Studijski program strunog studija Raunovodstvo revidirani elaborat v1.

1
VELEUILITE U POEGI UNIVERSITY OF APPLIED SCIENCIES IN POZEGA
Klasa: 602-04/13-01/21 Urbroj: 2177-30-01-12-13-2 Interna oznaka dokumenta: QS2-REV-RE1-R-v1.1 Izradilo: Povjerenstvo za periodinu reviziju studijskog programa strunog studija Raunovodstvo

Poega, 17. prosinca 2013.

VELEUILITE U POEGI Vukovarska 17, HR-34000 Poega tel.: +385 34 271 008 fax: +385 34 271 008 http://www.vup.hr ured@vup.hr

VELEUILITE U POEGI

Sadraj
1) a) b) UVOD ................................................................................................................................... 1 Osnovni podaci o Veleuilitu ....................................................................................... 1 Osnovni podaci o izdanoj dopusnici............................................................................. 1 INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE ................................................................................ 2 Strategija Veleuilita, akcijski planovi i javno izvjetavanje njihove provedbe .... 2 Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja (definiranje i objavljivanje) 4 Sudjelovanje predstavnika trita rada u razvoju Veleuilita ................................. 6

c) Podaci o osobama koje su sudjelovale na izradi revidiranog elaborata .................... 1 2) a) b)

c) Sudjelovanje studenata u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete ................. 5 d) e) Informatiki sustav za statistike podatke vezane uz organizaci ju i provedbu studijskih programa i osiguravanje kvalitete ......................................................................... 7 f) Standardi i propisi o periodinoj reviziji studijskih programa koja ukljuuje vanjske strunjake ................................................................................................................................... 9 g) h) i) 3) a) b) Standardi i propisi zatite studentskih prava ............................................................ 10 Standardi i propisi trajnog usavravanja svih zaposlenika ..................................... 11 kvaliteta rada svih strunih slubi .................................................................................. 12 OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU ................................................................ 14 Naziv studija................................................................................................................... 14 Nositelj/izvoa studija ................................................................................................. 14 Razina ............................................................................................................................. 14 Znanstveno ili umjetniko podruje ............................................................................ 14 Znanstveno ili umjetniko polje ...................................................................................... 14 Znanstvena ili umjetnika grana ................................................................................. 14 Uvjeti upisa..................................................................................................................... 14 Trajanje studija (u semestrima)...................................................................................... 14 Struni naziv ...................................................................................................................... 15 Analiza usklaenosti sa stratekim ciljevima Veleuilita ...................................... 15 Kompetencije koje student stjee i poslovi za koje je osposobljen .......................... 15 Vertikalna mobilnost studenata u nacionalnom i meunarodnom prostoru......... 18

c) Tip studijskog programa .................................................................................................. 14 d) e) f) g) h) i) j) k) l) m)

VELEUILITE U POEGI n) o) p) Povezanost s temeljnim i modernim vjetinama i strukom..................................... 20 Povezanost s potrebama lokalne zajednice ............................................................. 20 Analiza zapoljivosti ..................................................................................................... 21

q) Usporedba predloenog studija s inozemnim akreditiranim programom uglednih visokih uilita.......................................................................................................................... 21 r) Iskustvo u izvoenju istih ili slinih strunih studija..................................................... 25 Razvijanje meunarodne suradnje ................................................................................ 26 s) Partneri izvan visokokolskog sustava koji sudjeluju u izvoenju programa .......... 25 t) u) Usklaenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja propisanim direktivom 2005/36EC Europskog parlamenta i Vijea o priznavanju strunih kvalifikacija. ......... 27 4) OPIS PROGRAMA........................................................................................................... 29 a) Popis obveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova ...................................................................................................................................... 29 b) Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis u sljedei semestar i uvjeti za upis pojedinog kolegija ......................................................................................................... 258 c) Popis kolegija koje student moe izabrati s drugih studijskih programa ............... 261 d) e) Popis kolegija koji se mogu izvoditi na stranom jeziku ......................................... 261 Nain zavretka studija .............................................................................................. 261

f) Uvjeti po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij. ....................................................... 261 5) a) UVJETI IZVOENJA STUDIJA ................................................................................... 263 Mjesta izvoenja studijskog programa .................................................................... 263

b) Vjerodostojne isprave o vlasnitvu, pravu koritenja ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi na temelju koje e se koristiti odgovarajui prostor za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u razdoblju od najmanje 5 godina ................................................. 263 c) Dokazi o osiguranom prostoru ( podaci o predavaonicama, kabinetima nastavnika, knjinici, prostoru za izvoenje praktine nastave, prostoru namijenjenom za rad strunih slubi i sl.) (REV-T5.) ............................................................................... 263 d) Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi ili opremi u najmu za razdoblje od najmanje 5 godina, potrebnoj za postizanje predvienih ishoda uenja, a posebice dokaze o dostupnosti obvezatne literature (REV-T5.) ..................................................................... 268 e) f) Odgovarajui prostorni kapaciteti za izvoenje nastave....................................... 269 Optimalni broj studenata s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika ............ 272

g) Popis nastavnika i broj suradnika koji e sudjelovati u izvoenju svakog kolegija (REV-T6.) ............................................................................................................................... 274 h) Podaci o svakom angairanom nastavniku ............................................................ 284 i) Nain praenja kvalitete uspjenosti izvedbe studijskog programa te nain sudjelovanja u ocjenjivanju studijskog programa............................................................. 361

VELEUILITE U POEGI j) Osiguravanje podrke studentima (akademsko, profesionalno, psiholoko savjetovanje i sl.)................................................................................................................... 362 6) PRILOZI ........................................................................................................................... 363

VELEUILITE U POEGI

1) UVOD
a) Osnovni podaci o Veleuilitu
Naziv: Veleuilite u Poegi Adresa: Vukovarska 17, 34000 Poega Telefon: 00385 34 271 008 E-mail: ured@vup.hr Web: http://www.vup.hr/

b) Osnovni podaci o izdanoj dopusnici

Veleuilite u Poegi za ustroj i izvoenje strunog studija Raunovodstvo ima Dopusnicu Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta od 25. svibnja 2010. godine, Klasa: UP/I -602-04/0913/00068, UrBroj: 533-07-10-0008. Kopija dopusnice nalazi se u prilogu 1. c) Podaci o osobama koje su sudjelovale na izradi revidiranog elaborata Nastavnici koji su sudjelovali u izradi elaborata: o Dr.sc. Verica Budimir, prof. v. ., podruje drutvenih znanosti, polje ekonomija, grana raunovodstvo o Mario upan, dipl. oec., pred., podruje drutvenih znanosti, polje ekonomija, grana raunovodstvo o Mr. sc. Kristian oki, v. pred., podruje drutvenih djelatnosti, polje informacijske i komunikacijske znanosti, grana informacijski sustavi i informatologija Vanjski dionici koji su sudjelovali u izradi elaborata: o Mr. sc. Tomislav Budimir, predstavnik vanjskih dionika, Zagrebaka banka d.d. o Andrea Brki, bacc. oec., predstavnik ALUMNI

VELEUILITE U POEGI

2) INSTITUCIJSKE PRETPOSTAVKE
a) Strategija Veleuilita, akcijski planovi i javno izvjetavanje njihove provedbe
Veleuilite je izradilo i usvojilo Strategiju razvoja za razdoblje 2014.-2016. godine. Razvoj i uspjeno djelovanje Veleuilita u Poegi ukljuuje planiranje i donoenje dugorone strategije razvoja koja se sastoji od dijelova koji definiraju djelatnost samog Veleuilita. Ovaj dokument stoga predstavlja strateki okvir razvoja nastavne, strune, znanstveno-istraivake i izdavake djelatnosti te razvoja organizacije i poslovanja Veleuilita, infrastrukturnih kapaciteta i sustava osiguravanja kvalitete na Veleuilitu u Poegi od 2014. do 2016. godine. Strategija razvoja Veleuilita u Poegi za razdoblje 2014.-2016. godine nastala je na temelju ciljeva, misije i vizije poslovanja Veleuilita, na postavkama rezultata provedene SWOT analize Veleuilita, povratnih informacija dobivenih anketiranjem alumnija, anketiranjem poslodavaca zavrenih/diplomiranih studenata, Strategije Veleuilita u Poegi iz prethodnog razdoblja (2010.-2013.) te se jednim dijelom temelji na Prijedlogu Strategije obrazovanja, znanosti i tehnologije iz 2013. godine, Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Mrei visokih uilita i studijskih programa u Republici Hrvatskoj iz 2011. godine, Strategiji razvoja Europske unije Europe 2020, uz prvenstveno uvaavanje specifinosti nastavne i struno istraivake djelatnosti i nastavnih programa na Veleuilitu te potreba ire zajednice na podruju biotehnikih i drutvenih djelatnosti. U razdoblju od 2014. do 2016. godine sveukupna djelatnost Veleuilita u Poegi usmjeravat e se prema visokim razinama nastavnih, strunih i znanstveno-istraivakih postignua, razvoju ljudskih resursa i uinkovite organizacije svih slubi VUP-a te stvaranju potrebnog infrastrukturnog okvira za navedena postignua, uz proaktivan pristup, a vodei rauna o okruenju i okolnostima u kojima VUP djeluje. Veliki naglasak pridavat e se potrebama hrvatskog gospodarstva i suradnji s njihovim predstavnicima kao i predstavnicima lokalne uprave, jer jedino stavljanje djelatnosti VUP-a u kontekst gospodarske primjene jami prepoznatljivu poziciju VUP-a u regiji i ire te doprinosi razvoju konkurentnosti i inovativnost hrvatskog gospodarstva. Naglasak e se pridavati i trendovima i izazovima koje pred hrvatski visokokolski sustav namee Europski prostor visokog obrazovanja (EHEA) i Europski istraivaki prostor (ERA) s ciljem potpunog ukljuivanja u iste. Strategijom razvoja definiraju se: misija i vizija; strateki ciljevi razvoja u sljedeim podrujima: (1) Upravljanje visokim uilitem i osiguravanje kvalitete, (2) Studijski programi i studenti, (3) Struna, znanstvenoistraivaka i izdavaka djelatnost, (4) Ljudski, materijalni i financijski resursi, (5) Suradnja s gospodarstvom i lokalnom zajednicom, (6) Meunarodna suradnja i mobilnost; posebni ciljevi za svako podruje, s istaknutim konkretn im aktivnostima; kljuni pokazatelji uspjenosti, mehanizmi praenja, odgovorne osobe, rok provedbe i pretpostavke za provedbu pojedine aktivnosti te dokumenti koji se moraju izraditi i primijeniti. 2

VELEUILITE U POEGI Veleuilite je takoer izradilo i usvojilo Strategiju kvalitete. Strategija kvalitete odreuje strateko planiranje i smjer razvoja strunih i specijalistikih diplomskih strunih studija Veleuilita, sukladno potrebama gospodarstva i lokalne zajednice. Veleuilite u Poegi svoju politiku kvalitete provodi kroz dugorone i kontinuirane strateke ciljeve kvalitete definirane kroz osam stratekih pravaca: QS21) Strategija kvalitete u voenju Veleuilita i razvoju sustava osiguravanja kvalitete. QS2) Strategija kvalitete u razvoju i reviziji studijskih programa i kvalifikacija. QS23) Strategija kvalitete u vrednovanju studentskog rada i ocjenjivanju studenata. QS24) Strategija kvalitete nastavnika i nastave. QS25) Strategija kvalitete strunog, znanstveno-istraivakog rada i suradnje s gospodarstvom. QS26) Strategija potpore studentima i kvalitete obrazovnih resursa. QS27) Strategija kvalitete u razvoju informacijskog sustava. QS28) Strategija kvalitete u razvoju mehanizama za informiranje javnosti. U svim znaajnim propisima i dokumentima Veleuilita (Statut, Politika kvalitete, Strategija razvoja, Pravilnik o ustroju i djelovanju sustava osiguravanja kvalitete, Prirunik za osiguravanja kvalitete) jasno je naznaena orijentacija Veleuilita na razvoj kulture kvalitete u svim podrujima rada i djelovanja. Strategija kvalitete razvija se kroz stalnu suradnju i utjecaj svih unutarnjih i vanjskih dionika. Strategija kvalitete Veleuilita u Poegi temeljni je dokument koji odreuje strateke ciljeve kvalitete, aktivnosti, pokazatelje uspjenosti, te mehanizme kojima se osigurava, unapreuje i promovira kvaliteta Veleuilita. U Priruniku za osiguravanje kvalitete navedena su podruja unapreenja i osiguravanja kvalitete, standardi, specifini ciljevi, postupak, odgovornost i pokazatelji uspjenosti (mjerljivi indikatori kvalitete). Na temelju usvojene Strategije razvoja izrauje se godinji akcijski plan ciljeva i aktivnosti definiranih strategijom razvoja s mjerljivim pokazateljima uspjenosti i ocjenom uinkovitosti. Tijekom godine prati se realizacija aktivnosti predvienih akcijskim planom (na temelju Strategije razvoja) te se o tome podnosi Izvjee o provedbi strategije (akcijskog plana ciljeva i aktivnosti) koje sadri analizu uspjenosti aktivnosti, ocjenu uinko vitosti i eventualne prijedloge za bolje ostvarivanje ciljeva. Na osnovu Strategije kvalitete i Prirunika za osiguravanje kvalitete izrauje se godinji plan mjera i aktivnosti za provoenje i unapreivanje sustava osiguravanja kvalitete. Plan sadrava popis aktivnosti, nain praenja realizacije (pokazatelje uspjenosti), nadlene osobe i rokove provedbe. Aktivnosti se realiziraju tijekom godine te Povjerenstvo za unapreivanje i osiguravanje kvalitete podnosi Izvjee o provedenim mjerama poboljanja. Izvjee sadrava analizu uspjenosti aktivnosti i ocjenu uinkovitosti. Strategija razvoja Veleuilita, Strategija kvalitete, planovi aktivnosti i izvjea o realizaciji planova javno se objavljuju na web stranici Veleuilita. Veleuilite, osim navedenih stratekih dokumenata i akcijskih planova, izrauje i usvaja Marketing plan, Plan aktivnosti povjerenstva za meunarodnu suradnju i suradnju s 3

VELEUILITE U POEGI gospodarstvom, Plan aktivnosti povjerenstava za periodinu reviziju studijskih programa, Plan aktivnosti povjerenstava za izradu novih studijskih programa i dr.

b) Standardi i propisi za provjeru steenih ishoda uenja (definiranje i objavljivanje)

Provjera ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi obavlja se sukladno Pravilniku o pravilima studiranja, Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja i detaljnim izvedbenim planovima kolegija. PPS Pravilnik o pravilima studiranja u l. 38. propisuje da se provjera znanja obavlja u skladu s detaljnim izvedbenim planovima nastave kolegija. Navedenim lankom propisano je kada studenti mogu pristupiti ispitu te kako ispiti mogu biti pisani i usmeni. Propisani su obvezni rokovi za objavu rezultata pisanog dijela ispita te maksimalno dozvoljen razmak izmeu pisanog i usmenog dijela ispita. Pravilnik propisuje da ocjenjivanje provodi predmetni nastavnik u skladu s vlastitim kriterijima koji izraavaju objektivno znanje studenta. Nadalje, navedenim lankom propisuje se koliko puta student moe pristupiti ispitu te obveza javnosti ispita. Predmetni nastavnik je duan omoguiti svakoj zainteresiranoj osobi sluanje usmenog dijela ispita. Pravilnik nadalje propisuje: lankom 39. Ispitne rokove, lankom 40. Prijavu i odjavu ispita, lankom 41. Ocjenjivanje. lankom 42. Pravilnika propisan je postupak albe na ocjenu. Studentima koji smatraju da nisu objektivno ocijenjeni omogueno je polaganje ispita pred ispitnim povjerenstvom . lankom 50. propisano je da se praenje kvalitete i uspjenosti izvedbe studijskog programa provodi tijekom studija putem anonimne ankete krajem svakog semestra. QS23-KOVIU Kriteriji ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja ureuju sustav ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata tijekom nastave i na ispitu na Veleuilitu. Rad studenta na kolegiju prati se, vrednuje i ocjenjuje tijekom nastave i na ispitu sukladno studijskom programu i detaljnom izvedbenom planu nastave kolegija. Detaljni izvedbeni planovi nastave kolegija trebaju sadravati opis postupka vrednovanja i ocjenjivanja predvien za redovne i izvanredne studente te moraju biti objavljeni na web stranicama Veleuilita. Dokumentom Kriteriji ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja propisuje se: ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata, sustav ocjenjivanja, nain ocjenjivanja, pravila ponaanja studenata na ispitu i kolokviju, ocjenjivanje i obveze nastavnika. Detaljni izvedbeni plan kolegija izrauju svi nositelji kolegija na obrascu QS23-KOVIU-DI i objavljuje se na web stranici Veleuilita. Navedeni dokument sadri: ciljeve kolegija, preduvjete za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave, vrste izvoenja nastave, obveze studenata, nain praenja rada studenata, radno optereenje studenata , ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu (za redovne i izvanredne studente), obveznu i dopunsku literaturu, naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija te dodatne informacije o kolegiju. Detaljne izvedbene planove kolegija trebaju biti potvreni od strane proelnika odjela i/ili prodekana za nastavu. Nastavnici su duni upoznati studente s kriterijima i nainom ocjenjivanja i vrednovanja rada studenata, te se pridravati detaljnog izvedbenom plana tijekom akademske godine.

VELEUILITE U POEGI Objavom Pravilnika, Kriterija ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja te detaljnih izvedbenih planova kolegija osigurana je transparentnost postupka provjere ishoda uenja. Kriterijima ocjenjivanja propisano je da sadraj pisanog i usmenog dijela ispita odreuje predmetni nastavnik, vodei brigu da sadraj pitanja bude ogranien unutar ispitne literature, te o ujednaenosti sloenosti ispita za sve pristupnike na ispitu, a ispit se ocjenjuje sukladno detaljnom izvedbenom planu kolegija. Navedenim dokumentom propisano je t akoer da je ispit javan, a u sluaju da ispitu pristupi samo jedan student, ispitu mora prisustvovati bar jo jedan svjedok. Navedenim odredbama osigurana je nepristranost provjere ishoda uenja. Metode provjere osiguravanja kvalitete definirane su Prirunikom za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu. Jedna od propisanih aktivnosti vezana uz provjeru postupka ocjenjivanja Aktivnost 3.7. Osiguravanje jednakih uvjeta ocjenjivanja i vrednovanja rada svih studenata, propisuje da proelnici odjela i prodekan za nastavu vre administrativnu provjeru postupaka ocjenjivanja kako bi se osigurala ispravnost postupaka. Kroz Aktivnost 4.6. Studenti procjenjuju nastavnika i kolegij pruena je svim studentima mogunost da izraze svoje miljenje o nastavniku i kolegiju. Cilj ove aktivnosti je dobiti uvid u kvalitetu rada nastavnika i nastave na temelju ocjena, primjedbi i prijedloga studenata. Aktivnost 2.18. Sudjelovanje studenata u aktivnostima osiguravanja kvalitete omoguuje studentima sudjelovanje u radu Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete i aktivnostima koje su vezane uz osiguravanje kvalitete studijskih programa te ih se redovito izvjetava o rezultatima provedenih aktivnosti . Kroz povratne informacije od studenata ukljuenih u tijela veleuilita, navedena aktivnosti predstavlja takoer jednu od metoda za provjeru osiguravanja kvalitete. Ostale metode mogue je vidjeti u QPOK-v2.0. Priruniku za osiguravanje kvalitete na VUP-u. Svi propisi i dokumenti vezani uz provjeru ishoda uenja objavljeni su na web stranici Veleuilita.

c) Sudjelovanje studenata u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete

Sudjelovanje studenata i zavrenih/diplomiranih studenata (ALUMNI-ja) u procesima vezanim uz osiguravanje kvalitete osigurano je internim aktima Veleuilita. Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu u Poegi poblie se odreuje cilj, svrha, ustroj, djelovanje i podruja djelovanja sustava osiguravanja kvalitete Veleuilita u Poegi (u daljnjem tekstu Veleuilite), ustroj i djelovanje Povjerenstva za osiguravanje i unapreivanje kvalitete te podruja unutar kojih se provode mjere i aktivnosti osiguravanja kvalitete. Navedenim Pravilnikom definirano je kako su t ijela Veleuilita odgovorna za sustav osiguravanja kvalitete Struno vijee i Povjerenstvo za unapreivanje i osiguravanje kvalitete. U rad Strunog vijea, sukladno odredbama Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju i Statuta Veleuilita, ukljueni su predstavnici studenata (najmanje 15% ukupnog broja lanova). Pravilnikom je definiran sastav Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete na nain da Povjerenstvo ini devet (9) lanova, od ega jedan (1) predstavnik studenata i dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). Studenti su ukljueni u rad vijea odjela na nain da imaju jednog predstavnika u svakom vijeu. Aktivnost 2.18. Sudjelovanje studenata u aktivnostima osiguravanja kvalitete unutar Prirunika za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu definira da studenti sudjeluju u radu Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete i aktivnostima koje su vezane uz osiguravanje kvalitete studijskih programa te ih se redovito izvjetava o rezultatima provedenih aktivnosti. 5

VELEUILITE U POEGI Studenti su ukljueni u unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete. QS21-PPUPPSOK Pravilnikom o postupku unutarnje periodine prosudbe SOK-a na VUP-u poblie se odreuje postupak provoenja unutarnje periodine prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na Veleuilitu u Poegi. Tijelo koje provodi postupak unutarnje periodine prosudbe sustava osiguravanja kvalitete na VUP-u je Povjerenstvo za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete. Povjerenstvo ini est (6) lanova od ega jedan (1) predstavnik studenata i jedan (1) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). QS2-REV-P Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa na Veleuilitu ureuje postupak vrednovanja, periodine revizije (izmjene i/ili dopune studijskih programa manje od 20% studijskog programa i vee od 20% studijskog programa), osuvremenjivanja kolegija te izmjena izvedbenog plana studijskog programa Veleuilita u Poegi. Pravilnik definira da se z a potrebe periodine revizije studijskih programa osnivaju povjerenstva za periodinu reviziju studijskih programa. Za svaki studijski program osniva se posebno povjerenstvo koje se sastoji od pet (5) lanova od ega dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI i sl.).

d) Sudjelovanje predstavnika trita rada u razvoju Veleuilita

Predstavnici trita rada ukljueni su u razvoj Veleuilita kroz sudjelovanje u radu brojnih povjerenstava. Pravilnikom o ustroju i djelovanju sustava za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu u Poegi propisano je da u sastavu Povjerenstva za unapreivanje i osiguravanje kvalitete djeluju dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). QS21-PPUPPSOK Pravilnikom o postupku unutarnje periodine prosudbe SOK -a na VUP-u propisano je da u Povjerenstvu za unutarnju prosudbu sustava osiguravanja kvalitete djeluje jedan (1) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvenici, lokalna zajednica, alumni i sl.). QS2-REV-P Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa na Veleuilitu propisano je da u sastavu povjerenstava za periodinu reviziju studijskih programa (za svaki studijski program osniva se posebno povjerenstvo) djeluju dva (2) predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI i sl.). Osim navedenog, predstavnici trita rada ukljueni su u rad: Povjerenstva za meunarodnu suradnju i suradnju s gospodarstvom (povjerenstvo ima est (6) lanova, od toga dva (2) predstavnika vanjskih dionika Povjerenstva za promidbu Veleuilita (povjerenstvo ima etiri (4) lana, od toga jedan (1) predstavnik vanjskih dionika Povjerenstva za izradu elaborata novih strunih i specijalistikih diplomskih strunih studijskih programa (povjerenstva imaju est (6) lanova, od toga jedan (1) predstavnik vanjskih dionika

Svoje prijedloge o nainima i modelima razvoja i unapreivanja rada Veleuilita predstavnici vanjskih dionika aktivno izraavaju kroz sudjelovanje na sjednicama Povjerens tva. Nadalje, predstavnici trita rada ukljueni su u razvoj Veleuilita kroz sudjelovanje u izvoenju strune prakse. Kako bi podigli kvalitetu nastave na Veleuilitu organiziraju su gostujua predavanja strunjaka iz prakse. Radionice vode renomirani strunjaci iz podruja financija, raunovodstva, trgovine i javne uprave. Studenti su duni aktivno sudjelovati u radu radionice, 6

VELEUILITE U POEGI te izraditi odreeni praktini zadatak na zadanu temu. Prikazana dobra praksa u odravanju radionica primjenjivat e se kontinuirano u okviru kolegija strune prakse svih studijskih programa VUP-u. U skladu s postavljenim ciljevima podizanja razine kvalitete studijskih programa i uspostavljanja aktivnije suradnje s gospodarstvom izraen je anketni upitnik i provode se anketiranja poslodavaca zavrenih/diplomiranih studenata VUP-a. Cilj anketiranja je dobiti povratnu informaciju od poslodavaca o njihovom zadovoljstvu dobivenim znanjem naih zavrenih/diplomiranih studenata te o potrebi modifikacije postojeih studijskih programa, k ao i potrebi uvoenja novog/ih studija.

e) Informatiki sustav za statistike podatke vezane uz organizaciju i provedbu studijskih programa i osiguravanje kvalitete
Informacijski sustav Veleuilita u Poegu bazira se na nekoliko relacijskih baza podataka u okviru kojih se nalaze svi strukturirani podaci potrebni za rad strunih slubi ustanove. Svaka sluba Veleuilita (referada, dekanat, raunovodstvo, knjinica i slino) koristi poslovne aplikacije pomou kojih se vodi prikupljanje podataka i izrada potr ebnih internih i eksternih (zakonima propisanih) izvjetaja. Poslovne aplikacije strunih slubi ne predstavljaju tzv. otoke automatizacije ve su na razliite naine povezane u cjelinu i omoguuju ili direktan prijenos podataka (automatizmom), ili prijenos podataka uvozom podataka (import) iz drugih aplikacija. Strune slube i nastavnici koriste se Informacijskim sustavom visokih uilita (ISVU) pomou kojeg je je omogueno ureivanje baze podataka o studentima, nastavnicima, kolegijima, nastavnim planovima, upisima i ispitima. ISVU sustav takoer omoguuje i provedbu aktivnosti studentske referade, kao to je to upis studenata, prijavljivanje ispita, unos ocjene na ispitu, izdavanje potvrda i uvjerenja te izrade raznih izvjetaja. Svi nastavnici imaju pr istup ISVU nastavnikom portalu te na taj nain i uvid u podatke o studentima, ocjene, rezultate studentskih anketa i slino. 2010. godine implementirana je nova web stranica Veleuilita (www.vup.hr) u okviru koje postoji studentski forum kao i Online skriptarnica. Svi nastavnici pomou vlastitog AAI@Edu.hr elektronikog identiteta pristupaju uslugama te imaju mogunost promjene osobnih podataka (ivotopisa, popisa objavljenih radova), objave rezultata kolokvija/ispita, objave obavijesti studentima, odgodu i promjenu vremena predavanja/konzultacija i slino. Online skriptarnica omoguuje nastavnicima objavu svih potrebnih nastavnih materijala, to omoguuje studentima pripremu za sljedea predavanja te uenje za ispite/kolokvije. U okviru skriptarnice objavljene su sve informacije vezane uz polaganje ispita: ciljevi i sadraj predmeta, oblici provedbe nastave, naini bodovanja, obvezna i dodatna literatura, nastavni materijali u digitalnom obliku (prezentacije, vjebe, biljeke) i drugo. Kako bi se osiguralo optimalno alociranje prostornih resursa u obliku kabineta i dvorana, implementiran je sustav rezervacija pomou kojeg svaki nastavnik moe pogledati raspored predavanja u svim dvoranama i kabinetima te napraviti rezervaciju dvorane u slobodnom terminu. U studentskoj referadi postoji odgovorna osoba za odobravanje rezervacija koja vodi evidenciju o optimalnoj iskoritenosti prostora. Nadalje, vodi se i elektronika evidencija o svim odranim nastavnim aktivnostima po pojedinom nastavniku. Evidentiraju se podaci kao to je: dan, vrijeme i trajanje svih nastavnih aktivnosti, obraene teme na nastavi, evidencija studenata koji prisustvuju nastavi, odravanje ispita i kolokvija te mentorstva na zavrnim radovima. 7

VELEUILITE U POEGI Obzirom na konkretne potrebe studenata i nastavnika Veleuilita u Poegi, trenutno je u fazi implementacije nekoliko novih usluga. Prvenstveno, informacijski sustav koji objedinjuje problematiku prijave i izrade zavrnih/diplomskih radova, njihove provjere na plagiranost i nepravilno navoenje literature. Navedeni informacijski sustav omoguuje kontrolu izrade zavrnih radova u svim fazama te njihov pregled od strane mentora/komentora i preostalih lanova povjerenstva. Informacijski sustav olakava rad Povjerenstava za zavrne radove Drutvenog i Poljoprivrednog odjela te omoguuje izradu statistika koje ukljuuju broj mentorstva po nastavniku, ocjene mentora nakon obrane zavrnog rada i slino. Navedeni sustav za diplomske/zavrne radove omoguuje direktno poveanje kvalitete procesa prijave i provjere radova, sukladno pravilnicima Veleuilita u Poegi, kao i poveanje kvalitete konanih zavrnih/diplomskih radova te njihovo digitalno arhiviranje. Drugi informacijski sustav u implementaciji je analitiki alat za provedbu anketiranja postojeih studenata, potencijalnih buduih studenata, te ALUMNI-a i gospodarstvenika o razini kvalitete Veleuilita u Poegi kao ustanove. Kroz isti sustav provodit e se anketiranje i analiza zadovoljstva nastavnicima (pojedinano i zbirno po odjelima, predmetima i slino), analizi rada strunih slubi Veleuilita, kao i analizi potreba studenata za novim uslugama i poveanjem studentskog standarda. Na Veleuilitu u Poegi provodi se i inicijativa impl ementacije novih tehnologija vezanih uz kolaboraciju dokumenata, ne samo meu nastavnicima nego i studentima. Tehnologija je temeljena na Microsoft 365 web tehnologiji i omoguuje koritenje tzv. oblaka, online verzije ureivaa dokumenata (Office alati), emaila znatno veih mogunosti, pristup s mobilnih ureaja i slino. Svi planirani i postojei informatiki sustavi za nastavnike i studente temelje se na AAI@Edu.hr autentikacijskoj i autorizacijskoj infrastrukturi sustava znanosti i visokog obrazovanja Republike Hrvatske. Vano je naglasiti kako svaka usluga Veleuilita u Poegi ima direktnu poveznicu s navedenim sustavom te na taj nain omoguuje provedbu raznih analiza te predstavljaju temelj za shvaanje potreba i razvoj novih usluga. Veleuilite u Poegi prepoznalo je i vanost poslovnih informacija koje se nalaze u nestrukturiranom obliku (razni dokumenti na raunalima nastavnika i strunih slubi). Zbog toga, u planu je dorada postojeeg Sustava upravljanja dokumentacijom (CMS) na nain da osim Urudbenog zapisnika omogui disperziju i pretraivanje vanih dokumenata svim djelatnicima ustanove. Kao izuzetno vano, nastavnici i djelatnici ustanove imaju informatiki helpdesk za rad s informatikim uslugama i bazama podataka, kao i periodike krae teajeve za djelatnike o primjeni dostupne tehnologije (ISVU, dijeljenje i slanje veih datoteka, Dropbox, koritenja usluga web stranica Veleuilita i slino). Na taj nain se osigurava kvalitetna primjena trenutno postojeih informatikih usluga, ali i omoguuje komunikacija djelatnika o novim funkcionalnostima koje zahtijevaju doradu/implementaciju. Opisani informatiki sustav Veleuilita prua kvalitetnu podlogu za prikupljanje, voenje, obradu i izvjetavanje o statistikim podacima vezanim uz organizaciju i provedbu studijskih programa te sustav osiguravanja kvalitete sukladno aktivnostima definiranim u QPOK-v2.0. Priruniku za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu, prije svega u podruju 5.7. Informacijski sustav Veleuilita, te dokumentu QS2II Interni izvjetaji VUP-a sukladno ESG 1.6. Informacijski sustavi i QS27 Strategija kvalitete u razvoju informacijskog sustava VUP-a.

VELEUILITE U POEGI

f) Standardi i propisi o periodinoj reviziji studijskih programa koja ukljuuje vanjske strunjake
Razvoj postojeih i uvoenje novih strunih i specijalistikih diplomskih strunih studija sukladno strategiji razvoja, te potrebama gospodarstva, lokalne zajednice, trita rada i zainteresiranosti potencijalnih studenata predstavlja jedan od ciljeva QS2 Strategije kvalitete na Veleuilitu. Stratekim podrujem QS2 Strategija kvalitete u razvoju i reviziji studijskih programa i kvalifikacija definirano je kako pri izradi novih i razvoju postojeih studijskih programa Veleuilite prati globalna kretanja, posebno u zemljama EU i regiji. Kako bi udovoljilo suvremenim potrebama okruenja cilj je razvoj suvremenih nastavnih programa s jasno definiranim ishodima uenja i kompetencijama koje studenti stjeu po zavretku obrazovnog ciklusa. Ishodi uenja trebaju se jasno definirati na razini kolegija i studija sukladno razinama obrazovanja (strunoj ili specijalistikoj), Europskom i Hrvatskom kvalifikacijskom okviru, promjenama u razvoju drutva, razvoju odreenog znanstvenog podruja i razvoju prakse u struci. Cilj je izraditi nove i revidirati postojee studijske programe sukladno srodnim studijima u Europi kako bi olakali studentima izbor studija ali i omoguili njihovo kvalitetnije ukljuivanje u europsko trite rada. Navedenim stratekim podrujem takoer je definirano kako prilikom modifikacije studijskih programa treba traiti oitovanje (miljenje) gospodarstvenika iz odgovarajuih djelatnosti te od predstavnika iz lokalnih javno-pravnih tijela. Takoer treba redovito pratiti povratne informacije poslodavaca i bivih studenata (ALUMNIA) te ih stoga treba aktivno ukljuiti, kao predstavnike vanjskih dionika u rad povjerenstava za reviziju studijskih programa. Kako bi uredili i propisali postupak vrednovanja, periodine revizije, osuvremenjivanja kolegija te izmjena izvedbenog plana studijskog programa izraen je i usvojen QS2-REV-P Pravilnik o postupku unapreivanja studijskih programa VUP-a. Navedenim Pravilnikom definirane su manje (do 20%) i vee (vie od 20%) izmjene studijskog programa te obrasci na ko jima se podnose prijedlozi izmjena i/ili osuvremenjivanja nastavnog plana kolegija i studijskog programa u cjelini. Definirano je imenovanje i rad povjerenstava za periodinu reviziju studijskih programa na nain da se za svaki studijski osniva posebno povjerenstvo koje se sastoji od pet (5) lanova: prodekan za nastavu, proelnik odjela, predstavnik nastavnika, 2 predstavnika vanjskih dionika (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI). Prilikom izbora predstavnika ALUMNI-a vodi se brigu o prosjeku ocjena i aktivnosti zavrenih/diplomiranih studenata. U rad povjerenstava ukljueni su predstavnici gospodarstvenika i javnopravnih tijela s kojima Veleuilite ostvaruje znaajniju suradnju te koji imaju viegodinje radno iskustvo u struci ime je osigurano ukljuivanje vanjskih strunjaka u postupke periodine revizije studijskih programa. U QPOK-v2.0. Priruniku za osiguravanje kvalitete na Veleuilitu definirano je podruje osiguravanja kvalitete Odobrenje, praenje i periodina revizija studijskih programa i kvalifikacija. Standard koji se eli dostii je sljedei: Veleuilite treba imati formalne mehanizme za odobravanje, praenje i periodina vrednovanja svojih programa i kvalifikacija. Unutar navedenog podruja definirano je 18 aktivnosti. Aktivnost 2.13. Periodina revizija studijskih programa ima za cilj osigurati kvalitetne studijske programe usklaene s potrebama trita rada i usporedive sa srodnim studijskim programima akreditiranih uilita EU. Kroz navedenu aktivnost propisano je da Veleuilite provodi redovita periodina vrednovanja studijskih programa u koja su ukljueni vanjski dionici sustava (gospodarstvo, javnopravna tijela, ALUMNI i sl.). Nadalje, aktivnost 2.17. Prikupljanje miljenja gospodarstvenika i 9

VELEUILITE U POEGI predstavnika lokalnih javnopravnih tijela ima za cilj osigurati kvalitetne studijske programe usklaene s potrebama trita rada (gospodarstva i javnopravnih tijela). Kroz ovu aktivnost propisano je da Veleuilite trai miljenja gospodarstvenika i/ili predstavnika lokalnih javnopravnih tijela o potrebi modifikacije postojeih studijskih programa. Navedenim aktivnostima osigurano je ukljuivanje vanjskih strunjaka u postupke periodine revizije studijskih programa. Svi standardi i propisi vezani uz periodinu reviziju studijskih programa objavljeni su na web stranici Veleuilita.

g) Standardi i propisi zatite studentskih prava

Zatita studentskih prava regulirana je Pravilnikom o pravilima studiranja, a sukladno Zakonu o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Statutu Veleuilita i odredbama Bolonjske deklaracije. lankom 18. Pravilnika propisano je da: (1) Studenti Veleuilita u Poegi koji smatraju da im je uskraeno neko od njihovih prava mogu se pisanim ili usmenim zahtjevom obratiti prodekanu za nastavu ili studentskom pravobranitelju. O osnovanosti zahtjeva odluuje nadleno tijelo ili prodekan za nastavu ukoliko posebnom odlukom za postupanje u pojedinoj stvari nije imenovano nadleno tijelo. (2) Studenti imaju pravo podnijeti prigovor dekanu Veleuilita protiv pojedinog postupanja Veleuilita neposredno u pisanom obliku, potom, u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu ili usmeno na zapisnik. U prigovoru moraju navesti postupanje protiv kojeg podnose prigovor, naziv tijela/ime osobe koje/koja je donijelo/donijela odluku protiv koje se podnosi prigovor te razloge svog nezadovoljstva. (3) O prigovoru dekan mora odluiti u roku od 8 dana. (4) Pisani zahtjev/prigovor student moe dostaviti u Tajnitvo ili putem pote, a elektronikim putem, u obliku elektronike isprave izraene sukladno zakonu, na adresu elektronike pote ured@vup.hr. (5) U drugom stupnju za rjeavanje studentskih pitanja nadleno je Struno vijee. lankom 42. Pravilnika definiran je postupak albe na ocjenu. Student koji smatra kako nije objektivno ocjenjen moe traiti polaganje ispita pred ispitnim povjerenstvom. Zahtjev mora bit obrazloen pisanim putem i podnesen dekanu koji organiz ira ponovni ispit u roku od tri dana od dana podnoenja zahtjeva. Postupak albe propisan je takoer kroz aktivnost 3.5. Definiranje postupka albe na ocjenu unutar Prirunika za osiguravanje kvalitete. Za potrebe transparentnog i aurnog obavjetavanja studenata, ali i ostalih zainteresiranih dionika, Veleuilite je razvilo kvalitetnu web stranicu. Pravilnikom o pravilima studiranja propisano je da se web stranica VUP-a upotrebljava za obavjetavanje studenata o izvedbenim planovima nastave, akademskom kalendaru i ostalim relevantnim informacijama. U Priruniku za osiguravanje kvalitete Veleuilite je za podruje Informiranje javnosti definiralo standard: Veleuilite treba redovito objavljivati aurne, nepristrane i objektivne informacije (i kvalitativne i kvantitativne) o svojim programima i kvalifikacijama, strunom i znanstvenom radu te ostalim vanim temama. Unutar navedenog podruja definirano je 15 aktivnosti. Aktivnost 8.2. Objavljivanje svih relevantnih informacija na web stranici Veleuilita ima za cilj omoguiti svim dionicima sustava jednostavan i transparentan pristup svim relevantnim informacijama. Veleuilite imenuje osobe zaduene za objavu sadraja na web 10

VELEUILITE U POEGI stranici VUP-a. Imenovane osobe dune su, sukladno odluci, provjeriti tonost informacija te aurno objavljivati sve relevantne informacije na web stranici. Kako bi osigurali dostupnost osnovnih informacija o Veleuilitu svim zainteresiranim dionicima sustava, kroz aktivnost 8.3. Objavljivanje osnovnih informacija o Veleuilitu propisano je da se javno objavljuju osnovne informacije o Veleuilitu (temeljni pravni akti, informacije o ustroju i zaposlenicima, informacije o kontaktima i dr.). Aktivnost 6.10. Informiranje studenata ima za cilj osigurati dostupnost aurnih informacija o studijskim programima i njihovoj izvedbi svim studentima. Za potrebe obavjetavanja studenata osigurani su razliiti naini informiranja studenata (web stranice VUP -a, oglasne ploe, facebook, sustavi za udaljeno uenje i dr.) U Priruniku se nadalje navodi: Aktivnost 8.4. Objavljivanje informacija o studijskim programima Veleuilita Aktivnost 8.5. Objavljivanje izvedbenih planova studijskih programa Aktivnost 8.6. Osiguravanje javnosti ispita i obrana zavrnih/diplomskih radova Aktivnost 8.7. Objavljivanje informacija o mogunostima koje pridonose kvaliteti studiranja Aktivnost 8.8. Objavljivanje pravilnika, uputa i kriterija Veleuilita Aktivnost 8.9. Objavljivanje informacija o sustavu osiguravanja kvalitete Aktivnost 8.10. Uporaba drugih medija za informiranja javnosti Aktivnost 8.12. Izrada marketing plana Veleuilita poradi sustavnog informiranja Aktivnost 8.13. Zatita osobnih podataka Aktivnost 8.14. Osiguravanje mogunosti informiranja sukladno propisima Iz svega prethodno navedenog vidljivo je kako su Pravilnikom o pravilima studiranja definirani prodekan za nastavu i studentski pravobranitelj kao osobe odreene za pitanja o students kim pravima. Studentskog pravobranitelja biraju lanovi Studentskog zbora. Veleuilite je osiguralo ured za studente sukladno aktivnosti 6.9. Osiguranje infrastrukture za rad studentskih udruga, Studentskog zbora i studentskog pravobranitelja. Cilj ove aktivnosti je osigurati tijelima koja tite interese studenata i poveavaju kvalitetu studiranja (studentske udruge, Studentski zbor, studentski pravobranitelj) infrastrukturu za nesmetan rad.

h) Standardi i propisi trajnog usavravanja svih zaposlenika

Veleuilite aktivno potie usavravanje svih zaposlenika u podrujima njihove djelatnosti. U cilju podizanja kvalitete znanstveno-istraivake djelatnosti nastavnika Veleuilita, Prirunikom za osiguravanje kvalitete, kroz aktivnost 5.1. Izobrazba nastavnika, propisano je da nastavnici i suradnici koji nemaju titulu doktora znanosti upuuju zamolbu za financijskom potporom prilikom upisa na doktorske studije. Uprava razmatra zamolbe i usvaja plan financiranja doktorskih studija za sljedeu kalendarsku godinu. Na osnovu usvojenog plana sklapaju se ugovori o kolovanju izmeu VUP-a i zaposlenika te se nastavnici upuuju na doktorske studije. Sukladno sklopljenim ugovorima nastavnici su duni svakih 6 mjeseci pisano obavijestiti Veleuilite o svom uspjehu na studiju.

11

VELEUILITE U POEGI U cilju unapreivanje strunih i znanstvenih kompetencija nastavnika Veleuilite potie kontinuirano usavravanje strunih i znanstvenih kompetencija nastavnika, to je vidljivo kroz aktivnost 5.2. Kontinuirano usavravanje nastavnika. Navedenom aktivnosti definirano je da odluku o financijskoj potpori donosi Struno vijee. Nastavnici dostavljaju zamolbu za sudjelovanje na radionici/seminaru/konferenciji proelniku. Odluku o upuivanju nastavnika donosi dekan. Po povratku sa usavravanja nastavnik izrauje izvjee i dostavlja proelniku odjela. Nastavnom osoblju omogueno je kontinuirano usavravanje i unapreivanje nastavnikih kompetencija i ostalih vjetina. Aktivnou 4.10. Usavravanje i unapreivanje kompetencija nastavnika za rad u nastavi cilj je osigurati da nastavnici Veleuilita raspolau potrebnim vjetinama i kompetencijama za uspjeno prenoenje znanja studentima, te sukladno tome uinkovito postizanje oekivanih ishoda uenja. Aktivnost se realizira na nain da prodekan za nastavu prikuplja prijedloge nastavnika podruja kompetencija koje bi usavravali, tema strunog usavravanja te ciljeva koji se ele postii navedenim usavravanjem. Na osnovu prikupljenih prijedloga izrauje se QS24-PUNK Plan usavravanja nastavnikih kompetencija i ostalih vjetina u ak.god. Aktivnosti usavravanja izvravaju se u toku ak.god. sukladno planu. Kako bi potakli studente, nastavnike i nenastavno osoblje na mobilnost u obliku studijskih boravaka, strunog usavravanja i odraivanja strune prakse na inozemnim i domaim visokokolskim institucijama i poslovnim subjektima, definirana je aktivnost 5.15. Informiranje studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja o mogunostima sudjelovanja u programima razmjene. Erasmus koordinator organizira aktivnosti u sklopu kojih informira studente, nastavno i nenastavno osoblje o mogunostima sudjelovanja u programima razmjene (info sat o Erasmusu, odlasci na nastavu, letci i sl.). Prodekani informiraju nastavnike i nenastavno osoblje o ostalim programima razmjene na koje se mogu ukljuiti. Veleuilite kontinuirano objavljuje natjeaje za sudjelovanje u programima razmjene studenata, nastavnika i nenastavnog osoblja, to je definirano kroz aktivnost 5.16. Objavljivanje natjeaja za sudjelovanje u programima razmjene. Cilj ove aktivnosti je osigurati dostupnost informacija o programima razmjene svim zainteresiranim dionicima sustava. Veleuilite raspisuje natjeaj za sudjelovanje u programu razmjene i financijsku potporu. Natjeaj se objavljuje na web stranici VUP-a. Na natjeaj se javljaju zainteresirani dionici sukladno uvjetima natjeaja. Dekan imenuje povjerenstvo za odabir kandidata koje provjerava dokumentaciju i izabire najbolje kandidate koje e se uputiti na programe razmjene. Po povratku s programa razmjene zaposlenici podnose pisano izvjee o rezultatima usavravanja. Standardi trajnog usavravanja propisani Prirunikom javno su objavljeni na web stranici Veleuilita. Trajno usavravanje administrativnog i tehnikog osoblja propisano je odlukama Strunog vijea. Veleuilite potie formalnu izobrazbu nenastavnog osoblja upuivanjem na studijske programe kojima se omoguuje napredovanje u struci. Neformalno usavravanje osigurava se Odlukom o fondu za neformalno usavravanje kojim su, na godinjoj razni, osi gurana sredstva za usavravanje znanja, vjetina i kompetencija svih zaposlenika Veleuilita.

i) kvaliteta rada svih strunih slubi

Kako bi osigurali kvalitetnu, lako dostupnu administrativnu potporu studentima usklaenu s njihovim potrebama cilj Veleuilita je dobiti uvid u kvalitetu rada strunih slubi Veleuilita na temelju ocjena organiziranosti, uinkovitosti, susretljivosti i drugih aspekata rada . Stoga je u 12

VELEUILITE U POEGI Priruniku za osiguravanje kvalitete definirana aktivnost 6.13. Vrednovanje rada strunih slubi. Kroz navedenu aktivnost odreeno je da se vrednuje rad strunih slubi (nastavni objekti, studentska sluba, knjinica, informatiko-tehnika sluba) kao administrativne potpore studentima. Ankete za praenje rada administrativnih slubi VUP-a izrauje tajnik te predlae sustav i nain anketiranja. Anketni obrasci i sustav anketiranja sukladno odredbama Prirunika definirani su dokumentom QS26-APUAS Anketa za praenje uspjenosti rada administrativnih slubi Veleuilita u Poegi. Na temelju predvienih obrazaca studenti, nastavnici i Uprava ocjenjuju zaposlenike i/ili strune slube. Za analizu rezultata ankete i poduzimanje mjera za unapreivanje kvalitete odgovorni su dekan, prodekan za nastavu, proelnici odjela i Povjerenstvo za osiguravanje i unapreivanje kvalitete. Analizom rezultata Uprava ocjenjuje postoji li potreba za provoenjem korektivnih mjera prema pojedinim zaposlenicima. Dekan Veleuilita odlukom odreuje koje korektivne mjere e se poduzeti, u kojem razdoblju, imenuje osobu koja e pratiti pojedinog zaposlenika u izvravanju tih mjera te na kraju razdoblja praenja pisanim putem izvijestiti dekana o uspjenosti provedenih mjera. Dekan usmenim putem izvjetava takve zaposlenike o korektivnim mjerama koje e se prov esti.

13

VELEUILITE U POEGI

3) OPENITO O STUDIJSKOM PROGRAMU

a) Naziv studija
Struni studij Raunovodstvo

b) Nositelj/izvoa studija
Nositelj programa - Veleuilite u Poegi. Izvoa programa - Veleuilite u Poegi Drutveni odjel. c) Tip studijskog programa Struni studij

d) Razina
1 - struni studij

e) Znanstveno ili umjetniko podruje

Drutvene znanosti

f) Znanstveno ili umjetniko polje

Ekonomija

g) Znanstvena ili umjetnika grana

Raunovodstvo

h) Uvjeti upisa
Mogunost upisa na strune studije Veleuilita u Poegi imaju hrvatski dravljani, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalitem izvan Republike Hrvatske i strani dravljani (koji sami plaaju studij), koji su zavrili srednju kolu prijavili se za polaganje ispita dravne mature i ostvarili pravo upisa. Razredbeni postupak se provodi putem Nacionalnog informacijskog sustava prijava na visoka uilita vrednovanjem uspjeha u svim razredima srednje kole te vrednovanjem predmeta koji je pristupnik poloio na ispitima dravne mature Mogunost upisa na strune studije Veleuilita u Poegi imaju hrvatski dravljani, pripadnici hrvatskog naroda s prebivalitem izvan Republike Hrvatske koji nisu obveznici polaganja dravne mature odnosno koji su zavrili etverogodinju srednju kolu prije 2010. godine. Razredbeni postupak temelji se na vrednovanju opeg uspjeha u svakom pojedinom razredu srednje kole te uspjeha na zavrnom ispitu (maturi).

i) Trajanje studija (u semestrima)

Struni studiji Raunovodstvo traje est (6) semestara. Student u svakom semestru studija ostvaruje 30 ECTS bodova to znai do konca studija ukupno 180 ECTS bodova.

