100 Prije naputanja Skadra: crnogorska majka sa sinom na grobu svojega mua i njegova oca ..................... 101 Telegram predsjednika albanske privremene vlade ministrima vanjskih poslova Crne Gore, Srbije, Bugarske i Grke, 29. studenog 1912........................................................................................................................... 101 Albanski ustanici iz Mirdite spremni za polazak u rat protiv turske vojske, 1912. (prije Balkanskog rata)....................................................................................................................................................................................101 Slubena poruka austro-ugarskog konzula poslana ministarstvu vanjskih poslova AustroUgarskog Carstva, Valona, 30. studenog 1912. ..................................................................................................................... 102 Opasnosti albanskoga razgranienja po svjetski mir francusko vienje ............................................................. 102 Memorandum skupine makedonskih intelektualaca koji ive u Sankt Peterburgu, od lipnja 1913., upuen vladama i drutvima saveznikih balkanskih drava....................................................................... 103

SADRAJ

Sl. 50. IV-7.

Grki i srbijanski diplomati i vojni predstavnici na Kajmakalanu raspravljaju o utvrivanju granica poslije podjele Makedonije............................................................................................................................................ 103 Francuski novinar o ideji autonomije Makedonije, kolovoz 1912............................................................................... 104

IVb. IV-8. IV-9. IV-10. Sl. 51. IV-11. IV-12. IV-13.

Teritoriji Austro-Ugarske na Balkanu .........................................................................................................104 Odlomci iz knjige Rat na Balkanu 1912.-1913., objavljene 1914. u Ljubljani, Slovenija .................................... 104 Slovensko vienje situacije u Makedoniji ................................................................................................................................ 105 Obzor, zagrebaki dnevni list, 10. listopada 1912. ............................................................................................................... 106 Hrvatska karikatura..............................................................................................................................................................................106 Pokrajinska habsburka vlast uvodi posebne mjere u Bosni i Hercegovini ........................................................... 107 Ograniavanje dragovoljakog pokreta u Bosni i Hercegovini .................................................................................... 107 Srpski dragovoljci u Bosni i Hercegovini................................................................................................................................... 107

Peto poglavlje: Nakon rata ......................................................................................................................................................109

Va. Politike posljedice...............................................................................................................................................110 Tablica 15: Podruje i populacija balkanskih drava prije i poslije rata .............................................................................................. 110 V-1. Finis Turquiae? (Je li Turska gotova?) komentar francuskoga novinara, u veljai 1913.................................. 110 V-2. Odlomak iz lanka u bugarskim novinama, 26. srpnja 1913. ........................................................................................ 110 Karte 2 i 3: Teritorijalne promjene na Balkanu ; Londonski i Bukuretanski mirovni sporazum...............................................111 V-3. Iz govora Jovana Skerlia, pisca i zastupnika u Narodnoj skuptini Srbije 18. listopada 1913. .................... 112 Sl. 52. Osloboenje porobljene Grke (grka litografija).................................................................................................................... 112 Sl. 53. Bukuretanska mirovna konferencija rumunjska karikatura ........................................................................................ 113 V-4. Posljedice balkanskih ratova po Rumunjsku prema vienju rumunjskog povjesniara Constantina Kiritescua .................................................................................................................................................................................................. 113 Sl. 54. Zastave velikih sila na skadarskoj tvravi, svibanj 1913. .................................................................................................. 113 Sl. 55. Srbijanska vojska u Bitoli...................................................................................................................................................................114 V-5. Martulkovljeva sjeanja o prvom susretu srbijanske vojske i graana njegova rodnog grada Velesa, u jesen 1912. ........................................................................................................................................................................... 114 Sl. 56. Promjena imena gradova: Uskub u Skopje............................................................................................................................. 114 V-6. Srbijanski kralj Petar obeava jednaka prava svim narodima razliitoga etnikog podrijetla koji ive na teritorijima pripojenima Srbiji ............................................................................................................................... 115 V-7. lanak u rumunjskim novinama o reakcijama naroda upravo pripojene june Dobrude kao rezultat Drugoga balkanskog rata............................................................................................................................................... 115 V-8. Nacionalni interesi Bugarske .......................................................................................................................................................... 115 Vb. Socijalno-ekonomski rezultati .......................................................................................................................115 Tablica 16: rtve (Gubici) u balkanskim ratovima ...................................................................................................................................... 116 Sl. 57. Apoteoza Balkanskog rata rumunjska karikatura ............................................................................................................. 117 V-9. Gubici srbijanske vojske u balkanskim ratovima ................................................................................................................. 118 V-10. Prvi svjetski rat: drugaiji rat............................................................................................................................................................ 118 V-11. Nova Srbija rezultati popisa stanovnitva ............................................................................................................................ 118

10

BALKANSKI RATOVI

Sl. 58. i sl. 59. Izbjeglice .............................................................................................................................................................................................119 V-12. Broj i smjetaj izbjeglica u Bugarskoj, prema izvjetaju premijera V. Radoslavova na 17. sjednici Nacionalne skuptine ....................................................................................................................................................... 119 V-13. Muslimanske izbjeglice u Solunu................................................................................................................................................. 120 Tablica 17: Balkanski doseljenici u Tursku ...................................................................................................................................................... 120 V-14. Ekonomske posljedice po Solun, prema opisu Socijalistike federacije Soluna, 1913. ................................... 120

Ideologijske posljedice ......................................................................................................................................121 Iz jedne itanke za peti razred osnovne kole, 1914. ......................................................................................................... 121 Naslovnica itanke za peti razred osnovne kole................................................................................................................. 121 Kritiki komentar na grke udbenike, iz izvjetaja pedagoga i pobornika narodnoga (govornog) jezika, D. Glinosa, napisan 1926........................................................................................................................... 122 V-17. Radikalizacija nacionalnih osjeaja u Bugarskoj, koja prati poeziju Ivana Vazova .............................................. 123 V-18. Odlomak iz sjeanja Mihaila Madarova, bugarskoga politiara iz Narodne partije, u kojem govori o svojoj boli zbog sinove smrti....................................................................................................................................... 123 V-19. Komentar Antuna Gustava Matoa, poznatoga hrvatskog pisca, u kojem govori o svojoj boli zbog izgubljenih srpskih prijatelja............................................................................................................................................... 124 V-20. Rezultati ratova kako ih vidi Meunarodna komisija za istraivanje uzroka i naina voenja balkanskih ratova .................................................................................................................................................................................125 V-21. Oblast Kilkis poslije balkanskih ratova....................................................................................................................................... 125 A. Osjeaji Turina Ibo-age ...........................................................................................................................................125 B. Susret s jednim Bugarinom ......................................................................................................................................126 V-22. Strah roman Necatija Cumalija o naslijeu balkanskih ratova .................................................................................. 126 Karta 4: Jugoistona Europa poslije balkanskih ratova ...................................................................................................................... 128

Vc. V-15. Sl. 60. V-16.

Bibliografija ..................................................................................................................................................................................... 129

11

Uvod

Balkanski ratovi 1912.-1913. imaju velik znaaj za povijest jugoistone Europe 20. stoljea. Njihove dugorone posljedice desetljeima su se osjeale u politikom, socijalno-ekonomskom i kulturnom razvoju, a neke su i danas predmet znanstvenih, pa i javnih rasprava. Historiografije zemalja sudionica u tim ratovima nude nam uzajamno proturjena tumaenja, koja su razliita ne samo izmeu tih zemalja nego i unutar svake od njih. U zemljama poput Bugarske i Turske, trauma poraza pokrenula je traganje za odgovornostima, a ustanovljivanje uzrok rata imalo je politike ciljeve. U Srbiji i Grkoj, ratnim pobjednicama, balkanski ratovi su iz razliitih razloga bili dio jednoga ireg okvira, u koji je pripadao i Prvi svjetski rat za Srbiju, a za Grku rat u Maloj Aziji. Korijeni balkanskih ratova lee u posljedicama rusko-turskog rata 1877.-1878., koji je obiljeio kraj istone krize 1875.-1878., jedne od najveih kriza u povijesti takozvanog istonog pitanja. To se pitanje sastojalo od triju glavnih elemenata: diplomatske borbe izmeu velikih sila o utjecaju nad osmanskim teritorijima, postupne propasti sultanova carstva i nacionalnih oslobodilakih pokreta balkanskih naroda za uspostavljanje nacionalnih drava. Krizu izmeu 1875. i 1878. velike su sile rijeile na Berlinskom kongresu, proglasivi neovisnost Crne Gore, Rumunjske i Srbije koje su sve, kao i Grka, dobile nove teritorije, te stvorivi kneevinu Bugarsku i autonomnu pokrajinu Istonu Rumeliju. Reforme i autonomija morale su biti provedene i u drugim europskim zemljama Visoke porte: u Albaniji, Makedoniji, Epiru itd. Cipar je bio preputen britanskoj upravi, a Austro-Ugarska je okupirala Bosnu i Hercegovinu i Novi Pazar. Ipak, Berlinski mirovni sporazum doveo je do niza sukoba i napetosti meu balkanskim narodima, jer se pri stvaranju novih granica nije drao modernoga naela nacionalnosti. Na mnogim mjestima gdje su stoljeima ivjeli ljudi razliitih nacionalnosti, to naelo nije bilo mogue slijediti. Nijedna balkanska nacija nije postigla nacionalno ujedinjenje unutar jedne drave, pa je ono postalo glavni cilj vanjske politike svake od njih. Posljedice toga nastojanja bile su sljedee krize: ujedinjenje Istone Rumelije i Bugarske, i kao njegova dalja posljedica srbijansko-bugarski rat 1885., grko-turski rat 1897., ustanak u Makedoniji 1903., aneksija Bosne i Hercegovine od Austro-Ugarske i proglaenje neovisnosti Bugarske 1908., Albanski ustanak 1910.1912., te jo neke manje tenzije. No glavna je tendencija u povijesti balkanskih zemalja bila miran razvoj i modernizacija. Radilo se na uspostavljanju modernih liberalnih ustavnih institucija i politikih sistema, na irenju komunikacijskih mrea s naglaskom na eljeznicu i izgradnju cesta, na razvoju industrije i aktiviranju unutarnjih i vanjskih trgovakih veza. Balkanske zemlje u svakom su se pogledu suoavale s integracijom s ostatkom Europe. To je stvorilo duh nadmetanja i napretka. Nacionalna kultura bila je jedno od glavnih podruja modernizacije i konkurencije, i tu je drava djelovala kao kljuni graditelj nacionalnoga identiteta. Kako su balkanske zemlje gradile svoje nacionalne drave, dolo je vrijeme da konsolidiraju svoje nacije. Sredstva koritena u tu svrhu bila su javno obrazovanje, nacionalni praznici i proslave, vojna sluba, nacionalne crkve. Svakim dogaajem i procesom dominirao je duh nacionalizma. Istodobno, sve balkanske zemlje trudile su se osigurati svoju egzistenciju stvarajui perspektivu za dalje irenje svojih teritorija na raun susjeda, a najvie na raun Osmanskog Carstva. Motivacija je varirala od etnografskih, geopolitikih i ekonomskih realnosti do povijesnih i kulturnih prava. Najuinkovitiji instrumenti ove politike dravnog nacionalizma bile su miletske kole, komunalne strukture u osmanskim pokrajinama u Europi i sukob izmeu Vaseljenske patrijarije i Bugarske egzarhije. Njih su podravali svi graanski i iredentistiki pokretai.
13

UVOD

Ovakvom razvoju dogaaja pridonosila je situacija u Europi tijekom prvih desetljea 20. stoljea. Sustav dvaju antagonistikih vojnih blokova, Antante i Sredinjih sila, snano je utjecao na unutarbalkanske odnose. Trka u naoruavanju i militarizam postali su i glavna odlika drutava jugoistone Europe. Ratni budeti vlada zemalja jugoistone Europe iznosili su treinu dravnog budeta. Udvostruile su svoje vojske i nabavile novo naoruanje iz Europe. Sve je bilo spremno za rat. Pod stalnim pritiskom Antante, a najvie Rusije, postala je vrlo popularna ideja o stvaranju balkanskog saveza koji bi rijeio zajednike probleme svih balkanskih zemalja. Talijansko-turski rat 1911.-1912., koji se zavrio talijanskim osvajanjem Libije i Dodekaneza, te permanentna nestabilnost u europskim osmanskim teritorijima, jo su vie pourivali balkanske politiare. Raspad Osmanskog Carstva ubrzan je poslije Mladoturske revolucije 1908. godine. Turski nacionalizam organizacije Jedinstvo i napredak ojaao je kransko neprijateljstvo, udaljujui od sebe jedini narod tradicionalno lojalan reimu, Albance. Albanski ustanak 1911. pretkazao je radikalnu promjenu u ravnotei sila na Balkanu. Velike sile, osobito Italija i Austro-Ugarska, bile su zabrinute za sudbinu Albanije, a susjedne su balkanske zemlje imale druge ambicije u istoj regiji. Prije no to doe do none more podjele meu susjedima to je bila mogua perspektiva za Albaniju poslije osmanskog poraza u talijansko-turskom ratu albanski su se voe odluili na velik ustanak kako bi si osigurale autonoman poloaj. Sredinom srpnja 1912. albanski su ustanici porazili tursku vojsku, a 30. srpnja su zahtijevali da se osmanski parlament raspusti u roku od 48 sati. U veljai 1912. godine potpisan je pakt o saveznitvu izmeu Srbije i Bugarske, a u svibnju iste godine slian pakt izmeu Grke i Bugarske. U kolovozu 1912. postignut je usmeni dogovor izmeu Bugarske i Crne Gore. Pokuaji da se Rumunjska ukljui u Balkanski savez ostali su bezuspjeni. Savez je sklopljen pod strogim nadzorom Antante, s idejom da se iskoristi u predstojeem svjetskom ratu. Ali, interesi balkanskih saveznika osujetili su taj plan. Preuzeli su inicijativu i zatraili reforme od osmanske vlade, kao i autonomiju u Albaniji i Makedoniji. Kad je Porta to odbila, poetkom listopada 1912., poeo je rat usprkos naporima velikih sila da ga odgode. Do poetka studenoga, do kraja prve faze rata, balkanski saveznici su pobjeivali. Bugarska se vojska pribliila Istanbulu i Solunu, grka vojska je ula u Solun i drala pod kontrolom Epir i dio Makedonije, srbijanska i crnogorska vojska zauzele su Kosovo, Novi Pazar, sjevernu Albaniju i dio Makedonije. Grka ratna mornarica paralizirala je osmanske komunikacije u Egejskom moru, dok je Bugarska ratna mornarica to uinila u Crnome moru. Potkraj studenoga potpisano je primirje, ali bez Grke, koja je nastavila rat, zauzimajui otoke Lemnos, Lezbos, Hios i Samos u istonom Egeju, i dalje napredujui u junoj Albaniji. Mirovni pregovori zapoeti su u prosincu 1912. u Londonu, gdje su ambasadori velikih sila zasjedali razraujui uvjete mira. Balkanski saveznici pokuali su dobiti sve europske osmanske teritorije zapadno od linije EnosMidija, kao i egejske otoke zajedno s Kretom. Porta je predloila da Makedonija i Albanija dobiju autonomiju, ali da ona sama ne pretrpi nikakve teritorijalne gubitke. Sporazum koji su predloile velike sile bio je slian prijedlogu saveznika. To je dovelo do dravnog udara u Istanbulu, i vlada je sredinom sijenja 1913. prekinula pregovore i obnovila neprijateljstva. Druga je faza rata trajala gotovo tri mjeseca. Osmanske protunapade u istonoj Trakiji odbila je bugarska vojska; crnogorska vojska je zauzela utvrdu Skadar, a grka utvrdu Janjinu, dok je bugarska vojska zaposjela Jedrene. Obnovljeni su mirovni pregovori u Londonu i 17. svibnja 1913. godine potpisan je mir. Saveznici su dobili sve osmanske teritorije u Europi zapadno od linije Enos-Midija i otok Kretu. Podjela dobitka meu dravama postala je velik problem koji je doveo do raspada Balkanskog saveza. Rumunjska je zahtijevala nadoknadu u junoj Dobrudi. Bugarska je u poetku to odbijala, ali je poslije, u travnju 1913., na konferenciji u Sankt Peterburgu pristala ustupiti grad Silistriju. Prava podjela ratnoga plijena tek je predstojala.
14

BALKANSKI RATOVI

Svi balkanski dravnici, naoruani svim moguim argumentima, zahtijevali su sve vie teritorija. Jabuka razdora bila je Makedonija, gdje se teritorijalno razgranienje pokazalo gotovo nerjeivim problemom. Dok je podjela izmeu Srbije i Grke bila laka, aspiracije Bugarske bile su horizontalne, presijecajui grke i srbijanske okupacijske zone. U balkanskim su dravama opozicijske stranke bile ekstremno radikalne i zahtijevale su novi rat, ovoga puta protiv bivih saveznika. Unato tome, vlade su nastojale postii sporazume o razgranienju izmeu armija, i u mnogim su aspektima u tome uspjele. Sve vee napetosti oitovale su se u manjim sukobima i incidentima izmeu saveznika. Grka i Srbija su 19. svibnja 1913. potpisale pakt o saveznitvu i postigle irok teritorijalni sporazum. Pokuaj Rusije da se odri jo jedna konferencija balkanskih predsjednika vlada u Sankt Peterburgu radi rjeenja teritorijalnih sporova bio je zakasnio i bezuspjean. Bugarski car Ferdinand 16. lipnja 1913. zapovjedio je generalu Savovu da napadne srpske i grke crte bojinice u Makedoniji. Poeo je Drugi balkanski rat (izmeu saveznika). Grka, Srbija i Crna Gora objavile su rat Bugarskoj, a Rumunjska ih je podrala. I Osmansko Carstvo je podiglo vojsku protiv Bugarske. Poslije vie od mjesec dana estokih borbi, velike su sile opet intervenirale i zaustavile vojne akcije. Mirovni ugovori potpisani u Bukuretu i Istanbulu donijeli su novi teritorijalni sporazum u jugoistonoj Europi. Rumunjska je uzela junu Dobrudu, Srbija Kosovo, Novi Pazar i vardarsku Makedoniju. Grka je dobila Epir i egejsku Makedoniju. Crna Gora je pripojila sebi neke susjedne teritorije. Bugarska je uzela pirinsku Makedoniju i zapadnu Trakiju. Osmansko Carstvo povratilo je istonu Trakiju. Albanija je proglaena neovisnom dravom. Balkanski ratovi stvorili su novu situaciju na poluotoku. Nijedna zemlja nije bila potpuno zadovoljna novim granicama, premda je u Osmanskom Carstvu, u Bugarskoj i u Albaniji nezadovoljstvo bilo jae. Grka je zahtijevala otoke u Egejskom moru, Srbija izlaz na more i Bosnu i Hercegovinu; Crna Gora je htjela Skadar, a Rumunjska je bila zainteresirana za Transilvaniju i Besarabiju. Ove su aspiracije oblikovale politiku balkanskih drava u vrijeme izbijanja Prvoga svjetskog rata, koji je poeo na Balkanu, i koji su mnogi suvremeni historiari smatrali novim balkanskim ratom, u koji su se ovaj put umijeale i velike sile. Istodobno, balkanski su ratovi meu ljude Balkana unijeli mrnju, sumnju i strah. Nacionalne naracije su izbrisale osobna sjeanja i osjeaje zajednitva meu susjednim zemljama, stvarajui neprijateljsku sliku. Psihologijska trauma ratova koji su u svakoj od zaraenih zemalja trajali dugo, sjedinila se s novom traumom koju je izazvao Prvi svjetski rat, i koja je bila posebno izraena u Osmanskom Carstvu i u Bugarskoj. Desetljeima su je prenosile izbjeglike obitelji i tako utjecale na zajedniko sjeanje svake balkanske nacije. Ratovi su na tom temelju pojaali nacionalne osjeaje i nacionalni identitet, uveavajui shvaanje nacionalne solidarnosti i zajednike sudbine. Cilj je ove historijske itanke raskid s tradicionalnim nainom prikazivanja balkanskih ratova u kolama i na fakultetima kao preteno politikih dogaaja u kojima su glavne figure kraljevi, ministri i generali. Dakako, oni su igrali znaajne uloge, ali vojne operacije su nosili nii slojevi, ljudi koji su u svakodnevnom ivotu bili civili, a ratovi su utjecali na svakodnevni ivot cijeloga drutva. Uobiajena predodba da se rat sastoji samo iz bojita, pobjeda i poraza nema mnogo veze sa zbiljom, jer su i obini ljudi u pozadini ivjeli teko i u stalnom strahu da e izgubiti svoje najmilije. U tim tekim vremenima bilo je mnogo okrutnosti i zvjerstava, ali i mnogo humanosti i solidarnosti. ak i u rovovima i za vrijeme primirja razvijali su se u zajednikoj patnji ljudski odnosi preko borbenih linija. Naa je ideja da jedne uz druge pokaemo razne vidove ratova i naine na koji su ih doivljavale razliite skupine ljudi diljem jugoistone Europe. Taj e nam poredbeni pristup pomoi da razumijemo razliita gledanja na povijesne procese, uzimajui u obzir ne samo razliite pozicije drava i nacija, nego i razliite trendove unutar jednoga drutva, za koje se smatra da je po definiciji homogeno. Usporeivanjem razliitih suvremenih i modernih perspektiva izbjei emo iluziju monolitne povijesti u kojoj se relativnost istine vidi kao prepreka za razumijevanje prolosti.

15

UVOD

Ovu povijesnu itanku treba itati usporeujui ih paralelno s ostalim trima. Prvo, ona je dodatak Povijesnoj itanci 1, koja opisuje poetak raspada Osmanskog Carstva. Drugo, ona se preklapa s Povijesnom itankom 2, koja prati proces stvaranja drava u jugoistonoj Europi. Balkanski su ratovi bili vana epizoda u konsolidiranju balkanskih nacionalnih drava i u kulminaciji suprotstavljenih nacionalizama. I na kraju, Povijesna itanka 4, koja obuhvaa Drugi svjetski rat, moe se rabiti kao referentna toka radi boljeg razumijevanja fenomena rata i ratnog iskustva u 20. stoljeu.

16

BALKANSKI RATOVI

Kronologija
godina 1911. mjesec ljeto sredina srpnja dogaaj Oivljavanje albanskoga nacionalnog pokreta Napad Unutarnje makedonske revolucionarne organizacije (VMRO) u tipu, Makedonija. Osmanske protumjere potiu poetne razgovore izmeu Bugarske i Srbije. Italija objavljuje rat Osmanskom Carstvu radi pripajanja Libije. Tajni bugarsko-grki sporazum o obrambenom savezu. Italija preuzima Dodekaneske otoke. Napad VMRO-a u Kozani, Makedonija. Osmanske protumjere razjaruju balkanske kranske drave. Albanski pobunjenici zahtijevaju rasputanje Osmanskog parlamenta u roku od 48 sati i uruuju zahtjev za autonomiju (da vilajeti Skadar, Kosovo, Janjina i Bitola budu ujedinjeni u jednu pokrajinu; da albanski vojnici slue samo u toj pokrajini; da albanski bude jezik uprave i obrazovanja; da svi Albanci imaju pravo nositi oruje).

16. rujna 1912. 16. svibnja 21.-27. svibnja 19. srpnja 30. srpnja

15. kolovoza (ot- Usmeni sporazum izmeu Bugarske, Srbije i Crne Gore: Bugarska prilike) daje vojni zajam Crnoj Gori i plaa crnogorsku vojsku u vrijeme rata. Crna Gora pristaje zaratiti protiv Porte, a da nije izazvana. 15. rujna 17. rujna Srbijanska vlada tajno izdaje svojim ambasadama uputu broj 5669 da djeluju u cilju pripajanja Ohrida i Prilepa Srbiji. Ultimatum Balkanskoga saveza (Bugarska, Grka, Crna Gora, Srbija) Porti: neodlona autonomija Makedonije u skladu s Berlinskim mirovnim sporazumom. Izvanredno stanje i opa mobilizacija objavljena u Turskoj i u balkanskim zemljama (18. rujna). Osnivanje 70 malih skupina aktivista VMRO-a u Sofiji za izvianje i sabotae u Makedoniji i Trakiji. Tajni vojni pakt izmeu Bugarske i Grke. Osnivanje Makedonsko-jedrenskog dragovoljakog odreda od izbjeglica generala Petra Darvingova oko 14 600 sudionika Crnogorska vojska napada Osmansko Carstvo. Mirovni sporazum izmeu Italije i Osmanskog Carstva potpisan u Ouchiju. Osmansko Carstvo odbacuje ultimatum i prekida diplomatske odnose s Bugarskom, Crnom Gorom i Srbijom, ali pokuava popraviti odnose s Grkom.

18. rujna 22. rujna 23. rujna 26. rujna 2. listopada 3. listopada

17

KRONOLOGIJA

1912.

4. listopada

Osmansko Carstvo objavljuje rat saveznicima. Sljedeeg dana Bugarska, Grka, Crna Gora i Srbija (7. listopada) objavljuju rat Osmanskom Carstvu. Poetak vojnih akcija. Rumunjska objavljuje neutralnost. Bugarska vojska zauzima Istone Rodope i zaustavlja osmansku kontraofenzivu (15.-25. listopada) Prva i Trea bugarska armija probijaju prvu osmansku obrambenu frontu Eskipolos-Petra, zauzimaju Lozengrad, a Druga bugarska armija opkoljava Jedrene. Dana 13. listopada srbijanska vojska zauzima Skopje, Kumanovo, Veles i tip u Makedoniji. Grka vojska dobiva bitku kraj Sarantaporosa. Uvoenje srbijanskog upravnog sistema na novim teritorijima u Makedoniji i na Kosovu Prvo bombardiranje iz aviona u povijesti ratovanja bugarska avijacija bombardira jedrensku utvrdu Prva i Trea bugarska armija probijaju drugu osmansku obrambenu frontu kod Lile BurgasBunarhisara. Grka vojska dobiva bitku kraj Janice. U Rumunjskoj formirana nova vlada s Tituom Maiorescuom na elu. Grka vojska ulazi u Solun (predao se 27. listopada) ujutro, a bugarska Rilska divizija popodne. Poetak spora oko Soluna. Osmansko Carstvo trai primirje u Sofiji, ali kralj Ferdinand I. prisiljava bugarsku vladu da zanemari taj prijedlog i prikrije ga od saveznika. Poetak pokrtavanja Pomaka u Rodopima. Misija slubene bugarske crkve poslana u prosincu. Prva i Trea bugarska armija neuspjeno napadaju treu osmansku obrambenu frontu kraj atalde. Deklaracije Centralnog komiteta VMRO-a protiv srbijanskih i grkih aktivnosti u Makedoniji. Uvoenje bugarske uprave na novim teritorijima. Makedonsko-jedrenski dragovoljaki odredi porazili osmanske snage u zapadnoj Trakiji. Makedonsko-rumunjsko drutvo vri pritisak na vladu da neto poduzme. Primirje izmeu saveznika i Osmanskog Carstva. Grka odbacuje primirje i nastavlja s vojnim akcijama u sjevernom Epiru.

7.-15. listopada 8.-13. listopada

9.-10. listopada 15. listopada 16. listopada 17.-20. listopada 19.-20. listopada 27. listopada 28. listopada 29. listopada

1. studenoga 4.-5. studenoga 4.-9. studenoga 9. studenoga 14. studenoga 18. studenoga 20. studenoga

18

BALKANSKI RATOVI

1912.

20.-21. studeno- Prvi sukobi izmeu bugarske i grke vojske nedaleko od Soluna, ga izglaeni potkraj mjeseca. 28. studenoga 3. prosinca 3.-24. prosinca Nacionalni kongres u Valoni proglaava neovisnost Albanije. Grko-turska pomorska bitka kraj otoka Eli. Londonska mirovna konferencija. Saveznici trae osmanske pokrajine u Europi zapadno od linije Enos-Midija i otok Kretu. Porta predlae da se Makedoniji dade autonomija i odbija predati teritorije. Na Boi Porta se povlai iz pregovora, velike sile vre pritisak (nota od 4. sijenja 1913.) i prijedlog saveznika biva prihvaen. Londonska konferencija ambasadora najavljuje da Albanija treba postati neovisna drava (20. prosinca). Bugarska tajna misija u Istanbulu radi separatnog mira s Osmanskim Carstvom. Grko-turska pomorska bitka kraj Lemnosa. Bugarsko-rumunjski protokol u Londonu za korekciju teritorija u Dobrudi. Pod pritiskom Rusije, Sofija je spremna korigirati granicu. Porta osuuje primirje i kree u neprijateljstva s pokliem Sofija ili smrt!. Bugarske trupe odbijaju osmanske kontranapade u Galipolju i ataldi i iskrcavanje u arkeju. Bezuspjeni bugarsko-rumunjski pregovori o Dobrudi u Sofiji. Obnavlja se tajni mirovni sporazum izmeu Rumunjske i AustroUgarske. Grka vojska zauzima Janjinu. Bugarsko-grki incidenti kod Nigrite. Ubojstvo grkoga kralja Georgiosa I. u Solunu. Bugarska vojska zauzima Jedrene. Konferencija velikih sila u Sankt Peterburgu o sporu oko Dobrude. Bugarska predaje Silistriju Rumunjskoj i jami prava Vlaha u Makedoniji, ali napetosti ne prestaju. Crnogorska vojska zauzima skadarsku utvrdu. Primirje izmeu Osmanskog Carstva i Balkanskog saveza. Potpisan grko-srbijanski protokol, a za njim i vojni pakt (1. svibnja 1913.).

8.-17. prosinca 1913. 5. sijenja 16. sijenja

21. sijenja 26.-28. sijenja 30. sijenja 2. veljae 5. veljae 21. veljae 5. oujka 2. i 11.-13. oujka 18. oujka 26. travnja 10. travnja 13. travnja 22. travnja

19

KRONOLOGIJA

19.-21. svibnja

Na sastancima bugarsko-grke komisije o razgranienju u Solunu postignut sporazum. Do kraja mjeseca razgranienja su dovrena, uz nekoliko izuzetaka. Londonski mirovni sporazum. Grko-srbijanski sporazum u Solunu. Srbija prekida eljeznike veze s Bugarskom. Bugarski predsjednik vlade Ivan Geov daje ostavku, a zamjenjuje ga Stojan Danev. Premijer Nikola Pai podnosi ostavku u Beogradu. Tim dvjema ostavkama vri se pritisak na Rusiju u vezi s nagodbom o arbitrai. Bugarsko-srbijanski vojni sukobi oko Zletova. Tikveki ustanak VMRO-a u pozadini srbijanske vojske uz pristanak bugarskoga zapovjednitva. Prema usmenoj zapovijedi cara Ferdinanda I., bugarska vojska napada srbijansku kako bi pomogla pobunjenicima. Drugi dio bugarske vojske zauzima luku Leftera i granatira grke krstarice. Poetak Drugoga balkanskog rata. Bugarska vlada odgaa sve vojne akcije, smjenjuje glavnoga zapovjednika bugarske vojske i postavlja na to mjesto proruski orijentiranoga generala Radka Dimitrieva. Ruska vlada predlae konferenciju. Bugarsko-grka bitka kraj Kilkisa. Grka ofenziva u istonoj Makedoniji stie do Simitlija (13. srpnja), gdje je zaustavlja bugarska vojska. Grka vojska zauzima zapadnu Trakiju. Bugarska vojska zauzima Pirot u Srbiji. Rumunjska objavljuje rat Bugarskoj i do 5. srpnja bez otpora zauzima sjevernu Bugarsku. 11. srpnja Austro-Ugarska zaustavlja napredovanje Rumunjske Osmansko Carstvo poinje napredovanje u istonoj Trakiji i zauzima Jedrene (10. srpnja) Rumunjska vojska okupira Varnu u Bugarskoj. Rumunjski konjiki odred stie u Sofiju. Osnovana nova proaustrijska bugarska vlada s Vasilom Radoslavovim na elu. Muslimanski ustanak u zapadnoj Trakiji protiv povlaenja bugarske vojske Republika umurina/Komotini.

1913.

17. svibnja 19. svibnja 30. svibnja 1. lipnja

5.-13. lipnja 15. lipnja 16. lipnja

18. lipnja

19.-21. lipnja 21. lipnja 11. srpnja 15. srpnja 22.-28. lipnja 28. lipnja

30. lipnja 3. srpnja 4. srpnja 13. srpnja

20

BALKANSKI RATOVI

15.-17. srpnja 29. srpnja

Bugarska kontraofenziva protiv grke vojske kraj Kresne. Konferencija ambasadora odluuje da Albanija treba biti neovisna, suverena kneevina. Velike sile biraju za vladara Albanije princa Wilhelma von Wieda, 35-godinjeg njemakog vojnog kapetana. Dana 3. rujna 1914. princ Wilhelm bjei iz zemlje. Mirovna konferencija u Bukuretu; primirje 18. srpnja. Evakuacija rumunjske vojske iz Bugarske. Istanbulski mirovni sporazum izmeu Bugarske i Porte. Ova potonja ponovno uzima istonu Trakiju s korekcijom granice u korist Bugarske, koja uzima zapadnu Trakiju. Mirovni sporazum izmeu Grke i Porte potpisan u Ateni. Firentinski protokol. Granina komisija koju je postavila Londonska konferencija ambasadora odreuje albansku junu granicu i Albaniji dodjeljuje Korc i Gjirokastr, koje je okupirala Grka. Grka dobiva sve otoke u istonom Egeju osim Imvrosa, Tenedosa i Kastelloriza i povlai vojsku s teritorija dodijeljenih Albaniji. Grci iz june Albanije (koju oni zovu sjeverni Epir) proglaavaju neovisnost pod vodstvom G. C. Zografosa, bivega ministra vanjskih poslova Grke. Atentat na prijestolonasljednika Franza Ferdinanda u Sarajevu. Poetak srpanjske krize. Austro-Ugarska navijeta rat Srbiji ime poinje Prvi svjetski rat. Sve druge balkanske zemlje proglaavaju neutralnost.

1913.

17. srpnja 16. kolovoza 25. srpnja 15. kolovoza 16. rujna

1. studenoga 19. prosinca

1914.

13. veljae 28. veljae

28. lipnja 1. kolovoza

21

BALKANSKI RATOVI

PRVO POGLAVLJE Privrede i drutva

Iako su ratovi s poetka 20. stoljea (balkanski ratovi i Prvi svjetski rat) uglavnom tumaeni u svjetlu rastueg nacionalizma u Europi, ne moe ih se razumjeti oslanjajui se iskljuivo na politiku i ideologije. Da bismo problematizirali svoje vienje rata koji je izmijenio kartu jugoistone Europe, nuno je dublje razumijevanje privrednih i drutvenih promjena, kako na globalnom tako i na lokalnom planu. Potkraj 19. i poetkom 20. stoljea sve su balkanske drave, usprkos meusobnim razlikama u organizaciji drutva, privredi i politikom sustavu, bile primjer brzog drutveno-ekonomskog razvoja. U tom procesu modernizacije najvaniji su smjerovi bili porast stanovnitva i razvoj gradova, impresivna izgradnja, industrijski razvoj, aktivne trgovake veze i irenje obrazovanja. Ta je tendencija ila rame uz rame s razvojem vojske i ratne mornarice, i s pravom trkom u naoruavanju u desetljeu uoi balkanskih ratova. Ali druga strana privrednog rasta bili su sve vei vladini zajmovi i zaduenost balkanskih zemalja, koje su dopustile da nacionalne privrede dou pod stranu kontrolu kako bi izbjegle bankrot ili se to dogodilo kao posljedica bankrota (sluaj Grke 1893.). I Osmansko Carstvo i balkanske drave bili su izloeni snanom zapadnom ekonomskom prodoru u vrijeme imperijalizma i kapitalizma prema rijeima L. S. Stavrianosa koje je obiljeavala trka industrijaliziranog Zapada za imperij i potraga za stranim tritima. Vladini su zajmovi bili najblie povezani s gradnjom eljeznica, to je zadovoljavalo ekonomske i politike interese Zapada u jugoistonoj Europi. Britanski interesi davali su prednost eljeznikim prugama od pomorskih luka ka unutranjosti Balkana, jer bi to olakalo britansku trgovinu s poluotokom. Austrija je pak bila zainteresirana za gradnju pruge od sjevera ka jugu kroz Bosnu i Srbiju prema Solunu. Poslije Krimskog rata na Balkanu je poela izgradnja eljeznica, to je oslikavalo izrazito zapadnjaki model privrednog razvoja, ali i sukobljene ekonomske i politike interese velikih sila. Osim toga, pojava trine privrede, te posljetkom toga i prelazak s tradicionalne na novanu privredu, kao i prenaseljenost, nepovoljno su utjecali na balkanske seljake koji su ostali bez zemlje te su bili prisiljeni na iseljavanje. Industrijski razvoj bio je prilino spor, i sve su balkanske zemlje ostale preteno agrarne. No urbanizacija, pojava novih tehnologija, nov nain transporta i masovno osnovno kolovanje znatno su utjecali na ivot ljudi ne samo u gradovima, nego i u selima. Nove ideje u svakodnevnom ivotu i promjene naina ivota, zajedno s uspostavljanjem moderne birokratske drave, podrivale su tradicionalno drutvo. Ovo poglavlje daje opi pregled predratnih balkanskih drutava u usporedbi s paralelnim promjenama u zapadnoj, srednjoj i junoj Europi. Prvi odjeljak bavi se demografijskim i drutvenim problemima, ljudima koji ive u tradicionalnim multietnikim gradovima kao to je Solun tipina poliglotska osmanska luka, ljudima koji odlaze u Ameriku slijedei svoj san o boljem ivotu, seljacima koji obrauju zemlju ili uzgajaju ovce. U drugom odjeljku dokumentira se privredni razvoj kroz razliite aspekte kao to su dravni budeti, trgovinski odnosi, poljoprivreda, industrija i izgradnja eljeznica. I na kraju, u treem odjeljku, biljeimo kulturne i tehnologijske promjene koje su znatno utjecale na ivot ljudi: kolovanje i pismenost, kinematograf i telegraf, bicikli i nove razonode samo su dio onoga to e nam pomoi da bolje shvatimo desetljee uoi balkanskih ratova.
23

PRIVREDE I DRUTVA

I a. Stanovnitvo
Tablica2: Porast balkanskog stanovnitva, 1878.-1912.
Godina popisa 1878.79. 1880. 1884. 1887. 1889.90. 1892. 1894. 1895.96. 1899.-1900. 1905. 1907. 1910. 1912. Rumunjska (u tisuama) 4836 2823 1902 3154 5038 3311 5406 5957 3744 4036 4338 7235 Izvor: Jackson-Lampe, str. 166 2312 2494 2689 2912 2434 2162 21871 Bugarska Srbija Grka 1679

2632

Izraunajte stopu porasta u svakoj zemlji. Usporedite svoje rezultate i pokuajte objasniti razlike izmeu zemalja. Koji su imbenici utjecali na porast stanovnitva u balkanskim zemljama?

Sl. 1. Monastir/Bitola

Nacionalni povijesni muzej, Atena, K2 1581.

to mislite, kojim religijama pripadaju ljudi koji ive u ovom gradu?

1 Grka je 1881. pripojila pokrajine Tesaliju i Artu, to objanjava njezin porast stanovnitva. Openito, kako bismo bolje ocijenili demografske promjene, treba uzeti u obzir promjene granica izmeu drava u tom razdoblju.

24 24

BALKANSKI RATOVI

Tablica 2: Stanovnitvo u gradovima(a) i prijestolnicama balkanskih nacionalnih drava, 1860.-1910.

Rumunjska
ukupno stan. (u tisuama) urbano %

Bugarska
ukup. stan. urbano %

Srbija
ukup. stan. urbano %

Grka
ukup. stan. urbano %

1860. 61. 1874. 1877. 79. 1884. 1889.-90. 1895.-96. 1899.-1900. 1907. 1910.
urb. st.

3918 4486 4862 5318 5710 5957 6684 6.996 313

12 1354 1700 1902 2162 2312 1493 2.912

urb. st.

11 1654 12 13 14 14 14
Beograd urb. st. Atena

18

17 19 18
Bukuret

3024 3232 3.441 3.716 4.306

urb. st. Sofija

18 19 19 19

2187 2434 2632 24

1860.- 61. 1874. 1877.- 79. 1884 1889.-90. 1895.-96. 1899.-1900. 1907. 1910.

122 174 177 220 543 610 700 829 20 45 67 103 236 286 319 351 483 35 54 59 70 90 27 293 465 526 628

41 63 108 111 167

1120 1195

276 341

Napomena: (a) Najmanje 2000 ljudi.

Izvor: Jackson-Lampe, str. 240

Komentirajte porast urbanoga stanovnitva u usporedbi s porastom balkanskoga stanovnitva u cjelini. Zbog ega je broj stanovnika u prijestolnicama rastao bre nego u ostalim gradovima? Usporedite ove podatke s dananjima: koji je postotak urbanoga stanovnitva danas? Sl. 2. ene u Kastoriji, s poetka 20. stoljea

Kako su ove ene odjevene? to moete zakljuiti iz istodobnog tradicionalnog i zapadnjakog naina odijevanja?
2 Fotograf Leonidas Papazoglou (1872.-1918.) ivio je i radio u Kastoriji. Kao mladi se zajedno s roditeljima i mlaim bratom Pantelisom preselio u Istanbul, gdje su braa nauila fotografsko umijee. Poeli su karijeru fotografa u Kastoriji 1898. ili 1899. i uspjeli ostati jedini fotografi u cijeloj regiji.

Papazoglou2, str. 51 25

PRIVREDE I DRUTVA

Tablica 3: Procjena broja stanovnika u europskim pokrajinama Osmanskog Carstva za 1911. godinu
Pokrajine Jedrene Solun Janjina Monastir (Bitola) Skadar Kosovo Ukupno Muslimani 795 706 604 780 244 638 455 720 218 089 959 175 3 242 108 Grci 395 872 397 795 311 032 349 541 10 755 92 541 1 557 536 Bugari 171 055 271 359 246 344 Armenci 33 650 87 9 120.611 14 887 148 281 Katolici 12 783 idovi 9034 62 290 3.990 10.651 Ostali 44 552 11 604 1.175 2.614 Ukupno 1 426 632 1 347 915 560 835 1 064 789 349 455 1 602 949 6 352 575

531453 1 220 211

33 746

3 287 89 162

1 606 61 531

Izvor: Cem Behar, str. 54

Etno-jezine kategorije koje su izmislili osmanski slubenici gotovo su se izjednaile s vjerskim podjelama koje su se pojavile poslije raspada klasinoga sustava mileta. Usprkos etnikim i jezinim razlikama meu njima, svi su muslimani ubrajani u jednu homogenu skupinu. Tendencija je bila da se na pravoslavne krane gleda ili kao na Grke, jer su podravali Vaseljensku patrijariju, ili kao na Bugare privrene Egzarhiji. Ovo objanjava zato, na primjer, u tablici nema Albanaca ili Srba (koje bi se brojalo prema vjeri ili crkvenoj jurisdikciji, a ne prema nacionalnosti). K tome, brojno stanje nekih skupina, kao to su ene, bilo je umanjeno. Zadnji osmanski popis proveden je 1905./1906. Pitanje pouzdanosti osmanskih popisa predmet je opsenih rasprava. Sve u svemu, treba biti vrlo oprezan pri upotrebi podataka iz toga razdoblja, ak i kad nisu namjerno iskrivljeni iz politikih razloga (kao to je sluaj s tablicom 13).

Sl. 3. Svakodnevni ivot na ulicama trgovakoga dijela Soluna

Paljivo pogledajte odjeu ljudi na ulicama. Kako su odjeveni? Kojoj nacionalnosti mislite da pripadaju? Znate li koje su nacionalnosti ivjele zajedno u osmanskom Solunu prije balkanskih ratova? Podsjea li vas ova slika na slina mjesta u kojima ste bili?
Megas, Souvenir, str. 50, ill.49 26

BALKANSKI RATOVI

Sl. 4. Trnica ovaca u Istanbulu

Historijsko i etnoloko drutvo Grke, Atena

Tablica 4: Etnika podjela stanovnika Istanbula, 1897.

Etnika skupina Turci Albanci Kurdi Grci Armenci idovi Srbi Kranski Arapi Ukupno Broj 597 000 10 000 5 000 236 000 162 000 47 000 1000 1000 1 059 000 Izvor: Karpat, str. 104

27

PRIVREDE I DRUTVA

Sl. 5. Pastiri u Epiru, 1912.

Boissonas, Limage de la Grece... eneva 1913., u Hadjiiossif, sv. A1, str. 57

Tablica 5: Prekomorske migracije iz balkanskih nacionalnih drava, 1876.-1915.

U regije izvan RUMUNJSKA Europea bruto 1876.-85. 1224 1886.-90. 5224 1891.-95. 2211 1896.-1900. 10 541 1901.-05. 37 225 1906.-10. 20 707 1911.-15. 15 295 RUMUNJSKA bruto netoc 1224 5135 2209 10 541 35 181 17 823 14 239 11 187 9057 BUGARSKA bruto SRBIJA bruto GRKA bruto 530 1881 4790 11 189 51 479 122 275 127 811 SRBIJAb bruto 530 1881 4790 11 189 49 962 228 1052

Samo u SAD 1876.-85. 1886.-90. 1891.-95. 1896.-1900. 1901.-05. 1906.-10. 1911.-15.

160 6661 42 37 643 228 35 836 1117 BUGARSKA bruto netoc

GRKA bruto netoc

160 6662 32 643 21 487

42 21 889 1575

117 557 118 916

84 355 46 577

a) ukljuuje Kanadu, Australiju, Novi Zeland, Argentinu, Brazil i SAD; b) Srbija i Crna Gora zajedno; c) predvianja na osnovi podataka od 1908. do 1910.

Izvor: Jackson-Lampe, str. 196

28

BALKANSKI RATOVI

Kakve migracije poznajete? Kako biste okarakterizirali prekomorske migracije? Na primjer: iz ekonomskih, kulturnih, etnikih, religioznih razloga ili neeljene/prisilne (npr. ratne izbjeglice, ili zbog promjena granica), ili zbog neega drugog? Kako porast stanovnitva ili urbanizacija utjeu na iseljavanje? Koji ekonomski imbenici utjeu na iseljavanje?

I-1 Grki doseljenik u SAD Steve Hadzis3 pria o svojem ivotu Prvo su moja dva brata dola u SAD i poela raditi u Chicagu. Bilo nas je estorica brae. Ova dvojica iz Chicaga nisu slala novac kojim bi obitelj u Grkoj otplatila dugove, kako je bilo dogovoreno. Onda se otac razbolio i pisao sinovima u Chicagu da dou da ga vide zadnji put. Samo jedan od njih, Perikle, koji je bio najrastroniji, pozajmio je novac i doao u Grku. Kad je stigao, moj se otac potpuno oporavio. Poslije tjedan dana otac je htio kupiti vreu brana. Upitao je mojega brata iz Amerike: Perikle, ima li novca da mi posudi da kupim vreu brana? Iako je bio doao iz Amerike, moj brat nije imao nita. Otac je za brano morao posuditi od strica. Po selu se ubrzo poelo priati kako Hadzisov sin iz Amerike nema novca. Kad je uo aptanja seljaka, Perikle se posramio i rekao naoj majci: Poi ete sa mnom u Ameriku da zaradimo novac i pokaemo ovim budalama koliko vrijedimo. Tako smo svi odluili emigrirati. [...] Prije nego to sam otiao iz Grke, Amerika mi je izgledala kao arena slika iz kaleidoskopa, kao zemlja s obiljem novca. Nikad nisam mislio da u ivjeti ovdje. Samo smo znali da ovdje ima svega u izobilju.
Vlachos, str.122

Etno-jezine kategorije koje su izmislili osmanski slubenici gotovo su se izjednaile s vjerskim podjelama koje su se pojavile poslije raspada klasinoga sustava mileta. Usprkos etnikOko 1890. godine emigracija je u Grkoj postala masovna pojava, a najvie je emigranata otilo u SAD. Iako taj egzodus nikad nije dostignuo razinu nekih drugih europskih zemalja, procjenjuje se da je tijekom zadnjih desetljea 20. stoljea, sve do 1924. godine, u SAD emigriralo oko 500 000 Grka. Razlozi koji su Grke natjerali u emigraciju slini su onima koji su u tom istom razdoblju otjerali i druge europske narode u SAD: mogunost da se nae posao i pobolja ekonomska situacija u punom jeku amerike industrijalizacije, kao i socijalno-ekonomska situacija u domovini. Zbog uvoenja trinih pravila u tradicionalni sustav malih gospodarstava, poljoprivreda Peloponeza je, posebice u podrujima koja su proizvodila suho groe, poslije razdoblja prosperiteta zapala u teku krizu, pa mnogi seljaci nisu mogli platiti porez zbog visokih kamata i poveanih cijena rada i proizvodnje. Sve su to, te injenica da Grka nije stvorila industrijski sektor, kao i prie o bogatstvu u Americi, bolje transportne mogunosti za emigraciju, bili glavni razlozi da Grci napuste svoja sela i odu u daleko inozemstvo. Uglavnom su to bili mukarci koji su se zapoljavali u tvornicama, u raznim poduzeima, u rudnicima i na eljeznici. Ali znatan broj prvih doseljenika je, zadovoljavajui potrebe narastajuega urbanog stanovnitva, otvarao trgovine.

3 Steve Hadzis je bio grki emigrant s Peloponeza, koji je otiao u SAD poetkom 20. stoljea. Bio je jedan od malobrojnih Grka koji se, poslije nekoliko godina provedenih u SAD-u naselio u Andersonu, u Indijani, privuen mogunou da otvori malu prodavaonicu koja bi sluila sve veem radnom stanovnitvu grada.

29

PRIVREDE I DRUTVA

Pogledajte odlomke iz filma Amerika, Amerika E. Kazana; razgovarajte o amerikom snu i o nainu na koji se irio po svim krajevima balkanskih zemalja, o njegovoj ulozi u motiviranju migracija i o tome kako je pomagao iseljenicima da prevladaju svoje strahove. Pokuajte doi do informacija o ivotu emigranata koji su poetkom 20. stoljea iz vae zemlje otili u Ameriku i usporedite njihova oekivanja s njihovim iskustvima tijekom prvih godina ivota tamo. Proitajte dokumente III-19., III-20., V-10. i V-11. i usporedite iskustvo ljudi koji su bili prisiljeni emigrirati s iskustvom opisanim u tim dokumentima.

Opa pitanja uz poglavlje I a Provedite istraivanja o svojem gradu poetkom 20. stoljea. Je li to bio osmanski grad ili grad nacionalne drave? Znate li neke romane koji opisuju gradski ivot toga razdoblja? Usporedite multietnike gradove (kao to su Solun ili Istanbul) s prijestolnicama ili urbanim sreditima nacionalnih drava: ima li razlika u arhitekturi, svakodnevnom ivotu, nainu zabave ili bilo emu drugom? Kombiniranjem razliitih dokumenata iz drugih poglavlja, zajedno s gornjim tablicama, pokuajte kategorizirati kretanje stanovnitva jugoistone Europe prije i za vrijeme balkanskih ratova.

I b. Privreda
TABLICA 6: Budeti balkanskih drava, 1898.-1912.
Rumunjska Prih. Ras. P-R 210 237 27 308 263 +45 583 525 +58 644 533 +111 Prih. 81 128 81 199 Bugarska Ras. 96 125 198 181 P-R 15 +3 17 +18 Prih. 75 95 126 140 Srbija Ras. 84 87 128 125 P-R 9 +8 2 +15 Prih. 120 130 175 240 Grka Ras. 109 116 141 181 P-R +11 +14 +34 +59

1900. 1905. 1910. 1911.

Izvor: Jackson-Lampe, str. 234

Usporedite brojke za etiri zemlje. to primjeujete? TABLICA 7: Struktura dravnih trokova po glavi stanovnika 1911. godine
Trokovi Rumunjska Srbija Bugarska Grka Austro-Ugarska Njemaka Francuska Velika Britanija Ukupno 75 43 42 67 62 55 114 126 Javni dug 13 12 9 28 10 5 32 Vojni 12 10 9 11 16 25 19 Infrastruktura 13 5 10 Obrazovanje 7 3 5 2 2 8 11 Poljoprivreda i industrija 1 1 2

1 Izvor: Jackson-Lampe, str. 234

30

BALKANSKI RATOVI

Usporedite i komentirajte razlike u trokovima izmeu razliitih zemalja. Kako tendencije u trokovima balkanskih drava korespondiraju s trokovima velikih sila? Zato su vojni trokovi tako visoki?

I.2. Poljoprivreda u osmanskoj Makedoniji, prvo desetljee 20. stoljea S pravnog gledita poljoprivrednici su: 1. Zemljovlasnici 2. ivije (napoliari) 3. Radnici i kune sluge U prvoj su skupini muslimanski begovi koji su gospodari ivija; u drugoj skupini su kranski seljaci. Ima i kranskih zemljovlasnika, ali su njihova imanja mala, ne prelaze 200 dnma (jedan dnm je oko 1200 kvadratnih metara); vea su uglavnom u rukama begova. Manja imanja prevladavaju u planinskim krajevima, a velika u ravnicama. Veliki kranski zemljovlasnici su rijetki, i to su uglavnom Grci s prostranim imanjima u oblastima Ser, Drama i Solun. [...] Napoliarstvo je jedan od glavnih uzroka strane bijede kranskoga seoskog stanovnitva, jer ono begu, od kojega se ne mogu zatititi, omoguuje stalnu samovolju i ikaniranje. Teorijski, napoliarstvo funkcionira ovako: beg, koji je vlasnik zemlje, daje im dio zemlje u itluk na obradu prema broju obitelji u itluku 60-100 dnma po obitelji, u ovisnosti o broju njezinih lanova. Beg takoer unaprijed daje sjeme i besplatan smjetaj. Proizvod se, poslije odbijanja desetine, dijeli na jednake dijelove izmeu vlasnika i napoliara. Ovakva podjela moe donijeti vlasniku dobitak od 18% do 25% na njegov kapital. No zemljovlasnik je najee nezadovoljan ovom podjelom, te uspijeva kao apsolutni gospodar sudbine svojih kranskih napoliara, iji rad iskoritava kako mu se svidi prijetnjama ili silom oteti najbolji dio koji im inae pripada. [...] Kranski zemljovlasnici su esto Bugari. Kao to smo ve rekli, njihova imanja rijet-

ko zauzimaju vie od 200 dnma. Oni sami obrauju zemlju i mogli bi uivati u stanovitom blagostanju kad bi porezi bili pravinije razrezani i potenije rasporeeni i kad ivoti i imanja krana ne bi bili u stalnoj opasnosti.
Draganof, La Macedoine et les Reformes (Paris 1906) str. 43-53 u Issawi, str. 225-7

Kakav je bio poloaj kranskih seljaka u osmanskoj Makedoniji?

Sl. 6. Predionica brae Sajas u Solunu

Megas, Souvenir, str. 86, sl. 92

Predionica brae Sajas osnovana je 1873. godine. Zapoljavala je oko 470 radnika, od toga 350 mladih idovki u dobi izmeu 14 i 18 godina. Godine 1902. tvornica je bila oteena u potresu koji je pogodio grad, a potpuno je unitena u poaru 1917. Zato je toliko mladih djevojaka radilo u ovoj tvornici? Znate li kakvi su bili uvjeti rada? Kako bi vama bilo da radite u predionici umjesto to idete u kolu?

31

PRIVREDE I DRUTVA

Tablica 8a: Balkanski izvoz, 1901.-1911.

Prosjeni izvoz % u Austro-Ugarsku. %u Njemaku %u Francusku % u Veliku Br.itaniju %u Belgiju % u Osmanskog Carstva.

Rumunjska 1901.-05. 1906.-10. 1911. Bugarska 1901.-05. 1906.-10. 1911. Srbija 1901.-05. 1906.-10. 1911. Grka 1901.-05. 1906.-10. 1911.

(mil. leja) 361 501 692 (mil. leva) 120 119 185 (mil. din.) 66 84 117 (mil. drah.) 87 120 141

13 10 9 10 8 6 86 28 41 14 10 10

7 6 5 9 12 12 5 25 25 8 10 11

3 7 7 6 6 6 1 1 1 10 8 10

9 10 8

29 30 28 16 18 28 19 27 16 6 10 8

12 13

27 26 24

6 11 4 Izvor: Jackson-Lampe, str. 174

Tablica 8b: Balkanski uvoz, 1901.-1911.

Prosjeni uvoz % iz Austro-Ugarske % iz Njemake % iz Francuske. % iz Velike Britanije % iz Osmanskog car.stva

Rumunjska 1901.-05. 1906.-10. 1911. Bugarska 1901.-05. 1906.-10. 1911. Srbija 1901.-05. 1906.-10. 1911. Grka 1901.-05. 1906.-10. 1911.

(mil. leja) 299 409 570 (mil. 95 140 199 (mil. 53 70 115 (mil. 140 149 174 drah.) 14 14 17 9 9 9 8 7 8 21 22 4 10 9 5 din.) 58 33 41 13 33 27 9 12 8 leva) 27 27 24 15 17 20 6 6 13 17 16 15 14 14 8 27 25 24 28 34 32 6 5 6 17 15 15

Izvor: Jackson-Lampe, str. 181

Koji su trendovi u trgovini s inozemstvom u balkanskim zemljama? Komentirajte razlike.4 Zato su, u usporedbi s Bugarskom, Rumunjska i Srbija imale tako ograniene trgovake odnose s Osmanskim Carstvom? Kako je trgovina s inozemstvom utjecala na rast privrede?
4 Uzmite u obzir mogunost da je Grka moda ve imala suficit zbog pomorskog prometa.

32

BALKANSKI RATOVI

Sl. 7. Prijevozna sredstva u Albaniji poetkom 20. stoljea

Gjurme te Historise Kombetare ne Fototeken e Shkodres, str. 60

33

PRIVREDE I DRUTVA

Tablica 9: Balkanske eljeznike pruge5 u upotrebi, 1870.-1912.

RUMUNJSKA 1870. 1880. 1885. 1890. 1895. 1900. 1905. 1910. 1912. 248 921 1.356 2424 2534 3100 3179 3437 3532 BUGARSKA 221 224 224 803 861 1566 1567 1897 2109 SRBIJA 0 0 253 540 540 571 707 892 976 GRKA 12 12 222 697 916 1033 1351 1573 1584

Izvor: Jackson-Lampe, str. 211

Je li eljeznica smatrana sredstvom ili dokazom privrednog rasta i zato? Je li bilo mogue da se pruge grade iz razloga koji nisu povezani s privrednim interesima?

I-3. Naelnik Glavnoga stoera bugarske vojske, general Fiev, analizira bugarske eljeznice6 Operativni projekti 1911. i 1912. Nedavno istraivanje je pokazalo da nae eljeznice nee moi udovoljiti vojnim potrebama u sluaju rata. Znai, nai operativni projekti jedva da bi se mogli provesti s obzirom na potrebe prijevoza za vrijeme mobilizacije i koncentracije vojske na terenu. Zbog vrlo kratkog postojanja bugarskog kraljevstva, eljeznica nije mogla dostii svoj puni razvoj i tako postati pouzdano sredstvo u obrani drave. Dvije glavne eljeznike pruge koje su prolazile kroz sjevernu i junu Bugarsku i transbalkanska pruga Gornja Orahovica, Trnovo, Stara Zagora, postale su najvanije pruge za vojni transport u vrijeme mobilizacije. Tehniki gledano, nae eljeznike pruge, koje su graene iskljuivo za potrebe trgo5 U kilometrima.

vine, imale su mnogo mana: otar nagib, mali radijus, mali broj skuenih eljeznikih stanica, nisu imale platforme za utovar za vojne vlakove, nezadovoljavajue zalihe vode u veini eljeznikih stanica i vrlo malo okretnica.
Fiev, [Odabrana djela]

Koji su vojni problemi nastali zbog situacije na bugarskoj eljeznici opisane u ovom lanku? Kako su eljeznice povezane s mogunostima uspjenoga ratovanja? Kako se moe nadoknaditi manjkavost eljeznice?

6 General Ivan Fiev (1860.-1931.) bio je naelnik glavnoga stoera bugarske vojske 1910. godine. Razradio je novi plan za rat protiv Turske. Protivio se poetku Drugog balkanskog rata. Bio je lan bugarske delegacije na mirovnim pregovorima u Bukuretu u srpnju 1913. godine.

34

BALKANSKI RATOVI

Tablica 10: Telegrafi 1910. godine

Zemlja Srbija Bugarska Rumunjska Rusija vedska Danska Nizozemska Belgija Velika Britanija i Irska Francuska panjolska Italija vicarska Njemaka Austrija Maarska Bosna i Hercegovina Telegrafske centrale 208 350 3127 8423 2849 559 1393 1634 13 959 20 303 1902 7664 2361 45 116 6970 4592 173 Telegrafska mrea Duina linija u km Duina ica u km 4350 8289 5935 12 760 7321 20.641 199 502 705.752 9317 32 220 3644 12 842 7526 36 884 7880 41 858 98 625 931 532 182 794 690 636 42 935 92 109 49 443 203 711 3614 26 021 274 593 2 050 332 46 952 235 493 23 068 144 124 3231 7374 Izvor: Sundhaussen, str. 523

Znate li jo neki tehnoloki izum koji je promijenio nain komunikacije u ivotu Europe potkraj 19. i poetkom 20. stoljea? Kad se u vaoj zemlji pojavio prvi telefon? to mislite, kakve su bile reakcije ljudi na ove inovacije?

Sl. 8. Vila Allatini u Solunu, 1913.

Megas, Souvenir, str. 107, sl. 120

35

PRIVREDE I DRUTVA

Vilu Allatini je 1895. godine izgradio Carlo Allatini kao privatnu rezidenciju po nacrtu talijanskoga arhitekta Vitaliana Posellija. Godine 1909. palaa je kupljena za potrebe Treega korpusa osmanske vojske, a 1912. godine zauzela ju je grka vojska. Abdul Hamid II. je poslije neuspjeha kontrarevolucije, te nakon to je u travnju 1909. oboren s prijestolja, po odluci vlasti ivio u vili Allatini. U listopadu 1912., kad se grka vojska poela pribliavati, bio je vraen u Istanbul. idovska obitelj Allatini bila je jedna od najbogatijih u Solunu i bila je vlasnik dviju najveih tvornica u gradu (ciglane Allatini i mlinova Allatini, osnovanih 1880. odnosno 1882.).

Koga vidite na slici? Kako su odjeveni? Je li bicikl bio uobiajena pojava u jugoistonoj Europi u to vrijeme? Za to se koristio za rekreaciju ili za prijevoz? Znate li kako se gledalo na ene koje voze bicikl?

Opa pitanja uz poglavlje I b Napiite kronologiju i opiite tehnike promjene u svojoj zemlji potkraj 19. i poetkom 20. stoljea: elektrina struja, automobil, benzin, telefon itd. Raspitajte se o prijevoznim sredstvima u svojoj zemlji potkraj 19. i poetkom 20. stoljea.

I c. Kultura
Sl. 9. Sat povijesti u enskoj gimnaziji, Atena 1911.
Statistiki tis Dimosias ekpaideuseos, Atena 1912. u Koulouri, Istoria, str. 12

Kako su uenice odjevene? Znate li je li u vaoj zemlji bilo odvojenih kola za djevojice i djeake? Izgleda li vaa uionica kao ova na slici? to je na zidovima?

36

BALKANSKI RATOVI

I-4. Djeak idov7 opisuje svoje kolovanje u Solunu 1904. Le Petit Lycee Francais (Mali francuski licej) otvorio je svoja vrata 1904. godine. Bio je smjeten na niem katu skromne male kue u Kampaniji na istonom rubu grada. Djeca u dvama poetnim razredima predstavljala su presjek heterogenoga stanovnitva Soluna. Niu skupinu u koju sam ja bio smjeten, inili su tri mala Francuza, jedan Grk, etiri panjolska idova, jedan Srbin, jedan Mamin8, jedan Armenac, jedan Turin i jedan Crnogorac, koji je doao s Cetinja upravo da bi nam se pridruio. Iako smo svi teno govorili francuski, doli smo iz dravnih kola ili od privatnih uitelja i nitko od nas nije imao neki blii kontakt s djecom druge nacionalnosti. A ovdje smo, prvi put, sjedei jedan pokraj drugoga u novim klupama, gledajui u plou na tronocu, zajedno sluali M. Thierryja, direktora crvenog lica, plavih oiju i utih brkova, kako nam govori o nastavnom programu. [...] Njegovo iskreno zanimanje za obiaje u naim zemljama oslobodilo je i one najstidljivije i najpovuenije meu nama. Ubrzo se Mehmed, turski djeak, sam javio da nam objasni obred Kurban-bajrama, blagdan koji slijedi poslije Ramazana. Jovanovi, roak crnogorskoga kralja Nikole, slobodno je priao o svojem narodu i svojim planinama. Od

Papopoulosa smo saznali da su mnogi grki obiaji isti kao srpski kad nam je Ivan, konzulov sin, ispriao kako se u Srbiji slavi Uskrs. Otvoreno i slobodno razgovarajui i igrajui se skupa, sklapajui prijateljstva i odlazei jedni drugima u kue, stjeui meusobno povjerenje, bolje smo upoznali jedni druge i saznali mnogo toga to bi, izvana gledano, izgledalo udno i besmisleno.
Sciaky, str. 152, 153, 154

Godine 1908. u Solunu je bilo 48 idovskih kola, 32 turske, 20 grkih pravoslavnih kola, 7 francuskih i razne talijanske, bugarske, srpske i rumunjske institucije. kole na francuskom jeziku bile su Alliance Israelite Universelle, Mission Lailjue, Lycee i Braa i sestre sv. Vincenta de Paula. Veina idovske gradske djece stjecala je obrazovanje u institucijama koje su bile izvan kontrole njihovih vjerskih vlasti.

Kakav je bio etniki sastav Soluna poetkom 20. stoljea? Je li na uenike utjecalo iskustvo u njihovim kolama, i kako? Kakav je etniki sastav vaega razreda? Imate li prijatelje i prijateljice drugih nacionalnosti?

7 Leon Sciaky, autor ovog odlomka, roen je u Solunu 1893. godine. Njegova obitelj potjee od idova protjeranih iz panjolske 1492., iz Italije 1493. i iz Portugala 1497. godine. Leon je 1915. godine emigrirao u New York, a njegova obitelj ubrzo za njim (otac Salomon, majka Paloma, sestre Elda i Laure i brat Maurice). Namjeravali su se vratiti kad se situacija u Turskoj smiri, ali do toga nikada nije dolo. Leon je studirao strojarstvo na Institutu Prat u Brooklynu. Godine 1922. oenio se Frances Hillmann iz Litve. Umro je u Mexico Cityju 1958. Prvi put je svoja sjeanja o djetinjstvu u Solunu objavio 1946. godine. 8 Sljedbenici Sabbetaia Zevija koji su preli na islam.

37

PRIVREDE I DRUTVA

Tablica 11: Nepismenost poetkom 20. stoljea (postotak nepismenih)

zemlja** Francuska (1901.) Austrija (1900.) Maarska (1900.) Grka (1907.) Bugarska (1900.) Europski dio Rusije (1897.) Rumunjska (1899.) Srbija (1900.) Bosna i Hercegovina ukupno 17,4 23,8 40,7 60,8 72,1 73,0 78,0 79,7 87,8 mukarci 14,8 22,1 34,4 41,8 57,9 62,5 67,3 82,9 ene 19,8 25,5 49,6 79,8 86,9 83,1 70,6 92,9 93,4 djecaa 16,9 31,3b 36,2 55,0 68,4 77,5 78,3 87,3c Izvor: Mayer, str. 102 ** Godina kolovanja a) kolskog uzrasta obino od 5 do 14 godina b) Od 6 do 10 godina c) Od 7 do 20 godina

to mislite, zbog ega postoji tolika razlika u pismenosti izmeu mukaraca i ena?

Tablica 12: Osnovne kole i uenici u Europi (potkraj 19. i poetkom 20. stoljea)
zemlja* Srbija (1904.) Grka (1902.) Bugarska (1898.) Rumunjska (1903.) Rusija (1903.) Belgija (1905.) Francuska (1903.) Portugal (1890.) panjolska (1901.) Italija (1901.) Austrija (1903.) Maarska (1905.) Bosna i Hercegovina (1899.)
* Godine kolovanja

kole 1267 3263 4686 4207 84 500 7144 85 437 5339 33 763 61 777 21 292 18 976 293

uenici na 1000 stanovnika 46 81 96 75 44 121 155 47 105 84 146 133 18

uenici na 1000 stan. (5-15 god.) 175 376 436 351 187 608 899 238 525 393 670 598 76 Izvor: Sundhoussen, str. 555

Usporedite tablice 11 i 12. Moete li ustanoviti vezu izmeu kolovanja i pismenosti? Usporedite podatke iz zapadnih, junih i jugoistonih zemalja. Podudara li se kolovanje s ovom kategorizacijom?

38

BALKANSKI RATOVI

Sl. 10. idovke pleu, Solun

Sl. 11. Tkalje, Avdela 1907. prvi balkanski film

Chr. K. Christodoulou, str. 39

Megas, Souvenir, str. 27

U Solunu je bilo mnogo grupa profesionalnih pjevaa koje su nastupale na svadbama, obrezivanjima i drugim drutvenim skupovima. idovski glazbenici zvali su se tchalghidjis. Uoi balkanskih ratova u Solunu je, od ukupno 150 000 stanovnika, ivjelo oko 60 000 idova.

Braa Yiannis (1878.-1954.) i Miltiadis (1883.-1964.) Manakia, vlakog podrijetla, roeni su u Avdeli (oblast Grevena), a ivjeli su u Monastiru do 1905. godine. Snimali su mnoge dogaaje, ljude, obrede i obiaje u sve slabijem Osmanskom Carstvu i smatraju se oevima filmske umjetnosti na Balkanu. Godine 1921./22. otvorili su prvu stalnu kinodvoranu u Monastiru. Njihov film Tkalje (1907.) smatra se prvim filmom snimljenim na Balkanu.

Usporedite slike 2, 10 i 11. Pokuajte sastaviti dva pitanja koja se odnose na sve tri slike.

Opa pitanja uz poglavlje I c Naite podatke o obrazovnom sustavu u svojoj zemlji poetkom 20. stoljea: osnovne i srednje kole, nastavni planovi, pohaanje nastave, udbenici itd. Naite neki udbenik s poetka 20. stoljea i usporedite ga s nekim svojim udbenikom. Otkrijte razlike i slinosti.

39

DRUGO PODGLAVLJE Politika

Ratovi su uglavnom rezultat politike odreene drave ili skupine drava sa zajednikim interesima. Balkanski ratovi nisu bili izuzetak od ovoga pravila. Nakon Berlinskog sporazuma u srpnju 1878., glavni problem za drave u jugoistonoj Europi bio je nacionalno ujedinjenje ili nacionalno pitanje, kako se to tada zvalo. Ideja ivota u homogenoj jednonacionalnoj dravi, koja je morala obuhvatiti sve teritorije za koje se iz povijesnih ili demografskih razloga smatralo da pripadaju jednome narodu, dominirala je kolektivnom imaginacijom. Zbog toga su teritorijalna razgranienja odreivana mirovnim sporazumima smatrana neprihvatljivima ili privremenima. Velik dio Balkanskog poluotoka ostao je pod vladavinom sultana, a susjedne zemlje su ga smatrale prostorom za irenje teritorija. Politiku suparnitva u regiji pokrenule su velike sile koje su za sluaj diplomatskoga ili vojnoga sukoba eljele ojaati svoj utjecaj na poluotoku. Takozvano istono pitanje bilo je sve od poetka 19. stoljea na samom vrhu diplomatskoga dnevnog reda, iz straha od nekog europskoga rata i zbog odlunosti da se odri status quo. Nastojanje da se raspad Osmanskog Carstva dovede u sklad s europskom ravnoteom snaga stvorilo je bezbroj planova za mogue rjeenje. Dvjema alternativama daljem opstanku Osmanskog Carstva ili njegovoj podjeli izmeu velikih sila, usprotivile su se nove balkanske drave koje su nacionalnu integraciju zamiljale kroz teritorijalnu ekspanziju. Nakon Berlinskoga kongresa velike su sile bile prisiljene integrirati budunost balkanskih drava u svoju politiku dijeljenjem njihovih sfera utjecaja. Politike balkanskih vlada, koje su vodile u rat, osporavali su samo pojedinci i male politike skupine u svim balkanskim drutvima. Socijaldemokrati su bili jedina dobro organizirana politika skupina koja se protivila ratnoj politici. Kreirali su ideju o balkanskoj federaciji, koja bi bila jedno ope rjeenje za sve politike i drutvene probleme junoeuropskih zemalja. Ali utjecaj tih skupina bio je beznaajan, i one nisu stvorile pravu alternativu dominantnoj politici. Od 19. stoljea osmanski je nadnacionalni koncept pokuavao ponuditi mirnu koegzistenciju svih naroda unutar moderniziranoga Osmanskog Carstva. No autokratski reim Abdula Hamida, koji je 1877. raspustio prvi osmanski parlament, izazvao je protivljenje i zavjere kako kranskih tako i muslimanskih podanika. Nakon 30 godina autokracije, Mladoturska revolucija dovela je i do izbora i do pojave turskog nacionalizma. Umjesto da pomiri nemuslimanske podanike s osmanskom vlau, ona je tako pridonijela raspadu carstva. Balkanski iredentizam suoio se s turskim nacionalizmom Komiteta za jedinstvo i napredak. Trajnija posljedica osmanskog poraza u balkanskim ratovima zapravo je bilo naputanje osmanskoga nadnacionalnog koncepta u korist agresivnog nacionalizma. Pokretake ideologije mogu se nai ne samo u suprotstavljenim nacionalizmima, nego i u ideologijskim promjenama irom Europe na prelasku iz 19. u 20. stoljee. Kult mladosti, potraga za novim ovjekom, novi ideal militantne mukosti, socijalni darvinizam i, na kraju, pozitivna slika rata bili su ideologijski trendovi koji su pripremili europska drutva za rat koji se predviao i oekivao. Izvori u ovom poglavlju ne nastoje detaljno dokumentirati mnoge vidove unutarnje politike balkanskih zemalja i njihove vanjske politike u kontekstu istonog pitanja. Oni ni ne pretendiraju zabiljeiti razliite ideologijske trendove koji su se u regiji proirili potkraj 19. i poetkom 20. stoljea, ali nam pomau da shvatimo sloenost politikih i ideologijskih imbenika koji su balkanske narode uvukli u meusobni rat.
40

Karta 1: NACIONALNE ASPIRACIJE BALKANSKIH ZEMALJA

II a. Pokretake ideologije
Karta 1: Nacionalne aspiracije balkanskih zemalja

granice 1912. srbijanske aspiracije bugarske aspiracije rumunjske aspiracije grke aspiracije

Carnegie, str.38

Sl. 12. Rumunjski potplat rumunjska karikatura, 1913.

Furnica, IX, br. 20, 17. sijeanj 1913., p.1

Tekst karikature: Majstore Carol, zato se toliko uzalud trudite da je pokrpate, a neete popraviti i potplat? Kakav potplat? Potplat drave. Zar ne vidite u kakvom je stanju?

POLITIKA

Tablica 13: Suparnike statistike o Makedoniji

BUGARSKA STATISTIKA (Kanev, 1900.) Turci Bugari Grci Albanci Vlasi idovi Romi Srbi Ostali UKUPNO GRKA STATISTIKA (Delijani, 1904.) (bez Kosovskog vilajeta) Turci Bugari Grci Albanci Vlasi idovi Romi Srbi Ostali UKUPNO

499 204 1 181 336 228 702 128 711 80 767 67 840 54 557 700 16 407 2 258 224

634 017 332 162 652 795 25 101 53 147 8911 18 685 1 724 818

SRBIJANSKA STATISTIKA (Gopevi, 1889.) Turci 231 400 Bugari 57 600 Grci 201 140 Albanci 165 620 Vlasi 69 665 idovi 64 645 Romi 28 730 Srbi 2 048 320 Ostali 3 500 UKUPNO 2 870 620

Carnegie9, str. 28, 30

Nije postojala osmanska administrativna oblast po imenu Makedonija, pa su stoga suparnike statistike zasnovane na razliitim definicijama geografskih regija koje sainjavaju Makedoniju. Obino se smatralo da se Makedonija sastoji od vilajeta Solun, Janjina i Monastir.

Na karti 1 odredite teritorije gdje se interesi balkanskih zemalja preklapaju. Usporedite ovu tablicu s tablicom 3 bez pokrajina Jedrene i Skadar.

9 Carnegijev odbor: poslala ga je Fondacija Carnegie da istrai zloine poinjene za vrijeme Balkanskih ratova. Fondaciju je osnovao Andrew Carnegie, ameriki industrijalac i filantrop. lanovi Balkanske istrane komisije: dr. Joseph Redlich, profesor javnog prava na Bekom sveuilitu (Austrija), barun dEstournelles de Constant, senator (Francuska), Justin Godart, pravnik i zastupnik u donjem domu parlamenta (Francuska), dr. Walther Schcking, profesor prava na Sveuilitu u Marburgu (Njemaka), Francis W. Hirst, Esq., izdava Ekonomista (Velika Britanija), dr. N. H. Brailsford, novinar (Velika Britanija), profesor Paul Milioukov, lan Ruske dume, dr. Samuel T. Dutton, profesor na Teachers College, na Sveuilitu Columbia (SAD).

42

BALKANSKI RATOVI

II-1. Oekivanja jednoga srbijanskog vojnika Srbijanski vojnik je, poput grkog, vrsto vjerovao da e u Makedoniji nai sunarodnjake, ljude koji govore njegov jezik i koji e ga pozdravljati sa ivio. Ali naao je ljude koji su govorili drugaijim jezikom, koji su uzvikivali hura! Ili je pogreno shvaao ili nita nije shvaao. Teorija o postojanju srpske Makedonije i grke Makedonije koju je nauio u mladosti bila je pogrena. Ali njegovo domoljubno uvjerenje da Makedonija mora postati grka ili srpska, ako to ve nije, ostalo je netaknuto. Nesumnjivo da je Makedonija za njega bila onakva kakva je bila u vrijeme Duana Silnog ili u vrijeme bizantskih careva. Bugarski agitatori i aktivisti usaivali su stanovnitvu ideju da su Bugari. Ali agitatore treba protjerati iz zemlje i ona e postati ono to je uvijek bila, srpska ili grka. U skladu s tim vojnici su i djelovali. Tko su bili ti agitatori koji su prisilili narod da zaboravi srpski i grki jezik? Prvo, to su bili sveenici, zatim uitelji i, na kraju, revolucionarni elementi koji su pod starim reimom osnovali jednu organizaciju, zatim predvodnici bandi i njihovi lanovi, seljaci koji su ih opskrbljivali novcem ili hranom jednom rijeju, cjelokupno muko stanovnitvo, ako je bilo obrazovano i obavijeteno.
Carnegie, str. 50-51

pred topovsku cijev, on mora ispunjavati i neke moralne uvjete, mora biti uvjeren da e svojom rtvom osloboditi svoj narod od ugnjetavanja, ili da e, premda ni on ni njegovi nee izgubiti ili pobijediti, to krvoprolie biti od koristi njegovoj zemlji i blinjima. Ta moralna crta iziskuje stanovito materijalno stanje, stanovit stupanj kulture, stanovita graanska prava, i takva e vojska biti ili nepobjediva, ili e biti poraena uz groznu cijenu.
Popescu, str. 5, 6

Koji je muki ideal predstavljen u ovom dokumentu? Mislite li da su regruti ili u borbu bez oklijevanja?