14

VELEUILITE U POEGI

j) Struni naziv
struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc. oec.)

k) Analiza usklaenosti sa stratekim ciljevima Veleuilita

Na temelju analize sadanjeg stanja (SWOT analiza) te sukladno misiji i viziji razvoja Veleuilita u Poegi izraena je Strategija razvoja Veleuilita za razdoblje 2014. -2016.g. Strategijom je definirano est (6) glavni strateki ciljevi sa svojim posebnim ciljevima, aktivnostima i pokazateljima uspjenosti. Strateki cilj u podruju studijskih programa i studenata je Kvalitetno i uinkovito ustrojavanje i izvoenje postojeih i novih strunih i specijalistikih diplomskih strunih studij a temeljeno na ishodima uenja, sukladno potrebama gospodarstva, zajednice i razvoja drutva, uz regionalnu i europsku prepoznatljivost studijskih programa i poveanu mobilnost studenata. Strateki cilj u podruju suradnje s gospodarstvom i lokalnom zajed nicom je Realizacija tree misije Veleuilita u Poegi aktivnijim doprinosom ekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju regije putem otvorene suradnje s javnim i privatnim sektorom. Rast i razvoj drutva odvijaju se u ozraju mnotva financijskih transa kcija. Sve transakcije koje se zasnivaju na novanoj vrijednosti potrebno je pratiti, evidentirati i izvjetavati o njima, a o svemu navedenom brine se raunovodstvo. Poslovni i porezni propisi esto se mijenjaju te su poslovnim subjektima stoga neophodni kvalitetni raunovodstveni strunjaci. Globalizacija na svim podrujima ljudskog rada uzrokuje potrebu za ujednaavanjem zakonskih propisa pa tako i na podruju raunovodstva. Republika Hrvatska, kao drava koja slijedi inte gracijske procese (ulazak u EU), treba kvalitetno osposobljen, educiran, kadar koji e biti u stanju odgovoriti brojnim izazovima. U Hrvatskoj ve danas egzistira znatan broj inozemnih kompanija, a ulaskom u EU taj broj se i poveava. Nedostatak raunovodstvenih strunjaka znaajno ograniava konkurentsku sposobnost hrvatskog gospodarstva kako na domaem tako i pri izlasku na inozemno trite. U modernoj organizaciji u kojoj znanje predstavlja konkurentsku prednost ljudi su najvaniji resurs. Stoga je dosezanje primjerene razine educiranosti kadrova u podruju raunovodstva pretpostavka ravnopravne gospodarske i uope poslovne suradnje nae zemlje sa svijetom.

l) Kompetencije koje student stjee i poslovi za koje je osposobljen

Ostvarivanjem eljenih ishoda uenja student stjee kompetencije za zapoljavanje i samozapoljavanje. Ishodi uenja definirani su tako da se operacionaliziraju ishodi uenja temeljem aktivnosti koje se mogu opaati i mjeriti. Kompetencije podrazumijevaju znanja, vjetine i stavove temeljem kojih je pojedinac osposobljen za izvrenje odreenog posla. Kompetencije su kombinacija znanja, primjene znanja, stavova i odgovornosti koji opisuju ishode uenja studijskog programa. Europski kvalifikacijski okvir ishode uenja opisuje kao znanja, vjetine i kompetencije u ue m smislu (samostalnost i odgovornost). Nakon zavretka studija, student stjee kompetencije koje su vane za trite rada, a u skladu su s referentnim okvirom koji je postavljen 2006. godine od strane Europskog parlamenta i Vijea Europe: 1. Sposobnost komuniciranja na materinjem jeziku 15

VELEUILITE U POEGI 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. Sposobnost komuniciranja na stranom jeziku Razumijevanje i koritenje znanja iz matematike, znanosti i tehnologije Sposobnost koritenja informacijsko-komunikacijskih tehnologija (ICT) Sposobnost uenja Socijalne i civilne vjetine u multikulturalnom okruenju Poduzetnitvo Sposobnost kulturnog ophoenja

Studenti strunog studija Raunovodstvo imaju sposobnost odgovorno i samostalno koristiti steena raunovodstvena znanja i vjetine kako bi uspjeno obavljali raunovodstven e poslove unutar poslovnih subjekata i subjekata javnog sektora. Studenti su sposobni kontinuirano prikupljati nova znanja i to formalno, nastavkom kolovanja na specijalistikim tuzemnim i meunarodnim strunim studijima te neformalno, samostalnim prouavanjem literature i komunikacijom s kolegama iz struke. Samostalno, cjeloivotno uenje nuno je u uvjetima uestalih promjena regulatornih i informacijskih promjena koje utjeu na raunovodstvenu struku. Nakon zavretka studija, student je spreman upravlj ati i preuzeti odgovornost za sloene tehnike i strune operacije unutar raunovodstvenog informacijskog sustava . Ciljevi strunog obrazovanja, kroz nastavni program strunog studija Raunovodstvo, usmjereni su prema strunom osposobljavanju studenata za neposredno ukljuivanje u sve radne procese iz podruja raunovodstvene struke. Nakon zavretka strunog studija studenti stjeu: opa ekonomska znanja, profesionalna raunovodstvena znanja i vjetine te praktino iskustvo. Studenti kroz program studija Raunovodstvo razvijaju kompetencije za razumijevanje mikroekonomije, prepoznavanje i samostalnu evidenciju raunovodstvenih promjena, razumijevanje raunovodstvenih sustava i samostalno sastavljanje financijskih izvjetaja. Studenti prvog stupnja strunog raunovodstvenog obrazovanja imaju znanja o: osnovama ekonomske teorije, procesima globalizacije, gospodarskom sustavu Hrvatske, organizaciji poslovanja, upravljanju odnosima s klijentima, primjeni matematike i statistike u rjeavanju poslovnih problema, primjeni stranih jezika u slubi struke, povezivanju informatikih tehnologija s ciljevima i problemima u raunovodstvu, povijesti i razvoju raunovodstva, raunovodstvenoj evidenciji dogaaja u poslovnim knjigama, sadraju i znaaju eksternih i internih financijskih izvjetaja, primjeni raunovodstvene regulative, primjeni i obraunu poreza, primjeni internog obrauna poslovanja, raunovodstvenom poslovanju proraunskih korisnika, tehnikama kontrole i revizije, tehnikama analize financijskih izvjetaja, znaajkama javnih financija, financijskim aktivnostima poduzetnika. poznavanje raunovodstvenog procesa, prepoznavanje raunovodstvenih promjena i samostalna evidencija poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama poduzetnika i proraunskih korisnika, razumijevanje i primjena raunovodstvene i porezne regulative u poslovanju, pismeno izraavanje pri sastavljanju eksterne i interne raunovodstvene i porezne dokumentacije, usmeno prezentiranje kvantitativnih informacija raunovodstvenog informacijskog sustava, 16

Studenti strunog studija Raunovodstva stjeu sljedee vjetine:

VELEUILITE U POEGI primjena usvojenih strunih znanja u sastavljanju financijskih izvjetaja poduzetnika i proraunskih korisnika, analiziranje financijskih izvjetaja poduzetnika i samostalno sastavljanje revizijs kih izvjetaja, poznavanje metoda financijskog odluivanja i metodologije izrade investicijskih projekata, praktine primjene matematikih i statistikih metoda u izraunu raunovodstveno financijskih i drugih parametara bitnih za poslovanje poslovnih subjekata.

Studenti, tijekom III, IV, V. i VI. semestra, stjeu praktino iskustvo i upoznaju se s kompleksnou raunovodstvene prakse obavljanjem strune prakse u odreenim poslovnim subjektima. Pohaanjem kolegija strune prakse, studenti aktivno sudjeluju u sloenim komunikacijskim procesima unutar poslovnog subjekta. Samostalnost, preuzimanje odgovornosti, stjecanje etikih, socijalnih i poduzetnikih vjetina, kao ishodima uenja. Na kraju strunog studija student mora izraditi i obraniti zavrni rad u ob imu od 20 do 40 stranica. Vie se informacija moe nai na http://www.vup.hr. Ciljevi studijskog programa strunog studija Raunovodstvo su osposobljavanje studenata za: usvajanje zakonskih promjena i primjenu steenih znanja i vjetina za obavljanje strunih raunovodstvenih poslova, uporabu raunovodstvenih metoda, naela, politika u sklopu raunalnih aplikacija, a u postupcima analize i sinteze poslovanja poslovnog subjekta, postavljanje raunovodstvenih informacijskih sustava te interpretaciju outputa, zapoljavanje i samozapoljavanje u raunovodstvenom sektoru, profesionalno napredovanje u grani raunovodstva ili granama s kojima raunovodstvo korespondira, nadzor temeljnih raunovodstvenih aktivnosti unutar organizacijske strukture uspjean nastavak studija na specijalistikim diplomskim strunim studijima.

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo, studenti e moi: raunovodstveno valorizirati poslovne dogaaje, odnosno njiho v utjecaj na financijski poloaj subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika, oblikovati raunovodstvo proraunskih korisnika, analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika, ocijeniti procese kontrole i revizije, utvrditi relevantnu zakonsku regulativu i globalne procese koji imaju mikroekonomske posljedice, analizirati subjekte trgovakog prava (statusnog i ugovornog), evaluirati poslovanje poslovnog subjekta s aspekta oporezivanja i poreznih olakica, odabrati raunovodstvene politike koje su u funkciji ostvarenja strategije, utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata, 17

VELEUILITE U POEGI utvrditi glavna obiljeja strukture hrvatskog gospodarstva te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje, analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata, prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja vii h upravljakih funkcija, identificirati i kritiki analizirati utjecaj procesa europskog integriranja na poslovanje i mogunosti poslovanja poslovnih subjekata, samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvore financiranja i samostalno razviti projektnu ideju u kontekstu postpristupne pomoi Europske unije, kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje, rangirati ciljeve poslovnog subjekta na osnovu raunovodstvenih informacija, a u skladu sa strategijom i prioritetima, pojednostavniti sloene poslovne procese i makroekonomska kretanja te tako prepoznati utjecaj poslovnog subjekta na ekonomiju regije, kvantitativno usporediti poslovanje s konkurentnim subjektima, odnosno sektorom u okviru kojeg subjekt posluje, kvantitativno valorizirati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslovnog okruenja, osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, upotrijebiti informacijsku tehnologiju, raunovodstvene, matematike i statistike metode na rjeavanje strunih problema, objasniti procese kontrole i revizije, primijeniti raunovodstvene sustave poslovnih aplikacija, oblikovati sustave raspodjele trokova, sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju, obrazloiti primjenu marketinga unutar struke, preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika, komunicirati koristei strane jezike u slubi struke, Vriti samoprocjenu vlastitih kompetentnosti, Kreirati kvantitativne dijelove investicijskih projekata, Valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza, Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje.

m) Vertikalna mobilnost studenata u nacionalnom i meunarodnom prostoru S gledita otvorenosti studija prema mobilnosti studenata, postoji mogunost horizontalne i vertikalne mobilnosti studenata u smislu njihova prelaska tijekom studiranja ili nastavka studiranja na vioj razini na srodnim visokim uilitima u Republici Hrvatskoj. Osobitu pozornost Veleuilite e posvetiti ka aspektu usporedivosti oznaenih strunih studija srodnim strunim studijima u Republici Hrvatskoj i Europi to je i pretpostavka horizontalnoj i vertikalnoj mobilnosti studenata. Program strunog studija Raunovodstvo usporediv je s programima tuzemnih institucija (horizontalna mobilnost studenata) kao to su:

18

VELEUILITE U POEGI Sveuilite u Splitu, struni studij Raunovodstvo i financije, Split. Studenti stjeu 180 ECTS bodova i struni naziv struni/struna prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije. Studij traje 6 semestara odnosno 3 godine. RRiF Visoka kola za financijski management, struni studij Raunovodstvo i financije, Sveuilite u Zagrebu, Poslovna ekonomija, smjer Raunovodstvo i financije, Zagreb, Studenti stjeu 180 ECTS bodova i struni naziv struni/struna prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije. Studij traje 6 semestara odnosno 3 godine. Sveuilite Jurja Dobrile u Puli, struni studij Financije raunovodstvo i revizija, Pula. Studenti stjeu 180 ECTS bodova i struni naziv struni/struna prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije. Studij traje 6 semestara odnosno 3 godine.

Studenti koji zavre program strunog studija Raunovodstvo, imaju mogunost nastavka kolovanja (vertikalna mobilnost studenata) na specijalistikim diplomskim strunim studijima, na tuzemnim institucijama kao to su: Sveuilite u Splitu,

o o o

Menadment smjer Raunovodstvo. Studenti stjeu 60 ECTS bodova, u trajanju od 1 godine i naziv struni specijalist/struna specijalistica. Raunovodstvo i financije. Studenti stjeu 120 ECTS bodova, u trajanju od 2 godine i naziv struni specijalist/struna specijalistica. Trgovinsko poslovanje. Studenti stjeu 120 ECTS bodova, u trajanju od 2 godine i naziv struni specijalist/struna specijalistica.

Veleuilite VERN, Studenti stjeu 120 ECTS bodova, u trajanju od 2 godine i naziv struni specijalist/struna specijalistica. Veleuilite u Poegi, Trgovinsko poslovanje. Studenti stjeu 120 ECTS bodova, u trajanju od 2 godine i naziv struni specijalist/struna specijalistica.

Studenti koji zavre program strunog studija Raunovodstvo, imaju mogunost nastavka kolovanja (vertikalna mobilnost studenata) na specijalistikim diplomskim strunim studijima, na inozemnim institucijama kao to su: Sr-Trndelag University, Trondheim, Norway (http://hist.no/content/14011/StudyProgrammes). Studenti stjeu struni naziv Master of Science in Business Administration. Studij traje 2 godine i donosi 120 ECTS bodova. The University of Oulu (http://www.oulu.fi/education/main-study-programmes/bscecon-bus-adm-accounting#content-top), Oulu (Linnanmaa campus), Finland. Studenti stjeu naziv MSc (Econ. & Bus. Adm.) in Accounting. Studij traje 2 godine i donosi 120 ECTS bodova.

Veleuilite u Poegi osobitu pozornost pri ustroju i izvedbi oznaenog strunog studija posvetit e aspektu otvorenosti studija prema mobilnosti studenata sa ostalim veleuilitima i visokim kolama u Republici Hrvatskoj. Takav oblik suradnje razvijat e se osobito radom i djelovanjem Vijea veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj, te i neposrednom suradnjom i 19

VELEUILITE U POEGI ureenjem uzajamnih odnosa pojedinih veleuilita i visokih kola u Republici Hrvatskoj. Na tim naelima Veleuilite u Poegi potpisnicom je Sporazuma o suradnji zakljuenoga dana 4. rujna 2004. godine izmeu Hrvatskih dravnih veleuilita i dravnih visokih kola; Veleuilite u Rijeci, Veleuilite u Karlovcu, Veleuilite u Poegi, Tehniko veleuilite u Zagrebu, te Visoka zdravstvena kola u Zagrebu. Cilj oznaenoga Sporazuma je uspjena provedba Zakona o znanstvenoj djelatnosti i visokom obrazovanju, Bolonjskoga procesa, te razvoja strunih studija u Republici Hrvatskoj kroz ureenje uzajamnih odnosa u oblasti znanstvene i strune su radnje, suradnje u nastavi, izdavakoj djelatnosti i drugim oblastima od zajednikog interesa za sve sudionike Sporazuma. Temeljem oznaenog Sporazuma Veleuilite u Poegi zakljuilo je i pojedinane Ugovore o suradnji u izvoenju programa strunih studija s drugim veleuilitima u Republici Hrvatskoj predmet kojih je provedba studijskih programa, strunog i znanstvenog rada, te meusobna uzajamna suradnja.

n) Povezanost s temeljnim i modernim vjetinama i strukom

Brze promjene trinih vrijednosti reformiraju raunovodstvenu praksu i od raunovodstvene struke zahtijevaju razvoj novih vjetina. Promjenom raunovodstvenih politika, metoda i standarda, a uz pomo informacijske tehnologije, raunovodstvena struka dri korak s trinim zahtjevima, no raunovodstvena informacija doivljava kvantitativne i kvalitativne promjene. Raunovodstvenu struku ekaju novi izazovi vezani za eksploataciju raunovodstvene informacije i njezino pretvaranje u znanje koje je prijeko potrebno za kvalitetno poslovanje i dugotrajan opstanak poduzea. Kako bi se osigurala kontinuirana kontrola provoenja strategije, dosljednost i usklaenost sa zakonima, raunovoama je potrebna edukacija koja e rezultirati razvojem vjetina usvajanja procesnog znanja o cjelokupnom poslovanju i specifinostima pojedine djelatnosti. Osim razvoja vjetine usvajanja procesnog znanja, studenti e tokom studija teorijski i praktino razvijati analitike vjetine, tonost i dosljednost, timski rad, vjetine pregovaranja, vjetine rukovoenja, vjetine usmenog i pisanog prenoenja znanja neraunovoama (menaderima, informacijskim strunjacima i dr.). Studente e se pripremiti za samostalno sastavljanje pravnih i drugih akata, pronalaenje informacija o novim mogunostima informacijskih i proizvodnih tehnologija.

o) Povezanost s potrebama lokalne zajednice

Suradnja s gospodarstvenicima regije postavila je dodatne zahtjeve pred raunovodstvenu struku. Veleuilite u Poegi kontinuirano istrauje potrebe trita te vri prilagodbu studijskog programa, odnosno izvedbenih planova pojedinog kolegija. Suradnja djelatnika i vanjskih suradnika usmjerena je na razvoj novih izbornih kolegija kako bi se poveala konkurentnost studenata i prilagodila potrebama regije sa specifinim vjetinama. Izvedba ovoga studija rezultat je kontinuiranog praenja potreba trita rada, kao i analize i istraivanja utjecaja obrazovne dimenzije na gospodarski razvoj prvenstveno u regionalnom okviru-okvir Poeko-slavonske upanije. U tom kontekstu razmatrani su strateki i drugi dokumenti na regionalnom nivou: Regionalni operativni program (ROP) Poeko-slavonske upanije; statistike Hrvatskog zavoda za zapoljavanje, Podruna sluba Poega; Gospodarska komora Poeko-slavonske upanije; te Strategija razvoja ljudskih potencijala 2006. 2012.

20

VELEUILITE U POEGI Poeko-slavonske upanije u okviru programa Lokalna partnerstva za zapoljavanje u kojem aktivno sudjeluje i Veleuilite u Poegi.

p) Analiza zapoljivosti
Anketiranje studenata koji su zavrili neki od strunih studija na Veleuilitu u Poegi provedeno je u lipnju 2013. godine, na populaciji studenata koji su diplomirali tijekom 2010., a imali su promociju u veljai 2011. godine, odnosno rije je o 227 zavrenih studenata. Anketiranje je izvreno telefonskim putem na cjelokupnom uzorku. Od ukupnog uzorka n a anketiranje se odazvalo 65 zavrenih studenata, odnosno oko 30%, to se smatra prihvatljivom stopom odaziva. U anketi je sudjelovalo 18 studenata koji su diplomirali na strunom studiju Raunovodstvo. 11 anketiranih studenata zaposlilo se unutar godinu dana, od dana zavretka studija. 9 od 18 studenata zaposleno je u struci. Sukladno planu aktivnosti Povjerenstva za meunarodnu suradnju i suradnju s gospodarstvom, provedeno je anketiranje gospodarstvenika koji su zaposlili strune prvostupnike ekonomije, smjer Raunovodstvo, Veleuilita u Poegi. 5 anketiranih gospodarstvenika ocijenilo je znanja, vjetine i kompetencije Alumnija - raunovoa s prosjenom ocjenom 4. Veleuilite u Poegi uvaava trenutne uvjete i zahtjeve trita rada kako bi se pravodob no prilagodila sadanjim i buduim potrebama raunovodstvene struke. Sukladno navedenom, zatraeno je miljenje Hrvatskog zavoda za zapoljavanje o primjerenosti ishoda uenja trenutnim potrebama trita rada te trenutnom broju nezaposlenih raunovoa na razini Poeko-slavonske upanije i Republike Hrvatske (Prilog 2). Zavod ne dvoji oko kvalitete studija i svrhovitosti postavljenih ishoda, ali istie kako su pri zapoljavanju zakonom izjednaeni neki stupnjevi obrazovanja (npr. diplomirani ekonomist, magistar ekonomije i struni specijalist ekonomije ili struni prvostupnik ekonomije, sveuilini prvostupnik, pristupnik i via ekonomska kola). Prema podacima Zavoda na dan 22. studenog 2013. godine, nezaposlena su 63 struna prvostupnika ekonomije, od toga je 20 smjera raunovodstvo. Ako uzmemo u obzir da je akademske godine 2012./2013. godine diplomiralo 57 strunih prvostupnika ekonomije, smjer raunovodstvo, onda se dolazi do udjela od samo 35% raunovoa koji trenutno ekaju posao. Udio iznosi 12% ako se uzme u obzir 164 struna prvostupnika koji su diplomirali na Veleuilitu u Poegi, smjer raunovodstv o u protekle tri akademske godine. Miljenje o primjerenosti ishoda uenja dala je i Hrvatska gospodarska komora (Prilog 3). Od 32 ishoda Komora je 4 ishoda ocijenila djelomino relevantnim, 1 ishod ocjenjen je apsolutno irelevantan, a ostali ishodi su ocijenjeni kao izrazito relevantni s obzirom na potrebe trita rada. Ocjene e se uzeti u obzir prilikom sljedee revizije studijskih programa.

q) Usporedba predloenog studija s inozemnim akreditiranim programom uglednih visokih uilita.

Program strunog studija Raunovodstvo usporediv je s programima inozemnih institucija (horizontalna mobilnost studenata) kao to su: Instituto Politecnico de Viana do Castelo, Viana do Castelo, Portugal (http://internacional.ipvc.pt/en/node/278). Studenti stjeu struni naziv Bachelor in Accounting. Studij traje 3 godine i donosi 180 ECTS bodova. Ishodi uenja studijskog 21

VELEUILITE U POEGI programa vezani su za potrebe regije, praktino rjeavanje problema uvaavajui najbolju praksu i etine vrijednosti. Fachhochschule Dortmund, University of Applied Sciences and Arts (http://www.fhdortmund.de/de/studint/index.php ), Dortmund, Germany. Studenti stjeu struni naziv Bachelor in Accounting. Studij traje 3 godine i donosi 180 ECTS bodova. Sr-Trndelag University, Trondheim, Norway (http://hist.no/content/14011/StudyProgrammes). Studenti stjeu struni naziv Bachelor in Accounting. Studij traje 3 godine i donosi 180 ECTS bodova. Program istie praktinu primjenu raunovodstva te mogunosti zapoljavanja u sektoru raunovodstva, bankarstva, menadmenta, savjetodavnih usluga: College you will be qualified to practice accounting and to carry out related business tasks. These include teaching in legal aspects of accounting, business information systems, financial accounting, strategy implementation in accounting, business studies in accounting, managerial accounting, marketing and finance in accounting, analysing data in accounting, understanding management in accounting, research methods in accounting, ethics and standards in accounting practice, tax accounting, consulting, budgeting and auditing. Bachelors students employment opportunities: Accountancy, banking, business, business management, consultancy. The University of Oulu (http://www.oulu.fi/education/main-study-programmes/bscecon-bus-adm-accounting#content-top), Oulu (Linnanmaa campus), Finland. Studenti stjeu naziv BSc (Econ. & Bus. Adm.) in Accounting. Studij traje 3 godine i donosi 180 ECTS bodova. Programom (Tablica 1) je predviena specijalizacija prema financijskom raunovodstvu i upravljakom raunovodstvu: The degree programme in Accounting offers two fields of specialization: financial accounting and management accounting. Financial accounting covers the information and reporting systems of the firm that are used by various interest groups outside the firm. Management accounting develops information and reporting systems needed in the decision-making inside the firm. Students can choose from either one of the options. However, the programme is designed so gives a solid foundation for understanding the different areas of accounting.
Tablica 1. Struni studij raunovodstva u Finskoj, The University of Oulu, u trajanju od 3 godine, 180 ECTS bodova 1. 1. 2. 2. 3. 3. fall Name of the course/ preferred timing fall spring fall spring spring Compulsory studies

721011Y Orientation Course for New Students 802152P Basic Mathematics for Economics 1 a 802153P Basic Mathematics for Economics 1b 900055Y Communication Skills in Business and Economic Life 800118P Basic Mathematics for Economics II 806109P Introduction to Statistics 721610A Corporate Law and Law of Contracts 901011Y Swedish for business students

1 4 4 3 7 9 7 4

22

VELEUILITE U POEGI
900056A Research Communication in Economics 721060A Introduction to Econometrics
Foreign languages (Total 16 ECTS cr) Basic studies in major subject

2 5 4 5 5 5 5 5 10 5 5 5 5 5 5 1 5 4 5 5 5 5 5 5 5 4 30 30 30 30 30 Total 4 30 180 2 2 4 4

721171P Bookkeeping and Financial Reporting 721164P Financial Statement and Tax Planning 721178P Fundamentals of Corporate Finance 721172P Management Accounting 721180P Financial Statement Analysis
Intermediate studies in major subject

721156A Seminar in Accounting 721170A Financial analysis and Firm Valuation 721176A Management Control E.g. 721187A International Management Accounting and Control* E.g. 721182A Case Problems in Financial and Management Accounting* E.g. 721184A Accounting Information Technology*
Minor subject 1

721511P Foundations of Management 721519P Strategic Management 721518P Leadership and Change 723011P Cross-cultural Business Communications 723022P International Business Operations
Minor subject 2

721362P Introduction to Financial Economics 721361P Investments 721174P Financial Risk Management 721363P Introduction to Market Analysis 721364P Introduction to Computational Finance
Possible other studies

E.g. 903024Y German basic course 1 E.g. 903025Y German basic course 2 Alltogether ECTS credits per semester:

Alternative intermediate studies in major subject: 721186A Auditing (5 ECTS cr) 721196A Group Accounting and Business Combinations (5 ECTS cr) 721174P Financial Risk Management (5 ECTS cr) 721922A Theory of Corporate Finance (5 ECTS cr) 721003A Other intermediate studies in Accounting (5 ECTS cr) 721241A Field Project (5 ECTS cr)

Institute of Technology Blanchardstown, Blanchardstown, Dublin (http://courses.itb.ie/index.cfm/page/course/courseId/126). Studenti stjeu naziv BSc

23

VELEUILITE U POEGI (Econ. & Bus. Adm.) in Accounting. Studij traje 3 godine i donosi 180 ECTS bodova. Progam studija definira ishode uenja ( Tablica 2). Ishodi uenja (znanje vjetine, konkurentnost) povezani su sa irinom, vrstom, podrujem, selektivnou, kontekstom, ulogom, uenjem kako uiti?, uvidom. Tablica 2. Ishodi uenja (engl. Program and learning outcomes) strunog studija Raunovodstvo, Institute of Technology Bnalnchardstown, Dublin PO1 PO2 PO3 PO4 PO5 PO6 PO7 PO8 Knowledge Knowledge Skill Skill Competence Competence Competence Competence Breadth Kind Range Selectivity Context Role Learning to Learn Insight

Tablica 3. Popis obveznih i izbornih kolegija po semestrima. Struni studij Raunovodstvo, Institute of Technology Blanchardstown, Dublin
Semester 1 Mandatory Module Code BSST H1011 BSST H1012 BSST H1013 BSST H1031 BSST H1015 Elective Module Code INTB H1021 BSST H1019 BSST H1036 BSST H1018 BSST H1017 BSST H1033 BSST H1032 BSST H1016 BSST H1038 Semester 2 Mandatory Module Code BSST H1020 BSST H1021 BSST H1022 BSST H1023 BSST H1024 Elective Module Code BSST H1040 INTB H1032 Semester 4 Mandatory Module Title Module Code Accounting 1 BSST H2036 Economics 1 BSST H2022 Business Administration BSST H2024 Business Information Systems BSST H2028 Business Maths & Statistics 1 BSST H2042 Elective Module Title Module Code English for Academic Purposes1 BSST H2043 Irish Culture and Society INTB H2032 Exploring Web Design BSST H2025 German PLC 1a BSST H2026 German Ab Initio 1a BSST H2039 Semester 5 Spanish PLC 1a Mandatory Spanish Ab Initio 1a French PLC 1a Module Code French Ab Initio 1a ACFN H3011 ACFN H3012 ACFN H3013 Module Title BSST H3011 Accounting 2 BSST H3020 Elective Economics 2 Business Management ( Part 1 of 2 ) Module Code Business Maths & Statistics 2 BSST H3013 Communication Skills BSST H3038 INTB H3015 Module Title INTB H3016 Skills for Problem Solving INTB H3017 Semester 6 English for Academic Purposes2

Module Title Information Management Management Accounting Business Law 2 Human Resource Management 2 Marketing Communications Module Title Sustainable Business Practice English for Business 2b French for Business 2b German for Business 2b Spanish for Business 2b Module Title Financial Accounting 2 Tax 1 Auditing 1 Financial Management 1 Management Accounting 2 Module Title Operations Management 1 Business Systems Analysis French for Business 3a German for Business 3a Spanish for Business 3a

24

VELEUILITE U POEGI
BSST H1026 BSST H1035 BSST H1034 BSST H1025 BSST H1028 BSST H1027 BSST H1039 Semester 3 Mandatory Module Code BSST H2011 BSST H2012 BSST H2020 BSST H2014 BSST H2015 BSST H1022 Elective Module Code INTB H2021 BSST H2017 BSST H2019 BSST H2037 BSST H2016 German Ab Initio 1b Spanish PLC 1b Spanish Ab Initio 1b French PLC 1b Applied Media Studies in Business German PLC 1b French Ab Initio 1b Module Title Financial Accounting Human Resource Management 1 Electronic Commerce Principles of Marketing Business Law 1 Business Management ( Part 2 of 2 ) Module Title English for Business 2a German for Business 2a European Studies Spanish for Business 2a French for Business 2a Mandatory Module Code ACFN H3014 ACFN H3015 ACFN H3016 ACFN H3017 ACFN H3018 Elective Module Code BSST H3014 BSST H3022 INTB H3024 INTB H3025 INTB H3026

Module Title Financial Accounting 3 Management Accounting 3 Tax 2 Computerised Accounting Auditing 2 Module Title Databases for Business Operations Management 2 French for Business 3b German for Business 3b Spanish for Business 3b

Detaljno istraivanje strunih studijskih programa najpoznatijih europskih sveuilita pokazuje iznimnu usklaenost i konkurentnost studijskog programa Raunovodstvo, Veleuilita u Poegi. Komparativna analiza izvedbenih planova pojedinih kolegija pokazuje da Veleuilite prati moderna kretanja unutar raunovodstvene struke te kreira moderne kolegije koji su identini, a u nekim segmentima i bolji od kolegija europskih strunih studija. Pogotovo je naglaena kompatibilnost kolegija i ishoda uenja pri komparaciji finskih i norvekih studija sa strunim studijem Raunovodstvo. Kompatibilnost je velika i pri komparaciji sa strunim studijem instituta u Dublinu (Institute of Technology Blanchardstown, Blanchardstown, Dublin), no dublinski studij polae znaajniju panju stranim jezicima. Studenti mogu izabrati engleski, francuski, njemaki, panjolski ( Tablica 3). Inozemni studij ne biljee kolegije strune prakse.

r) Iskustvo u izvoenju istih ili slinih strunih studija

Nastavni program strunog studija Raunovodstva koji se od 1998. godine kontinuirano odvija u gradu Poegi koncipiran je tako da studentima tijekom est semestara omoguava strunu spoznaju teoretskog dijela opih strunih znanja s posebnim naglaskom na stjecanje praktinoga znanja ime se u potpunosti i ostvaruje svrha izvoenja ovakvih strunih studija, a to je osposobljavanje za neposredno ukljuivanje u radni pro ces. Dosadanja iskustva su pozitivna, to pokazuje kontinuitet broja upisanih studenata tijekom cijelog perioda ustroja i izvoenja oznaenih strunih studija, ali i tendencija poveanja interesa za upisivanjem ovih strunih studija kako to dokazuju provedena istraivanja.

s) Partneri izvan visokokolskog sustava koji sudjeluju u izvoenju programa

Metode nastave koje se trenutno primjenjuju u nastavi strunog studija Raunovodstva su predavanja, vjebe i seminari. Imajui u vidu svrhu i ciljeve izvoenja strunih studija, te potrebu potenciranja praktinoga dijela nastavnih aktivnosti, na oznaenom strunom studiju 25

VELEUILITE U POEGI primjenjuju se praktini vidovi nastave kao to su; struni posjeti i strune prakse studenata pri pravnim osobama; raznim oblicima trgovakih drutava, financijskim institucijama, tijelima i ustanovama javne vlasti, koje bi time postali partneri Veleuilita u obrazovanju. Od samih partnera treba izdvojiti neke kao to su: razni oblici trgovakih drutava (Zveevo dd, Kutjevo dd., Spin valis dd), subjekti maloga i srednjega poduzetnitva (Color trgovina d.o.o., Alles, d.o.o., Plamen International doo, Tommy d.o.o, Prva d.o.o., Autoprometno poduzee d.d., Promet d.o.o, Orljava d.o.o., Konto d.o.o, Aurea marketing d.o.o ), financijske institucije (FINA, Zagrebaka banka, Croatia osiguranje), tijela i ustanove javne vlasti (Grad Poega, upanija Poeko-slavonska), koji time postaju partneri Veleuilita u obrazovanju.

t) Razvijanje meunarodne suradnje

Meunarodna suradnja Veleuilita u Poegi realizira se kroz nekoliko v idova suradnje s inozemnim visokim uilitima. Najvaniji oblici suradnje implementiraju se kroz Erasmus program Europske unije; sklapanje ugovora/sporazuma o meuinstitucionalnoj suradnji s inozemnim visokim uilitima; organiziranje meunarodne znanstven e konferencije na Veleuilitu u Poegi; sudjelovanje domaih nastavnika na meunarodnim znanstvenim/strunim konferencijama; objavljivanje radova u zbornicima radova s meunarodnih konferencija kao i u meunarodnim asopisima; te kroz suradnju na zajedni kim projektima. Sudjelovanje u Erasmus programu Europske unije. Meunarodna suradnja Veleuilita u Poegi najveim se dijelom realizira kroz Erasmus EU program. Veleuilite u Poegi sudjeluje u navedenom programu od 2009./2010. akademske godine emu je p rethodilo dobivanje Erasmus sveuiline povelje (Erasmus Extended University Charter 255186 -IC-1-HR-ERASMUSEUCX-1). Povelja je po prvi put omoguila ukljuivanje Veleuilita u organiziranu i kontinuiranu meunarodnu mobilnost i suradnju kako studenata, t ako i nastavnika. Nastavnicima je omoguena mobilnost u vidu znanstvenog, nastavnog i strunog usavravanja. Mogua je mobilnost zbog odravanja nastave ili strunog usavravanja na inozemnim visokoobrazovnim institucijama. Pored odlazne mobilnosti domaih nastavnika Veleuilite je stvorilo pretpostavke za dolaznu mobilnost inozemnih nastavnika. Pored mobilnosti nastavnika Erasmus program omoguava i mobilnost studenata u obliku studijskog boravka na inozemnih partnerskim visokim uilitima ili odraivanje strune prakse. Kroz tri akademske godine, koliko je Veleuilite nositelj Erasmus sveuiline povelje, 9 nastavnika boravilo je na inozemnim visokokolskim institucijama u nekoj od zemalja lanica Europske unije (Njemaka, Austrija, Maarska, eka). Kroz Erasmus program Veleuilite je u Poegi do 2012./2013. ak. god. realiziralo 16 studijskih i strunih boravaka domaih studenata u inozemstvu (5 studenata odraivalo je jednosemestralnu strunu praksu, dok je 11 studenata bilo na jednosemestralnom studijskom boravku na inozemnim partnerskim tercijarnim institucijama). Veleuilite u Poegi ima namjeru aplicirati na novi Erasmus program u novom stratekom razdoblju EU (2014.-2020.) te dodatno intenzivirati inozemnu mobilnost studenata i nastavnika. Bilateralni ugovori s inozemnim ustanovama. Veleuilite u Poegi trenutno ima 3 sklopljena sporazuma o meuinstitucionalnoj suradnji s inozemnim visokim uilitima u okviru Erasmus programa (Hochschule Offenburg (Njemaka, 20.02.2010.), Ludwigshafen University o f Applied Sciences (Njemaka; 16.12.2009.); Corvinus University of Budapest (Maarska, 23.03.2010.). Pored Erasmus programa Veleuilite ima sklopljen sporazum o suradnji s Federal College and Institute for Viticulture and Pomology Klosterneuburg (Austrija, 17.03.2009.). U referentnom 26

VELEUILITE U POEGI razdoblju Veleuilite namjerava poveati broj takvih sklopljenih sporazuma kroz Erasmus program, ali i izvan njega. Organiziranje meunarodne znanstvene konferencije. Veleuilite je u Poegi zajedno s DAAAM International Vienna (Austrija) organizator meunarodne znanstvene konferencije Vallis Aurea koja se od 2008. godine odrava na Veleuilitu u Poegi. Dinamika odravanja je svake druge godine. Fokus meunarodne konferencije je na regionalnom razvoju obzirom na to da su veleuilita zbog svoje povezanosti sa subjektima u okruenju nosioci gospodarskog i drutvenog razvoja svake regije. Konferencija je permanentna platforma za interdisciplinarni pristup rjeavanju problema regionalnoga razvoja. Tematska podruja konferenci je pokrivaju: drutvene, biotehnike, tehnike znanosti i medicinu. Sudjelovanje na meunarodnim konferencijama. Nastavno osoblje Veleuilita u Poegi kontinuirano sudjeluje na raznim meunarodnim znanstvenim i strunim konferencijama na podruju Republike Hrvatske kao i na meunarodnim konferencijama izvan Hrvatske. Na taj nain potie se meunarodna suradnja kao i razmjena saznanja i iskustava u podruju struke te integriranje u iru znanstvenu zajednicu. Veleuilite je donijelo Odluku kojom su definira ni maksimalni iznosi koje nastavno osoblje moe potroiti na ime financiranja odlazaka na meunarodne konferencije. Objavljivanje radova u zbornicima meunarodnih znanstvenih/strunih konferencija i u meunarodnim asopisima. Nastavno osoblje Veleuilita u Poegi kontinuirano objavljuje svoje znanstvene i strune radove u zbornicima radova s meunarodnih konferencija kao i u meunarodnim asopisima. Suradnja na zajednikim projektima. Veleuilite u Poegi realiziralo je jednu suradnju s inozemnom visokoobrazovnom institucijom - Federal College and Institute for Viticulture and Pomology Klosterneuburg u Austriji prilikom izrade europskog projekta u okviru programa: Unapreenje strukovnih kola u okviru CARDS 2003. Cilj spomenutog projekta bio je ustrojavanje edukacijsko-tehnologijskog centra za vinarstvo i vinogradarstvo u sklopu Poljoprivrednog odjela Veleuilita u Poegi kao meuinstitucionalnoga partnerstva obrazovnog, strukovnog i trinoga sektora. U okviru aktivnosti centra trebala se razvijati suradnja i povezivanje s nacionalnim i izvangraninim subjektima strunoga obrazovanja koji djeluju u okviru EU. Kao rezultat suradnje uspostavljen je partnerski odnos i potpisan ugovor o suradnji. Realizirana je i jedna suradnja nastavnika Veleuilita u Poegi na europskom TEMPUS projektu pod nazivom Strani jezici na podruju prava. Cilj projekta bio je nadopunjavanje i osuvremenjivanje znanja i sposobnosti nastavnika na podruju pravne struke. Usavravanje se ostvarilo sudjelovanjem u radionicama Projekta i studijskim boravcima na partnerskim sveuilitima na podruju Europske unije.

u) Usklaenost s minimalnim uvjetima osposobljavanja propisanim direktivom 2005/36EC Europskog parlamenta i Vijea o priznavanju strunih kvalifikacija.
Nakon zavretka strunog studija Raunovodstvo studenti stjeu struni naziv Struni/a prvostupnik/prvostupnica (baccalaureus/baccalaurea) ekonomije (bacc. oec.), zanimanje ekonomist. Zanimanje ekonomist nije regulirana profesija ureena Direktivom 2005/36C te Zakonom o reguliranim profesijama i priznavanju inozemnih strunih kvalifikacija (NN 124/09, 45/11). 27

VELEUILITE U POEGI

28

4) OPIS PROGRAMA
a) Popis obveznih i izbornih kolegija s brojem sati aktivne nastave i brojem ECTS bodova
Tablica 4: QS2-REV-T4-R-2013 - Plan izmijenjenog i/ili dopunjenog studijskog programa (P- predavanje, S seminar, V vjebe, T terenska nastava) STATUS KOLEGIJA IFRA KOLEGIJA NAZIV KOLEGIJA 1 Semestar E01 E02 E03 E05 E06 obvezno E08 E07 ES Poela ekonomije Osnove marketinga I Informatika Gospodarska matematika I Uvod u gospodarsku statistiku I Engleski jezik I / Njemaki jezik I1 Tjelesna i zdravstvena kultura I Seminar2 Ukupno obvezni kolegiji: 12 2 9 3 2 2 2 2 1 1 1 2 2 2 1 2 7 4 5 5 5 3 0 1 30 UKUPNO SATI P S V T ECTS

Ukupno izborni kolegiji:

1 2

Student na temelju ponuenog bira jedan strani jezik. Student na temelju ponuenog bira jedan seminar. 29

STATUS KOLEGIJA

IFRA KOLEGIJA
E16 E10 E20 E12 E13 Makroekonomija Osnove marketinga II Trgovako pravo Sociologija Gospodarska matematika II

NAZIV KOLEGIJA 2 Semestar

3 2 3 2 2 2
3

UKUPNO SATI P S
1 1 1 2 2 1 2 15 2 8

ECTS

4 4 5 3 5 5 3 0 1 30

obvezno

E14 E15 E07

Uvod u gospodarsku statistiku II Engleski jezik II / Njemaki jezik II Tjelesna i zdravstvena kultura II

ES Seminar4 Ukupno obvezni kolegiji:

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

3 4

Student na temelju ponuenog bira jedan strani jezik. Student na temelju ponuenog bira jedan seminar. 30

STATUS IFRA NAZIV KOLEGIJA KOLEGIJA KOLEGIJA 3 Semestar E04 E17 E18 E19 obvezno E22 E21 Osnove gospodarstva Hrvatske I Raunovodstvo za poduzetnike I Ekonomika poduzetnitva I Financije za poduzetnike I Organizacija i upravljanje Engleski jezik III / Njemaki jezik III Struna praksa I ES Seminar Ukupno obvezni kolegiji:
6 5

UKUPNO SATI P S V T

ECTS

2 3 2 3 4 1

1 2 1 1 1 5

4 6 3 5 5 3 3 1 30

15

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

5 6

Student na temelju ponuenog bira jedan strani jezik. Student na temelju ponuenog bira jedan seminar. 31

STATUS KOLEGIJA 4 Semestar

IFRA NAZIV KOLEGIJA KOLEGIJA

UKUPNO SATI P S V T

ECTS

E11 E26 E24 obvezno E25 E32 E35 ES

Osnove gospodarstva Hrvatske II Oporezivanje poduzea Raunovodstvo za poduzetnike II Financije za poduzetnike II Ekonomika poduzetnitva II Struna praksa II Seminar Ukupno obvezni kolegiji:
7

2 2 2 3 2

1 2 3 1 1 5

4 5 7 6 4 3 1 30

11

11

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

Student na temelju ponuenog bira jedan seminar. 32

STATUS KOLEGIJA 5 Semestar

IFRA NAZIV KOLEGIJA KOLEGIJA

UKUPNO SATI P S V 3 2 1 1 1 7 11 2 2 2 2 2 2 12 P 3 1 1 1 1 1 6 S V 3 2 8 T 12 1 T

ECTS

E28 E23 E31 obvezno ES E37 EI32 EI33 EI34 izborni

9

Financijsko raunovodstvo Proraunsko raunovodstvo Revizija Izborni predmet I Izborni predmet II Seminar
8

2 2 3 2 2

6 6 5 4 4 1 4 30 4 4 4 4 4 4 24 ECTS

Struna praksa III Ukupno obvezni kolegiji: Upravljako raunovodstvo Europske integracije Komuniciranje s tritem Zemljino knjino upravno pravo Menadment ljudskih resursa

EI40 EI41

EI42 Uredsko poslovanje Ukupno izborni kolegiji: STATUS KOLEGIJA 6 Semestar E29 E30 obvezno E36 E38 Raunovodstvo trokova Financijska analiza za mala i srednja poduzea Izrada zavrnog rada Struna praksa IV IFRA NAZIV KOLEGIJA KOLEGIJA

UKUPNO SATI

2 2

6 6 14 4

8 9

Student na temelju ponuenog bira jedan seminar. Student na temelju ponuenog obavezno bira dva izborna kolegija u 4. semestru. 33

Ukupno obvezni kolegiji:

11

30

izborni

Ukupno izborni kolegiji:

34

Tablica 5.QS2-REV-T2-R-PE-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi v.pred., Katarina tavli, univ. spec. oec. Poela ekonomije Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 7 45 P 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezni 1.

Temeljni cilj kolegija je kritiki analizirati spoznaje ekonomske znanosti i mikroekonomske i makroekonomske analize, obrazloiti uvjete u kojima se dogaaju promjene na tritu na strani ponude i potranje, analizirati mjere i instrumente ekonomske politike i okruenja te njihov utjecaj na poslovanje poslovnih subjekata.
Nema uvjeta Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. Utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Poela ekonomije, moi: Objasniti pojmove ekonomike, ekonomije, mikroekonomije i makroekonomije. Identificirati i analizirati zakon ponude i potranje, te imbenike koji djeluju na promjene trine. Analizirati hrvatsko trite rada i kapitala. Samostalno osmisliti poslovnu ideju na temelju koje se moe analizirati proizvoaeva odluka o proizvodnji. Prepoznati trine strukture i njihov znaaj za makroekonomsku ravnoteu u nekom gospodarstvu. Analizirati ulogu drave na gospodarska kretanja u nekoj ekonomiji. 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. (1 sat) Uvod u ekonomiju. (2 sata) 2. O ekonomiji, ekonomici, ekonomskom sustavu, tritu i ekonomistima (3 sata)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

35

3. Koritenje ekonom skih resursa. (3 sata) 4. Potranja pojam, zakon potranje i elastinost potranje (3 sata) 5. Ponuda pojam, zakon ponude i elastinost ponude (3 sata) 6. Trina ravnotea (3 sata) 7. Potronja i potroaev izbor (2 sata) I. kolokvij. (1 sat) 8. Proizvodnja i proizvoaev izbor. (3 sata) 9. Trite dobara trina struktura. (3 sata) 10. Trite imbenika proizvodnje. (3 sata) 11. Drava i trite. (3 sata) 12. Osnovnu makroekonomski pojmovi i makroekonomski problemi (3 sata) 13.. Makroekonomska ravnotea (3 sata) 14. Monetarna i fiskalna politika. (3 sata) 15. Rekapitulacija, ponavljanje i provjera znanja, te potpisi. (2 sata) II. kolokvij. (1 sat) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu. 2.8. Obveze studenata Nositi na nastavu obveznu ispitnu literaturu, biljenicu i materijale relevantne za predvienu temu predavanja (web stranice Veleuilita u Poegi). Polaganje dva (2) kolokvija. Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 4 1,5 1,5 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

36

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju dolazaka na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 2. Aktivnost u nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student moe ostvariti od 1 do 10 bodova za aktivnost u nastavi. 3. Kolokviji I i II ((sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student tijekom semestra pie dva kolokvija te putem njih moe ostvariti najvie 80 bodova, svaki kolokvij nosi maksimalno 40 bodova. Student je u obvezi poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti minimalno moguih bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu iz kolegija ulaze rezultati kolokvija, pohaanja nastave i aktivnosti u nastavi.

Elementi ocjenjivanja: Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Kolokviji Ukupno 10 bodova 10 bodova 80 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvije obvezan je izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena predstavlja prosjek dviju navedenih cjelina. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1. Ferenak, I. (2003) Poela ekonomike. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku 2. tavli, K. (2011) Poela ekonomije skripta. Poega: Veleuilite u Poegi, objavljeno na web stranici Veleuilita u Poegi 3. Zabiljeke s predavanja. 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna 1. Beni, . (2004) Osnove ekonomije. Zagreb: kolska knjiga 9 http://www.vup.hr Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

37

studijskoga programa)

2. Kari, M. (2006) Mikroekonomika. Osijek: Ekonomski fakultet 3. Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XVIII. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice prilikom analiziranja praktinih primjera temeljem ega mogu ostvariti bodove iz aktivnosti u nastavi. Prilikom priprema za pisanje kolokvija studentima je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija kod studenata. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika takoer se vodi evidencija o prisutnosti studenata na nastavi, ali i o aktivn osti studenata na predavanjima i rezultatima ostvarenima na kolokvijima. Uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima analizira se tijekom na stavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

38

Tablica 6.QS2-REV-T2-RT-OM 1

1. OPE INFORMACIJE 1.1, Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj je pribliiti studentima pojam trita i njegovih osobitosti u dananjem poslovnom okruenju, te pojam marketinga kao poslovne aktivnosti koja povezuje proizvodnju s potronjom tako da se maksimalno, i to profitabilno, zadovolje potre be drutva koje se na tritu pojavljuju kao potranja. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje elemenata ponaanja potroaa, istraivanja trita, politike proizvoda i cijena. nema v.pred.dr.sc. Berislav Andrli Osnove marketinga 1-seminar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.10. Osuvremenjivanje 1.11. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 15 1.