II-3. Turci i osmanski nadnacionalni koncept Predgovor Napisao sam ovaj kratak roman prije pet godina. Nije mi bio cilj stvoriti knjievno djelo. Samo sam elio udne ideje naega prosvijeenog naroda usporediti s drutvenim realnostima. Nakon donoenja Ustava upoznao sam mnoge nae velike ljude. Gotovo sve njihove ideje mogu se saeti u sljedee: Biti Osmanlija jest zajednika oznaka nacionalne pripadnosti. Biti Osmanlija ne znai biti samo Turin ili musliman. Svaki pojedinac pod osmanskom jurisdikcijom pripada osmanskoj naciji (Osmanli milleti), bez obzira na etniku ili vjersku pripadnost (bila tefrik i cins-u mezheb). Ali, ta je ideja bila obina iluzija u onim umovima koji su bili produkt nenacionalnoga obrazovnog sustava tanzimata. Nije postojala mogunost formiranja zajednike nacije od pojedinaca drugaijeg jezika, vjere, morala, povijesti i kulture, pojedinaca koji su se ponosili razliitim stvarima. Je li osmanski bilo jo neto osim imena nae drave? Nijemce koji su ivjeli u Austriji niste mogli zvati Austrijancima ili habsburkom nacijom. Nijemac je Nijemac, gdje god ivio. Tako je i s nama, narodom koji govori turski, narodom s tisuljet43

Kako su vojnici bili obuavani? Pokuajte shvatiti zato su ih obuavali na taj nain. Na koji je nain ovaj tekst povezan sa statistikama prikazanima u gornjim tablicama? Moete li u ovoj itanci, ili bilo gdje drugdje, nai bilo kakav dokaz koji bi osporio tumaenje gornjeg teksta? II-2. Rumunjski vojnik o ideologiji rtve Da bi mlad ovjek bez oklijevanja otiao na bojno polje, dobro znajui da tamo moe i poginuti, da bi se odrekao najjaeg instinkta, instinkta samoodranja, i vedro izaao

POLITIKA

nom povijeu i jo starijom mitologijom. Mi smo bili istinski Turci, bilo da smo ivjeli u Osmanskom Carstvu, na Kavkazu, u Azerbejdanu, u Turkistanu, u Buhari, u Kagaru, ili bilo gdje drugdje. S druge strane, naa inteligencija je, dajui mistino znaenje terminu osmanski, imala tako besmislene politike poglede i drutvene ciljeve, da ovjek zaplae!
mer Seyfeddin, Ashab-Kehfimiz

II-4. Osjeaji kranskih seljaka prema Mladoturcima u osmanskoj Makedoniji Seljak koji je ivio u kolibi od blata u svojem udaljenom zaseoku nije nimalo mario za integritet Osmanskog Carstva. Sve to je znao o carstvu bila je dolina u kojoj je ivio. Rekli su mu da e biti drugaije sada kad je proglaen hurriet10. A on se nadao da to znai kraj iznudama poreznika, begovoj aroganciji, brutalnosti vojnika. Nadao se da e sad bez straha moi obraivati svoju njivu. Moda e mu ostati vie hrane koju su on i njegova obitelj tekom mukom proizveli. Tako je on shvaao hurriet. Svoje volove, nekoliko stvari u kolibi, svoju njivu i svoju crkvu to je bilo sve od carstva to je elio sauvati. Ali nije bilo tako. Iznenada su doli i rekli da njegov sin mora u vojsku, u vojsku s Turcima. A onda su jednoga dana anatolski vojnici opkolili seoce. Upadali su u kue, otvarali sanduke i parali slamarice. Trae puke, rekli su. Pretukli su ga i uvrijedili njegovu enu kad je rekao da nema puku. Kaurine11, rekli su, daj puku ili emo te ubiti. Srea to je imao neto novca da ih podmiti. Sveenik njegove crkve u selu iza planine bio je uhien. Okovali su ga i odveli u Konak12. Nitko nije znao za to je optuen. Ne, Turcima se nije moglo vjerovati. Stari Turci, Mladoturci, hurriet ili ne, svi su bili isti. Htjeli su da im se krani klanjaju, da klee pred njima. Godine 1911. Mladoturska partija i njezin novi reim postali su prava mora. Uzalud je pokuavala povratiti povjerenje naroda koje je imala na poetku, kad je u Solun dovela novoga sultana13 i prikazala ga na paradi u Albaniji.
Sciaky, str. 248

mer Seyfeddin (1884.-1920.) pisac pripovijetki, propagandist, zagovornik govornog (ili narodnog) turskog jezika, vatreni modernist nacionalist. Tvorac je konsolidirane demonologije. U veini njegovih romana najee teme su nacionalizam i manjine. Neki su o balkanskim ratovima i o bugarskim zvjerstvima. Njegov roman Naih sedam spavaa pisan je u obliku dnevnika izmiljenog Armenca, biveg revolucionara, po imenu Haykiyan. U predgovoru iz 1918. godine, malo prije svoje smrti, Seyfeddin tvrdi da je roman napisao 1913. godine. Ali prema Halilu Berktayu, roman je napisan 1918., kao neizravna isprika ili obrana od optube za ratne zloine na suenju koje je poelo u okupiranom Istanbulu.

Kakva je bila ideologija osmanskoga nadnacionalnog koncepta? Zato Seyfeddin misli da je ta ideja bila iluzija?

10 11 12

Sloboda. Pogrdni turski naziv za krane. Znai nevjernik. Velika zgrada, palaa. U Solunu zgrada vlade.

13 Mehmed V. Reat (1911.-18.), 35. sultan i sin Abdul Metzita. Naslijedio starijeg brata Abdula Hamida (1909.). Predao je svu vlast CUP-u i politiarima. Umro je prije kraja Prvoga svjetskog rata.

44

BALKANSKI RATOVI

Sl. 13. Komite u oblasti Kastorija, poetak 20. stoljea

II-5. Ideja o balkanskom savezu Ivana Vazova, bugarskog pjesnika Prije osam godina, kad su bratski sastanci srpske i bugarske akademske mladei i kulturnih radnika bili sve ei, na je urednik zamolio mnoge slavne bugarske politiare, pisce, javne osobe da daju svoje miljenje o balkanskom savezu, koji je u to vrijeme bio samo san domoljuba na objema stranama. Evo to je najvei ivui bugarski pjesnik Ivan Vazov, odgovarajui na na zahtjev, rekao o balkanskom savezu: Balkanski savez dvije su rijei kojima od sveg srca elim da dobiju tijelo i krv i da to prije postanu zbilja. A zato jo nisu postale zbiljom? Za to ima mnogo razloga: pogreke iz nae povijesti (i srpske i bugarske), naa prolost, i dalja i blia, nedostatak zrele politike misli meu onima koji upravljaju sudbinom ili naim dvjema dravama, sklonost ka meusobnim sukobima i suparnitvo tipino samo za Slavene. Kao to se vidi, ima mnogo prepreka provoenju ove ideje. Treba da se naoruamo hrabrou za meusobne ustupke; treba nam hrabrost da zaboravimo sve sebine nacionalne interese i da mislimo samo na jedno: da e i bugarski i srpski narod biti slobodan, moan i velik samo u bratskom maru naprijed i u vrstom politikom savezu.
Balkanski rat u slici i rei, br. 6, 24. veljae (9. oujka) 1913.

Papazoglou, str. 106

Desno je vojvoda (voa) Marko Ivanov iz Kailara (danas Foufa u oblasti Kastorija) roen 1877., a umro u Sofiji 1933. godine. U sredini vojvoda Manol Rozov iz Bobita (danas Verga u oblasti Kastorija), roen 1878., ubijen 3. rujna 1903. Fotografija je vjerojatno snimljena prije samog Ilindenskog ustanka.

Pokuajte objasniti zato je, po Vazovu, balkanskim narodima bilo vrlo teko ujediniti se. Mislite li da je poetkom 20. stoljea susjednim zemljama bilo mogue zaboraviti svoje sebine nacionalne interese? Je li to mogue danas?

45

POLITIKA

II-6. Balkanski savez prema Srpskoj socijaldemokratskoj partiji A. Iz govora voe Srpske socijaldemokratske partije Dimitrija Tucovia na antiratnom protestu 1912. godine Mi socijaldemokrati se u pogledu na nacionalnu slobodu razlikujemo od buroazije. Jer buroazija hoe slobodu za svoj narod po cenu unitenja slobode drugih naroda. Ako bi se Makedonija prisajedinila Bugarskoj, onda bi na svakog jednog Bugarina koji bi bio osloboen, dolazio po jedan ili vie porobljenih Srba, Grka, Rumuna, Turaka itd. Ako bi se Stara Srbija pridruila Srbiji, onda bi opet na jednoga slobodnog Srbina dolazila po dva porobljena Arnautina, Turina, itd. Mi hoemo slobodu svog naroda ne unitavajui slobodu drugih. Ovaj cilj se moe postii jedino stvaranjem na Balkanu jedne politike celine u kojoj bi svi narodi bili potpuno ravnopravni: i Srbi, i Bugari, i Grci, i Rumuni, i Crnogorci i Cigani, bez obzira na to u kojoj je oblasti pre nekoliko vekova koji vladar vladao. B. Iz govora lana Srpske socijaldemokratske partije D. Lapevia u Narodnoj skuptini, 7. (20) listopada 1912. godine Mi smo, gospodo, protivnici status kvoa, mi nismo za odranje feudalnog i kastinskog carstva turskog, kao to nismo za odranje carstava i kraljevstava drugih; mi smo za ukidanje status kvoa na celom Balkanskom poluostrvu i za jednu demokratsku revoluciju, koja bi bila jedina garantija ne samo za nae oslobaanje i za davanje otpora kapitalisti-

kim zemljama evropskim, nego, ako hoete, jedini put za nae nacionalno ujedinjenje i nacionalno ujedinjenje svih balkanskih naroda. [...] Podela Balkana u zasebne male zemlje stvarae razlog za nova trvenja meu balkanskim narodima i dravicama. Onda e Srbi krenuti da oslobode Srbe pod bugarskom vladavinom, a Bugari da oslobode Bugare pod srpskom vladavinom. To e izazvati beskrajne sukobe, oslabljeni balkanski narodi e stradati i Balkan e polako, kao zrela kruka, pasti u ruke pohlepnih evropskih kapitalista sa imperijalistikim apetitima i kolonijalnom ei. [...] Mi smo, gospodo, protiv rata izmeu balkanskih naroda ne samo zato to bi on bio krvav i straan i to bi nas ponizio i unitio, nego bi i njegove posledice bile uasne, osim ako se evropske sile ve nisu dogovorile da odmah i direktno podele Balkan.
Lapevi, Rat i srpska socijalna demokratija, str. 61-66

II-7. Izvjetaj Centralnog komiteta Bugarske radnike socijaldemokratske partije (lijevo krilo) ISB-u14 Sofija, 13. studenoga 1912. Savez balkanskih zemalja koji su donedavno buroaske voe smatrale utopijom, danas je fait accompli. Dodue, mi smo prilino daleko od onoga ekonomskog, politikog i kulturnog saveza koji je cilj balkanskih socijaldemokrata. Ali sporazum koji su postigle balkanske vlade obeshrabruje protivnike ideje Balkanskog saveza. Ako taj sporazum bude na snazi i kada ove zemlje potpuno poraze zajednikog neprijatelja, ovo e biti odluujui korak prema vrem i jaem savezu balkanskih naroda, prema Balkanskoj Federaciji.

14 Meunarodni socijalistiki biro odjeljak Druge internacionale meunarodnog saveza socijalistikih partija, ustanovljen 1889. u Parizu. Poslije Prvoga svjetskog rata se raspao.

46

BALKANSKI RATOVI

Naa je tenja da i Turska ue u Balkanski savez, jer bez Turske kao neovisne drave ne moe biti ni pravog ni konanog saveza balkanskih naroda, budui da 45 milijuna Turaka ivi na Balkanu. Meutim, buroazija i vladajue dinastije u ijim rukama je danas mo na Balkanu, preferirale su kranski savez balkanskih zemalja protiv Turske.
D. Blagoev15, Bulletin, br. 9

izmeu starih i novih balkanskih saveznika, Bugarske, Grke, Srbije i Crne Gore, ak i samo izmeu posljednja tri, umjesto da donese zadovoljstvo, umjesto da ljudima koji su se toliko muili donese olakanje, samo bi otvorilo novo razdoblje patnji za njih. A Balkan bi se, vie nego sad, pretvorio u polje anarhije i suparnitva. Ako bi stare pokrajine europske Turske bile razdijeljene, Balkan bi bio stalna prijetnja europskom miru.
Elefantis, str. 44, 48

Kako su ove ene odjevene? to moete zakljuiti iz to je, prema socijalistikim partijama Bugarske i Srbije, alternativa podjeli i aneksiji Makedonije? Usporedite dokumente II-6. i II-7. Vidite li neke razlike? Ako vidite, pokuajte ih objasniti. Dajte svoj komentar o ideji balkanske federacije. Je li ona bila ostvariva u ono vrijeme?

II-8. Izvjetaj Socijalistike federacije Soluna, poslan ISB-u 1913. Na osnovi injenine zbilje, podravamo stav da se, ako je narodima koji ive na ovim prostorima ostavljeno da slobodno pokazuju svoje tenje i izraavaju svoju volju, oni nikad ne bi borili jedni protiv drugih; svi bi se borili protiv autoritarnog reima, ujedinjeni i zajedno s turskim stanovnitvom. Borba izmeu njih bila je bezuspjena, jer nijedan narod ne ostvaruje svoje interese nameui se drugima, nego naprotiv, vrstim saveznitvom i suradnjom. Balkanski narodi su toliko izmijeani unutar jednog teritorija da bi interesi svakog od njih bili zadovoljeni jedino u reimu potpune nacionalne ravnopravnosti. [...] Neostvariva podjela I tako, svako rjeenje pitanja Makedonije i Trakije kojemu je cilj podjela ovih pokrajina

Socijalistika federacija Soluna osnovana je 1909. i opstala je do 1918. godine kad je, zajedno s drugim socijalistikim organizacijama, postala Laburistiko-socijalistika partija Grke. Njezini su lanovi uglavnom bili idovi, ali je bilo i Bugara i neto Grka i muslimana. Dok su bugarski socijalisti slijedili njemaki model Karla Kautskog (zahtijevajui princip nacionalne neovisnosti), Federacija je, kao i srbijanski socijalisti, slijedila austrijski model Karla Rennera i Otta Bauera, koji su odvajali pojam nacionalnosti od nacionalnog teritorija. Federacija je bila protiv podjele osmanskih teritorija u Europi, a za ukidanje osmanskog apsolutizma i za uspostavu socijalizma. To je razlog zato je ona, za razliku od ostalih balkanskih socijalista (npr. Bugara) podrala Mladotursku revoluciju, oekujui od CUP-a (Komitet za jedinstvo i napredak) politiku i drutvenu modernizaciju Osmanskog Carstva. Poslije Prvoga balkanskog rata i prije Bukuretanskog mirovnog sporazuma, Federacija je revidirala svoje pozicije, ovaj put podravajui autonomiju Makedonije (i Trakije). Ova nova pozicija ponavlja se u izvjetaju poslanom ISB-u pod naslovom Rjeenje balkanskog pitanja i anonimno potpisanom kao Balkanac.

15 Dimitar Blagoev (1856.-1924.) bio je osniva Bugarskog socijalistikog pokreta 1891. i voa BRSDP-a (lijevo krilo). BRSDP se 1903. podijelio na dva dijela. Godine 1919. nazvan je Bugarska komunistika partija.

47

POLITIKA

S pomou tekstova II-6., II-7. i II-8. opiite dva rjeenja koja su predlagali balkanski socijalisti za budunost cijeloga Balkana, posebice Makedonije. Napravite dva popisa argumenata.

Ope pitanje Usporedite osmanski nadnacionalni koncept, ideju o autonomnoj Makedoniji i ideju o balkanskoj federaciji. Moete li prepoznati zajednike elemente i razlike?

Tablica 14: Ljudski resursi za vrijeme balkanskih ratova 1912.-1913.

Zemlja 1. Bugarska 2. Srbija 3. Grka 4. Crna Gora Ukupno 5. Turska Stanovnitvo (u tisuama) 4430 2910 2630 247 10 217 23 000 Mukarci (u tisuama) 2253 1500 1350 127 5230 12 000 Opa mobilizacija (u tisuama) 800 530 480 60 1870 4200 Maksimalna snaga oruanih snaga (u tisuama) 67 175 90 30 902 40

G. Georgiev, Ljudski resursi zemalja koje su sudjelovale u Balkanskom ratu 1912.-1913.

Usporedite brojke i napiite zakljuak o vojnom potencijalu zemalja u ratu.

II-9. Novine vladajue stranke u Bugarskoj o srbijansko-bugarskom sukobu oko Makedonije 1913. godine Od poetka do kraja ovaj velianstveni ep je u vezi sa sudbinom Makedonije. Da Bugarska u poetku nije preuzela obavezu prema Srbiji kako teritorije u Makedoniji treba podijeliti prema ugovoru, ona ne bi nikad, ni pod kojim uvjetima, ratovala protiv Srbije. Da je u pitanju bilo cijepanje i ustupanje bugarskih teritorija, Bugarska bi odavno nala druge saveznike, uz iju bi pomo i Srbija mogla biti podijeljena. Vjerovali smo Srbiji na rije koju su sa suzama u oima dali njezini slubeni predstavnici. Bugarska je potpisala mirovni sporazum sa Srbijom koji e,

kad bude objavljen, pokazati da se ona vie brine o dobrobiti Srbije nego o oslobaanju krana pod turskim jarmom.
Mir, 3887, 17. svibnja 1913. u Kikilova,

"Mir je bio organ Narodne partije, vladajue partije za vrijeme Balkanskog rata; rusofil.

48

BALKANSKI RATOVI

Sl. 14. Albanija brani Skadar i Janjinu od majmuna-Crne Gore, tigra-Grke i zmije-Srbije

list Dielli (Sunce), 13. veljae 1913., str. 3.

Tekst karikature: Bjeite od mene! Krvopije!

49

POLITIKA

Sl. 15. Rumunjska pod teretom mandata europske civilazije

Gazeta Ilustrata II, 6. srpnja 1913., str. 1

Prijevod: Rumunjska zastupa europsku civilizaciju; Bugari barbari s Balkana.

Opiite simbolike figure na slikama 14 i 15. Kako su prikazani susjedi ovih zemalja?

50

BALKANSKI RATOVI

II-10. Objanjenje profesionalnog povjesniara o rumunjskim interesima neposredno poslije balkanskih ratova Operacija nazvana Vojna akcija Rumunjske bila je zasnovana na trima tokama vanima za ostvarivanje vitalnih rumunjskih interesa na Balkanskom poluotoku: 1. Nunost da se glas Rumunjske uje u odluujuim trenucima na Balkanskom poluotoku, 2. Politike i organizacijske dravne tendencije Rumunjske koja kao susjeda balkanskih saveznika ima drutveni i ekonomski interes za odravanje stalne ravnotee, 3. Nacionalno pitanje predstavljaju: a. osiguranje teritorija Dobrude b. regulacija statusa sunarodnjaka iz Makedonije.
Grunberg, str. 7

Koji su bili vitalni interesi Rumunjske uoi rata? U kojoj se mjeri oni razlikuju od interesa drugih zaraenih balkanskih zemalja? Ima li slinosti u dranju Rumunja prema Bugarskoj i dranju drugih balkanskih naroda prema Osmanskom Carstvu? Je li bilo mogue nametnuti rumunjske interese u ratnoj situaciji, a da to ne vodi u rat?

Opa pitanja uz poglavlje II a Istraite dokumente o entuzijazmu regruta za rat (a) na poetku balkanskih ratova i (b) na poetku Prvoga svjetskog rata. Usporedite dokumentaciju s Balkana i onu iz Zapadne Europe i pokuajte prepoznati zajednike elemente. Simulirani dijalog Podijelite se u dvije skupine i koristei dokumente iz ovoga poglavlja pokuajte dati argumente (a) za rat i (b) protiv rata.

II b. Istono pitanje II-11. Prikaz jednog francuskog povjesniara o istonom pitanju, 1898. A. Islam protiv kranstva Istono pitanje je dugo bilo ogranieno na odnose izmeu Osmanskog Carstva i kranskih europskih zemalja. Nije ni moglo biti drukije budui da su jedini problemi s kojima su se europski politiari suoavali bili neovisnost dunavskih kneevina16 ili neovisnost Grke, rat izmeu Rusije i Turske oko
16 Vlaka i Moldavija.

premoi na Crnom moru, autonomija Egipta, unutarnja organizacija i administrativne reforme Osmanskog Carstva pod europskim utjecajem, diplomatski odnosi izmeu kranskih sila i sultana [...]. Ali termin istono pitanje treba imati ire znaenje. Najbolji nain da se bavimo problemima koje sam naveo jest da ih smjestimo u kontekst povijesti cijeloga islamskog svijeta. Svi politiki (i drutveni) problemi naega doba vie se ne prikazuju kao stvar Europe, nego kao globalni problemi u koje su Peking, Capetown i New York upleteni isto koliko i Pariz,

51

POLITIKA

London ili Berlin. Mi se moramo suoavati s politikim problemima u skladu s njihovim znaajem za globalni razvoj. Treba dati jasnu i kratku skicu istonog pitanja u irem smislu, kao povijest odnosa izmeu islama i kranskog svijeta. Islam se od 7. do 17. stoljea, u razdoblju od tisuu godina, proirio na cijelu zapadnu i junu Aziju, na sjevernu Afriku i junu Europu, nameui svoju religioznu i politiku vladavinu. U srednjem vijeku samo su mu se panjolska i neki mediteranski otoci uspjeli oduprijeti. Napori kranske Europe da se kriarskim ratovima odupre islamu bili su slabi, pa su kranske zemlje u Osmanskom Carstvu potraile saveznika. Ali od 17. stoljea Osmansko Carstvo je poelo slabiti zbog zloupotrebe vlastite snage i napretka, a jo vie zbog svoje nesposobnosti da asimilira podjarmljene narode, da ih sjedini s Turcima koji su ostali osvajai na neprijateljskim teritorijima. B. Osmansko Carstvo i balkanski narodi to se europske Turske tie, borbene tenje Bugara, Srba, Grka i Austrije onemoguuju bilo kakvo razumijevanje meu ovim silama. U jednom su razdoblju, meu svim turskim neprijateljima, Grci smatrani prirodnim nasljednicima tih europskih podruja. A Grci su sanjali o tome da Istanbul opet postane grki. Ali njihovi snovi su osujeeni i, da su Turci znali organizirati dobru administraciju, mnogi bi Grci bili prihvatili tursku hegemoniju samo zbog mrnje prema kranskim suparnicima. Danas su Bugari najborbeniji narod na Balkanu, zemlja se najbre razvija i ima najstabilniju i najaktivniju vladu. Ve su zauzeli velik dio Trakije, a cilj im je da zauzmu i cijelu Makedoniju. Ali ovaj najveim dijelom seljaki narod, koji nema trgovinu ni industriju, vrlo je siromaan. Oni nisu u stanju poduzeti vojne operacije i zadovoljavaju se time da od sultana izvlae stalne koncesije, prijetei mu napadima koje nikad nisu izveli. Bugarska zajedno s Rumunjskom blokira Rusiju tako da ova vie ne moe doi
52

do Istanbula kopnenim putem. Rusija bi to mogla preko Male Azije, ali ona nikad ne bi dopustila Bugarima da se smjeste na Bospor. Ambicije Bugara prema Makedoniji nisu toliko u suprotnosti sa Srbijom, koja, izgleda, nije u stanju stvoriti veliku Srbiju svojih snova, koliko s Austrijom, koja je, zbog okupacije Bosne, prisiljena gledati prema Solunu. U tom bi sluaju Makedonija bila potpuno odvojena od Bugarske i podijeljena izmeu Crne Gore, Albanije i Grke. C. Europski koncert I tako se tijekom posljednjih zapletaja Istoka, francusko-ruski savez isticao samo kao dirigent europskog koncerta, koncerta na kojem su instrumenti bili usklaeni samo kad bi utihnuli. Na kraju krajeva, ako slijedimo egoistiko mnijenje izvedeno iz naih interesa, ova politika statusa quo za nas je konano rjeenje. Jedino ona nee dovesti do opasnosti od iznenadnog izbijanja europskog rata iji obuhvat, trajanje i rezultat nitko ne moe predvidjeti.
Driault, str. 66-67, 72-73, 75

Ovaj tekst je odlomak iz predgovora Gabriela Monoda u knjizi njegova studenta Edouarda Driaulta o istonom pitanju. Gabriel Monod (1844.-1912.), profesor u Ecole Pratique des Hautes Etudes (kola praktinih studija) i na Collge de France (Francuski koled), bio je osniva pozitivistike historije u Francuskoj. Edouard Driault (1864.-1947.) bio je profesor povijesti i geografije na Sorboni.

to je bit istonog pitanja prema Gabrielu Monodu? Kako je istono pitanje prikazano u vaim udbenicima?

BALKANSKI RATOVI

Sl. 16. Divno strailo za ptice, karikatura E. Muanovia (Beograd, 1912.)

Objavljena u ruskim novinama Iskr 45, 1912.

Tekst karikature: Austrijanac: Straar! Pljaka!

53

POLITIKA

Sl. 17. Krava muzara (osmanska karikatura, 1909.)

sluaju pobjede Bugarske nee dopustiti da interesi Srbije i Grke budu ugroeni. Oni su, naprotiv, tvrdili da je u interesu velikih sila da Bugarska pobijedi, jer bi u tom sluaju ona preuzela dominantan poloaj na Balkanu i mogla bi sauvati mir u tom dijelu Europe. Samo poslije toga Balkan vie ne bi bio izvor ratova i nemira. Nisam mogao zamisliti veu budalatinu od podrke takvom stavu.
Martulkov, str. 275

Koja je, po ovom autoru, bila uloga velikih sila u balkanskoj politici?

II-13. Cirkularno pismo ruskoga ministra vanjskih poslova Sazonova ruskim diplomatskim predstavnicima u inozemstvu, 18. listopada 1912. MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA CIRKULARNO PISMO RUSKIM DIPLOMATSKIM PREDSTAVNICIMA U INOZEMSTVU Sankt Peterburg, 18. listopada 1912. Od poetka pogoranja krize na Balkanu sljedee dvije toke jasno su predoene carskom ministarstvu: 1. Da je izbijanje rata na Balkanu gotovo neizbjeno 2. Premda je nuno uiniti sve za mir u regiji, treba istodobno poduzeti mjere za lokalizaciju rata u sluaju njegova izbijanja. Tek kad se postignu ova dva cilja, moe se osigurati izravan kontakt s bekim kabinetom. [...] Ako i dalje nastavimo ocjenjivati znaenje ovih akcija, prvo moramo ukazati na deklaraciju o nepovredivosti teritorijalnog statusa quo i, drugo, moramo biti svjesni sljedeih imbenika: Ope je poznato da je ova deklaracija bila neraskidivo povezana s jo jednim imbenikom da e i velike sile preuzeti odgovornost za uspjeh reformi. A tko ih je sprijeio

Kalem, 22. srpnja 1909, u Brummett, str.172

Tekst karikature: Turski vojnik Dosta ste uzeli. Ostavite malo i za gazdu. Pogledajte obje karikature: koga predstavljaju likovi na njima? Kako je prikazana politika velikih sila prema Osmanskom Carstvu?

II-12. Uloga velikih sila prema opisu makedonskog revolucionara iz Velesa Izgledalo je da su svi poludjeli. Nisu mogli zamisliti da pobjednika bugarska vojska moe biti poraena i vrsto su vjerovali u njezinu pobjedu. Isticao sam im da e Bugarska protiv sebe imati velike sile Antante, koje su tada dominirale Europom. Pokuavao sam dokazati da te iste velike sile u

54

BALKANSKI RATOVI

u tome? Balkanske zemlje? Ne, one su samo provele istraivanje o znaaju ugovorenih jamstava. Zapravo je bilo potpuno obrnuto. Velike sile nisu traile od Turske takvu deklaraciju i Turska je odgovorila da nee dopustiti stranu intervenciju i da e sama provesti nune reforme. Tako je drugo pitanje koje se odnosi na deklaraciju provoenje reformi velikih sila ostalo nerijeeno zbog Turske, koja nije dopustila stranu intervenciju. Ovo, prema naem miljenju, ponitava deklaraciju o nepovredivosti teritorijalnog statusa quo. Usprkos tome, mi neemo biti prepreka balkanskim zemljama po ovom pitanju. Ako razmiljajui na ovakav nain pitanje statusa quo nije za nas od presudnog znaaja, u sluaju njegova krenja treba istaknuti sljedee: 1. Nedostatak zanimanja velikih sila za teritorijalna irenja 2. Kao kompenzacija, princip ravnotee izmeu balkanskih zemalja zasnovan na ugovorima koji su prethodili njihovom savezu. U potpisu: Sazonov
Balkanski rat ili Ruska naranasta knjiga, str. 19-21

II-15. lanak u rumunjskim novinama od 16. lipnja 1913. dana bugarskog napada na Srbiju Srbijansko-bugarski sukob to se Austrije tie, ona podrava Bugare, jer je njezin interes da Srbija ne ojaa. Srbija je neka vrst iredentistikog aneksa Habsburke Monarhije. Srpsko stanovnitvo u Maarskoj se oajniki bori protiv ideje maarske drave. Austrija je aneksijom Bosne i Hercegovine ojaala srpski iredentizam, i to je razlog to podrava Bugare, s kojima nije ni u kakvom etnikom sukobu.
Vitorul, VI, br. 1921, 16./29. lipnja 1913., str. 1

II-16. Odlomak iz knjige jednoga rumunjskog politiara Rat izmeu balkanskih saveznika sigurno je pripreman u Beu. Austrougarska je na sve naine htjela sprijeiti jaanje Srbije. Grof Berchtold se nadao podrci bugarskoga cara Ferdinanda i rumunjskoga kralja Carola I. Budui da se Ferdinandova naredba vojsci da napadne Srbe podudarila s bekim vrstim obeanjem da e mu pomoi Rumunji....
Diaconescu, str. 34-35

II-14. Dobri monarh U ovoj krizi car se dobro dri, bolje nego svi mi. [...] Miran je, rjeava probleme savjesno i brino, kako mu i prilii. Njegova sposobnost da u osamdeset treoj godini donosi odluke je za divljenje. Car eli mir. [...] eli prevladati spor sa Srbijom i opravdati svoj nadimak Car mira koji mu je Europa nadjenula. Ali, bude li nuno, ovaj starac ne bi oklijevao...
Hrvatski pokret, 2. prosinca 1912.17

Zato je austro-ugarska politika bila vana za balkanske zemlje? Koja je bila uloga Austro-Ugarske u meubalkanskim odnosima u vrijeme balkanskih ratova?

Znate li kakav je doista bio stav cara Franje Josipa za vrijeme balkanske krize? Je li bio odluan ili je oklijevao? Slaete li se s opisom austrijskog monarha u ovom tekstu?
17 lanak je izaao u jednim austrijskim novinama, a onda i u Hrvatskom pokretu.

55

POLITIKA

II-17. Podjela ratnog plijena Konani poraz Turske nee biti kraj balkanske tragedije. To je izvan svake sumnje. Drave koje su osnovale Balkanski savez poele su osvajaki rat za teritorije. I sasvim je prirodno, kad se uzme u obzir svjetovno suparnitvo izmeu ovih naroda i njihov ogranieni mentalitet, da e najkritiniji trenutak u razvoju dogaaja juno od Dunava biti trenutak kad saveznici budu morali podijeliti ratni plijen. [...] Pod ruevinama europske Turske ostao je nov vulkan koji e zauvijek potresati europski mir. Ovakva situacija ne moe se izlijeiti polumjerama i platonskim intervencijama. Europa ima moralnu obvezu pokazati najveu snagu kako bi na vrijeme sprijeila nadmetanja i borbe koje razaraju balkanski svijet.
novine Miscarea, Bukuret, 20. oujka / 2. travnja 1913.

Sl. 18. Europa i bijesna djeca (rumunjska karikatura, 1913.)

Furnica, IX br. 20, 17. sijenja 1913., str. 9

Tekst karikature: Europa i bijesna djeca: Zato punica nije nita rekla o Balkanskom ratu.

Opa pitanja uz poglavlje II b Kako su balkanski narodi shvaali ulogu europskih sila u balkanskim sukobima? Kakva je bila politika europskih zemalja na Balkanu? Igranje uloga Podijelite se u skupine koje predstavljaju europske sile. Pokuajte predstaviti interes svake europske zemlje na Balkanskom poluotoku i njezin poloaj u istonom pitanju.

56

BALKANSKI RATOVI

II c. Oekivanje i objava rata

II-18. U Osmanskom Carstvu ne oekuju rat Nitko u raznim naim sredinama nije vjerovao da e biti rata s Bugarskom, a jo manje s ostalim etirima balkanskim zemljama. Sa svih strana svi su govorili: To je blef. Ipak, to je ve dugo bilo oevidno. Ove male zemlje, zajedno s Rusijom i Austrijom, nisu nam smjele dati vremena da jednog dana postanemo veoma moni. Da je reim Abdula Hamida opstao, do rata ne bi bilo dolo, jer su politiari tih malih i velikih sila dobro znali da bi nas taj reim vrlo brzo doveo do rezultata koji su oni sanjali.
Izzet-Fuad pasha18, str. 33

monost i vrijednost, ulaze u bitku s vjerom, spremne da proliju svoju asnu krv kako bi rtvama tiranije vratile slobodu. Grka e zajedno sa svojim saveznicima ustrajati u ovoj svetoj borbi po svaku cijenu; zazivajui Boju pomo u ovoj potpuno opravdanoj borbi civilizacija , uzvikujemo: ivjela Grka! ivio na narod!
Gardika-Katsiadaki, Margaritis, Egejski arhipelag

II-20. Bugarski kralj Ferdinand objavljuje rat Manifest bugarskom narodu 5. listopada 1912. Tijekom dvadeset pet godina svoje vladavine uvijek sam mirno radio za napredak, sreu i slavu Bugarske. To je bio smjer kojim sam elio da ide i bugarski narod. Ali sudbina je odluila drugaije. Dolo je vrijeme da bugarski narod prekine svoj miran ivot i posegne za orujem kako bi izvrio slavan zadatak. Iza Rile i Rodopskih planina naa braa po krvi i vjeri jo nemaju tu sreu da ive dostojanstveno, ak ni sad, trideset pet godina nakon naega osloboenja. Svi napori da se dostigne taj cilj, ne samo napori velikih sila, nego i bugarskih vlada, nisu stvorili uvjete u kojima bi ovi krani stekli ljudska prava i slobodu. Doao je kraj naem miroljubivom dranju. Kako bismo pomogli potlaenim kranima u Turskoj, ne preostaje nam nita drugo nego latiti se oruja. Postalo je oevidno da je to jedini nain da tim ljudima sauvamo ivote i imovinu. Anarhija u Turskoj prijeti i naoj zemlji. Nakon masakra u tipu i u Koanima, umjesto da tom jadnom narodu ispuni njegove zahtjeve, to smo i mi traili, turska vlada je naredila mobilizaciju. Tada je

U kojim okolnostima ne bi dolo do rata prema Izzet-Fuad-pai? Koga on krivi za rat?

II-19. Proglas Georgiosa I.19 o objavi rata Osmanskom Carstvu, 5. listopada 1912. 20 MOJEM NARODU Naa sveta obveza prema naoj voljenoj zemlji, naoj porobljenoj brai i cijelom ovjeanstvu zahtijeva da drava, poslije neuspjenih pokuaja da osigura ljudska prava krana pod turskom vladavinom, ustane na oruje i prekine patnje koje oni stoljeima trpe. Grka se, zajedno sa svojim saveznicima koje nadahnjuju isti osjeaji i vezuju iste obaveze, laa svete borbe za pravdu i slobodu potlaenih naroda Orijenta. Naa kopnena vojska i ratna mornarica, potpuno svjesne svojih obveza prema Naciji i kranstvu, imajui na umu nacionalnu tradiciju i ponosne na svoju moralnu nad18

Izzet-Fuad-paa bio je glavni inspektor osmanske konjice i bivi zapovjednik Tree armije Trakije.

19 Georgios I., kralj Helena (1863.-1913.), bio je drugi sin danskog kralja Christiana IX. Roen je u Kopenhagenu 1845., a 18. oujka 1913. ubio ga je neki luak u Solunu. 20 Izvorni dokument koji su potpisali kralj Georgios, E. Venizelos i lanovi kabineta.

57

POLITIKA

doao kraj naem dugotrajnom strpljenju. Humani kranski osjeaj, sveta dunost da se pomogne brai kad im je ugroena sama egzistencija, ast i dostojanstvo Bugarske nameu mi dunost da pozovem pod zastavu sinove zemlje koji su je spremni braniti. Naa stvar je pravedna, slavna i sveta. S poniznom vjerom u zatitu i pomo Svemogueg Boga, oglaavam bugarskom narodu da je objavljen rat za ljudska prava krana u Turskoj.

Zapovijedam hrabroj bugarskoj vojsci da napadne teritorij Turske! Protiv naega zajednikog neprijatelja i s istim ciljem, zajedno s nama e se boriti vojske naih saveznika Srbije, Grke i Crne Gore. I u toj borbi kria protiv polumjeseca, slobode protiv tiranije, pridobit emo simpatije svih pravdoljubivih i naprednih ljudi. Ferdinand21
Kikilova, it

Sl. 19. Putovanje iz zadovoljstva (osmanska karikatura, 5. listopada 1912.)

Tjednik Cem smatra se konkurentom i nasljednikom asopisa Kalem (olovka). Kao i Kalem, Cem je izlazio dijelom na turskom, a dijelom na francuskom. Naziv Cem dolazi od prezimena izdavaa Mehmeda Cemila. Prvi broj je izaao 10. studenoga 1910. Prijevod: Putovanje iz zadovoljstva! Dajte mi karte za kruno putovanje Sofija Beograd Cetinje Atena, povratak neobavezan. Koliko karata? Za sada 700 000 ili 800 000.

II-21. Proglas zapovjednika Istone turske armije Abdullah-pae22 vojnicima 8. listopada 1912. Brao po oruju i zemljaci, odluili smo poraziti neprijatelja koji gazi po svetoj zemlji nae domovine. Sutranji i preksutranji dan bit e najsvetiji dani Bajrama za svakoga muslimana. Konani poraz

Cem 41, 5. listopada 1912., str. 8, u Heinzelmann, str. 221.

21 22

Ferdinand I. Saks-Koburggotski (1848.-1861.), njemaki knez, bio je na elu kneevine Bugarske i bugarski car od 1908. do 1918. Abdullah-paa bio je glavni zapovjednik turske Istone armije na poetku Prvoga balkanskog rata.