Struni Raunovodstvo, Trgovina O 1.

x manje od 20% vie od 20%

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo i Trgovina studenti e moi:
- obrazloiti primjenu marketinga unutar struke - usporediti i primijeniti metode istraivanja trita i metodologije izrade marketing plana, poslovnog plana i drugih analiza trita prema potrebama trgovinskih subjekata i trinih pomagaa - sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Student, nakon poloenog seminara: - Kategorizira i usporeuje vrste trita u suvremenom okruenju - Objanjava temeljne oblike ponaanja potroaa - Analizira pojedine tehnike istraivanja trita - Prepoznaje i objanjava kriterije segmentacije trita - Planira politiku proizvoda poduzea - Utvruje cjenovne politike nastupa na tritu Teme seminara koji se izlau su: 1. Povijesni razvoj marketinga- 1 sat 2. Definicija i vrste trita-1 sat

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

39

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

2.6. Vrste izvoenja nastave:

imbenici trinog okruenja-1 sat Motivi i stavovi u ponaanju potroaa-1 sat Kreiranje plana marketinga- 1 sat Marketinki informacijski sustav-1 sat Tehnike istraivanja trita-1 sat Segmentacija trita-1 sat Odabir marketinke strategije-1 sat Definiranje proizvoda i politike proizvoda-1 sat Marka i kvaliteta proizvoda-1 sat ivotni ciklus proizvoda-1 sat Diferenciranje proizvoda na tritu-1 sat Definicija i vrste cijena-1 sat Cjenovne tehnike na tritu-1 sat predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

Pohaanje seminara 2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje seminara ako je odabran kao Seminar I Izlaganje seminara Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,4 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

0,2 0,4

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Napisani i obranjeni seminar donosi odreeni broj bodova . Student kroz to moe ostvariti 80 bodova. 3. Prezentacija ostvaruje 20 bodova U konanu ocjenu ulazi pisani i usmeni dio seminara. Elementi ocjenjivanja: Prezentacija seminara Pisani dio seminara 20 bodova 80 bodova

40

Ukupno

100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. Broj primjeraka u knjinici 12 Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Lackovi, Z., Andrli, B.: Osnove stratekog marketinga, Veleuilite u Poegi, 10 Geno, Poega, 2007. Kotler P.: Upravljanje marketingom- analiza, planiranje, primjena i kontrola, Mate, Zagreb, 2001. Previi J., Ozreti Doen : Osnove marketinga, Adverta, Zagreb, 2007. Vraneevi T., Vignali C., Vrontis D.: Upravljanje stratekim marketingom, Accent, Zagreb, 2004. Renko N.: Strategije marketinga, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. McDonald M.: Marketinki planovi- kako ih pripremati, kako ih koristiti, Masmedia, Zagreb, 2004. Meler M.: Osnove marketinga, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2005. Kotler, P.: Kotler o marketingu- kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tritima, Masmedia, Zagreb, 2006. Grbac, B.: Naela marketinga, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2007. Andrli, B.: Osnove turistikog trita, Veleuilite u Poegi, 2013.

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima, i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

41

Tablica 7.QS2-REV-T2-R-INF-2013
1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4 Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je detaljno upoznavanje studenata s osnovnim informatikim pojmovima kao to su: hardver i dijelovi raunala, softver i razvoj softvera (programiranje), operativni sustavi, baze podataka, internet i web tehnologije, elektroniko poslovanje, elektronika plaanja i slino. Cilj je osposobiti studente za samostalan i napredan rad s raunalom, pri tome koristei Microsoft operativni sustav i uredske alate, te stvoriti preduvjete za poznavanje principa rada Interneta i raunal ne mree, pretraivanje baza podataka i koritenje tehnologija koje su temelj za samostalnu provedbu raunovodstvenih i trgovinskih procesa u poduzeu. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Informatika ukljuuju: poznavanje osnovnih informatikih pojmova i principa rada raunala, poznavanje temeljnih znanja o principu rada Interneta Nakon odsluanog kolegija, student e moi upotrijebiti informacijsku tehnologiju za rjeavanje problema iz podruja struke Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Informatika, moi: samostalno donijeti odluke o nabavci raunalne opreme za vlastite potrebe, definirati i opisati operativne sustave i aplikacijski softver te odnos hardvera i softvera u radu raunala, samostalno izraditi osnovne i sloene dokumente u Microsoft Office paketu, pronai potrebne informacije na Internetu te se nesmetano sluiti osnovnim web servisima i elektronikom potom. prepoznati razliite pristupe u rjeavanju problema vezanih uz izradu raznih vrsta dokumenata i baza podataka za poslovne evidencije, samostalno napraviti sloenu prezentaciju zadane teme te ju grafiki i stilski pripremiti za poslovnu namjenu, objasniti utjecaj informatike tehnologije na ekonomiju i njen utjecaj na poslovanje u okviru struke raunovodstva i trgovine, definirani i objasniti sigurnosnu zatitu raunalnih sustava te samostalno razlikovati razne vrste sigurnosnih prijetnji. dr.sc.Robert Idlbek, v.pred. Informatika dr.sc. Oliver Hip, prof.v.. Struni studij Raunovodstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.11. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 + 30 V 1.

Obvezan 1.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

42

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave (2h) Upoznavanje s osnovnim pojmovima vezanim uz informatiku te kratka analiza dosadanjih predznanja i iskustava polaznika 2. Razlika pojma analogno i digitalno (2h) Digitalizacija analognih pojava, digitalna tehnologija Digitalno drutvo, digitalna ekonomija, virtualna dobra 3. Odnos informatike i poslovnog sustava (2h) Upoznavanje s pojmovima podatka, informacije i baze podataka Vanosti informacija u poslovnom sustavu, primjeri iz prakse Informacijski sustavi poduzea 4. Raunalna revolucija i hardver (2h) Povijesni razvoj informacijske tehnologije s naglaskom na Mooreov zakon Osnovne ulazno-izlazne i obradbene jedinice te mjerne jedinice za mjerenje njihovih karakteristika 5. Softver i razvoj softvera (2h) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Odnos softvera i hardvera Vrste softvera (operacijski sustavi, aplikacijski, uredski, razvojni softver, ekspertni sustavi) Razvoj softvera i problematika u postavljanju zahtjeva prema informatiarima za razvoj softvera 6. Organizacija podataka (2h) Strukturirani i nestrukturirani podaci Diskovi, mape, datoteke i vrste datoteka te naini pohrane podataka Naini i vrste saimanja podataka u raunalnom sustavu Baze i skladita podataka 7. Raunalne mree (2h) Vrste raunalnih mrea obzirom na tehnologiju spajanja i doseg Mreni protokoli potrebni za komunikaciju raunala Klijent/posluitelj nain komunikacije 8. Internet, web i intranet (2h) Standardne usluge Interneta, pretraivanje Interneta Protokoli, adrese i nain prijenosa podataka na Internetu

43

Poznati mreni servisi za dijeljenje datoteka i multimedije Uloga drutvenih mrea i web 2.0 tehnologija na pojedinca, drutvo i poslovanje Intranet kao nain komunikacije u poduzeu 9. Sigurnosni aspekti koritenja raunalne tehnologije (2h) Tehnoloki i zakonski preduvjeti za sigurno koritenje raunalnih mrea i Interneta Virusi, crvi, trojanski konji i druge vrste malicioznog softvera 10. Elektroniko poslovanje (2h) Modeli e-poslovanja i marketing u e-poslovanju Tehnoloki preduvjeti za e-poslovanje 11. E-poslovanje u Hrvatskoj i EU (2h) Potrebna infrastruktura i primjeri B2B, B2B, G2B i C2C u Hrvatskoj i EU 12. Elektronika plaanja (2h) Plaanje putem elektronikog novca i kartica Tehnoloka infrastruktura za elektroniko plaanja Primjeri iz prakse 13. Zatita podataka i privatnost (2h) Digitalni potpis i certifikat Enkripcija podataka i sigurnosne kopije Brisanje podataka i forenzika izbrisanih podataka 14. Perspektive razvoja poslovne informatike (2h) Raunalni klasteri i oblaci, nove tehnologije zatite 15. Odabrane teme od vanosti u informatici (2h) Osobno raunarstvo, nettiquette, blogovi, agregacija, pojam "internet stvari" Pohaajui vjebe, student e u informatikom kabinetu obraditi sljedee: 1. Detaljni izvedbeni plan vjebi Detaljan prikaz komponenti raunala (2h) 2. Operativni sustav MS Windows 8, datoteni sustav, rad u mrei (2h) 3. Napredno pretraivanje Interneta i baze podataka (4h) 4. Koritenje email sustava na VUP.hr domeni (Office 365) i AAI@Edu.hr (2h)

44

5. Osnovne i napredne funkcionalnosti MS Word 2013 paketa (9h) 6. Osnovne i napredne funkcionalnosti MS Excel 2013 paketa (9h) 7. Osnovne i napredne funkcionalnosti MS PowerPoint 2013 paketa (2h) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Nositi na nastavu biljenicu Pohaanja kolokvija ili izlazak na pismeni i usmeni ispit Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 Referat Seminarski rad Usmeni ispit

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Kolokviji 1 i 2 Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi Kolokviji Ukupno 30 bodova 70 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen

45

pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov eljko Panian (2005) Poslovna informatika za ekonomiste. Zagreb: Masmedia Varga, M. i drugi (2007) Informatika u poslovanju. Zagreb: Element Broj primjeraka u knjinici 12 8 Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Prezentacije i zabiljeke s predavanja u tekuoj nastavnoj godini.

http://www.vup.hr/

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Roller, D.: Informatiki prirunik za nastavu i praksu. Zagreb: Informator. imunovi, V. (2009) Uvod u informacijske sustave. Zagreb: Golden Marketing. (2 kom u knjinici) Petric, D. (2002) Internet uzdu i poprijeko. Zagreb: SysPrint. (1 kom u knjinici) Petric, D. (2003) Brzi vodi kroz Internet. Zagreb: Tiskara Printel. (5 kom u knjinici) Panian, . (2002) Izazovi elektronikog poslovanja. Zagreb: Narodne novine. (2 kom u knjinici) Panian, . (2000) Elektroniko trgovanje. Zagreb: Sinergija. (8 kom u knjinici) Panian, . (2000) Internet i malo poduzetnitvo. Zagreb: Informator. (3 kom u knjinici) Panian, . (2003) Odnosi s klijentima u E-poslovanju. Zagrab: Sinergija. (2 kom u knjinici). Annabel Z. Dodd (2002) Telekomunikacije. Zagreb: Algoritam. (3 kom u knjinici) Rui, D. i dr. (2009) E-marketing. Osijek: Ekonomski fakultet. (4 kom u knjinici) Conry-Muray, A., Veafer, V. (2005) Sigurni na Internetu : praktini vodi za siguran rad na Internetu kod kue. Zagreb: Mi. (5 kom u knjinici) Mueller, J., Sria, V. (2005) Upravljanje odnosom s klijentima : primjenom CRM poslovne strategije do poveanja konkurentnosti. Zagreb: Delfin-razvoj managementa. (3 kom u knjinici) Casstels, M. (2003) Internet galaksija : razmiljanja o Internetu, poslovanju i drutvu. Zagreb: Naklada Jesenski i Turk. (1 kom u knjinici) asopisi a. BUG (www.bug.hr, dostupno u knjinici u tampanom i online izdanju) b. Mrea (www.bug.hr, dostupno u knjinici u tampanom i online izdanju) c. InfoTrend - dostupno u knjinici u tampanom izdanju Zakonski i podzakonski propisi: a. Zakon o digitalnom potpisu (NN 10/02)

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima

46

pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po p otrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

47

Tablica 8.QS2-REV-T2-TR-GM1-2013

1. OPE INFORMACIJE
1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija pred. Bojan Radii, prof. Gospodarska matematika 1 Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 + 30 V 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Struni studij Raunovodstvo i struni studij Trgovina Obvezan 1.

manje od 20% vie od 20%

Cilj je usvojiti, kroz predavanja, temeljna matematika znanja nuna za bolje razumijevanje prirodnih zakonitosti. Kroz vjebe usvojiti osnovna matematika znanja potrebna za rjeavanje problema i zadataka. Navikavati na sustavnost, tonost, urednost i konciznost u pismenom i usmenom izraavanju i rjeavanju problema. Nema uvjeta 1. primijeniti metode matematikog miljenja u rjeavanju poslovnih problema

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Gospodarska matematika I, moi: izraavati probleme pomou matematikih modela, modelirati funkciju na temelju analitikih, grafikih ili tablinih parametara kombinirati analitike i grafike metode u analizi modela funkcija, vrednovati i izraziti kvantitativne podatke u analizi dobivenih rezultata 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Pojam skupa i odnosi meu skupovima. (4 sata) 2. Skupovi brojeva. (4 sata) 3. Princip matematike indukcije. (4 sata) 4. Pojam funkcije jedne varijable. Nain zadavanja i neka svojstva funkcija. (4 sata) 5. Elementarne funkcije. (4 sata) 6. Ekonomske funkcije. (4 sata) 7. Limes funkcije. (4 sata) 8. Neprekidnost funkcije. (4 sata)

48

9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Pojam derivacije funkcije. (4 sata) Osnovna pravila deriviranja. (4 sata) Derivacija sloene funkcije. (4sata) Primjena derivacija. (4sata) Crtanje i analiza grafa funkcije. (4sata) Pojam neodreenog integrala. Metode integriranja (4sata). Pojam odreenog integrala i njegova primjena. (4 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit 1,5 0,5 Referat

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Seminarski rad Aktivnost u nastavi

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Pisanje domaih zadaa donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 10 bodova. 3. Kolokviji 1i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose studentu najvie 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno 50% predvienih bodova. 4. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Na usmenom dijelu ispita student moe ostvariti od 1 do 10 bodova U konanu ocjenu ulaze evidencija pohaanja nastave, domae zadae, rezultati kolokvija i usmeni dio ispita .

49

Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 10 bodova Kolokvij 70 bodova Usmeni ispit 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Crnjac, M.: Matematika za ekonomiste, Osijek 2001. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

ori Kristina: Zbirka zadataka iz matematike s primjenom u ekonomiji, ELEMENT, Zagreb, 2006 eljko Zrno, (2011) Matematika za ekonomiste, Knin: Veleuilite Marko Maruli; 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) A. C. Chiang: Osnovne metode matematike ekonomije, MATE, Zagreb, 1996.; Apsen, B., Rijeeni zadaci elementarne matematike, Tehnika knjiga, Zagreb L. Nerali, B. ego: Matematika, Element, Zagreb,2009. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama i izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

50

Tablica 9.QS2-REV-T2-R-STA1-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim statistikim pojmovima s ciljem ovladavanja teorijskih spoznaja iz cjelina koje se izuavaju ovim kolegijem te s ciljem mogunosti koritenja statistikih metoda u objanjavanju makroekonomskih i mikroekonomskih pojava. Cilj je omoguiti studentima usvajanje znanja i vjetina pri tablinom i grafikom prikazivanju podataka te u izraunavanju statistikih pokazatelja i njihovom interpretiranju u okviru deskriptivne i inferencijalne statistike analize. Nema uvjeta primijeniti statistike metode u izraunu raunovodstvenih, financijskih i drugih parametara bitnih za poslovanje poslovnih subjekata te u analizi gospodarskih pokazatelja na makro razini upotrijebiti statistike metode u rjeavanju problema vezanih za raunovodstvenu struku predvidjeti i preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika kvantitativno vrednovati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslovnog okruenja, analizirati glavna obiljeja strukture hrvatskog gospodarstva te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje analizirati i statistiki obraditi eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje mr.sc. Mirjana vii predava Radman-Funari, 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30P+30V 1

Uvod u gospodarsku statistiku I Nema

Struni studij Raunovodstvo Obvezan 1.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Uvod u gospodarsku statistiku I, moi: - prepoznati i opisati kvalitativne i kvantitativne varijable,

51

1.

grupirati statistike podatke, izraditi prikladne tablice i grafike prikaze i tumaiti statistike podatke i rezultate prikazane u njima, analizirati podatke kvalitativnih nizova relativnim brojevima: strukture, dinamike i koordinacije, u okviru deskriptivne statistike izraunati mjere sredinje tendencije: aritmetiku, harmonijsku i geometrijsku sredinu, medijan, mod, kvantile i momente i interpretirati dobivene rezultate izraunati apsolutne i relativne mjere disperzije i protumaiti dobivene rezultate objasniti i izraunati standardizirano obiljeje i naine standardizacije izraunati mjere asimetrije i mjeru zaobljenosti te protumaiti dobivene rezultate predvidjeti dogaanje i donijeti odluku na temelju izraunatih vjerojatnosti ishoda izraunati vjerojatnosti dogaanja kod diskontinuirane i kontinuirane sluajne varijable te izraunavanje aritmetike sredine i varijance razlikovati vrste uzoraka i izabrati uzorak, izraunati standardne pogreke procijeniti nepoznate parametre populacije uz poznate vrijednosti uzorka, izraunati koeficijent povjerenja, odrediti interval procjene i veliinu uzorka testirati hipoteze o aritmetikoj sredini, o proporciji jedne populacije i razlici proporcija dviju populacija testirati vezu izmeu dviju promatranih varijabli jednog statistikog niza, testirati homogenost dviju ili vie populacija s obzirom na odreenu karakteristiku distribucije testirati pretpostavku o ravnomjernosti pojavljivanja odreenih dogaaja Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave

Uvodna promiljanja o statistici, statistiki skup i statistiko obiljeje, podjela statistikih metoda, vrste varijabli, mje rne ljestvice (4 sata) 2. Tablino i grafiko prikazivanje podataka Organizacija podataka, grupiranje numerikog statistikog skupa, frekvencije, razredi, granice, kumulativna distribucija frekvencija (4 sata) 3. Analiza podataka kvalitativnih nizova Relativni brojevi strukture: postoci, proporcije i promili; relativni brojevi dinamike i relativni brojevi koordinacije (4 sata) 4. Potpune srednje vrijednosti Izraunavanje aritmetike, harmonijske i geometrijske sredine i interpretiranje izraunatih r ezultata (4 sata) 5. Poloajne srednje vrijednosti Izraunavanje medijana, moda, kvantila i momenata te interpretiranje rezultata (4 sata) 6. Mjere disperzije Izraunavanje apsolutnih mjera disperzije i relativnih mjera disperzije (4 sata) 7. Standardizirano obiljeje Izraunavanje standardiziranog obiljeja, Pravilo ebieva, Empirijsko pravilo (4 sata) 8. Mjere asimetrije i mjera zaobljenosti Odnosi srednjih vrijednosti i simetrija, Alfa 3, Pearsonove mjere asimetrije, Bowleyjeva mjera asimetrije, Mjera zaobljenosti Alfa 4 (2 sata) 9. Vjerojatnost

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

52

Svojstva i pristupi vjerojatnosti, vrste dogaaja i vjerojatnost njihova dogaanja, pravila aditivnosti i multiplikativnosti (4 sata) 10. Sluajna varijabla Diskontinuirana sluajna varijabla i kontinuirana sluajna varijabla (4 sata) 11. Sampling distribucija Metoda uzoraka, sampling distribucija, sredinji granini teorem, Studentova t distribucija, sampling distribucija proporcija (4 sata) 12. Procjena parametara populacije Procjena aritmetike sredine populacije, Procjena totala populacije, procjena proporcije populacije (4 sata) 13. Testiranje hipoteze Osnovni pojmovi i koraci u testiranju statistikih hipoteza, testiranje hipoteza o aritmetikoj sredini jedne populacije, p vrijednost, testiranje hipoteze o proporciji jedne populacije za velike uzorke, testiranje hipoteze o razlici dviju proporcija za velike uzorke (4 sata) 14. Hi-kvadrat test Hi-kvadrat distribucija, test neovisnosti i tablica kontigence, test homogenosti (4 sata) 15. Test sukladnosti (2 sata) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava - Pohaanje predavanja i vjebi - Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu - Polaganje kolokvija - Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Problemski zadatak

(ostalo upisati)

0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Rjeavanje problemskog zadatka (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Rjeavanje problemskog zadatka i njegova prezentacija pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz

53

rjeavanje problemskog zadatka moe ostvariti 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, rijeenog problemskog zadatka i pohaanje nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Problemski zadatak 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Horvat, J. i Mijo, J. (2012), Osnove statistike, Zagreb: Ljevak 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) oi I. (2004), Primijenjena statistika, Zagreb: kolska knjiga oi I. (1998.), Zbirka zadataka iz statistike, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb Broj primjeraka u knjinici 3 6 5 Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

oi I. i Serdar, V. (2002), Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Zagreb: kolska knjiga oi I. (2006.), Statistika, Zagreb: kolska knjiga Newbold P. et al. (2003), Statistics for Business and Economics, Upper Sadle River: Prentice Hall Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, s naglaskom na prijedloge studenata za izradu posebnih zadataka. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave i izradom zadataka nakon provedenog kolokvija radi otklanjanja nejasnoa i

54

upotpunjavanja znanja. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po po trebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

55

Tablica 10.QS2-REV-T2 -R,T1 -ENG-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija

Vesna Vuli,prof. Engleski jezik I -

1.3. Suradnici Struni studij Raunovodstvo/Trgovina O 1.

1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

3 15P+15V 1.

1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloena srednjokolska razina engleskog jezika. Predznanja koja se oekuju u skladu su sa srednjokolskim programom nastave engleskog jezika.

Konsolidiranje jezinih struktura i gramatike. Poznavanje i koritenje vokabulara struke. Usvajanje tehnika itanja strue literature. Usvajanje tehnika pisanja saetaka. Komuniciranje koristei engleski jezik u slubi struke. Oekuje se da e student moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom engleskom jeziku. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Demonstrirati pisanje i govor na engleskom jeziku s dovoljnom razinom tonosti i tenosti. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Razlikovati relevantne elemente u tekstu. Ostvariti samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku. Sudjelovati aktivno u prethodno najavljenim tematskim raspravama. Pismeno oblikovati saetak strunog teksta. Opisati dijagrame, sheme, slike. 1.Introduction 2.Brands 3. Why Brands

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

56

4.Made in Europe 5.Two Promotions 6.Travel 7. British and American English 8.Road Ragers in the Sky 9. Organisation 10.Company Structure 11.Dirty Business, Bright Ideas 12.Change 13.US Department Stores Launch Counter-attack 14.Describing Change 15.Revision predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaati predavanja i vjebe( student moe najvie tri puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovati u nastavnome procesu Pisati domae zadae Poloiti kolokvije Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1,25

0,125

Aktivnost u nastavi

0,125

Usmeni ispit

0,5

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1. i 2. (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je na

57

svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau usmeni dio ispita. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencija pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit 30 bodova Kolokviji 60 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi.

Naslov

Broj primjeraka u knjinici 2

Dostupnost putem ostalih medija

D. Cotton, D. Falvey, S. Kent: Market Leader New Edition, Longman, 2005 J. Rogers: Market Leader New Edition, Business English, Practice File, 2005 V. Vuli: Business English Workbook: Accounting and CommerceII, Poega, 2009

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

: http://www.vup.hr/_Data/Files/120918113538299.pdf

Aricles from business press ( available in class )

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1. Murphy, R: English Grammar in Use, Cambridge University Press, 1994 2. Duckworth, M: Business Grammar and Practice, New Edition, Oxford University Press, 2005 3. Karlovan, V: An Advanced Leadners English Grammar Workbook, Profil, 2002. 4. T. Aspinall, G. Bethell: Test Your Business Vocabulary in Use, Cambridge University Press, 2003

58

5. eljko Bujas: Veliki englesko-hvatski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 6. eljko Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 7. Lj. Rado M. Meler: Englesko-hrvatski rjenik nazivlja u marketingu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1994. 8. Oxford Advanced Learners Dictionary, Oxford University Press 2005 9. Oxford Business English Dictionary, Oxford University Press 2005

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Studenti aktivno sudjeluju u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidenci jskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitu. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo-evaluacije nastavnika te po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

59

Tablica 11.QS2-REV-T2-R,T1-NJEM-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. 1.2. 1.3. Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici Zoran Mirosav, prof. Njemaki jezik I 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 15 P+15 V 1

1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

struni studij Raunovodstvo, Trgovina OBVEZAN 1.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloena srednjokolska razina njemakog jezika. Predznanja koja se oekuju u skladu su sa srednjokolskim programom nastave njemakog jezika. 1. 2. 3. 4. 5. Konsolidiranje jezinih struktura i gramatika Poznavanje i koritenje vokabulara struke Usvajanje tehnika itanja strune literature Usvajanje tehnike pisanja saetaka Komuniciranje koristei njemaki jezik u slubi struke

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Njemaki jezik I, moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom njemakom jeziku 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Razviti osnove strukovnog njemakog jezika i gramatike iz podruja ekonomije Uvrtavati struni vokabular u samostalnom i spontanom usmenom i pismenom izraavanju Razviti receptivne tehnike itanja i razumijevanja strukovnih tekstova Iznositi hipoteze na osnovu proitanih strunih tekstova, te strukturirati informacije pronaene u istom

60

Prilagoava se nepoznanicama koritenjem opih i strunih rjenika Formulirati samostalne razgovore vezane uz struku Izraavanje strunih fenomena

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1. Ein Telefongesprch. (2 sata) 2. Broarbeit. (2 sata) 3. Die Bahn. (2 sata) 4. Die Post. (2 sata) 5. Zagreb. (2 sata) 6. Kaufhuser bieten heute alles an. (2 sata) 7. Wiederholung. (2 sata) 8. Zustzliche bungen. (2 sat) 9. Banken. (2 sata) 10. Geld. (2 sata) 11. Ein Gesprch ber das Studium. (2 sata) 12. Die Zagreber Mustermesse. (2 sata) 13. Der Zagreber Flughafen. (2 sata) 14. Wiederholung. (2 sata) 15. Semesterabschlu. (2 sata)
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi (student ima pravo najvie tri (3) puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje dva (2) kolokvija Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat 1,25 Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa 0,125

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji

61

Aktivnost u nastavi

0,125

Usmeni ispit

0,5

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau i usmeni dio ispita. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit 30 bodova Kolokviji 60 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Turina-Ani, J., Ferkovi, M., Kljuari, K.: (1996.): Wirtschaftsdeutsch, Informator, Zagreb. Brandi, D. (1996.): Njemako-hrvatski gospodarski i pravni rjenik, Informator, Zagreb. Jaki, B., Hurm, A.: (2004.): Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska Knjiga, Zagreb. Broj primjeraka u knjinici 2 5 2 Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

62

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo -evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

63

Tablica 12. QS2-REV-T2-R-TZK1-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija dr.sc.Nevenka Breslauer,prof.v.. Tjelesna i zdravstvena kultura I. Marija Blaievi,prof. 1.3. Suradnici 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 0 30 1.

1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan (O) 1.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je omoguiti studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja kojima e se osposobiti za samostalno cijeloivotno programiranje i provoenje procesa vjebanja, te stvoriti naviku za zdravim nainom ivota .
Nema uvjeta

Ponavljanje nauenih motorikih struktura gibanja iz Tjelesne i zdravstvene kulture I. i II. Oekuje se da e student,nakon odsluanog kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura II.,moi: 1.Pravilno izvoditi tehniku vjebi u pripremnom i zavrnom dijelu sata (pripremne vjebe i vjebe istezanja) 2.Osmisliti i demonstrirati vjebe u pripremi tijela za fiziku aktivnost 3.Pravilno odabrati i upotrijebiti sportske rekvizite i pomagala 4.Razlikovati vjebe i nain treniranja motorikih i funkcionalnih sposobnosti 5.Koristiti odreena motorika znanja u momadskim i individualnim sportovima 6.Primjeniti kretne i tehnike strukture za vrijeme igre s osnovnim pravilima

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

64

7.Aktivno sudjelovati u organizacijskim oblicima rada (terenska nastava-izleti,planinarenje,orijentacijsko tranje,klizanje,) u svrhu poboljanja zdravstvene,obrazovne i odgojne komponente

1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave -1 sat 2.Osnove tenisa ( metodika forehand udarca) -2 sata Rukomet (hvatanje i dodavanje lopte u mjestu i kretanju) 3.Tenis (forehand udarac- metodike vjebe u paru) -2 sata Koarka (hvatanje i dodavanje lopte u mjestu i kretanju) 4.Tenis (forehand udarac- metodike vjebe na mrei) -2 sata Rukomet (voenje lopte oko unjeva sa utom sa zemlje) 5.Tenis (forehand udarac-vjebe na mrei) -2 sata Koarka (voenje lopte oko unjeva sa skok utom) 2.5. .Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 6.Tenis (forehand udarac-igra na mrei) -2 sata Rukomet (skok ut iz mjesta i kretanja) 7.Tenis (forehand udarac-igra na mrei u paru) -2 sata Koarka (koarkaki dvokorak) 8.Atletika (tranje zadanih dionica razliitim tempom) -2 sata 9.Atletika (metodika brzog hodanja)-2 sata 10.Teorijsko predavanje (teme vezane za predmet Tjelesna i zdravstvena kultura ili odgojno-edukacijski program) -2 sata 11.Terenska nastava (planinarenje) -2 sata 12.Teorijsko predavanje ( predavanje strune osobe o temama vezanim za kolegij) 2 sata 13.Teorijsko predavanje (prezentacije studenata o temama vezanim za kolegij)-2 sata 14.Terenska nastava (klizanje) -2 sata 15.Terenska nastava (izlet naPapuke jaglace u Veliku) 3 sata predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 2.7. Komentari: Teorijska predavanja i terenska nastava iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I. i II. se provode u dijelu zimskog semestra,a seminari se dodjeljuju studentima koji nisu ostvarili uvjet za potpis iz kolegija

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

65

2.8. Obveze studenata Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost nastavi u Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja ostalo upisati ostalo upisati

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave; 1.Pohaanje nastave Od studenata se oekuje da redovito pohaaju vjebe (najmanje 50% predvienih sati aktivne nastave) Za svakog studenta vodi se evidencija o pohaanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog dodatnog rada i aktivnosti Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava 2.Mogunosti dodatnih aktivnosti studenata Prisutnost na nastavi u obliku demonstratora vjebi Aktivni ili kategorizirani sporta (prema HOO-u) lan Veleuiline sportske ekipe na dravnom ili regionalnom prvenstvu lan Veleuiline sportske ekipe na upanijskim i gradskim prvenstvima i ligama Sudionik sportskih natjecanja u organizaciji Veleuilita 3.Seminarski rad Pravo na potpis kojim se u indeks potvruje uredno izvravanje propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na na stavi minimalno 50% od ukupnog broja nastavnih sati. U dogovoru s nastavnim predavaem obveze o prisutnosti na nastavi se reguliraju i putem dodatnih aktivnosti studenata koji su prethodno navedeni. Studenti koji ne ostvare uvjet za potpis piu seminarski rad na temu koju zadaje nastavni predava. Ako studenti ne izvre svoje obveze u zadanom roku,nemaju pravo na potpis iz kolegija i isti kolegij mogu upisati u iduoj akademskoj godini.

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1.Tudor O. Bompa, PhD metodologija treninga, Gopal, Zagreb (2006): Periodizacijateorija i 1

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

66

2.Dragan Milanovi (1997): Prirunik za sportske trenere, Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilite u Zagrebu 1

3.Dr.sc.Ivan Novak (2006): sporta,Mailing d.o.o.,Zagreb

Sportski

marketing

industrija 1

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Nema dopunske literature

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi (posebice vjebama), izvannastavnim aktivnostima i sportskim natjecanjima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi ,aktivnosti studenata te aktivnim i kategoriziranim sportaima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima u zavrnom dijelu sata i u terminu konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata ( studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nast ave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te,po potrebi za izmjene i/ili dopun e studijskog programa kolegija,metoda rada te ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata.

67

Tablica 13.QS2-REV-T2-R-PE S-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija v.pred., Katarina univ.spec.oec. Poela ekonomije - seminar Nema tavli, 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje manje od 20% vie od 20% 1 15 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Struni studij Raunovodstvo

Obvezni 1.

1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

Temeljni cilj kolegija je kritiki analizirati spoznaje ekonomske znanosti i mikroekonomske i makroekonomske analize , obrazloiti uvjete u kojima se dogaaju promjene na tritu na strani ponude i potranje, analizirati mjere i instrumente ekonomske politike i okruenja te njihov utjecaj na poslovanje poslovnih subjekata. Nema uvjeta Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. Utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Objasniti pojmove ekonomike, ekonomije, mikroekonomije i makroekonomije. Identificirati i analizirati zakon ponude i potranje, te imbenike koji djeluju na promjene trine. Analizirati hrvatsko trite rada i kapitala. Samostalno osmisliti poslovnu ideju na temelju koje se moe analizirati proizvoaeva odluka o proizvodnji. Prepoznati trine strukture i njihov znaaj za makroekonomsku ravnoteu u nekom gospodarstvu . Analizirati ulogu drave na gospodarska kretanja u nekoj ekonomiji. 1. Razvoj ekonomske misli. Necjenovni imbenici ponude. Necjenovni imbenici potranje. (1 sat) 2. Malo i srednje poduzetnitvo u Republici Hrvatskoj . (1 sat) 3. Zemlja, rad, kapital, poduzetnitvo resursi RH (1 sat) 4. Utjecaj trokova na poslovanje poduzea primjer (1 sat) 5. Proizvodnja i organizacija poduzea primjer proizvodnog poduzea (1 sat) 6. Trite rada odrednice koje utjeu na promjene ponude i potranje na tritu rada (1 sat)

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

68

2.6. Vrste izvoenja nastave:

7. Ekonomska uloga drave na primjeru RH (1 sat) 8. Hrvatsko trite kapitala (1 sat) 9. Trite rada u Republici Hrvatskoj (1 sat) 10. Utjecaj potronje i investicija na gospodarski rast (1 sat) 11. Novac i monetarna politika devizni teaj (1 sat) 12. Investicije (1 sat) 13. Vanjskotrgovinski deficit (1 sat) 14. Inflacija u Republici Hrvatskoj (1 sat) 15. Pregled makroekonomskih dogaanja u Republici Hrvatskoj (1 sat) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava

2.7. Komentari:

Pohaanje seminarske nastave, aktivno sudjelovanje i praenje aktualnih zbivanja u domeni hrvatskog gospodarstva i ekonomske politike. 2.8. Obveze studenata Nositi na seminarsku nastavu biljenicu predvienu za seminarsku nastavu iz kolegija Poela ekonomije. Samostalno napisati seminarski rad, prema odabranoj temi, te ga samostalno izloiti pred ostalim studentima. Aktivno i kritiko sudjelovanje prilikom prezentacije drugih seminarskih radova (kroz postavljanja pitanja i davanje odgovora). Pohaanje 0,5 Pismeni ispit Projekt nastave/seminara Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit 0,5
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom seminarske nastave 1. Pohaanje i aktivnost na seminarskoj nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Pohaanje i aktivno sudjelovanje u seminarskoj nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju pohaanja seminarske nastave moe ostvariti od 1 do 10 bodova, a na temelju svoje aktivnosti (postavljanja pitanja, davanja odgovora) tijekom izve dbe i prezentacije seminarskih radova drugih studenata moe ostvariti jo dodatnih maksimalno 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata i njihove aktivnosti na seminarskoj nastavi vodi nastavni predava. 2. Pisani dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Napisani seminarski rad donosi odreeni broj bodova. Samostalno napisan seminarski rad, u skladu s uputama, studentu omoguava stjecanje od 10 do maksimalno 40 bodova. 3. Prezentacija seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

69

Prezentacija seminarskog rada donosi odreeni broj bodova. Student kroz samostalnu prezentaciju seminarskog rada moe ostvariti od 10 do maksimalno 40 bodova, ovisno o kvaliteti prezentacije. U konanu ocjenu iz seminarskog rada ulaze rezultati pohaanja i aktivnosti na seminarskoj nastavi, pisanog dijela rada i njegove usmene prezentacije.

Elementi ocjenjivanja:

Pohaanje seminarske nastave Aktivnost na seminarskoj nastavi Pisani dio seminarskog rada Prezentacija rada Ukupno 100 bodova

10 bodova 10 bodova 40 bodova 40 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1. Ferenak, I. (2003) Poela ekonomike. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku 2. tavli, K. (2011) Poela ekonomije skripta. Poega: Veleuilite u Poegi, objavljeno na web stranici Veleuilita u Poegi 9 http://www.vup.hr Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

3. Zabiljeke s predavanja. 1. Beni, . (2004) Osnove ekonomije. Zagreb: kolska knjiga 2. Kari, M. (2006) Mikroekonomika. Osijek: Ekonomski fakultet 3. Bari, V. i avrak, V. (2005) Osnove hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Mikrorad d.o.o. i Ekonomski fakultet Zagreb. 4. Grupa autora, urednik Drui, I. (2003) Hrvatsko gospodarstvo. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 5. Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2011) Ekonomija, XVIII. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o. 6. Drutvena istraivanja, Vol.20 No.1 (111) tematski broj 7. Hrvatska gospodarska komora www.hgk.hr 8. Dravni zavod za statistiku www.dzs.hr 9. Ministarstvo poduzetnitva i obrta www.minpo.hr Studenti sudjeluju aktivno u seminarskoj nastavi, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, a posebice prilikom samostalne izrade i prezentiranja rada. Tijekom izvrenja seminarskog zadatka, dobivenog od predmetnog nastavnika, odnosno pri pisanju rada, studentima je od nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija kod studenata, a potrebnih za kvalitetan pristup rjeavanju seminarskog zadatka, izradi rada kao i njegovoj prezentaciji.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

70

U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika vodi se evidencija o prisutnosti studenata na seminarskoj nastavi, o aktivnosti studenata, rezultatima ostvarenima pri izradi seminarskog rada te prilikom njegove prezentacije. Uspjenost studenata analizira se tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom seminarske nastave, a posebice na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe seminarske nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

71

Tablica 14.QS2-REV-T2-RT-SOM 1

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4.Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. 1.6. Status kolegija (O, I) Godina studija v.pred.dr.sc. Berislav Andrli Osnove marketinga 1-seminar 1.7.Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.10. Osuvremenjivanje 1.11. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 15 1.

Struni Raunovodstvo, Trgovina O 1.

x manje od 20% vie od 20%

2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj je pribliiti studentima pojam trita i njegovih osobitosti u dananjem poslovnom okruenju, te pojam marketinga kao poslovne aktivnosti koja povezuje proizvodnju s potronjom tako da se maksimalno, i to profitabilno, zadovolje potrebe drutva koje se na tritu pojavljuju kao potranja. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje elemenata ponaanja potroaa, istraivanja trita, politike proizvoda i cijena. nema

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi -

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo i Trgovina studenti e moi:
- obrazloiti primjenu marketinga unutar struke - usporediti i primijeniti metode istraivanja trita i metodologije izrade marketing plan a, poslovnog plana i drugih analiza trita prema potrebama trgovinskih subjekata i trinih pomagaa - sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Student, nakon poloenog seminara: - Kategorizira i usporeuje vrste trita u suvremenom okruenju - Objanjava temeljne oblike ponaanja potroaa - Analizira pojedine tehnike istraivanja trita - Prepoznaje i objanjava kriterije segmentacije trita - Planira politiku proizvoda poduzea - Utvruje cjenovne politike nastupa na tritu Teme seminara koji se izlau su: 1. Povijesni razvoj marketinga- 1 sat 2. Definicija i vrste trita-1 sat

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

72

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

2.6. Vrste izvoenja nastave:

imbenici trinog okruenja-1 sat Motivi i stavovi u ponaanju potroaa-1 sat Kreiranje plana marketinga- 1 sat Marketinki informacijski sustav-1 sat Tehnike istraivanja trita-1 sat Segmentacija trita-1 sat Odabir marketinke strategije-1 sat Definiranje proizvoda i politike proizvoda-1 sat Marka i kvaliteta proizvoda-1 sat ivotni ciklus proizvoda-1 sat Diferenciranje proizvoda na tritu-1 sat Definicija i vrste cijena-1 sat Cjenovne tehnike na tritu-1 sat predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

Pohaanje seminara 2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje seminara ako je odabran kao Seminar I Izlaganje seminara Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,4 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,4 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

0,2

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 3. Napisani i obranjeni seminar donosi odreeni broj bodova . Student kroz to moe ostvariti 80 bodova. 4. Prezentacija ostvaruje 20 bodova U konanu ocjenu ulazi pisani i usmeni dio seminara. Elementi ocjenjivanja: Prezentacija seminara 20 bodova

73

 Pisani dio seminara Ukupno 100 bodova

80 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. Broj primjeraka u knjinici 12 Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Lackovi, Z., Andrli, B.: Osnove stratekog marketinga, Veleuilite u Poegi, Geno, 10 Poega, 2007. Kotler P.: Upravljanje marketingom- analiza, planiranje, primjena i kontrola, Mate, Zagreb, 2001. Previi J., Ozreti Doen : Osnove marketinga, Adverta, Zagreb, 2007. Vraneevi T., Vignali C., Vrontis D.: Upravljanje stratekim marketingom, Accent, Zagreb, 2004. Renko N.: Strategije marketinga, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. McDonald M.: Marketinki planovi- kako ih pripremati, kako ih koristiti, Masmedia, Zagreb, 2004. Meler M.: Osnove marketinga, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2005. Kotler, P.: Kotler o marketingu- kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tritima, Masmedia, Zagreb, 2006. Grbac, B.: Naela marketinga, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2007. Andrli, B.: Osnove turistikog trita, Veleuilite u Poegi, 2013.

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima, i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

74

Tablica 15.QS2-REV-T2-R-M-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je analizirati osnovne makroekonomske pojmove i makroekonomske agregate, te gospodarska kretanja u hrvatskom gospodarstvu. Cilj je uvesti studente u metodologiju makroekonomske analize pri emu su studenti u mogunosti definirati osnovne makroekonomske probleme kojima s e susreu nositelji ekonomske politike nacionalne ekonomije te prepoznati naine njihova rjeavanja. Naglasak je na prouavanju osnova makroekonomije te njihovom povezivanju u rjeavanju brojnih problema ekonomske prakse. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Makroekonomija ukljuuju: poznavanje zakona ponude i zakona potranje, te uvjeta trine ravnotee, poznavanje osnovnih makroekonomskih pojmova. Utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. Objasniti strukturu gospodarskog sustava te identificirati i analizirati osnovne pokazatelje gospodarske razvijenosti na primjeru hrvatskog gospodarstva. Identificirati znaaj i utjecaj makroekonomskih problema na gospodarski rast i razvoj te analizirati makroekonomske pokazatelje hrvatskog gospodarstva. Analizirati hrvatsko trite novca i kritiki prosuivati primjenu instrumenata monetarne politike. Analizirati utjecaj mjera fiskalne politike na agregatnu ponudu i potranu u Republici Hrvatskoj Prepoznati znaaj proizvodnje na gospodarski rast i promjene vrijednost i bruto domaeg proizvoda. Analizirati hrvatski gospodarski rast i razvoj i utjecaj mjera monetarne i fiskalne politike na isti. Uvod u makroekonomiju. Makroekonomsko ozraje svakidanjice. (3 sata) v.pred., Katarina tavli, univ.spec.oec. Makroekonomija Nema 1.7. vrijednost (ECTS) 1.8.Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija manje od 20% vie od 20% 4 45 +15V 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezni 1.

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. (1 sat)

75

2. Temeljni makroekonomski pojmovi. Organizacija i ponaanje gospodarstva. (4 sata) 3. Makroekonomski problemi (4 sata) 4. Makroekonomski problemi. (4 sata) 5. Model agregatne ponude i agregatne potranje. (4 sata) 6. Razvitak makroekonomske znanstvene misli. (4 sata) 7. Agregatna potranja i agregatno troenje. Pisanje 1. kolokvija (4 sata) 8. Novac, financijski sektor i trite novca. (4 sata) 9. Makroekonomska politika. Monetarna politika. (4 sata) 10. Fiskalna politika. (4 sata) 11. IS-LM model zatvorene privrede (4 sata) 12. Trite deviza i devizni teajevi. Platna bilanca. (4 sata) 13.Gospodarski rast: temeljna odreenja. (4 sata) 14. Nove teorije gospodarskog rasta i njihove implikacije(4 sata) 15. Rekapitulacija, ponavljanje i provjera znanja., potpisi. (2 sata) II. kolokvij. (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

Pohaanje predavanja, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu i praenje aktualnih zbivanja u hrvatskom gospodarstvu. 2.8. Obveze studenata Nositi na nastavu obveznu ispitnu literaturu (poglavlja koja se obrauju na nastavi), biljenicu i materijale s predavanja (web stranice Veleuilita u Poegi) relevantne za predvienu temu predavanja. Aktivno sudjelovanje na vjebama, samostalno rjeavanje zadataka iz prirunika za vjebe. Pohaanje nastave 2 Pismeni ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i 1,5 0,5 Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave

76

na zavrnom ispitu

1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju dolazaka na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 2. Aktivnost u nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student moe ostvariti od 1 do 10 bodova za aktivnost u nastavi, posebice na vjebama. 3. Kolokviji I i II ((sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student tijekom semestra pie dva kolokvija te putem njih moe ostvariti najvie 80 bodova, svaki kolokvij nosi maksimalno 40 bodova. Student je u obvezi poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti minimalno moguih bodova. U konanu ocjenu iz kolegija ulaze rezultati kolokvija, pohaanja nastave i aktivnosti u nastavi.

Elementi ocjenjivanja: Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Kolokviji

10 bodova 10 bodova 80 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvije obvezan je izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena predstavlja prosjek dviju navedenih cjelina. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1. Borozan, ula (2012) Makroekonomija. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku 2. Borozan, ula (2012) Prirunik za vjebe iz makroekonomije. Osijek: Ekonomski fakultet u Osijeku 3. Zabiljeke s predavanja. 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija 1. Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2007) Ekonomija, XVIII. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o. 2. Blanchard, O. (2005) Makroekonomija. Zagreb: Mate d.o.o. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice prilikom analiziranja i rjeavanja zadataka iz prirunika za vjebe i praktinih primjera temeljem ega mogu ostvariti bodove iz aktivnosti u nastavi . Prilikom priprema za pisanje kolokvija studentima je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i 5 5 Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

77

kompetencija kod studenata. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika takoer se vodi evidencija o prisutnosti studenata na nastavi, ali i o aktivn osti studenata na predavanjima i vjebama i rezultatima ostvarenima na kolokvijima. Uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima analizira se tijekom nastavnog procesa. Infor macije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

78

Tablica 16.QS2-REV-T2-RT-OM 2

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2.Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4.Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5.Status kolegija (O, I) 1.6.Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija Cilj je pribliiti studentima pojam distribucije i promocije i njihovih osobitosti u dananjem poslovnom okruenju, te pojam marketinke kontrole kao zavrne poslovne aktivnosti u planu marketinga. Cilj je objasniti studentima primjere i specifinosti marketinga iz pojedinih sektora gospodarstva: promet, trgovina, industrija, bankarstvo, turizam, neprofitne institucije, meunarodno trite, graevinarstvo, itd. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija ukljuuju: -poznavanje proizvoda i cijene kao elemenata marketinkog miksa 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij -poznavanje istraivanja trita kao poetne faze marketing plana -poznavanje vrsta trita i oblika ponaanja potroaa Uvjet za upis je poloen kolegij -Osnove marketinga 1 v.pred.dr.sc. Berislav Andrli Osnove marketinga 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4 30 + 15 S 1.

Struni Raunovodstvo, Trgovina O 1.

x manje od 20% vie od 20%

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi -

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo i Trgovina studenti e moi:
- obrazloiti primjenu marketinga unutar struke - usporediti i primijeniti metode istraivanja trita i metodologije izrade marketing plana, poslovnog plana i drugih analiza trita prema potrebama trgovinskih subjekata i trinih pomagaa - sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Student, nakon poloenog ispita: - Kategorizira i usporeuje vrste distribucije

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

79

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

- Objanjava temeljne oblike komunikacije u marketingu - Analizira pojedine medije oglaavanja - Prepoznaje i objanjava tehnike odnosa s javnou - Planira organizaciju marketinkog odjela poduzea - Utvruje specifinosti granskog marketinga u pojedinim sektorima trita 1. Definicija i vrste distribucije- 2 sata 2. Pojmovno odreenje promocije-2 sata 3. Klasifikacija promocijskog miksa-2 sata 4. Radio i televizija kao mediji propagande-2 sata 5. Analiza ostalih masovnih medija-2 sata 6. Funkcije propagandnih agencija-2 sata 7. Interni i eksterni odnosi s javnou-2 sata 8. Publicitet kao promocijska aktivnost-2 sata 9. Granine promocijske aktivnosti-2 sata 10. Organizacija marketinga-2 sata 11. Marketinka kontrola-2 sata 12. Marketing u turizmu-2 sata 13. Meunarodni marketing -2 sata 14. Drutveni marketing-2 sata 15. Ostala podruja granskog marketinga-2 sata predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i seminara
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Polaganje kolokvija Pisanje seminara ako je odabran kao Seminar II Pohaanje nastave 1 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 3 Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

80

Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 3. Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 90 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i evidencije pohaanja nastave.

Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Kolokviji 90 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. Broj primjeraka u knjinici 12 Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Lackovi, Z., Andrli, B.: Osnove stratekog marketinga, Veleuilite u Poegi, Geno, 10 Poega, 2007. Kotler P.: Upravljanje marketingom- analiza, planiranje, primjena i kontrola, Mate, Zagreb, 2001. Previi J., Ozreti Doen : Osnove marketinga, Adverta, Zagreb, 2007. Vraneevi T., Vignali C., Vrontis D.: Upravljanje stratekim marketingom, Accent, Zagreb, 2004. Renko N.: Strategije marketinga, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. McDonald M.: Marketinki planovi- kako ih pripremati, kako ih koristiti, Masmedia, Zagreb, 2004. Meler M.: Osnove marketinga, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2005. Kotler, P.: Kotler o marketingu- kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tritima, Masmedia, Zagreb, 2006. Grbac, B. :Metrika marketinga, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2010. Andrli, B.: Osnove turistikog trita, Veleuilite u Poegi, 2013. Meler, M.: Neprofitni marketing, Ekonomski fakultet Osijek, 2003.

81

Martinovi, M.: Marketing u Hrvatskoj: 55 sluajeva, Mate, 2012, Zagreb

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima, i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

82

Tablica 17.QS2-REV-T2-R,T-TP-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Cilj kolegija je upoznati studente s temeljnim pojmovima trgovakog prava, kako trgovakog statusnog, tako i trgovakog ugovornog prava kao i pojmovima koji ulaze u materiju koja se tie vrijednosnih papira. Nadalje, cilj kolegija je omoguiti studentima usvajanje znanja o pojedinim oblicima trgovakih drutava, trgovakih ugovora kao i pojedinim vrstama vrijednosnih papira. v.pred.Dragana Bjeli Trgovako pravo Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 45 1.

Struni studij Raunovodstvo Struni studij Trgovina O 1.

1.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Nema uvjeta

analizirati subjekte trgovakog prava (statusnog i ugovornog) Oekuje se da e student nakon poloenog ispita iz kolegija Trgovako pravo moi: -razlikovati trgovako ugovorno od trgovakog statusnog prava -objasniti pravnu i poslovnu sposobnost subjekata trgovakog prava -definirati i objasniti subjekte trgovakog prava -objasniti pravne osnove zastupanja -navesti, definirati i objasniti trgovake ugovore -razlikovati pojedine vrste vrijednosnih papira

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1.Uvod u kolegij, detaljni izvedbeni plan nastave,Trgovako pravo pojam i izvori (3 sata)

83

2.Trgovako statusno pravo; Trgovac pojedinac i trgovako drutvo kao trgovac (3 sata) 3.Pravna i poslovna sposobnost subjekata trgovakog prava (3 sata) 4. Poduzee, Preddrutvo, podrunica, predstavnitvo (3 sata) 5.Predmet poslovanja i sjedite (2 sata) 6.Tvrtka (3 sata) 7.Zastupanje (3 sata) 8.Drutva osoba- ortakluk (2 sata) 9.Javno trgovako drutvo, komanditno drutvo (3 sata) 10.Gospodarsko interesno udruenje, tajno drutvo (2 sata) 11.Drutva kapitala; Dioniko drutvo (4 sata) 12.Drutvo s ogranienom odgovornou (3 sata) 13.Pravni posao pojam i vrste (2 sata) 14.Ugovori trgovakog prava (4 sata) 15.Vrijednosni papiri (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 1.Pohaanje nastave 2.Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu 2.8. Obveze studenata 3.Pisanje domaih zadaa 4.Polaganje kolokvija 5.Noenje na nastavu Zakona o trgovakim drutvima i biljenice 2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji 2 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae 1 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

84

Aktivnost u nastavi

Usmeni ispit

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1.Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz dolaske na nastavu moe ostvariti do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi predmetni nastavnik. 2.Aktivnost na nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz aktivno sudjelovanje na nastavi moe ostvariti do 10 bodova. 3.Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student tijekom semestra pie dvije domae zadae, a za svaku zadau moe ostvariti do 5 bodova. 4.Kolokviji (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Tijekom semestra student pie dva kolokvija, a na svakom kolokviju moe ostvariti do 35 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija, a konanu ocjenu formiraju rezultati kolokvija i domaih zadaa te evidencija aktivnosti na nastavi i pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: 1.Pohaanje nastave: 10 bodova 2.Aktivnost na nastavi: 10 bodova 3.Domae zadae: 2x5 bodova 4.Kolokviji: 2x35 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvij (ili mu ne pristupi) duan je pristupiti pisanom i usmenom dijelu ispita, a preduvjet za izlaz ak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 1.Barbi, J.,Pravo drutava (opi dio), Organizator, Zagreb, 2008.god. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.Barbi, J.,Pravo drutava (DRUTVA KAPITALA), Organizator, Zagreb, 2010.god.

3.Barbi, J.,Pravo drutava (DRUTVA OSOBA), Organizator, Zagreb, 2002.god

85

4.Petrovi, S.,Osnove prava drutava, Pravni fakultet u Zagrebu, 2008.god.

5.Gorenc, V.,Trgovako pravo ugovori, kolska knjiga, Zagreb, 2000.god. 6.Zakon o trgovakim drutvima NN 152/11, 111/12, 68/13 7.Zakon o obveznim odnosima NN 41/01,35/08, 125/11 1.Goldtajn, A., Trgovako ugovorno pravo- meunarodno i komparativno, zagreb, 1991.god. 2.Zakon o sudskom registru NN 1/95, 57/96, 1/98, 30/99, 45/99, 54/05, 40/07, 91/10, 90/11 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 3.Zakon o mjenici NN 74/09, 92/10 4.Zakon o eku NN 74/94 5.Zakon o tritu kapitala NN 88/08, 146/08, 74/09, 54/13 6.Zakon o udrugama NN 88/01, 11/02 7.Zakon o zadrugama NN 34/11 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

www.nn.hr www.nn.hr

Kvaliteta se prati evidencijom pohaanja nastave te aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima, a krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija putem studentskih anketa.Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenje kvalitete izvedbe nastave, a informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te za eventualne izmjene i dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

86

Tablica 18.QS2-REV-T2-R-SOC-seminar-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija dr.sc. Barbara Pisker, v.pred. Sociologija Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje manje od 20% vie od 20% 1 15S 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 1.

1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

2.1. Ciljevi kolegija

Upoznati studente sa drutveno-ekonomskim procesima, pojavama i odnosima, zakonitostima njihovog razvitka, ali i meusobnog odnosa i zavisnosti, kao i konteksta drutva kao totaliteta, s posebnim osvrtom na socijalne aspekte ekonomskog fenomena. Razviti kod studenata sposobnosti za kritiko miljenje; upora bu teorijskih koncepata za razumijevanje drutveno-ekonomskih pojava u vlastitom drutvu kao i usporedbu s drugima, kreativno primijeniti socioloke koncepte na svakodnevno iskustvo studenata. Potai kritiko analitike sposobnosti studenata, razumijevanje uzrono posljedinih veza u drutveno-ekonomskim odnosima, te formiranje osobnih stavova o stanju u drutvu. Osposobiti studente za razumijevanje, tumaenje, dijelom i istraivanje drutveno-ekonomskih pojava i procesa. Nema Definirati i objasniti specifinost sociolokog pristupa i temeljne socioloke pojmove. Oekuje se da e student, nakon poloenog seminara iz kolegija Sociologija moi: Definirati i objasniti specifinost sociolokog pristupa Razlikovati, definirati i objasniti temeljne pojmove sociologije Objasniti, razlikovati, interpretirati i usporediti razliite socioloke teorije, kole i pravce klasinih i suvremenih pristupa (vezano uz razliite drutvene probleme i razliite relevantne drutvene teme) Istraiti drutvene procese na elementarnoj razini Analizirati i objasniti relevantne drutvene pojave, procese i trendove suvremenih drutava Definirati, analizirati i objasniti temeljne drutvene institucije, te objasniti utjecaj drutveno povijesnog konteksta na

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

87

njih Primijeniti socioloki perspektivu na ekonomski fenomen Objasniti meusobnu vezu izmeu drutvene interakcije i oblikovanja ekonomskih interesa Identificirati, usporediti i objasniti mjesto i ulogu suvremenog hrvatskog drutva s obzirom na razliite drutveno ekonomske procese u okviru globaliziranog svijeta Prepoznati ulogu drutveno-ekonomske odgovornosti poduzea s obzirom na potivanje potreba okruja u kojem djeluje

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave (1 sat) 2. Sociologija i njezin predmet: definicija, razine i struktura Socioloki pristup istraivanju drutvenih procesa, odnosa i struktura. (1 sat) 3. Osnove socioloke tradicije. Pojava i disciplinarni razvoj. (1 sat) 4. Klasine socioloke teorije Razine i struktura. Temeljne teorijske koncepcije. (1 sat) 5. Suvremene teorije drutva i sociologija modernosti (1 sat) 6. Metode i tehnike istraivanja drutvenih injenica Metodoloki zadaci, vrste i tipovi istraivanja. Strategije, faze i metode istraivanja. (1 sat) 7. Struktura drutva 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Drutvena grupa kao elementarna socioloka kategorija. Drutvene norme, 8. Drutvene institucije: vrste i funkcije (1 sat) 9. Socijalna stratifikacija Drutvena stratifikacija kroz povijest (kaste, stalei, klase). Klase i slojevi u suvremenim drutvima. Spol i drutvena nejednakost. Rasne i etnike razlike u pluralnim drutvima. (1 sat) 10. Kultura i drutvo Socijalizacija u uvjetima isprepletenosti kultura i visoke tehnologije i komunikacije. Socijalizacija i individualna sloboda. (1 sat) 11. Sustavi vjerovanja: religija i ideologija (1 sat) 12. Drutveno kretanje i drutvene promjene Globalizacija: novi standardi, nove nejednakosti, novi socijalni odnosi. Uloga transnacionalnih korporacija u ekonomskom i kulturnom integriranju svijeta. Hrvatsko drutvo u procesima integracije. (1 sat) 13. Ekonomska sociologija (1 sat) 14. Rad i vlasnitvo

vrijednosti i uloge. (1 sat)

88

Rad, zaposlenost i dokolica. Podjele rada i razvoj drutva. Vlasnitvo i kontrola u suvremenom kapitalizmu. Vlasnitvo nad materijalnim i intelektualnim resursima. Utjecaj i snaga korporacija. Sindikalno organiziranje i zatita prava radnika. Globalno trite rada i kapitala (1 sat) 15. Poslovna etika i drutvena odgovornost poduzea Suvremeni kapitalizam i etika dimenzija poduzetnitva. Razvoj i napredak kao etika i ekoloka kategorija. (1 sat) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava 1. Pohaanje seminarske nastave 2.8. Obveze studenata 2. Aktivno sudjelovanje u seminarskoj nastavi 2. Izrada pisanog dijela seminarskog rada 3. Usmena prezentacija seminarskog rada Pohaanje nastave 0,3 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,2 Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,5 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom seminarske nastave 1. Pohaanje seminarske nastave (sastavni dio ukupne ocjene seminara) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2. Aktivnost u seminarskoj nastavi (sastavni dio ukupne ocjene seminara) Pod studentskom aktivnou podrazumijeva se spremnost na sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu na satu seminarske nastave. Student kroz aktivnost u seminarskoj nastavi moe ostvariti 1 do10 bodova. Evidenciju studentske aktivnosti na seminarskoj nastavi vodit e nastavni predava. 3. Pismeni dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene seminara) Napisani seminarski rad donosi odreeni broj bodova. Samostalno napisan seminarski rad, u skladu s uputama, studentu omoguava stjecanje od 10 do maksimalno 40 bodova. 4. Usmeni dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene seminara)

89

Prezentacija seminarskog rada donosi odreeni broj bodova. Student kroz samostalnu prezentaciju seminarskog rada moe ostvariti od 10 do maksimalno 40 bodova, ovisno o kvaliteti prezentacije.

Elementi ocjenjivanja: Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Usmeni dio rada Pismeni dio rada Ukupno

10 bodova 10 bodova 40 bodova 40 bodova 100 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Broj primjeraka u knjinici 5 5 Objavljena na web stranici Veleuilita u Poegi Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

undali, A., Sociologija, Udbenik sociologije za ekonomiste, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, 2011. undali, A., Hrvatsko drutvo i integracijski procesi, MH, Osijek, 2004.
Predavanja iz kolegija Sociologija za tekuu akademsku godinu

Bard, A. Sderqvist, J. Netokracija, Zagreb, Differo, 2003. Beck, U., Grande, E., Kozmopolitska Europa, kolska knjiga, Zagreb, 2006. Berger, P. Luckmann, T. Socijalna konstrukcija zbilje, Naprijed. Zagreb, 1992. Castells, Manuel Uspon umreenog drutva, , Golden marketing. Zagreb, 2000. 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Drucker, P. Nova zbilja, Novi liber. Zagreb, 1992. Drucker, Peter Upravljanje u buduem drutvu, M.E.P. Consult. Zagreb, 2007. Edvinsson, L. Korporacijska longituda, Differo. Zagreb, 2003. Friedman, M. Kapitalizam i sloboda, Globus kolska knjiga. Zagreb, 1992. Fukuyama, F., Kraj ovjeka?, Izvori. Zagreb, 2003. Giddens, A. Trei put, , Politika kultura, Zagreb, 1999. Gray, J. Lana zora Iluzije globalnog kapitalizma, Masmedia. Zagreb,1997.

90

Plany, K., Velika preobrazba, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999. Puljiz, V. Globalizacija i socijalna drava, Revija za socijalnu politiku. Zagreb, 1998 . Rifkin, J., Biotehnoloko stoljee, Naklada Jesenski i Turk HSD, Zagreb, 1999 Rifkin, J., Europski san, kolska knjiga, Zagreb, 2006. Swedberg, R,. Naela ekonomske sociologije, MATE, Zagreb, 2006. Thurow, L., Budunost kapitalizma, MATE. Zagreb, 1997. Vrek, V., Druga strana potroakog raja: u klopci izmeu zdravlja i bolesti, kolska knjiga, Zagreb, 2010. Studenti sudjeluju aktivno u seminarskoj nastavi, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, a posebice prilikom samostalne izrade i prezentiranja rada. Tijekom izvrenja seminarskog zadatka, dobivenog od predmetnog nastavnika, odnosno pri pisanju rada, studentima je od nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija kod studenata, a potrebnih za kvalitetan pristup rjeavanju seminarskog zadatka, izradi rada kao i njegovoj prezentaciji. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika vodi se evidencija o prisutnosti studenata na seminarskoj nastavi, o aktivnosti studenata, rezultatima ostvarenima pri izradi seminarskog rada te prilikom njegove prezentacije. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

91

Tablica 19.QS2-REV-T2-R-SOC-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija dr.sc. Barbara Pisker, v.pred. Sociologija Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12. Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3+1 30P+15S

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA

Struni studij Raunovodstvo O 1.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

Upoznati studente sa drutveno-ekonomskim procesima, pojavama i odnosima, zakonitostima njihovog razvitka, ali i meusobnog odnosa i zavisnosti, kao i konteksta drutva kao totaliteta, s posebnim osvrtom na socijalne aspekte ekonomskog fenomena. Razviti kod studenata sposobnosti za kritiko miljenje; uporabu teorijskih koncepata za razumijevanje drutveno-ekonomskih pojava u vlastitom drutvu kao i usporedbu s drugima, kreativno primijeniti socioloke koncepte na svakodnevno iskustvo studenata. Potai kritiko analitike sposobnosti studenata, razumijevanje uzrono posljedinih veza u drutveno-ekonomskim odnosima, te formiranje osobnih stavova o stanju u dru tvu. Osposobiti studente za razumijevanje, tumaenje, dijelom i istraivanje drutveno-ekonomskih pojava i procesa. Nema Predvidjeti utjecaj drutveno-ekonomskog i institucionalnog okruenja na donoenje poslovnih odluka

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Kritiki i analitiki tumaiti socioloku problematizaciju ekonomskog ivota, Razumjeti, istraivati i tumaiti drutvene osnove ekonomskog ponaanja. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Sociologija moi: Definirati i objasniti specifinost sociolokog pristupa Razlikovati, definirati i objasniti temeljne pojmove sociologije Objasniti, razlikovati, interpretirati i usporediti razliite socioloke teorije, kole i pravce klasinih i suvremenih pristupa (vezano uz razliite drutvene probleme i razliite relevantne drutvene teme) Istraiti drutvene procese na elementarnoj razini

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

92

Analizirati i objasniti relevantne drutvene pojave, procese i trendove suvremenih drutava Definirati, analizirati i objasniti temeljne drutvene institucije, te objasniti utjecaj drutveno povijesnog konteksta na njih Primijeniti socioloki perspektivu na ekonomski fenomen Objasniti meusobnu vezu izmeu drutvene interakcije i oblikovanja ekonomskih interesa Identificirati, usporediti i objasniti mjesto i ulogu suvremenog hrvatskog drutva s obzirom na razliite drutvenoekonomske procese u okviru globaliziranog svijeta Prepoznati ulogu drutveno-ekonomske odgovornosti poduzea s obzirom na potivanje potreba okruja u kojem djeluje

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave (1 sat) 2. Sociologija i njezin predmet: definicija, razine i struktura Socioloki pristup istraivanju drutvenih procesa, odnosa i struktura. (2 sata) 3. Osnove socioloke tradicije. Pojava i disciplinarni razvoj. (2 sata) 4. Klasine socioloke teorije Razine i struktura. Temeljne teorijske koncepcije. (2 sata) 5. Suvremene teorije drutva i sociologija modernosti (1 sat) 6. Metode i tehnike istraivanja drutvenih injenica Metodoloki zadaci, vrste i tipovi istraivanja. Strategije, faze i metode istraivanja. (2 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 7. Struktura drutva Drutvena grupa kao elementarna socioloka kategorija. Drutvene norme, 8. Drutvene institucije: vrste i funkcije (2 sata) 9. Socijalna stratifikacija Drutvena stratifikacija kroz povijest (kaste, stalei, klase). Klase i slojevi u suvremenim drutvima. Spol i drutvena nejednakost. Rasne i etnike razlike u pluralnim drutvima. (2 sata) 10. Kultura i drutvo Socijalizacija u uvjetima isprepletenosti kultura i visoke tehnologije i komunikacije. Socijalizacija i individualna sloboda. (2 sata) 11. Sustavi vjerovanja: religija i ideologija (2 sata) 12. Drutveno kretanje i drutvene promjene Globalizacija: novi standardi, nove nejednakosti, novi socijalni odnosi. Uloga transnacionalnih korporacija u ekonomskom i kulturnom integriranju svijeta. Hrvatsko drutvo u procesima integracije. (3 sata)

vrijednosti i uloge. (2 sata)

93

13. Ekonomska sociologija (2 sata) 14. Rad i vlasnitvo Rad, zaposlenost i dokolica. Podjele rada i razvoj drutva. Vlasnitvo i kontrola u suvremenom kapitalizmu. Vlasnitvo nad materijalnim i intelektualnim resursima. Utjecaj i snaga korporacija. Sindikalno organiziranje i zatita prava radnik a. Globalno trite rada i kapitala (3 sata) 15. Poslovna etika i drutvena odgovornost poduzea Suvremeni kapitalizam i etika dimenzija poduzetnitva. Razvoj i napredak kao etika i ekoloka kategorija . (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 1. Pohaanje predavanja i seminara 2. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu 2.8. Obveze studenata 3. Polaganje kolokvija 4. Izrada i prezentacija seminarskog rada na zadanu temu Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,3 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit 1 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

2,25 0,45

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Aktivnost u nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pod studentskom aktivnou podrazumijeva se spremnost na sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu na satu, te uredno g izvravanja domaih zadaa koje se sastoje od pripremanja za nadolazeu temu predavanja (u smislu traenja pojmova u rjenicima, opeg informiranja o zadanoj temi u mass medijima, itanja kraih informativnih lanaka, te pretraivanja informacija na Internetu). Aktivnom participacijom u nastavi student moe ostvariti od 3 do15 bodova

94

3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, aktivnosti u nastavi i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Kolokviji Ukupno 10 bodova 15 bodova 75 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pismeni dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

undali, A., Sociologija, Udbenik sociologije za ekonomiste, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera, Osijek, 2011. undali, A., Hrvatsko drutvo i integracijski procesi, MH, Osijek, 2004.
Predavanja iz predmeta Sociologija za tekuu akademsku godinu Objavljena na web stranici Veleuilita u Poegi

Bard, A. Sderqvist, J. Netokracija, Zagreb, Differo, 2003. Beck, U., Grande, E., Kozmopolitska Europa, kolska knjiga, Zagreb, 2006. 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Berger, P. Luckmann, T. Socijalna konstrukcija zbilje, Naprijed. Zagreb, 1992. Castells, Manuel Uspon umreenog drutva, , Golden marketing. Zagreb, 2000. Drucker, P. Nova zbilja, Novi liber. Zagreb, 1992. Drucker, Peter Upravljanje u buduem drutvu, M.E.P. Consult. Zagreb, 2007. Edvinsson, L. Korporacijska longituda, Differo. Zagreb, 2003.

95

Friedman, M. Kapitalizam i sloboda, , Globus kolska knjiga. Zagreb, 1992. Fukuyama, F., Kraj ovjeka?, Izvori. Zagreb, 2003. Giddens, A. Trei put, , Politika kultura, Zagreb, 1999. Gray, J. Lana zora Iluzije globalnog kapitalizma, Masmedia. Zagreb,1997. Plany, K., Velika preobrazba, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb, 1999. Puljiz, V. Globalizacija i socijalna dr ava, , Revija za socijalnu politiku. Zagreb, 1998. Rifkin, J., Biotehnoloko stoljee, Naklada Jesenski i Turk HSD, Zagreb, 1999 Rifkin, J., Europski san, kolska knjiga, Zagreb, 2006. Swedberg, R,. Naela ekonomske sociologije, MATE, Zagreb, 2006. Thurow, L., Budunost kapitalizma, MATE. Zagreb, 1997. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi kroz sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu na satu, te urednog izvravanja domaih zadaa koje se sastoje od pripremanja za nadolazeu temu predavanja , posebice su studenti aktivni na seminarima njihovom izradom i prezentacijom pred ostalim studentima. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na seminarima, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

96

Tablica 20.QS2-REV-T2-TR-GM2-2013

1. OPE INFORMACIJE
1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Cilj je usvojiti, kroz predavanja, temeljna matematika znanja nuna za bolje razumijevanje prirodnih zakonitosti. Kroz vjebe usvojiti osnovna matematika znanja potrebna za rjeavanje problema i zadataka. Navikavati na sustavnost, tonost, urednost i konciznost u pismenom i usmenom izraavanju i rjeavanju problema. Nema uvjeta 2. primijeniti metode matematikog miljenja u rjeavanju poslovnih problema pred. Bojan Radii, prof. Gospodarska matematika 2 Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) i 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 + 30 V 1.

Struni studij Raunovodstvo struni studij Trgovina Obvezan 1.

manje od 20% vie od 20%

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Gospodarska matematika 2, moi: izdvajati vane podatke izraavajui ih kroz postotni (promilni) izraun 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

izraavati probleme koristei matematike metode uvrtavati varijable u odgovarajue formule formulirati razliite modele kamatnog rauna
modelirati otplatne tablice na temelju odabira metode otplate zajma Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Postotni raun (4 sata) Trojno pravilo. (4 sata) Raun diobe. (4 sata) Raun smjese. (4 sata) Verini raun (4 sata)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1. 2. 3. 4. 5.

97

6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15. 16.

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Nizovi. (4 sata) Jednostavni dekurzivni kamatni raun. (4 sata) Jednostavni anticipativni k amatni raun. (4 sata) Sloeni dekurzivni kamatni raun. (4 sata) Nominalni, konformni i relativni kamatnjak. (4 sata) Sloeni anticipativni kamatni raun. (4 sata) Konana i poetna vrijednost prenumerando i postnumerando uplata (isplata). (4 sata) Model otplate zajma jednakim anuitetima (4sata) Model otplate zajma unaprijed dogovorenim anuitetima. (4sata) Model otplate zajma promjenjivim anuitetima. (4sata) Konverzija zajma. (4sata). predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje
(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji Usmeni ispit 1,5 0,5

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Seminarski rad Aktivnost u nastavi

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 10 bodova. 3. Kolokviji 1i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose studentu najvie 70 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno 50% predvienih bodova. 4. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

98

Na usmenom dijelu ispita student moe ostvariti od 1 do 10 bodova U konanu ocjenu ulaze evidencija pohaanja nastave, domae zadae, rezultati kolokvija i usmeni dio ispita . Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 10 bodova Kolokvij 70 bodova Usmeni ispit 10 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Reli, B., Gospodarska matematika, Zagreb, 2002. Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

B. Kovai, B. Radii, Gospodarska matematika, K, Zagreb, 2011.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

eljko Zrno, (2011) Matematika za ekonomiste, Knin: Veleuilite Marko Maruli; Grui, B., Jemri, I., utalo, I., Volarevi, H., Matematika za ekonomiste i managere, MATE, ZEM, Zagreb, 2006. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama i izradom domaih zadaa. U evidencijs kom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

99

Tablica 21.QS2-REV-T2-R-STA2-2013.

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija mr.sc. Mirjana predava Radman-Funari, vii 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30P+30V 1

Uvod u gospodarsku statistiku II Nema

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 1.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s vanosti praenja ekonomskih i drutvenih pojava u vremenskom razdoblju s ciljem ovladavanja odgovarajuih statistikih metoda iz cjelina koje se izuavaju ovim kolegijem radi mogunosti donoenja kvalitetnih poslovnih odluka u makroekonomiji i mikroekonom iji. Cilj je omoguiti studentima usvajanje znanja i vjetina pri tablinom i grafikom prikazivanju podataka te u izraunavanju statistikih pokazatelja radi interpretiranja ekonomskih pojava. Uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Uvod u gospodarsku statistiku II je poloen ispit iz kolegija Uvod u gospodarsku statistiku I. primijeniti statistike metode u izraunu raunovodstvenih, financijskih i drugih parametara bitnih za poslovanje poslovnih subjekata te u analizi gospodarskih pokazatelja na makro razini upotrijebiti statistike metode u rjeavanju problema vezanih za raunovodstvenu struku predvidjeti i preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika kvantitativno valorizirati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslovnog okruenja, analizirati glavna obiljeja strukture hrvatskog gospodar stva te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje analizirati i statistiki obraditi eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Uvod u gospodarsku statistiku II, moi:

100

kolegija (4-10 ishoda uenja)

a.

promatrati vremenski razvoj pojava, traiti njihove zakonitosti, predvidjeti razvoj pojava, grafiki prikazati i usporediti vremenske nizove i interpretirati ih, dinamiku vremenskih nizova iskazati apsolutnim i relativnim pokazateljima, usporeivati promjene vrijednosti promatranog razdoblja u odnosu na prethodno i baz no razdoblje, interpretacija i grafiko prikazivanje relativnih promjena jedne pojave i preraunati indekse, 5 analitikim pristupom pratiti dinamiku pojedinih pojava prema promjenama cijena ili prema promjenama koliina 6 izraunati i pratiti dinamiku dviju ili vie pojava, izraunati i interpretirati skupne indekse neovisno o poslovnim entitetima koji se razlikuju ovisno o vrstama djelatnosti 7 analizirati podatke u odreenom vremenskom razdoblju radi prognoziranja buduih kretanja pojave u kratkoronom, srednjoronom i dugoronom razdoblju 8 izraunati jednadbu linearnog trenda metodom najmanjih kvadrata radi ispitivanja podataka vremenskog niza 9 primijeniti neparametrijske metode, metode pominih prosjeka za utvrivanje trenda 10 utvrditi sezonske utjecaje koje s ekonomskog gledita imaju nepovoljno djelovanje i ukloniti ih iz pojave Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave 1 2 3 4

Korelacijska analiza, vrste varijabli, dijagram rasipanja (4 sata) b. Pearsonov koeficijent korelacije Smjer korelacije, intenzitet korelacije, krivolinijska korelacija (4 sata) c. Spermanov koeficijent korelacije Izraun Spermanovog koeficijenta korelacije (4 sata) d. Regresijska analiza Jednostavna linearna regresija, regresijski model (4 sata) e. Metoda najmanjih kvadrata f. Linija regresije (linija najmanjih kvadrata, procjenjivanje parametara modela regresije, koeficijent determinacije (4 sata) Uvod u analizu vremenskih nizova

Vrste vremenskih nizova, grafiko prikazivanje i usporeivanje vremenskih nizova, pokazatelji dinamike vremenskih nizova (4 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen sata) prema satnici nastave g. Indeksi Individualni indeksi, indeksi na stalnoj bazi, indeksi na promjenjivoj bazi, grafiko prikazivanje indeksa (4 sata) h. Preraunavanje individualnih indeksa Preraunavanje baznih u verine indekse, preraunavanje verinih u bazne indekse, preraunavanje baznih indeksa u niz originalnih vrijednosti (2 sata) i. Skupni indeksi Individualni indeksi koliina i cijena, Skupni indeksi koliina: Laspeyresov skupni indeks koliina, Paascheov skupni indeks koliina, Srednji indeks koliina (4 sata) j. Skupni indeksi cijena, skupni indeksi vrijednosti Laspeyresov skupni indeks cijena, Paascheov skupni indeks cijena, Srednji indeks cijena , Indeks potroakih cijena, Skupni indeks vrijednosti (4 sata) k. Trend Trend komponenta, sezonska komponenta, ciklika komponenta, sluajna (rezidualna) komponenta, aditivni model

101

vremenskog niza (4 sata) l. Linearni trend Linija trenda, procjena parametara, ishodite vremenskog niza (4 sata) m. Interpretacija i grafiko prikazivanje linearnog trenda (4 sata) n. Preraunavanje jednadba linearnog trenda (4 sata) o. Pomini prosjeci i sezonski utjecaji Desezioniranje vremenskog niza, Postupak desezioniranja vremenskog niza (2 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava - Pohaanje predavanja i vjebi - Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu - Polaganje kolokvija - Nositi na nastavu pribor za biljeke i kalkulator Pohaanje nastave 2 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 0,5 Referat Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Problemski zadatak

(ostalo upisati)

0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Rjeavanje problemskog zadatka (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Rjeavanje problemskog zadatka i njegova prezentacija pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz rjeavanje problemskog zadatka moe ostvariti 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, rijeenog problemskog zadatka i pohaanje nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova

102

 Problemski zadatak Kolokviji Ukupno

10 bodova 80 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Horvat, J. i Mijo, J. (2012), Osnove statistike, Zagreb: Ljevak 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) oi I. (2004), Primijenjena statistika, Zagreb: kolska knjiga oi I. (1998.), Zbirka zadataka iz statistike, Zagreb: Ekonomski fakultet Zagreb 3 6 5 Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

oi I. i Serdar, V. (2002), Uvod u statistiku, XII. Izdanje, Zagreb: kolska knjiga oi I. (2006.), Statistika, Zagreb: kolska knjiga Newbold P. et al. (2003), Statistics for Business and Economics, Upper Sadle River: Prentice Hall Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, s naglaskom na prijedloge studenata za izradu posebnih zadataka. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave i izradom zadataka nakon provedenog kolokvija radi otklanjanja nejasnoa i upotpunjavanja znanja. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po po trebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

103

Tablica 22.QS2-rev-t2 -R,T2 -ENG-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija Vesna Vuli,prof. Engleski jezik II 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Uvjet za upis kolegija je poloeni ispit iz kolegija Engleski jezik I. Konsolidiranje jezinih struktura i gramatike. Poznavanje i koritenje vokabulara struke. 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Usvajanje tehnika itanja strue literature. Usvajanje tehnika pisanja saetaka i strunih radova. Komuniciranje koristei engleski jezik u slubi struke. Oekuje se da e student moi: 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom engleskom jeziku. Objasniti gramatike strukture i principe. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 15P+15V 1.

Struni studij Raunovodstvo/Trgovina O 1.

manje od 20% vie od 20%

104

Demonstrirati pisanje i govor na engleskom jeziku s dovoljnom razinom tonosti i tenosti. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Razlikovati relevantne elemente u tekstu. Ostvariti samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku. Sudjelovati aktivno u prethodno najavljenim tematskim raspravama. Pismeno oblikovati saetak strunog teksta. Opisati dijagrame, sheme, slike.

1.Introduction 2. Money 3. Reporting Financial Success 4. Describing Trends 5. Advertising 6.What Makes Nike's Advertising Tick? 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 7. Language Review 8. Cultures 9. Cultural Advice 10. Social English 11. Employment 12. Motivating High-calibre Staff 13.Trade 14.UK Develops Taste for Fair Trade 15.Revision predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

105

 Pohaati predavanja i vjebe(student moe najvie tri puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovati u nastavnome procesu 2.8. Obveze studenata Pisati domae zadae Poloiti kolokvije Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost nastavi u

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pismeni ispit Istraivanje Referat

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa 0,5

(ostalo upisati)

1,25 0,125

Seminarski rad Usmeni ispit

0,125

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3. Kolokviji 1. i 2. (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau usmeni dio ispita. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencija pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit Kolokviji Ukupno 30 bodova 60 bodova 100 bodova

106

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi.

Naslov

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

D. Cotton, D. Falvey, S. Kent: Market Leader New Edition, Longman, 2005

J. Rogers: Market Leader New Edition, Business English, Practice File, 2005 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

V. Vuli: Business English Workbook: Accounting and CommerceII, Poega, 2009 : http://www.vup.hr/_Data/Files/120918113538299.pdf

Aricles from business press ( available in class )

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili

107

dopuna studijskoga programa)

1. Murphy, R: English Grammar in Use, Cambridge University Press, 1994 2. Duckworth, M: Business Grammar and Practice, New Edition, Oxford University Press, 2005 3. Karlovan, V: An Advanced Leadners English Grammar Workbook, Profil, 2002. 4. T. Aspinall, G. Bethell: Test Your Business Vocabulary in Use, Cambridge University Press, 2003 5. eljko Bujas: Veliki englesko-hvatski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 6. eljko Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 7. Lj. Rado M. Meler: Englesko-hrvatski rjenik nazivlja u marketingu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1994. 8. Oxford Advanced Learners Dictionary, Oxford University Press 2005 9. Oxford Business English Dictionary, Oxford University Press 2005

Studenti aktivno sudjeluju u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidenci jskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitu. Informacije o napretku i eventualnim problemima analizir aju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo-evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

108

Tablica 23.QS2-REV-T2-R,T2-NJEM-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloen kolegij njemaki jezik I Konsolidiranje jezinih struktura i gramatika Poznavanje i koritenje vokabulara struke Usvajanje tehnika itanja strune literature Usvajanje tehnike pisanja saetaka Komuniciranje koristei njemaki jezik u slubi struke Zoran Mirosav, prof. Njemaki jezik II 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 15 P+15 V 1

struni studij Raunovodstvo, Trgovina

OBVEZAN 1.

manje od 20% vie od 20%

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

6. 7. 8. 9. 10.

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegij a Njemaki jezik II, moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom njemakom jeziku 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Razviti osnove strukovnog njemakog jezika i gramatike iz podruja ekonomije Uvrtavati struni vokabular u samostalnom i spontanom usmenom i pismenom izraavanju Razviti receptivne tehnike itanja i razumijevanja strukovnih tekstova Iznositi hipoteze na osnovu proitanih strunih tekstova, te strukturirati informacije pronaene u istom

109

Prilagoava se nepoznanicama koritenjem opih i strunih rjenika Formulirati samostalne razgovore vezane uz struku Izraavanje strunih fenomena

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1. Die Republik Kroatien. (2 sata) 2. Rijeka. (2 sata) 3. Die Bundesrepublik Deutschland. (2 sata) 4. Das Lager. (2 sata) 5. Der Broraum. (2 sata) 6. Brottigkeit. (2 sata) 7. Wiederholung. (2 sata) 8. Zustzliche bungen. (2 sat) 9. EDV. (2 sata) 10. Der Computer. (2 sata) 11. Die Wirtschaft. (2 sata) 12. Der Bergbau. (2 sata) 13. Die Landwirtschaft. (2 sata) 14. Wiederholung (2 sata) 15. Semesterabschlu (2 sata)
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi (student ima pravo najvie tri (3) puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje dva (2) kolokvija Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat 1,25 Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa 0,125

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji

110

Aktivnost u nastavi

0,125

Usmeni ispit

0,5

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau i usmeni dio ispita. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit 30 bodova Kolokviji 60 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Turina-Ani, J., Ferkovi, M., Kljuari, K.: (1996.): Wirtschaftsdeutsch, Informator, Zagreb. Brandi, D. (1996.): Njemako-hrvatski gospodarski i pravni rjenik, Informator, Zagreb. Jaki, B., Hurm, A.: (2004.): Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska Knjiga, Zagreb. Broj primjeraka u knjinici 2 5 2 Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

111

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo -evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

112

Tablica 24.QS2-REV-T2-R-TZK2-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi dr.sc.Nevenka Breslauer,prof.v.. Tjelesna i zdravstvena kultura II. Marija Blaievi,prof. Struni studij Raunovodstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 0 30 1.

Obavezan (O) 1.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je omoguiti studentima stjecanje temeljnih teorijskih i praktinih znanja kojima e se osposobiti za samostalno cijeloivotno programiranje i provoenje procesa vjebanja, te stvoriti naviku za zdravim nainom ivota .
Nema uvjeta Ponavljanje nauenih motorikih struktura gibanja iz Tjelesne i zdravstvene kulture I. i II. Oekuje se da e student,nakon odsluanog kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura II.,moi: 1.Pravilno izvoditi tehniku vjebi u pripremnom i zavrnom dijelu sata (pripremne vjebe i vjebe istezanja) 2.Osmisliti i demonstrirati vjebe u pripremi tijela za fiziku aktivnost

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

3.Pravilno odabrati i upotrijebiti sportske rekvizite i pomagala 4.Razlikovati vjebe i nain treniranja motorikih i funkcionalnih sposobnosti 5.Koristiti odreena motorika znanja u momadskim i individualnim sportovima 6.Primjeniti kretne i tehnike strukture za vrijeme igre s osnovnim pravilima 7.Aktivno sudjelovati u organizacijskim oblicima rada (terenska nastava-izleti,planinarenje,orijentacijsko tranje,klizanje,) u svrhu poboljanja zdravstvene,obrazovne i odgojne komponente

113

1.Ponavljanje nauenih kretnih i tehnikih struktura koje su se obradile u zimskom semestru - (2 sata) 2.Osnove tenisa (metodika backhand udarca) 2 sata Odbojka (prezentacija osnovnih odbojkakih pravila) 3.Tenis (backhand udarac-metodike vjebe u paru) 2 sata Odbojka (simulacija odbojkakih stavova i kretanje u odbojkakim stavovima) 4.Tenis (vjebe na mrei) 2 sata Odbojka (uenje odbojkake koarice-vrno odbijanje iznad glave u paru) 5.Tenis (igra na mrei) 2 sata Odbojka (vrno odbijanje -zadaci na mrei u paru i trojci) 6. Tenis (backhand udarac- igra na mrei u paru) 2 sata Odbojka (vrno odbijanje preko glave-zadaci na mrei u paru) 7.Tenis ( forehand i backhand udarac-zadaci na mrei) 2 sata 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Odbojka ( metodika donjeg podlaktinog odbijanja u paru) 8.Tenis (metodika tenis servisa) 2 sata Odbojka (donje podlaktino odbijanje-zadaci na mrei u paru i trojci) 9.Tenis (tenis servis- zadaci preko mree) 2 sata Odbojka (metodika donjeg servisa-zadaci u paru i na mrei) 10.Tenis (prezentacija o osnovnim pravilima igre i bodovanju u tenisu) 2 sata Odbojka (metodika gornjeg tenisservisa-zadaci u paru i na mrei) 11. Tenis (igra na mrei-primjena nauenih tehnikih elemenata u tenisu) 2 sata Odbojka (metodika sme udarca) 12. Odbojka (metodike vjebe u trojci na mrei-sme udarac,tehnika bloka i prijem lopte) 2 sata 13.Rad u stanicama (6 stanica s razliitim zadacima) 2 sata 14.Atletika (tranje zadanih dionica razliitim tempom) 2 sata 15.Natjecanje unutar grupa u momadskim i individualnim sportovima -2 sata

114

2.6. Vrste izvoenja nastave:

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava

2.7. Komentari: samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

Teorijska predavanja i terenska nastava iz kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura I. i II. se provode u dijelu zimskog semestra,a seminari se dodjeljuju studentima koji nisu ostvarili uvjet za potpis iz kolegija Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata 2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

(ostalo upisati) Aktivnost u nastavi Usmeni ispit 1.Pohaanje nastave Od studenata se oekuje da redovito pohaaju vjebe (najmanje 50% predvienih sati aktivne nastave) Za svakog studenta vodi se evidencija o pohaanju nastave i uspjesima proisteklim iz njegovog dodatnog rada i aktivnosti Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava 2.Mogunosti dodatnih aktivnosti studenata Prisutnost na nastavi u obliku demonstratora vjebi Aktivni ili kategorizirani sporta (prema HOO-u) lan Veleuiline sportske ekipe na dravnom ili regionalnom prvens tvu lan Veleuiline sportske ekipe na upanijskim i gradskim prvenstvima i ligama Sudionik sportskih natjecanja u organizaciji Veleuilita 3.Seminarski rad Pravo na potpis kojim se u indeks potvruje uredno izvravanje propisanih obveza imaju studenti koji su bili prisutni na nastavi minimalno 50% od ukupnog broja nastavnih sati. U dogovoru s nastavnim predavaem obveze o prisutnosti na nastavi se reguliraju i putem dodatnih aktivnosti studenata koji su prethodno navedeni. Studenti koji ne ostvare uvjet za potpis piu seminarski rad na temu koju zadaje nastavni predava. Ako studenti ne izvre svoje obveze u zadanom roku,nemaju pravo na potpis iz kolegija i isti kolegij mogu upisati u iduoj akademskoj godini.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

115

1.Tudor O. Bompa, PhD (2006): Periodizacija- teorija i metodologija treninga, Gopal, Zagreb 1

2.Dragan Milanovi (1997): Prirunik za sportske trenere, Fakultet za fiziku kulturu, Sveuilite u Zagrebu 3.Dr.sc.Novak d.o.o.,Zagreb Ivan (2006): Sportski marketing i industrija sporta,Mailing

1 1

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Nema dopunske literature Studenti sudjeluju aktivno u nastavi (posebice vjebama), izvannastavnim aktivnostima i sportskim natjecanjima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti n a nastavi ,aktivnosti studenata te aktivnim i kategoriziranim sportaima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima u zavrnom dijelu sata i u terminu konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata ( studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te,po potrebi za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija,metoda rada te ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

116

Tablica 25.QS2-REV-T2-RT-SOM 2

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4.Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5.Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Cilj je pribliiti studentima pojam trita i njegovih osobitosti u dananjem poslovnom okruenju, te pojam marketinga kao poslovne aktivnosti koja povezuje proizvodnju s potronjom tako da se maksimalno, i to profitabilno, zadovolje potrebe drutva koje se na tritu pojavljuju kao potranja. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje elemenata ponaanja potroaa, istraivanja trita, politike proizvoda i cijena. nema v.pred.dr.sc. Berislav Andrli Osnove marketinga 2-seminar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 15 1.

Struni Raunovodstvo, Trgovina O 1.

x manje od 20% vie od 20%

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi -

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo i Trgovina studenti e moi:
- obrazloiti primjenu marketinga unutar struke - usporediti i primijeniti metode istraivanja trita i metodologije izrade marketing plana, poslovnog plana i drugih analiza trita prema potrebama trgovinskih subjekata i trinih pomagaa - sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Student, nakon poloenog seminara: - Kategorizira i usporeuje vrste distribucije - Objanjava temeljne oblike komunikacije u marketingu - Analizira pojedine medije oglaavanja - Prepoznaje i objanjava tehnike odnosa s javnou - Planira organizaciju marketinkog odjela poduzea - Utvruje specifinosti granskog marketinga u pojedinim sektorima trita Teme seminara koji se izlau su:

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen

117

prema satnici nastave

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Definicija i vrste distribucije- 1 sat Pojmovno odreenje promocije-1 sat Klasifikacija promocijskog miksa-1 sat Radio i televizija kao mediji propagande-1 sat Analiza ostalih masovnih medija-1 sat Funkcije propagandnih agencija-1 sat Interni i eksterni odnosi s javnou-1 sat Publicitet kao promocijska aktivnost-1 sat Granine promocijske aktivnosti-1 sat Organizacija marketinga-1 sat Marketinka kontrola-1 sat Marketing u turizmu-1 sat Meunarodni marketing -1 sat Drutveni marketing-1 sat Ostala podruja granskog marketinga-1 sat predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

Pohaanje seminara 2.8. Obveze studenata Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje seminara ako je odabran kao Seminar I Izlaganje seminara Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 0,4 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,4 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

0,2

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1. Pohaanje nastave Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 3. Napisani i obranjeni seminar donosi odreeni broj bodova . Student kroz to moe ostvariti 80 bodova. 4. Prezentacija ostvaruje 20 bodova U konanu ocjenu ulazi pisani i usmeni dio seminara.

118

Elementi ocjenjivanja: Prezentacija seminara Pisani dio seminara Ukupno

20 bodova 80 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Meler, M.: Marketing, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2002. Broj primjeraka u knjinici 12 Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Lackovi, Z., Andrli, B.: Osnove stratekog marketinga, Veleuilite u Poegi, Geno, 10 Poega, 2007. Kotler P.: Upravljanje marketingom- analiza, planiranje, primjena i kontrola, Mate, Zagreb, 2001. Previi J., Ozreti Doen : Osnove marketinga, Adverta, Zagreb, 2007. Vraneevi T., Vignali C., Vrontis D.: Upravljanje stratekim marketingom, Accent, Zagreb, 2004. Renko N.: Strategije marketinga, Naklada Ljevak, Zagreb, 2005. McDonald M.: Marketinki planovi- kako ih pripremati, kako ih koristiti, Masmedia, Zagreb, 2004. Meler M.: Osnove marketinga, Sveuilite Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 2005. Kotler, P.: Kotler o marketingu- kako stvoriti, osvojiti i gospodariti tritima, Masmedia, Zagreb, 2006. Grbac, B.: Naela marketinga, Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci, Rijeka, 2007. Andrli, B.: Osnove turistikog trita, Veleuilite u Poegi, 2013.

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima, i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

119

Tablica 26.QS2-REV-T2-R-OGH1-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je kritiki analizirati glavna obiljeja gospodarske strukture i gospodarskih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, obrazloiti uvjete u kojima su se promjene dogaale, analizirati mjere i instrumente ekonomske politike i okruenja te njihov utjecaj na stanje u hrvatskom gospodarstvu i poslovanje poslovnih subjekata. Nema uvjeta 1. Utvrditi glavna obiljeja strukture hrvatskog gospodarstva te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje. 2. Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. 1. Objasniti strukturu gospodarskog sustava te identificirati i analizirati osnovne pokazatelje gospodarske razvijenosti na primjeru 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) hrvatskog gospodarstva. 2. Identificirati znaaj demografskog kapitala u gospodarskom razvoju te analizirati demografske veliine i trendove u Republici Hrvatskoj. dr.sc. Mirjana Jele Ragu, v.pred. Osnove gospodarstva Hrvatske I Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4 30 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezni 2.

manje od 20% vie od 20%

120

3. Valorizirati hrvatske prirodne resurse i proizvodni kapital. 4. Analizirati hrvatsko trite rada i kritiki prosuivati mjere aktivne politike zapoljavanja. 5. Samostalno osmisliti program poticanja zapoljavanja, odnosno sredstva, instrumente i mjere politike zapoljavanja na regionalnoj razini. 6. Prepoznati znaaj socijalne infrastrukture u hrvatskom gospodarstvu te kritiki prosuivati kretanja u hrvatskom obrazovnom, znanstvenom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu. 7. Analizirati sektorsku strukturu hrvatskog gospodarstva te analizirati i kritiki prosuivati kretanja u poljoprivredi, industriji i uslunim djelatnostima u hrvatskom gospodarstvu. 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. (1 sat) Uvod i definicija nacionalnog gospodarstva. (1 sat) 2. Temeljni ekonomski pojmovi (potranja, ponuda, proizvodnja, trokovi). (2 sata) 3. Temeljni ekonomski pojmovi (potranja, ponuda, proizvodnja, trokovi). (2 sata) 4. Hrvatski demografski kapital. (2 sata) 5. Hrvatska populacijska politika. (2 sata) 6. Prirodni resursi hrvatskog gospodarstva i proizvodni kapital. (2 sata) 7. Zaposlenost, nezaposlenost i hrvatsko trite rada. (2 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 8. Tematska radionica: hrvatsko regionalno trite rada. (2 sata) 9. Socijalna infrastruktura: obrazovanje i znanost u Republici Hrvatskoj. (2 sata) 10. Socijalna infrastruktura: hrvatski mirovinski i zdravstveni sustav. (2 sata) 11. Tematski dokumentarni film. (2 sata) 12. Sektorska struktura hrvatskog gospodarstva: poljoprivredni razvitak u hrvatskom gospodarstvu i agrarna politika. (2 sata) 13. Sektorska struktura hrvatskog gospodarstva: industrijski razvitak i reindustrijalizacija hrvatskog gospodarstva. (2 sata) 14. Sektorska struktura hrvatskog gospodarstva: uslune djelatnosti u hrvatskom gospodarstvu (turizam, trgovina, promet). (2 sata) 15. Rekapitulacija, ponavljanje i provjera znanja. (1 sat) II. kolokvij. (1 sat) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

121

mjeovito e-uenje terenska nastava

(ostalo upisati)

Pohaanje predavanja, aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu i praenje aktualnih zbivanja u hrvatskom gospodarstvu. 2.8. Obveze studenata Nositi na nastavu obveznu ispitnu literaturu (poglavlja koja se obrauju na nastavi), biljenicu i materijale s predavanja (web stranice Veleuilita u Poegi) relevantne za predvienu temu predavanja. Aktivno sudjelovanje na radionici, samostalno izvrenje zadatka i njegova samostalna prezentacija. Polaganje dva (2) kolokvija. Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 0,5 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju dolazaka na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 2. Izvreni zadatak na tematskoj radionici (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje studenta na radionici i samostalno izvrenje zadatka donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivni pristup izvrenju zadatka te njegovoj prezentaciji moe ostvariti od 0 do 1 0 bodova. 3. Blic testovi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Poloeni blic testovi donose odreeni broj bodova. Student tijekom semestra pie dva kraa blic testa (bez prethodne najave), jedan prije svakog kolokvija, ovisno o ocjeni koja se dobije iz navedenog testa student moe ostvariti od 0 do 1 0 bodova (negativna ocjena ne donosi pozitivne bodove). 4. Kolokviji I i II ((sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student tijekom semestra pie dva kolokvija te putem njih moe ostvariti najvie 70 bodova, svaki kolokvij nosi maksimalno 35 bodova. Student je u obvezi poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti minimalno moguih bodova. U konanu ocjenu iz kolegija ulaze rezultati kolokvija, blic testova, projektnih prijedloga i po haanja nastave.