58

BALKANSKI RATOVI

neprijatelja koji toliko godina uznemirava nau zemlju i na narod, i koji ne ostavlja na miru nau brau koja ive u Bugarskoj, mora se smatrati svetom dunou svakoga muslimana. Zato se svaki asnik i svaki bratski vojnik treba boriti do kraja za spas nae domovine, u kojoj je svaka stopa zemlje natopljena krvlju naih predaka. Spas nae domovine i naega naroda ovisit e o hrabrosti i odlunosti koje ete vi pokazati u sljedea dva dana. Moji hrabri i nepokolebljivi prijatelji! Vjerujem da e udnja za osvetom koju osjeate u svojim srcima biti jamstvo da ete ispuniti tu dunost. Poslije sukoba s neprijateljima koji smo imali ovih dana, moemo rei da su oni kukavice i da e se razbjeati im se suoe s pravom snagom. Zato se zapovijedi moraju izvriti. U boj, draga moja djeco! Naprijed! Zapamtite da vas eka srea na zemlji i raj poslije smrti. S nama je Bog kao i Muhamedov duh i molitve kalifa zemaljskoga naega dragog sultana.
V. Georgiev St. Trifonov

Sl. 20. Balkan protiv tiranina, 5. listopada 1912. (grka litografija)

Litografija u boji na kartonu, 55 x 41 cm/ 62 x 47 cm/ IEEE kolekcija br. 4951/1 u 1912.-1913., str. 57

Usporedite tekstove II-19., II-20. i II-21. Podvucite zajednike rijei i izraze. Koje osjeaje nadahnjuju? Koji su ciljevi rata prema slubenim izjavama i jednog i drugog vladara? Koji su ciljevi rata prema osmanskom zapovjedniku?

Otkrijte tko je tko na plakatu. Odredite simbole i usporedite ih s kljunim rijeima iz manifesta vladara Grke i Bugarske. Smatrate li da je carstvo unaprijed odreena rtva kao to je opisano? Kako ovaj plakat utjee na javno mnijenje?

II-22. Oekivanje rata u Srbiji, 8. listopada 1912.

Beograd, 8. listopada 1912. Jue se pronijee gradom nepovoljne vijesti. Mirii mirom! Govorili su Beograani zaklonivi si maramicom nos. Da Srbinu dadete da bira: mir ili koleru? on bi obim ru-

kama zahvatio koleru [...] Kad e zapoeti rat? Svi pitaju; to znade samo hladan vjetri, to piri s maedonske strane i ministarski stolovi, to su dugo u no osvijetljeni elektrinim svjetlom; no nitko od ovih nee da progovori.
Hrvatski pokret, 9.-1. listopada 1912.

59

POLITIKA

II-23. Jedan Bugarin opisuje narodno raspoloenje uoi rata 5. listopada odrana je sveopa molitva. Ferdinand je proitao proklamaciju o objavi rata, a Metodije Kusevi, mitropolit Stare Zagore, odrao je govor. Sjeam se tih trenutaka kao nekog sna. Dok smo izlazili iz crkve bili smo duboko dirnuti, ali i zaneseni oduevljenjem da emo pobijediti. Uporna borba za vrijeme preporoda23, koja je uvijek bila hrabra i uspjena posljednji je primjer ujedinjenje Istone Rumelije i kneevine Bugarske 1885. ulila je bugarskom narodu golemo samopouzdanje. Mogu ak rei, novu vjeru u nacionalni optimizam. S druge strane, einovo, ipka i Slivnica24 su pokazali da su Bugari ostali neoslabljeni i potvrdili hrabrost po kojoj su njihovi preci bili poznati stoljeima. Pred sobom smo imali jakog neprijatelja, ali smo podcijenili njegovu snagu. udno, poslije pet stoljea pod turskim jarmom sad, nakon to smo vladali Turcima u Bugarskoj samo trideset etiri godine, ponizili smo ih. U Bugarskoj je bila omiljena pria da je Turska drava na samrti. U novinama je sultan uvijek prikazivan kao bolesnik sa zavojem oko glave. U vojsci su mnogi Bugari na vjebama gaanja iz puke pucali u metu u obliku lutke s fesom na glavi kako bi sebe uvjerili da je sultan predodreena rtva.
S. Radev25, ,

II-24. Odlomci iz dviju novina objavljivanih na albanskom jeziku u inozemstvu, koje iznose dva razliita stava spram Prvoga balkanskog rata A. Iz novina koje izlaze u Bostonu Velik sastanak koji su domoljubi odrali u Bostonu 6. listopada 1912. ima velik znaaj u povijesti albanskoga pokreta. I drugi sastanci odrani u Americi izraavaju domoljublje i ideale nae omladine. Ali sastanak od 6. listopada pokazao je jo neto neoekivano i izuzetno, jer je vrlo rijetko. elim govoriti o njegovu politikom znaenju. Nije bilo nevano okupiti domoljube sa svih strana Amerike koji jednoglasno izjavljuju da je interes Albanije potpun savez s Turskom protiv balkanskih zemalja. Albanija je u opasnosti da bude podijeljena i mogu je spasiti samo njezine pristalice i prijatelji. Ovaj je sastanak razlog koji je donekle utjecao na to da osmanska vlada brani prava Albanije na Londonskoj konferenciji. Ne moe se porei kako bi, da je Turska odustala od obrane Albanije, bilo u njezinu interesu da Grkoj, Srbiji i Crnoj Gori dade ono to zahtijevaju i pomiri se s tim kraljevstvima, pa bi joj ostalo da se suoi samo s Bugarskom. Ali nae zajedniko djelovanje ublailo je stav Turske i naa ju je politika natjerala da shvati svoje pogreke i tetu koje je u prolosti poinila, te nam je to stoga htjela nadoknaditi zalaui se da Janjina, Skadar i, po mogunosti, Monastir (Bitola) budu dio nove Albanije.
Dielli (Sunce), 19. prosinca 1912., str. 1

Kako su se obini ljudi osjeali u vezi s ratom? Zato su bili tako sigurni u njegov pobjedniki ishod? Koja je bila uloga slubene propagande u stvaranju takvog uvjerenja?

23 Bugarski preporod, period u bugarskoj povijesti (kraj 18. i poetak 19. stoljea), vrijeme znaajnog nacionalnog i ekonomskog uspona. 24 25 einovo, ipka, Slivnica: povijesna mjesta, slavna po velikim pobjedama Bugarske u 19. stoljeu. Simeon Radev (1873.-1967.) bugarski povjesniar, publicist, diplomat.

60 60

BALKANSKI RATOVI

B. Iz novina koje izlaze u Sofiji Ovaj program etiriju ujedinjenih sila je poeljan, te se stoga Albanija ne smije ujediniti s Turskom i boriti se sa zemljom koja je osuena na smrt. Ona treba podii svoj glas i zahtijevati svoja prava od velikih sila. Treba cijelom svijetu pokazati da je albanska nacija u ropstvu i da se ve etiri godine bori i trai autonomiju Albanije.
Mbi Aleancen Ballkanike (O Balkanskom savezu), Liri e Shqiperise (Sloboda Albanije), 12. listopada 1912., str. 1.

Dielli (Sunce) je bio tjednik koji je u Bostonu objavljivao jedan od najistaknutijih albanskih intelektualaca Faik Konica. Liri et Shqiperise (Sloboda Albanije) bio je drugi tjednik koji je na albanskom jeziku u Sofiji objavljivao Kristo Luarasi, domoljub i intelektualac.

Koja su dva stava prema ratu i kojim se argumentima slue ovi lanci kako bi ih podrali?

Sl. 21. Ispraaj u Sofiji i u Istanbulu

LIllustration, t. CXL (1. srpnja 31. prosinca 1912.) str. 301

Usporedite ove dvije slike. Koje su razlike, a koje slinosti?

61

POLITIKA

II-25. Dijelovi sporazuma o savezu izmeu Kraljevine Grke i Kraljevine Srbije, potpisanog 19. svibnja (1. lipnja) 1913. lanak 2 Prilikom podjele teritorija europske Turske, koji e po zavretku sadanjeg rata biti ustupljen balkanskim dravama ugovorom o miru s Osmanskim Carstvom, dvije Visoke Ugovorne strane obvezuju se da nee ulaziti ni u kakve posebne sporazume s Bugarskom, da e se meusobno podravati i da e uvijek istupati sporazumno, podravajui uzajamno svoje teritorijalne zahtjeve i nie navedene granine linije. lanak 3 Dvije Visoke Ugovorne strane, smatrajui da je ivotni interes njihovih kraljevina da nikakva druga drava ne bude izmeu njihovih posjeda zapadno od rijeke Axios (Vardar), izjavljuju da e jedna drugoj ukazivati podrku kako bi Grka i Srbija dobile zajedniku granicu. [...] Skoko, str. 405-408

II-26. Proklamacija crnogorskoga kralja Nikole, 27. srpnja 1913. Crnogorci! [...] Opijen steenim uspjesima i slavom saveznika, na etvrti drug htjede nasilno da prigrabi nae zajednike tekovine, ne osvrui se ni na pravdu Boju ni na oinski sud Cara Pokrovitelja26 [...] Bugari, zavedeni, otrgoe se od naeg slovenskog jata. Bugari nasrnue na brau i saveznike. Bugare treba suzbiti istim orujem i uputiti ih na uvaenje zajednikih interesa i slovenske uzajamnosti. Ova odluka bolno je pala na Moje srce, jer se ruka rukom mora sjei, ali se inae nije moglo. Moju duu tuga obuzima, to sam prinuen vau hrabrost obodravati, da bugarske nasrtaje otro odbijete, ali nadu gajim da e iz meusobne nae saveznike krvi, kad jednom Aneo mira rairi krila svoja nad Balkanom iznii svjee i jako drvo slovenske zajednice [...] Nikola (potpis) na Cetinju, 27. jula (srpnja) 1913.
Balkanski rat u slici i rei 23, 14. (27.) srpnja 1913.

Sl. 22. Crnogorci se raduju objavi rata, 1912.

III-27. Proklamacija grkoga kralja Konstantina, 21. lipnja 1913. Mojem narodu! Pozivam svoj narod u novu borbu. Osnivajui savez s drugim kranskim dravama za oslobaanje nae jadne brae, sretni smo to je naa zajednika borba dovela do pobjede i unitenja tiranije i to je grka vojska trijumfirala i na kopnu i na moru. Poraeno carstvo ustupilo je osloboene teritorije saveznicama. Grka je, dosljedno potena i u sporazumu sa svojim dvjema saveznicama, eljela prijateljsku podjelu osloboenih podruja u skladu s pravima svake drave, pa je predloila da se neslaganja rijee arbitraom; ipak, njezin pohlepni saveznik Bugarska odbila je svaki razgovor ili nagodbu, i nastojala prigrabiti najvei dio

Balkanski rat u slici i rei 6, 24. veljae (9. oujka) 1913.

26

Ruski car

62

BALKANSKI RATOVI

plodova zajednike pobjede, ne priznajui ni etnika prava, ni rtve drugih, niti ikakve druge racionalne potrebe za ravnoteom. Sluei se svim vrstama prijevare i samovolje i nesvjesna oslobodilakog karaktera rata, svojih obveza prema saveznicima, gorkog iskustva kranskih naroda s ovoga poluotoka zbog njihove ranije pobune, ili pak sjajnih rezultata koji su bili plod suradnje, Bugarska je otila tako daleko da je pokuala povesti neslobodarski rat, okreui se protiv saveznika, krei i prisvajajui njihova prava, skrnavei tako svetost i ideju zajednike borbe. Imajui u vidu sramno ponaanje Bugarske, dunost ostalih saveznika bila je sasvim oevidna. Morali su opet zbiti redove i sauvati svoj savez kako bi se suoili s nezasitnom pohlepom svojega biveg saveznika, obranili svoje vitalne interese, iskorjenjujui hegemonistike tenje i osiguravajui meu dravama Aemosa (planina Balkan) ravnoteu tako nunu za njihovu mirnu koegzistenciju. Grki narod, solidaran sa Srbijom i Crnom Gorom i uvjeren u svetost te ideje, opet ustaje na oruje u borbi za ognjite i oltar. Moja kopnena vojska i ratna mornarica, koje su proslavile Grku, pozvane su da nastave svoju plemenitu borbu i spase one osloboene od turske tiranije, od prijetnje novoga stranog ropstva. [...] Ta nova borba je isto tako sveta kao i borba koju je vodio Bog iji blagoslov ja sad prizivam, jer kralj vjeruje u Isusa i u milost Gospodnju da nam donese pobjedu. [...] Baltsa, 20. lipnja 1913.27
Slubeni list Kraljevine Grke 121, 21. lipnja 1913.

II-28. Novinsko i javno mnijenje u Rumunjskoj uoi rumunjske invazije na Bugarsku u Drugom balkanskom ratu A. Hoemo rat Sa svih strana nae zemlje uje se samo jedan uzvik koji dolazi iz svih srca: Hoemo rat! Nema sile u cijeloj Rumunjskoj koja moe zaustaviti rat. Onoga tko se izdigne iz te vodene struje, slomit e udar njezinih valova. [...] Rumunjski narod, i svaki Rumunj ponaosob, zna da je velika Bugarska nacionalna opasnost: politika, etnika i ekonomska prijetnja Kraljevini Rumunjskoj i cijeloj rumunjskoj naciji. [...] Ovo je puki preventivan rat. Mi elimo osigurati budunost naoj zemlji, ukloniti opasnost koja je moe ugroziti, elimo odsad ivjeti u miru, razvijati se daleko od bilo kakvog natjecanja, te u korijenu sasjei svaku moguu prijetnju.
Universul, XXX, br. 176, 29. lipnja/12. srpnja 1913., str. 1

B. Gomila je bila golema Gomila je bila golema. Mnogi transparenti bili su posveeni ratu, a uzvici Mobilizacija! uli su se iz tisua grla. Ukaz o mobilizaciji podie buru oduevljenja. Rezervisti hrle u Bukuret iz najudaljenijih mjesta, vlakovi su prepuni, ljudi na krovovima vagona pjevaju, puni ivota; a koliko ih jo dijeli od velikog rata.
Bacalbasa, str. 116

Usporedite tekstove II-26 i II-27. Koje je znaenje rijei brat u jednom i drugom sluaju? Odredite znaenje iste rijei u tekstu II-20. Objasnite znaenje izraza braniti vitalne interese... mirna koegzistencija. Usporedite tu ideju s idejom ravnotee izmeu europskih sila u istom razdoblju.
27

Zato je veliki susjed bio nacionalna opasnost? Smatrate li da je to istina? Naite i objasnite razlike izmeu ovih tekstova i proglasa grkoga kralja i bugarskoga cara kojima objavljuje rat Osmanskom Carstvu.

Dokument koji su potpisali kralj Konstantin, premijer Elefteros Vanizelos i lanovi vlade.

63

POLITIKA

Sl. 23. Hora tradicionalno rumunjsko kolo koje pleu rumunjski vojnici na putu za Bugarsku

II-30. Izjava bugarskoga ministra Stojana Daneva28 o rumunjskoj invaziji na Bugarsku Prekjuer je premijer i ministar vanjskih poslova dr. Danev rekao u nacionalnoj skuptini: Dame i gospodo, lanovi parlamenta, Bugarskoj od juer prijeti nova opasnost. Juer me je u 18 sati rumunjski ambasador u Bugarskoj obavijestio da je rumunjska vlada zapovjedila svojoj vojsci da napadne Bugarsku. Njihov je motiv, s jedne strane, to to je Rumunjska zadrala potpunu slobodu da djeluje u sluaju rata meu balkanskim zemljama, a s druge to to je rat izbio, i tovie, prema njima, mi smo ga izazvali. elim rei nekoliko rijei o naim odnosima. Svi znate da su nai odnosi s Rumunjskom uvijek bili prijateljski. [...] To je razlog to, imajui u vidu nekadanje prijateljske odnose izmeu naih dviju zemalja, bugarska vlada smatra postupanje Rumunjske neopravdanim. Po naem miljenju rumunjska vlada, koje god razloge za takvo ponaanje imala, ne bi trebala ii u toliku krajnost, za koju mi odbijamo svaku odgovornost. Gospodo! Rumunjska vojska napada granine dijelove zemlje, koji su u ovom trenutku naseljeni samo starcima, enama i djecom. U takvoj situaciji nikakav oruani otpor ne dolazi u obzir. Da bismo sprijeili bilo kakvu akciju te vrste, zapovjedili smo graniarima da se povuku, a dravnim slubenicima da ostanu tamo i pokuaju na svaki nain umiriti narod. Osim ovoga, moemo samo protestirati protiv ove neopravdane invazije na nau domovinu. Drei se ovoga stava, stava utvrenog reda i pravde, stavljamo ovo pitanje pred europsku javnu savjest i nadamo se pravdi za naa prava.
Bugarska, br. 230, 30. lipnja 1913.; Mir, br. 3929; Narodna volja, br. 36, 1. srpnja 1913.; Narod, br. 15, 2. srpnja 1913. u Kikilova,

Gazeta Ilustrata II, br. 31, 13. srpnja 1913., str. 4

II-29. lanak u rumunjskim novinama kojim se ele objasniti razlozi i ciljevi rumunjske invazije na Bugarsku Zauvijek bismo ostali pod prijetnjom bugarskih topova, a s ratom na naem pragu procvat nae drave bio bi usporen. Ali ako sad, na samom poetku, Bugari osjete snagu naega oruja i teinu naega jarma, zauvijek e odustati od svojih ambicija, koje su drske i ne dolikuju njezinoj nejakosti, to emo im svakako pokazati. Rumunjska sada ima ulogu vjetoga i hrabroga kirurga koji mora bez milosti zarezati u meso kako bi iskorijenio zlo koje predstavlja prijetnju cijelom organizmu. Nae vojne operacije s druge strane Dunava moraju biti prave kirurke operacije, a ne puki palijativi koji e za trenutak zaustaviti vruicu, ostavljajui nas prijetnji da se ona sutra vrati mnogo jaa.
Miscarea V, br. 152, 8./21. srpnja 1913., str. 1

Pronaite i analizirajte propagandne elemente u ovom tekstu.

28 1913).

Stojan Danev (1858.-1949.): pravnik, profesor, politiar, lider rusofilske Progresivno-liberalne stranke i premijer (1. lipnja i 4. srpnja

64

BALKANSKI RATOVI

Opa pitanja uz poglavlje II c Usporedite slike 21, 22 i 23. Kakve osjeaje one prenose, a kakve osjeaje nastoje pobuditi? Pokuajte nai slike iz svoje zemlje koje ilustriraju osjeaje prema ratu. Igranje uloga Podijelite se u skupine: a) Bugari, b) Grci, c) Srbi i pokuajte razgovarati o svojim pravima nad Osmanskim Carstvom. Kroz svoju nacionalnu ideju objasnite zato trebate okupirati odreena podruja Osmanskog Carstva.

65

DRUTVA U RATU

TREE POGLAVLJE Drutva u ratu

U svakom ratu drutva koja u njemu sudjeluju istodobno su i ujedinjena i razjedinjena. Poetkom rata uglavnom su ujedinjena u svojim krajnjim idealima i u tenji za pobjedom, ali malo-pomalo suoavaju se s brutalnou rata. Istodobno, ona su podijeljena, ne samo na politikim temeljima, nego i na temelju realnosti: dok je veina mukaraca na bojitima, ene, djeca i stariji ostaju kod kue u stalnom strahu da e izgubiti najmilije. Nastojanja da se ivi obian svakodnevni ivot naprosto ne uspijevaju. Praktiki, sve je pod nadmonim utjecajem rata. Bilo na bojitu ili u pozadini, svi sudjeluju u naporima koje drutvo voljno ili nevoljno ini. Ratne fronte uvijek su bile mjesto na kojem se kreira slubena ratna povijest. Detaljni opisi pobjeda i poraza, vjetih ili pogubnih manevara samo su jedna strana onoga to se zapravo dogaa na tim frontama. I pobjede i porazi stvaraju galeriju idealiziranih nadnaravnih junaka i situacija koje konstruiraju mitologiju svakoga rata. Ni balkanski ratovi nisu bili iznimka. U isto vrijeme, u svakom osobnom sjeanju posve prevagne ono uasno lice rata: tisue mrtvih, ranjenih i osakaenih, teka iscrpljenost, provale nasilja. Razne paravojne skupine esto nekontrolirane naoruane bande igrale su znaajnu ulogu u cjelokupnoj slici balkanskih ratova. Za razliku od regularnih armija, u kojima vlada vojna disciplina, te su skupine najee bile glavni uzronici nasilja nad civilima na podrujima zahvaenim ratom. Spaljivanja sela onih drugih i tradicionalna razbojnitva bila su sastavni dio povijesti ovih ratova, kao i prisilna preobraanja i preseljenja. Ovo poglavlje otvara mogunost stvaranja uravnoteenijeg pogleda na ivot koji su vodile armije na frontama, te civili, kako na fronti tako i u pozadini, u vrijeme balkanskih ratova. Naglasak stavljamo na doivljaj rata kako ga prenose vojnici razliitih nacionalnosti, ime se pokazuje ono zajedniko u patnjama, ali i jedinstvenost rata kao svakodnevnog iskustva koje stvara osjeaje poput drugarstva. I uloga ene u ratnim vremenima dokumentirana je iz dviju perspektiva: (a) idealizirane ene kao majke i heroine i (b) ene na fronti ili iza crte bojinice, kao bolniarke, majke i supruge. Osim toga, nacionalni sukobi na fronti utjecali su na poloaj manjina iza crte fronte. Krani u Osmanskom Carstvu i muslimani u balkanskim nacionalnim dravama bili su nesigurni i prisiljeni na iseljavanje. Navoenje izvora koji prikazuju dogaaje iz meusobno suprotstavljenih perspektiva ima cilj demitologizirati herojske nacionalne ratne prie i pokazati svu kompleksnost tih ratova.
66

BALKANSKI RATOVI

IIIa. Bojita
Sl. 24. Bugarska vojska

L Illustration, sijeanj prosinac 1913., str. 249

67

DRUTVA U RATU

III-1. Opis pobjede srbijanske vojske kod Kumanova Bitka je trajala dva dana i jednu no. Turci su zauzeli vanredno dobre pozicije, koje su blagovremeno dobro utvrdili i svoje poloaje veto maskirali. Vojni ataei stranih sila, koji su posle borbe radi studija razgledali kumanovske poloaje izjavljuju, da se, sudei po izboru poloaja i po nainu utvrivanja kod Turaka jasno vidi, da su Turci imali odline komandante, koji su se u tanine upoznali sa svima pravilima modernog ratovanja i da su ta pravila u borbi na Kumanovu u svemu primenili sa puno razumevanja. to su ih Srbi onako sjajno nadbili i silno bacili iz tih utvrenih poloaja dokaz je samo i sposobnosti srpskih oficira i besprimerne hrabrosti srpskih vojnika, kojima je ideja vodilja bila: osveta Kosova! Bili bismo nepravedni prema protivniku, a to nije u krvi naeg naroda, kada s dunim potovanjem ne bismo govorili o hrabrosti turskih trupa. Dva dana i jednu no oni su nebrojeno puta, prezirui smrt, pokuavali juriem da probiju nae redove, a nae jurie vie puta uspevali su da zadre sve dok na celom frontu nai redovi nisu poli na bajonet s vrstom odlunou, da bajonetskom borbom, prsa u prsa, kao nekad na Kosovu, ree na kome je carstvo. U tome momentu blizu sto hiljada Srba imalo je za cilj samo jedno: pobeda ili smrt ravna smrti kosovskih muenika. Toj bujici Turci, kojima se junatvo nikako porei ne moe, nisu mogli odoleti, a ne bi joj mogla odoleti nijedna druga vojska, jer gde se sto hiljada junaka rei na smrt i poe u vatru s vrstom odlukom iv natrag ne! tu se mora pobediti neprijatelj ma koliki on bio.
Balkanski rat u slici i rei 2, 27. sijenja (9. veljae) 1913.

Sl. 25. Posljednji pozdrav (Kumanovska bitka)

Ratni album Riste Marjanovia 1912.-1918.

Usporedite tekst i sliku. Odgovara li fotografija opisu bitke?

III-2. Grka vojska zauzima Solun TELEGRAM NAJAVLJUJE ZAUZIMANJE SOLUNA KRALJ PUTUJE SPECIJALNIM VLAKOM Zauzimanje Soluna Zauzimanje Soluna oekivalo se tijekom posljednja 24 sata, ali objava da je grka vojska juer umarirala u grad dovela je do snanih izljeva emocija i radosti, kada su prvo Atena, a onda i ostali dijelovi Grke, osjetili neopisivo olakanje koje dolazi poslije svih velikih dogaaja i izbija ravno iz due cijele nacije. Nitko nije mogao vjerovati da e u ratu protiv Turske grka vojska tako brzo trijumfalno ui u ovaj najvei makedonski grad. A ova pobjeda iji su gubici poslije duge i teke borbe proporcionalni njezinoj vanosti, posebno u ovo doba godine kad je neprijatelj, povlaei se, unitio mostove, pa se vojska borila s nabujalim rijekama dobiva jo vie na znaaju zbog ironije s kojom je europsko javno mnijenje u poetku primilo objavu grko-turskog rata, te zbog brojnosti neprijateljskih vojnika protiv kojih se naa vojska morala boriti.

68

BALKANSKI RATOVI

Grki vojnici oslobodili su prvi makedonski grad, kao i nekad turske, ali uvijek apsolutno grke pokrajine, pa njihovo stanovnitvo, koje je do juer bilo pod turskom dominacijom, sada moe disati zrak slobode; robovi mogu uzdii glave i slaviti svoje osloboenje. Grka krv prolivena u ovoj borbi dola je kao kap rose da oivi uvenulo cvijee makedonske slobode. Zbog toga nitko nije tuan. Roditelji koji su izgubili sinove u svetoj borbi za svoju zemlju blagoslivljali su svoju sreu, a ako je neka majka i ispustila suzu, to je bilo samo zato to je shvatila da je smrt njezina voljenog sina donijela slobodu tisuama nae brae. Njihove sestre nisu tugovale. A ako su mlaa braa i izraavala tugu, to je bilo samo zato to sami nisu imali sree suSl. 26. Prijestolonasljednik Grke ulazi u Solun

djelovati u toj plemenitoj pobjedi. Ispunjenje ideala nacije, barem za neke nae sunarodnjake, stvara osjeaj ope, neograniene radosti; svako grko srce, svaki grki duh, ma gdje na planetu, sad su okrenuti prema poljima Makedonije. Ulaskom u Solun, grke su snage dodale jo jednu slavnu stranicu grkoj povijesti i stekle poast i potovanje svoje moi.
novine Embros, Atena, 27. listopada 1912.

Nalazite li slinosti u opisima bitke kraj Kumanova i zauzimanja Soluna? Moete li uoiti pretjerivanja? emu ona slue?

Litografija u boji na kartonu, 42 h 62 cm /Kolekcija IEEE, br. 4951/99 u 1912-1913., str. 103

Kojih su nacionalnosti ljudi koji doekuju grkoga prijestolonasljednika?

69

DRUTVA U RATU

Sl. 27. Bugarski car Ferdinand na ruevinama tvrave u Kavali

LIllustration, sijeanjprosinac 1913., str. 17

Usporedite slike 26 i 27. Kako su prikazane ove dvije osobe? Koje je simboliko znaenje obiju slika?

70

BALKANSKI RATOVI

Sl. 28. Grko-bugarsko bratstvo

Adevarul, XXV, br. 8353, 11. prosinca 1912., str. 1

Tekst karikature: U Solunu je car Bugarske poljubio kralja Grke. Bugari su topovima zauzeli brda oko Soluna! (telegrafske vijesti) Ferdinand: Hajde da se poljubimo, ali sa Solunom se moe pozdraviti. III-3. Srbijanski vojnik pomae turskoj djeci Kakav je srpski vojnik Saoseanje prema protivniku Sva vea mesta u novoosloboenim krajevima puna su bedne, gole i bose, gladne i

edne turske sirotinje. Hranitelji i branitelji im poli uz vojsku carevinu da brane, a ene, starci i deca ostali bez zatite i oni od straha pred neprijateljem ostavie svoje domove i sve u njima, pobegoe u varoi verujui da e onde pre nai zatite. Gonjeni glau primorani su da koru hleba prose. I otuda u novoosloboenim varoima ovek ne moe da proe ulicama, a da mu ne dosadi turska sirotinja molbama da im neto udeli. Jedan oficir mi iznosi jednu ovakvu sliku iz Kavadaraca: Kavadarci puni turske sirotinje koja umire od gladi. Na jednom uglu seo jedan srpski vojnik, prost redov, na jedan kamen, u krilo uzeo dva mukareta Tureta, jednog na jedno drugog na drugo koleno, obema ih rukama zagrlio, u jednoj aci dri tajin (vojniki hleb), u drugoj tesak. Tesakom ree tajin, prvi zalogaj daje jednom, drugi drugom Turetu, a trei uzima sebi. Ja stadoh u prikrajak i srce me zabole, to nisam imao pri ruci fotografski aparat, da snimim ovu velianstvenu sliku ljubavi srpskog vojnika prema deci pobeenog neprijatelja i njegovog sauea prema nesrei njihovoj.
Balkanski rat u slici i rei 12, 7. (20.) travnja 1913.

Jesu li ovakvi izrazi humanosti odlike pojedinih naroda? to oni pokazuju? Vjerujete li da su ovakvi izrazi suosjeajnosti mogui u ratnim vremenima? Jeste li u svojim udbenicima itali o nekim ovjekoljubivim djelima suprotne strane? Mislite li da je ovo stvarna situacija ili je moda propagandna pria?

71

DRUTVA U RATU

Sl. 29. Turska djeca pozdravljaju srbijanske vojnike, 1912.

LIllustration, sv. CXL (1. srpnja 31. prosinca 1912.) str. 373

Tekst ispod slike: Na marginama rata. Djeca nesvjesna poraza pozdravljaju pobjednike. III-4. Riza Nur objanjava uzroke osmanskog poraza oni su nai graani. Oni su s nama i u dobru i u zlu. I to je bila istina, ali situacija je bila ovakva. Uvijek je Turin bio taj koji plaa danak u krvi; uvijek je on plaao ivotom. Turska nacija je izumirala. Da, i strani elementi trebaju umrijeti, jer su oni izazvali golemu nesreu. Neki kau da su paniku izazvali unionisti koji su navodno vikali: bjeite!... nau vojsku u Rumeliji porazili su Srbi. Vojska se povukla duboko u Albaniju. Kau da su albanski bataljuni pobjegli s bojita. Srbi su prijevarom naveli Albance da to uine. To je istina. Grci su opkolili Janjinu. Tamo su Vehip-paa i njegov brat Esad-paa pruali ilav otpor. Njihov ef stoera, Ali-Fuad, pokazao je veliko junatvo i bio je ranjen. Albanski vojnici dezertirali su i iz Janjine.

O bitki kraj Ljule Burgasa Kau da su neki vojnici kraj zapovjednitva vikali Bjeite... to ete tu? Gotovo je. Svatko neka se brine za sebe! Tako su neki vojnici pobjegli s bojita. Nastala je nepotrebna panika. Vojnici koji su irili te glasine bili su Bugari. Mislim da je to istina. Bilo je Grka, Bugara u naoj vojsci. Bili su nai podanici. Svi su oni bili turske izdajice. Mnogi od njih su se godinama borili protiv nas. Ovo nam je pouka. Autokracija je to jamano iskusila tisuu puta, tako da ne bi trebala primati u vojsku nikoga osim muslimana. Oni (unionisti) kau: Takav je ustav. To ne moe tako. I
72

BALKANSKI RATOVI

Turski vojnici su bili gladni i bolesni. Hrabri vojnici su dugo branili Janjinu, a onda je i ona pala. Hasan Riza-paa pokazao je veliko junatvo u Skadru. Zahvaljujui njemu, opsada ovoga grada trajala je veoma dugo. Hasan Riza je bio izuzetan vojnik. Na kraju je albanski Esad-paa, koji je jo davno prisilio Abdulhamida da abdicira, zapovjedio da se Hasan Riza pogubi. Njegova je smrt bila velik gubitak za Turke. Esad je bio pravi nitkov. Kasnije, poslije stjecanja neovisnosti, Albanci su ga ubili, ali koja korist od toga? Tako je pao Skadar. Zapovjednik Soluna, Albanac Tahsin-paa, bezuvjetno je i bez borbe predao Solun. Kau da je za to uzeo novac od Grka. Lanac dogaaja pokazuje da su te nesree izazvali Albanci. Koji divan nain da se pokae to znai postaviti strane elemente na vane poloaje! Ovaj je kabinet bio zaista glup.
Riza Nur, Sjeanja

Koji su razlozi poraza prema autoru ovih memoara? Zato on kae da vojnici trebaju biti samo muslimani?

III-5. Bojnik Milovan Gavrilovi opisuje kako je zarobio ukri-pau29 Moj puk, dvadeseti, imao je da zauzme Kazan tepe. [...] Bio je snano doekan, naroito artiljerijskom vatrom. [...] Puk je ipak, i u irokom talasu, iao snano napred gonei pred sobom na bajonet i razbijajui tursku peadiju. U definitivnu nau pobedu nije moglo biti vie sumnje. I doista, na forovima se brzo zaleprale bele zastavice i jedan izaslanik ukri-pae prie jednom oficiru 20. puka, traei izrino komandanta srpske armije Stepu Stepanovia da s njim pregovara o predaji [...] Oficir me provede kroz mrane kazamate i dovede do pred samu kancelariju ukri-pae. im se vrata kancelarije otvorie ja
29

stupih unutra. ukri-paa ustade sa celim svojim tabom. Priem mu, pozdravim vojniki i u ovom momentu koji nikad neu zaboraviti, obratim se reima: Ekselencijo! Majoru srpske vojske Milovanu Gavriloviu ast je obavestiti vas, da ste u ovom trenutku pod zatitom srpske vojske. Namerno sam hteo da izbegnem tee izraze kao to je zarobljenik. Odmah sam ga zamolio da sa svima svojim oficirima primi najiskrenije komplimente cele srpske vojske na herojskoj odbrani Jedrena. Ja sam, odgovori ukri uzbuenim glasom, i ranije znao da je srpski narod valjan i hrabar narod. U toku ovog rata o tome sam se lino uverio. Odmah me je predstavio ostalim generalima i celoj sviti i ponudio da sednem. Najsveaniji in osvajanja Jedrena bio je svren. [...] Vreme je odmicalo i ja sam morao da prekinem ovaj prijatan razgovor. Zamolim njegovu ekselenciju da se udaljim i izaem napolje. Tek to sam izaao, stie jedan bugarski oficir u utvrenje i javi mi da dolazi s nalogom da odvede ukri-pau. Po ijem nalogu? upitah. Po nalogu generala Ivanova. Imate li legitimacije? Nemam! Ja vas ne poznajem, rekao sam mu mirno. Svi smo mi pod komandom generala Ivanova, odgovori on. Tako je. Svi oficiri su pod komandom generala Ivanova, ali ko mi garantuje da ste vi uopte oficir? Meni su potrebne legitimacije i ovlaenje da vam predam ukri-pau. [...] Izaem opet pred ukri-pau. Ekselencijo, rekoh, ovde je jedan bugarski oficir koji kae da je za vau ekselenciju spremljen stan. Ako vaa ekselencija eli poi, moe ii tamo odmah. Ako, pak, eli

ukri-paa je bio zapovjednik turske vojske pod opsadom u jedrenskoj utvrdi.

73

DRUTVA U RATU

noas ostati i dovesti stvari u red, moe mirno prenoiti ovde. [...] Tako je uinjeno. ukri je prenoio u naem utvrenju u kome je bio i zarobljen.
Balkanski rat u slici i rei 13, 14. (27.) travnja 1913.

Nakon petomjesene opsade i estokih napada bugarske vojske i dviju srbijanskih divizija i isto tako herojske obrane osmanskog garnizona, glavno osmansko utvrenje u Trakiji, Jedrene/Adrianopol, zauzeli su saveznici 13. oujka 1913. I bugarski i srbijanski zapovjednik tvrdili su da su obrambene linije probili njihovi vojnici i da su oni jedini pobjednici. Sline su se rasprave vodile i oko raznih drugih mjesta, to je poslije utjecalo na javno mnijenje i na historiografije balkanskih zemalja. III-6. Izvjetaj francuskoga vojnog ataea u Sofiji o tome kako je utvrdu u Jedrenu osvojila bugarska vojska 22. 4. 1913. Odnosi izmeu Bugara i Srba su danas krajnje zategnuti, a dokaz tome moe se nai u raznim prigodama. Jedna od tih prigoda je okupacija Jedrena. Bugarske jedinice na istonom sektoru u estokoj su borbi zauzele glavni poloaj. I samo zahvaljujui tome Turci su se predali i na drugim sektorima, napustili svoje poloaje i predali utvrdu pred neprijateljskim napadima. Pregled ovih poloaja pokazuje da su u svim ostalim sektorima, osim istonoga, Turci imali vremena unititi materijal. Oevidno, imali su dovoljno vremena u drugim sektorima unititi sve, dok je na istonom sektoru materijal neoteen, jer zbog estokoga bugarskog napada nije bilo vremena za unitavanje.
30

Ipak, srbijanske novine tvrde da su njihove divizije same zauzele glavne poloaje na njihovu sektoru. Tvrde i da se ukri-paa predao 20. srbijanskom puku. Ali prema painoj osobnoj izjavi danoj g. Nekljudovu, ruskom ambasadoru u Srbiji, zarobio ga je dana 13. (26.) pukovnik Marholev, zapovjednik bugarskoga puka. Dvadeseti srbijanski puk poslije je samo dobio zadatak da ga uva. Matharel30
Balkanski rat oima jednog Francuza

Tko je zauzeo Jedrene po majoru Gavriloviu, a tko po Matharelu? Znate li neke druge sluajeve neslaganja o tome kome pripada pobjeda? III-7. Jedrene je palo! lanak u rumunjskim novinama Pad ove utvrde nakon gotovo pet mjeseci, izolirane od turske vojske, okruene neprijateljem, izgladnjele i prisiljene na predaju samo zbog nedostatka hrane i, dakako, streljiva, ne moe se smatrati ni bugarskom pobjedom. Turci se ne bi trebali sramiti, jer se ovaj sveti grad nije predao, nego je zauzet na juri nakon oajnike borbe zbog koje e se hrabro ime ukri-pae zauvijek pamtiti. Herojski otpor Hadrijanova grada donekle je rehabilitirao Osmansko Carstvo koje su mnogi sramotni porazi teko moralno kompromitirali i koje teko podnosi to to je gotovo prognano iz Europe.
Adevarul, XXVI, br. 8443, 15/28. oujka 1913., str. 1

Kako autor objanjava pad Jedrena? Na ijoj su strani njegove simpatije? Pokuajte objasniti zato.

Bojnik Matharel, francuski vojni atae u Sofiji od svibnja 1912. do travnja 1913.

74

BALKANSKI RATOVI

Sl. 30. Namirenje tursko-bugarskoga sukoba, rumunjska karikatura 1913.

Furnica, IX, br. 52, 29. kolovoza 1913., str. 12

Tekst karikature: Namirenje tursko-bugarskoga sukoba Turska isputa Jedrene iz ruku. Ujedinjene europske sile odluile su vratiti joj ga.