Elementi ocjenjivanja:

Sudjelovanje u nastavi Radionica

10 bodova 10 bodova 122

Blic testovi Kolokviji

10 bodova 70 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvije obvezan je izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni ispit je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena predstavlja prosjek dviju navedenih cjelina. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1. avrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politika kultura d.o.o. 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 2. Jele Ragu, M. (2013) Osnove gospodarstva Hrvatske I. Nastavni tekst predavanja iz kolegija Osnove gospodarstva Hrvatske I objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi 3. Zabiljeke s predavanja. 5 http://www.vup.hr Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

1. Bari, V. i avrak, V. (2005) Osnove hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Mikrorad d.o.o. i Ekonomski fakultet Zagreb. 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 2. Grupa autora, urednik Drui, I. (2003) Hrvatsko gospodarstvo. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. 3. Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2007) Ekonomija, XVIII. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o. 4. Wertheimer - Baleti, A. (1999) Stanovnitvo i razvoj. Zagreb: MATE d.o.o. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice radionici na kojoj razvijaju i razrauju vlastitu ideju prema tematskom zadatku. Prilikom razrade potrebnih sredstava, instrumenata i mjera, studentima je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija ko d studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika takoer se vodi evidencija o prisutnosti studenata na nastavi, ali i o aktivnosti studenata na predavanjima, rezultatima ostvarenima na blic testovima i kolokvijima te rezultatima ostvarenima na radionici. Uspjenost studenata na blic testovima, kolokvijima i ispitima analizira se tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o

123

zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

124

Tablica 27.QS2-REV-T2-R-RP1-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za razumijevanje osnovnih raunovodstvenim pojmovima, poslovnih knjiga poduzetnika, pravila evidentiranja poslovnih promjena u poslovnim knjigama poduzetnika te financijskih izvjetaja poduzetnika. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje elemenata fin ancijskih izvjetaja i samostalno sastavljanje financijskih izvjetaja. Nema uvjeta dr.sc. Verica Budimir, prof.v.. Raunovodstvo za poduzetnike I Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 45 + 30 V 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo studenti e moi: raunovodstveno valorizirati poslovne dogaaje, odnosno njihov utjecaj na financijski poloaj subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika
2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika

prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje
sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju

preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza
2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike I, moi: obrazloiti faze raunovodstvenog procesa analizirati poslovne dogaaje, knjigovodstvene isprave i poslovne knjige poduzetnika

125

 interpretirati knjigovodstveni konto i primjenu kontnog plana u raunovodstvenom praenju poslovanja poduzetnika razlikovati pravila evidentirati na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda te izabrati i primijeniti odgovarajue pravilo
prilikom knjigovodstvene evidencije poslovnih dogaaja interpretirati financijske izvjetaje poduzetnika prepoznati i vrjednovati elemente financijskih izvjetaja poduzetnika voditi postupak inventure napraviti ispravak knjigovodstvenih pogreaka usporediti kriterije vrednovanja elemenata financijskih izvjetaja

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Povijesni razvoj i struktura raunovodstva (5 sati) 2. Raunovodstvena naela i standardi kao okvir financijskog izvjetavanja Zakon o raunovodstvo (5 sati) 3. Obiljeja, sadraj i faze raunovodstvenog procesa Knjigovodstvene isprave, poslovne knjige, definicija i vrste knjigovodstvenih rauna/konta, raunski (kontni) plan (5 sati) 4. Financijski izvjetaji poduzetnika Pojam financijskih izvjetaja, sadraj i elementi financijskih izvjetaja, pravila evidentiranja na raunima (kontima) (5 sat i) 5. Bilanca Bilanne pozicije, elementi financijskog poloaja, bilanna jednadba (5 sati) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 6. Elementi uspjenosti poslovanja Primjeri knjienja na T kontima (5 sati) 7. Sastavljanje bilance Otvaranje poetnih stanja, evidentiranje poslovnih dogaaja, zakljuak konta, sastavljanje bilance, bilanne promjene (5 sati) 8. Raun dobiti i gubitka Povezanost bilance i rauna dobiti i gubitka, sadraj rauna dobiti i gubitka, metode sastavljanja rauna dobiti i gubitka (5 sati) 9. Izvjetaj o novanom tijeku Novani primici i izdaci, aktivnosti, metode izvjetavanja (5 sati) 10. Evidentiranje poslovnih dogaaja (5 sati) 11. Sastavljanje financijskih izvjetaja (5 sati) 12. Predzakljune radnje

126

Inventura, knjigovodstvene pogreke, brutobilanca (5 sati) 13. Raunovodstveni informacijski sustav Interna kontrola, revizija (2 sata) 14. Izvjetaj o promjenama glavnice Struktura kapitala, raunovodstvene politike, biljeke uz financijske izvjetaje, vrednovanje elemenata financijskih izvjetaja (5 sati) 15. Korisnici raunovodstvenih informacija Kvalitetna obiljeja raunovodstva (2 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija ili izlazak na pisani i usmeni dio ispita Nositi na nastavu kontni plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 Referat Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

1,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva

127

tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvi enih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Drai Lutilsky, I. et al. (2010) Raunovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Broz Tominac, S. et al. (2010) Raunovodstvo-prirunik za vjebe. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Kontni plan za trgovaka drutva i ostale obveznike poreza na dobit, 2010. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Broj primjeraka u knjinici 7 8 8 http://www.vup.hr/ Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Budimir, V. (2009) Raunovodstvo za poduzetnike I skripta, recenzirani nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Raunovodstvo za poduzetnike I" objavljen na http://www.vup.hr/ web stranici Veleuilita u Poegi, UDK 657(075.8) Anthony, R.N. (1998) Pregled osnova raunovodstva. Zagreb: Jakubin i sin Belak, V. (2012) Osnove suvremenog raunovodstva. Zagreb: Belak Excellens Bevir, B. (2008) Kako itati i analizirat financijske izvjetaje. Zagreb: RRiF-Plus Belak, V. (2006) Profesionalno raunovodstvo. Zagreb: Zgombi & Partneri Pervan, I. (2007) Praktini vodi kroz raunovodstvo: osnovno djelo. Zagreb: Verlag Dashofer. tahan, M. et al (2010) Raunovodstvo trgovakih drutava (prema HSFI, MSFI). Zagreb: TEB Poslovno savjetovanje Belak, V. et al (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRiF-Plus. Gulin, D. et al (2006) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu Meunarodnih raunovodstvenih standarda financijskog izvjetavanja i poreznih propisa. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Deman, N. (2013) Harmonizacija i standardizacija financijskog izvjetavanja malih i srednjih poduzea. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika.

128

 asopisi: 1. Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) 2. Raunovodstvo, revizija i financije (www.rif.hr) 3. Financije i porezi (www.teb.hr) Zakonski i podzakonski propisi: 1. Zakon o raunovodstvu 2. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja 3. Meunarodni raunovodstveni standardi 4. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja 5. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

129

Tablica 28.QS2-REV-T2-R-EKP1-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija mr.sc. Mirjana predava Radman-Funari, vii 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 30P+15V 1

Ekonomika poduzetnitva I Nema

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim ekonomskim pojmovima s kojima se ekonomisti susreu u svakodnevnom poslovanju poduzea, a koji su neophodna podloga za razumijevanje problematike koja se prouava u posebnim ekonomskim predmetima. Cilj je stjecanje neophodnih vjetina za ekonomsku analizu kljunih problema malih poduzetnika. Cilj je osposobiti studente za donoenje optimalnih poslovnih odluka u gospodarskim subjektima. Nema uvjeta stei vjetine koritenja alata potrebnih za ekonomsku analizu kljunih problema malih poduzetnika i donoenje optimalnih poslovnih odluka koritenjem raunovodstvenih informacija, a u skladu sa strategijom i prioritetima kvantitativno usporediti poslovanje s konkurentnim subjektima, odnosno sektorom u okviru kojeg subjekt posluje oblikovati sustave raspodjele trokova predvidjeti i preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika kvantitativno vrednovati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslovnog okruenja sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi -

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Ekonomika poduzetnitva I, moi: 1 shvatiti i objasniti ponaanje gospodarskih subjekata, njihovu organizaciju i oblike udruivanja 2 razumjeti preduvjete uspjenog poslovanja poduzea i primjenu tih preduvjeta 3 prepoznati i analizirati imbenike poslovanja poduzea, kvantificirati ih i donijeti optimalne poslovne odluke 4 prepoznati vrste trokova, izraunati trokove i optimalno ih kombinirati 5 izraditi kalkulaciju cijene kotanja primjenom metoda za obraun trokova i izabrati najpogodniju metodu 6 razdvojiti trokove i procijeniti utjecaj pojedinog troka na cijenu kotanja

130

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

upoznati se sa mogunostima koritenja alata, koji predstavljaju neophodnu podlogu za pripremanje odluka u gospodarskim subjektima, u praksi 8 stei vjetine koritenja alata potrebnih za ekonomsku analizu kljunih problema malih poduzetnika i donoenje optimalnih poslovnih odluka a. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Teorija poduzea. Prouavanje ponaanja gospodarskih subjekata. Prednosti i nedostaci uobiajenih oblika poslovne organizacije (inokosni vlasnici, ortatva i korporacije). Mala i velika poduzea (javne i privatne korporacije, oblici koncentracije i kooperacije, konglomerati, holding poduzea, dravna poduzea). b. Predmet poslovanja poduzea. Ciljevi poduzea. Pojam i naela poslovanja. Pojam i vrste poslovne politike. Sustav poslovnog odluivanja. Planiranje poslovanja. Vrste planova. Preduvjeti uspjenog rada poduzea. Trini ekonomski sustav. Uloga profita u trinom sustavu. Oblici trine strukture. c. imbenici poslovanja poduzea. Ljudski rad. Poduzetnitvo. Prouavanje rada. Radne norme. Plaanje rada. d. Sredstva za proizvodnju. Pojam i oblici stalnih sredstava. Vrijednost stalnih sredstava. Pojam, vrste i veliina kapaciteta. Odravanje sredstava za rad. Zamjena sredstava za rad. Utvrivanje praga korisnosti. e. Pojam i vrste predmeta rada. Normativi materijala. Optimalizacija zaliha predmeta rada. Ekonomik a tuih usluga, f. Pojam i oblici obrtnih sredstava. Koeficijenti obrtanja sredstava. Likvidnost sredstava. Solventnost poduzea. g. Pojam i oblici proizvodne funkcije. Ukupni, prosjeni i granini proizvod. Kombiniranje initelja radnog procesa. h. Teorija trokova. Pojam trokova. Ekonomsko i raunovodstveno poimanje trokova. Prirodne vrste trokova. Izravni (direktni) i opi trokovi. Trokovi po mjestima nastajanja i nosiocima. Stvarni, planski i standardni trokovi. imbenici ko ji odreuju visinu trokova. Cijene kao imbenik trokova. Utjecaj koliine elemenata proizvodnje na visinu trokova. Utjecaj stupnja zaposlenosti na trokove (koeficijenti reagibilnosti). Materijalni trokovi. i. Pojam i funkcije amortizacije. Revalorizacija amortizacije. Osnovica i stope amortizacije. Metode obrauna amortizacije. Trokovi odravanja stalnih sredstava. Trokovi rada. Stalni (fiksni) trokovi. Iskoriteni i neiskoriteni sta lni trokovi. Relativno-fiksni trokovi. Promjenljivi (varijabilni) trokovi. Remanencija trokova. j. Ukupni i prosjeni (jedinini) trokovi. Linearna i nelinearna funkcija ukupnih trokova. Razgraniavanje trokova na fiksne i varijabilne. k. Trokovi i kalkulacije. Granine ekonomske veliine. Pojam, obiljeja i izraunavanje graninih trokova. Trokovi i prihodi (toka pokria trokova). Optimalizacija obujma proizvodnje. Odluke o zapoinjanju i naputanju djelatnosti. l. Metode obrauna trokova. Pojam i naela izrade kalkulacije. Vrste i metode kalkulacije. Struktura kalkulacije. Obina, sloena i viefazna djelidbena kalkulacija. m. Djelidbena kalkulacija s ekvivalentnim brojevima. Zbrojna i ralanjena dodatna kalkulacija. n. Kalkulacija vezanih proizvoda. Kalkulacija na temelju varijabilnih trokova. o. Metode razdvajanja trokova. predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje 7 terenska nastava - Pohaanje predavanja i vjebi - Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu - Polaganje kolokvija - Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 1,5 Pismeni ispit
(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata 2.9. Praenje rada studenata (upisati

Projekt

131

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 1 0,5

Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit

Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Problemski zadatak

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Rjeavanje problemskog zadatka (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Rjeavanje problemskog zadatka i njegova prezentacija pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz rjeavanje problemskog zadatka moe ostvariti 10 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 80 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, rijeenog problemskog zadatka i pohaanje nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Problemski zadatak 10 bodova Kolokviji 80 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Kari, M. (2005), Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek Dvorski, S., Rua, F. i Kovca, V. (2007), Poslovna ekonomija, Fakultet organizacije i informatike i TIVA, Varadin Broj primjeraka u knjinici 22 5 Dostupnost putem ostalih medija

132

Santini, I. (1995), Mikroekonomika, HIBIS, Zagreb Jelavi, Ravli, P., Starevi, A. i Samanovi, J. (1993), Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Novak, B. (1999), Financijska trita i institucije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek Pavlovi, J., krti, M. (1997), Mikroekonomika, Mikrorad d.o.o, Zagreb Pyndick, R. S., Rubinfeld, D. L. (2001), Microeconomics, Prentice Hall, New Jersey Samuelson, P., Nordhaus, W. (2000), Ekonomija, MATE, Zagreb Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, s naglaskom na prijedloge studenata za izradu posebnih zadataka. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave i izradom zadataka nakon provedenog kolokvija radi otklanjanja nejasnoa i upotpunjavanja znanja. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

133

Tablica 29.QS2-REV-R-T2-FP1

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija Financije za poduzetnike 1 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 3+0+0+0 1

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija

Struni studij Raunovodstvo Struni studij Trgovina O 2

manje od 20% vie od 20%

Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim terminima i procesima u hrvatskom financijskom sustavu i znaajkama monetarno kreditne politike. Cilj je osposobiti studente za stjecanje znanja i vjetina iz podruju javnih, monetarno kreditnih, osobnih i poslovnih financija Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Financije za poduzetnike 1 ukljuuju:

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

poznavanje osnovnih ekonomskih i financijskih pojmova, poznavanje osnovnih raunovodstvenih termina, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika. Upotrijebiti raunovodstvene podatke u svrhu upravljanja financijama i donoenja poslovnih odluka. kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje procijeniti ulogu financijskog menadmenta i primjenu statikih i dinamikih metoda na poslovanje poduzea interpretirati raunovodstvene evidencije dogaaja u poslovnim knjigama, financijske izvjetaje, znaajke javnih financija i financijske aktivnosti poduzetnika 8. analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

134

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Financije za poduzetnike 1, moi: 1. Prosuivati elemente fiskalnog sustava u RH 2. Usporediti i razmatrati instrumente monetarno kreditne politike te instrumente trita novca i trita kapitala 3. Ocjenjivati razliite financijske opcije uzimajui u obzir kriterij vremenske vrijednosti novca 4. Upravljati svim komponentama obrtnog kapitala u poduzeu 5. Upotrijebiti metode financijskog odluivanja prilikom izbora opcija financiranja 6. Usporediti odnos rizika i povrata pri financijskom odluivanju. 7. Procijeniti dugove i vlasnike vrijednosne papire 8. Preporuiti razliite financijske opcije 9. Odluivati o optimalnom izvoru financiranja 10. Upotrijebiti steena znanja u donoenju financijskih odluka - financiranja i investiranja 11. Izvriti financijske proraune aplikacijom financijskih funkcija u okviru Excela 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave , Upoznavanje s pojmom i funkcijom financija te vrstama financija, Razgranienje pojmova javnih, monetarno-kreditnih, poslovnih, osobnih i meunarodnih financija (3 sata) 2. Razvoj i vrste novca, suvremeni novani sustav, tradicionalni oblici novca, kovinski novac, papirni novac, depozitni novac, novani sustav RH, novani sustav EU, kreditni novac, suvremeni naini plaanja (3 sata) 3. Javne financije, fiskalna politika, javni prihodi i rashodi, porezni oblici u RH, proraun (3 sata) 4. Monetarno kreditna politika, instrumenti monetarno kreditne politike, bankarsko poslovanje, vrste banaka, aktivni i pasivni bankarski poslovi (3 sata) 5. Financijski sustav, ciljevi i zadaci financijskog sustava, pojam financijske intermedijacije (3 sata) 6. Trite novca i trite kapitala, instrumenti na tritu novca i kapitala (3 sata) 7. Financijske institucije i financijska trita, Depozitne i nedepozitne financijske institucije, meunarodne financijske institucije (3 sata) 8. Uvod u poslovne financije (ciljevi poslovanja poduzea, uloga financijskih managera) (3 sata) 9. Pojam vremenske vrijednosti novca, Budua i sadanja vrijednost novca, diskontiranje i ukamaivanje (3 sata) 10. Ispodgodinje ukamaivanje i diskontiranje, konformni i relativni obraun kamata (3 sata) 11. Izvori financiranja, financiranje iz vlastitih i tuih izvora (3 sata) 12. Dugorono i kratkorono financiranje, komparativna analiza razliitih oblika financiranja - Investicijski krediti, leasing (3 sata) 13. Financiranje vrijednosnim papirima: obveznice, dionice (3 sata) 14. Fundamentalna i tehnika analiza (3 sata) 15. Primjena excela u financijskim izraunima, financijske funkcije u excelu (3 sata) predavanja 2.7 Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice vjebe multimedija i mrea obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje laboratorij

2.4 Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5 Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6 Vrste izvoenja nastave:

135

terenska nastava

mentorski rad
(ostalo upisati)

2.8 Obveze studenata

o o o o

Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator 1,5 Pismeni ispit
Istraivanje Referat 2 1 Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae
upisati)

Pohaanje nastave 2.9 Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

zadae

(ostalo

0,5

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 15 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 5 bodova. 3. Zalaganje na nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10 Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Studenti koji aktivno sudjeluju u nastavi, rjeavaju praktine sluajeve, donose zakljuke iz analiziranih nastavnih tema te navedeno prezentiraju pred ostalim studentima mogu ostvariti od 1-10 bodova 4. Kolokviji 1i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave.

Elementi ocjenjivanja: 1. Pohaanje nastave 2. Domae zadae

15 bodova 5 bodova

136

3. Zalaganje na nastavi 4. Kolokviji Ukupno

10 bodova 70 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici 3 6 Dostupnost putem ostalih medija

Naslov Vidui, Lj. (2011) Financijski menadment, VII dopunjeno i izmijenjeno izdanje, RRiF - plus, Zagreb 2.11 Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Vukievi, M. (2006) Financije poduzea, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb Saunders, A. (2006) Financijska trita i institucije : moderno vienje, Poslovni dnevnik Masmedia, Zagreb Potnik Gali, K. (2009) Financije za poduzetnike I skripta, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Financije za poduzetnike I" objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi 2.12 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

http://www.vup.hr/

Orsag, S. (1996) Financije za poduzetnike; Hita Consulting, zagreb Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala, Masmedia, Zagreb Leko, V. (1993) Skripta - Financijske institucije i trita, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Van Horne,J.C.(1997) Financijsko upravljanje i politika (Financijski menedment), MATE d.o.o., Zagreb,

2.13 Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pr ed ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

137

Tablica 30.QS2-REV-T2-T,R-OIU

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija mr.sc. Hrvoje Budi, predava Organizacija i upravljanje Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10.Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka dopuna programa kolegija izmjena i/ili manje od 20% vie od 20% 5 60P 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA

Struni studij Trgovina, Raunovodstvo,

1.

O 2.

2.1. Ciljevi kolegija

Cilj nastave iz ovog kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim pojmovima iz organizacijske teorije kao i sa suvremenim trendovima u organizaciji. Polazei od imbenika koji utjeu na oblikovanje organizacije, studenti e se upoznati i s nainom oblikovanja organizacijskih struktura, kao i sa svim kljunim elementima za izgradnju organizacije. Kako je organizacija dinamina i u stalnom kretanju, odreena panja se posveuje i promjenama kao i razvoju organizacije i organizaciji koja ui. Znanje koje e studenti stei na ovom kolegiju mogu se univerzalno koristiti za organizaciju bilo kojeg poduzea, banke, ustanove, profitnog ili neprofitnog sektora.
Nema.

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

- odabrati prikladnu strategiju planiranja za svaku poslovnu jedinicu tvrtke - utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi - analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na subjekata. poslovanje poslovnih

- identificirati i kritiki analizirati utjecaj procesa europskog integriranja na poslovanje i mogunosti poslovanja poslovnih subjekata - analizirati trgovinske poslovne procese i samostalno voditi komercijalne i druge srodne poslove i usluge u trgovinskim poduzeima, poduzeima drugih djelatnosti, te ustanovama i institucijama javne uprave - obrazloiti razvoj, zadae i funkcije trgovine, te vrste i ulogu trgovinskih institucija za kupovinu i prodaju robe

138

- predvidjeti utjecaj distributivne trgovine na gospodarski razvoj - predvidjeti utjecaj ekonomskog i institucionalnog okruenja na donoenje poslovnih odluka - interpretirati i primijeniti zakonske regulative u trgovinskom poslovanju - primijeniti usvojena struna znanja u unapreenju nabavnih i prodajnih procesa u poslovanju gospodarskih subjekata, te unapreenju komunikacije svih trinih sudionika - ocijeniti primjenu poslovne strategije za unapreenje logistikih procesa u unutarnjoj i vanjskoj trgovini - pojednostavniti sloene poslovne procese i makroekonomska kretanja te tako prepozn ati utjecaj poslovnog subjekta na ekonomiju regije - vriti samoprocjenu vlastitih kompetentnosti - sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Organizacija i upravljanje moi: Valorizirati znaaj organizacije i upravljanja u uvjetima suvremenog trinog poslovanja. Opravdati tipove osnivanja razliitih gospodarskih organizacija s obzirom na uvjete p oslovanja. Obrazloiti imbenike utjecaja na organizaciju. Kritiki prosuivati primjenu razliitih vrsta organizacijskih struktura. 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Postaviti prioritete pri organiziranju razliitih poslovnih procesa i funkcija. Valorizirati vrijednost ljudskih potencijala u organizaciji. Argumentirati vrijednost organizacijske kulture poduzea. Interpretirati i procijeniti vanost informacija i komunikacija u poduzeu. Kritiki prosuditi vanost razliitih faktora koji sudjeluju u upravljanju poduzeem. Preporuiti i evaluirati vanost suvremenih organizacijskih trendova i organizacijskih pogleda. 1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave pojam i definiranje organizacije (4 sata) 2. Organizacija kao praktina disciplina (4 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 3. Gospodarske organizacije (8 sati) 4. Oblikovanje organizacije (8 sati) 5. Organizacijska struktura (8 sati) 6. Poslovni procesi i funkcije (9 sati) 7. Upravljanje ljudskim potencijalima (4 sata)

139

8. Organizacijska kultura (4 sata) 9. Informacije i komunikacije u organizaciji (4 sata) 10. Upravljanje organizacijom (2 sata) 11. Suvremeni pogled na organizaciju i suvremeni organizacijski trendovi (5 sati) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava 2.8. Obveze studenata 1. Sudjelovanje na nastavi 2. Aktivno sudjelovanje u nastavi Pohaanje nastave 2 Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 3 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

1. Sudjelovanje u nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje na nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti do 30 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 2. Kolokvij 1. i 2. (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti do 70 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvar iti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i sudjelovanje na nastavi. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 30 bodova Kolokviji 70 bodova Ukupno 100 bodova

2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Naslov

Broj primjeraka u knjinici

Dostupnost putem ostalih medija

140

Sikavica, P: Organizacija, kolska knjiga, Zagreb, 2011. Sikavica, P., Novak, M.: Poslovna organizacija, 3. izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Informator, Zagreb, 1999.

5 2

ugaj, M.,ehanovi, J., Cingula, M.: Organizacija, 2. dopunjeno i izmijenjeno 6 izdanje, TIVA tiskara, Varadin, 2004.

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Sikavica, P., Bahtijarevi iber, F., Poloki Voki, N.: Temelji menadmenta, kolska knjiga, Zagreb, 2008. 5 knjiga Sikavica, P., Bahtijarevi iber, F.: Menadment, Masmedia, Zagreb, 2004. 3 knjige

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o sudjelovanju na nastavi.. 2.13.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika, te po potrebi za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

141

Tablica 31.QS2-REV-T2-R,T3-ENG-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija Vesna Vuli,prof. Engleski jezik III 1.3. Suradnici 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 15P+15V 1.

1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Struni studij Raunovodstvo/Trgovina O 2.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Uvjet za upis kolegija je poloeni ispit iz kolegija Engleski jezik II.

Konsolidiranje jezinih struktura i gramatike. 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Poznavanje i koritenje vokabulara struke. Usvajanje tehnika itanja strue literature Usvajanje tehnika pisanja saetaka i strunih radova. Komuniciranje koristei engleski jezik u slubi struke.

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student moi: Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom engleskom jeziku.

142

Objasniti gramatike strukture i principe. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Demonstrirati pisanje i govor na engleskom jeziku s dovoljnom razinom t onosti i tenosti. Implementirati gramatike strukture u pismenim vjebama. Razlikovati relevantne elemente u tekstu. Ostvariti samostalnu usmenu i pisanu komunikaciju na engleskom jeziku. Sudjelovati aktivno u prethodno najavljenim tematskim raspravama. Pismeno oblikovati saetak strunog teksta. Opisati dijagrame, sheme, slike. 1.Introduction 2. Quality 3. Old-fashioned Quality 4. Telephone Complaints 5. Ethics 6. Responsible Business 7. Problem Solving 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 8. Leadership 9. Leadership Quality 10. The Founder of Ikea 11.Decsion Making 12.Competition 13.Losing Competitive Edge 14.Negotiating 15.Revision predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

143

 Pohaati predavanja i vjebe (student moe najvie tri puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovati u nastavnome procesu 2.8. Obveze studenata Pisati domae zadae Poloiti kolokvije Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale 2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,5 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa
(ostalo upisati)

1,25 0,125

0,125

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3. Kolokviji 1. i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau usmeni dio ispita. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencija pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit Kolokviji Ukupno 30 bodova 60 bodova 100 bodova

144

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi.

Naslov

Broj primjeraka u knjinici 2

Dostupnost putem ostalih medija

D. Cotton, D. Falvey, S. Kent: Market Leader New Edition, Longman, 2005 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) J. Rogers: Market Leader New Edition, Business English, Practice File, 2005 V. Vuli: Business English CommerceIII, Poega, 2010 Workbook: Accounting and

0 http://www.vup.hr/_Data/Files/121113142237734.pdf

Aricles from business press ( available in class )

1. Murphy, R: English Grammar in Use, Cambridge University Press, 1994 2. Duckworth, M: Business Grammar and Practice, New Edition, Oxford University Press, 2005 3. Karlovan, V: An Advanced Leadners English Grammar Workbook, Profil, 2002.
2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

4. T. Aspinall, G. Bethell: Test Your Business Vocabulary in Use, Cambridge University Press, 2003 5. eljko Bujas: Veliki englesko-hvatski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 6. eljko Bujas: Veliki hrvatsko-engleski rjenik, Nakladni zavod Globus, Zagreb, 2001. 7. Lj. Rado M. Meler: Englesko-hrvatski rjenik nazivlja u marketingu, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek, 1994. 8. Oxford Advanced Learners Dictionary, Oxford University Press 2005 9. Oxford Business English Dictionary, Oxford University Press 2005

145

Studenti aktivno sudjeluju u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidenci jskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitu. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo -evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

146

Tablica 32.QS2-REV-T2-R,T3-NJEM-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je osposobljavanje studenata za stjecanje i razvijanje jezinih vjetina u kontekstu struke na razini B2. Poloen kolegij njemaki jezik II Konsolidiranje jezinih struktura i gramatika Poznavanje i koritenje vokabulara struke Usvajanje tehnika itanja strune literature Usvajanje tehnike pisanja saetaka Komuniciranje koristei njemaki jezik u slubi struke Zoran Mirosav, prof. Njemaki jezik III 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 15 P+15 V 1

struni studij Raunovodstvo, Trgovina

OBVEZAN 2.

manje od 20% vie od 20%

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

1. 2. 3. 4. 5.

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegij a Njemaki jezik III, moi: 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Primijeniti temeljna pravila u govornom i pisanom njemakom jeziku Razviti osnove strukovnog njemakog jezika i gramatike iz podruja ekonomije Uvrtavati struni vokabular u samostalnom i spontanom usmenom i pismenom izraavanju

147

Razviti receptivne tehnike itanja i razumijevanja strukovnih tekstova Iznositi hipoteze na osnovu proitanih strunih tekstova, te strukturirati informacije pronaene u istom Prilagoava se nepoznanicama koritenjem opih i strunih rjenika Formulirati samostalne razgovore vezane uz struku Izraavanje strunih fenomena

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 13 14 15

Die Industrie. (2 sata) Das Handwerk. (2 sata) Dienstleistungen. (2 sata) Handel. (2 sata) Die Verkehrswirtschaft. (2 sata) Der Tourismus. (2 sata) Wiederholung. (2 sata) Zustzliche bungen. (2 sat) Unternehmen und Institutionen. (2 sata) Die Aufgaben des Betriebs. (2 sata) Kosten. (2 sata) Marktforschung. (2 sata) Werbung. (2 sata) Wiederholung (2 sata) Semesterabschlu (2 sata)
samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi (student ima pravo najvie tri (3) puta izostati s nastave) Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje dva (2) kolokvija Na predavanjima i vjebama posjedovati propisane nastavne materijale 1 Pismeni ispit Istraivanje Projekt Praktini rad

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad

148

aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 1,25 0,125

Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,5

Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa

(ostalo upisati)

0,125

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Usmeni ispit (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Usmeni ispit donosi do 30 bodova. 3. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 60 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. Studenti koji poloe oba kolokvija polau i usmeni dio ispita. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, usmeni ispit i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Usmeni ispit 30 bodova Kolokviji 60 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pismeni i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Turina-Ani, J., Ferkovi, M., Kljuari, K.: (1996.): Wirtschaftsdeutsch, Informator, Zagreb. Brandi, D. (1996.): Njemako-hrvatski gospodarski i pravni rjenik, Informator, Zagreb. Broj primjeraka u knjinici 2 5 Dostupnost putem ostalih medija

149

Jaki, B., Hurm, A.: (2004.): Hrvatsko-njemaki rjenik, kolska Knjiga, Zagreb.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice auditivnim vjebama, prijevodima i sl., te izradom domaih zadaa. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima analiziraju se sa studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i u vrijeme konzultacija. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samo -evaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

150

Tablica 33.QS2-REV-T2-R-SP1-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija Osnovni ciljevi kolegija su usvajanje praktinih umijea, kompetencija i vjetina iz podruja raunovodstva i financija, razvijanje osjeaja odgovornosti i timskog rada unutar radnog okruenja te osposobljavanje za djelotvorno integriranje teorije i poslovne prakse. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Struna praksa I ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. mr.sc. Svjetlana Letini; Mario upan dipl. oec. Struna praksa I mr. sc. Sunica Baji 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 75 1. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

1. prezentirati funkcija,

raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih

2. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje, 3. osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, 4. sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Struna praksa I moi: Navesti dokumentaciju, zakone, pravilnike i propise vezane za instituciju i obavljanje djelatnosti institucije, Opisati formalne i neformalne aktivnosti unutar institucije Asistirati u realizaciji dnevnih poslova Prikazati odvijanje poslovnih procesa, Analizirati formalnu i neformalnu komunikaciju unutar institucije

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

151

Izvjetavati u pisanom obliku o obavljenom poslu i odranim sjednicama, Napisati dobro strukturirani poslovni izvjetaj Predvidjeti utjecaj socijalnih, pravnih, ekonomskih i drutvenih normi unutar poslovnog subjekta / institucije, Uskladiti aktivnosti u radu multidisciplinarnog tima. Sintetiziranje i kritika interpretacija prikupljenih podataka tijekom realizacije strune prakse.

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

1. Unutar institucije u kojoj pohaa strunu praksu, zadatak studenta je uoiti, analizirati i prikupiti dokumentaciju o: 1. Radna sredina i organizacijska struktura, rukovoditelji i njihove nadlenosti. (8 sati) 2. Cjelovitost radnih procesa (8 sati) 3. Usklaenost procesa s radnom dokumentacijom (8 sati) 4. Funkcionalnost pojedinih procesa stvaranja, realizacije i dokumentiranja poslovnih procesa. (8 sati) 5. Funkcionalnost i odravanje informacijskog sustava subjekta. (8 sati) 6. Funkcionalnost pogona, opreme, alata i ostale dugotrajne i kratkotrajne imovine. (8 sati) 7. Formalna i neformalna komunikacija unutar institucije / poslovnog subjekta. (8 sati) 8. Uvjeti na radu i zatita na radu. (8 sati) 2. Kreiranje dnevnika strune prakse (11 sati) predavanja 1.1. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje strune prakse. Aktivno sudjelovanje u poslovnim procesima Pisanje dnevnika prakse. Dnevnik treba sadravati opis subjekta u kojem se praksa obavlja, kritiki osvrt na poslovanje i poslovne procese, eventualne priloge, tablice i grafikone. Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej 1 Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit Domae zadae
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.7. Obveze studenata

2.8. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje strune prakse 2.9. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2. Dnevnik strune prakse

Elementi ocjenjivanja: Usmena prezentacija obavljene strune prakse Dnevnik strune prakse

50 bodova 50 bodova

152

Ukupno Naslov 2.10. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

100 bodova Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Zakoni, pravilnici i propisi vezani za djelatnost institucije u kojoj se praksa pohaa.

2.11. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Zakonski i podzakonski propisi: 6. Zakon o raunovodstvu 7. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja 8. Meunarodni raunovodstveni standardi 9. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja 10. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti aktivno sudjeluju u poslovnim procesima institucije /subjekta u kojem pohaaju ugovorenu strunu praksu. Nositelj kolegija periodino kontaktira mentora strune prakse koji je zaposlenik institucije u kojoj je praksa ug ovorno regulirana. Student pristupa usmenom dijelu ispitu s ispisanim dnevnikom strune prakse. Nositelj kolegija pregledom dnevnika i usmenom prezentacijom studenta, analizira uspjenost i ostvarenje ishoda uenja. Ukoliko su ishodi uenja zadovoljeni ma nje od 50%, nositelj kolegija upuuje studenta na ponavljanje pohaanja dijela ili cijele satnice predviene u 1.5. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

2.12. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

153

Tablica 34.QS2-REV-T2-R-OGH1-2013 _ seminari

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je kritiki analizirati glavna obiljeja gospodarske strukture i gospodarskih kretanja u hrvatskom gos podarstvu, obrazloiti uvjete u kojima su se promjene dogaale, analizirati mjere i instrumente ekonomske politike i okruenja te njihov utjecaj na stanje u hrvatskom gospodarstvu i poslovanje poslovnih subjekata. Nema uvjeta 1. Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. 1. Objasniti strukturu gospodarskog sustava te identificirati i analizirati osnovne pokazatelje gospodarske razvijenosti na primjeru hrvatskog gospodarstva. 2. Identificirati znaaj demografskog kapitala u gospodarskom razvoju te analizirati demografske veliine i trendove u Republici 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Hrvatskoj. 3. Valorizirati hrvatske prirodne resurse i proizvodni kapital. 4. Analizirati hrvatsko trite rada i kritiki prosuivati mjere aktivne politike zapoljavanja. 5. Samostalno osmisliti program poticanja zapoljavanja, odnosno sredstva, instrumente i mjere politike zapoljavanja na regionalnoj razini. 6. Prepoznati znaaj socijalne infrastrukture u hrvatskom gospodarstvu te kritiki prosuivati kretanja u h rvatskom obrazovnom, dr.sc. Mirjana Jele Ragu, v.pred. Osnove gospodarstva Hrvatske I Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 15 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezni 2.

manje od 20% vie od 20%

154

znanstvenom, zdravstvenom i mirovinskom sustavu. 7. Analizirati sektorsku strukturu hrvatskog gospodarstva te analizirati i kritiki prosuivati kretanja u poljoprivredi, in dustriji i uslunim djelatnostima u hrvatskom gospodarstvu. DEKOMPOZICIJA BDP-a i MEUNARODNE USPOREDBE 1 Nacionalni indeks sree vs. BDP per capita kao alternativni pokazatelji ivotnog standarda 2 Recesija u RH i CEE zemljama meunarodna komparacija STANOVNITVO i EKONOMSKI RAST 3 Utjecaj demografskih kretanja na hrvatsko gospodarstvo TRITE RADA u RH 4 Neusklaenost potreba trita rada i obrazovnog sustava 5 Problem zapoljavanja mladih u RH 6 Kretanje realnih nadnica i trokova rada konkurentnost hrvatske radne snage 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave OBRAZOVANJE i ZNANOST 7 Analiza uspjenosti Bolonjskog procesa u RH (ciljevi, ostvarenost, prepoznatljivost diploma) 8 Besplatno visoko obrazovanje da ili ne? ZDRAVSTVENI I MIROVINSKI SUSTAV RH 9 Struktura osiguranika i izdaci za zdravstvo u RH 10 Odrivost hrvatskog mirovinskog sustava (problemi, projekcije, potencijalne reforme POLJOPRIVREDA i RURALNI RAZVOJ 11 Perspektive hrvatske poljoprivrede u EU (ogranienja, problemi, pogodnosti, proces pridruivanja EU, konkurentnost) 12 Ruralni razvoj opustoena sela i prenapueni gradovi INDUSTRIJSKA POLITIKA 13 Instrumenti poticanja industrijskog razvoja u RH TURIZAM u RH 14 Turizam kao temelj hrvatske razvojne strategije 15 Razvijenost i potencijali selektivnih oblika turizma u RH predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

Pohaanje seminarske nastave, aktivno sudjelovanje i praenje aktualnih zbivanja u domeni hrvatskog gospodarstva i ekonomske politike. Nositi na seminarsku nastavu biljenicu predvienu za seminarsku nastavu iz kolegija Osnove gospodarstva Hrvatske I. Samostalno napisati seminarski rad, prema odabranoj temi, te ga samostalno izloiti pred ostalim studentima.

155

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Aktivno i kritiko sudjelovanje prilikom prezentacije drugih seminars kih radova (kroz postavljanja pitanja i davanje odgovora). Pohaanje 0,5 Pismeni ispit Projekt nastave/seminara Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit 0,5
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom seminarske nastave 1. Pohaanje seminarske nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pohaanje i aktivno sudjelovanje u seminarskoj nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju pohaanja seminarske nastave moe ostvariti od 1 do 10 bodova, a na temelju svoje aktivnosti (postavljanja pitanja, davanja odgovora) tijekom izve dbe i prezentacije seminarskih radova drugih studenata moe ostvariti jo dodatnih maksimalno 1 0 bodova. Evidenciju prisutnih studenata i njihove aktivnosti na seminarskoj nastavi vodi nastavni predava. 2. Pisani dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Napisani seminarski rad donosi odreeni broj bodova. Samostalno napisan seminarski rad, u skladu s uputama, studentu omoguava stjecanje od 10 do maksimalno 40 bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3. Prezentacija seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Prezentacija seminarskog rada donosi odreeni broj bodova . Student kroz samostalnu prezentaciju seminarskog rada moe ostvariti od 10 do maksimalno 40 bodova, ovisno o kvaliteti prezentacije. U konanu ocjenu iz seminarskog rada ulaze rezultati pohaanja i aktivnosti na seminarskoj nastavi, pisanog dijela rada i njegove usmene prezentacije.

Elementi ocjenjivanja:

Pohaanje seminarske nastave Aktivnost na seminarskoj nastavi Pisani dio seminarskog rada Prezentacija rada

10 bodova 10 bodova 40 bodova 40 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Naslov 1. avrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politika kultura d.o.o. Broj primjeraka u knjinici 5 Dostupnost putem ostalih medija

156

2. Jele Ragu, M. (2013) Osnove gospodarstva Hrvatske I. Nastavni tekst predavanja iz kolegija Osnove gospodarstva Hrvatske I objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi

http://www.vup.hr

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Bari, V. i avrak, V. (2005) Osnove hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Mikrorad d.o.o. i Ekonomski fakultet Zagreb. Grupa autora, urednik Drui, I. (2003) Hrvatsko gospodarstvo. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Samuelson, P.A. Nordhaus, W.D. (2007) Ekonomija, XVIII. Izdanje, Zagreb: Mate d.o.o. Wertheimer - Baleti, A. (1999) Stanovnitvo i razvoj. Zagreb: MATE d.o.o. Maleevi Perovi, L. (2010). Life Satisfaction in Croatia. Croatian Economic Survey, 12 (1), str. 45 -81. Banka magazin. Projekti, Indeks sree. Dostupno na: http://www.bankamagazine.hr/Projekti/Indekssre%c4%87e.aspx Radej, B. (2011). Alternative social welfare measures justify alternative welfare doctrines. Dostupno na: http://www.sdeval.si/attachments/310_Alternative%20social%20welfare%20measures%20%2827jan11%29.pdf Kotian, J. (2011). Is CEE better prepared for the new storm. Dostupno na: http://rbd.doingbusiness.ro/en/7/most-recent-issue/1/635/is-cee-better-prepared-for-the-new-storm Krznar, I. (2011). Identifikacija razdoblja recesija i ekspanzija u Hrvatskoj. Istraivanja I-32 . PriceWaterhouseCoopers (2010). Foreign Direct Investment In Central and Eastern Europe: a Case of Boom and Bust? Dostupno na: http://www.pwc.rs/en_RS/rs/publications/assets/FDIinCEE-Final-report-March_10.pdf Mihaljek, D. (2009). The financial turmoil in central and eastern Europe and fiscal policy in Croatia. Newsletter Instituta za javne financije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/eng/newsletter/40.pdf UniCredit, Economics and FI/FX Research (2010). CEE Quarterly. Dostuno na: http://www.scribd.com/doc/33751353/Unicredit-CEE-Quarterly-2010Q3 Akrap, A., ipin, I. (2006.): Socijalitetni sterilitet u Hrvatskoj zato smo neoenjeni i neudane, Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti, Zagreb. Gelo, J. Akrap, A., ipin, I. (2005): Temeljne znaajke regionalnog razvoja Hrvatske (Bilanca 20. stoljea) Ministarstvo obitelji, branitelja i meugeneracijske solidarnosti. Akrap, Anelko (ur.) (2003.) initelji demografskih kretanja u Republici Hrvatskoj. Dravni zavod za zatitu obitelji, materinstva i mladei, Zagreb. Akrap, A., ipin, I. (2011.) Zaposlenost ena i fertilitet. Zagreb: Ministarstvo obitelji i meugeneracijske solidarnosti. Wertheimer-Baleti, Alica (1999): Stanovnitvo i razvoj. MATE Zagreb Drutvena istraivanja, Vol.20 No.1 (111) tematski broj Grizelj, M.; Akrap, A. (2006) Projekcije stanovnitva Republike Hrvatske: 2004 2051. Zagreb: Dravni zavod za statistiku. Aaron, H. J. i Orszag P. R. The Impact of An Aging Population. Dostupno na: http://www.brookings.edu/es/research/projects/budget/fiscalsanity/chapter5.pdf ivi, D. (2003). Deografske odrednice i posljedice starenja stanovnitva Hrvatske. Revija za socijalnu politiku , str. 307 -319. Dostupno na: http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/107/111 Obadi, A., & Smoli, . (2007). Analiza radnog kontingenta i ekonomska aktivnost stanovnitva Hrvatske. Serija lanaka u nastajanju, br. 07-11 . Dostupno na: http://web.efzg.hr/repec/pdf/Clanak%2007-11.pdf valjek, S. Fiskalne posljedice starenja stanovnitva u Hrvatskoj. Publikacije Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje.

157

Dostupno na: http://www.mirovinsko.hr/UserDocsImages/publikacije/revija/10-11/3-23.pdf Akrap, A. (2006) Aktivni osiguranici i umirovljenici u Hrvatskoj: oekivani trendovi do 2031. godine. Revija za socijalnu politiku 13 (2006). Str. 127 150. oi, V. (2004). Isplati li se u Hrvatskoj ulagati u obrazovanje? Povrat ulaganja u ljudski kapital kao faktor konkurentno sti ljudskih resursa. Dostupno na: http://www.ijf.hr/konkurentnost/sosic1.pdf Institut za razvoj obrazovanja. Izvjea i publikacije. Dostupno na: http://www.iro.hr/hr/javne -politike-visokogobrazovanja/visoko-obrazovanje-i-trzisterada/izvjesca-i-publikacije/ Babi, Z., Matkovi, T., oi, V. (2006.). Strukturne promjene visokog obrazovanja i ishodi na tritu rada. Privredna kreta nja i ekonomska politika Vol.16, No.8. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=28680 Bejakovi, P. (2006.). Uloga obrazovnog sustava u postizanju zapoljivosti i konkurentnosti radne snage u Hrvatskoj. Drutvena istraivanja, Vol.15 No.3 (83). Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=28508 Iliin, V., Potonik, D., Mende, I. (2004.) .Politike prema mladima u obrazovanju i zapoljavanju, Politika misao, Vol.40 No.3. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=36362 oi,V. (2003.). Premija za obrazovanje i ulaganja u ljudski kapital u Hrvatskoj, Financijska teorija i praksa, Vol.27 No.4. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/index.php?show=clanak&id_clanak_jezik=8918 Laba, D., i Ciboci, L., (2010). Bolonjski proces i visoko kolstvo medijskim oima. Nova prisutnost 8, 3, str. 343 -369. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/file/95376 Mlaen, V., (2011). Bolonjski proces: treba li nam reforma reformiranog sustava? Zadarski list. Dostupno na: http://www.zadarskilist.hr/clanci/28062011/bolonjskiproces-treba-li-nam-reforma-reformiranog-sustava Nacionalna zaklada za znanost, (2009). Prijedlog institucijske strategije za uvoenje kurikuluma usmjerenog na kompetencije u inicijalnom obrazovanju uitelja i nastavnika. Projekt Nacionalne zaklade za znanost Ishodi uenja u obrazovanju uitelja i nastavnika. Dostupno na: http://domus.srce.hr/iuoun/images/dokumenti/prijedlog -institucijske-strategijeiuoun%5B20-209%5Dl.pdf European University Association, (2008). EUA policy position: The future of the Bologna Process post 2010. Dostupno na: http://www.ond.vlaanderen.be/hogeronderwijs/bologna/actionlines/documents/EUA_Position_Bologna_Post_2010_Sept08.pd f Kesner-kreb, M., & Jovi, I. (oujak 2011). Industrijska politika i dravne potpore u Hrvatskoj. Newsletter (55) . Zagreb: Institut za javne financije. Tkalec, M., & Vizek, M. (2009). Utjecaj makroekonomskih politika na preraivaku industriju u Hrvatskoj. Privredna kretanja i ekonomska politika (121). Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (2011). Strateki plan 2012. -2014. Dostupno na: http://www.mps.hr/UserDocsImages/strategije/2011/Strate%C5%A1ki%20plan%20MPRRR%202012-2014.pdf Ministarstvo poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja (2007). Strategija ruralnog razvoja Republike Hrvatske za razdoblje 2008.-2013. godine. Dostupno na: http://www.mps.hr/default.aspx?id=3652 Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (2010). Strateki plan ministarstva turizma za razdoblj e 2011.-2013. Dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/110210-mint-11-13.pdf Vlada RH (2012) Prijedlog Strategije razvoja turizma RH do 2020. godine. Dostupno na: http://www.mint.hr/default.aspx?id=7973 Hrvatska gospodarska komora www.hgk.hr World Travel & Tourism Council (2009): Travel & Tourism Economic Impact, Croatia Ministarstvo turizma Republike Hrvatske (2008). Strategija razvoja nautikog turizma Republike Hrvatske za razdoblje 2009. 2019. Dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/081224-61_01.pdf Ministarstvo turizma Republike Hrvatske. Program kreditiranja seoskog turizma, Razvoj turizma na selu. Dostupno na: http://www.mint.hr/UserDocsImages/090422-program-krediti-s.pdf Rabar, D., & Blaevi, S. (2011). Ocjena efikasnosti hrvatskih upanija u turizmu primjenom analize omeivanja podataka.