75

DRUTVA U RATU

IIIb. ivot na bojitu

III-8. Od planine Starac do Bitole: Dnevnik jednoga obveznika Dunavske sanitetske kolone (Kumanovska bitka), koji ilustrira situaciju u srbijanskoj vojsci 12. listopada (1912.) [...] Bolniara ima malo, a i ono to ih ima zavuklo se po bolnikim sobama pa ne obilazi ove grenike, to svoj ivot i spokojstvo svojih milih kod kua, dravi rtvovae. E sad pomislite kako je ovim grenicima bilo gledati kako njihovi drugovi izdiu pored njih, ne od rana i bola ve od none studeni i bez pomoi onih ija je dunost da nad njima lebde, preklinjui, i molei bolniare i merodavne da pomognu njima koji su rtvovali sve, pa i svoje ivote, za dobro i slavu nae opte Otadbine. Ali, ta ete, merodavni su slabo o tome vodili rauna. Tako nam je proao ceo dan. Na trupni lekar dr. Meera trao je neumorno oko ranjenika, iako je on svojih poslova u koloni imao, i sirotim ranjenicima bar koliko mu je u moi bilo stanje olakao [...] uje se opasno zapomaganje ranjenika kojima su rane zahladile. Srce vam se cepa od njihove alosne zapevke. Komandir nareuje da im ponude vode jer, grenici, kao to sami kau, nisu dobili kapi vode da ecu ugase. Celu no je prolamalo nonu tiinu jaukanje ranjenika. 13. listopada Ranjenici strano jauu. Skuvamo manjerku aja te im nosimo i svakog sa jednom oljom napojimo. Ah, kako su nam ovi sirotani blagodarni! Bog neka ti svako dobro da. Ovo je ba dobro, mnogi su govorili. Mnogi pak, koji su iznemogli, da ni govoriti nisu mogli, pogledali su nas tako blago, tako milo, da ste im iz oiju mogli itati blagodarnost.
31 Selo nedaleko od Beograda, danas predgrae Beograda.

Te su noi od zime i kie koja je pred zoru padala, mnogi pomrli. Jedan je, siromah, sedei na municionom sanduku podlaken umro. Izgledalo je kao da sedi i da se neto zamislio. Major Milan Popovi mislei da je iv prie mu i ponudi mu aj, ali kad ne dobi odgovora, bolje ga zagleda i vide da je mrtav. Priem da vidim ko je taj i sa cedulje koja mu je visila na grudima proitah da je seljak iz arkova31. Jedan turski vojnik ranjenik koji je meu naim vojnicima leao, kad nas spazi molio nas je sklopljenim rukama viui: Aman, karda, aman i jo neto to ga nismo razumeli, da mu vode damo. Dadoh i njemu olju aja i pokrijem ga slamom i atorskim krilom.[...]
Balkanski rat u slici i rei 7, 3. (16.) oujka 1913.

to mislite o autoru ovoga teksta i njegovoj pomoi turskom vojniku? Zbog ega ranjenici nisu imali potrebnu njegu? III-9. Patnje konja prema prii turskog porunika32 Od juer neprestano kii. Prenoili smo pod atorom, konji su bili vezani, a mi mokri do gole koe. I stoka se jako namuila. Nakon dugih hodnji i svih manevara, ove jadne ivotinje su zasluile malo udobnosti, ali to moemo? [...] Koristim ovaj slobodan dan da zavrim svoje biljeke i da se pobrinem za svoju lijepu kobilu Kara ebek (Crnu Majmunicu). Jadna ivotinja, ve je umorna, a ja u cijeli pohod proi na njezinim leima.
Selim, str. 28, 29

32 Porunik Selim-beg napisao je dnevnik u kojem je opisao operacije u Trakiji od listopada do prosinca 1912. Njegov dnevnik objavljen je na francuskom jeziku 1913. godine.

76

BALKANSKI RATOVI

Sl. 31. Prijevoz ranjenih vojnika iz solunske luke

A 1912-1913.

kao i prema svima ostalima. Dakako, poduzimane su neke mjere, ali veini lijenika zaduenih za njihovo provoenje uope nije bilo stalo, te je pomo ranjenicima ukazivana kad je bilo vremena. Tijekom ovoga rata bilo je bezbroj okrutnih prizora. Bugari e platiti za to, jer su mnogi koji su mogli biti spaeni umrli zbog njihove ravnodunosti spram ranjenik. Broj njihovih mrtvih nedavno je narastao s 30 000 na 32 000; od 50 000 ranjenika mnogi su ostali invalidi zbog nedostatka njege. To je velik gubitak ako imamo na umu da e Bugarskoj biti potrebni ljudi za njezin privredni razvoj poslije rata.
Balkanski rat oima jednog Francuza

III-10. Stanje bugarske vojske u Trakiji prema opisu jednog Francuza 24. oujka 1913. Tako iscrpljeni ljudi su lako pobolijevali. Zdravstveno stanje u nekim postrojbama bilo je vrlo loe jo i u vrijeme dok su ulazili u Tursku. im je preao granicu, Sedmi pjeadijski puk je valjalo izolirati, jer je meu vojnicima bilo 30 sluajeva tifusa. Ali situacija je postala zaista ozbiljna kad je vojska upuena prema ataldi zamijenila u logorima tursku vojsku, koja je zbog bolesti izgubila mnogo ljudi. Bugarsko zapovjednitvo neoprezno nije poduzimalo osnovne preventivne higijenske mjere: u blizini logora nije bilo poljskih zahoda, posvuda su uokolo leala nepokopana trupla ljudi i ivotinja. Nekoliko dana nakon dolaska nae vojske u ataldu pojavila se kolera. Bilo je prijavljeno 15 000 sluajeva kolere, ali samo je nekoliko bilo fatalno. Poduzete su energine mjere: promjene i poboljanja u logorima; izdana je izriita zapovijed da se pije samo prokuhana voda oni koji je ne potuju bit e strijeljani; ljudima je doputeno da se odmore. Danas se ini da je kolera suzbijena; odmorni ljudi opet su u stanju izvravati dunosti. Prema svojim ranjenicima Bugari su postupali s istim nemarom i nezainteresiranou

Sl. 32. eki lijenik dr. Jan Levit u krugu bolnice Srpskih sestara

Balkanski rat u slici i rei 2, 27. sijenja (9. veljae) 1913.

III-11. Hrvatski lijenik iznosi svoje osjeaje nakon posjeta bojitu kraj rijeke Marice Put do Drinopolja Dobivi propusnicu od autanta generala Stepanovia i propitavi se za put i njegovu duljinu, krenusmo pjeke put Drinopolja. Od Mustafa-pae do Drinopolja ima oko 35 kilometara puta [...] Nakon hodanja od ure i pol, stignu nam prazna vojnika kola s prilino dobrim konjima. Srpski vojnik, koija, rado nas je povezao sa
77

DRUTVA U RATU

sobom, te nakon sat i pol vonje stigosmo do sela Keml u kom je srpska pionirska eta koja je gradila most preko Marice. Komandant ete, kapetan Rui, kog naosmo pod atorom kako ita novine, kad smo mu pokazali propusnicu i predstavili se, najljubaznije nas je primio, te nas je poveo da s njim razgledamo zemnice (izbe ispod zemlje) u kojima su si vojnici u velikom kotlu prireivali grah za objed. Te su zemnice sasma udobne; ima u njima mjesta za po prilici 12 vojnika, visina im je neto via od ovjeje visine, u stijenama su prozori, a za staklo u prozorima slue velike boce, po zemlji su slamnjae. Vojnici u njima bijahu bodri i veseli [...] Kad smo se vratili s mosta u logor, pozove kapetan sebi jednog momka sa oferskom kapom i naloi mu da priredi automobil te nas poveze na pozicije. Automobil je na raspoloenju generalu Raiu, a momak priopi kapetanu da je general zabranio ikog voziti bez njegove dozvole, ali kapetan odredi da na njegovu odgovornost poveze nas, milu brau kud god zaelimo. Automobilom oko Drinopolja Vojnike naosmo nedaleko od topova, kako eu, pue, iste si odijelo te donose vodu. Vrijeme bijae lijepo, zrak malo svje, ali ne hladan, a sunce toplo, tako da nam se prohtjelo ostati do drugog dana i prenoiti u zemnici, i sigurno bi to uinili, da nas nije doktor u Mustafa-pai prestraio karantenom ako do sutra ostanemo. Vojnici bijahu vrlo veseli, to smo ih posjetili, te da nam to vie ugode, pokazivahu nam punjenje topova rapnelama i granatama, te nas darivahu posudama od nerasprsnutih turskih rapnela, da ih uzmemo za uspomenu. Pripovijedali su nam vojnici kako sad obje stranke kroz dugotrajnu vjebu i kontrolu dobro gaaju, ali ipak kako ih malo pogiba i kako malo topova je oteeno jer su dobro zaklonjeni. Ali im bi se vojnici pokazali na vidiku, odmah neprijatelj tamo saspe estoku vatru. Tko se pojavi na brdu, ne moe se nikako sakriti, jer na itavom ovom velikom
78

prostoru oko Drinopolja nema niti drveta niti grma za koji bi se mogao sakriti, nego samo sitna trava. Za vremena none bitke osvijetljeno je sve turskim reflektorima od kojih je samo jedan dosada razbijen, ali i Srbi osvjetljuju svojim reflektorima turske pozicije. Sada za primirja esto se sastaju na neutralnoj zoni s turskim vojnicima. Turci ih daruju cigaretama, a oni njih hljebom. U razgovoru opazili su da turski vojnici misle da su Turci zauzeli Ni i Plovdiv i opkolili bugarsku vojsku u Mustafa-pai te nee nikako da vjeruju da je Drinopolje sa svih strana opkoljeno. Mnogo srpskih vojnika naosmo u drutvu i prijateljskom saobraanju s bugarskim vojnicima. Jo su nam mnogo pripovijedali hrabri vojnici o svojim bojevima i kod Drinopolja i kod Kumanova i mi bi ih jo dugo sluali, da se nismo morali uriti u Mustafa-pau.
novine Hrvatski pokret, 28. prosinca 1912.

Hrvatski i slovenski lijenici dobrovoljno su odlazili u balkanske zemlje za vrijeme ratova lijeiti ranjenike. Dr. T., koji je autor ovoga teksta, putovao je u Jedrene s preporukom upravitelja Bugarskoga Crvenog kria zajedno s jednim bugarskim i slovenskim lijenikom.

Opiite vojniki ivot na bojitu za vrijeme obustave vatre. Je li bio isti kao za vrijeme borbenih akcija? to mislite o ivotu u podzemnim sklonitima? Je li bio udoban kako ga je opisao dr. T.? to mislite, to su bili motivi tih lijenika da obilaze bojno polje? to dr. T. misli o ovom ratu i o ratovima uope? Kako su vojnici prihvaali lijenike?

BALKANSKI RATOVI

III-12. Izet-Fuad-paa33 opisuje nestaicu kruha u turskoj vojsci 15. prosinca S raznih sam strana u isto vrijeme uo da naim vojnicima ve dva dana nije podijeljen kruh. Odmah sam proveo istragu i saznao: od mene su skrivali istinu da su Hademkoyevi ravnoduni34 tako planirali zalihe da bi nam naudili! A nai jadni vojnici se do posljednjeg trenutka nisu alili. Kakvi hrabri ljudi! Ljudi izuzetnog kova. Kad se potpie mir, odigrat e se velika vojna nogometna utakmica izmeu nas, izmeu abdulahista35 i nazimista36 u vezi s odgovornostima. Kakva prilika, kakva srea ne pripadati nijednoj strani! Ova pria o uskraivanju kruha vojnicima sve se ee potvruje. Sa svih strana, iz svih korpusa, svi napadaju Hademkoyeve ravnodune. Ovo je ludilo. Glavni zapovjednik je poludio, zapovjednici trupa su poludjeli, svi smo poludjeli. Neki ljudi tri dana nisu okusili kruha. eljeznica je blizu, glavni grad je iza nas. 16. prosinca Jeste li nekada u ivotu bili okrueni s 21.000 ljudi koji etiri dana nisu dobili nimalo kruha? E, ja sam sada u takvoj situaciji.
Izzet-Fuad pasha, str. 255

sam da sam se odjednom u njihovim oima pretvorio u apokaliptinu zvijer. [...] Ali kad sam povjerio svoje elje jednome s kojim sam bio blizak, moda zadnjemu, i dao mu naputke za svoje voljene koji su me ekali, vidio sam istinsku, okrutnu bol u njihovim oima. Usprkos tome, nitko se nije rukovao sa mnom kad sam odlazio. [...] Otiao sam u karantenu. Mogu vam rei da nisam bio ni oajan niti jako tuan. Bio sam ispunjen samo jednim osjeajem. uvao sam se i ekao. [...] Imao sam sree i ubrzo se vratio u puk svojim drugovima vojnicima.
Sadoveanu, str. 276-277

Moete li zamisliti irenje kolere na Balkanu? Odakle je dola? Zbog ega su se i vojnici i civili toliko bojali te bolesti?

Sl. 33. Grki logor kraj Xanthija

Zato Izet-Fuad-paa vojnu inspekciju zove ravnodunima? III-13. Odlomci iz sjeanja jednoga rumunjskog vojnika Napokon je izreena presuda, na kraju je u meni ostalo dovoljno moralne snage da mi nitko nije bio potreban. Tunim glasom jedan ovjek mi je rekao: To je azijska kolera! Moji drugovi vojnici stajali su podalje i gledali me oima punim straha. Shvatio
33 34 35 36 O Izet-Fuad pai vidjeti biljeku br. 20. To sam ime dao naoj inspekciji (napomena autora). Abdullah-paa, zapovjednik Istone armije. Nazim-paa, ministar rata..

H A 1912-1913.

79

DRUTVA U RATU

III-14. Odlomci iz dnevnika Vassiliosa Sourrapasa, grkog dragovoljca Stigli smo u jedno bugarsko selo. Tu smo nali mnogo kokoi, pataka, pura i gusaka. Lovili smo ih kamenjem i sabljama i ubrzo je svaki vojnik iz bataljuna u rukama imao po dvije-tri ptice i nekoliko jaja. Ja sam uhvatio puru. Zatim smo krenuli dalje prema mostu. Bili smo ba prizor za gledanje! Neki su klali ivinu, neki je erupali, a neki i dalje lovili. Kao scena iz nekog filma. Kad smo napokon stigli do mosta, zatekli smo 19. bataljun kako ga uva. Preuzeli smo strau, ulogorili se, naloili vatre i poeli pei svoj plijen. Ja sam naloio veliku vatru i ispekao puru; nisam imao soli, pa sam je napunio sirom. Savreno se ispekla. Bila je teka oko pet oka. Jedan dio sam pojeo oko osam sati, a ostatak, radujui se kao dijete, spakirao u ranac. Zapovjeeno je da ugasimo vatre i da spavamo. To smo i uinili. U dva sata poslije ponoi probudio nas je stariji vodnik. Neki od nas su ustali i otili udvostruiti strau, dok su se s druge strane rijeke uli neki glasovi.
Trichas, str. 175, 187, 188

III-15. Moral u bugarskoj vojsci analiza bugarskog naelnika generaltaba mnogo godina nakon rata Moral vojske uope nije bio visok. Nakon dugih nestaica i bolesti, vojska je bila deprimirana. Naim je vojnicima bilo nelagodno zbog dugih politikih pregovora. Svi su bili nostalgini i eljeli su se to prije vratiti svojim kuama. K tome, pomisao da ratuju protiv svojih saveznika nije bila ba omiljena meu vojnicima, i svi su oni to eljeli izbjei. asnici su stalno skrivali injenicu da je u svim postrojbama bilo demonstracija i pobuna protiv rata, jer im je zamjenik glavnog zapovjednika prijetio otputanjem zato to su dopustili nerede. Stoga se nitko nije usuivao rei istinu. Dakako, neki ekstremni elementi irili su defetistiku propagandu, ali ona nije bila opasna kao osobno uvjerenje svakoga vojnika pojedinano da taj bratoubilaki rat nee donijeti nita dobroga. Potresi u Velikom Trnovu i Gornjoj Orahovici jo su pogorali ovo stanje depresije.
Fiev,

Vassilis Sourrapas je u osmoj godini emigrirao u Ameriku. Kad je 1912. godine izbio rat, vratio se u Grku boriti. U Ameriku se vratio nakon rata.

Zbog ega Fiev ovaj rat naziva bratoubilakim? III-16. Iz sjeanja jednoga rumunjskog asnika o prelasku specijalnoga pontonskog mosta na Dunavu kraj Corabije Bezbroj Rumunja ili su nekamo u borbu, bilo kamo to su oni znali o tome kamo idu i za to se bore? Paljivo sam ih promatrao dok su prelazili posljednju dasku na mostu i stupali na bugarsko tlo. Neki su poeli pjevati ili vikati, bacajui kape uvis, a drugi su tuno gledali preda se. Ipak, najvei broj njih, a neu pogrijeiti ako kaem osmorica od desetorice, brzo su se prekrstili kao da na Bog nije isti kao i bugarski, kao da On moe odluivati i bdjeti nad ivotima onih koji odlaze u rat. [...]
Gane, str. 27-28

Kad bi se po ovoj prii snimao film, kojem bi anru pripadao? Kako se ona uklapa u tradicionalan epski opis balkanskih ratova? Je li kraa ivine u ovom dokumentu opisana kao in nasilja ili kao pitanje preivljavanja?

80

BALKANSKI RATOVI

Usporedite tekstove III-15. i III-16. Mislite li da postoji razlika u ponaanju vojnika s obzirom na to da je u prvom sluaju rije o neuspjenom ratu, a u drugome o pobjednikoj vojsci? Moete li u ova dva teksta otkriti neke zajednike elemente izmeu neprijatelja?

III-17. Susret turskih i crnogorskih vojnika u Skadru nakon predaje grada 24. travnja 1913. Idui prema bazaru, Crnogorci se susreu s turskim vojnicima koji idu prema mostu, odakle e napustiti grad. Zastaju i kratko razgovaraju. Crnogorci im nude bijeli kruh koji Turci sa zahvalnou primaju, a poneki zauzvrat nude cigarete. Neki se dojueranji neprijatelji rukuju. Ovakve kratke epizode esto su se ponavljale pred ljudima, koji se nisu mijeali niti pokazivali ikakve znake ganua. Oko podneva, turski su se vojnici u koloni spustili s Tepea i napokon napustili grad.
Berri, str. 252

Opa pitanja uz poglavlje III b Kakva su bila iskustva vojnika na bojitu? Pokuajte nai negativna i pozitivna iskustva. Zato svakodnevni ivot na bojitu pretvara ratne neprijatelje u prijatelje? Naite u ovim dokumentima razliite razloge za vojniko nezadovoljstvo. Usporedite to s poglavljem IIc. Jesu li ratna iskustva opravdala predratno oduevljenje?

81

DRUTVA U RATU

IIIc. Paralelni rat

III-18. Pismo Ippokratisa Papavassilioua supruzi Aleksandri Sneftsi, 23. lipnja 1913. Draga moja eno, U ratu u Turskoj pisao sam ti iz turskih sela. Sada, u ratu u Bugarskoj, piem ti iz bugarskih sela. Pisao sam ti prije dva dana, ljubavi moja, odmah nakon bitke kraj Kilkisa te velike pobjede. Kilkis je bio za Bugare sveti grad, tajno skrovite bugarskih gerilaca, komita i rodno mjesto Daneva. Poslije borbe su ga zapalili. Bio je to velianstven prizor. Gorio je dva dana. Stanovnici, sve Bugari, ve su ga bili napustili. Naa vojska, draga moja, stalno napreduje, en gallopant, progonei razmetljive Bugare koji bjee kao zeevi, nitkovi. Bjee prebrzo za nas, ali ulovit emo mi njih; negdje se moraju zaustaviti. Draga, ne moe ni zamisliti slike iz ovog rata. Kamo god doemo, zatjeemo oaj i bijedu; Turci, koji su izgleda mnogo trpjeli pod Bugarima, sada se osveuju palei njihova sela i ljetinu. Na vidiku nam je uvijek neko selo koje gori. Bugari su pobjegli. Nema vie Bugara u Makedoniji; udovita su otila zauvijek; a da tek vidi kakve su kukavice: ljudi koje zarobljavamo tresu se od straha. Toliko sam sretan to nas je ovaj rat zauvijek oslobodio tih nasilnika, to nam je omoguio da upoznamo jedni druge, to smo im uspjeli skinuti lavlju kou i razotkriti ih, njih ija je drskost zavela svijet da ih smatra Prusima Istoka te smijene, glupe ljude! Nezadovoljni onim to imaju, ti prevaranti su htjeli oteti i dio od svojih saveznika, onih koji su im pomogli u osvajanjima i bez kojih bi odavno bili nestali pod Turcima. Sad e izgubiti sve to su imali. To su i zasluili. Oni su ivi primjer za mit o psu i mesu. Uvijek te osjeam pokraj sebe, tebe i nau dragu djecu. udim za tobom, ali tjei me pobjeda, jer ona znai da neemo jo dugo biti rastavljeni. Ne vjerujem da e rat trajati mnogo due od jo dva tjedna.
82

to Evgenios sada kae o Bugarima, kojima se toliko divio? Volim te svom svojom ljubavlju, Tvoj mu.
Trichas, str. 318-319

Papavassiliou je studirao na Vojnoj koli u Ateni i na Ratnoj akademiji u Berlinu. Kao asnik sudjelovao je u grkoturskom ratu 1897. i u balkanskim ratovima. Kraljica Olga i prijestolonasljednik Konstantin bili su kumovi na njegovu vjenanju (1909.). Poslije je zbog svojih rojalistikih uvjerenja neko vrijeme bio otputen iz vojske. Bio je ministar ratne mornarice u diktatorskoj vladi L. Metaxasa (1936.-1941.).

Zato je Papavassiliouu bila vana pobjeda? Kakva je bila slika o Bugarima u grkom drutvu prije balkanskih ratova? to biste vi pisali svojoj obitelji kad biste bili vojnik na bojitu? Pokuajte nai pisma vojnika koji su sudjelovali u drugim ratovima u 20. stoljeu i usporedite njihove sadraje.

III-19. Fondacija Carnegie za meunarodni mir komentira paralelne gubitke poslije spaljivanja sela i egzodusa ljudi Spaljivanje sela i egzodus poraenoga stanovnitva normalna je i tradicionalna pojava u svim balkanskim ratovima i ustancima. To je obiaj kod svih ovih naroda. Ono to su sami propatili, zauzvrat nanose drugima. To su mogle sprijeiti samo imperativne zapovijedi iz Atene, Beograda i Sofije, a i to samo ako bi crkve i pobunjenike organizacije podrale odlunost svojih vlada. Opi apel na

BALKANSKI RATOVI

humanost objavila je makedonska ustanika Unutarnja organizacija37, ali izgleda da nije ba djelovao.
Carnegie, str. 73

Jesu li spaljivanje sela i egzodus poraenoga stanovnitva doista bili normalna i tradicionalna pojava? Slaete li se da je spaljivanje sela i egzodus poraenoga stanovnitva (a) balkanska tradicija i (b) nije se dogaalo vie nigdje u Europi ni u svijetu?

Sl. 34. Ruevine Serresa

Carnegie, sl. 7, 8, 9, str. 86-87

37 VMRO (Unutranja makedonsko-odrinska revolucionarna organizacija) osnovana 1893. u Solunu sa zadatkom da se postigne puna politika autonomija Makedonije i jedrenske Trakije.

83

DRUTVA U RATU

III-20. Bijeg muslimana, listopad 1912. Krenuli smo, ali napredovanje je bilo gotovo nemogue. Ceste su bile zakrene zapregama, stokom, enama i djecom koja su tumarala lijevo-desno; to je nae muslimansko stanovnitvo koje se povlai prema unutranjosti. Jadni ljudi! Svi su u suzama jer su napustili svoje domove i svoja imanja: uas rata ve je poeo.
Selim, str. 24

sti ovoga rata; Sveti sinod je dokazivao da je, budui da su Pomaci silom preobraani na islam, primjereno upotrijebiti silu i za obrnut proces.
Carnegie, str. 77

III-21. Bugarska egzarhija pokuava preobratiti muslimane koji govore bugarski u krane Treba spomenuti obiaj koji su Bugari provodili na irokom podruju, obiaj nasilnog preobraanja Pomaka u kranstvo. Pomaci su Bugari po rasi i jeziku koji su u jednom razdoblju turskog osvajanja silom preobraeni na islam. Oni ne govore turski i zadrali su neka tradicijska sjeanja na svoju kransku prolost; ali prilike su ih obino inile fanatinim muhamedancima. Na novoosvojenim podrujima ima ih najmanje 80 000 i uglavnom ive sjeverno i istono od Nevrokopa. Bugarski je Sveti sinod stvorio plan da ih masovno preobrati i esto je u tome mogao raunati na potporu vojnih i civilnih vlasti, da ne spominjemo paravojne bande. Obino nije bilo nuno primijeniti otvoreno nasilje; prijetnje, pojaane demonstracijom sile, bile su dovoljne da navedu cijela sela da se podvrgnu obredu pokrtavanja. Ta je politika provoena sustavno, te su se, mnogo prije izbijanja drugog rata, Pomaci u veini okruga vanjskim ponaanjem povinovali bugarskoj crkvi i pokorno sluali pouke sveenika i monahinja koje je poslao Sveti sinod da ih uputi u dogme kranstva. Ovo odstupanje, sasvim suprotno od tolerancije koju je carevina Bugarska obino pokazivala prema muslimanima unutar svojih granica, spada meu najmanje opravdane brutalno-

Bugarska egzarhija je u Rodopskim planinama, uz potporu paravojnih skupina, nastojala muslimane koji govore bugarski preobratiti na kranstvo. Dok su ove akcije u poetku podravali samo razni intelektualci-nacionalisti, poslije je to postala slubena dravna politika.

Zato se ovaj postupak dogodio za vrijeme Prvoga balkanskog rata? Kakva je bila uloga religije u procesu stvaranja drava na Balkanu? Pokuajte pronai relevantne dokumente u Povijesnoj itanci 2.

Sl. 35. Bugarski konvoj Crvenoga kria

Carnegie, sl. 23, str. 217

84

BALKANSKI RATOVI

III-22. Bugarski Glavni stoer osuuje nasilniko postupanje ZAPOVIJED BR. 69 ZAMJENIKA GLAVNOGA ZAPOVJEDNIKA GENERALA SAVOVA38 O OBRANI IVOTA, IMOVINE I ASTI STANOVNITVA NA OSLOBOENIM TERITORIJIMA Lozengrad, 13. prosinca 1912. Do nas u stoeru stigla je informacija koja nas navodi na sumnju da su se neki ljudi i asnici usudili pljakati i vriti nasilje nad civilnim stanovnitvom na osvojenim teritorijima. Kako ovi nehumani postupci, koji su za svaku osudu, s jedne strane kompromitiraju bugarski narod, a s druge, slabe povjerenje naih buduih podanika, posebno civila muslimana, u cilju obrane njihove asti, imovine i ivota, zapovijedam: 1. Vojni zapovjednici i vojni namjesnici moraju poduzeti hitne i stroge mjere kako bi se podigle optunice protiv ovakvih postupaka poinjenih u oblasti koju je zaposjela njihova vojska; krivci moraju odmah biti izvedeni pred sud, neovisno o inu i poloaju. Sve zapovjednike valja upozoriti da moraju bez milosti kazniti ove zloinake postupke, imajui na umu da e inae i sami odgovarati. 2. Treba poduzeti stroge mjere za uspostavljanje reda i discipline u pozadini. Svatko tko ne pripada vojsci ili ne radi za nju, mora biti vraen u Bugarsku. Svi koji su dio vojske, ali zbog svoje nepouzdanosti kompromitiraju slubu u pozadini, moraju biti poslani na bojite. 3. Sve vojnike i doasnike treba upozoriti da je civilno stanovnitvo na osvojenim teritorijima, neovisno o njegovoj nacionalnosti i religiji, pod zatitom naih vojnih zakona i svako neopravdano nasilje i nepravda protiv njega bit e kanjeni prema tim istim zakonima. Kako bi se to postiglo, apeliram na sve vojne i civilne vlasti da surauju.

4. Zakljuno, podsjeam vas da smo zapoeli ovaj rat u ime jedne uzviene ideje, tj. da oslobodimo ovaj narod reima koji je nepodnoljivo nasilan i nepravedan. Bog pomae svojim hrabrim bugarskim sinovima da ostvare ovaj plemeniti cilj. U ovom asu pozivam ih da ne dopuste nekima meu sobom da u oima civiliziranoga svijeta kompromitiraju ovo veliko i velianstveno junako djelo.
V. Georgiev St. Trifonov

to je bila najvea opasnost za civile na osvojenim teritorijima? Imaju li ovakve vojne zapovijedi izravan utjecaj na aktivnost paravojnih bandi ili regularne vojske? Ako imaju, u kojim sluajevima? Ako uzmemo u obzir datum izdavanja zapovijedi, znai li to da je do tada nasilje bilo doputeno?

III-23. Razaranja uzrokovana ratom u selima oko Skadra i agonija stanovnitva koje pokuava pronai valjan razlog za svoju patnju prikaz Mary Edith Durham Neka sela su bila tako ratrkana da mi je trebalo tri dana jahanja, po 1012 sati, da ih obiem, pruim pomo i vratim se u Skadar. Sve u svemu, obila sam 1022 obitelji u okolini Skadra, kojima su spaljene kue. Najtunije od svega mi je to to neke od tih nesretnih rtava nisu imale pojma zato im se to zlo dogaa. ene s izgladnjelom djecom pitale su: Zato su veliki vladari (velike sile) dopustili da vojnici dou, da nas pljakaju i ubijaju? Nikomu nismo uinili nita naao. A oni su uzeli nae koze, nae ovce, sve. A kad je moj mu pokuao spasiti ovce, oni su ga ustrijelili. Naa kua je spaljena. Umiremo od gladi na ovom putu.
M. Edith Durham, str. 296

38 General Mihail Savov (1857.-1928.) poznati bugarski asnik; nekoliko puta bio je ministar rata i ima velike zasluge za stvaranje bugarske armije. Za vrijeme Prvog balkanskog rata bio je postavljen za zamjenika glavnog zapovjednika (car Ferdinand osobno bio je glavni zapovjednik); jedan je od inicijatora i krivaca za Drugi balkanski rat.

85

DRUTVA U RATU

Mary Edith Durham bila je suradnica na Kraljevskom antropologijskom institutu, kao i lanica Kraljevskog instituta za meunarodne poslove i autorica nekoliko knjiga. U 37. godini otila je na Cetinje, glavni grad Crne Gore. Za vrijeme toga putovanja otkrila je svoj poziv. Tijekom sljedeih dvadeset godina esto je putovala na juni Balkan radei u raznim humanitarnim organizacijama, slikajui akvarele iz seoskog ivota i skupljajui narodne umotvorine. Napisala je sedam knjiga o balkanskim dogaajima. Borba za Skadar je svjedoenje o dogaajima kojima je autorica bila oevidac prije, za vrijeme, i poslije Prvoga balkanskog rata.

Sl. 37. Bugari dijele kruh izgladnjelim stanovnicima Jedrena, travanj 1913.

Sl. 36. Gladni siromasi opsjedaju vrt talijanskog konzulata, Skadar (sredina sijenja 1913.)

Berri, str. 149

Lillustration, sijeanj prosinac 1913., str. 347

III d. Iza bojinice

III-24. Opis Beograda iz pera jednoga hrvatskog dopisnika Dolazak u Beograd Uspeli smo se uvenom beogradskom kaldrmom, patosanom [poploanom] okruglim kamenom jote za turskih vremena. Hodajui po njoj kao da hoda po obrnutim tanjurima.
86

Doavi na jedne stupe opazimo vojnika, to mu je po gole noge virilo iz izme. Da ga znatieljnici ne zaustavljaju vikao je cijelim putem: Jue ja izme namazao, pa mi ih parcovi [takori] izjedoe! i pourio se, da ih izmijeni sa drugima. Idui irokim raskopanim ulicama sa oniskim kuama, sretamo na svakom koraku vojnike obuene u sivo ili modro odijelo

BALKANSKI RATOVI

sa sivim kabanicama i opancima39. Mi koji smo vini gledati vojnike sa ulatenim cipelama ili omanim cokulama, udimo se kada u bekim ilustrovanim listovima vidimo srpsku pjeadiju u opancima. No, promotrivi pozornije vidi se, da je gotovo velika prednost u opancima pred postolama. Opanak je (sam sam ga ve nosio) u tom spretniji od postole, jer voda i blato ne ulazi u nj sa strane, gdje se sastaje on sa koom, a osim toga lagan je (...) Da navuku vojniku roenu u opancima, nae teke postole ili izme, taj bi u njima kretao kao mi, da nam na noge navuku krinje (...) Cijelim putem sretamo vojnike i one, koji imadu da se obuku. Ti, u akirama [hlaama] iz domaeg sukna smee boje, za koje bi Zagrepani rekli da su turske, idu laganim odmjerenim korakom a za njima ene u zobuncima i podignutim suknjama, da ih blato odvie ne poprska (...) Vojnici, razne vrsti, neprestano pridolaze, svrstavaju se u redove i ravnoduno stupaju mjesei marno blato beogradskih ulica. Gostionice, niske i mrane, pune su seljaka, dok ene stoje na ulici, ekajui dok mukarci izau (...) Ovdje su se ve tako privikli ratnim pripremama, da su Beograanima sada sve pripreme i urbe obina stvar, ma da se po kavanama, na ulici i uz trpeze govori samo o ratu. Sveope mnijenje jest, ne da e biti rata, ve da mora doi do rata. Samo da Francuska ne pomrsi raune, zabrinuto pripovijeda djeak od etrnaest godina svome drugu na uglu arije. (...) Najvee ratniko oduevljenje uhvatilo je ire i najire slojeve. Neka slukinja navaljivala je u Narodnoj Odbrani, da ju upiu u kolo sestara i to da ju odaalju na granicu, protestujui protiv toga da tamo odlaze samo gospoje, koje e, kae, kasnije samo pobrati ordene (...) Vanredno je tuan i znaajan sluaj sa majorom Keseriem, koji se ubio radi toga, to ga, radi starosti ne primie u vojsku (...) Beograd, 9. listopada 1912. Juer poslijepodne sretoh u jednoj ulici (...) srp39 40 Obua balkanskih seljaka. Gudaki instrument s jednom icom

sku konjicu, to se je poput mora razlila ulicom, zaposjevi ju od jednog kraja do drugoga. Jaui na vitim konjima sa razvijenim prsima, kakovih nalazimo na dobrim slikama, to prikazuju nekadanje turske ratove, dre se vojnici mirno i ta injenica to polaze u boj ini sliku tajanstvenom i sveanom. Glazba na konjima, sastojei se od trubalja razne veliine, prolazei kraj vojnog ministarstva, zasvira. Osjeao sam kako mi ta bojna svirka naglo tjera krv k srcu i natrag, silno me uzbuujui. U tim zvukovima bilo je i plaa i radosti i gorine; ula se rika topova, bojni poklici i sitan glas gusala40, to na ratitu bodre vojnike (...) Poao sam prema kolodvoru. uvaju ga vojnici. Sav prostor pred lijepom i modernom stanicom pun je seljaka i seljakinja, to su pratili sinove na vojnu. Na oima seljakinja nijesam vidio suza; tek jedna, odjevena na graansku, stisla uz nekakav kup drva, tupo je gledala na vlakove, to su se neprestano fiukajui, razmjetali. Velike i crne njene oi zaarile se od vruine i zadranih suza.
Hrvatski pokret, 9-31. listopada, 1912.

List Hrvatski pokret poslao je potkraj 1912. godine u Srbiju dopisnika Slavka Vrsa. U svojim izvjetajima (objavljivanima od 9. do 31. listopada 1912.) pod nazivom Put ka balkanskom ratitu, opisao je Beograd uoi Prvoga balkanskog rata. Izgleda da nije uspio otii na ratite. Hrvatski pokret je objavio desetak vrlo atraktivnih izvjetaja iz ratnog Beograda.

Opiite atmosferu u Beogradu uoi rata. Zato je narod prieljkivao rat? Razgovarajte o sluaju majora Keseria. to autor misli o vojnoj i herojskoj atmosferi u cijelom Beogradu? Odobrava li on rat? Je li svjestan uasa rata? Objasnite. Opiite ponaanje ena. Zato je autor impresioniran tim ponaanjem?

87

DRUTVA U RATU

III-25. Opis Istanbula iz pera jednoga francuskog novinara A. U studenom 1912. Mislili smo da emo zatei naputen Istanbul, ali nije bilo nikakve promjene. Moda malo manje automobila i tramvaja, samo malo. Ovih dana svakoga zaustavljaju. Morali smo rei lozinku kako bismo dokazali da konji nisu pod rekvizicijom, a da nismo imali dokumente odmah bi nam ispregli konje i odveli ih, a koija i putnici morali bi sami vui kola, na veliko veselje i odobravanje gomile. Rezultat: vie nema konja. Ipak, uz pomo jednog veterinara, uspio sam pronai nekoliko konja koji su bili skriveni; nita ne izmiljam: njihov vlasnik ih je sakrio u podrum iz straha od rekvizicije. Na ulicama Pere, masa svijeta, kozmopolitskog kao uvijek, koji kao da je potpuno ravnoduan spram rata, bar naizgled: isti kinematografi, isti koncerti uz kavu, iste kazaline druine kao prole godine, ili barem toliko sline da izgledaju isto, u raznim repertoarima niega ratnog. Vidim to po plakatima: Jadnici, Magda, Dijete ljubavi itd. U mnotvu ljudi ima Grka, usprkos ratu, Talijana usprkos progonu, Crnogoraca usprkos njihovim nedavnim pobjedama; dodue, ovi potonji su aui i sluge. Ali nose nacionalne vojnike uniforme. Svi se oni mijeaju s Turcima te duboko i iskreno ele njihovo istrebljenje, iako djeluju sasvim ravnoduno. Ako proe neki bataljun, nitko od tih ljudi ne moe sakriti svoj prezrivi osmjeh. Zoa! Zoa! (oni su ivotinje), rekao je juer jedan Grk koji je stajao pokraj mojega turskog prijatelja, koji ga je stavio u neugodan poloaj, i tresui ga upitao: Hoe li da im ponovim tvoje rijei? Grk je pobjegao bez rijei. No jasno je da jedna polovina carstva iz dna due mrzi drugu polovinu. Teko je vladati kozmopolitskim gradom. Teko je pobuditi zajedniku strast za isti ideal, a vie ne vjerujem ni da svi Turci imaju jedan isti ideal kako bi se suprotstavili neprijateljstvu koje su protiv sebe akumulirali u vlastitoj zemlji.
Georges Remond Impressions de Constantinople, LIllustration 3636, 2. studenoga 1912., str. 320

B. U oujku 1913. Karneval i logorske vatre Kakav udan grad! Koliko kontrasta! Karneval je u jeku; na tjedan se odrava po pet balova; maskirani ljudi uurbano prolaze velikom ulicom Pere, zajedno s bolesnicima i ranjenicima s borbenih linija atalde i Galipolja. Ljudi smrznutih stopala, nepokretnih ruku, a nitko ne obraa panju. [...] A osim lica domoljuba uznemirenih nesigurnou trenutka, punih tuge i straha da e novi mirovni pregovori, kako se pria, znaiti gubitak Jedrena, osim pogleda u oima jednog ranjenika kojega konj nosi kroz ravnodunu gomilu i kojega njegov drug vodi u bolnicu, gotovo nita drugo ne odaje osjeaj poraza, kraj tragedije, kraj ljudi koji hrle u grad. Ukratko, nitko nita ne vidi.
Georges Remond, A Constantinople LIllustration, 3655, 15. oujka 1913., str. 237

III-26. Situacija u Skadru za vrijeme opsade grada prema opisu talijanskoga novinara 13. studenog 1912. Jutros je kruh opet poskupio. Kilogram stoji tri albanska pijastra, to je oko 60 centi. Oni koji ga ne mogu kupiti rade posebne poslove, za to dobivaju bonove za koje im u pekarnicama daju kruh. Razlog za poveanje cijene kruha nije nedostatak brana. U skladitima ima nekoliko tisua vrea brana. Kau sedam, osam tisua vrea. Manjkaju drvo i ugljen za peenje kruha. Po selima su pokupili sve drvo i ugljen i vie ga nema. [...] 21. studenoga 1912. Danas je jedini dan Bajrama. Trebala bi biti etiri dana, ali su ga zbog okolnosti skratili na jedan. Namjesnik je zapovjedio da se zatvore svi duani, ak i kranski. Top je ispalio pet puta po 21 plotun. Valija (namjesnik) je priredio prijeme za uglednike i ujutro je kratko svirala vojna glazba ispred Konaka (gradske vijenice).

88

BALKANSKI RATOVI

Zatvaranje duana nije imalo nikakva uinka. Sveanost je bila nevesela, barut uludo potroen. Ni taj jedini dan muslimansko stanovnitvo nije uspjelo proslaviti svoj Bajram sveano, kako njihova vjera i tradicija nalau. Svega je nedostajalo, ba kao i svih drugih dana opsade. [...] To to ste uspjeli kupiti hljeb kruha nije znailo da e on sigurno ostati va; oni koji su bili izgurani iz reda ili se samo tako pretvarali, traili su kruha od onih koji su ga dobili. U svaama oko kruha pobjeivali su jai. U takvim okrajima nekad su intervenirale rijetke andarmerijske patrole. Ali one su mogle samo prekinuti tunjavu, ali ne i rijeiti tu teku situaciju. Iz pekarnice nedaleko od novog Konaka, jedna ena koja se hrabro borila izala je s kruhom u rukama. Odjednom se pojavio mladi, oteo joj dragocjeni dobitak i pobje-

gao. Ali prije nego to je poeo bjeati, bacio je novac na zemlju. Nesretnica je ostala skamenjena, praznih ruku, i nijemo gledala kako otima odmie, i dok su se ljudi oko nje smijali, briznula je u pla. Veeras nee nita odnijeti kui. Kleknula je da pokupi baeni novac iz blata. Ali sada taj novac nita ne vrijedi.
Berri, str. 9, 35, 38, 39

Gino Berri bio je mladi talijanski novinar i ratni dopisnik koji je uao u grad Skadar prije poetka njegove posljednje opsade i ostao u njemu est mjeseci, koliko je opsada trajala. U njegovoj knjizi dogaaji su kronoloki predstavljeni prema dnevniku koji je Berri vodio za vrijeme rata.

Sl. 38. Podjela pomoi obiteljima vojnika mobiliziranih u rumunjsko-bugarskom ratu, 1913.

Gazeta Ilustrata II, br. 31, 13. srpnja 1913., str. 9

89

DRUTVA U RATU

III-27. Srpska ena Srpska ena Nadmaila je sve dosadanje najslavnije ene svih naroda na svetu. Oca svoga, supruga svoga, brata svoga, sina svoga ispraala je na bojno polje cveem i oduevljenjem. Svima je govorila da je otadbina prea od ivota. Ljubav svoju materinsku ona je potinila velikoj ljubavi prema otadbini. Ona je shvatila da samo srena Srpkinja moe da bude srena majka. Ubeena je da je otadbina prea od svega. Obraivala je njive i sreivala letinu. Kopala je, orala je, sejala je, ela je, vrla je, izvrivala je sve teake radove da bi neja ishranila, da bi ratnicima ponuda poslala i da bi imala slavskog kolaa i mogla dati dravi poreza. Sve je to inila najistrajnije. Plela je arape i ila rublje pa ih slala ratnicima na daleke strane najsvesrdnije. Negovala je ranjenike i svoje i protivnikih vojsaka, najbriljivije. uvala je enski obraz svoj najednije. One koji su mogli s pukom poi a nisu, nazivala je kartom i prezirala ih najrevnosnije. Slava ti, srpska eno! Slavna si! Nadmaila si sve dosadanje najslavnije ene svih naroda na svetu. Srbine, tvoja je ena snaga tvoja. Ona je i stub porodice i stub drave tvoje. Keri moje mile i zlatne, zemaljski zakoni mnogo su nepravedni prema vama. U ovim ratovima, u ovim velikim i istorijskim danima vi ste svojim besprekornim dranjem dokazale da nai zakonodavci i dravnici vau veliku duu poznavali nisu.

Muevi i drava treba sad da pokau i dokau da su vas dostojni. U tome lei veliki njihov interes, i moralni i materijalni. ika Miroslav.
Balkanski rat u slici i rei 27, 11. (25) kolovoza 1913.

Kakva je svrha pisanja ovakvog teksta? Usporedite odlike enske heroine s mukim herojem (u tekstu II-2).

Sl. 39. Na Cetinju ene, djeca i ranjeni vojnici

LIllustration CXL (1. srpnja 31. prosinca 1912.) str. 293

III-28. Jedna Grkinja iz vie klase nudi svoju pomo kao bolniarka i govori o svojim iskustvima O, prvog sam se dana zaista jako trudila da se priviknem na okolinu. Slika bijede bila je najdojmljivija. Pacijenti koji su pristizali bili

su svi iz niih slojeva, prljavi i u prnjama, a vonj koji je iz njih izbijao bio je toliko lo da mi je pozlilo. [...] Nakon dvije ili tri postaje stigli smo u Larisu. Nismo imali gdje odsjesti. Jedna mala soba na stanici bila je na brzinu pripremljena za princezu. Mi ostali morali smo spavati u va-

90

BALKANSKI RATOVI

gonima. Odluila sam uzeti taksi i obii neke bolnice. Situacija je bila uasna! Sve su bolnice bile improvizirane, bez dovoljno kreveta, bolniarki, iega. uli su se samo jauci, uzdasi i pla. Nitko se nije odazivao na vapaje bespomonih bolesnika. Jedan jedini bolniar je pospano iao okolo, nesposoban da uini ita osim da nagazi neke od onih na podu. Neki od njih bili su teko ranjeni. Cijelu smo no pomagali koliko smo mogli, a ujutro smo se vratili na stanicu.
Trichas, str. 32, 35

Sl. 41. Bolniarke s pacijentima, 1913.

Odlomci iz dnevnika (1912.) Aspasije Mavromihali-Ralli, keri jednoga grkog premijera i poslije supruge drugoga grkog premijera. Ubrzo nakon mobilizacije ponudila se da kao bolniarka pomae ranjenicima s bojita. Poslije kratke obuke bila je u pratnji princeze Jelene na prvom putovanju bolnikog vlaka i zabiljeila svoje doivljaje.

Historijski arhiv muzeja Benaki u Ateni, Fotopoulos, str. 266

Sl. 42. Turkinje nude svoju pomo kao bolniarke u Istanbulu

Kakvu je ulogu ena mogla preuzeti u vrijeme rata? Kako se ova ena iz vie klase osjeala kad se suoila s realnostima rata? Usporedite s tekstom III-24., posebno s odlomkom U Narodnoj obrani... kasnije medalje.
LIllustration CXL (1. srpnja 31. prosinca 1912.) str. 372

Sl. 40. Srbijanke vjebaju gaanje iz puke, 1912.

Potpis ispod slike: Turske gospoe iz Crvenog polumjeseca u bolnici Gulane. [...] Ova fotografija svjedoi da su gospoe iz turskoga visokog drutva, udane ili zaruene, zabrinute majke, odluile, usprkos muslimanskoj tradiciji, pomagati u bolnicama. [...]

Vojska na Balkanu, Ljubljana, 1914. 91

DRUTVA U RATU

III-29. Incident izmeu bugarskih graana i naoruanih rumunjskih vojnika u bugarskoj gostionici prema prii rumunjskog asnika U Oraniji, na zidu jedne gostionice naao sam kartu Bugarske koja me je zainteresirala. Htio sam je kupiti. Mogla je stajati najvie jedan lev, ali ja sam ponudio dva. Gostioniar mi je nije htio prodati. Ponudio sam pet leva. Nije htio. Pokuao sam je ukrasti. Primijetili su to, pa su etiri Bugarina stala ispred karte, spremni da me udare ako je samo pipnem. Gostionica je bila puna naoruanih rumunjskih vojnika, a ovi su bili nenaoruani. Ali htjeli su se tui! Njihova je drskost bila gotovo herojska, ali to je ipak bila samo drskost...
Gane, str. 90

ti u ime proroka, iji polumjesec bljeti na iljku minareta damije. Pripovijedaju, kako se svakoga petka u vee, kada bi se stari mujezin pojavio na balkonu minareta, da saziva Allaha, sakuplja pred damijom mnotvo djece, nabacujui se kamenjem na tursko svetite. Otkada je dolo do vrhunca napetosti izmeu Turske i Srbije, ne pojavljuje se vie stari mujezin na minaretu i ne uje se vie ime Allahovo nad niskim kuama Beograda. Zar se je veliki prorok posramio sramotnih djela svoje djece u Staroj Srbiji i Makedoniji?... Dugo stojim pred ovim ostatkom sile, to je tolike vijekove davila nas i nau brau i nekako mi je neprijatno, kada pomislim na starog mujezina koji se sakrio u te zidine kao pile pred olujom.

Zato mislite da je karta na zidu gostionice bila Bugarima toliko vana? to mislite, to je karta prikazivala? Kakav je stav pisca ovog teksta? Kako biste vi reagirali da ste bili na njegovu mjestu?

III-30. Turci i idovi u Beogradu za vrijeme Prvoga balkanskog rata Pred turskom damijom Kako je danas lijep jesenski dan izaao je svijet na etnju i to na zidove Kali Megdana i na Topider. Na Kale Megdanu sve vrvi svijetom, no sve je to gotovo sama ena, tako da ti je nekako nezgodno zai meu tu enskadiju, to je nedavno ispratila svoje mueve i sinove na bojite. Naem se nekako u jednoj kaldrmisanoj [oblim kamenjem poploanoj] uliici pred muhamedanskom damijom. Ovea jednostavna stara ta damija, to nalikuje velikom kaminu ili krunoj pei, stoji mirno usred grada, iji narod se je digao, da vojuje protiv ugnjetavaa svoje brae, to e ju Turin kla41 42

Mojsijevci Nedaleko turske damije opazim izraelitsku sinagogu. Sjetio sam se kako su ovih dana beogradski mojsijevci sabrali ovee sume za potporu obitelji, iji su branitelji otili na vojnu. Isto se dogaa i u pokrajini. Bi li se i u nas nalo izraeliana, koji bi se u ovako odsudnim asovima ovako ponijeli? Ja mislim da bi...
Hrvatski pokret, 9.-13. listopada 1912.

Kakvo je bilo dranje dviju manjina u Beogradu? Pokuajte objasniti zato su se tako ponaale. III-31. Djeca se igraju rata u Beogradu U Beogradu, 16. listopada Beogradski deranii ve su zaigrali igre predstavljajui srpsko-turski rat. Do sada su oni uli samo openiti razgovor o srpsko-turskom ratu, pa ne znadu kako da si ga predstave. No, o etnicima41, to ih ovdje nazivaju komitama42, toliko se pria i pripovijeda, da su djeca dobila o njima ve sasvim

Gerilac, a poslije, naroito u Drugom svjetskom ratu, militantni srpski nacionalist. Gerilac.

92

BALKANSKI RATOVI

realnu sliku. Pa njihov pustolovan ivot pun junatva u borbi s Turcima, najvie raspaljuje matu arije, ivo djelujui na djecu. Najvie se ti mali ratnici sakupljaju na zelenom trgu izmeu ulice kneza Mihajla i uliice koju resi krma: Kod zlatnog burenceta [bavice], tog nekadanjeg, a i dananjeg stjecita beogradskih boema i artista.

Taj trg po svoj prilici imao je biti Kosovsko polje, jer sav je vrvio djeurlijom, koja su vikala: iveo Isa Boljetinac, udri Turina! Turaka je naravno bilo mnogo manje; oni se sakrie iza ugla Zlatnog burenceta, ne moda radi toga to bi se bojali Srba, ve zato, to su oni morali biti Turci.
Hrvatski pokret, 9.-13. listopada 1912.

Sl. 43. Djeca se igraju rata u Vranju, Srbija

LIllustration CXL (1. srpnja 31. prosinca 1912.), str. 346

Kako je rat utjecao na djeje igre? Zato je u tekstu III-31. samo malo djece igralo ulogu Turaka? Sjetite se slinih igara iz svojega djetinjstva. Igraju li se djeca danas ratnih igara? Tko su neprijatelji?

93

DRUTVA U RATU

Sl. 44. Djeca kao bolniari i bolniarke u Podgorici

LIllustration CXL, (1. srpnja 31. prosinca 1912.), str. 346

Sl. 45. Srpski enski komitet Crvenog kria u New Yorku organiziran radi prikupljanja pomoi za ranjenike

Balkanski rat u slici i rei 35, 20. listopada (13. studenoga) 1913.

94

BALKANSKI RATOVI

III-32. Akcije prikupljanja novca za junoslavensku brau u Hrvatskoj ZAGREB ZA CRVENI KRST BALKANSKIH NARODA U dananjoj sjednici gradskog zastupstva u 4 sata poslije podne bit e stavljen u ime veine predlog da grad Zagreb, prijestolnica Kraljevine Hrvatske, votira iz svojih sredstava za Crveni krst balkanskih naroda svotu od 20.000 K (dvadeset tisua kruna). Taj e predlog naravski biti prihvaen. To je dosada najvea svota koja je za tu svrhu od kojeg gradskog zastupstva votirana. Da su bolje gospodarske prilike, Zagreb bi dao i vie. Kolo43: Na pjevakom pokusu naeg hrvatskog pjevakog drutva Kolo u etvrtak objavio je potpredsjednik g. Prilepi sakupljenim lanovima da e naskoro biti dozvoljeno sabiranje priloga za Crveni krst balkanskih naroda, pa da onda mora i Kolo svoje doprinijeti. Ta je vijest naila na neopisivo oduevljenje. Sve udari u buran pljesak i klicanje. Onda je zakljueno da se za etvrtak, 7. studenog priredi koncert kojeg e isti prihod biti namijenjen Crvenom krstu.
Hrvatski pokret, 4. studenoga 1912.

Koji je bio razlog za dobrotvornu akciju u Zagrebu? Zato su pisci tih vijesti bili tako sigurni da e gradski oci podrati donaciju? Je li sudjelovanje u takvim akcijama bilo pitanje drutvenoga prestia?

Sl. 46. Ciparski dragovoljac u balkanskim ratovima

Izraavajui potporu junoslavenskim zemljama i narodima, narodi Hrvatske i Slovenije poduzeli su brojne akcije za prikupljanje novca. Vijesti o tim akcijama redovito su objavljivane na naslovnicama novina. Izgleda da nije bilo mjesta na slavenskim teritorijima Austro-Ugarske gdje nije prikupljana pomo za junoslavensku brau.

Katia Hadjidemetriou, str. 331

43

Narodni ples, vrlo popularan u vrijeme nacionalnog buenja.

95

DRUTVA U RATU

III-33. Dragovoljci i novana pomo s Cipra44 Te je noi stigao telegram Reutersa koji javlja o potpunom porazu Bugara. Ta se vijest poput munje proirila po svim dijelovima grada. Prve su skupine kliui poele izlaziti iz kavana Jamude i krenule prema centru. Udruge, kao i mnoge privatne kue, ukraene su zastavama. Ispred Jednakosti vijorile su se zastave Srbije i Crne Gore zajedno s grkom. Odjednom su se niotkuda formirale velike zajednike demonstracije. Filharmonijski orkestar, ijih se sedam studenata ve borilo na bojitu, predvoen maestrom g. Kalligerijem, smjeten je na elo narodnih masa, svirajui ratne pjesme. Orkestar je skrenuo u ulicu Georgiosa I. i, zaustavljajui se ispred saveza, odsvirao himnu. Prethodnica kolone demonstranata bila je kraj Ateneona, a gomila se protezala sve do Ulice Konstantinosa Palaiologosa. ivio Konstantin XII.!45 ivjeli Voulgaroktonoi!46 ivio Enosis! Dvije tisue ljudi pjevalo je himnu uz glazbu. Kroz demonstrante je pronesena velika zastava, koja je bila pozdravljena s golemim oduevljenjem. Ljudi su bacali uvis eire, a mnogi su ljubili sveti simbol domovine. Demonstranti, praeni vatrometom, ili su ulicama Georgiosa I., Vasileosa Evagorosa, Svetog Andrije i ulicom Kritis i natrag prema savezima. U pono su demonstracije bile zavrene. Ali mnoge su skupine nastavile demonstrirati i poslije ponoi, idui ulicama i pjevajui nacionalne pjesme. Sutradan je odrana vrlo dobro posjeena sveanost u Svetoj Napi, gdje je kitionski episkop odrao govor kojim je izazvao nove emocije i novo uzbuenje. [...] U nedjelju je grad poeo prikupljati nove
44 45 cara. 46 47

priloge kako bi ojaao fondove za nacionalne potrebe. Stotine mladih iz grada i okoline bilo je spremno za pokret. Limasol, koji duboko u sjeanju uva svoju slavnu tradiciju, u najveoj e mjeri olakati odlazak svoje plemenite djece. Ovaj grad je ponosan jer, kad god je to potrebno, on velianstvenim akcijama pokazuje da zna kako treba sluiti velikim idejama svojega naroda.
novine Alitheia (Istina), 5. srpnja 1913. u Papapolyviou, str. 73

Na Berlinskom kongresu (1878.) uprava nad Ciprom predana je Britaniji. Otok je ostao pod turskim suverenitetom do 1914. Nakon to je Osmansko Carstvo ulo u Prvi svjetski rat na strani Sredinjih sila, u skladu s mirom u Lozani (1923.), Turska je priznala pripajanje Cipra Britaniji. Godine 1925. Cipar je proglaen kolonijom Krune. Ideja enosis (ujedinjenja) s Grkom pojavila se na Cipru u skladu s grkim iredentizmom i idejom velike Grke. Pod britanskom vladavinom javio se snaan pokret za ujedinjenje.

Usporedite tekstove III-32. i III-33. Nalazite li neke slinosti? Koja se vrsta solidarnosti izraava? Kakva su bila oekivanja Hrvata, odnosno Ciprana?

III-34. Bugarski mljekari u Istanbulu I tako smo stalno u nekom ratnom stanju s Bugarima. Cijeli svijet je svjestan zvjerstava to nam ih je poinio taj surovi, zlobni narod. Ima li jednog sela koje nisu spalili, jedne damije koju nisu sruili? Ima li ena i djece koje nisu pobili, zatvorenika koje nisu pogu-

Cipar je poslao oko 1500 dragovoljaca u balkanske ratove. P. Papapolyviou je zabiljeio 776 imena dragovoljaca. Grkog kralja Konstantina I. zvali su Konstantin XII., implicirajui da je naslijedio Konstantina XI. Paleologa, posljednjeg bizantskog Bugaroubojice. Ovo je aluzija na bizantskog cara Bazilija II. (976.-1025.), koljaa Bugara, kako je kasnije bio poznat. Krznena kapa slina fesu.

96

BALKANSKI RATOVI

bili? Iako stvari tako stoje, jo ima bugarskih mljekara koji rade u Istanbulu i koji se usuuju nositi kalpak19, a nisu pretrpjeli ni najmanju neugodnost od Turaka. Ve to je dovoljno da cijelom zapadnom svijetu dokae veliinu plemenitog turskog naroda. Da bi prikrili vlastita zvjerstva, Bugari su jednom za europski tisak rekli kako smo i mi zlostavljali njih. Ali jasno je da su sve to lai. Nigdje u Europi, koja se smatra civiliziranom, ne bi graani jedne od dviju zaraenih zemalja mogli ivjeti u onoj drugoj zemlji. Za vrijeme njemako-francuskog rata48 nije bilo nijednog Nijemca na francuskom tlu, kao to nije bilo ni Francuza u Njemakoj. A da je nekoga i bilo, narod bi ga rastrgnuo. Kad promatrate situaciju u Europi i ovdje, shvatite da je osmansko mlijeko zdravije od pokvarenog mlijeka bugarskih mljekara. Zato se mi ponosimo svojim osjeajem za pravdu. A voljeli bismo vidjeti ime se to zloinci ponose!
Stlerimiz (Nai mljekari) Rubrika: Hasb-i Hal (Prijateljsko askanje), Karagz 548 23. kolovoza 1913., u Heinyelmann, str. 246-247

Sl. 47. Reklama za mlijeko u Grkoj

1912.-1913. 912.-1913.

Karagz je izlazio, dvaput na tjedan, od 10. kolovoza 1908. sve do 1951. godine. Ime Karagz dobio je po kominom, prilino sirovom, liku iz tradicionalnoga osmanskog kazalita sjena. asopis je tijekom svoje duge povijesti dvaput mijenjao izdavaa. Ali Fuad, osniva, izdavao ga je sve do svoje smrti 1919. Njegova nasljednica, Ali Fuadova sestra Fatma, 1935. je prodala asopis Republikanskoj narodnoj partiji (Cumhuriyet Halk Partisi).

Prijevod: Za vrijeme nedavnoga Balkanskog rata hrabri grki vojnici pili su mnogo mlijeka VLAHAS, koje im je davalo snagu i zdravlje.

Kako se ova reklama slui dogaajima iz Balkanskog rata? Znate li neku dananju reklamu s vojnicima? Tko bi danas bio glavni junak u slinoj reklami? Kako to objanjavate?

48

Misli se na njemako-francuski rat 1870.-1871.

97

DRUTVA U RATU

Opa pitanja uz poglavlje III d 1. Usporedite tekstove i slike koji se odnose na ulogu ena za vrijeme rata. Odredite stereotipe i realne situacije. Istraite u Povijesnoj itanci 4 i usporedite tekstove odavde s ulogom ena u Drugom svjetskom ratu. Vidite li razlike ili slinosti s balkanskim ratovima? 2. Pokuajte pronai sve slike u ovoj itanci na kojima su prikazana djeca. Opiite razliite aspekte utjecaja rata na ivot djece. 3. Klasificirajte tekstove koji se odnose na vrijeme (a) prije rata, (b) za vrijeme rata, (c) poslije rata. Moete li opisati sliku rata u sva tri sluaja? 4. Naite dokumente koji se odnose na ratna iskustva za vrijeme Prvoga svjetskog rata (u zapadnoj Europi) i pokuajte otkriti slinosti.

98

BALKANSKI RATOVI

ETVRTO POGLAVLJE Bojita i promatrai

Poetak balkanskih ratova izazvao je brojne reakcije i pomijeane osjeaje meu stanovnicima ovoga poluotoka. Obje zaraene strane imale su i jake pomagae i jake protivnike. Slubeno proklamirana neutralnost Antante i Sredinjih sila u oruanom sukobu ila je ruku pod ruku s oduevljenom potporom brai po vjeri i oruju. Balkanski su ratovi inicirali nove politike i diplomatske razgovore o budunosti regije. Ponovno su se pojavili planovi za stvaranje novih drava u europskim pokrajinama Osmanskog Carstva. Dok su politiki krugovi pokuavali iskoristiti novu situaciju za vlastite ciljeve, obini su ljudi bili potreseni ratnim nesreama i nejasnom perspektivom mira u kojem e pobjednici nametnuti svoje uvjete, ne potujui potrebe drugih. Solidarnost meu narodima razliitih vjeroispovijesti, posebno meu slavenskim narodima, vladajui krugovi susjednih nezaraenih zemalja shvaali su kao ozbiljnu prijetnju i mnogo godina poslije zavretka ratova. Dokumenti u ovom poglavlju nastoje rekonstruirati raspoloenje balkanskih naroda pod razliitim politikim reimima uoi balkanskih ratova. Ono varira od potpunog mijeanja i formiranja dragovoljakih odreda do relativne ravnodunosti i odobravanja. Paralelno s tim prirodnim reakcijama postojali su meusobno suprotstavljeni dugoroni politiki planovi.
99

BOJITA I PROMATRAI

IV a. Balkanske pokrajine Osmanskog Carstva

U balkanskim pokrajinama Osmanskog Carstva, balkanski su ratovi doekani s razliitim nadama. Neki su se narodi prikljuili osmanskoj vojsci u nadi da e unititi njezine neprijatelje i sauvati njezin integritet, dok su se drugi borili za stvaranje vlastitih nacionalnih drava. ALBANIJA. Kako je odmah nakon izbijanja balkanskih ratova Albanija dobila ogranienu autonomiju, stav prema zaraenim stranama nije bio jedinstven. Glavni je cilj bio osiguranje i, ako je mogue, proirivanje autonomije u oblastima koje su proglaavane dijelom albanskih zemalja. To se moglo postii djelovanjem na strani pobjednika i uz potporu velikih sila. Osmanski porazi u Prvom balkanskom ratu prisilili su Albance da odustanu od svoje tradicionalne autonomistike strategije i da se bore za potpunu neovisnost. Ali, zbog suprotstavljenih interesa velikih sila, opstanak nove Albanije sljedeih je nekoliko godina bio neizvjestan, jer je ona bila meta diplomatskih intriga i oruanih napada. IV-1. Odluke o stavu Albanaca u sluaju Balkanskog rata Skopje, 14. listopada 1912. Ogranak komiteta Spas u Skopju i Crno drutvo odrali su hitan sastanak na temu: Turska e donijeti rat. Kako emo spasiti Albaniju? Odlueno je: 1. Poslati proglas velikim silama. 2. Formirati delegaciju za raskid sporazuma skadarskih brana s Crnom Gorom. 3. Ova e delegacija biti ovlatena objediniti albanske oblasti radi spaavanja zemlje od komadanja. U proglasu koji je 16. listopada 1912. potpisalo Crno drutvo stajalo je: Crno drutvo, kao predstavnik albanskoga naroda, ima ast obavijestiti vas da se albanski narod ne bori radi uvrivanja turske dominacije na Balkanu, nego da bi zauzeo cijeli albanski teritorij. I zato, kakav god ishod rata bio, Albanci nee nikada prihvatiti nikakvu drugaiju upravu nad etiri vilajeta, ve samo jednu zajedniku vladu.
Akte t Rilindjes Kombtare Shqiptare, str. 255, 256

ko gradova kao to su: Valona, Gjirokastra, Korc, Bitola, Skopje itd. Njegov primarni cilj bio je ujedinjenje vilajeta Skadar, Kosovo, Bitola i Janjina u jednu autonomnu politiku jedinicu s albanskom vladom i zasebnim parlamentom. To je bilo drutvo radikalnih stavova koje je oruane ustanke smatralo sredstvom za ostvarivanje svojih ciljeva. Odigralo je znaajnu ulogu u organiziranju i koordiniranju ustanaka 1911.-1912. protiv osmanske vladavine u Albaniji. Odravalo je i bliske veze s albanskim domoljubnim drutvima u inozemstvu. IV-2. Herbert Adams Gibbons, , mladi student povijesti koji je u vrijeme balkanskih ratova putovao Balkanom i radio za Crveni kri, pie o albanskoj obrani Skadra Skadar je bio opsjednut, ali Crnogorci, koji su na bojnom polju jedva mogli skupiti 30000 ljudi, ostali su tu cijelu zimu. Velika utvrda Tarabosh, na visokoj planini nad gradom Skadrom i donjim dijelom jezera, bila je nedostupna za njihovu vojsku i topnitvo. A u samom gradu Skadru Albanci su se borili za ivot svojega naroda, a ne za Turke, i pruali velianstven i dugotrajan otpor.
Gibbons, str. 274, 275

Crno drutvo za spas (1911.-1912.) bilo je albansko revolucionarno i nacionalistiko drutvo, aktivno u nekoli-

100

BALKANSKI RATOVI

Zato su Albanci u poetku rata podravali Osmansko Carstvo? Jesu li se borili za sultana u Istanbulu ili za svoju nacionalnu stvar? to je bilo dobro, a to loe u takvoj politici?

IV-3. Telegram predsjednika albanske privremene vlade ministrima vanjskih poslova Crne Gore, Srbije, Bugarske i Grke, 29. studenoga 1912. elim obavijestiti vae ekscelencije o iznimnom dogaaju u narodnom ivotu Albanaca. Predstavnici svih albanskih pokrajina, razliitih vjeroispovijesti, koji su se sastali juer u narodnoj skuptini u gradu Valoni, objavili su neovisnost Albanije i izabrali privremenu vladu. Albanci su sretni to se pridruuju obitelji slobodnih naroda istone Europe s jedinim ciljem da ive u miru sa svim susjedima. Nadamo se da e ovu promjenu u ivotu naega naroda, kao i nau privremenu vladu priznati vlade vaih ekselencija, da e svako neprijateljsko djelovanje vae vojske u naoj zemlji prestati i da e svi albanski teritoriji koje su sada zaposjele saveznike vojske opet biti slobodni.
Queveria e Prkohshme e Vlors, str. 4243

Sl. 48. Prije naputanja Skadra: crnogorska majka sa sinom na grobu svojega mua i njegova oca, svibanj 1913.

Sl. 49. Albanski ustanici iz Mirdite spremni za polazak u rat protiv turske vojske, 1912. (prije Balkanskoga rata)

LIllustration, sijeanjprosinac 1913., str. 449

Paljivo pogledajte sliku. Mislite li da je slika spontana ili su majka i sin pozirali?
Gjurme te Historise Kombetare ne Fototeken e Shkodres, str. 127

101

BOJITA I PROMATRAI

IV-4. Slubena poruka austro-ugarskog konzula poslana ministarstvu vanjskih poslova Austro-Ugarskog Carstva, 30. studenoga 1912. Za vrijeme dananjega razgovora s Ismail Kemal-begom49 u naem konzulatu, kojem je pribivao i na talijanski kolega, on nas je uvjeravao da je zadovoljan dosadanjim administrativnim mjerama. Priznata je njegova uprava u neokupiranim dijelovima zemlje. tovie, turski vojnici i generali na ovim teritorijima potpuno su neutralni. [...] Vojnici turske Zapadne armije u velikom su broju smjeteni u Lunju pod zapovjednitvom Mahmud-pae, u Kelkiri pod zapovjednitvom Seid-pae, u Beratu pod zapovjednitvom Kavidpae, u Leskoviku pod zapovjednitvom Ali Riza-pae. Ove su vojske potpuno demoralizirane, umorne i neopremljene.
Ismail Qemal and Documents, str. 246

IV-5. Opasnosti albanskoga razgranienja po svjetski mir francusko vienje Upletenost Europe u albansko pitanje Kako razgranienje Albanije moe biti prijetnja europskom miru? Razlog ove opasnosti je jednostavan. Austro-Ugarska, koja nije sudjelovala u ratu, zapravo nema pravo intervenirati u podjeli europske Turske izmeu saveznika, koji se pozivaju na pravo osvajaa i na svoje goleme rtve, kako ljudske, tako i financijske. Ali projekt Albanije koji je predstavila vlada u Beu ima za cilj samo to da Crnogorce, Srbe i Grke lii glavnih rezultata njihovih pobjeda. Pristajui na naelo autonomne Albanije, velike su sile ve uinile Austro-Ugarskoj velik ustupak, ali je jasno da teritorij ove Albanije mora biti ogranien kako bi se interesi Austrije pomirili s pravima pobjednikih balkanskih saveznika. Ali, ako Austriju u njezinim ambicijama, manje-vie, podravaju Njemaka i Italija, balkanski saveznici imaju, kao prirodnu potporu, Trojni savez Antante, iju je doktrinu 9. studenoga 1912. proklamirao g. Asquith, britanski premijer. On je na gradonaelnikovu banketu rekao: Pobjednici ne bi smjeli biti lieni tako skupe pobjede. Dakle, oko albanskog pitanja bore se dvije znaajne europske grupacije.
Andr Cheradame, LIllustration 3650, 8. veljae 1913., str. 115

Kakva je bila situacija u albanskim zemljama potkraj rata? Zato je privremena vlada eljela dobre odnose s balkanskim saveznicima? Je li bilo meusobnih razilaenja u zahtjevima Albanaca, Srba, Bugara i Grka?

49 Ismail Kemal-beg (1844.-1919.) roen je u Valoni, u bogatoj feudalnoj obitelji. Osnovnu kolu zavrio je u rodnom gradu Valoni, a zatim je pohaao viu kolu Zosimea u Janjini. Godine 1859. s obitelji se seli u Istanbul, gdje je zapoeo istaknutu karijeru u osmanskoj slubi zahvaljujui kojoj je znaajno pridonosio stjecanju albanske neovisnosti. Aktivno je sudjelovao u Mladoturskom pokretu, ali se usprotivio njihovoj politici kad su uspostavili autoritarnu vlast. Usprkos protivljenju Mladoturaka njegovoj kandidaturi, u prosincu 1908., Ismail Kemal izabran je za lana osmanske skuptine za sandak (pokrajinu) Berat. Nakon izbijanja Prvog balkanskog rata, sa skupinom albanskih domoljuba organizirao je nekoliko sastanaka s Albancima iz dijaspore o albanskom pitanju. Javno je iznosio svoje stavove o budunosti Albanije u nekoliko lanaka i intervjua stranim novinama. U Albaniju se vratio 19. studenog i poslije sastanka predstavnika svih oblasti nastanjenih Albancima, 28. studenog 1912., proglasio je neovisnost Albanije o turskoj vlasti i postao prvi albanski premijer. Godine 1914. njegova je vlada podnijela ostavku i europske sile su za albanskog kralja postavile jednog europskog princa. Ismail Kemal umro je 1919. u Italiji, a pokopan je u svojem rodnom gradu Valoni.

102

BALKANSKI RATOVI

MAKEDONIJA. Situacija u Makedoniji50 bila je mnogo sloenija nego u Albaniji. Dok su neki dijelovi stanovnitva traili priliku da se pridrue susjednim nacionalnim dravama, neki politiki krugovi u emigraciji opet su pokrenuli ideju o autonomiji iznesenu u lanku 23 Berlinskog mirovnog sporazuma iz 1878. IV-6. Memorandum skupine makedonskih intelektualaca koji ive u Sankt Peterburgu, od 7. lipnja 1913., upuen vladama i drutvima saveznikih balkanskih drava [...] U ime prirodnog zakona, u ime povijesti, u ime zdravog razuma, preklinjemo vas, brao, da za svoju informaciju prihvatite sljedee: Makedonija je naseljena homogenim slavenskim narodom koji ima svoju povijest, svoj nain ivota, koji je u prolosti imao svoju dravu, svoje ideale, i koji prema tome ima i pravo na samoodreenje; Makedonija treba biti neovisna drava unutar svojih etnikih, geografskih i kulturnopovijesnih granica, s vladom odgovornom narodnoj skuptini; Makedonska drava treba biti zasebna i ravnopravna jedinica unutar Balkanskog saveza sa zajednikim carinskim granicama; U crkvenim pitanjima u Makedoniji je nuno opet utemeljiti staru autokefalnu Ohridsku crkvu, koja bi onda uspostavila kanonske odnose s drugim pravoslavnim crkvama: grkom, ruskom, bugarskom, srpskom, rumunjskom i sirijsko-arapskom crkvom; Radi boljeg rjeavanja unutarnjeg ureenja makedonske drave, treba to prije osnovati jedno ope predstavniko tijelo (narodnu ustavotvornu skuptinu) u Solunu putem opih izbora pod pokroviteljstvom ostalih zemalja. Brao saveznici osloboditelji! Nadamo se da e nae rijei nai put do vaeg srca i due i da ete, slijedei primjer velikodune zemlje Rusije i u interesu vlastite budunosti, podrati neodgodivo stvaranje neovisne makedonske drave, ime ete sauvati mir i sklad izmeu sebe. to prije, to bolje
50 Razliito definirana: vidjeti tablicu 13.

za sve nas. Ovakvo rjeenje potjee od velike slavensko-helenske ideje o Balkanskom savezu, a i interesi svjetske kulture i pravde ujedno zahtijevaju da to uinite. Potpisi: Dimitar upovski (vjerojatno autor), Gjorgji A. Georgov, G. K. Konstantinovi, Nace D. Dimov, I. G. Georgov.
Odbrani tekstovi za istorijata na makedonskiot narod, str. 810-812

Koje su glavne politike ideje u ovom dokumentu? Zato mislite da se govori o velikodunoj Rusiji? Usporedite ga s tekstovima II-4., II-5., II-6. Pokuajte shvatiti znaenje Balkanskog saveza u svakom od ta etiri sluaja.

Sl. 50. Grki i srbijanski diplomati i vojni predstavnici na Kajmakalanu raspravljaju o utvrivanju granica poslije podjele Makedonije

103

BOJITA I PROMATRAI

IV-7. Francuski novinar propituje ideju o autonomiji Makedonije, kolovoz 1912. Hoemo li primijeniti to napredovanje ka autonomiji Makedonije? Ideja Makedonija Makedoncima razvila se u posljednjih nekoliko godina i ima tendenciju zamijeniti opasniju ideju cijepanja Makedonije i njezine podjele izmeu balkanskih zemalja. Ali trzavice koje neprestano potresaju ovu pokrajinu izgleda da dolaze prije iz bugarskoga nego iz makedonskoga pokreta. U tim uvjetima, bilo bi teko organizirati autono-

miju Makedonije bez znatnog favoriziranja bugarske partije u odnosu na druge nacionalne partije. Ovo bi izazvalo oajniki otpor i u samom srcu Makedonije. Napokon, ne treba zaboraviti da su makedonski Grci i Kuco-Vlasi (Cincari), iz straha od hegemonije slavenskog elementa, vie za status quo. [...] Balkanski bi rat u ovom trenutku bio velika opasnost za Europu. Ona treba uiniti napor da ukloni tu opasnost svim sredstvima kojima raspolae. Nita nije legitimnije od toga.
Alberic Cahuet, La situation en Turquie et la proposition Berchtold, LIllustration 3626, 24. kolovoza 1912., str. 123

Opa pitanja uz poglavlje IV a Koji su zajedniki elementi u oekivanjima politikih krugova u Albaniji i Makedoniji na kraju balkanskih ratova? Imaju li oni neega zajednikog s oekivanjima drugih balkanskih zemalja i, ako imaju, u kojem smislu? Pokaite razlike u tim oekivanjima i pokuajte nai najbolje reenje.