158

Privredna kretanja i ekonomska politika (127), str. 25-55. Studenti sudjeluju aktivno u seminarskoj nastavi, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, a posebice prilikom samostalne izrade i prezentiranja rada. Tijekom izvrenja seminarskog zadatka, dobivenog od predmetnog nastavnika, odnosno pri pisanju rada, studentima je od nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija kod studenata, a potrebnih za kvalitetan pristup rjeavanju seminarskog zadatka, izradi rada kao i njegovoj prez entaciji. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika vodi se evidencija o prisutnosti studenata na seminarskoj nastavi, o aktivnosti studenata, rezultatima ostvarenima pri izradi seminarskog rada te prilikom njegove prezentacije. Uspjenost studenata analizira se tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom seminarske nastave, a posebice na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe seminarske nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

159

Tablica 35.QS2-REV-T2-FP1S

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim terminima i procesima u hrvatskom financijskom sustavu i znaajkama monetarno kreditne politike. Cilj je osposobiti studente za stjecanje znanja i vjetina iz podruju javnih, monetarno kreditnih, osobnih i poslovnih financija Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje seminarske nastave iz kolegija Financije za poduzetnike 1 ukljuuju: poznavanje osnovnih ekonomskih i financijskih pojmova, poznavanje osnovnih raunovodstvenih termina, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika. 1. Upotrijebiti raunovodstvene podatke u svrhu upravljanja financijama i donoenja poslovnih odluka. 2. kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje 3. osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu 4. preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika 5. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje 6. procijeniti ulogu financijskog menadmenta i primjenu statikih i dinamikih metoda na poslovanje poduzea 7. interpretirati raunovodstvene evidencije dogaaja u poslovnim knjigama, financijske izvjetaje, znaajke javnih financ ija i financijske aktivnosti poduzetnika 8. analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata Financije za poduzetnike 1 seminar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10.Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 0+0+1+0 1

Struni studij Raunovodstvo

O 2

manje od 20% vie od 20%

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

160

Oekuje se da e student, nakon napisanog i prezentiranog seminarskog rada iz kolegija Financije za poduzetnike 1, moi: 1. Prosuivati elemente fiskalnog sustava u RH Usporediti i razmatrati instrumente monetarno kreditne politike te instrumente trita novca i trita kapitala Ocjenjivati razliite financijske opcije uzimajui u obzir kriterij vremenske vrijednosti novca Upravljati svim komponentama obrtnog kapitala u poduzeu Upotrijebiti metode financijskog odluivanja prilikom izbora opcija financiranja Usporediti odnos rizika i povrata pri financijskom odluivanju. Procijeniti dugove i vlasnike vrijednosne papire Preporuiti razliite financijske opcije Odluivati o optimalnom izvoru financiranja Upotrijebiti steena znanja u donoenju financijskih odluka - financiranja i investiranja Izvriti financijske proraune aplikacijom financijskih funkcija u okviru Excela

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11.

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave , Upoznavanje s pojmom i funkcijom financija te vrstama financija, Razgranienje pojmova javnih, monetarno-kreditnih, poslovnih, osobnih i meunarodnih financija (1 sat) 2. Razvoj i vrste novca, suvremeni novani sustav, tradicionalni oblici novca, kovinski novac, papirni novac, depozitni novac, novani sustav RH, novani sustav EU, kreditni novac, suvremeni naini plaanja ( 1 sat) 3. Javne financije, fiskalna politika, javni prihodi i rashodi, porezni oblici u RH, proraun ( 1 sat) 4. Monetarno kreditna politika, instrumenti monetarno kreditne politike, bankarsko poslovanje, vrste banaka, aktivni i pasivni bankarski poslovi (1 sat) 5. Financijski sustav, ciljevi i zadaci financijskog sustava, pojam financijske intermedijacije (1 sat) 6. Trite novca i trite kapitala, instrumenti na tritu novca i kapitala (1 sat) 7. Financijske institucije i financijska trita, Depozitne i nedepozitne financijske institucije, meunarodne financijske institucije (1 sat) 8. Uvod u poslovne financije (ciljevi poslovanja poduzea, uloga financijskih managera) ( 1 sat) 9. Pojam vremenske vrijednosti novca, Budua i sadanja vrijednost novca, diskontiranje i ukamaivanje ( 1 sat) 10. Ispodgodinje ukamaivanje i diskontiranje, konformni i relativni obraun kamata ( 1 sat) 11. Izvori financiranja, financiranje iz vlastitih i tuih i zvora (1 sat) 12. Dugorono i kratkorono financiranje, komparativna analiza razliitih oblika financiranja - Investicijski krediti, leasing (1 sat) 13. Financiranje vrijednosnim papirima: obveznice, dionice (1 sat) 14. Fundamentalna i tehnika analiza (1 sat) 15. Primjena excela u financijskim izraunima, financijske funkcije u excelu (1 sat) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice vjebe multimedija i mrea obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje laboratorij

161

terenska nastava

mentorski rad
(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

o o o o

pohaanje seminarske nastave aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu i debatama izrada seminarskog rada prezentacija seminarskog rada 0,15 Pismeni ispit
Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,85 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati)
(ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 15 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Seminarski rad (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student izrauje seminarki rad na odabranu i odobrenu temu te isti prezentira pred drugim studentima. Seminarski rad ocjenjuje se prema kriterijima kompleksnosti i kvaliteti izrade te kvaliteti izraene prezentacije i prezentacijskih vjetina.

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Elementi ocjenjivanja: 1. Pohaanje nastave 2. Seminarski rad Ukupno

15 bodova 85 bodova 100 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi.

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Naslov Vidui, Lj. (2011) Financijski menadment, VII dopunjeno i izmijenjeno izdanje, RRiF - plus, Zagreb

Broj primjeraka u knjinici 3

Dostupnost putem ostalih medija

162

Vukievi, M. (2006) Financije poduzea, Golden marketing Tehnika knjiga, Zagreb Saunders, A. (2006) Financijska trita i institucije : moderno vienje, Poslovni dnevnik Masmedia, Zagreb Potnik Gali, K. (2009) Financije za poduzetnike I skripta, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Financije za poduzetnike I" objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi 2.12 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

http://www.vup.hr/

Orsag, S. (1996) Financije za poduzetnike; Hita Consulting, zagreb Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala, Masmedia, Zagreb Leko, V. (1993) Skripta - Financijske institucije i trita, Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Van Horne,J.C.(1997) Financijsko upravljanje i politika (Financijski menedment), MATE d.o.o., Zagreb,

2.12 Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi izradom seminarskih radova i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na seminarskoj nastavi. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

163

Tablica 36.QS2-REV-T2-R-OGH2-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je kritiki analizirati glavna obiljeja gospodarske strukture i gospodarskih kretanja u hrvatskom gospodarstvu, obrazloiti uvjete u kojima su se promjene dogaale, analizirati mjere i instrumente ekonomske politike i okruenja te njihov utjecaj na stanje u hrvatskom gospodarstvu i poslovanje poslovnih subjekata. Nema uvjeta 1. Utvrditi glavna obiljeja strukture hrvatskog gospodarstva te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje. 2. Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. 1. Objasniti ekonomsku politiku i njene nositelje te kritiki analizirati ostvarenja ekonomskih ciljeva u hrvatskom gospodarstvu. 2. Identificirati i interpretirati hrvatsku fiskalnu politiku, strukturu prorauna ope drave te analizirati i kritiki prosuivati prihodne 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) i rashodne stavke u dravnom proraunu. 3. Analizirati i poznavati visinu javnog duga Republike Hrvatske te kritiki prosuivati uzroke javnog zaduivanja u Republi ci Hrvatskoj. 4. Identificirati i interpretirati hrvatsku monetarnu politiku te analizirati i kritiki prosuivati instrumente hrvatske mo netarne politike. dr.sc. Mirjana Jele Ragu, v.pred. Osnove gospodarstva Hrvatske II Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4 30 1.

Struni studij Raunovodstvo

QS2-REV-T1-R-2013, redni broj 9.

Obvezni 2.

manje od 20% vie od 20%

164

5. Analizirati glavna obiljeja i ciljeve hrvatske regionalne politike u kontekstu europske kohezijske politike i glavna obiljeja hrvatskog regionalnog razvitka. 6. Kritiki prosuivati ciljeve i smisao dravnih potpora, prihvatljive i neprihvatljive oblike dravne intervencije te kritiki analizirati strukturu dravnih potpora u Republici Hrvatskoj u odnosu na europsko okruenje. 7. Objasniti instrumente vanjskotrgovinske politike te kritiki analizirati stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske. 8. Opisati povijesne korijene i egzogene varijable koje su utjecale na proces europskog integriranja, definirati Europsku uniju i objasniti njenu strukturu. 9. Kritiki analizirati odnose izmeu Republike Hrvatske i EU (povijest, sadanjost i budunost) te utjecaj EU lanstva na stanje i poslovanje u Republici Hrvatskoj. 10. Samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvore EU financiranja i samostalno osmisliti projektnu ideju te ju razraditi u obliku logike matrice. 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. (1 sat) Ciljevi, nositelji i sredstva ekonomske politike. (1 sat) 2. Ciljevi, nositelji i sredstva ekonomske politike. (1 sat) Fiskalna politika Republike Hrvatske. (1 sat) 3. Fiskalna politika Republike Hrvatske. (1 sat) Javni dug Republike Hrvatske (1 sat) 4. Monetarna politika u Republici Hrvatskoj. (2 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 5. Regionalni razvoj i hrvatska regionalna politika. (2 sata) 6. Dravne potpore u hrvatskom i europskom gospodarstvu. (2 sata) 7. I. kolokvij (1 sat) Vanjskotrgovinska politika Republike Hrvatske. (1 sat) 8. Vanjskotrgovinska razmjena Republike Hrvatske. (2 sata) 9. Osnove europskog procesa integriranja. (2 sata) 10. Zajedniko trite Europske unije. (2 sata) 11. Odnosi Republike Hrvatske i Europske unije. Povijest, sadanjost i budunost. Fondovi Europske unije. (2 sata) 12. Uvod u upravljanje projektnim ciklusom. (1 sat)

165

Osnove programiranja. (1 sat) 13. Pristup logike matrice. (1 sat) Izrada logike matrice. (1 sat) 14. Pristup logike matrice. (1 sat) Izrada logike matrice. (1 sat) 15. Prezentiranje logike matrice. (1 sat) II. kolokvij. (1 sat) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu i praenje aktualnih tema u hrvatskom gospodarstvu. 2.8. Obveze studenata Nositi na nastavu obveznu ispitnu literaturu (poglavlja koja se obrauju na nastavi), biljenicu i materijale s predavanja (web stranice Veleuilita u Poegi) relevantne za predvienu temu predavanja. Samostalno razviti projektnu ideju i sukladno njoj samostalno izraditi logiku matricu. Prezentirati izraenu logiku matricu. Polaganje dva (2) kolokvija. Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 0,5 1 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju dolazaka na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 2. Projektni prijedlog (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Razrada projektne ideje kroz logiku matricu, njena prezentacija pred ostalim studentima te kvaliteta same poslovne ideje donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivni pristup razradi projektne ideje i njene prezentacije moe ostvariti od 0 do 20

166

bodova. 3. Kolokviji I i II ((sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student tijekom semestra pie dva kolokvija te putem njih moe ostvariti najvie 70 bodova, svaki kolokvij nosi maksimalno 35 bodova. Student je u obvezi poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti minimalno moguih bodova. U konanu ocjenu iz kolegija ulaze rezultati kolokvija, projektnih prijedloga i pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja:

Sudjelovanje u nastavi Projektni prijedlog Kolokviji

10 bodova 20 bodova 70 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvije obvezan je izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena predstavlja prosjek dviju navedenih cjelina. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1. avrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politika kultura d.o.o. 2. Jele Ragu, M. (2013) Osnove gospodarstva Hrvatske I. Nastavni tekst predavanja iz kolegija Osnove gospodarstva Hrvatske I objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) 3. Zabiljeke s predavanja. 4. Europska komisija (2008) Naini pruanja pomoi: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom. Zagreb: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF). 5. Crkvenac, M. (1997) Ekonomska politika: s elementima ekonomike hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Informator. 6. Mintas Hodak, Lj. ur. (2010) Europska unija. Zagreb: Zagrebaka kola ekonomije i managementa, Mate d.o.o. (odabrana poglavlja). 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 1 5 http://www.mrrfeu.hr 5 http://www.vup.hr Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

1. Bari, V. i avrak, V. (2005) Osnove hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Mikrorad d.o.o. i Ekonomski fakultet Zagreb. 2. Grupa autora, urednik Drui, I. (2003) Hrvatsko gospodarstvo. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu.

167

3. Gabor, M. (2009) Pripremite projekt i osigurajte sredstva iz EU fondova. Zagreb: Verlag Dashfer d.o.o.. 4. Novota, S. (2009) Europski fondovi za hrvatske projekte: Prirunik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija. Zagreb: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice radionici na kojoj razvijaju i razrauju vlastitu projektnu ideju prema metodo logiji izrade projekata zvanoj UPC, odnosno Upravljanje projektnim ciklusom, koju je propisala Europska komisija. Sukladno razvijenoj projektnoj ideji studenti samostalno izrauju logiku matricu koju trebaju prezentiraju pred ostalim studentima. Prilikom izrade logike matrice studentima je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja, vjetina i kompetencija kod studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika takoer se vodi evidencija o prisutnosti studenata na nastavi, ali i o aktivnosti studenata na predavanjima, rezultatima ostvarenima na blic testovima i kolokvijima te rezultatima ostvarenima pri razvoju i razradi projektnog prijedloga (radionica). Uspjenost studenata na blic testovima, kolokvijima i ispitima analizira se tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po po trebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

168

Tablica 37.QS2-REV-T2-R-OP-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA mr.sc. Svjetlana Letini, v.pred. Oporezivanje poduzea Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 + 30 V 1.

Struni studij Raunovodstvo

1.

Obvezan (O) 2.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s osnovnim teoretskim postavkama poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, naelima oporezivanja i poreznim vrstama, odrednicama poreza na dodanu vrijednost, poreza na dohodak i poreza na dobit, raunovodstvenim praenjem poreznih potraivanja i obveza na raunima glavne knjige s aspekta poreznog obveznika dobitaa. Cilj je osposobiti studente za izradu zakonom propisanih izvjea u postupku utvrivanja i naplate poreza, ali i kritikog sagledavanja sustava oporezivanja u Republici Hrvatskoj u svijetlu poreznih trendova u razvijenim zemljama, posebno zemljama EU.
Raunovodstvo za poduzetnike I

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

1. 2. 3. 4.

Utvrditi relevantnu zakonsku regulativu i globalne procese koji imaju mikroekonomske posljedice, Evaluirati poslovanje poslovnog subjekta s aspekta oporezivanja i poreznih olakica, Prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija, Identificirati i kritiki analizirati utjecaj procesa europskog integriranja na poslovanje i mogunosti poslov anja poslovnih subjekata, 5. Primijeniti raunovodstvene sustave poslovnih aplikacija i 6. Osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Oporezivanje poduzea, moi: 1. Opisati funkcioniranje poreznog sustava u Republici Hrvatskoj, 2. Definirati porez na dodanu vrijednost, porez na dohodak, porez na dobit i ostale vrste poreza u poreznom sustavu Republike Hrvatske,

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

169

3. 4. 7. 8. 1.

Razlikovati pravila evidentiranja poreznih potraivanja i obveza na kontima aktive odnosno pasive, Opisati strukturu zakonom propisanih izvjea (obrazaca) koji prate pojedine porezne oblike, Izraditi porezne izvjetaje s obzirom na vremensko razdoblje (mjeseno, tromjeseno i godinje) i Objasniti znaajnost poreza u procesu poslovnog planiranja i donoenja odluka viih upravljakih funkcija Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave

Openito o porezima, osnovna obiljeja i oblici poreznog sustava Republike Hrvatske (4 sata) 2. Porez na dodanu vrijednost Zakonska regulativa, definicija i oblici, metode obrauna, naela oporezivanja, predmet oporez ivanja i obveznici poreza na dodanu vrijednost (dobra i usluge) (4 sata) 3. Nastanak porezne obveze Porezna osnovica, porezne stope i osloboenja, nastanak porezne obveze za dobitae i dohodae, izdavanje rauna poreznih obveznika, evidencija izlaznih rauna (4 sata) 4. Pretporez (potraivanje za porez na dodanu vrijednost) Definicija i osnovna pravila za priznavanje/ ne priznavanje pretporeza, primitak rauna za dobra i usluge drugih obveznika, evidencija ulaznih rauna, povrat poreza na dodanu vrijednost kupcima u okviru putnikog prometa, povrat poreza na dodanu vrijednost inozemnim poduzetnicima (4 sata) 5. Raunovodstveno praenje poreza na dodanu vrijednost Raunovodstveno evidentiranje potraivanja i obveza za porez na dodanu vrijednost, sastavljanje zakono m propisanih obrazaca poreza na dodanu vrijednost (4 sata) 6. Porez na dohodak 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Zakonska regulativa, definicija i izvori dohotka u Republici Hrvatskoj, obveznici poreza na dohodak, porezna osnovica i stope poreza na dohodak (3 sata) 7. Porez na dohodak od nesamostalnog rada Definicija primitaka i izdataka, obvezni doprinosi za socijalna osiguranja, obveznici dohotka od nesamostalnog rada, osobni odbitak, porezne osnovica, porezne stope i prirez porezu, poduzetnika plaa, neoporezive naknade zaposlenika (4 sati) 8. Obraun i raunovodstveno praenje dohotka od nesamostalnog rada Obraun dohotka od nesamostalnog rada, raunovodstveno praenje obveza, trokova te potraivanja nastalih pri ostvarenju dohotka od nesamostalnog rada zaposlenika (4 sata) 9. Trokovi slubenih putovanja Prava i obveze slubenih putovanja zaposlenika u zemlji i inozemstvu, izvjee o obavljenom slubenom putu, obraun i raunovodstveno praenje trokova slubenih putovanja zaposlenika (4 sata) 10. Porez na dohodak os samostalne djelatnosti, porez na dohodak od kapitala, porez na dohodak od imovine i imovinskih prava i porez na dohodak od osiguranja Temeljne odrednice dohotka od obrta, slobodnih zanimanja i zanimanja poljoprivrede i umarstva, dohotka od imovine i imovinskih prava, dohotka od kapitala i dohotka od osiguranja, obraun dohotka od imovine i imovinskih prava, obraun dohotka od kapitala, obraun dohotka od osiguranja i dohotka od imovine i imovinskih prava (3 sata) 11. Drugi dohodak 12. Definicija drugog dohotka, porezni obveznici, porezne osnovica i porezne stope, trokovi slubenog puta osoba koji

170

ostvaruju drugi dohodak, obraun i raunovodstveno praenje drugog dohotka (4 sata) 13. Porezne prijave Godinji obraun poreza pri zadnjoj isplati plae, Godinja prijava poreza na dohodak, Godinji obraun doprinosa (4 sata) 14. Porez na dobit Definicija poreza na dobit, osnovica i porezna stopa, struktura PD obrasca (4 sata) 15. Raunovodstveno praenje poreza na dobit Utvrivanje dobiti, porezne obveze i raunovodstveno praenje istih (3 sata) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Nositi na nastavu kontni plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,25 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji 2,00
(ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae 0,75

Seminarski rad

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

(ostalo upisati) Usmeni ispit Aktivnost u nastavi 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje na nastavi donosi odreen broj bodova. Mogue je ostvariti 2-4 boda s obzirom na dolaske na nastavu. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava 2. Kolokvij I., II. i III. (sastavni dijelovi ukupne ocjene predmeta) Polaganjem svakog od kolokvija mogue je ostvariti maksim alno 25 bodova, odnosno minimalno 12,5 bodova Svaki kolokvij se sastoji od teoretskog i praktinog dijela 3. Domae zadae (sastavni dijelovi ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreen i broj bodova Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 21 bod.

Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 4 boda Domae zadae 21 bod Kolokviji 75 bodova

171

Ukupno

100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Crikveni, T., et al. (2010) Porez na dodanu vrijednost. Zagreb: RRIF Plus d.o.o. Cipek, K. i najder, T (2010) Dohodak od nesamostalnog rada, TEB-Poslovno savjetovanje d.o.o., Zagreb 2010.g. 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Drai Lutilsky, I. et al. (2010) Raunovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Drai Lutilsky, I. et al. (2010) Raunovodstvo-prirunik za vjebe. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. (2011) Kontni plan za poduzetnike. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Broj primjeraka u knjinici 3 3 3 3 4 http://www.vup.hr/ Dostupnost putem ostalih medija

Cinotti, K. (2012) Kako se pripremiti za nadzor Porezne uprave. Zagreb: Cinotti 3 savjetovanje. Grupa autora (2006) Poslovanje obrtnika, Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika Jeli, B., Bejakovi, P. (2012) Razvoj i perspektive oporezivanja u Hrvatskoj. Zagreb: Institut za javne financije Zagreb 2012. Ministarstvo financija, Porezna uprava (2012) Hrvatski porezni sustav. Zagreb: MFIN, PU. Dostupno na: http://www.porezna-uprava.hr/HR_publikacije/Stranice/prirucnici_brosure.aspx 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) asopisi: 3. Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) 4. Raunovodstvo, revizija i financije (www.rif.hr) 5. Financije i porezi (www.teb.hr) Zakonski i podzakonski propisi: Zakon o PDV-u NN br. 73/13 Pravilnik o PDV-u NN br. 149/09, 89/11, 29/12, 64/12 Zakon o porezu na dohodak NN br. 177/04, 73/08, 80/10, 114/11 i 22/12

172

Pravilnik o porezu na dohodak NN br. 95/05, 96/06, 68/07, 146/08, 2/09, 9/09 - ispravak, 146/09, 123/10, 137/11, 61/12 Zakon o porezu na dobit NN br. 177/04, 90/05, 57/06, 146/08, 80/10 i 22/12 Pravilnik o porezu na dobit NN br. 95/05, 133/07, 156/08, 146/09, 123/10, 137/11 i 61/12 Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

173

Tablica 38.QS2-REV-T2-R-RP2-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je detaljno upoznavanje studenata s raunovodstvenim kategorijama kao to su imovina, obveze, kapital, rashodi, prihodi i poslovni rezultat te raunovodstvenim praenjem odabranih poslovnih dogaaja. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje i opisivanje svih raunovodstvenih kategorija te samostalno evidentiranje poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama poduzetnika sukladno kontnom planu poduzea to stvara dobru podlogu za samostalno voenje raunovodstva poduzea. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike I. dr.sc. Verica Budimir, prof.v.. Raunovodstvo za poduzetnike II Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 7 30 + 45 V 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo studenti e moi: raunovodstveno valorizirati poslovne dogaaje, odnosno njihov utjecaj na financijski poloaj subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika
analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika

prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje
sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju

174

 preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza
Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II, moi: analizirati dugotrajnu i kratkotrajnu imovinu poduzetnika te samostalno izvriti raunovodstvenu evidenciju poslovnih promjena na imovini u poslovnim knjigama poduzetnika razlikovati, prezentirati i samostalno izvriti raunovodstvenu evidenciju razliitih oblika plaanja u poduzeima analizirati kratkorone i dugorone obveze te samostalno izvriti ev idenciju poslovnih promjena na obvezama u poslovnim knjigama poduzetnika samostalno pripremiti obraun (saldiranje) PDV-a u poduzeima analizirati i objasniti zalihe, razlikovati metode utroka zaliha te samostalno izvriti evidenciju poslovnih promjena na zalihama interpretirati trokove poslovanja, samostalno izvriti evidenciju poslovnih promjena na trokovima te izvriti prijenos trokova u proizvodnoj, uslunoj i trgovakoj djelatnosti razlikovati trokove proizvoda i trokove razdoblja te samostalno izvriti njihovo evidentiranj e u poslovnim knjigama poduzetnika organizirati raunovodstvo robe, izvriti evidenciju trokova i prihoda kod prodaje robe oblikovati i interpretirati poslovne knjige u trgovini interpretirati pojam kapitala te samostalno izvriti evidenciju promjena kapitala. 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Upoznavanje s porezom na dodanu vrijednost Dugotrajna nematerijalna imovina poduzetnika, raunovodstveno praenje dugotrajne nematerijalne imovine (5 sati) 2. Dugotrajna materijalna imovina poduzetnika Raunovodstveno praenje dugotrajne materijalne imovine (5 sati) 3. Dugotrajna financijsk a imovina, dugotrajna potraivanja, otuenje dugotrajne imovine Raunovodstveno praenje dugotrajne financijske imovine, dugotrajnih potraivanja i otuenja dugotrajne imovine (5 sati) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 4. Kratkotrajna imovine Raunovodstveno evidentiranje novca i novanih ekvivalenata Raunovodstveno praenje razliitih oblika plaanja (5 sati) 5. Kratkotrajna imovina Raunovodstveno praenje kratkotrajne financijske imovine i potraivanja (3 sata) 6. Kratkorone obveze Raunovodstveno praenje kratkoronih obveza (obveze po vrijednosnim papirima, obveze prema dobavljaima , obveze po osnovi kratkoronih zajmova i kredita, obveze za plae i naknade plaa) (5 sati) 7. Raunovodstveno praenje pretporeza i obveze za PDV Saldiranje PDV-a

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

175

Pasivna vremenska razgranienja (3 sata) 8. Zalihe sirovina i materijala, rezervnih dijelova, autoguma i sitnog inventara Raunovodstveno praenje zaliha sirovina i materijala, rezervnih dijelova, autoguma i sitnog inventara (5 sati) 9. Analitiko knjigovodstvo zaliha sirovina i materijala Evidencija utroka sirovina i materijala (5 sati) 10. Pojam trokova, vrste trokova Raunovodstvena evidencija trokova po prirodnim vrstama Trokovi amortizacije, metode amortizacije (5 sati) 11. Raspored trokova Raspored trokova u proizvodnoj, trgovakoj i uslunoj djelatnosti (5 sati) 12. Zalihe proizvodnje i gotovih proizvoda Raunovodstveno praenje trokova proizvodnje i trokova razdoblja Obraun proizvodnje, kalkulacije (5 sati) 13. Raunovodstveno praenje zaliha gotovih proizvoda Analitiko knjigovodstvo Evidencija utroka zaliha gotovih proizvoda (3 sata) 14. Raunovodstvo robe Zalihe trgovake robe u trgovini na veliko Raunovodstveno praenje trgovake robe u trgovini na veliko i malo (7 sati) 15. Kapital Raunovodstveno praenje kapitala (3 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija ili izlazak na pisani i usmeni dio ispita Nositi na nastavu kontni plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati

Projekt

176

udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,5

Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit

Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvi enih bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Drai Lutilsky, I. et al. (2010) Raunovodstvo. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Broz Tominac, S. et al. (2010) Raunovodstvo-prirunik za vjebe. Zagreb: Hrvatska Broj primjeraka u knjinici 7 8 Dostupnost putem ostalih medija

177

zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Kontni plan za trgovaka drutva i ostale obveznike poreza na dobit, 2010. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. 8 http://www.vup.hr/

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Budimir, V. (2009) Raunovodstvo za poduzetnike II skripta, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Raunovodstvo za poduzetnike I" objavljen na web http://www.vup.hr/ stranici Veleuilita u Poegi Belak, V. (2012) Osnove suvremenog raunovodstva. Zagreb: Belak Excellens Belak, V. (2006) Profesionalno raunovodstvo. Zagreb: Zgombi & Partneri Pervan, I. (2007) Praktini vodi kroz raunovodstvo: osnovno djelo. Zagreb: Verlag Dashofer. tahan, M. et al (2010) Raunovodstvo trgovakih drutava (prema HSFI, MSFI). Zagreb: TEB Poslovno savjetovanje Belak, V. et al (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRiF-Plus. Gulin, D. et al (2006) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu Meunarodnih raunovodstvenih standarda financijskog izvjetavanja i poreznih propisa. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. asopisi: Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) Raunovodstvo, revizija i financije ( www.rif.hr) Financije i porezi (www.teb.hr) Zakonski i podzakonski propisi: Zakon o raunovodstvu Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja Meunarodni raunovodstveni standardi Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

178

Tablica 39.QS2-REV-T2-FP2

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija Dr.sc. Katarina Potnik Gali Financije za poduzetnike 2 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 3+0+0+0 1

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija

Struni studij Raunovodstvo Struni studij Trgovina O 2

manje od 20% vie od 20%

Osnovni cilj kolegija je stjecanje znanja i vjetina iz podruju poslovnih financija posebice iz podruja izrade investicijskih projekata. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Financije za poduzetnike 1 ukljuuju: poznavanje osnovnih ekonomskih i financijskih pojmova, poznavanje osnova budetiranja kapitala poznavanje osnovnih raunovodstvenih termina, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika.

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Financije za poduzetnike II je poloen ispit iz kolegija Financije za poduzetnike I. 1. samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvore financiranja i samostalno razviti projektnu ideju u postpristupne pomoi Europske unije. 2. kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje, 3. kreirati kvantitativne dijelove investicijskih projekata, 4. valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza, 5. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje. kontekstu

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

179

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Financije za poduzetnike 2, moi: 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. Ocjenjivati razliite financijske opcije uzimajui u obzir kriterij vremenske vrijednosti novca Upravljati svim komponentama obrtnog kapitala u poduzeu Izraditi plan poslovanja i investicijski elaborat Vrednovati metode financijskog odluivanja prilikom izbora opcija financiranja i ocjene investicijskih projekata Interpretirati rezultate provedene ekonomsko financijske analize Ocijeniti isplativost ulaganja u investicijski projekt Rangirati razliite investicijske opcije prema rezultatima ekonomsko financijske te statike i dinamike analize Izabrati povoljniju investicijsku opciju Izraivati investicijske projekta aplikacijom financijskih funkcija u okviru Excela 1. Uvod u budetiranje kapitala (3 sata) 2. Poslovno planiranje (3 sata) a. Sadraj poslovnog plana. b. Izrada glavnog plana poslovanja c. Investicijski projekti 3. Metodologija izrade investicijskih projekata (3 sata) a. Saetak investicijskog projekta b. Analiza trita c. Struktura i dinamika zaposlenih d. Tehniko tehnoloki i lokacijski aspekti izvedbe poslovnog pothvata (3 sata) 4. Ekonomsko financijska analiza 1 dio. (3 sata) a. Ulaganje u dugotrajnu imovinu b. Ulaganje u obrtna sredstva c. Izvori financiranja investicije 5. Ekonomsko financijska analiza 2 dio. (3 sata) a. Proraun amortizacije b. Plan otplate zajma c. Projekcija prihoda i rashoda d. Projekcija rauna dobitka i gubitka 6. Ekonomsko financijska analiza 3 dio. (3 sata) a. Projekcija financijskog toka b. Projekcija ekonomskog toka 7. Metode financijskog odluivanja (3 sata) 8. Statike metode za ocjenu efikasnosti projekata (3 sata) 9. Dinamike metode za ocjenu efikasnosti projekata 1 dio. (3 sata) a. Razdoblje povrata b. ista sadanja vrijednost 10. Dinamike metode za ocjenu efikasnosti projekata 2 dio. (3 sata) a. Interna stopa profitabilnosti b. Indeks profitabilnosti

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

180

11. Dinamike metode za ocjenu efikasnosti projekata 3 dio. (3 sata) a. Stopa prinosa b. Analiza likvidnosti c. Pravilo palca d. Prosjena profitabilnost projekta e. Analiza osjetljivosti 12. Praktine vjebe izrada prijedloga poslovnog plana prema zadanim parametrima (3 sata) 13. Primjena raunala u izradi investicijskih projekata (3 sata) 14. Primjena Excelu u ocjenu efikasnosti investicijskih projekata (3 sata)

15. Prezentacije samostalno izraenih investicijskih projekata (3 sata)

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

o o o o o

Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Izraditi samostalni investicijski projekt Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator 0,9 Pismeni ispit
Istraivanje Referat 3 0,6 Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae
upisati)

Pohaanje nastave 2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

1,2

zadae

(ostalo

0,3

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

181

Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 15 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 5 bodova. 3. Zalaganje na nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Studenti koji aktivno sudjeluju u nastavi, rjeavaju praktine sluajeve, donose zakljuke iz analiziranih nastavnih tema te navedeno prezentiraju pred ostalim studentima mogu ostvariti od 1-10 bodova 4. Izrada projekta (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Studenti imaju obvezu izraditi samostalni investicijski projekt kojim ostvaruju od 1-20 bodova 5. Kolokviji 1i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 50 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, zalaganje na nastavi, izrada projekta, pisanje domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave.

Elementi ocjenjivanja: 1 Pohaanje nastave 2 Domae zadae 3 Zalaganje na nastavi 4 Projekt 5 Kolokviji Ukupno

15 bodova 5 bodova 10 bodova 20 bodova 50 bodova 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita i izraen projekt. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici 3 Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Naslov Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala, Masmedia, Zagreb

182

Gulin, D.; Tuek, B.; ager, L.(2004) Poslovno planiranje, kontrola i analiza, Rif, Zgreb Kuvai, N. (2005) Biznis - plan ili poduzetniki projekt. Split : Beretin

3 Potnik Gali, K. (2009) Metodologija izrade investicijskih projekata skripta, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Financije za poduzetnike II" objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi - Cingula, M.(2001) Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRiF plus, Zagreb 2.12 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) - Kuvai, N. (2001) Poduzetniki projekt ili Kako sainiti biznis - plan? : teorijski prikaz, ogledni primjeri, katalog poduzetnikih ideja. Split : Veleuilite Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti n a nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluac ija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po pot rebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

http://www.vup.hr/

2.13.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

183

Tablica 40.QS2-REV-T2-T-EKP2-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija prof. dr.sc. Zlatko Lackovi Ekonomika poduzetnitva II Mr.sc. Mirjana Radman Funari 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 3 30P+15V 1

1.3.

Suradnici

1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. 1.6. Status kolegija (O, I) Godina studija

Struni studij Raunovodstvo Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s metodama koje omoguuju donoenje kljunih odluka u poslovanju poduzea, a koji su neophodna podloga za daljnje usavravanje u primjeni alata u odluivanju u poslovanju. Cilj je stjecanje neophodnih vjetina za ekonomsku analizu kljunih problema malih poduzetnika. Cilj je osposobiti studente za donoenje optimalnih poslovnih odluka u gospodarskim subjektima. Uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Ekonomika poduzetnitva II je poloen ispit iz kolegija Ekonomika poduzetnitva I. stei vjetine koritenja alata potrebnih za ekonomsku analizu kljunih problema malih poduzetnika i donoenje optimalnih poslovnih odluka koritenjem raunovodstvenih informacija, a u skladu sa strategijom i prioritetima kvantitativno usporediti poslovanje s konkurentnim subjektima, odnosno sektorom u okviru kojeg subjekt posluje predvidjeti i preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika kvantitativno vrednovati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslovnog okruenja kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje kreirati kvantitativne dijelove investicijskih projekata oblikovati sustave raspodjele trokova sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Ekonomika poduzetnitva II, moi: 1 protumaiti svrhu razdvajanja trokova i primijeniti metode razdvajanja trokova primjenjujui dosadanje znanje i vjetine iz matematsko-statistikih metoda 2 prepoznati vanost procijene poslovnog rezultata poduzea i primijeniti metode procjenjivanja vrijednosti poduzea 3 izraunati i interpretirati apsolutne i relativne mjere uspjenosti poslovanja 4 prepoznati vanost ekonomike pojedinih poslovnih funkcija u poduzeu 5 izraunati optimalnu veliinu narudbe i broj narudbi

184

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

izraunati optimalnu veliinu zaliha i procjenu potrebnih zaliha s obzirom na predviene i nepredviene uvjete nabave utvrditi zakonitosti u proizvodnji i planirati proizvodnju s obzirom na predvianje pojavljiva nja zakonitosti diskontirati primitke i izdatke potrebnih kod planiranja svih financijskih ulaganja i ocijeniti efikasnost investicijskih projekata 9 predvidjeti i izmjeriti rizik u poslovanju 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. Svrha razdvajanja trokova. Analitika metoda razdvajanja trokova (3 sata) 2. Metoda procjene, metoda grafike interpolacije, metoda raunske interpolacije (3 sata) 3. Metoda varijatora, metoda najmanjih kvadrata u razdvajanju trokova (3 sata) 4. Poslovni uspjeh poduzea. Poslovni rezultat poduzea. Pojam i potreba procjenjivanja vrijednosti poduzea. Metode procjenjivanja vrijednosti poduzea (3 sata) 5. Apsolutna mjerila uspjenosti poslovanja. Pojam i imbenici proizvodnosti rada. Mjerenje stupnja proizvodnosti rada. (3 sata) 6. Pojam i imbenici ekonominosti. Mjerenje stupnja ekonominosti. Pojam i imbenici rentabilnosti. Mjerenje stupnja rentabilnosti. Povezanost mjerila uspjenosti poslovanja (3 sata) 7. Ekonomika resursa. Ekonomika poslovnih funkcija (3 sata) 8. Pojam i podjela ekonomskih zakona proizvodnje. Zakon opadajuih prinosa. Zakon supstitucije. Zakoni minimuma, maksimuma i optimuma (2 sata) 9. Zakon masovne proizvodnje. Zakon transportnih trokova i lokacije. Izbor organiza cijskog tipa proizvodnje (3 sata) 10. Teorija investicija. Pojam, vrste i izvor financiranja investicija. Investicijski projekt (3 sata) 11. Mjerenje efikasnosti investicija. Statike metode ocjene efikasnosti investicije (3 sata) 12. Dinamike metode ocjene efikasnosti investicije (3 sata) 13. Rizik i neizvjesnost u investicijskom odluivanju. Identifikacija rizika. Mjerenje rizika. Vrednovanje rizinih investicijskih projekata (3 sata) 14. Odluivanje u uvjetima neizvjesnosti. Analiza rizika simulacijom (3 sata) 15. Utjecaj poreznih stopa i inflacije na investicijsku odluku (2 sata) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje 6 7 8 terenska nastava - Pohaanje predavanja i vjebi - Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu - Polaganje kolokvija - Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 1,5 Pismeni ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 1 Referat Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Problemski zadatak

(ostalo upisati)

0,5

185

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Kolokviji 1 i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti 90 bodova. Student treba poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija i pohaanje nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Kolokviji 90 bodova Ukupno 100 bodova

2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Konanu ostvarenu pozitivnu ocjenu studenti mogu poboljati rjeavanjem problemskog zadatka. Poboljanje ocjene podrazumijeva poveanje za jednu ocjenu vie od postignute pozitivne ocjene pri polaganju kolokvija ili ispita. U sluaju ako se student odlui za rjeavanje problemskog zadatka rijeen problemski zadatak student je duan predati u pisanom obliku prije polaganja ispita. Naslov Kari, M. (2005), Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Dvorski, S., Rua, F. i Kovca, V. (2007), Poslovna ekonomija, Fakultet organizacije i informatike i TIVA, Varadin Broj primjeraka u knjinici 22 5 Dostupnost putem ostalih medija

186

Santini, I. (1995), Mikroekonomika, HIBIS, Zagreb Jelavi, Ravli, P., Starevi, A. i Samanovi, J. (1993), Ekonomika poduzea, Ekonomski fakultet u Zagrebu, Zagreb 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Novak, B. (1999), Financijska trita i institucije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek Pavlovi, J., krti, M. (1997), Mikroekonomika, Mikrorad d.o.o, Zagreb Pyndick, R. S., Rubinfeld, D. L. (2001), Microeconomics, Prentice Hall, New Jersey Samuelson, P., Nordhaus, W. (2000), Ekonomija, MATE, Zagreb Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, s naglaskom na prijedloge studenata za izradu posebnih zad ataka. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave i izradom zadataka nakon provedenog kolokvija radi otklanjanja nejasnoa i upotpunjavanja znanja. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

187

Tablica 41.QS2-REV-T2-R-SP2-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija Osnovni ciljevi kolegija su usvajanje praktinih umijea, kompetencija i vjetina iz podruja raunovodstva i financija, razvijanje osjeaja odgovornosti i timskog rada unutar radnog okruenja te osposobljavanje za djelotvorno integriranje teorije i poslovne prakse. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Struna praksa I ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Struna praksa I je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II. Struni studij Raunovodstvo mr.sc. Svjetlana Letini; Mario upan dipl. oec. Struna praksa II 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 75 1. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 3

Obvezan 2.

manje od 20% vie od 20%

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

prezentirati funkcija,

raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih

sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje, osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju.

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Struna praksa I moi: Navesti dokumentaciju, zakone, pravilnike i propise vezane za instituciju i obavljanje djelatnosti institucije, Opisati formalne i neformalne aktivnosti unutar institucije

188

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Asistirati u realizaciji dnevnih poslova Prikazati odvijanje poslovnih procesa, Analizirati formalnu i neformalnu komunikaciju unutar institucije Izvjetavati u pisanom obliku o obavljenom poslu i odranim sjednicama, Napisati dobro strukturirani poslovni izvjetaj Predvidjeti utjecaj socijalnih, pravnih, ekonomskih i drutvenih normi unutar poslovnog subjekta / institucije, Uskladiti aktivnosti u radu multidisciplinarnog tima. Sintetiziranje i kritika interpretacija prikupljenih podataka tijekom realizacije strune prakse. 1. Unutar institucije u kojoj pohaa strunu praksu, zadatak studenta je upoznati se i analizirati: 2. raunovodstvene poslova u odjelima na kojima se praksa obavlja (8 sati) 3. temeljne financijske poslove u odjelima na kojima se praksa obavlja (8 sati) 4. raunovodstvene isprave (8 sati) 5. Proces zaprimanja, urudbiranja i otpreme pismena (8 sati) 6. Proces plaanja (8 sati) 7. Blagajniko poslovanje (8 sati) 8. Proces knjienja (8 sati) 9. Proces obrauna i isplate plaa (8 sati) 10. Kreiranje dnevnika strune prakse (11 sati) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje strune prakse. Aktivno sudjelovanje u poslovnim procesima Pisanje dnevnika prakse. Dnevnik treba sadravati opis subjekta u kojem se praksa obavlja, kritiki osvrt na poslovanje i poslovne procese, eventualne priloge, tablice i grafikone. Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej 1 Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit Domae zadae
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1. Pohaanje strune prakse 2. Dnevnik strune prakse

Elementi ocjenjivanja: Usmena prezentacija obavljene strune prakse

50 bodova

189

 Dnevnik strune prakse Ukupno Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

50 bodova 100 bodova Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Zakoni, pravilnici i propisi vezani za djelatnost institucije u kojoj se praksa pohaa.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Zakonski i podzakonski propisi: a) Zakon o raunovodstvu b) Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja c) Meunarodni raunovodstveni standardi d) Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja e) Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti aktivno sudjeluju u poslovnim procesima institucije /subjekta u kojem pohaaju ugovorenu strunu praksu. Nositelj kolegija periodino kontaktira mentora strune prakse koji je zaposlenik institucije u kojoj je praksa ug ovorno regulirana. Student pristupa usmenom dijelu ispitu s ispisanim dnevnikom strune prakse. Nositelj kolegija pregledom dnevnika i usmenom prezentacijom studenta, analizira uspjenost i ostvarenje ishoda uenja. Ukoliko su ishodi uenja zadovoljeni ma nje od 50%, nositelj kolegija upuuje studenta na ponavljanje pohaanja dijela ili cijele satnice predviene u 1.5. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

2.14. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

190

Tablica 42.QS2-REV-T2-R-OGH2-2013 _ seminari

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je kritiki analizirati glavna obiljeja gospodarske strukture i gospodarskih kretanja u hrvatskom gos podarstvu, obrazloiti uvjete u kojima su se promjene dogaale, analizirati mjere i instrumente ekonomske politike i okruenja te njihov utjecaj na stanje u hrvatskom gospodarstvu i poslovanje poslovnih subjekata. Nema uvjeta 1. Utvrditi glavna obiljeja strukture hrvatskog gospodarstva te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje. 2. Analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata. 1. Objasniti ekonomsku politiku i njene nositelje te kritiki analizirati ostvarenja ekonomskih ciljeva u hrvatskom gospodarstvu. 2. Identificirati i interpretirati hrvatsku fiskalnu politiku, strukturu prorauna ope drave te analizirati i kritiki prosuivati prihodne i rashodne stavke u dravnom proraunu. 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) 3. Analizirati i poznavati visinu javnog duga Republike Hrvatske te kritiki prosuivati uzroke javnog zaduivanja u Republi ci Hrvatskoj. 4. Identificirati i interpretirati hrvatsku monetarnu politiku te analizirati i kritiki prosuivati instrumente hrvatske mo netarne politike. 5. Analizirati glavna obiljeja i ciljeve hrvatske regionalne politike u kontekstu europske kohezijske politike i glavna obiljeja dr.sc. Mirjana Jele Ragu, v.pred. Osnove gospodarstva Hrvatske II Nema Struni studij Raunovodstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+euenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 4 15 1. -

Obvezni 2.

1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

manje od 20% vie od 20%

191

hrvatskog regionalnog razvitka. 6. Kritiki prosuivati ciljeve i smisao dravnih potpora, prihvatljive i neprihvatljive oblike dravne intervencije te kritiki analizirati strukturu dravnih potpora u Republici Hrvatskoj u odnosu na europsko okruenje. 7. Objasniti instrumente vanjskotrgovinske politike te kritiki analizirati stanje u vanjskotrgovinskoj razmjeni Republike Hrvatske. 8. Opisati povijesne korijene i egzogene varijable koje su utjecale na proces europskog integriranja, definirati Europsku uniju i objasniti njenu strukturu. 9. Kritiki analizirati odnose izmeu Republike Hrvatske i EU (povijest, sadanjost i budunost) te utjecaj EU lanstva na stanje i poslovanje u Republici Hrvatskoj. 10. Samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvore EU financiranja i samostalno osmisliti projektnu ideju te ju razraditi u obliku logike matrice. 1. 2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. FISKALNA POLITIKA RH i JAVNI DUG MMF u Hrvatskoj prednosti i nedostaci Analiza prorauna u 2012. (2013.) godini Treba li aktualna fiskalna politika biti ekspanzivna ili restriktivna? Odrivost javnog duga u RH? MONETARNA POLITIKA i POLITIKA TEAJA Prednosti i nedostaci uvoenja eura Devalvacija kune da ili ne? Valutna klauzula da ili ne? Poveanje primarne emisije novca da ili ne?

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

REGIONALNI RAZVOJ i REGIONALNA POLITIKA 9. SWOT analiza NUTS II regija u HR regionalni dispariteti 10. Financiranje regionalnog razvoja putem Strukturnih fondova i Kohezijskog fonda (problemi vs. izazovi) DRAVNE POTPORE prema pravu EUROPSKE UNIJE 11. Dravne potpore u poljoprivredi da ili ne? 12. Dravne potpore u industriji da ili ne? 13. Politika dravnih potpora u EU prednost ili nedostatak za RH BILANCA PLAANJA i VANJSKI DUG 14. Odrivost vanjskog duga u RH HRVATSKA I EUROPSKA UNIJA 15. Hrvatska i EU: prilike i prijetnje predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

2.7. Komentari:

192

terenska nastava

(ostalo upisati)

Pohaanje seminarske nastave, aktivno sudjelovanje i praenje aktualnih zbivanja u domeni hrvatskog gospodarstva i ekonomske politike. 2.8. Obveze studenata Nositi na seminarsku nastavu biljenicu predvienu za seminarsku nastavu iz kolegija Osnove gospodarstva Hrvatske I. Samostalno napisati seminarski rad, prema odabranoj temi, te ga samostalno izloiti pred ostalim studentima. Aktivno i kritiko sudjelovanje prilikom prezentacije drugih seminars kih radova (kroz postavljanja pitanja i davanje odgovora). Pohaanje nastave/se 0,5 Pismeni ispit Projekt minara Eksperime Istraivanje Praktini rad ntalni rad Esej Referat Kontinuirana provjera znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit 0,5
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom seminarske nastave 1. Pohaanje seminarske nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pohaanje i aktivno sudjelovanje u seminarskoj nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju pohaanja seminarske nastave moe ostvariti od 1 do 10 bodova, a na temelju svoje aktivnosti (postavljanja pitanja, davanja odgovora) tijekom izve dbe i prezentacije seminarskih radova drugih studenata moe ostvariti jo dodatnih maksimalno 1 0 bodova. Evidenciju prisutnih studenata i njihove aktivnosti na seminarskoj nastavi vodi nastavni predava. 2. Pisani dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Napisani seminarski rad donosi odreeni broj bodova. Samostalno napisan seminarski rad, u skladu s uputama, studentu omoguava stjecanje od 10 do maksimalno 40 bodova. 3. Prezentacija seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Prezentacija seminarskog rada donosi odreeni broj bodova . Student kroz samostalnu prezentaciju seminarskog rada moe ostv ariti od 10 do maksimalno 40 bodova, ovisno o kvaliteti prezentacije. U konanu ocjenu iz seminarskog rada ulaze rezultati pohaanja i aktivnosti na seminarskoj nastavi, pisanog dijela rada i njegove usmene prezentacije.

Elementi ocjenjivanja:

Pohaanje seminarske nastave Aktivnost na seminarskoj nastavi

10 bodova 10 bodova 193

Pisani dio seminarskog rada Prezentacija rada

40 bodova 40 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 1. avrak, V. ur. (2011) Gospodarstvo Hrvatske. Zagreb: Politika kultura d.o.o. 2. Jele Ragu, M. (2013) Osnove gospodarstva Hrvatske I. Nastavni tekst predavanja iz kolegija Osnove gospodarstva Hrvatske I objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi 3. Europska komisija (2008) Naini pruanja pomoi: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom. Zagreb: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF). 4. Crkvenac, M. (1997) Ekonomska politika: s elementima ekonomike hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Informator. 1 Broj primjeraka u knjinici 5 http://www.vup.hr Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

http://www.mrrfeu.hr

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

5. Mintas Hodak, Lj. ur. (2010) Europska unija. Zagreb: Zagrebaka kola 5 ekonomije i managementa, Mate d.o.o. (odabrana poglavlja). Bari, V. i avrak, V. (2005) Osnove hrvatskoga gospodarstva. Zagreb: Mikrorad d.o.o. i Ekonomski fakultet Zagreb. Grupa autora, urednik Drui, I. (2003) Hrvatsko gospodarstvo. Zagreb: Ekonomski fakultet Sveuilita u Zagrebu. Gabor, M. (2009) Pripremite projekt i osigurajte sredstva iz EU fondova. Zagreb: Verlag Dashfer d.o.o.. Novota, S. (2009) Europski fondovi za hrvatske projekte: Prirunik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podu pire Europska unija. Zagreb: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije. Sopek, P. (srpanj 2011). Procjena utjecaja pristupanja Europskoj Uniji na hrvatski proraun. Newsletter (59) . Zagreb: Institut za javne financije. Sopek, P. (lipanj 2010). Proraunski deficit i javni dug. Newsletter (49) . Zagreb: Institut za javne financije. valjek, S., Vizek, M., & Mervar, A. (2009). Cikliki prilagoeni proraunski saldo: primjer Hrvatske. Privredna kretanja i ekonomska politika (120), str. 49-81. Bajo, A., & Primorac, M. (2010). Local Government Borrowing Practice in Croatia. Financial Theory and Practice 34 (4), str. 379-406. Bajo, A., & Primorac, M. (16. veljaa 2011). Strategija upravljanja javnim dugom. Aktualni osvrti (28). Zagreb: Institut za javne financije. Sopek, P. (2010). Proraunski deficit i javni dug. Newsletter Instituta za javne finan cije. Dostupno na: http://www.ijf.hr/newsletter/49.pdf Mihaljek, D. (2003) Analiza odrivosti javnog i vanjskog duga Hrvatske pomou standardnih financijskih pokazatelja. Privredna kretanja i ekonomska politika, 13 (97), 29-75. Bankamagazin (2011). Nema optimizma oko eura, prieljkuje se to kasnije uvoenje. Dostupno na: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Komentariianalize/tabid/138/View/Details/ItemID/71342/rbpid/255f2e076c60-4efa-b9e7-d49bfb7bd721/Default.aspx Bankamagazin (2011). Boris Vuji: Hrvatskoj se isplati uvesti euro. Dostupno na:

194

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/65968/rbpid/255f2e07-6c60-4efa-b9e7d49bfb7bd721/Default.aspx Obringer, L. A. How the euro works? Dostupno na http://money.howstuffworks.com/euro11.htm Portone, D. (2004). The Costs and Benefits of the Euro In European Monetary Union Countries. Dostupno na: http://www.unc.edu/~salemi/Econ006/Portone_2004.pdf Bankamagazin (2010). Inflacija i devalvacija lijekovi su gori od bolesti. Dost upno na: http://www.bankamagazine.hr/Naslovnica/Hrvatska/tabid/102/View/Details/ItemID/64816/rbpid/255f2e07-6c60-4efa-b9e7d49bfb7bd721/Default.aspx Web stranice Financijskog kluba, Okrugli stol devalvacija i njeni uinci. Dostupno na: http://www.finance.hr/index.php?option=com_content&view=article&id=266&Itemid=69 Njavro, . (2011). Ukidanje valutne klauzule imalo bi i negativne uinke. Web stranice Lider Press. Dostupno na: http://www.liderpress.hr/Default.aspx?sid=127935 Podgornik, B. (2011). HNB na udaru MMF-a i domaih ekonomista. Zadarski list. Dostupno na: http://www.zadarskilist.hr/clanci/08072011/hnb-na-udaru-mmf-a-i-domacihekonomista Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, 2008. Radna verzija nacrta strategije regional nog razvoja Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.mrrsvg.hr/UserDocsImages/Radna%20verzija%20Nacrta%20Strategije%20regionalnog%20razvoja%20RH.pdf Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, 2010. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. 2013. Dostupno na: http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategija%20regionalnog%20razvoja%202011%20do%202013%2 0usvojena%20na%2059%20sjednici%20Vlade%20RH%2004%2006%202010.pdf -samo dio sa swot analizom Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, 2008. Radna verzija nacrta strategije regionalnog razvoja Republike Hrvatske. Dostupno na: http://www.mrrsvg.hr/UserDocsImages/Radna%20verzija%20Nacrta%20Strategije%20regionalnog%20razvoja%20RH.pdf Ministarstvo regionalnog razvoja, umarstva i vodnoga gospodarstva, 2010. Strategija regionalnog razvoja Republike Hrvatske, 2011. 2013. Dostupno na: http://eobrazovanje.mingorp.hr/UserDocsImages/dokumenti/Strategija%20regionalnog%20razvoja%202011%20do%202013%2 0usvojena%20na%2059%20sjednici%20Vlade%20RH%2004%2006%202010.pdf Agencija za zatitu trinog natjecanja (2012) Godinje izvjee o dravnim potporama za ???? godinu. Zagreb: AZTN. Dostupno na: http://www.aztn.hr/o-nama/23/godisnja-izvjesca/ http://www.aztn.hr/ Andrijevi-Matovac, V., i Joi, H., (2010). Odrivost vanjskog duga Republike Hrvatske. Zbornik Ekonomskog fakulteta u Zagrebu, Vol.8 No.1 Lipanj 2010. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/57788 Babi, A., i sur., (2010). Dinamika analiza odrivosti javnog i vanjskog duga Hrvatske. Privredna kretanja i ekonomska politika, br. 97/2003. Dostupno na: http://www.eizg.hr/Data/Doc/pkiep97-babi-krznar-nesti-valjek.pdf Mihaljek, D., (2005). Sustainability of Croatia's Public and External Debt. Croatian Economic Survey, No.7 Travanj 2005. Dostupno na: http://hrcak.srce.hr/6311 Mihaljek, D. (2003) Analiza odrivosti javnog i vanjskog duga Hrvatske pomou standardnih financijskih pokazatelja. Privredna kretanja i ekonomska politika, 13 (97), 29-75.

Studenti sudjeluju aktivno u seminarskoj nastavi, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, a posebice prilikom samostalne izrade i prezentiranja rada. Tijekom izvrenja seminarskog zadatka, dobivenog od predmetnog nastavnika, odnosno pri pisanju rada, studentima je od nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija kod studenata, a potrebnih za kvalitetan pristup rjeavanju seminarskog zadatka, izradi rada kao i njegovoj prezentaciji.

195

U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika vodi se evidencija o prisutnosti studenata na seminarskoj nastavi, o aktivnosti studenata, rezultatima ostvarenima pri izradi seminarskog rada te prilikom njegove prezentacije. Uspjenost studenata analizira se tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se stude ntima tijekom seminarske nastave, a posebice na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe seminarske nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

196

Tablica 43.QS2-REV-T2-FP2S

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija d.sc. Katarina Potnik Gali Financije za poduzetnike 2 seminar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 0+0+1+0 1

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija

Struni studij Raunovodstvo

O 2

manje od 20% vie od 20%

Osnovni cilj kolegija je stjecanje znanja i vjetina iz podruju poslovnih financija posebice iz podruja izrade investicijskih projekata. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje seminarske nastave kolegija Financije za poduzetnike 2 ukljuuju: poznavanje osnovnih ekonomskih i financijskih pojmova, poznavanje osnova budetiranja kapitala poznavanje osnovnih raunovodstvenih termina, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika. Sukladno navedenom uvjet za ocjenu seminarskog rada iz kolegija Financije za poduzetnike II je ocijenjen seminarski rad iz kolegija Financije za poduzetnike I. 1. samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvore financiranja i samostalno razviti projektnu ideju u kontekstu postpristupne pomoi Europske unije. 2. kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje, 3. kreirati kvantitativne dijelove investicijskih projekata, 4. valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza, 5. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje. Oekuje se da e student, nakon napisanog i prezentiranog seminarskog rada iz kolegija Financije za poduzetnike 2, moi:

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

197

2. 3. 4. 5. 6. 7. 8. 9.

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

1. Ocjenjivati razliite financijske opcije uzimajui u obzir kriterij vremenske vrijednosti novca Upravljati svim komponentama obrtnog kapitala u poduzeu Izraditi plan poslovanja i investicijski elaborat Vrednovati metode financijskog odluivanja prilikom izbora opcija financiranja i ocjene investicijskih projekata Interpretirati rezultate provedene ekonomsko financijske analize Ocijeniti isplativost ulaganja u investicijski projekt Rangirati razliite investicijske opcije prema rezultatima ekonomsko financijske te statike i dinamike analize Izabrati povoljniju investicijsku opciju Izraivati investicijske projekta aplikacijom financijskih funkcija u okviru Excela 1. Uvod u budetiranje kapitala (1 sat) 2. Poslovno planiranje (1 sat) a. Sadraj poslovnog plana. b. Izrada glavnog plana poslovanja c. Investicijski projekti 3. Metodologija izrade investicijskih projekata (1 sat) a. Saetak investicijskog projekta b. Analiza trita c. Struktura i dinamika zaposlenih d. Tehniko tehnoloki i lokacijski aspekti izvedbe poslovnog pothvata (1 sat) 4. Ekonomsko financijska analiza 1 dio. (1 sat) 1. Ulaganje u dugotrajnu imovinu 2. Ulaganje u obrtna sredstva 3. Izvori financiranja investicije 5. Ekonomsko financijska analiza 2 dio. (1 sat) i. Proraun amortizacije ii. Plan otplate zajma iii. Projekcija prihoda i rashoda iv. Projekcija rauna dobitka i gubitka 6. Ekonomsko financijska analiza 3 dio. (1 sat) i. Projekcija financijskog toka ii. Projekcija ekonomskog toka 7. Metode financijskog odluivanja (1 sat) 8. Statike metode za ocjenu efikasnosti projekata (1 sat) 9. Dinamike metode za ocjenu efikasnosti projekata 1 dio. (1 sat) i. Razdoblje povrata ii. ista sadanja vrijednost 10. Dinamike metode za ocjenu efikasnosti projekata 2 dio. (1 sat) i. Interna stopa profitabilnosti ii. Indeks profitabilnosti 11. Dinamike metode za ocjenu efikasnosti projekata 3 dio. (1 sat) i. Stopa prinosa ii. Analiza likvidnosti iii. Pravilo palca

198

iv. Prosjena profitabilnost projekta v. Analiza osjetljivosti 12. Praktine vjebe izrada prijedloga poslovnog plana prema zadanim parametrima (1 sat) 13. Primjena raunala u izradi investicijskih projekata (1 sat) 14. Primjena Excelu u ocjenu efikasnosti investicijskih projekata (1 sat)

15. Prezentacije samostalno izraenih investicijskih projekata (1 sat)

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

o o o o

pohaanje seminarske nastave aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu i debatama izrada seminarskog rada prezentacija seminarskog rada 0,15 Pismeni ispit
Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit 0,85 Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati)
(ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 15 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2. Seminarski rad (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Student izrauje seminarski rad na odabranu i odobrenu temu te isti prezentira pred drugim studentima. Seminarski rad ocjenjuje se prema kriterijima kompleksnosti i kvaliteti izrade te kvaliteti izraene prezentacije i prezentacijskih vjetina.

Elementi ocjenjivanja: 1 Pohaanje nastave 15 bodova 2 Seminarski rad 85 bodova

199

Ukupno

100 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici 3 Dostupnost putem ostalih medija

Naslov Orsag, S. (2002) Budetiranje kapitala, Masmedia, Zagreb 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Gulin, D.; Tuek, B.; ager, L.(2004) Poslovno planiranje, kontrola i analiza , Rif, Zgreb Kuvai, N. (2005) Biznis - plan ili poduzetniki projekt. Split : Beretin

3 Potnik Gali, K. (2009) Metodologija izrade investicijskih projekata skripta, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Financije za poduzetnike II" objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi - Cingula, M.(2001) Kako izraditi poslovni plan i investicijski elaborat, RRiF plus, Zagreb 2.12 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) - Kuvai, N. (2001) Poduzetniki projekt ili Kako sainiti biznis - plan? : teorijski prikaz, ogledni primjeri, katalog poduzetnikih ideja. Split : Veleuilite Studenti sudjeluju aktivno u nastavi izradom seminarskih radova i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na seminarskoj nastavi. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

http://www.vup.hr/

2.12. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

200

Tablica 44.QS2-REV-T2-R-FR-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je upoznati studente s osnovama financijskog raunovodstva. Studenti stjeu znanja vezana uz knjienje knjigovodstvenih promjena. Spoznaju vanost raunovodstvenih politika i njihov utjecaj na realnost podataka u bilanci i raunu dobiti i gubitka, a upoznaju se i s pojmovima i znaajem raunovodstvenih naela i raunovodstvenih standarda. Studenti u sklopu ovog kolegija detaljnije upoznaju financijske izvjetaje, konsolidaciju financijskih izvjetaja, kao i podruje raunovodstva za poslovne kombinacije. Opa znanja koje studenti ekonomije ovim kolegijem stjeu odnose se na podruje knjienja knjigovodstvenih promjena i financijskog izvjeivanja. Posebnost je ovog kolegija da se u sklopu njega obrauju specijalna podruja financijskog raunovodstva, raunovodstvo razliitih organizacija pravnih osoba, raunovodstvo poslovnih kombinacija. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Financijsko raunovodstvo ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Financijsko raunovodstvo je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II i Oporezivanje poduzea. 1 valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza, 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi mr.sc. Svjetlana Letini, v. pred. Financijsko raunovodstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 30 + 45 V 1.

Mario upan, dipl.oec

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 3.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2 raunovodstveno valorizirati poslovne dogaaje, odnosno njihov utjecaj na financijski poloaj subjekata realnog sektora, 3 odabrati raunovodstvene standarde, naela i politike koje su u funkciji ostvarenja strategije, 4 prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih 201

funkcija, 5 analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora , 6 kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje,
7 8 oblikovati sustave raspodjele trokova, osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei sam ostalno i/ili u timu. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Financijsko raunovodstvo moi: Prepoznati osnovne postavke financijskog raunovodstva unutar suvremene funkcionalne strukture raunovodstva, razlikovati procese financijskog raunovodstva, razumjeti raunovodstvena naela i standarde kao ishodite raunovodstvenih politika. Razlikovati primjenu Meunarodnih standarda (MRS-ova), Meunarodnih standarda financijskog izvjetavanja (MSFI a) kao i Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja (HSFI -a) kod evidentiranja poslovnih dogaaja i izrade financijski izvjetaja. Razlikovati osnovne pojmove koji su vezani za ulaganja u povezana drutva (spajanja, pripajanja i sl.), razlikovati naela i procese evidentiranja poslovnih spajanja u poslovnim knjigama i izradu konsolidiranih financijskih izvjetaja. Demonstrirati raunovodstveno evidentiranje financijske imovine (dugotrajne i kratkotrajne) te potraivanja (dugotrajnih i kratkotrajnih) i njihovu povezanost s financijskim izvjetajima. Razlikovati instrumente osiguranja plaanja (mjenica, zadunica i sl.) te obraunska plaanja i njihovo evidentiranje u poslovnim knjigama. Razlikovati osnovne pojmove dioniarskog kapitala i njegovog evidentiranja u poslovnim knjigama. Evidentirati prihoda i rashoda obraunskog razdoblja, usporediti iste kako bi se utvrdio rezultat poslovanja prije i nakon oporezivanja. Demonstrirati raunovodstveno praenje raspodjele ostvarene dobiti. Raunovodstveno provesti evidentiranje svih poslovnih dogaaja koji se odnose na dugorone i kratkorone obveze. 1. TEMELJNI OKVIR FINANCIJSKOG RAUNOVODSTVA. Definicija Financijskog Raunovodstva. Obiljeja i faze Financijskog raunovodstva. Raunovodstvena naela i standardi. (5 sati) 2. FINANCIJSKO IZVJETAVANJE. Ciljevi financijskog izvjetavanja. Pretpostavke i obiljeja financijskih izvjetaja. Temeljni financijski izvjetaji (Bilanca, Raun dobiti i gubitka, Izvjetaj o novanom tijeku, Izvjetaj o promjeni glavnice, Biljeke uz financijske izvjetaje). Sastavljanje temeljnih financijskih izvjetaja. Naela vrednovanja elemenata financijskih izvjetaja. Korisnici raunovodstvenih informacija. (5 sati) 3. RAUNOVODSTVENI STANDARDI I STANDARDI FINANCIJSKOG IZVJETAVANJA. Raunovodstveni standardi. Temeljne raunovodstvene Pretpostavke. Meunarodni raunovodstveni standardi. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja i Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja. (5 sati) 4. GODINJI OBRAUN KOD USLUNIH I TRGOVAKIH DJELATNOSTI OBRAUN TRGOVAKE ROBE (5 sati) 5. GODINJI OBRAUN KOD PROIZVODNIH DJELATNOSTI OBRAUN PROIZVODNJE. (5 sati) 6. IZRADA IZVJETAJA O NOVANOM TIJEKU. Indirektna i direktna metoda. (5 sati) 7. POSLOVNA SPAJANJA. (5 sati) 8. IZRADA KONSOLIDIRANIH FINANCIJSKIH IZVJETAJA. (5 sati) 9. RAUNOVODSTVENE POLITIKE I PROCJENE. Raunovodstvene politike i raunovodstvene procjene. Kriteriji za odabir raunovodstvenih politika. Primjena raunovodstvenih politika i procjena. (5 sati) 10. RAUNOVODSTVO FINANCIJSKE IMOVINE I POTRAIVANJA (dugotrajne). Ulaganja u dionice. Zajmovi povezanim poslovnim subjektima. Sudjelujui interesi (participacije). Ulaganje u ostale vrijednosne papire. Raunovodstvo najma (leasinga). Potraivanja od povezanih drutava. Potraivanja s osnove prodaje na kredit. Potraivanja iz faktoringa.

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

202

2.1.

Vrste izvoenja nastave:

11. UTVRIVANJE VRIJEDNOSTI DUGOTRAJNE IMOVINE. Trokovni i revalorizacijski model. (5 sati) 12. RAUNOVODSTVO FINANCIJSKE IMOVINE I POTRAIVANJA ( kratkotrajna). Udjeli (dionice) u povezanim drutvima. Zajmovi povezanim drutvima. Vrijednosni papiri. Dani kratkoroni krediti. Zadunica. Popusti odobreni kupcima. Prodaja na potroaki kredit. Obraunska plaanja. Potraivanja od povezanih drutava. Potraivanja od dravnih i drugih institucija. Factoring. Lizing. (5 sati) 13. VRIJEDNOSNA USKLAENJA POTRAIVANJA (2 sata) 14. RAUNOVODSTVO TRGOVINE. Popusti, komisija, inventura i inventurne razlike. (2 sata) 15. RAUNOVODSTVO KAPITALA I OBVEZA. Raunovodstvo dionikog kapitala. Rasporeivanje neto d obiti i izglasanih dividendi. Kratkorone obveze. Dugorone obveze. Dugorona rezerviranja za rizike i trokove. Odgoeno plaanje trokova i prihod budueg razdoblja. (5 sata) predavanja 2.2. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu kontni plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,5 Referat Seminarski rad Usmeni ispit
(ostalo upisati)

2.3.

Obveze studenata

2.4. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2.5. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvi enih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave.

203

Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Gulin, D.; Perevi, H. Financijsko raunovodstvo izabrane teme, HZRiFD, Zagreb Grupa autora (2006) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa, HZRiFD, Zagreb 2.6. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Pervan, I. (2012). Raunovodstvo poslovnih spajanja - prema MSFI i HSFI, RRiF, Zagreb Grupa autora (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, Zagreb: RRIF- Plus d.o.o. Grupa autora (2008) Primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja - s poreznim propisima, Zagreb: HZRiFD, Zagreb Kontni plan za trgovaka drutva i ostale obveznike poreza na dobit, 2010. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika Grupa autora (2012) Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja, TEB, Zagreb Belak, V. et. al., 2009. Raunovodstvo proizvodnje, RRiF, Zagreb asopisi: 31 Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) 32 Raunovodstvo, revizija i financije (www.rrif.hr) Zakonski i podzakonski propisi: Zakon o raunovodstvu Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja Meunarodni raunovodstveni standardi Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja 1 2 1 4 1 4 http://www.vup.hr/ Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.7. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) 3. 4. 5. 6. 7.

204

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 7.1. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

205

Tablica 45.QS2-REV-T2-R-PR-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. 1.2. 1.3. Nositelj kolegija Naziv kolegija Suradnici dr.sc. Verica Budimir, prof.v.. Proraunsko raunovodstvo Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 30 + 30 V 1.

1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. 1.6. Status kolegija (O, I) Godina studija

Struni studij Raunovodstvo Obvezan 3.

manje od 20% vie od 20%

2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s proraunom i raunovodstvenim sustavom proraunskih korisnika. Cilj je osposobiti studente za prepoznavanje i opisivanje svih proraunskih raunovodstvenih kategorija te samostalno evidentiranje poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama proraunskih korisnika sukladno raunskom planu prorauna. Cilj je takoer osposobiti studente za samostalno sastavljanje financijskih izvjetaja i financijskih planova proraunskih korisnima to stvara dobru podlogu za samostalno voenje raunovodstva proraunskih korisnika. Nema uvjeta

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Raunovodstvo studenti e moi:
2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi raunovodstveno valorizirati poslovne dogaaje, odnosno njihov utjecaj na financijski poloaj subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika oblikovati raunovodstvo proraunskih korisnika analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika kvantitativno usporediti poslovanje s konkurentnim subjektima, odnosno sektorom u okviru kojeg subjekt posluje objasniti procese kontrole i revizije sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Proraunsko raunovodstvo, moi: objasniti elemente prorauna i sustav prorauna analizirati knjigovodstvene isprave i oblikovati poslovne knjige proraunskih korisnika samostalno interpretirati raunski plan prorauna analizirati poslovne promjene na imovini, obvezama, prihodima, rashodima, primicima, izdacima i vlastitim izvorima te odabrati ispravne raune za njihovu knjigovodstvenu evidenciju

206

 samostalno izvriti evidenciju poslovnih dogaaja u poslovnim knjigama proraunskih korisnika samostalno oblikovati poslovi rezultat proraunskih korisnika prepoznati i vrjednovati elemente financijskih izvjetaja proraunskih korisnika interpretirati financijske izvjetaje proraunskih korisnika oblikovati financijski plan proraunskog korisnika i proraun 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave Proraunsko raunovodstvo i dravni raunovodstveni informacijski sustav Elementi sustava prorauna Propisi u sustavu prorauna (4 sata) 2. Osnove raunovodstvenog sustava Obveznici primjene Poslovne knjige i knjigovodstvene isprave Osnovna naela iskazivanja raunovodstvenih kategorija Osnovne knjigovodstvene sheme (4 sata) 3. Nefinancijska imovina Raunovodstveno praenje nabave nefinancijske imovine (4 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 4. Nefinancijska imovina Raunovodstveno praenje otuenja nefinancijske imovine Promjene u obujmu i vrijednosti nefinancijske imovine Inventura 5. Donacije i prijenosi nefinancijske imovine (2 sata) 6. Rashodi poslovanja Raunovodstveno praenje rashoda poslovanja (4 sata) 7. Prihodi poslovanja Raunovodstveno praenje prihoda poslovanja (4 sata) 8. Primici Raunovodstveno praenje primitaka od financijske imovine i zaduivanja (4 sata) 9. Izdaci Raunovodstveno praenje izdataka za financijsku imovinu i otplate zajmova Ispravak raunovodstvenih pogreaka (2 sata)

207

10. Vlastiti izvori Utvrivanje rezultata poslovanja (4 sata) 11. Financijski izvjetaji Zakljuivanje poslovnih knjiga na kraju razdoblja Izvjetaj o prihodima i rashodima, primicima i izdacima Bilanca (4 sata) 12. Financijski izvjetaji Izvjetaj o novanim tijekovima Izvjetaj o promjenama u vrijednosti i obujmu imovine i obveza Izvjetaj o obvezama Izvjetaj o rashodima po funkcijskoj klasifikaciji (4 sata) 13. Evidentiranje poslovnih dogaaja i sastavljanje financijskih izvjetaja Cjeloviti primjer (2 sata) 14. Planiranje u sustavu prorauna Metodologija izrade prorauna Programsko planiranje Izrada prijedloga financijskog plana proraunskog korisnika (4 sata) 15. Nadzor i revizija u sustavu prorauna (4 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija ili izlazak na pisani i usmeni dio ispita Nositi na nastavu raunski plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja

208

vrijednosti kolegija)

Kolokviji Aktivnost u nastavi

2,5

Seminarski rad Usmeni ispit

Domae zadae
(ostalo upisati)

1,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Vaiek, D. et al. (2007) Raunovodstvo prorauna. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Dremel, N. et al. (2011) Raunovodstvo prorauna i proraunskih korisnika, III. izmijenjena i dopunjena naklada. Zagreb: RRIF Plus Raunski plan prorauna. Broj primjeraka u knjinici 2 8 http://www.vup.hr/ Dostupnost putem ostalih medija

209

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Budimir, V. (2009) Proraunsko raunovodstvo skripta, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Proraunsko raunovodstvo" objavljen na web stranici Veleuilita http://www.vup.hr/ u Poegi Jakir Bajo, I. (2007) Planiranje u sustavu prorauna. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Biani, N. (2011) Proraunsko raunovodstvo: primjena Raunskog plana prorauna s primjerima knjienja. Zagreb: TEB Poslovno savjetovanje asopisi: 1. Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) 2. Raunovodstvo, revizija i financije (www.rif.hr) 3. Financije i porezi (www.teb.hr) Zakonski i podzakonski propisi: 1. Zakon o proraunu 2. Pravilnik o proraunskom raunovodstvu i raunskom planu 3. Pravilnik o financijskom izvjetavanju u proraunskom raunovodstvu 4. Pravilnik o proraunskim klasifikacijama 5. Meunarodni raunovodstveni standardi za javni sektor Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti n a nastavi i aktivnosti studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po po trebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

210

Tablica 46.QS2-REV-T2-REV

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija Dr.sc. Katarina Potnik Gali Revizija Doc.dr.sc. Dubravka Mahaek 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 5 3+0+0+0 1 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Struni studij Raunovodstvo

O 3

manje od 20% vie od 20%

Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s revizijskim postupcima koji obuhvaaju ispitivanje i ocj enu poslovanja, organiziranost poslovnih funkcija, nain donoenja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Revizija ukljuuju: poznavanje osnovnih raunovodstvenih termina, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika. 1. Upotrijebiti raunovodstvene podatke u svrhu upravljanja financijama i donoenja poslovnih odluka 2. analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisnika, 3. ocijeniti procese kontrole i revizije,

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

4. prezentirati funkcija,
5. 6. 7.

raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih

8.
2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, objasniti procese kontrole i revizije, valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza, sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje .

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Revizija, moi: 1. Samostalno obavljati poslove kontrole i nadzora, odnosno revizije poslovnih subjekata

211

2. 3. 4. 5. 6.

Donositi poslovne odluke na temelju raunovodstvenog informacijskog sustava Izvriti reklasifikaciju bruto bilance Pristupiti procesu planiranja revizije Interpretirati pojedine dijelove revizorskog izvjea Argumentirati objektivnost i realnost financijskih izvjetaja

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Uvodno predavanje ciljevi i struktura kolegija. (3 sata) Pojam i povijesni razvoj revizije. (3 sata) Teorijski okvir revizije financijskih izvjetaja. (3 sata) Uvod u reviziju. Temeljna revizijska naela. Objekt i predmet revizije. (3 sata) Vrste revizije (prema organu ispitivanja - interna i eksterna revizija, prema objektu ispitivanja revizija poslovanja i revizija financijskih izvjetaja i prema podruju ispitivanja - Komercijalna revizija i Dravna revizija). (3 sata) 6. Revizijska profesija. Profesionalna etika revizora (3 sata) 7. Metode revizije. (3 sata) 8. Proces planiranja revizije. (3 sata) 9. Revizija pretvorbe i privatizacije. (3 sata) 10. INTOSAI revizijski standardi (osnovna naela, opi standardi, standardi podruja rada i standardi izvjeivanja dravne revizije). (3 sata) 11. Sustav internih kontrola. (3 sata) 12. Metodoloki aspekti revizije financijskih izvjetaja. (3 sata) 13. Revizorovo izvjee. (3 sata) 14. Reklasifikacija bilance i rauna dobitka i gubitka analiza sluaja iz prakse. (3 sata) 15. Revizija i analiza financijskih izvjetaja na primjeru iz prakse. (3 sata) 1. 2. 3. 4. 5.
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

o o o o o

Pohaanje predavanja Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Izrada pristupnog rada Nositi na nastavu biljenicu i kalkulator 0,75 Pismeni ispit
Projekt

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku

Pohaanje nastave

212

aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,5 0,5

Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit

Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae

upisati) (ostalo upisati)

zadae

(ostalo

0,25

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 15 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 1 do 5 bodova. 3. Zalaganje na nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Studenti koji aktivno sudjeluju u nastavi, rjeavaju praktine sluajeve, donose zakljuke iz analiziranih nastavnih tema te navedeno prezentiraju pred ostalim studentima mogu ostvariti od 1-10 bodova 4. Pristupni rad (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Studenti imaju obvezu izraditi pristupni rad kojim ostvaruju od 1-20 bodova 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 5. Kolokviji 1i 2 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 50 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave.

Elementi ocjenjivanja: 1 Pohaanje nastave 15 bodova 2 Domae zadae 5 bodova 3 Pristupni rad 20 bodova 4 Zalaganje na nastavi 10 bodova 5 Kolokviji 50 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita.

213

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici 5 Dostupnost putem ostalih medija

Naslov

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

1. Crnkovi, I., Mijo, I. Mahaek, D. (2010) Osnove revizije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2010. 2. Crnkovi, B. (1997) Interna revizija, Mikrorad, Zagreb 3. Meunarodni raunovodstveni standardi (2000), RRiF, Zagreb 4. Potnik Gali, K. (2009) Revizija, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Revizija" objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi

1 1

http://www.vup.hr/

1) Messier, W. F. (1998) Revizija, Prirunik za revizore i studente,., Faber & Zgombi plus d.o.o., Zagreb
2.12 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

2) ager, L., ager, K. (1996) Raunovodstveni standardi, financijski izvjetaji i revizija, Inenjerski biro, Zagreb 3) Kovaevi, R. (1987) Revizija u trinom gospodarstvu, Informator, Zagreb 4) Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije (NN 44/01.)
Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluac ije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata

2.12. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

214

Tablica 47.QS2-REV-T2-R-UR-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Interno izvjeivanje danas postaje iznimno znaajno za razvoj i opstanak poduzea na tritu. Sadrajem ovog kolegija dan je koncept upravljakog raunovodstva. Studenti dobivaju spoznaje o planiranju i kontroli poslovnih aktivnosti u poduzeu, ka o i o sastavljanju vanih raunovodstvenih informacija za potrebe poslovnog odluivanja. Upravljako raunovodstvo daje informacije o profitabilnosti pojedinih proizvoda i marki proizvoda, o distribucijskim kanalima i slino. Te informacije kor iste se za donoenje odluka o alokaciji resursa i odluka o utvrivanju cijena. 2.1. Ciljevi kolegija Ovaj kolegij upoznaje studente sa znaenjem trokova u poslovanju gospodarskog subjekta za potrebe donoenja dugoronih i kratkoronih odluka te za kontrolu uspjenosti u poslovanju i upravljanju poduzeem. Opa znanja koja studenti ekonomije stjeu ovim kolegijem odnose se na planiranje i kontrolu odvijanja poslovnog procesa nekog poslovnog subjekta. Posebnost je ovoga kolegija da osposobljava studente za pripremu informacija okrenutih budunosti i interno izvjeivanje. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Upravljako raunovodstvo ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Upravljako raunovodstvo je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II. 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Struni studij Raunovodstvo dr.sc. Dubravka Mahaek v. pred Upravljako raunovodstvo 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4 30 + 15 V 1.

I 3.

manje od 20% vie od 20%

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

1 prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija, 2 kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje,
3 rangirati ciljeve poslovnog subjekta na osnovu raunovodstvenih informacija, a u skladu sa strategijom i prioritetima,

215

4 5 6

kvantitativno valorizirati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslo vnog okruenja, oblikovati sustave raspodjele trokova, osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu.

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Raunovodstvo trokova moi: primjenjivati analitiki pristup pri donoenju odluka, usvojiti kvantitativni naina razmiljanja, razlikovati trokovne kategorije, definirati i klasificirati trokove, primjenjivati metode raunovodstvenog obuhvata trokova, izraivati kalkulacije u trgovakim, uslunim i proizvoakim drutvima, izraditi plan trokova, obraun trokova i izvjetaj o trokovima, spoznati suvremene modele upravljanja trokovima.

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO U RAUNOVODSTVENOM INFORMACIJSKOM SUSTAVU ( 3 sata) KLASIFIKACIJA TROKOVA (3 sata) SUSTAVI OBRAUNA TROKOVA I OCJENA PROFITABILNOSTI (3 sata) OBRAUN PO STANDARDNIM TROKOVIMA (DM, DR, OTP) (3 sata) UPRAVLJANJE VRIJEDNOU I MJERE PROCJENE USPJENOSTI POSLOVANJA (3 sata) FLEKSIBILNI PRORAUN (3 sata) NOVANI PRORAUN (3 sata) TRANSFERNE CIJENE (3 sata) OBRAUN TROKOVA OKOLIA (3 sata) BALANCED SCORECARD (BSC) - URAVNOTEENI SUSTAV MJERENJA REZULTATA (3 sata) OBRAUN CILJNIH TROKOVA (3 sata) OBRAUN TROKOVA IVOTNOG VIJEKA (3 sata) DUGORONO POSLOVNO ODLUIVANJE - KAPITALNI PRORAUN (3 sata) UPRAVLJAKO RAUNOVODSTVO JAVNOG SEKTORA (3 sata) metode obrauna trokova u javnom sektoru ABC metoda Sustav planiranja i kontrole trokova u javnom sektoru RAUNOVODSTVO I FINANCIJSKO IZVJETAVANJE U FUNKCIJI UPRAVLJANJA RIZICIMA I PROVEDBI UNUTARNJE KONTROLE I REVIZIJE (3 sata) Obiljeja razvoja unutarnje kontrole i revizije u javnom sektoru u Republici Hrvatskoj Uloga raunovodstva i izvjetavanja u provedbi unutarnje kontrole i revizije
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi

216

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Polaganje kolokvija Nositi na nastavu kontni plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 1,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 Referat Seminarski rad Usmeni ispit

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

0,5

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

217

Belak, V. et. al., 2009. Raunovodstvo proizvodnje, Zagreb, RRiF, Gulin, D. et. al. 2011. Upravljako raunovodstvo, Zagreb, HZRiFD

1 4

Kontni plan za trgovaka drutva i ostale obveznike poreza na dobit, 2010. Zagreb: 4 http://www.vup.hr/ HZRiFD Peri, M., Jankovi, S. (2006) Menadersko raunovodstvo hotela, Zagreb, HZRIFD Grupa autora (2006) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa, Zagreb , HZRIFD Grupa autora (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, Zagreb, RRIF- Plus d.o.o. Grupa autora (2008) Primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja - s poreznim propisima, Zagreb: HZRIFD 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) asopisi: 1 Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) 2 Raunovodstvo, revizija i financije ( www.rrif.hr) Zakonski i podzakonski propisi: 1. Zakon o raunovodstvu 2. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja 3. Meunarodni raunovodstveni standardi 4. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja 5. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

218

Tablica 48.QS2-REV-T2-R-EI-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija dr.sc. Mirjana Jele Ragu, v.pred. Europske integracije Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4 30 P + 15 S 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Struni studij Raunovodstvo

Izborni 3.

manje od 20% vie od 20%

Temeljni cilj kolegija je upoznati studente s procesom europskog integriranja te promjenama koje on implicira na ivot i poslovanje u Republici Hrvatskoj. Dodatni cilj kolegija je osposobiti studente za razumijevanje procesa upravljanja projektnim ciklusom prema metodologiji Europske unije te dobiti viziju potrebnih znanja i vjetina za izradu projekta prema navedenoj metodologiji. Nema uvjeta

1. Identificirati i kritiki analizirati utjecaj procesa europskog integriranja na poslovanje i mogunosti poslovanja poslovn ih 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi subjekata. 2. Samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvora financiranja i samostalno razviti projektnu ideju u kontekstu postpristupne pomoi Europske unije. 1. Objasniti povijesne korijene i egzogene varijable koje su utjecale na proces europskog integriranja. 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) 2. Definirati Europsku uniju i interpretirati njenu strukturu. 3. Analizirati funkcioniranje EU i njen institucionalni ustroj te objasniti nain donoenja odluka u europskim institucijam a. 4. Opisati i interpretirati pravni poredak EU, definirati pravnu ste evinu EU i obuhvat njenih poglavlja. 5. Interpretirati pojam i sadraj unutarnjeg trita EU te prepoznati njegove implikacije za hrvatsko trite.

219

6. Identificirati ciljeve i smisao zajednikih politika EU te njihov utjecaj na stanje i poslovanje u Republici Hrvatskoj (P olitika trinog natjecanja, Ekonomska i monetarna unija, Zajednika poljoprivredna politika, Zajednika porezna politika, Obrazovanje, izobrazba i mladi). 7. Objasniti prihode i rashode prorauna EU i kako EU planira troenje prihoda. 8. Poznavati programe pomoi EU zemljama lanicama, zemljama kandidatkinjama i treim zemljama. 9. Samostalno istraiti i identificirati potencijalne izvore financiranja i samostalno osmisliti, razviti i napisati projekt nu ideju u kontekstu postpristupne pomoi EU. 10. Kritiki analizirati odnose izmeu Republike Hrvatske i EU (povijest, sadanjost i budunost) te utjecaj EU lanstva na stanje i poslovanje u Republici Hrvatskoj. 1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave. (1 sat) Povijesni razvoj Europske unije (EU) i egzogeni imbenici koji su utjecali na proces europskog integriranja. (2 sata) 2. Proirenje Europske unije. (2 sata) Uvod u upravljanje projektnim ciklusom. (1 sat) 3. Institucionalni okvir Europske unije. Vijee Europske unije. Europsko vijee. Europska komisija. Europski parlament. Sudovi EU. Ostala tijela, agencije i interesne skupine. (2 sata) Osnove programiranja. (1 sat) 4. Uvod u pravo Europske unije. Sadraj i izvori europskog prava. Instrumenti: pravni akti institucija Europske unije. (2 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave Izrada problemskog stabla. (1 sat) 5. Unutarnje trite i trine slobode. Slobodno kretanje roba, usluga, ljudi i kapitala. (2 sata) Prezentiranje problemskog stabla. (1 sat) 6. I. kolokvij (1 sat) Politika trinog natjecanja u Europskoj uniji. Politika trinog natjecanja u irem smislu. Politika trinog natjecanja u uem smislu. (2 sata) 7. Dravne potpore u Europskoj uniji. (2 sata) Izrada stabla ciljeva. (1 sat) 8. Europska ekonomska i monetarna unija. (2 sata) Prezentiranje stabla ciljeva. (1 sat) 9. Zajednika poljoprivredna politika. (2 sata)

220

Pristup logike matrice. (1 sat) 10. Zajednika porezna politika. Obrazovanje izobrazb a i mladi. (2 sata) Izrada logike matrice I. (1 sat) 11. Proraun Europske unije. (2 sata) Izrada logike matrice II. (1 sat 12. Fondovi Europske unije. (2 sata) Prezentiranje logike matrice I. (1 sat) 13. Odnosi Republike Hrvatske i Europske unije. Povijest, sadanjost i budunost. (2 sata) Prezentiranje logike matrice II. (1 sat) 14. Republika Hrvatska kao korisnica fondova Europske unije. (2 sata) Evaluacija ideje projekta i logike matrice. (1 sat) 15. Naini upravljanja programima i fondovima Europske unije. Primjeri dobre prakse. (2 sata) II. kolokvij. (1 sat) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i seminara. Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu i praenje aktualnih zbivanja na podruju Europske unije. Nositi na nastavu obveznu ispitnu literaturu (poglavlja koja se obrauju na nastavi), biljenicu i materijale s predavanja (web stranice Veleuilita u Poegi) relevantne za predvienu temu predavanja. Samostalno osmisliti i razviti projektnu ideju te sukladno njoj samostalno izraditi problemsko sta blo, stablo ciljeva i logiku matricu. Prezentirati izraeno problemsko stablo, stablo ciljeva i logiku matricu. 2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Polaganje dva (2) kolokvija. Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej Kolokviji 2 1,5 Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

0,5

221

Aktivnost u nastavi

Usmeni ispit

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student na temelju dolazaka na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 2. Projektni prijedlog (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Razrada projektne ideje kroz problemsko stablo, stablo ciljeva i logiku matricu, njihova prezentacija pred ostalim studentima t e kvaliteta same poslovne ideje donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivni pristup razradi projektne ideje i njene prezentacije moe ostvariti od 5 do 20 bodova. 3. Kolokviji I i II ((sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student tijekom semestra pie dva kolokvija te putem njih moe ostvariti najvie 70 bodova, svaki kolokvij nosi maksimalno 35 bodova. Student je u obvezi poloiti oba kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je ostvariti minimalno moguih bodova. U konanu ocjenu iz kolegija ulaze rezultati kolokvija, projektnih prijedloga i pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja:

Sudjelovanje u nastavi Projektni prijedlog Kolokviji

10 bodova 20 bodova 70 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student koji ne poloi kolokvije obvezan je izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena predstavlja prosjek dviju navedenih cjelina. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov Mintas Hodak, Lj. ur. (2010) Europska unija. Zagreb: Zagrebaka kola ekonomije i managementa, Mate d.o.o. (odabrana poglavlja). Europska komisija (2008) Naini pruanja pomoi: Smjernice za upravljanje projektnim ciklusom. Zagreb: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova EU (SDURF). Jele Ragu, M. (2013) Europske integracije. Nastavni tekst predavanja iz kolegija Broj primjeraka u knjinici 5 Dostupnost putem ostalih medija

2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

http://www.mrrfeu.hr http://www.vup.hr

222

Europske integracije objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi Zabiljeke s predavanja.

Tufeki, M. i Tufeki, . (2013) EU politike i fondovi 2014-2020. Zagreb: Plavi partner d.o.o. Kandija, V. i Cvei, I. (2010) Ekonomika i politika Europske unije. Rijeka: Ekonomski fakultet Sveuilita u Rijeci. Gabor, M. (2009) Pripremite projekt i osigurajte sredstva iz EU fondova. Zagreb: Verlag Dashfer d.o.o.. 2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa) Novota, S. (2009) Europski fondovi za hrvatske projekte: Prirunik o financijskoj suradnji i programima koje u Hrvatskoj podupire Europska unija. Zagreb: Sredinji dravni ured za razvojnu strategiju i koordinaciju fondova Europske unije. Jovanevi, R. (2005) Ekonomski uinci globalizacije i Europska unija. Zagreb: Mekron promet d.o.o. Fori, G. i Novota, S. (2005) Uokvirite svoju ideju: Prirunik o upravljanju projektnim ciklusom i izradi logikog okvira . Rijeka: SMART. Mintas Hodak Lj. ur. (2004) Uvod u Europsku Uniju. Zagreb: Zagrebaka kola ekonomije i managementa, Mate d.o.o. (odabrana poglavlja). Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima, na kojima razvijaju i razrauju vlastitu projektnu ideju prema metodologiji izrade projekata zvanoj UPC, odnosno Upravljanje projektnim ciklusom, koju je propisala Europska komisija. Sukladno razvijenoj projektnoj ideji studenti samostalno izrauju problemsko stablo, stablo ciljeva i logiku matricu. Izraeno problemsko stablo, stablo ciljeva i logiku matricu prezentiraju pred ostalim studentima. Prilikom izrade navedenih instrumenata, studentima je od strane nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja, vjetina i kompetencija kod studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o prisutnosti studenata na nastavi. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika takoer se vodi evidencija o prisutnosti studen ata na nastavi, ali i o aktivnosti studenata na predavanjima, rezultatima ostvarenima na blic testovima i kolokvijima te rezultatima ostvarenima pri razvoju i razradi projektnog prijedloga (seminarska nastava). Uspjenost studenata na seminarskoj nastavi analizira se direktno pod opaskom mentorskog rada, dok se uspjenost studenata na blic testovima, kolokvijima i ispitima analizira tijekom nastavnog procesa. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unaprjeenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

223

Tablica 49.QS2-REV-RT-T2-KSP

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija v.pred.dr.sc. Berislav Andrli Komuniciranje s tritem 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10.Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 P + 15 S 1.

1.3. Suradnici 1.4.Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5.Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA

Struni Raunovodstvo i Trgovina O 3.

x manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

Cilj kolegija je predstaviti razliite promocijske aktivnosti putem kojih poduzea i drugi gospodarski subjekti nastoje uini ti poznatim svoje proizvode, usluge i ideje. Analiziraju se definicije, koncepti i teorije marketinke komunikacije, specifini aspekti oglaavanja, unapreenja prodaje, osobne prodaje, direktnog marketinga, odnosa s javnou i publiciteta. Potreba za detaljnim prouavanjem komunikacije lei u injenici da komunikacijski proces predstavlja osnovu za sve poslovne odnose u drutvu. nema

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Trgovina studenti e moi:
2.3. Ishodi uenja na razini programa 3. - primijeniti usvojena struna znanja u unapreenju nabavnih i prodajnih procesa u poslovanju gospodarskih subjekata, te unapreenju komunikacije svih trinih sudionika kojima kolegij pridonosi 4. - usporediti i primijeniti metode istraivanja trita i metodologije izrade marketing plana, poslovnog plana i drugih analiza trita prema potrebama trgovinskih subjekata i trinih pomagaa Student, nakon poloenog ispita: - Prepoznaje trendove u suvremenoj komunikaciji - Usporeuje efikasnost pojedinih medija komunikacije - Odluuje o planu marketinke komunikacije u poduzeu - Formulira elemente oglaivake poruke - Kontrolira uspjenost promocijske kampanje 1. Poimanje komunikacije u suvremenom okruenju- 2 sata 2. Integrirana marketinka komunikacija. Elementi i proces komunikacije. 4 sata

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

224

3. 4. 5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Upravljanje oglaavanjem. Pojam oglaavanja. Kreativna strategija i oglaivaki apeli. -3 sata Analiza masovnih medija. -4 sata Strategija i planiranje medija miksa. -4 sata Pomona oglaivaka sredstva. -2 sata Unapreenje prodaje. Pojmovno odreenje i vrste. Planiranje unapreenja prodaje. -3 sata Internet i ostali oblici izravne marketinke komunikacije. -4 sata Primjena Interneta u integriranoj marketinkoj komunikaciji. -3 sata Ostali oblici izravne marketinke komunikacije. -2 sata Odnosi s javnou.-3 sata Publicitet kao promocijska aktivnost-3 sata Pristupi i determinante osobne prodaje. -3 sata Mjerenje uinkovitosti marketinke komunikacije-3 sata Prezentacija projekta marketinke komunikacije-3 sata samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.6. Vrste izvoenja nastave:

predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje predavanja i seminara

2.7. Komentari:

2.8. Obveze studenata

Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Izrada i prezentacija projekta Pohaanje nastave 1 Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi Pismeni ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju i aktivnost u izlaganju tjednih zadataka prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 3. Izraeni i prezentirani projekt donosi odreeni broj bodova . Student kroz izradu projekta moe ostvariti 90 bodova. Student obvezno treba izraditi projekt marketinke kom unikacije za odabranu marku te svaki tjedan nastave prezentirati odraeni dio projekta. U konanu ocjenu ulaze ocjena projekta i evidencije pohaanja nastave.

225

Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi Izrada i prezentacija projekta Ukupno 100 bodova

10 bodova 90 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Student obvezno treba izraditi i prezentirati projekt marketinke komunikacije za odabranu m arku. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Kesi T.: Integrirana marketinka komunikacija, Opinio, Zagreb, 2003 6 1. Kesi, T.: Marketinka komunikacija, Mate, Zagreb, 1997. 2. Rouse, M.J., Rouse, S.: Poslovne komunikacije, Masmedia, Zagreb, 2005. 3. Veri, D., Zavrl, F., Rijavec, P., Tkalac, Veri, A., Laco, K.: Odnosi s medijima, Masmedia, Zagreb, 2004. 4. Vlasi, G., Mandelli, A., Mumel, D.: Interaktivni marketing, Perago, Zagreb, 2006. 5. Strauss, J., El- Asnary, A.: Frost, F.: E- marketing, Pearson Education, 2006. 6. Marui, M.: Plan marketinga, Adeco, Zagreb, 2006. 7. Fox, R.: Poslovna komunikacija, Hrvatska sveuilina naklada, Puko otvoreno uilite, Zagreb, 2001.. 8. Vraneevi, T.: Upravljanje markom- brand management, Accent, Zagreb, 2007. Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima, i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kval itete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

226

Tablica 50.QS2-REV-T2-RT-ZKP

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Temeljni cilj kolegija je osposobiti studente za razumijevanje zeml jinoknjinog upravnog prava, budui da vlasnitvo predstavlja maksimalni skup ovlatenja koja nekoj osobi pripada u pogledu odreene stvari i kao takvo je zatieno Ustavom. Nema uvjeta 1. objasniti temeljne institute graanskog i statusnog prava te zemljino knjinog upravnog prava, Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Zemljino knjino upravno pravo moi: definirati publiciranje stvarnih prava na nekretninama i pokretninama i Zemljinoknjino 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) mr.sc. Antun Marinac, pred. Zemljino knjino upravno pravo Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10.Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 4. 30 + 15 S 1.