IV b. Teritoriji Austro-Ugarske na Balkanu

Austrougarske pokrajine na Balkanu morale su se drati slubene neutralnosti koju je proklamirao Be, ali stanovnitvo u njima se iz mnogo razloga osjealo ukljuenijim od kabinetskih ministara u carskoj prijestolnici. SLOVENIJA. Slovenci su pokazivali veliko zanimanje za balkanske ratove; bila je oita velika simpatija za junoslavenske narode. Rat je bio predstavljen kao borba potlaenih naroda protiv turske prevlasti, kao kulturni i religijski (kranstvo protiv islama) rat, i kao rat za ujedinjenje junoslavenskih naroda. Iako politika slovenskih stranaka nije bila usmjerena nalaenju rjeenja za slovensko nacionalno pitanje izvan granica Austro-Ugarske, one su dijelile uvjerenje da bi oslobaanje junoslavenskih naroda ojaalo poloaj slovenskih naroda unutar AustroUgarske Monarhije. IV-8. Rat na Balkanu 1912.-13., knjiga objavljena 1914. godine, donosi dubinsku analizu naroda ukljuenih u rat, uzroka i posljedica tog rata Prije rata razlozi za rat ...Srbija hoe na more Jasno je da se Srbija ne bi mogla razvijati u tim granicama. Samo ako bi dobila Staru Srbiju, iz koje bi imala najkrai pristup jadranskoj obali, du obala rijeke Drima do luka Sv. Ivan, Lje i Dra, Srbija bi imala uvjete nune za normalan ivot i ekonomski razvoj. [...] ...Bugarska e osloboditi Makedonce Sad kad su njihova sretnija balkanska braa otila u borbu da se oslobode stranog ropstva, i Makedonci su opet ustali. Borei se za svoju domovinu, zaboravili su stranake sva-

104

BALKANSKI RATOVI

e i zagrlili se u duhu bratstva. Neki su otili u bugarsku vojsku kao dragovoljci, a drugi u planine. Ali su se i jedni i drugi borili za slobodu za kojom su tako dugo udjeli i za koju je ve proliveno toliko mnogo krvi. Ustali su da se osvete za bezbrojna zla i zvjerstva, da osvete svoje oeve i majke, ene i djecu. Nisu se povukli u planine da se sakriju od Turaka, ve ih je izmamio blistavi sjaj koji je najavio nov, slobodan ivot za njihovu domovinu. Za njih je doao veliki dan. [...] ...Grka zahtijeva Kretu Razlog zbog kojeg su se Grci pridruili balkanskim dravama u ratu protiv Turske bio je otok Kreta. [...] Uostalom, Grka je imala i druge razloge za to. Poput Slavena, i Grci su patili pod turskom vlau. Osobito u Epiru, gdje su ih Turci i Albanci neprestano klali. Ni na otocima nije bilo mira. Neposredno uoi rata, nemilosrdna pobuna je bjesnjela na otoku Samos.
Vojska na Balkanu, str. 27, 42

to je za Slovence glavni razlog za izbijanje balkanskih ratova? Jesu li oni upoznati s problemima na Balkanu? Iako priznaju interese balkanskih nacionalnih drava, zato ne priznaju interese Osmanskog Carstva?

ljenjem gledaju na razmirice izmeu Srba i Bugara. Slovenci ne staju ni na iju stranu i ponaaju se nepristrano. Ali to ne znai da su oni ravnoduni promatrai tog spora, jer mi dobro znamo da ovdje nije vana samo sudbina pojedinanih etnikih skupina, nego sudbina cijelog Balkana, svih junih Slavena, i Slavena uope. Nijedan Slaven ne smije podsticati taj spor. ak i Rusi, kao najstarija braa, izbjegavaju se izravno mijeati u ovaj sukob kao arbitri. [...] Ruska rije (Ruskoe slovo) izravno upozorava Srbe i neizravno Bugare da u sluaju rata ne raunaju na rusku potporu, kao ni na simpatije Antante. Nikako se ne smije dopustiti nov balkanski rat. Velike sile imaju na raspolaganju sredstva potrebna da zaustave glupe sporove i nepromiljenosti i na jednoj i na drugoj strani. Jedna takva mjera je autonomija Makedonije. Jasno je da e ona biti poduzeta samo u krajnjem sluaju, kad sve ostale mjere postanu nedjelotvorne. Miljenje ovoga ruskog lista nije za svijet nita novo. Mjesecima se u uim krugovima na Balkanu zna da postoji jedna - po svoj prilici znaajna strana koja bi voljela stvoriti autonomnu Makedoniju: to je skupina separatista. Oni djeluju u tajnosti, i jasno je zato. Ali ako dobiju potporu tako mone strane kao to je Rusija, to im moe uliti hrabrost, mogu uskoro stei nove sljedbenike i budunost im se moe neoekivano osmjehnuti.
Slovenec, 122, 31. svibnja 1913.

IV-9. Slovensko vienje situacije u Makedoniji Spor oko Makedonije Slovenci su svakako prijatelji slavenskih naroda na Balkanu. Svi su im dragi. Zato sa a-

Pisac ovoga teksta je Anton Bezenek, slovenski stenograf i prevodilac koji je ivio u Sofiji. Slovenac je bio katoliki dnevni list.

105

BOJITA I PROMATRAI

HRVATSKA. Budui da je bila blia saveznikim balkanskim zemljama, Hrvatska je imala neposredniji i konkretniji pogled na balkanske ratove. Uz analitike tekstove, neki Hrvati su u zagrebakim novinama pisali o svojim osobnim dojmovima o zaraenim stranama. Istodobno, oba su gledita bila izloena kritici u karikaturama.
IV-10. Obzor, zagrebaki dnevni list, 10. listopada 1912. RAT NA BALKANU Balkanske drave sigurno ne polaze u rat samo zato da dobiju ono neto obeanja za reforme u Turskoj, ve s nadom da e poluiti podpunu autonomiju za kranske pokrajine ili se barem donekle teritorijalno proiriti [...] Konani uspjeh balkanskih drava ovisi naravno o njihovoj ratnoj spremi i o shvaanju i provaanju zajednikih interesa. Ako je taj savez uinjen na solidnim temeljima uspjeh e mu biti siguran, a moi e se usprotiviti kao jedna cjelina, kao jedna nova vlast, svim pokuajima izvana.

Obzor, koji je izlazio izmeu 1860. i 1941. bio jedan od najitanijih dnevnih listova u Zagrebu. U vrijeme izbijanja balkanskih ratova, urednik je bio Slavko Vodvarka.

Kakav je, prema ovom tekstu, bio stav hrvatskoga javnog mnijenja prema Balkanskom savezu i prema Osmanskom Carstvu?

Sl. 51. Hrvatska karikatura, 1912.

Koprive, satiriki asopis, 1912.

Tekst karikature: Mama, mama, objavljen je rat! Pokazat u ja tebi to je pravi rat! Zato su neki Hrvati oduevljeni objavom Balkanskog rata? Vidi li se u gornjim tekstovima slubena neutralnost Austo-Ugarske? Kakve slinosti i razlike vidite u stavovima Hrvata i Slovenaca?

106

BALKANSKI RATOVI

BOSNA I HERCEGOVINA kao nova pokrajina u Austro-Ugarskoj od 1908., i kao dio Osmanskog Carstva tijekom nekoliko stoljea, bila je u vrlo specifinoj situaciji kada su poeli balkanski ratovi. Pokrajinska vlada morala je objaviti neutralnost, ali stanovnitvo nije bilo tako suzdrano. IV-11. Pokrajinska habsburka vlast uvodi posebne mjere u Bosni i Hercegovini Od poetka balkanskih ratova ef dravne vlade (u Bosni i Hercegovini) Oskar Potchiorek uinio je mnogo toga u Bosni i Hercegovini sa ciljem da se pripremi za rat protiv Srbije i Crne Gore. On osobno silno eli ovaj rat, kao i zajedniki austro-ugarski ministar rata. Samo su ekali dobar razlog. Potchioreku su proirene vojne funkcije pa je promaknut u vojnog inspektora i zapovjednog generala. Poela je mobilizacija regruta. Potchiorek je ak i prije Prvog balkanskog rata bio pripremio uvoenje takozvanih posebnih mjera u Bosni i Hercegovini da bi osigurao vlastita lea u sluaju eventualnog rata protiv Srbije. Skadarska kriza bila je za njega dobar povod da u Bosni i Hercegovini uvede specijalne mjere, uz dogovor sa zajednikim ministrom financija Bilinskim i zajednikim ministrom vanjskih poslova Bertholdom. Odobrenje za tu akciju car je dao 1. svibnja, a ve 3. svibnja 1913. plakati s obavijestima o posebnim mjerama bili su istaknuti po cijeloj Bosni i Hercegovini. U okviru posebnih mjera ograniene su ili ukinute neke slobode graana: suspendirani su neki lanci bosanskog ustava, ograniene sloboda kretanja i sloboda tiska. Te su mjere vrlo negativno utjecale na cijelo stanovnitvo u Bosni i Hercegovini.
Madar, Balkanski ratovi i iznimne mjere u Bosni i Hercegovini... str. 6465

IV-12. Ograniavanje dragovoljakog pokreta u Bosni i Hercegovini Nakon ispraaja 300 vojnika kao dobrovoljaca u tursku vojsku oktobra 1912., javno odlaenje u dobrovoljce postalo je protivzakonito. A tom prilikom je zajedno sa dobrovoljcima grupa od hiljadu muslimanskih demonstranata marirala pod zelenim zastavama sve do eleznike stanice. Zajedniko ministarstvo je protestovalo protiv ovakvog vida javne podrke jednoj od strana u ratu. Regionalnim institucijama je odmah poslato nareenje pa je ve 14. listopada zabranjeno svako okupljanje dobrovoljaca. Od tog vremena dobrovoljci su prelazili granicu samo ilegalno.
Ekmei, Uticaj balkanskih ratova..., str. 416

IV-13. Srpski dragovoljci u Bosni i Hercegovini Nije bilo lako postati lan dobrovoljakih jedinica, naroito ne specijalne jedinice. Kriterijum je bio posebno strog za prijem u jedinice koje su vodili vojvode Vojislav Tankosi i Vuk Popovi, ali mnogi Srbi su eleli ba u njihove jedinice. U njih su primani samo visoki mukarci. Tako su se ispred komandnog mesta Tankosieve jedinice mogli videti prizori i tuge i sree. Naravno, sreni su bili oni koji su primljeni u jedinicu, a tuni, ak i uplakani, oni koji su bili odbijeni iz raznoraznih razloga, uglavnom zbog godina ili fizikog stanja. U grupi koju je vojvoda Tankosi odbio, bio je jedan nizak tamnoputi mladi. Bio je to Gavrilo Princip.
Mievi, Srpski dobrovoljci u ratovima..., str. 1516

Kakve mjere su habsburke vlasti provele u Bosni i Hercegovini? Jesu li one posljedica izbijanja balkanskih ratova ili su imale dalekosenije ciljeve? Zato stanovnitvo ima negativan stav spram dravne politike?

107

BOJITA I PROMATRAI

Zato mladi ljudi idu kao dragovoljci u rat u kojem njihova zemlja ne sudjeluje? Usporedite to s pokretom dragovoljaca u Prvom svjetskom ratu. Znate li neke sluajeve kada su mladi ljudi dragovoljno odlazili u rat iz nekoga drugog motiva, a ne nacionalnoga (recimo, iz Zapadne Europe u balkanske zemlje)?

Opa pitanja uz poglavlje IV b Zato su neki narodi u balkanskim pokrajinama Austro-Ugarske eljeli sudjelovati u balkanskim ratovima, dok su drugi bili samo zainteresirani? U kojoj mjeri postoji meu njima osjeaj zajednike pripadnosti ili zajednike lojalnosti prema zemlji u kojoj ive? Moemo li to usporediti s osjeajem naroda koji ive u balkanskim pokrajinama Osmanskog Carstva ili u balkanskim nacionalnim dravama?

Opa pitanja uz etvrto poglavlje Koji su bili kljuni imbenici u formiranju javnoga mnijenja na Balkanu na poetku balkanskih ratova? Jesu li Osmansko Carstvo ili Austro-Ugarska mogli raunati na lojalnost svojih graana?

108

BALKANSKI RATOVI

PETO POGLAVLJE Nakon rata

Rezultati svakoga rata obino se procjenjuju iz kuta pobjednika i iz kuta poraenih. Ti su politiki rezultati lako uoljivi po novim granicama na politikim zemljovidima i moe ih se brojano izraziti podacima o dobitku i gubitku u teritorijima i stanovnitvu. S tim formalnim posljedicama, ratovi uzrokuju trajan poremeaj u ivotu svake drave, svakog drutva i svake obitelji. Razaranja, bolesti i rane kratkotrajni su problemi koje svaka drava i svako drutvo prevladava relativno brzo. Ono to se ne moe prevladati za ivota cijelog jednog narataja jest psiholoka trauma uasi rata, kako se obino govorilo u ta vremena. To su ne samo sjeanja na uasno rune i nehumane dogaaje, nego i patnja za izgubljenim roacima, za izgubljenim gradom ili selom, za izgubljenom domovinom stotina i tisua izbjeglica. To traumatino sjeanje prenosi se na sljedei narataj i esto se i dugo prepriava u povijesnim prikazima, te se tako ovjekovjeuje na dug rok. Posljedice balkanskih ratova nisu izuzetak. Bol i strah ostajali su do samog kraja, ljudi su se preseljavali ostavljajui za sobom spaljena sela, a oni koji su ostali u pokrajinama koje su postale dio drugih drava teko su se prilagoavali. Tranzicija u nacionalnu dravu nije bila samo politika stvar. Posljedice su postale jo tee zbog izbijanja Prvoga svjetskog rata, samo godinu dana poslije svretka balkanskih ratova. Zemlje koje su se osjeale pobjednicama u balkanskim ratovima pridruile su se dravama Antante, a one koje su se osjeale ponienima pridruile su se njihovim protivnicima iz Sredinjih sila. Neke uope i nisu imale izbora, jer su ih napale strane vojske. Zato mnogi suvremenici i povjesniari na Prvi svjetski rat gledaju kao na nastavak Balkanskog rata. Ovo poglavlje ne pokuava u detalje dokumentirati sve mogue kratkotrajne i dugotrajne posljedice balkanskih ratova. Njegova je jedina svrha izborom dokumenata pomoi uenicima da shvate sloenost i dalekosenost posljedica rata.
109

NAKON RATA

Va. Politike posljedice

Tablica 15: Podruje i populacija balkanskih drava prije i nakon rata
povrina u kvadratnim miljama prije rata nakon rata 11 317 33 647 43 310 25 014 41 933 3474 5603 50720 53 489 18 650 33 891 65 350 10 882 procjena broja stanovnika prije rata nakon rata 850 000 4 337 516 4 467 006 2 666 000 4 363 000 250 000 500 000 7 230 418 7 516 418 2 911 701 4 527 992 6 130 200 1 891 000 Carnegie, str. 418

Albanija Bugarska Grka Crna Gora Rumunjska Srbija Turska u Europi

Prouite gornju tablicu i karte na desnoj strani i naite teritorijalne promjene. to je bio glavni rezultat ratova u usporedbi sa situacijom prije njih? Usporedite karte 1, 2 i 3. Kakav je odnos izmeu poetnih aspiracija i konanog ishoda?

V-1. Finis Turquiae? komentar francuskog novinara, veljaa 1913. Skrhani starac s jednom nogom u grobu, kojem je sluga pomagao hodati, i sveenik koji se molio, klanjali su se okrenuti istoku, okrueni europskim namjetajem pretenciozne dnevne sobe. Dvojica ulema, koji su sliili ljudima iz 15. stoljea, otmjeno su puili svoj miriljivi duhan na stubitu palae. Ali prije svega, materijalni i moralni ukrasi ovakvog prizora, nemilosrdnost neprijateljskog dijela Europe, izdaja onih na koje su se oslanjali, ravnodunost naroda, politika mrnja jedina koja je izvjesna bojni brodovi stranih sila koji nadziru palau i grad. Zar ne izgleda da se sve ovo moe izraziti sa samo nekoliko rijei: Finis Turquiae?
Georges Rmond, Les angoisses et les convulsions de Constantinopole, LIllustration 3649, 1. veljae 1913., str. 79

saveznicima. Sutradan, 23. sijenja, ministar rata Nazim-paa ubijen je u parlamentu, a Mladoturci su dravnim udarom sruili osmansku vladu.

V-2. Odlomak iz lanka u bugarskim novinama, 26. srpnja 1913. POTPISAN MIROVNI SPORAZUM Mirovni sporazum je potpisan u Bukuretu, ali na Balkanu nee biti mira. Ne moe biti mira tamo gdje ima nasilja. Mirovni sporazum potpisan u Bukuretu jest odobravanje najbrutalnijeg nasilja. Bugarska se s tim nikada nee pomiriti. Smanjena, suenih granica, opljakana, uguena, silovana, poet e u novim granicama raditi na tome da deset puta ojaa, i ekonomski, i kulturno i fiziki, kako bi, im joj se ukae prilika, vratila ono to joj pripada, i po nacionalnom i po povijesnom pravu.
[Narodna volja]51, br. 58, 26. srpnja 1913., u Kikilova,

Prizor opisan u ovom odlomku odigravao se 22. sijenja nakon sastanka Velikog divana na kojem je ministar amilpaa ovlaten da preda Jedrene balkanskim

110

Karte 2 i 3: TERITORIJALNE PROMJENE NA BALKANU BALKANSKI RATOVI

Karte 2 i 3: Teritorijalne promjene na Balkanu Londonski mirovni sporazum i Bukuretanski mirovni sporazum

stare granice granice prema ugovoru iz Bukureta

Carnegie, str. 70

111

NAKON RATA

Pokuajte objasniti reakcije u Bugarskoj. Slaete li se s tvrdnjom da nee biti mira na Balkanu? V-3. Iz govora Jovana Skerlia, pisca i narodnog poslanika u Narodnoj skuptini Srbije, 18. listopada 1913. () Kad se kae rezultat, ima nekoliko pitanja prethodno da se raspravi. Ima prvo da se rei: da li je sve to definitivan rezultat, da li je Srbija Bukurekim ugovorom i stanjem u kom se danas nalazi, sistemom alijansija koji u ovaj as vlada na Balkanskom poluostrvu, da li je Srbija danas dobila apsolutno sve to je Sl. 52. Osloboenje porobljene Grke

mogla dobiti, da li je njen poloaj bolji i sigurniji no to je ranije bio. Posle nedavnog arnautskog upada, posle brutalnog ultimatuma Austrije da izlazimo iz Albanije, mi moemo imati sumnje u potpunost tih rezultata. Ako pretpostavimo da su ti rezultati idealno dobri, ipak i o njima moe biti rei. Nije dovoljno samo ukazati na proirenu teritoriju, treba videti kako se do tih uspeha dolo, treba proceniti da li se do njih nije moglo doi sa manje rtava i treba utvrditi kome se za sve te uspehe ima zahvaliti.
Skerli, Feljtoni, skice i govori, str. 343, 347, 354

Pokuajte odrediti raspoloenje u ovom odlomku.

Litografija na kartonu u boji 5 h 41/ 64 h 45/ Kolekcija IEEE, br. 4951/14 u 1912.-1913, str. 203

Popularna alegorijska slika s premijerom Eleftheriosom Venizelosom kao glavnom figurom, ali posveena svima koji su dali doprinos oslobaanju grkih porobljenih krajeva. Kompozicija sadri povijesne simbole, alegorijske figure i forme vezane za ideju velike Grke, sve poznate motive iz drugih popularnih slika balkanskih ratova. Ova je slika objavljena prije grko-bugarskog rata. Prijevod Premijer Eleftherios Venizelos zajedno s pobjednikim princom prijestolonasljednikom vodi nau hrabru vojsku, razbija okove i vraa slobodu naim zarobljenim sestrama.

Oznaite simbole i njihovo znaenje. Moete li pronai znakove koji otkrivaju ideju velike Grke? Razgovarajte o povijesnim pravima Grke da Istanbul bude u njezinim granicama.
112

BALKANSKI RATOVI

Sl. 53. Bukuretanska mirovna konferencija rumunjska karikatura

za svoju pohlepu i politiku kratkovidnost. to se nae zemlje tie, ona je na kraju ovih zbivanja izala sa svojim cjelokupnim teritorijem, s granicom june Dobrude, sa znaajnim europskim ugledom, ali i s nemilosrdnim neprijateljem ija mrnja proizlazi iz zavisti, razoaranja i dugotrajnog i estokog ponienja.
Kiritescu, Istoria razboiului... str. 96

Tko je prema ovom tekstu nemilosrdni neprijatelj Rumunjske? Kakve su politike posljedice ratova po Rumunjsku?

Sl. 54. Zastave velikih sila na skadarskoj tvravi, svibnja 1913.

Furnica IX, br. 48, 1. kolovoza 1913., str. 12

Tekst karikature: Bukuretanska mirovna konferencija (fotografije) Za vrijeme sastanka Sastanak je zavren V-4. Kako posljedice balkanskih ratova po Rumunjsku vidi rumunjski historiar Constantin Kiritescu Mirovni pregovori, koje je vrlo autoritativno vodio Maiorescu, doveli su do zakljuenja Bukuretanskoga mirovnog sporazuma 1913. godine, po kojem je, prema rijeima bugarskoga vojnog delegata generala Fieva, njegova zemlja morala platiti raun
113

NAKON RATA

Sl. 55. Srbijanska vojska u Bitoli

Marzinovi, Ratni album

lji ivot, izgradnju zemlje i obranu interesa makedonskog naroda, i da je ovo kraj teke prolosti. Ali, na nesreu, od samog se poetka moglo vidjeti kakvi vjetrovi puu meu saveznicima, osloboditeljima, i kakva iznenaenja se uskoro mogu oekivati. Nai osloboditelji nisu krili svoje velikosrpske aspiracije. Kad bi zapoeli razgovor s nekim graaninom, odmah bi pitali: to si ti? I ako bi dobili odgovor da taj nije Srbin, rekli bi: Tako je bilo do sada, ali ubudue vie nee. Bugari su radili na tome da vas pretvore u Bugare, ali sada ete biti dobri Srbi. Treba da znate ovo: tamo gdje kroi srpska noga, to e biti srpsko.
Martulkov, Moeto uevstvo, str. 243-244

V-5. Martulkovljeva sjeanja o prvom susretu izmeu srbijanske vojske i graana njegova rodnog grada Velesa, jesen 1912. Od samog su poetka balkanski saveznici osloboditelji biljeili velike pobjede protiv Turske. Kada je srbijanska vojska zauzela na grad Veles, mi graani smo osloboditelje prihvatili vrlo dostojanstveno. Treba priznati injenicu da je u prvim danima rata najvei dio stanovnika, uz malo izuzetaka, bio u deliriju od sree. Napokon je doao kraj petostoljetnom turskom jarmu! Bili smo ispunjeni nadom da e nastati uvjeti za bo-

Pokuajte objasniti razloge za promjenu stava ljudi prema osloboditeljima Makedonije. Mislite li da se ta promjena jednako odnosi na sve ljude u Makedoniji? Koje izraze moete vezati uz konkurentske nacionalne ideje u Makedoniji? Prokomentirajte posljednju reenicu. Navedite na koje se sve naine moe promijeniti neija nacionalna samoidentifikacija?

Sl. 56. Promjene naziva: Uskub u Skopje

LIllustration, sv. CXL (1. srpnja 31. prosinca 1912.) str. 373

Napravite istraivanja o svojoj regiji i pokuajte pronai razliite nazive koje su va grad ili gradovi u okolini imali a) u osmansko doba i b) nakon uspostavljanja nacionalne drave. to mislite, zbog ega su se ta imena mijenjala (ako jesu)?

114

BALKANSKI RATOVI

V-6. Srbijanski kralj Petar obeava jednaka prava za sve narode razliitog etnikog podrijetla koji ive na teritorijima pripojenima Srbiji Iz proklamacije srbijanskog kralja Petra Mom dragom narodu osloboenih i prisajedinjenih oblasti Mojim dananjim proglasom, prisajedinjene su na osnovu zakljuenih meunarodnih sporazuma vae zemlje Kraljevini Srbiji... Sve staranje moje bie upravljeno da svi vi bez razlike vere i porekla budete u svakom pogledu zadovoljni, prosveeni i zakriljeni pravdom i bezbednou koje e vam ujemiti vladavina slobodne Srbije. Svi ete biti pred zakonima i vlastima jednaki. Vera svaija, imanje i linost bie potovani kao svetinja. Moja e vlada bez prekida raditi na prosvetnom, privrednom i svakom drugom polju naeg napretka. A vi samo treba da prionete iz sve snage na rad, da odbacite dosadanje zablude, razdore i nesloge pa slono u bratskom zagrljaju izbriemo sa lica naih lepih postojbina sve tragove dugog robovanja. Petar (potpis) 25. kolovoza 1913., u Ribarskoj Banji (slijede potpisi lanova srbijanske vlade)
Balkanski rat u slici i rei 29, 31. kolovoza (13. rujna) 1913.

lji. Odsad ete biti rumunjski vojnici, rekli smo lanovima obitelji. A najmlaem smo rekli da e sluiti u rumunjskoj vojsci. Kad je to uo, kao da ga je pogodio grom. Oni su se nadali da e Rumunjska samo privremeno okupirati Quadrilater i da e se vojska nakon zakljuenja mira povui. Ali kad smo im objasnili da e ovaj teritorij zauvijek ostati rumunjski, vidjeli smo bol na njihovim licima. I ene su traile objanjenje, a njihov je zao pogled govorio da su i one shvatile okrutnu istinu. [...] Bugari su s tugom u oima gledali kako njihov teritorij odlazi Rumunjima, ali mnogi Tatari i Turci su se tome radovali. Koliko je zlobe i neprijateljstva bilo u pogledima Bugara, toliko je prijateljstva bilo u pogledima muslimana i Turaka.
Universul XXXI., br. 213, 5./8. kolovoza 1913., str. 1

Pokuajte objasniti razliku izmeu reakcije Bugara, s jedne, i Tatara i Turaka, s druge strane, u Quadrilateru. Kako se promijenio ivot ljudi nakon to su teritoriji preli iz jedne drave u drugu?

V-8. Nacionalni interesi Bugarske IZJAVA VRHOVNOGA SAVJETA NARODNE STRANKE O BUGARSKOJ VANJSKOJ POLITICI Sofija, 4. sijenja 1915. [...] pravei hladnu i trezvenu procjenu bugarskih nacionalnih interesa, vidimo da jedini mogui i zadovoljavajui nain za rjeavanje vitalnih problema zemlje jest uz pomo sila Antante. Prvo, svakim danom je sve manje vjerojatna pobjeda austro-njemakog saveza. Nakon neoprostive i nemoralne invazije neutralne Belgije, ratoborni njemaki imperijalizam se suoio ne samo s pravim otporom svojih neprijatelja, nego i sa savjeu civiliziranoga svijeta. Pokazalo se da ovaj neoekivani neprijatelj ima dovoljno snage
115

Usporedite ovaj tekst s prethodnim i recite vidite li neke razlike.

V-7. lanak u rumunjskim novinama koji govori o reakcijama naroda u nedavno pripojenoj junoj Dobrudi, kao rezultat Drugoga balkanskog rata Iz Quadrilatera U ljeto 1913. u selu u Quadrilater skupina Rumunja, ukljuujui i vojnike, dobila je smjetaj kod jedne bogate bugarske obite-

NAKON RATA

osuditi austro-njemaki savez i ostaviti ga u potpunoj izolaciji. Neutralnim dravama postalo je moralno nemogue intervenirati u korist Njemake i Austro-Ugarske. Zapravo, dogodilo se posve obrnuto: meu masama je sve vie rasla popularnost intervencije protiv austro-njemakog saveza. Najznaajniji je interes Bugarske osigurati najire mogue nacionalno sjedinjavanje teritorija. To se moe ostvariti samo povratom susjednih zemalja koje su bile oduzete sporazumima u Bukuretu i Istanbulu. Osim toga, samo je Trojna Antanta u poziciji da nametne povrat tih teritorija. Ovo stoga to su neka podruja zemalja, u iju korist e se ovo dogaati, njezini neprijatelji, a druga njezini prijatelji (jer se nadaju da e Trojna Antanta zadovoljiti njihove nacionalne aspiracije). Drugi znaajni cilj kojem e Bugarska teiti, nakon to zavri tekua europska kriza, jest da sa susjednim zemljama ivi u miru i da se kroz taj mir potpuno posveti kulturnom i ekonomskom razvoju. Drugim rijeima, u osnovi bugarske politike mora postojati ele-

ment sporazuma sa susjednim zemljama. To e biti korak ka potpunoj solidarnosti i udruivanju kulturnih, ekonomskih i politikih interesa razliitih zemalja. A to se moe postii samo kroz mirno namirenje bugarskih prava uz posredovanje Trojne Antante. Trei znaajni interes Bugarske jest podrati neovisnost Balkana. Ovaj je interes u skladu s ciljevima i politikim interesima zemalja lanica Trojne Antante. Njihov je cilj da se na Balkanu utvrde snane i slobodne zemlje kako bi sluile kao barijera aspiracijama ekspanzivnoga njemakog imperijalizma na Istoku. One jasno izraavaju ovu nadu svojim stavom prema Prvom balkanskom savezu. [...] Zbog navedenih razloga i obzira, Narodna stranka, vjerna svojim politikim idejama, vrsto je uvjerena da se rjeenje naih nacionalnih problema moe postii kroz iskreno razumijevanje izmeu Bugarske i naega osloboditelja Rusije i njezinih saveznika Engleske i Francuske.
novine Mir, 4451, 1. sijenja 1915. u V. Georgiev i St. Trifonov, str. 258-259

V b. Socijalno-ekonomski rezultati
Tablica 16: rtve (gubici) u Balkanskom ratu
zemlja stanovnitvo (u tisuama) maksimalna sila oruanih snaga (u tisuama) ubijeni i preminuli (u tisuama) koeficijent gubitaka za stanovnitvo (u %) koeficijent gubitaka za oruane snage (u %)

1. Bugarska 2. Srbija 3. Grka 4. Crna Gora

Ukupno (za koeficijente - prosjek)

4430 2910 2630 247 10 217 23 000

607 175 90 30 902 400

30 5 4,75 2 41,75 50

0,68 0,17 0,18 0,80 0,46 0,22

4,9 2,8 5,2 6,6 4,9 12,5

5. Turska

Georgiev, G. Ljudski resursi zemalja koje su sudjelovale u Balkanskom ratu 1912.-1913., Zbirka vojne historije, sv. 1.

116

BALKANSKI RATOVI

Sl. 57. Apoteoza balkanskog rata rumunjska karikatura

Furnica, IX., br. 49, 8. kolovoza 1913., str. 1

Tekst karikature: Apoteoza smrti Balkanskoga rata: Bravo i hvala! Da nije bilo vas, ovog ljeta bih umrla od ei!

117

NAKON RATA

V-9. Gubici srbijanske vojske u balkanskim ratovima Srbijanski ministar rata je 13. veljae 1914. godine priopio Skuptini sljedee brojke koje govore o gubicima srbijanske vojske u proteklim dvama ratovima: Srbijansko-turski rat: mrtvih 5000, ranjenih 18 000. Srpsko-bugarski rat: mrtvih 7000 do 8000, ranjenih 30 000. Dvije i pol tisue vojnika umrlo je od posljedica ranjavanja. Izmeu 11 000 i 12 000 umrlo je od bolesti, a 4300 od kolere. Meu ovim posljednjima, 4000 je umrlo za vrijeme srpsko-bugarskog rata.
Carnegie, str. 395

Kako su balkanske zemlje uglavnom bile poljoprivredne, razmislite o dimenzijama i o posljedicama ljudskih gubitaka. Naite jo informacija o gospodarskoj situaciji u balkanskim zemljama nakon ratova. V-10. Prvi svjetski rat: drugaiji rat [...] Suoavanje s masovnom smru moda je najosnovnije ratno iskustvo. U modernom ratu mnogi su se prvi put sreli oi u oi s organiziranom masovnom smru. [...] Vie nego dvostruko ljudi umrlo je u borbama ili od ranjavanja u Prvome svjetskom ratu nego u svim velikim ratovima izmeu 1790. i 1914. Neke e brojke pomoi da se shvati pojam masovne smrti bez presedana, koji dominira sjeanjem na taj rat. U Prvome svjetskom ratu smrt je odnijela oko 13 milijuna ljudi, dok je Napoleon u ratu protiv Rusije, najkrvavijoj kampanji do tada, izgubio 400 000 ljudi otprilike 600 000 manje od broja poginulih na svim stranama u nerijeenoj bitki na rijeci Sommi 1916. U najveem sukobu 19. stoljea, francusko-pruskom ratu (1870.-1871.), poginulo je 150 000 Francuza, dok je u borbama palo 44 780 Prusa. Do poetka Prvoga svjetskog rata sjeanje na veli-

ke gubitke Napoleonovih ratova ve je bilo izblijedjelo. Gubici u ratovima 19. stoljea nisu se mogli usporediti s onime to je tek dolazilo. Nova dimenzija smrti u ratu iziskivala je vei napor nego ikada prije da se maskira i izbjegne smrt u ratu. Prvi svjetski rat imao je i druge vane dimenzije koje su utjecale na to kako su mukarci i ene na njega gledali. To je bio rat u doba tehnologije, novih i djelotvornijih sredstava komunikacije, to je sve pomoglo broj difuziji slika rata koje su poticale matu. Ali, najvanije od svega, taj je sukob uveo nov nain ratovanja na zapadnom bojitu, koji je utjecao na poimanje rata u ivotima veine vojnika. Ratovanje u rovovima odredilo je ne samo percepciju rata onih koji su kroz njega proli, nego i buduih narataja. Zapadno bojite sa svojim osebujnim i jedinstvenim nainom ratovanja dominiralo je prozom i poezijom, kao i slikovnicama i ratnim filmovima. Ono je odredilo kako e ga shvaati suvremenici i budui narataji.
Mosse, str. 3-4

Usporedite brojke iz tablice 16 s brojkama u Mosseovu tekstu. Kakva je razlika u ljudskim gubicima u balkanskim ratovima i u Prvome svjetskom ratu?

V-11. Novi krajevi rezultati popisa stanovnitva u podrujima pripojenima Srbiji Prema popisu stanovnitva koji su vojne vlasti izvrile u gradovima nove Srbije, gradovi u novoosloboenim oblastima Srbije imaju sledei broj stanovnika: Bitolj 59.856, Skoplje 47.384, Markov Prilep 21.783, Prizren 21.244, Pritina 18.174, Veles 16.624, akovica 14.500, Novi Pazar 13.434, Ohrid 11.038, Debar 10.199, Tetovo 10.070, Kosovska Mitrovica 9.354, Pljevlja 7.935, Kruevo 7.903, evelija 6.000, Kavadarci 5.861, Vuitrn 5.749, Kievo 5.400, Krivoreka Palanka

118

BALKANSKI RATOVI

4.893, Resan 4.756, Orahovac 4.593, Sjenica 4.539, Kumanovo 44.210, Ferizovi (Uroevac) 4.405, Gostivar 4.384, Struga 4.120, Negotin 4.050, Prijepolje 3.355, Kratovo 3.020 i Nova Varo 2.909. Nekoliko drugih gradova, kao to su Dojran, Gnjilane, Preevo, Priboj, itd. nema na spisku. Broj urbanog stanovnitva nove Srbije iznosi preko 400.000 ljudi.
Balkanski rat u slici i rei, 34, 13. (26.) listopada 1913.

Na koje je naine porast urbanog stanovnitva mogao utjecati na privredni ivot Srbije u to vrijeme? Je li ova situacija mogla izazvati ekonomsku krizu i zato?

Sl. 58. i sl. 59. Izbjeglice

Carnegie, sl. 43 i 48, str. 253, 256

V-12. Broj i smjetaj izbjeglica u Bugarskoj, prema izvjetaju premijera V. Radoslavova52 na 17. sjednici Nacionalne skuptine Sofija, 21. travnja 1914. [...] 10 000 vie ili 10 000 manje, ali ima ih oko 150 000. Neki su se izbjeglice same smjestili, bez odbora, jer se ne ele pridravati njegovih zapovijedi. Izabrali su neka sela i mi ih ostavljamo na miru. Ostavio sam ih, iako ima mnogo potekoa jer ih lokalno stanovnitvo ne eli, jer strahuje da e im izbjeglice uzeti zemlju. Moram priznati da im lokalno stanovnitvo ili ne vjeruje, ili se boji da e im u budunosti oteti imovinu, u svakom slua-

ju nije prema njima gostoljubivo. Bilo je pritubi da su izbjeglice istjerane iz kola u nekim selima, i to po velikoj hladnoi, pa smo morali intervenirati i poduzeti preventivne mjere kako bismo jamili njihove ivote.
V. Georgiev, St. Trifonov

to je prouzrokovalo rijeke izbjeglica poslije balkanskih ratova? Moete li nai neku vezu izmeu problema izbjeglica i ekonomskih procesa? to mislite, zato se ljudi boje izbjeglica? Naite vie informacija o izbjeglicama u svojoj zemlji.

52 Vassil Radoslavov (1854.-1929.) bugarski pravnik, politiar, lider Liberalne stranke, koja je bila orijentirana protiv Zapadne Europe. Nekoliko puta je bio premijer.

119

NAKON RATA

V-13. Izbjeglice muslimani u Solunu Br. 5. Dunosnici Islamskog odbora Soluna obavijestili su nas 1. rujna da u gradu i njegovoj okolini ima 130 000 izbjeglica muslimana, od kojih je veina stigla poslije drugoga rata. Njih est tisua ili osam tisua ve je otilo u Malu Aziju, uglavnom u Mersinu, Adaliju i Skenderoun. Grka vlada je obeala est parobroda i u posljednjih nekoliko dana njih 3000 je dobilo karte. Odbor je podsjetio grku vladu da je sad ona odgovorna za solunske izbjeglice, jer ih je nagovorila da napuste svoje domove. Zahtijevao je od vlade da osigura kruh za izbjeglice. Odbor je tada troio 50 funti dnevno za kruh. Odgovarajui na razna pitanja, Odbor nije vjerovao da e znatan broj izbjeglica muslimana dobiti zemlju u grkoj Makedoniji. Neki e je moda dobiti u Kukuu, ali posao na farmama moe dobiti ne vie od tisuu ljudi ili dvije.
Carnegie, str. 278

V-14. Ekonomske posljedice po Solun, prema opisu Socijalistike federacije Soluna, 1913. Nakon to smo istraili ovo pitanje s gledita interesa pojedinih naroda, istraimo ga i s ekonomskog gledita, jer je pitanje europske Turske i nacionalno i ekonomsko, zapravo vie ekonomsko nego nacionalno. Udruene balkanske zemlje nisu bile zainteresirane ni za rjeavanja nacionalnih problema, niti za sudbinu kranskoga stanovnitva u ovim pokrajinama. Njih je zanimalo samo irenje vlastitih teritorija. Stoga, ako pogledamo na to pitanje s toga stajalita, vidjet emo da osvojeni teritoriji koje saveznici hoe podijeliti meu sobom nikad nee dostii privrednu razinu oekivanu u prolosti. to se tie ekonomske situacije u Solunu, ova je tvrdnja tona. Ovaj je grad opsluivao sve vilajete europske Turske osim jedrenskog. Gotovo sav uvoz i izvoz makedonskih pokrajina i velik dio albanskih odvijao se preko solunske luke. Poslije podjele pokrajina europske Turske, neke e industrijske grane biti unitene uglavnom duhanska industrija, koja je od vitalnog znaaja za zemlju. Zapoljava 160 000 radnika, od kojih je veina u monim sindikatima. Ako teritorijalna podjela postane stvarnost, podruja koja su koristila usluge Soluna morat e nai drugo rjeenje. Gradska jezgra Soluna bit e pod restrikcijom, a to e biti propast za najvei grad europske Turske, propast do koje e sigurno doi ako se izmeu saveznika ne uspostavi carinska unija. Ali, moemo li oekivati takvu ekonomsku uniju na Balkanu nakon ovoga stranog rata i poslije tolikih pokolja koje su inile sve zaraene strane? Kao to smo ve rekli, jedino rjeenje ovoga problema jest autonomija pokrajina europske Turske, autonomija jamena meunarodnim sporazumom. Tako e jedinstvo balkanskih zemalja postati realnost za vrlo kratko vrijeme. tovie, pokrajine europske Turske trebaju se pridruiti balkanskoj fe-

Tablica 17: Balkanski doseljenici u Tursku (uglavnom iz Trakije i Makedonije)

Godina 1912.-1913. 1914.-1915. 1916.-1917. 1918.-1919. 1919.-1920. Ukupno Broj doseljenika 177 352 120 566 18 912 22 244 74 848 413 922

Izvori: Cem Behar, Osmanli Imparatorluunun ve Trkiyenin Nfusu (Stanovnitvo Osmanskog Carstva i Turske) 1500-1927., Ankara 1996; Daniel Panzac, Lenjeu du Nombre. La population de la Turquie de 1914 a 1927 (Pitanje broja. Stanovnitvo Turske izmeu 1914. i 1927.), Revue du Monde Musulman et de la Mediterrane. 1988, 4, str. 4567; Justin McCarthy, Muslim Refugees in Turkey (Muslimanske izbjeglice u Turskoj) u The Balkan Wars, WWI and in the Turkish War of Indepedence, Essays in honor of Andreas Tietze (Balkanski ratovi, Prvi svjetski rat i rat turske za neovisnost. Ogledi u ast Andreasa Tietzea), Istanbul 1993.

120

BALKANSKI RATOVI

deraciji. S federacijom emo ne samo biti u stanju ostvariti politiki i kulturni razvoj, kao i ekonomski napredak, nego emo izbjei nov osvetniki rat, nov nacionalni rat i rat za slobodu. Balkanske zemlje ne bi morale traiti pomo i zatitu od tobonjih zatitnika balkanskih naroda kao to su Austrija i Rusija.

Naprotiv, ujedinjene balkanske zemlje bit e sila koja e biti u stanju da se uspjeno odupre djelovanju Rusije i Austrije i da odvrati svaku osvajaku prijetnju.
Elefantis, str. 49

V c. Ideologijske posljedice
Sl. 60. Naslovnica itanke za peti razred osnovne kole V-15. Iz itanke za peti razred osnovne kole, 1914. Dva najvea neprijatelja grkoga naroda su Bugari i Turci. Ovi prvi su vrlo opasni i neovjeni. U naoj povijesti ima stranih opisa okrutnosti i grozota ovoga divljeg naroda, koji sebe naziva kranima. Oni su Tatari i u srodstvu su s Turcima. Preli su Dunav i zatraili gostoprimstvo u naim zemljama. Dali smo im zemlju za obraivanje, sigurnost, pravdu i kransku vjeru, kako bi spasili svoje due, ali uzalud; ostali su Tatari. Ovu itanku objavila je Galatija Kazantzaki, poznata knjievnica i autorica djejih knjiga. Naslov knjige je Vojnik. Na koricama su aluzije na drevna vremena i na Bizant, sa starom spartanskom izrekom vratite se sa titom ili na njemu, koju je po predaji izgovorila jedna spartanska majka sinovima koji su poli u rat, i s dvoglavim orlom.

121

NAKON RATA

V-16. Kritiki komentar iz izvjetaja pedagoga i zagovornika narodnoga (govornoga) jezika D. Glinosa o grkim udbenicima, napisan 1926. Osvrui se na ope nalaze ove studije, moemo rei sljedee: 1. Poetkom 19. stoljea grko obrazovanje bilo je nadahnuto toplim domoljubnim osjeajima. Ipak, ideja velike Grke, odnosno elja da se svi Grci oslobode turske vladavine i ponovno uspostavi bizantska drava s Konstantinopolom kao glavnim gradom, uperena je iskljuivo protiv Turaka. Na druge kranske narode na Balkanu koji su tek trebali pokazati snane znake nacionalnoga buenja, s izuzetkom Srba gledala je kao na brau u muci i pourivala ih na borbu za slobodu (Rigas Fereos). Ovaj nacionalni ideal protiv Turaka ostao je do danas neokrnjen. Moda e zbog nedavne katastrofe u Maloj Aziji i iseljavanja grkoga stanovnitva iz Male Azije i Trakije, ako sadanji status quo u istonom pitanju ostane nepromijenjen, na kraju odustati od ove ideje. 2. U drugoj polovici 19. stoljea, posebno poslije 1870. kad su Bugari, potpomognuti Rusijom, poeli tragati za vlastitim nacionalnim korijenima i okrenuli se protiv Turaka, ali i vrlo estoko protiv Grka, sjeanja na srednjovjekovne sukobe izmeu Grka i Bugara postupno opet izlaze na povrinu, a iz toga proizala rasna mrnja postaje jaa od one prema Turcima. Ovo stanje je jako utjecalo na grko obrazovanje. 3. U vrijeme balkanskih ratova i neposredno poslije njih, ova mrnja, koja je samo nakratko prestala za vrijeme grko-srbijansko-bugarskog saveza, postaje sve jaa. Grki uspjesi tijekom tih ratova, koji su Grku doveli blie realizaciji Velike Ideje, ojaali su domoljublje i nacionalni ponos i potaknuli nacionalistike ideale. To objanjava zato su kolski udbenici iz svih predmeta od 1914. do 1917. dosegnuli vrhunac u kultiviranju nacionalizma i rasnog antagonizma. 4. Godine 1917. nova obrazovna reforma u osnovnim kolama nadahnuta liberalnim
122

duhom, zasnovana na boljem poznavanju djeje due, usmjerena na njegovanje pozitivnih elemenata mirnije i plemenitije civilizacije predstavila je seriju udbenika za prva etiri razreda osnovne kole koji su bili daleko od poticanja slijepog, iskljuivog nacionalizma ili rasnih strasti, ali nije propustila nadahnuti uenike pozitivnom ljubavlju prema svojoj zemlji i grkoj kulturi, prema nacionalnoj slobodi i neovisnosti. Moe se kultivirati nacionalni ideal i bez prezira i mrnje prema drugim narodima. Ove su knjige istinsko svanue vedra dana. One su lucidne i humane. Istodobno, razredi koje reforma nije zahvatila, ostaju pod utjecajem starih metoda. 5. Obrazovna reforma prekinuta je izmeu 1920. i 1922., odnosno za vrijeme obnavljanja monarhije pod kraljem Konstantinom, i nastavljena od 1923. do 1926., a da nije bila u stanju uznapredovati dalje od etvrtog razreda osnovnog obrazovanja. U viim razredima, a osobito u srednjoj koli, nije bilo nikakvih promjena od 1914., pa sve do danas. Dimitrios Glinos sudjelovao je u izradi nacrta obrazovne politike E. Venizelosa 1917. godine, ali je poslije postao komunist. Ovaj komentar, izmeu ostaloga, objanjava zato su najgori udbenici oni napisani odmah poslije balkanskih ratova, kada su Grci vjerovali da je dolo vrijeme za ostvarivanje Velike Ideje.
Odlomci iz itanke i izvjetaja citirani su u: F. Iliou .. (kolski udbenici i nacionalizam, Pristup D. Glinosa) u , , str. 271, 277, 278

Kako su djeca u Grkoj obrazovana poslije balkanskih ratova? Kakav moe biti uinak takva obrazovanja? Je li, po vaem miljenju, ispravno da obrazovni sustav promie ovakvu sliku o susjednim narodima? Naite udbenike iz vae zemlje iz vremena neposredno poslije balkanskih ratova i pogledajte kakvu sliku daju o susjednim narodima.

BALKANSKI RATOVI

V-17. Radikalizacija nacionalnih osjeaja u Bugarskoj poslije pjesama Ivana Vazova A. Ovaj rat (studeni 1912.) Od olujnog Lozengrada do egejske obale, posuti leevima polja i jaruge, ceste omeene grobovima, spaljena sela nad grobnicama. [...] Rat uasan i zao izaziva bijes, bi koji tamani, tutnjava jecaja, nemilosrdni rat, more suza, bola, Gospode a ipak sveti rat! B. Jesmo li se za ovo borili? (travanj 1913.) Gomile krvavih tijela ubijenih u borbi za bratsku slobodu, slavno velianstveno junako djelo u stranoj borbi protiv neprijatelja, elemenata, prirode. [...] Jesu li za ovo nai hrabri sinovi njeli lovore i posipali grobovima polja i snjegove Trakije da bi i danas gledali samo robove? [...] Bugarska, jesi li za ovo sahranila tolike junake? Jesi li za ovo hrabro prolijevala vrelu krv iz svojih vena? Jesi li se za ovo borila? C. Makedoniji (svibanj 1913.) [...] Neemo te napustiti! Nek kletva padne na nae glave i na nau slavu ako ne pokidamo lance nae jadne brae svojim snanim akama. [...]
Ivan Vazov, str. 52, 152, 153, 154

Usporedite pjesme Ivana Vazova s njegovim idejama o Balkanskom savezu (tekst II-5).

V-18. Odlomak iz sjeanja Mihaila Maarova, bugarskog politiara iz Narodne stranke, u kojem izraava svoju bol zbog sinovljeve smrti Naveer, 23. lipnja, doao mi je jedan bugarski asnik elei nasamo razgovarati sa mnom. Pozvao sam ga da ue. Bio je stidljiv i zbunjen. Rekao mi je da se borio u bitki kraj Lahane na Solunskoj fronti. Naa je vojska dotad ve bila poraena. Mojeg sina, porunika Iv. Maarova, u toj je bitki ranila granata. Bio je odvjetnik i autant Drugoga bataljuna 25. dragomanskog puka. U asu kad ga je granata pogodila, moj je sin zamjenjivao zapovjednika voda koji je poginuo. asnik mi nije objasnio sve okolnosti nego me ostavio u uvjerenju da je moj sin ostao na ratitu i da e ga oni, ako poaljem telegram Venizelosu, morati potraiti. Nepotrebno je rei kakav je to ok bio za moju obitelj i mene. Nekoliko dana su Sofijom kruile strane glasine o sudbini moje dvojice sinova, a ja sam prolazio kroz uasne muke. Odmah sam poslao telegram Venizelosu, zahtijevajui da me obavijesti je li moj sin pronaen meu ranjenim zarobljenicima sa Solunskog bojita. Poslije nekoliko dana dobio sam telegram od grkoga premijera koji mi je bio prijatelj jo s Londonske konferencije. Obavijestio me je da ali, ali da moj sin nije meu preostalim ranjenim zarobljenicima. Izgubio sam i posljednju nadu. Od tog trenutka sam ovjek shrvan bolom. Oko mene je bio samo mrak. Sav jad i tuga Bugarske izgledali su mi dvostruko vei. Svaka stvar u kui podsjeala me na moju izgubljenu sreu. Utjeha mojih prijatelja i rodbine ispunjavala me jo veom nesreom, mogu ak rei da su me uzrujavali. Bila mi je potrebna samoa. Svaki razgovor s prijateljima i roacima zavravao se priom o stradalima.

123

NAKON RATA

Osjeao sam se kao da mi se stalno otvara uasno bolna rana. Samo me je samoa i nekakva koncentriranost donekle smirivala. Moja duboka tuga bila je u skladu s tugom Bugarske. I Bugarska je na isti nain gubila ono najdrae i najdragocjenije. Samo tako, okruen svojom nesreom, uspijevao sam ne primjeivati sve pogreke i zloine cara Ferdinanda i njegova aparata moi. Umjesto toga usmjerio sam sav svoj bijes ka jueranjim saveznicima koji su moju domovinu liili onoga to joj pripada, ne dajui i ne priznajui Bugarskoj nita od onoga to je bilo dogovoreno sporazumom. Prije toga sam bio uvjeren u nau bahatost i sljepilo, ali kad sam vidio zlobu naih susjeda, shvatio sam da su nam ti nedostaci zajedniki. Onda sam, ini mi se, nehotice poelio da i svi drugi osjete to ponienje kako bi shvatili do koje mjere su velikodunost i snishodljivost potrebni ne samo pojedincu nego i cijelom narodu.
Maarov, str. 185

Mihail Maarov (1854.-1944.) bio je bugarski politiar, lan Narodne stranke. Bio je diplomat, novinar i javna osoba. Od 1912. do 1915. bio je opunomoeni ministar Bugarske u Londonu i u Sankt Peterburgu. Poslije Balkanskih ratova podravao je sljedee ideje: zadravanje bliskih odnosa s Rusijom i Antantom, potpisivanje bugarsko-srbijanskog sporazuma, pomirenje s Grkom i Rumunjskom (temeljeno na politikom razumu, a ne na osjeajima i fanatizmu). Ali, ovaj odlomak iz njegovih sjeanja ilustrira njegovu osobnu bol i osjeaje nakon to je uo za sinovljevu smrt na Solunskom bojitu u lipnju 1913.

V-19. Poznati hrvatski pisac Antun Gustav Mato53 je na poetku Prvoga balkanskog rata napisao komentar u kojem je bol za izgubljenim srpskim prijateljima koji su poginuli u ratu pomijean s izrazito ideologijskim pogledima Gledam moja etiri prijatelja koji lee preda mnom i na tijelu mi se otvaraju etiri rane. Vidim glavu s plavom kosom i sa isusovskom bradom mog prijatelja Branka Lazarevia, koji je bio ponos mlae srpske knjievne kritike. Danas je Lazarevi mrtav, sretna je zemlja koja ga je rodila i grudi koje su ga mlijekom othranile. Bio je kritiar i novinar, sad je junak. I moj Vladeta Kovaevi, sin ministra i poznatog historiara Kovaevia, roak pjesnika Rakia. I on je pao, Boe moj! Oblaio se kao dendi tamo u Parizu, ogledao se kao to bi se ogledala neka ena i mi smo ga voljeli kao to bismo voljeli neku lijepu mladu djevojku. Ja sam danas iv, a oni lee mrtvi, pored Miloa i Lazara54. Sve te rane peku, ali ne za one koji znaju. Te rane su najbolji lijek za veliku bolnu ranu Kosova.55
Antun Gustav Mato, ivi i mrtvi, prvo objavljeno u asopisu Obzor, 3. studenoga 1912., br. 303, str. 1, 2 i u Pjesme/Pealba, Samobor 2003.

Slaete li se s autorom da smrt njegovih prijatelja moe zacijeliti bolnu kosovsku ranu? Mislite li da je ispravno osvetiti se za neke povijesne dogaaje? to biste vi mislili i osjeali u slinoj situaciji?

53 Antun Gustav Mato (1873.-1914.), hrvatski pjesnik, pisac pripovjedaka, esejist, kolumnist i kritiar. ivio je u Zagrebu, Beogradu, Parizu, Mnchenu. Mato se smatra jednim od zaetnika moderne hrvatske knjievnosti. Istanan lirski pjesnik, ali i vrlo angairan drutveni kritiar. 54 Misli se na kneza Lazara i Miloa Obilia. 55 Kosovo je 1389. godine bilo poprite velike bitke izmeu Srba i Turaka, koju su Srbi izgubili (iako neki historiari jo misle da ishod bitke nije sasvim jasan).

124

BALKANSKI RATOVI

V-20. Rezultati ratova, kako ih vidi Meunarodna komisija za istraivanje uzroka i voenje balkanskih ratova Prema onom to je vidjela i ula, Komisija nije optimistina kad je rije o neposrednoj politikoj budunosti Makedonije. Srbija je u ratu s Albanijom, Bugarsku tite mrane misli o onom to smatra nepravednim tretmanom prema sebi, a Grka jo nije sigurna koliki dio novog teritorija je njezin. Nijedna od ovih zemalja ne moe svesti vojsku na mirnodopsko stanje jer njezini susjedi pokazuju istu spremnost krenja sporazuma kao i sklapanja. Bez sumnje, najvea prijetnja moralu i drutvenoj dobrobiti balkanskih zemalja je sve vei militarizam, pri emu postaju plijen agenata proizvoaa oruja i drugoga ratnog materijala to ukljuuje goleme trokove i vodi ka nacionalnom osiromaenju. Ve smo govorili o psiholokom uinku ovih zloina protiv pravde i ovjenosti. Stvar postaje ozbiljna kad o tome mislimo kao o neemu to su narodi apsorbirali u sam ivot kao neki virus koji je, uobiajenim kanalima kretanja, zarazio cijelo politiko tijelo. Ovdje moemo dati konaan rezultat: zastraujui ekonomski gubici, prerana smrt nemalog broja stanovnika, bar donekle shvaeni strah i bol i kolektivna nacionalna svijest o zloinima kakve povijest nije zabiljeila. To je zastraujue naslijee za budue narataje. Ako traimo olakavajue okolnosti za goleme propuste u ovjenosti i zakonitosti, moramo ih nai u nedoraslosti ovih drava, u nezrelosti nacionalnoga i graanskoga karaktera, kao i u uvjetima koji su ih snali tijekom dugog vazalstva. Ljudski ivot bio je jeftin, nita nije bilo apsolutno sigurno i stalno; nepravda i nasilje bili su dio svakodnevnog ivota; svakakve opasnosti bile su uvijek prisutne. Dogaaje, koliko god gnusni bili, vanjski svijet brzo zaboravi, a narodi e uglavnom u sebi patiti zbog gubitka morala i samopotovanja.
Carnegie, str. 272
56 Zaboga!

Razgovarajte o komentarima komisije. Slaete li se s tvrdnjama o razlozima i posljedicama ratova? Jesu li ti komentari objektivni ili ne? Dokaite svoje stavove.

V-21. Oblast Kilkis poslije balkanskih ratova A. Miljenje Turina Ibo-age Sjedei prekrienih nogu na divanu, tiho pukajui svoju cigaretu na kraju dugakog ibuka, priao je o svojim doivljajima u nekoliko posljednjih dana. Tamo prema Kilkisu bili su Bugari, rekao je, uglavnom komite i malo regularne vojske s topovima. S te su strane Grci drali eljezniku stanicu. Bio je zateen izmeu dvije vatre i cijeli dan, dok su meci fijukali iznad njegove glave, sjedio je ba u ovoj sobi i molio se. Onda su Grci doli u njegovo dvorite i nastavili pucati iza zidova. Rekli su mu da donese vode i on je otiao do bunara gdje je napunio zemljane krage. Vallah56, rekao je s jednom rukom na grudima, mislio sam da je aneo smrti na mojoj strani. Zamiljeno je zamotao jo jednu cigaretu. Dani mukarca su odbrojeni, kao kuglice brojanice, prokomentirao je. Njegovo vrijeme jo nije bilo dolo i on se zahvaljivao Alahu na njegovoj milosti. Da, dim koji je zacrnio nebo na sjeveroistoku bio je Kilkis u plamenu. Dan prije otiao je na stanicu i vojnici su mu to rekli. to je to sad sjedilo u tiini sobe pune mranih sjena i slualo Iboa? Govorio je bez mrnje. Sve je to bila volja Alahova! I on je znao svoju namjeru. Samo jednom je spomenuo poraz Turske. Kad lav ostari, rekao je s uzdahom, vuk ga napadne. [...]

125

NAKON RATA

B. Susret s jednim Bugarinom Na putu za Sarigol, nakon to smo pobjegli od duhova Kilkisa, naili smo u sumraku na jednu jadnu grupicu. Bugarski seljak vodio je mravog magarca na ijem drvenom sedlu je postrance sjedio djeak i njihao bosim nogama. Kako je toliko dana uspijevao da izbjegne smrt bila je tajna, ali ni djed ni ja nismo nita pitali. Jad, pogled pun straha i uasne agonije u trepuim sitnim oima na boginjavu licu s rijetkom utom bradicom bili su otjelovljenje ljudskoga straha i oaja. Ne, ne ljudskoga. Bio je to ivotinjski strah stoke u klaonici, divlji staklasti pogled straha u oima ivotinje stjerane u kut. Bio je to pogled, koji je, kad ga je ve primijetio, tjerao ovjeka da ustukne od sramote i ponienja, sramote to je to ljudski pogled. Djed nije postavljao pitanja. Usrdno ga je uputio ka Kara-Mahmudovoj kui u Aa mahali. Idi krajnjom stazom, rekao je. Nee nikog sresti. A ovjek je, vjerojatno sjeajui se kako su Bugari postupali s Turcima za vrijeme njihove okupacije, zbunjeno oklijevao. Djed ga je ohrabrivao. Bit e sve u redu. Pobrinut e se za vas i za malog.
Sciaky57, str. 267, 269

Opiite osjeaje i Bugara i Turaka. Zato je Kara-Mahmud pomogao bugarskom seljaku?

V-22. Strah, roman Nekatija Kumalija o naslijeu balkanskih ratova Izbrojio sam ih, jedan, dva, tri, pet, osam vojnika s porunikom kao zapovjednikom. Udaljenost izmeu nas i njih bila je oko 200 do 250 koraka. Puke su im bile objeene o
57 O autoru ovog odlomka, Leonu Sciaky, vidjeti tekst I-4.

rame dok su, ne urei, ili uzbrdo. Vjerojatno su prenoili u Soroviu i krenuli rano ujutro. Ipak, izgledali su umorno kao da su danima pjeaili. Gledali su naprijed u naem smjeru. Naravno, vidjeli su nas. Nita u njihovu ponaanju nije se promijenilo. Po pokretima glave i ruku, shvatili smo da neki pjevaju. Nisu prekinuli pjesmu. Osjetio sam malo straha. Oni su bili krani, mi muslimani. Oni su bili Grci, mi Turci. Nae vree su bile pune. Imao sam kod sebe neto novca. to je najvanije, njihov narednik i razvodnik ili su pjeice, a mi smo imali konje. Kad bi se dogovorili da uvaju tajnu, to bi moglo sprijeiti grkog narednika i razvodnika da ne ubiju dva Turina u toj divljini, da ne moraju pjeaiti po toj vruini? [...] Koraali su i dalje, mi smo se pribliili, dijelilo nas je 40-50 koraka. Mi smo uutjeli. I dalje su drali ruke na vrhovima svojih puaka koje su im pod uglom visjele preko ramena. Poeo sam skretati konja s puta da bi proli. Narednik je bio bri i skrenuo sa staze prije mene. Vojnici su slijedili na primjer. Bili su svi mladi. andarska odora bila je prevelika za narednika. Podignuo je ruku do kape u znak pozdrava. Laknulo mi je i nasmijeio sam se. Podignuo sam ruku do glave pa do grudi: Dobar dan, gospodine! Dobar dan, narednie! Imate li vatre? Ponudio sam mu paketi cigareta i kutiju ibica. [...] Plaio sam se. I to s pravom. Prolo je tek dvije godine od kraja Balkanskog rata. Mnogi su ubijeni u tim krajevima. Tko zna koliko je mladih ljudi izgubilo ivote ba na ovom mjestu kojim mi sad idemo na konjima? Planine su jo bile pune dezertera. U gradovima su se ene jo sklanjale kada bi vidjele nekoga vojnika, a djeca bjeala kuama da se sakriju. [...] Mi smo se u tiini jutra susreli na obodu

126

BALKANSKI RATOVI

prazne ume kao ljudi. Nitko nije uzviknuo pucaj! ili ubij! Oni nisu mislili o sebi kao o vojnicima, niti su nas vidjeli kao neprijatelje. [...] Radost je opet dola da ostane ovdje, irei svoje zastave i putajui zmajeve u znak poetka slavlja. Divno je kad meu ljudima postoji povjerenje i naklonost. Divno je kad se naoruani ljudi koji govore razliitim jezicima i pripadaju razliitim vjerama, sretnu u planini, ponude jedni druge cigaretama i poele jedni drugima sretan put!
N. Cumali, The Fear, u Eideneier-Toker, str. 540, 541, 542, 543

Nekati Kumali (1921.-2000.) roen je u Florini, a u Tursku se preselio u vrijeme razmjene stanovnitva. ivio je u Izmiru i studirao u Ateni. Pisac i pjesnik, napisao je i knjigu Makedonija 1920.. On je jedan od rijetkih turskih autora koji Balkan smatraju izgubljenom domovinom. U ovom romanu Strah, Mustafa, sakuplja danka, s Jasinom, svojim ehajem, putuje podrujem Florine u kolovozu 1914.

to su grki vojnici mislili kad su sreli dva Turina? to mislite, na kojem su jeziku dvije skupine razgovarale?

Opa pitanja uz peto poglavlje Ima li u vaoj zemlji ili u vaem gradu praznika povezanih s balkanskim ratovima? Koji dogaaji se slave? Znate li neki roman nadahnut balkanskim ratovima? Kako on prikazuje te ratove?

127

NAKON RATA Karta 4: JUGOISTONA EUROPA POSLIJE BALKANSKIH RATOVA

Karta 4: Jugoistona Europa poslije balkanskih ratova

BALKANSKE DRAVE s novim granicama prema ugovorima iz Londona, Konstantinopola i Bukureta

NAPOMENA O BOJAMA stjecanje novih teritorija oznaeno je tamnijim nijansama Carnegie, Annexe

128

BALKANSKI RATOVI

Bibliografija
Adevrul, novine 8353, 11. prosinca 1912.; 8443, 15./28. svibnja 1913. Akte t Rilindjes Kombtare tare tare Shqiptare, , 1878-1912 [Dokumenti albanskog narodnog otpora, 1878.-1912.], urednici: : Stefanaq Pollo i Selami Pulaha,, Tirana 1978. Constantin Bacalbaa, a, a, , Bucuretii tii tii de altdat dat dat [Stari Bukuret], sv. IV, Bukuret 1933. . [Balkanski rat oima jednog Francuza. Zbirka Dokumenata], Sofija 1977. ( , , - 1912 . - 1913 .) [Balkanski rat ili Ruska naranasta knjiga. Diplomatski dokumenti koje je objavilo Rusko Ministarstvo vanjskih poslova o dogaajima na Balkanskom poluotoku, kolovoz 1912. - srpanj 1913.], Sofija 1914. . 1912-1913. [Balkanski ratovi 1912.-1913. Grke popularne slike], Atena, Povijesno i etnologijsko drutvo Grke Glavni vojni stoer, 1992. Balkanski rat u slici i rei 2, 27. sijenja (9. veljae) 1913.; 6, 24. veljae (9. oujka) 1913.; 7, 3. (16.) oujka ujka ujka 1913.; 12, 7. (20.) travnja 1913.; 13, 14. (27.) travnja 1913.; 29., 31. kolovoza (13. rujna) 1913.; 35, 20. listopada (13. studenog) 1913., ur. Duan Mil. ijaki, 2. izdanje, Beograd 1922. Cem Behar, Osmanli Imparatorluunun ve Trkiyenin Nfusu [Stanovnitvo Osmanskog Carstva i Turske) 1500-1927, Povijesna statistika, sv. 2, Ankara 1996. Gino Berri, LAssedio di Scutari. Sei mesi dentro la citta accerchiata [Opsada Skadra. est mjeseci u opkoljenom gradu], Milano, Editori Fratelli Treves, 1913. D. Blagoev, , Bulletin Priodique du Bureau Socialiste International, Bruxelles, No.9. Palmira Brummett, Image and Imperialism in the Ottoman Revolutionary Press [Predodba i imperijalizam u osmanskom revolucionarnom tisku], 1908/1911, New York, State University of New York Press, 2000. Carnegie Endowment for International Peace, Report of the International Commission To Inquire into the Causes and Conduct of the Balkan Wars [Izvjetaj meunarodne komisije za istraivanje uzrok i voenja balkanskih ratova], Washington D.C., 1914. Chr. K. Christodoulou, [Fotogenini Balkan brae Manaki], Thessaloniki 1989. Emil Diaconescu, Romnia i Marile Puteri dup congresul de la Berlin pn la 1914 [Rumunjska i velike sile nakon Berlinskog kongresa do 1914.], ], Jassy 1937. Dielli [Sunce] - novine, 13. veljae 1913. Ed. Driault, La question dOrient depuis ses origines jusqu la paix de Svres (1920), prev. na grki Lina Stamatiadi, Atena 1997. M. Edith Durham, The Struggle for Scutari [Borba za Skadar], London, Edward Arnold, 1914. Niki Eideneier, Arzu Toker (ur.), Kalimerhaba. Griechisch-Deutsch-Trkisches Lesebuch [Kalimerhaba. Grko-njemako-turska itanka] ], Kln 1992.

129

BIBLIOGRAFIJA

Milorad Ekmei, Uticaj balkanskih ratova 19121913. na drutvo u Bosni i Hercegovini, u Radovi iz istorije Bosne i Hercegovine XIX veka, Beograd 1997. Angelos Elefantis, , . [Solunska Solunska federacija i nacionalno pitanje. Dokumenti iz korespondencije Radnike socijalistike federacije Soluna s Uredom 2. Socijalistike radnike Internacionale], 28 (1979), str. . 34-49. Embros - novine, Atena, 27. listopada 1912. General Ivan Fichev, [Odabrana djela], Sofija 1988. Dionyssis Fotopoulos, Athenian Fashions at the turn of the 19th century [Mode u Ateni na prijelazu 19. stoljea], Atena 1999. Furnica, IX, 20, 17. sijenja 1913.; 48, 1. kolovoza 1913.; 49, 8. kolovoza 1913.; 52, 29. kolovoza 1913. Constantin Gane, Amintirile unui fost holeric [Memoari biveg kolerika], 2. izdanje, Bukuret 1915. E. Gardika-Katsiadaki, G. Margaritis (ur.), 1912-1913 [Egeji u balkanskim ratovima 1912.-1913.], Atena, Ministarstvo za Egej, ELIA, 2002. Gazeta Ilustrat, , II, 6. srpnja 1913.; 13. srpnja 1913.; 10. kolovoza 1913.; 24. kolovoza 1913. Georgiev, G., Human resources of the countries which took part in the Balkan War 1912-1913, A collection of Military History [Ljudski resursi zemalja sudionica balkanskog rata 1912.-1913.], 1983., sv. 1. V. Georgiev i St. Trifonov, [Povijest Bugarske u dokumentima], sv. 2: 1912.-1918., Sofija 1996.

Gjurme te Historise Kombetare ne Fototeken e Shkodres [Tragovi nacionalne povijesti u skadarskom foto Arhivu], urednik Kahreman Ulqini, Tirana 1982. Elias Grunberg, Ocupaiunea iunea iunea mijloc de dobndirea ndirea ndirea proprietii ii ii dup Dreptul Internaional ional ional Public [Osvajanje, sredstvo stjecanja imovine u okviru meunarodnog javnog prava], Iai i i 1913. 1912-1913. [Atena tijekom balkanskih ratova 1912.-1913.] Atena, Opona Atena ELIA, 1993. 1910-1914 [Grka Grka u vrijeme Balkanskih ratova 1910.-1914.], Atena, , ELIA, 1993. Katia Hadjidemetriou, A History of Cyprus [Povijest Povijest Cipra], ], Nicosia 2002. Ch. Hadjiiosif (ur.), 20 . 1900-1922. , [Povijest Grke u 20. stoljeu. 1900.-1922. Poetak], ], sv. A2, Atena, Vivliorama, 1999. . Tobias Heinzelmann, Die Balkankrise in der osmanischen Karikatur. Die Satirezeitschriften Karagz, Kalem und Cem 1908-1914 [Balkanska kriza u osmanskoj karikaturi. Satiriki listovi Karagz, Kalem i Cem 1908.-1914.], Istanbul 1999. Hrvatski pokret - novine, 9. do 31. listopada 1912.; 2. prosinca 1912.; 28. prosinca 1912. LIllustration, sv. CXL (1. srpnja - 31. prosinca 1912.); sijeanj-prosinac 1913. Charles Issawi, The Economic History of Turkey 18001914 [Privredna Privredna povijest Turske 1800.-1914.], Chicago i London, The University of Chicago Press, 1980. Izzet-Fuad pasha, Paroles de Vaincu Aprs le dsastre avant la revanche [Nakon propasti - prije osvete], Paris 1913.

130

BALKANSKI RATOVI

Kemal H. Karpat, Ottoman Population 1830-1914. Demographic and Social Characteristics [Osmansko Osmansko stanovnitvo 1830.-1914. Demografijske i socijalne znaajke], ], The University of Wisconsin Press 1985. Constantin Kiriescu, Istoria rzboiului pentru ntregirea Romniei 1916-1919 [Povijest rata za integraciju Rumunjske 1916.-1919.], , 3. izdanje, sv. I, Bukuret 1989. P. . Kishkilova, , 1912-1913 [Balkanski Balkanski ratovi u bugarskim novinama 1912.-1913.], .-1913.], -1913.], .], ], Sofija 1999. Koprive - satiriki asopis, 1912. Christina Koulouri, (1834-1914). . . [Povijest i geografija u grkim kolama (1834.-1914.). Sadraj i ideologijske implikacije. Antologija tekstova. Bibliografija kolskih udbenika], Atena 1988. M. Jackson and J. Lampe, Balkan Economic History, 1550-1950 [Ekonomska povijest Balkana, 1550.-1950.], Bloomington 1982. Dragia Lapevi, Rat i srpska socijalna demokratija, Slovo Ljubve, Beograd 1978. Liri e Shqiperise [Sloboda Albanije] - novine, 12. listopada 1912. [Mir], br. 3887, 17. svibnja 1913. Mihail Madjarov, . , , [Diplomatska Diplomatska priprema naih ratova. . Sjeanja, privatna pisma, ifrirani telegrami, tajni izvjetaji], Sofija 1998. Bozo Madzar, Balkanski ratovi i iznimne mjere u Bosni i Hercegovini 1912-1913. godine, u Godinjak Drutva istoriara Bosne i Hercegovine XXXV, Sarajevo 1984.

Ratni album Riste Marjanovia 1912-1918., Deije novine - Arhiv Srbije, Beograd 1987. Alekso Martulkov, Moeto uevstvo vo revolucionernite borbi na Makedonija [Moje sudjelovanje u revolucionarnim borbama Makedonije], Institut za Nacionalna istorija, Skopje 1954. Antun Gustav Matos, Pjesme / Pealba, Samobor 2003. Martin Mayer, Grundshlen in Serbien wrend des 19. Jahrhunderts u Norbert Reiter, Holm Sundhaussen (ur.), Allgemeinbildung als Modernisierungsfaktor. Zur Geschichte der Elementarbildung in Sdosteuropa von Aufklrung bis zum Zweiten Weltkrieg [Ope Ope obrazovanje kao faktor modernizacije. Prilog povijesti osnovnog obrazovanja u junoj Europi od prosvjetiteljstva do Drugog svjetskog rata], Berlin 1994. Justin McCarthy, Muslim Refugees in Turkey [Muslimanske izbjeglice u Turskoj], u The Balkan Wars, WWI and the Turkish War of Independence. Essays in honor of Andreas Tietze [Balkanski ratovi, Prvi svjetski rat i rat turske za neovisnost. Ogledi u ast Andreasa Tietzea], Istanbul 1993. Yannis Megas, Souvenir. Images of the Jewish Community, Salonika 1897-1917 [Slike idovske zajednice u Solunu 1897.-1917.], Solun 1993. Slavko Mika Mievi, Srpski dobrovoljci u ratovima 1912-1918., Banja Luka 1998. Micarea - novine, Bucharest, 20. oujka / 2. travnja 1913.; 8./21. srpnja 1913. George L. Mosse, Fallen Soldiers. Reshaping the Memory of the World Wars [Pali vojnici. Preoblikovanje sjeanja na svjetske ratove], Oxford, Oxford University Press, 1990. Rza Nur, Hayat ve Hatratm I [Moj ivot i moja sjeanja I.], Istanbul 1992.

131

BIBLIOGRAFIJA

Odbrani tekstovi za istorijata na makeonskiot narod [Odabrani tekstovi za povijest makedonskog naroda], II. dio, Univerzitet Kiril i Metodij, Skopje 1976. Daniel Panzac, Lenjeu du nombre. La population de la Turquie de 1914 1927 [Pitanje broja. Stanovnitvo Turske izmeu 1914. i 1927.], Revue du Monde Musulman et de la Mditerrane, 1988, 4, str. 45-67. P. Papapolyviou, . [Cipar i balkanski ratovi. Prilog povijesti ciparskih dragovoljaca], Nicosia 1997. Leonidas Papazoglou, Photographic portraits from Kastoria and its vicinity at the time of the Macedonian Struggle. Collection of George Golobias [Fotografski portreti iz Kastorije i njezine okolice u vrijeme makedonske borbe], Solunski muzej fotografije, Solun 2004. Constantin Popescu, Din impresiile unui mobilizat [Dojmovi jednog novaka], Bukuret 1913. Qeveria e Prkohshme e Vlors dhe Veprimtaria e Saj, Nentor 1912-Janar 1914 [Privremena vlada Vlore i njezine aktivnosti, od studenoga 1912. do sijenja 1914.] uredili: Dh. Kotini, Xh. Struga, F. Veizi, M. Shuteriqi, K. Dedi, Tirana 1963. St. Radev, , [to sam vidio od balkanskih ratova], Sofija 1993. Mihail Sadoveanu, 44 de zile in Bulgaria [44 dana u Bugarskoj], Bukuret 1916. Leon Sciaky, Farewell to Salonica. City at the Crossroads [Zbogom Solunu. Grad na raskrima], Philadelphia: Paul Dry books, 2003. Selim bey lieutenant, Carnet de campagne dun Officier Turc (Octobre-Dcembre 1912) De Sul-Oglou Tchataldja [Biljenica s pohoda jednog turskog asnika (listopad-prosinac 1912.) od Sul-Ogloua do atale], Paris-Nancy 1913.

Omer Seyfeddin, Ashab-Kehfimiz Bir Ermeni Gencinin Hatralar [Naih sedam spavaa. Sjeanja armenskog mladia], 1918. Jovan Skerli, Feljtoni, skice i govori, Beograd 1964. S. Skoko, Drugi balkanski rat 1913., Beograd 1968. Slovenec 122, 31. svibnja 1913. Holm Sundhaussen, Historische Statistik Serbiens 1834-1914 Mit europischen Vergleichsdaten [Historijska statistika Srbije 1834.-1914. s europskim usporednim podacima], Mnchen, R. Oldenbourg Verlag, 1989. L. . Trichas (ur.), ur.), .), . 1912-1913 [Dnevnici i pisma s bojinice. Balkanski ratovi 1912.-1913.], Atena, ELIA, , 2 1993. Ivan Vazov, [Sabrana djela], , sv. . 3, Sofija 1943. . Ev.C. Vlachos, The Assimilation of Greeks in the United States [Asimilacija Grka u Sjedinjenim Dravama], Atena 1968. Universul, XXXI, 176, 29. lipnja /12. srpnja 1913.; 213. 5./18. kolovoza 1913. Vojska na Balkanu [Rat na Balkanu], uredili Anton Sunik i Vinko arabon, kraljevski profesori Katolike bukvarne v Ljubljani, Ljubljana 1914.

132

BALKANSKI RATOVI

OCIJENITE OVU KNJIGU! Vae miljenje kao itateljice/itatelja ove knjige vrlo nam je vano, kako kao ocjena naega rada, tako i za planiranje naih buduih pothvata. Centar za demokraciju i pomirenje u jugoistonoj Europi (CDRSEE) zajedno je s brojnim kolegama i suradnicima uloio mnogo truda, vremena i dragocjenih sredstava u projekt Nastava moderne povijesti jugoistone Europe, a rezultat je knjiga koju drite u rukama. Da bismo provjerili uspjenost ove metode, korisnost ovog pothvata i vrijednost toga to smo uloili, bilo bi nam drago kada biste nam dali svoju ocjenu projekta. Molimo vae iskreno miljenje, za to e vam biti potrebno neto vremena i panje. Poslije itanja ove knjige, ili ak njezina koritenja u uionici, molimo vas da posjetite nae web stranice, naete dio History Workbooks i popunite obrazac za ocjenjivanje. Obrazac za ocjenjivanje moete nai ovdje: http://www.cdsee.org/jhp/index.html.

133 133

CIP zapis dostupan u raunalnom katalogu Nacionalne i sveuiline knjinice u Zagrebu pod brojem 646890 ISBN 978-953-6991-13-6 (cjelina) ISBN 978-953-6991-16-7 (sv. 3)