Struni studij Raunovodstvo, Trgovina

Izborni 3.

manje od 20% vie od 20%

pravo u

Republici Hrvatskoj
upoznati se s ureenjem, obiljejima i sastavom zemljinih knjiga razlikovati naela zemljinoknjinog ureenja, vrste zemljinoknjinog upisa te posebne vrste zemljinoknjinih postupaka primijeniti praktina znanja na zemljinoknjini upis i zemljinoknjini postupak prepoznati pretpostavke zemljinoknjinog upisa , pravne uinke zemljinoknjinog upisa te prvenstveni red upisa

1. Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave (2 sata) 2. Publiciranje stvarnih prava na nekretninama i pokretninama (4 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 3.Povijesni pregled publiciranja stvarnih prava na nekretninama u Republici Hrvatskoj (3 sata) 4.Zemljinoknjino pravo u Republici Hrvatskoj (3 sata) 5.Ureenje zemljinih knjiga (3 sata) 6.Obiljeja zemljinih knjiga (3 sata)

227

7.Sastav zemljinih knjiga (3 sata) 8.Naela zemljinoknjinog ureenja (4 sata) 9.Zemljinoknjini upis (3 sata) 10.Pretpostavke zemljinoknjinog upisa (2 sata) 11.Vrste zemljinoknjinog upisa (3 sata) 12.Pravni uinci zemljinoknjinog upisa (3 sata) 13.Prvenstveni red upisa (3 sata) 14.Zemljino knjini postupak (3 sata) 15.Posebne vrste zemljino knjinih postupaka (3 sata) predavanja samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje (ostalo upisati) terenska nastava Pohaanje predavanja i seminara Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje seminara Polaganje kolokvija Pohaanje nastave 1,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Usmeni ispit 1,5 Referat Seminarski rad Aktivnost u nastavi 1,0 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae (ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Seminarski radovi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje seminarskih radova i njihova prezentacija pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno pisanje i prezentaciju seminarskih radova moe ostvariti od 5 do 20 bodova. 3. Kolokviji (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

228

Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 70 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Seminar 20 bodova Kolokviji 70 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

1. Josipovi, T., Zemljinoknjino pravo, "Informator", Zagreb, 2001. 2. Zakon o zemljinim knjigama, NN 91/96, 68/98, 22/00, 114/01, 100/04, 107/07., 152/08, 126/10, 55/13, 60/13 3. Pravilnik o unutranjem ustroju, voenju zemljinih knjiga i obavljanju drugih poslova u zemljinoknjinim odjelima sudova, Zemljinoknjini poslovnik, NN 81/97, 109/02, 123/02, 153/02 i 14/05, 60/10. 1.Gavella - Stipkovi - Belaj - Josipovi - Gliha: Stvarno pravo, Informator, Zagreb, 2007. 2.Josipovi, T., Osnove zemljinoknjinog prava Prirunik za zemljinoknjine slubenike, Zagreb, 2003. 3. Zakon o vlasnitvu i drugim stvarnim pravima, NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12. 4. Internet izvori Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima i njihovom prezentacijom pred ostalim studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata.

2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

229

Tablica 51.QS2-REV-T2-R-MLJR

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija mr.sc. Hrvoje Budi, predava Menadment ljudskih resursa Nema 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10.Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka dopuna programa kolegija izmjena i/ili manje od 20% vie od 20% 4 30P+15S 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA

Struni studij Raunovodstvo

I 3.

2.1. Ciljevi kolegija

Identificiranje iznimne vanosti ljudskih potencijala i ljudskog kapitala u ekonomskom razvoju i poslovnom uspjehu suvremenih organizacija. Upoznavanje temeljnih teorijskih i aplikativnih problema menadmenta ljudskih potencijala u suvremenim organizacijama. Stjecanje znanja o funkcijama, modelima, metodama i programima menadmenta ljudskih potencijala i o njihovoj primjeni u poslovnoj praksi. Reproduciranje specifinih kompetencija za rjeavanje praktinih problema i razvoj LJP-a i MLJP-a u organizacijama.
Nema.

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi -

utvrditi relevantnu zakonsku regulativu i globalne procese koji imaju mikroekonomske posljedice utvrditi utjecaj mjera ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na posl ovanje poslovnih subjekata identificirati i kritiki analizirati utjecaj procesa europskog integriranja na poslovanje i mogunosti poslovanja poslovnih subjekata osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika vriti samoprocjenu vlastitih kompetentnosti sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje

230

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Menadment ljudskih resursa moi: Interpretirati i vrednovati imbenike utjecaja na poslovanje poduzea. Predvidjeti i evaluirati promjene. 2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja) Procijeniti znaaj stratekog upravljanja ljudsk im potencijalima. Argumentirati i interpretirati znaaj ljudskog resursa kao neophodnog elementa konkurentske sposobnosti i prednosti poduzea. Planirati razvoj ljudskih resursa u poduzeu. Predvidjeti i interpretirati poeljne osobine ljudskih resursa u bliskoj budunosti.. 1.Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave ljudski potencijali, znaenje i specifinosti menadmenta ljudskih potencijala, ciljevi menadmenta ljudskih potencijala, nova koncepcija menadmenta ljudskih potencijala (3 sata) 2. Okruenje menadmenta (2 sata) 3. Otpori na promjene i menadment promjena (5 sati) 4. Strateki menadment i menaderi (2 sata) 2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave 5. Ljudski potencijali za europske integracije (3 sata) 6. Zapoljavanje (5 sati) 7. Profesionalni razvoj (3 sata) 8. Poticanje uspjenosti na radu (5 sati) 9. Otkrivanje menaderskih potencijala u poduzeu (2 sata) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava 1. Sudjelovanje na nastavi 2.8. Obveze studenata 2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj 2. Izvoenje seminara 3. Aktivno sudjelovanje u nastavi Pohaanje nastave 1,5 Eksperimentalni rad Esej Pismeni ispit Istraivanje Referat Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja 2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

231

vrijednosti kolegija)

Kolokviji Aktivnost u nastavi

2,25

Seminarski rad Usmeni ispit

0,25

(ostalo upisati) (ostalo upisati)

1. Sudjelovanje u nastavi (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje na nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti do 15 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodi nastavni predava. 3. Kolokvij 1. i 2. (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj bodova. Student kroz kolokvije moe ostvariti do 70 bodova. Student treba poloiti dva kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvar iti minimalno predvienih bodova. 4. Seminarski rad (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) 2.10.Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Seminarski rad donosi odreeni broj bodova. Student kroz seminar moe ostvariti do 15 bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, seminarskog rada i sudjelov anje na nastavi. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 15 bodova Seminarski rad 15 bodova Kolokviji 70 bodova Ukupno 100 bodova

Naslov Marui, S.:Upravljanje ljudskim potencijalima, IV. Izmijenjeno i dopunjeno izdanje, Adeco, Zagreb, 2006. 2.11.Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

Broj primjeraka u knjinici 5 3

Dostupnost putem ostalih medija

Sikavica, P., Bahtijarevi iber, F.:Menadment, Masmedia, Zagreb, 2004.

2.12.Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Sikavica, P., Bahtijarevi iber, F., Poloki Voki, N.: Temelji menadmenta, kolska knjiga, Zagreb, 2008. 5 knjiga ukui, M., Jadri, M.: e - uenje: koncept i primjena, kolska knjiga, Zagreb, 2012. 3 knjige 232

Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice izradom seminarskih radova i njihovim izlaganjem. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o sudjelovanju na nastavi.. 2.13.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata u svezi sa izradom seminarskih radova, uspjenost na kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija) i na konzultacijama. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika, te po potrebi za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

233

Tablica 52.QS2-REV-T2-R-REV S-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija Mario upan, dipl. oec. Revizija 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 1 15S 1

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija 2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

Struni studij Raunovodstvo

O 3

manje od 20% vie od 20%

Osnovni cilj kolegija je upoznavanje studenata s revizijskim postupcima koji obuhvaaju ispitivanje i ocj enu poslovanja, organiziranost poslovnih funkcija, nain donoenja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave seminara iz Revizije ukljuuju: poznavanje osnovnih raunovodstvenih termina, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika. Upotrijebiti raunovodstvene podatke u svrhu upravljanja financijama i donoenja poslovnih odluka analizirati eksternu i internu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora i proraunskih korisn ika, ocijeniti procese kontrole i revizije, prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

funkcija,
osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, objasniti procese kontrole i revizije, valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza, sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje .

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog seminara iz Revizije, moi: Samostalno obavljati poslove kontrole i nadzora, odnosno revizije poslovnih subjekata Donositi poslovne odluke na temelju raunovodstvenog informacijskog sustava Izvriti reklasifikaciju bruto bilance Pristupiti procesu planiranja revizije

234

Interpretirati pojedine dijelove revizorskog izvjea Argumentirati objektivnost i realnost financijskih izvjetaja

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

Uvodno predavanje ciljevi i struktura kolegija. (3 sata) Pojam i povijesni razvoj revizije. (3 sata) Teorijski okvir revizije financijskih izvjetaja. (3 sata) Uvod u reviziju. Temeljna revizijska naela. Objekt i predmet revizije. (3 sata) Vrste revizije (prema organu ispitivanja - interna i eksterna revizija, prema objektu ispitivanja revizija poslovanja i revizija financijskih izvjetaja i prema podruju ispitivanja - Komercijalna revizija i Dravna revizija). (3 sata) 6. Revizijska profesija. Profesionalna etika revizora (3 sata) 7. Metode revizije. (3 sata) 8. Proces planiranja revizije. (3 sata) 9. Revizija pretvorbe i privatizacije. (3 sata) 10. INTOSAI revizijski standardi (osnovna naela, opi standardi, standardi podruja rada i standardi izvjeivanja dravne revizije). (3 sata) 11. Sustav internih kontrola. (3 sata) 12. Metodoloki aspekti revizije financijskih izvjetaja. (3 sata) 13. Revizorovo izvjee. (3 sata) 14. Reklasifikacija bilance i rauna dobitka i gubitka analiza sluaja iz prakse. (3 sata) 15. Revizija i analiza financijskih izvjetaja na primjeru iz prakse. (3 sata) 1. 2. 3. 4. 5.
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava . Pohaanje seminarske nastave

samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad

(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2. Aktivno sudjelovanje u seminarskoj nastavi 2. Izrada pisanog dijela seminarskog rada

o
2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

3. Usmena prezentacija seminarskog rada 0,5 Pismeni ispit

Istraivanje Referat Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja

Pohaanje nastave Eksperimentalni rad Esej

235

Kolokviji Aktivnost u nastavi

Seminarski rad Usmeni ispit

0,5

Domae
upisati)

zadae

(ostalo

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom seminarske nastave 1. Pohaanje seminarske nastave (sastavni dio ukupne ocjene seminara) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Aktivnost u seminarskoj nastavi (sastavni dio ukupne ocjene seminara) Pod studentskom aktivnou podrazumijeva se spremnost na sudjelovanje u diskusiji na zadanu temu na satu seminarske nastave. Student kroz aktivnost u seminarskoj nastavi moe ostvariti 1 do10 bodova. Evidenciju student ske aktivnosti na seminarskoj nastavi vodit e nastavni predava. 3. Pismeni dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene seminara) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu Napisani seminarski rad donosi odreeni broj bodova. Samostalno napisan seminarski rad, u skladu s uputama, studentu omoguava stjecanje od 10 do maksimalno 40 bodova. 4. Usmeni dio seminarskog rada (sastavni dio ukupne ocjene seminara) Prezentacija seminarskog rada donosi odreeni broj bodova. Student kroz samostalnu prezentaciju seminarskog rada moe ostvariti od 10 do maksimalno 40 bodova, ovisno o kvaliteti prezentacije.

Elementi ocjenjivanja: Pohaanje nastave Aktivnost u nastavi Usmeni dio rada Pismeni dio rada Ukupno

10 bodova 10 bodova 40 bodova 40 bodova 100 bodova

Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Broj primjeraka u knjinici 5 Dostupnost putem ostalih medija

Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

1. Crnkovi, I., Mijo, I. Mahaek, D. (2010) Osnove revizije, Ekonomski fakultet u Osijeku, Osijek 2010. 2. Crnkovi, B. (1997) Interna revizija, Mikrorad, Zagreb

236

3. Meunarodni raunovodstveni standardi (2000), RRiF, Zagreb 4. Potnik Gali, K. (2009) Revizija, nastavni tekst predavanja i vjebi iz predmeta "Revizija" objavljen na web stranici Veleuilita u Poegi

http://www.vup.hr/

1) Messier, W. F. (1998) Revizija, Prirunik za revizore i studente,., Faber & Zgombi plus d.o.o., Zagreb
2.12 Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

2) ager, L., ager, K. (1996) Raunovodstveni standardi, financijski izvjetaji i revizija, Inenjerski biro, Zagreb 3) Kovaevi, R. (1987) Revizija u trinom gospodarstvu, Informator, Zagreb 4) Zakon o reviziji pretvorbe i privatizacije (NN 44/01.)
Studenti sudjeluju aktivno u seminarskoj nastavi, postavljanjem pitanja i davanjem odgovora, a posebice prilikom samostalne izrade i prezentiranja rada. Tijekom izvrenja seminarskog zadatka, dobivenog od predmetnog nastavnika, odnosno pri pisanju rada, studentima je od nastavnika osiguran mentorski rad koji na neposredan nain osigurava stjecanje potrebnih izlaznih znanja i kompetencija kod studenata, a potrebnih za kvalitetan pristup rjeavanju seminarskog zadatka, izradi rada kao i njegovoj prezentaciji. U posebnom evidencijskom obrascu nastavnika vodi se evidencija o prisutnosti studenata na seminarskoj nastavi, o aktivnosti studenata, rezultatima ostvarenima pri izradi seminarskog rada te prilikom njegove prezentacije. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/il i dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

2.13.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

237

Tablica 53.QS2-REV-T2-R-SP3-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija Osnovni ciljevi kolegija su usvajanje praktinih umijea, kompetencija i vjetina iz podruja raunovodstva i financija, razvijanje osjeaja odgovornosti i timskog rada unutar radnog okruenja te osposobljavanje za djelotvorno integriranje teorij e i poslovne prakse. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Struna praksa I ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Struna praksa I je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II. 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi Struni studij Raunovodstvo Obvezan 3 mr.sc. Svjetlana Letini; Mario upan dipl. oec. Struna praksa III 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 105 1. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 4

manje od 20% vie od 20%

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

1. prezentirati funkcija,

raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih

2. sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje, 3. osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, 4. sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Struna praksa I moi: Navesti dokumentaciju, zakone, pravilnike i propise vezane za instituciju i obavljanje djelatnosti institucije, Opisati formalne i neformalne aktivnosti unutar institucije Asistirati u realizaciji dnevnih poslova Prikazati odvijanje poslovnih procesa, Analizirati formalnu i neformalnu komunikaciju unutar institucije

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

238

Izvjetavati u pisanom obliku o obavljenom poslu i odranim sjednicama, Napisati dobro strukturirani poslovni izvjetaj Predvidjeti utjecaj socijalnih, pravnih, ekonomskih i drutvenih normi unutar poslovnog subjekta / institucije, Uskladiti aktivnosti u radu multidisciplinarnog tima. Sintetiziranje i kritika interpretacija prikupljenih podataka tijekom realizacije strune prakse.

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Unutar institucije u kojoj pohaa strunu praksu, zadatak studenta je upoznati se i analizirati: 1. Proces obrauna PDV-a. (12 sati) 2. Proces obraunavanja putnih naloga. (12 sati) 3. Opisati outpute institucije / subjekta (12 sati) 4. Proces nabave (12 sati) 5. Proces prodaje (12 sati) 6. Opisati glavne konkurente i sektor u kojem poduzee djeluje (10 sati) 7. Opisati karakteristike i djelatnost kupaca i dobavljaa (8 sati) 8. Proces popisa imovine i obveza (8 sati) Pisanje dnevnika strune prakse (19 sati) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava 3. Pohaanje strune prakse. Aktivno sudjelovanje u poslovnim procesima 4. Pisanje dnevnika prakse. Dnevnik treba sadravati opis subjekta u kojem se praksa obavlja, kritiki osvrt na poslovanje i poslovne procese, eventualne priloge, tablice i grafikone. Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej 1 Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit Domae zadae
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

2.9.Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje strune prakse 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 2. Dnevnik strune prakse

Elementi ocjenjivanja: Usmena prezentacija obavljene strune prakse Dnevnik strune prakse

50 bodova 50 bodova

239

Ukupno Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

100 bodova Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Zakoni, pravilnici i propisi vezani za djelatnost institucije u kojoj se praksa pohaa.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Zakonski i podzakonski propisi: a)Zakon o raunovodstvu b)Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja c) Meunarodni raunovodstveni standardi d)Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja e)Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti aktivno sudjeluju u poslovnim procesima institucije /subjekta u kojem pohaaju ugovorenu strunu praksu. Nositelj kolegija periodino kontaktira mentora strune prakse koji je zaposlenik institucije u kojoj je praksa ugovorno regulirana. Student pristupa usmenom dijelu ispitu s ispisanim dnevnikom strune prakse. Nositelj kolegija pregledom dnevnika i usmenom prezentacijom studenta, analizira uspjenost i ostvarenje ishoda uenja. Ukoliko su ishodi uenja zadovoljeni manje od 50%, nositelj kolegija upuuje studenta na ponavljanje pohaanja dijela ili cijele satnice predviene u 1.5. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata..

2.12. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

240

Tablica 54.QS2-REV-T2-R-UP

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Naziv kolegija 1.2. Nositelj kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija Temeljni cilj kolegija je upoznati studente s osnovnim elementima uredskog poslovanja u tijelima dravne uprave, u tijelima jedinica lokalne i podrune uprave, u pravnim osobama s javnim ovlastima ali i u oblicima trgovakih drutava. Studenti e nakon uspjenog polaganja kolegija biti osposobljeni za neposredno uinkovito organiziranje, pretraivanje i pohranu dokumenata u upravnim i slinim strunim poslovima kao i kvalitetno komuniciranje sa strankama. Uredsko poslovanje Pred.Jasmina Smoli, dipl.iur. nema 1.6. Semestar 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Kratica kolegija 1.10. ifra kolegija 2 3 30P

Raunovodstvo izborni

UP UP36/35040

2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij, korelativnost i korespodentnost s drugim kolegijima

1. strukturirati razliite vrste podnesaka u okviru rada javnopravnih tijela, 2. upravljati uredskim poslovanjem, 3. pristupiti razliitim vrstama aktivnosti u okviru svih vrsta tajnikih i kadrovskih poslova,
Oekuje se da e studenti nakon poloenog ispita iz kolegija Uredsko poslovanje moi: -objasniti i definirati temeljne pojmove uredskog poslovanja, -analizirati nain obavljanja uredskog poslovanja obavljanja uredskog poslovanja u u tijelima dravne uprave, u tijelima jedinica lokalne i podrune uprave, u pravnim osobama s javnim ovlastima ali i u oblicima trgovakih drutava, -usporediti i razlikovati nain obavljanja uredskog poslovanja i korespodencije u upravi i drugim tjelima -organizirati uinkovito zaprimanje,pretraivanje i pohranu dokumenata -izabrati odgovarajuu komunikaciju i pismenu korespodenciju sa stranka u upravi i drugim tjelima

2.3 .Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.4. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave (kalendar nastave)

1. 2. 3. 4.

Uvod u kolegij i detaljni izvedbeni plan nastave (2 sata) Naela i temeljni pojmovi u uredskom poslovanju (2 sata) Tijela koja obavljaju poslove uredskog poslovanja (2 sata) Jedinstveno propisivanje i oznaavanje predmeta i akata u uredskom poslovanju (2 sata)

241

5. 6. 7. 8. 9. 10. 11. 12. 13. 14. 15.

Klasifikacijska oznaka i urudbeni broj (2 sata) Radnje u uredskom poslovanju (2 sata) Peati, tambilji i igovi (2 sata) Kolokvij 1 (1 sat ponavljanje 1 sat pisanje kolokvija) Postupanje s podnescima stranaka u upravnom postupku (2 sata) Upravne pristojbe (2 sata) Poslovno komuniciranje (2 sata) Dostava pismena u upravnom postupku (2 sata) Posebne vrste dostava pismena (2 sata) Primjena informatike tehnologije u uredskom poslovanju(2 sata) Kolokvij 2 (1 sat ponavljanje 1 sat pisanje kolokvija) predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje terenska nastava samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.6. Komentari:

2.5. Vrste izvoenja nastave:

Obveze redovnih studenata: -pohaanje nastave 2.7. Obveze studenata -aktivnost na nastavi -polaganje kolokvija -(pisanje domaih zadaa) Pohaanje nastave 2.8. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) Eksperimentalni rad Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi 2 (2) 1 (1,5) Pisani ispit Istraivanje Referat Seminarski rad Usmeni ispit Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domaa zadaa
(ostalo upisati)

(0,5)

Radno optereenje studenata po svim osnovama iznosi za 1 ECTS bod 15 sati rada u semestru. Po svim osnovama optereenje studenata za 3 ECTS boda na kolegiju Uredsko poslovanje iznosi: 2.9. Radno optereenje studenata -pohaanje nastave -aktivnost u nastavi i vjebe -pripreme za kolokvije i/ili ispite, samostalno uenje obvezne literature

242

Ocjenjivanje i vrednovanje rada redovnih studenata: Pohaanje nastave je obavezno za redovne studente. Da bi dobili potpis studenti moraju prisustvovati na minimalno 70% predavanja. Izostanak zbog bolesti potrebno opravdati isprinicom lijenika. U sklopu predavanja, studenti su duni aktivno sudjelovati, a posebice u ponavljanjima koja se odnose na gradivo obraeno na prethodnom predavanju. U semestru se piu 2 kolokvija (studeni i sijeanj). 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, evidencije pohaanja nastave te bodovi prikupljeni tijekom vjebi i putem aktivnosti na nastavi. Elementi ocjenjivanja: Pohaanje predavanja Aktivnost u nastavi Kolokviji Ukupno 10 bodova 10 bodova 80 bodova 100 bodova

Studenti koji ne poloe kolokvije, duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Red.br. 2.11. Obvezna literatura (OL u kalendaru nastave) 1. 2. Red.br. 1. 2. 3. 2.12. Dopunska literatura (DL u kalendaru nastave) 3. 4. 5. 6. 7. Naziv

Kasabai . (2007) Uredsko poslovanje u primjeni i postupanje s podnescima stranaka u upravnom postupku, 3. dopunjeno izdanje, Zagreb, Novi informator d.o.o., dostupno u veleuilinoj knjinici. Uredba o uredskom poslovanju (NN 7/09)
Naziv

Ustav Republike Hrvatske (NN 85/10) Zakon o arhivskom gradivu i arhivima ((NN 105/97, 64/00, 65/09) Zakon o elektronikoj ispravi (NN 150/05) Zakon o elektronikom potpisu (NN 10/02, 80/08) Zakon o opem upravnom postupku (NN 47/11) Zakon o peatima i igovima s grbom Republike Hrvatske (NN 33/95) Zakon o pravu na pristup informacijama (NN 25/13) Zakon o upravnim pristojbama (NN 126/11) 243

8. 9. 10.

Uredba o natpisnoj ploi i zaglavlju akta tijela dravne uprave, lokalne, podrune (regionalne) i mjesne samouprave, te pravnih osoba koje imaju javne ovlasti (NN 34/02) Etiki kodeks dravnih slubenika (NN 40/11, 13/12)
asopisi: Studenti se upuuju da za proirenje znanja iz podruja pr edmeta te za izradu zadanih zadataka i radova uzmu u obzir svakako i asopise koji su dostupni u Veleuilinoj knjinici Za proirenje znanja iz podruja prava, studenti se takoer upuuju na portal znanstvenih asopisa Republike Hrvatske www.hrak.srce.hr .

3. DODATNE INFORMACIJE O KOLEGIJU Studentima su predavanja obvezna jer se vodi evidencija dolazaka na nastavu. Da bi dobili potpis studenti moraju obavezno prisustvovati na minimalno 70% predavanja. Studenti koji zbog bolesti ne dou na predavanja moraju donijeti vaeu isprinicu od lijenika na prvo slijedee predavanje. Studenti su duni na predavanja nositi biljenicu i obveznu literaturu, a u sluaju ne posjedovanja istih, udaljuju se s nastave. Studenti koji kasne na predavanje mogu ui u uionicu pod prvom pauzom, ali e im se dolazak na nastavu evidentirati kao 50% prisutnosti na nastavi toga predavanja. Odsutnost s nastave ne opravdava neznanje ili odbijanje davanja odgovora na postavljeno pitanje na slijedeem predavanju, prilikom svakog redovnoga ponavljanja. Studenti koji uestalo ometaju nastavu mogu biti udaljeni sa predavanja te im se biljei prisutnost u onolikoj mjeri u kojoj su na predavanjima bili prisutni. Studenti mogu kontaktirati s nastavnikom tijekom termina konzultacija koje se odravaju poslije pismenog dijela ispita , za vrijeme nastave te neposredno nakon. Mogue je i poeljno postaviti pitanja e-mailom na koji e biti odgovoreno najkasnije za 48 sati (osim u vrijeme vikenda, neradnih dana ili godinjeg odmora). Poeljno je da studenti za sve nejasnoe dou to ee na konzultacije. Obveza svakog studenta je redovito se informirati o odvijanju nastave i zadacima koji su zadani na nastavi te biljeiti kompletno gradivo uredno u biljenici kako bi uredno mogao sudjelovati u kontinuiranim ponavljanjima znanja. Poeljno je o tijeku nastave i obradi nastavnog grad iva pitati studente ili nastavnika. Sve obavijesti o odravanju ili eventual noj odgodi predavanja bit e objavljene na web stranici Veleuilita minimalno 24 sata ranije. Materijali i informacije o kolegiju dostupne su na web stranici Veleuilita. Vano je redovito pratiti obavijesti na web stranicama i oglasnoj ploi. Pisani radovi piu se raunalom.

3.1. Pohaanje nastave

3.2. Kontaktiranje s nastavnikom

3.3. Informiranje o kolegiju

3.4. Pisani radovi 3.5. Ostalo (dodati po potrebi)

244

245

Tablica 55.QS2-REV-T2-R-RT-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA Temeljni cilj kolegija je upoznavanje studenata s temeljnim teorijskim pojmovima raunovodstva trokova. U sklopu kolegija opisuju se inputi poslovnog procesa i njihovo razvrstavanje u raunovodstvu trokova osnovna sredstva, materijal, vanjske usluge i rad, te se opisuje raunovodstvo proizvodnje i to rasporeivanje trokova na trokovna mjesta i trokovne nositelje. Osim Kolegij obuhvaa i zbirni obraun trokova realizirane proizvodnje po potpunim trokovima, kao i standardiziranje trokova in puta poslovnog procesa i obraun po standardnim trokovima. Opa znanja koje studenti ekonomije ovim kolegijem stjeu odnose se na temeljne pojmove raunovodstva trokova u proizvodnim djelatnostima. Posebnost je ovog kolegija da se u sklopu njega obrauje specifian dio raunovodstva i to materijalno raunovodst vo. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Raunovodstvo trokova je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II. 2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi dr.sc. Verica Budimir, prof.v.. Raunovodstvo trokova 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 6 30 + 45 V 1.

Mario upan, dipl.oec

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 3.

manje od 20% vie od 20%

2.1. Ciljevi kolegija

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

1. prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija, 2. kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje,
3. rangirati ciljeve poslovnog subjekta na osnovu raunovodstvenih informacija, a u skladu sa strategijom i prioritetima, 4. kvantitativno valorizirati odluke operativnog karaktera u nepredvidivim uvjetima poslovnog okruenja, 5. oblikovati sustave raspodjele trokova,

246

6. osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu. Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Raunovodstvo trokova moi: primjenjivati analitiki pristup pri donoenju odluka, usvojiti kvantitativni naina razmiljanja, razlikovati trokovne kategorije, definirati i klasificirati trokove, primjenjivati metode raunovodstvenog obuhvata trokova, izraivati kalkulacije u trgovakim, uslunim i proizvoakim drutvima, izraditi plan trokova, obraun trokova i izvjetaj o trokovima, primijeniti suvremene modele upravljanja trokovima.

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

UVOD U RAUNOVODSTVO TROKOVA (5 sati) definicija klasifikacija trokova RAUNOVODSTVO U FUNKCIJI CENTARA ODGOVORNOSTI (5 sati) ODLUIVANJE NA OSNOVI KONCEPTA MARGINALNE KONTRIBUCIJE (5 sati) koncept relevantnosti informacija koncept marginalne kontribucije u procesu odluivanja RAUNOVODSTVO DUGOTRAJNE IMOVINE (5 sati) vrste i obiljeja nabava i metode procjene planiranje i obraun trokova amortizacije SUSTAV STANDARDNIH TROKOVA (5 sati) terminologija svrha vrste raunovodstvena evidencija RAUNOVODSTVO SIROVINA I MATERIJALA (5 sati) predraun trokova po proizvodima, po mjestima troka odstupanje stvarnih trokova od planiranih standardnih za ostvarenu proizvodnju kontrola zaliha RAUNOVODSTVO PLAA (5 sati) struktura plae predraun trokova direktnog i indirektnog rada odstupanje stvarnih trokova od planiranih standardnih za ostvarenu proizvodnju SUSTAVI OBRAUNA TROKOVA I OCJENA PROFITABILNOSTI (5 sati) kapacitet metode alokacije OTP-a sa pomonih mjesta troka na glavna mjesta troka METODE VREDNOVANJA ZALIHA PROIZVODNJE I GOTOVIH PROIZVODA (5 sati) metoda ukupnih trokova (apsorpcijski pristup) metoda varijabilnih trokova (marginalni pristup)

247

TRADICIONALNE METODE ALOKACIJE TROKOVA (5 sati) metoda radnog naloga procesna metoda SUVREMENE METODE METODE ALOKACIJE TROKOVA (5 sati): ABC metoda TDABC metoda KALKULACIJE (5 sati) definiranje pojmova vrste specifinosti kalkulacije cijene proizvodnje specifinosti kalkulacije nabavne i prodajne cijene RAUNOVODSTVO POVEZANIH I SPOREDNIH PROIZVODA (5 sati) ANALIZA ODNOSA TROKOVA I PRIHODA (5 sati) model toke pokria (Cost volume profit analysis) pretpostavke metode primjena pri ocjeni IT tehnologije TRANSFERNE CIJENE (2 sati) svrha metode i utjecaj na dobit
predavanja seminari i radionice vjebe obrazovanje na daljinu mjeovito e-uenje samostalni zadaci multimedija i mrea laboratorij mentorski rad
(ostalo upisati)

2.7. Komentari:

2.6. Vrste izvoenja nastave:

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija) 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu

terenska nastava Pohaanje predavanja i vjebi Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje domaih zadaa i rjeavanje na ploi Polaganje kolokvija Nositi na nastavu kontni plan, biljenicu i kalkulator Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Referat Kolokviji Aktivnost u nastavi 2,5

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Seminarski rad Usmeni ispit

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta)

248

Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Domae zadae (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Pisanje domaih zadaa i njihova prezentacija na ploi pred ostalim studentima donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivno rjeavanje domaih zadaa moe ostvariti od 3 do 15 bodova. 3. Kolokviji 1,2 i 3 (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Poloeni kolokviji donose odreeni broj kolokvija. Student kroz kolokvije moe ostvariti 75 bodova. Student treba poloiti sva tri kolokvija. Za prolaz na kolokviju potrebno je na svakom kolokviju ostvariti minimalno predvienih bodova. U konanu ocjenu ulaze rezultati kolokvija, domaih zadaa i evidencije pohaanja nastave. Elementi ocjenjivanja: Sudjelovanje u nastavi 10 bodova Domae zadae 15 bodova Kolokviji 75 bodova Ukupno 100 bodova

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata na ispitu Studenti koji ne poloe kolokvije duni su izai na pisani i usmeni dio ispita. Uvjet za izlazak na usmeni dio ispita je poloen pisani dio ispita. Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Belak, V. et. al., 2009. Raunovodstvo proizvodnje, RRiF, Zagreb Gulin, D. et. al. 2011. Upravljako raunovodstvo, HZRiFD, Zagreb Broj primjeraka u knjinici 1 4 Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Kontni plan za trgovaka drutva i ostale obveznike poreza na dobit, 2010. Zagreb: 4 http://www.vup.hr/ Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika Vaiek. D. et. al. Upravljako raunovodstvo i raunovodstvo trokova u javnom sektoru: izabrane teme, HZRiFD, Zagreb Peri, Milena; Jankovi, Sandra. 2006. Menadersko raunovodstvo hotela, HZRIFD, Zagreb Grupa autora (2006) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu MSFI/MRS i poreznih propisa, Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika Grupa autora (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja, Zagreb: RRIF- Plus d.o.o. Grupa autora (2008) Primjena Hrvatskih standarda financijskog izvjetavanja - s poreznim propisima, Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika asopisi: 31 Raunovodstvo i financije (www.rif.hr)

249

32 Raunovodstvo, revizija i financije ( www.rrif.hr) Zakonski i podzakonski propisi: 3. Zakon o raunovodstvu 4. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja 5. Meunarodni raunovodstveni standardi 6. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja 7. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice vjebama, izradom domaih zadaa i njihovom prezentacijom na ploi pred ostali m studentima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na vjebama, kolokvijima i ispitima. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon kolokvija). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dop une studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

250

Tablica 56.QS2-REV-T2-R-FA-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija 1.2. Naziv kolegija mr.sc. Svjetlana Letini, v. pred. Financijska analiza za mala i srednja poduzea Mario upan, dipl. oec. 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5 30 + 30 S 1.

1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 3.

manje od 20% vie od 20%

Poduzee se uobiajeno razmatra kao sustav koji je dio odnosno podsustav ireg okruenja. Upravljanje poduzeem je proces svjesnog usmjeravanja poduzea nekim ciljevima koji su u funkciji opeg cilj, a to je razvoj poduzea preko kojeg se osigurava njegov opstanak u uvjetima trinog okruenja. Ciljevi poduzea razmatraju se u kontekstu njegove dugorone orijentacije. Meutim da bi se ti ciljevi mogli ostvariti potrebno je definirati zadatke poeljne rezultate koje je mogue os tvariti i zadatke za krae razdoblje. Proces upravljanja podrazumijeva stvaranje organizacijskih pretpostavki u smislu efikasnih odluka. Za kvalitetno upravljanje potrebne su kvalitetne informacije. 2.1. Ciljevi kolegija Raunovodstvena analiza provjerava podatke iskazane u raunovodstvu i na temelju provjere utvruje povezanost izmeu ostvarenih poslovnih aktivnosti i onih postavljenih planom. U tom smislu raunovodstvena analiza upotpunjuje informacijsku podlogu potrebnu za donoenje poslovnih odluka. Opa znanja koja studenti ekonomije stjeu ovim kolegijem odnose se na razumijevanje i tumaenje financijskih izvjetaja poduzea. Ova znanja neophodna su za donoenje kvalitetnih upravljakih odluka. Posebnost je ovoga kolegija da osposobljava studente za savladavanje vjetine razumijevanja financijskih izvjetaja to ini osnovu za samostalno i uspjeno upravljanje poduzeem. 2.2. Uvjeti za polaganje kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Financijska analiza za mala i srednja poduzea ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda.

251

Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Financijska analiza za mala i srednja poduzea je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II.

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

Nakon uspjenog savladavanja studijskog programa strunog studija Financijska analiza za mala i srednja poduzea studenti e moi: raunovodstveno valorizirati poslovne dogaaje, odnosno njihov utjecaj na financijski poloaj subjekata realnog sektora kvantitativno poduprijeti financijsko odluivanje

analizirati eksternu dokumentaciju i financijske izvjetaje subjekata realnog sektora pojednostavniti sloene poslovne procese i makroekonomska kretanja te tako prepoznati utjecaj poslovnog subjekta na ekonomiju regije

preispitati budue poslovanje panjom dobrog gospodarstvenika

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Financijska analiza za mala i srednja poduzea, moi: utvrditi glavna obiljeja pojedinog gospodarstva sektora te interpretirati osnovne ekonomske pokazatelje, analizirati utjecaj gospodarske strukture, okruenja te mjera i instrumenata ekonomske politike na poslovanje poslovnih subjekata, prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija valorizirati vrijednost imovine, kapitala i obveza kvantitativno usporediti poslovanje s konkurentnim subjektima, odnosno sektorom u okviru kojeg subjekt posluje, prepoznavati utjecaj kreativnog raunovodstva na financijske izvjetaje 1. Uvod u analizu financijskih izvjetaja i detaljni izvedbeni plan. (2 sata) 2. Financijski sustav i funkcija financiranja poduzea. (2 sata) 3. Raunovodstvena naela i standardi kao ishodite raunovodstvenih politika . (4 sata) 4. Utjecaj raunovodstvenih politika na financijski poloaj i uspjenost poslovanja poduzea . (2 sata) 5. Pojam i znaaj analize financijskih izvjetaja. Elementi temeljnih financijskih izvjetaja. (2 sata) 6. Uloga analize u funkciji ostvarivanja ciljeva managementa. (2 sata) 7. Temeljni instrumenti i postupci analize financijskih izvjetaja. Horizontalna i vertikalna analiza bilance i rauna dobiti i gubitka, pojedinani i sustavni financijski pokazatelji. (4 sati) 8. Horizontalna i vertikalna analiza financijskih izvjetaja. 9. Pokazatelji likvidnosti, zaduenosti, aktivnosti. (2 sata) 10. Pokazatelji ekonominosti profitabilnosti, investiranja. (2 sata) 11. Skupni pokazatelji. (2 sata) 12. Pokazatelji temeljeni na novanom toku. (2 sata) 13. Pokazatelji za banke. (2 sata) 14. Analiza sluajeva. (25 sati) 15. Analiza pojedinog gospodarskog sektora. (5 sati) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava
(ostalo upisati)

252

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Pohaanje predavanja i seminara Aktivno sudjelovanje u nastavnom procesu Pisanje i izlaganje seminara Pisanjem dnevnika seminara Pohaanje nastave 2,5 Pisani ispit Eksperimentalni rad Istraivanje Esej Kolokviji Aktivnost u nastavi Referat Seminarski rad Usmeni ispit 2,5

Projekt Praktini rad Kontinuirana provjera znanja Domae zadae

(ostalo upisati)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave: 1. Pohaanje nastave (sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Sudjelovanje u nastavi donosi odreeni broj bodova. Student kroz aktivne dolaske na nastavu moe ostvariti od 1 do 10 bodova. Evidenciju prisutnih studenata na nastavi vodit e nastavni predava. 2. Student aktivno sudjelovanje u nastavi dokazuje dnevnikom seminara. 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 3. Seminarski rad(sastavni dio ukupne ocjene predmeta) Elementi ocjenjivanja: sudjelovanje u nastavi 10 bodova dnevnik seminara/aktivnost na nastavi 10 bodova seminarski rad 40 bodova prezentacija pristupnog rada 40 bodova Konana ocjena formira se sukladno Kriterijima ocjenjivanja i vrednovanja ishoda uenja na Veleuilitu u Poegi. 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija) Naslov Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

ager, K. et al. (2008) Analiza financijskih izvjetaja. Zagreb: Masmedia. 1 Belak, V. (2006) Profesionalno raunovodstvo. Zagreb: Zgombi & Partneri tahan, M. et al (2010) Raunovodstvo trgovakih drutava (prema HSFI, MSFI). Zagreb: TEB Poslovno savjetovanje Belak, V. et al (2010) Raunovodstvo poduzetnika s primjerima knjienja. Zagreb: RRiF-Plus. Gulin, D. et al (2006) Raunovodstvo trgovakih drutava uz primjenu Meunarodnih raunovodstvenih standarda financijskog izvjetavanja i poreznih propisa. Zagreb: Hrvatska zajednica raunovoa i financijskih djelatnika. Kolaevi, S. i Hreljac, B. (2009) Vrednovanje poduzea novi pristupi i upravljanje temeljeno na vrijednosti . Zagreb: TEB asopisi: 33 Raunovodstvo i financije (www.rif.hr) 34 Raunovodstvo, revizija i financije ( www.rrif.hr)

253

35 Financije i porezi (www.teb.hr) Zakonski i podzakonski propisi: 3. Zakon o raunovodstvu 4. Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja 5. Meunarodni raunovodstveni standardi 6. Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja 7. Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Poslovni web portali: www.zse.hr www.poslovnahrvatska.hr www.orkis.hr www.hrportfolio.com www.poslovni.hr www.investa.hr www.mojedionice.hr Studenti sudjeluju aktivno u nastavi, posebice seminarima i postavljanjem pitanja kolegama izlagaima. U evidencijskom obrascu kolegija vodi se evidencija o nazonosti na nastavi i aktivnosti studenata. 2.13. Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija Analizira se uspjenost studenata na seminarima i pisanom dijelu seminarskog rada. Informacije o napretku i eventualnim problemima pruaju se studentima tijekom nastave (primjerice nakon odranog izlaganja seminarskog rada). Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata.

254

Tablica 57.QS2-REV-T2-R-SP4-2013

1. OPE INFORMACIJE 1.1. Nositelj kolegija mr.sc. Svjetlana Letini; Mario upan dipl. oec. Struna praksa IV 1.7. Bodovna vrijednost (ECTS) 1.8. Nain izvoenja nastave (broj sati P+V+S+e-uenje) 1.9. Razina primjene e-uenja (1., 2., 3. razina), postotak izvoenja kolegija on line (maks. 20%) 1.10. Redni broj izmjena i/ili dopuna opisa kolegija 1.11. Osuvremenjivanje 1.12.Procjena postotka izmjena i/ili dopuna programa kolegija 5

1.2. Naziv kolegija 1.3. Suradnici 1.4. Studijski program (struni, specijalistiki diplomski struni studij) 1.5. Status kolegija (O, I) 1.6. Godina studija 2. OPIS KOLEGIJA 2.1. Ciljevi kolegija

135 1.

Struni studij Raunovodstvo

Obvezan 3.

manje od 20% vie od 20%

Osnovni ciljevi kolegija su usvajanje praktinih umijea, kompetencija i vjetina iz podruja raunovodstva i financija, razvijanje osjeaja odgovornosti i timskog rada unutar radnog okruenja te osposobljavanje za djelotvorno integriranje teorij e i poslovne prakse. Ulazne kompetencije koje su potrebne za uspjeno praenje nastave kolegija Struna praksa I ukljuuju: poznavanje poslovnih knjiga i knjigovodstvenih isprava poduzetnika, poznavanje knjigovodstvenog konta i kontnog plana poduzetnika, poznavanje financijskih izvjetaja i elemenata financijskih izvjetaja poduzetnika, poznavanje pravila evidentiranja na kontima aktive i pasive, prihoda i rashoda. Sukladno navedenom uvjet za izlazak na ispit iz kolegija Struna praksa I je poloen ispit iz kolegija Raunovodstvo za poduzetnike II.

2.2. Uvjeti za upis kolegija i ulazne kompetencije koje su potrebne za kolegij

2.3. Ishodi uenja na razini programa kojima kolegij pridonosi

prezentirati raunovodstvene informacije relevantne za proces odluivanja viih upravljakih funkcija,

sudjelovati u timskom radu i samostalno prezentirati strune sadraje, osmisliti konkretna rjeenja problema iz struke radei samostalno i/ili u timu, sagledati vanost raunovodstvene struke u globalnom poslovnom okruenju.

2.4. Oekivani ishodi uenja na razini kolegija (4-10 ishoda uenja)

Oekuje se da e student, nakon poloenog ispita iz kolegija Struna praksa I moi: Navesti dokumentaciju, zakone, pravilnike i propise vezane za instituciju i obavljanje djelatnosti institucije, Opisati formalne i neformalne aktivnosti unutar institucije Asistirati u realizaciji dnevnih poslova

255

Prikazati odvijanje poslovnih procesa, Analizirati formalnu i neformalnu komunikaciju unutar institucije Izvjetavati u pisanom obliku o obavljenom poslu i odranim sjednicama, Napisati dobro strukturirani poslovni izvjetaj Predvidjeti utjecaj socijalnih, pravnih, ekonomskih i drutvenih normi unutar poslovnog subjekta / institucije, Uskladiti aktivnosti u radu multidisciplinarnog tima. Sintetiziranje i kritika interpretacija prikupljenih podataka tijekom realizacije strune prakse.

2.5. Sadraj kolegija detaljno razraen prema satnici nastave

2.6. Vrste izvoenja nastave:

Unutar institucije u kojoj pohaa strunu praksu, zadatak studenta je upoznati se i analizirati: 1. Proces izrade Financijskih izvjetaja i Statistikih izvjea (24 sata) 2. Proces amortizacije dugotrajne imovine (7 sati) 3. Proces izrade financijskog plana (24 sata) 4. Proces planiranja i odluivanja (24 sata) Pisanje dnevnika strune prakse (11 sati) Pohaanje radionica (21 sat) Esej o odranim radionicama (16 sati) Studijsko putovanje - posjet financijskoj ili edukacijskoj instituciji (8 sati) predavanja 2.7. Komentari: samostalni zadaci seminari i radionice multimedija i mrea vjebe laboratorij obrazovanje na daljinu mentorski rad mjeovito e-uenje terenska nastava Pohaanje strune prakse. Aktivno sudjelovanje u poslovnim procesima Pisanje dnevnika prakse. Dnevnik treba sadravati opis subjekta u kojem se praksa obavlja, kritiki osvrt na poslovanje i poslovne procese, eventualne priloge, tablice i grafikone. Pohaanje nastave 2 Pisani ispit Projekt Eksperimentalni rad Istraivanje Praktini rad Kontinuirana provjera Esej 1 Referat znanja Kolokviji Aktivnost u nastavi Seminarski rad Usmeni ispit Domae zadae
(ostalo upisati) (ostalo upisati)

2.8. Obveze studenata

2.9. Praenje rada studenata (upisati udio u ECTS bodovima za svaku aktivnost tako da ukupni broj ECTS bodova odgovara bodovnoj vrijednosti kolegija)

Ocjenjivanje i vrednovanje rada studenata tijekom nastave 2.10. Ocjenjivanje i vrjednovanje rada studenata tijekom nastave i na zavrnom ispitu 1. Pohaanje strune prakse 2. Dnevnik strune prakse

Elementi ocjenjivanja: Usmena prezentacija obavljene strune prakse

50 bodova

256

 Dnevnik strune prakse Ukupno Naslov 2.11. Obvezna literatura (dostupna u knjinici i putem ostalih medija)

50 bodova 100 bodova Broj primjeraka u knjinici Dostupnost putem ostalih medija

Zakoni, pravilnici i propisi vezani za djelatnost institucije u kojoj se praksa pohaa.

2.12. Dopunska literatura (u trenutku prijave izmjena i/ili dopuna studijskoga programa)

Zakonski i podzakonski propisi: a) Zakon o raunovodstvu b) Pravilnik o strukturi i sadraju godinjih financijskih izvjetaja c) Meunarodni raunovodstveni standardi d) Meunarodni standardi financijskog izvjetavanja e) Hrvatski standardi financijskog izvjetavanja Studenti aktivno sudjeluju u poslovnim procesima institucije /subjekta u kojem pohaaju ugovorenu strunu praksu. Nositelj kolegija periodino kontaktira mentora strune prakse koji je zaposlenik institucije u kojoj je prak sa ugovorno regulirana. Student pristupa usmenom dijelu ispitu s ispisanim dnevnikom strune prakse. Nositelj kolegija pregledom dnevnika i usmenom prezentacijom studenta, analizira uspjenost i ostvarenje ishoda uenja. Ukoliko su ishodi uenja zadovolje ni manje od 50%, nositelj kolegija upuuje studenta na ponavljanje pohaanja dijela ili cijele satnice predviene u 1.5. Krajem semestra provodi se evaluacija nastavnika i kolegija od strane studenata (studentske ankete). Informacije o zadovoljstvu studenata koriste se za unapreenja kvalitete izvedbe nastave. Informacije o postignutim ishodima uenja koriste se za izradu samoevaluacije nastavnika te, po potrebi, za izmjene i/ili dopune studijskog programa kolegija, metoda rada i ocjenjivanja studenata..

2.13.Naini praenja kvalitete koji osiguravaju stjecanje izlaznih znanja, vjetina i kompetencija

257

VELEUILITE U POEGI

b) Struktura studija, ritam studiranja, uvjeti za upis u sljedei semestar i uvjeti za upis pojedinog kolegija
Struni studij Raunovodstvo traje 3 godine, odnosno 6 semestara. Uvjeti upisa u sljedei semestar i studijsku godinu sukladan je lanku 24. Pravilnika o pravima studiranja Veleuilita u Poegi. U istom je navedeno da student na poetku godine upisuje zimski i ljetni semestar. Student koji upisuje studijsku godinu, upisuje u toj godini kolegije iji zbroj iznosi 60 ECTS bodova. Student treba prikupiti potpise iz svih odsluanih kolegija, testirati oba semestra i ostvariti uvjet kako bi imao pravo upisa u sljedeu godinu studija. Student moe upisati pojedini kolegij maksimalno dva puta. Student je duan ponovno odsluati ponovno upisani kolegij i ispuniti i druge propisane obveze u okviru propisanog nastavnog optereenja studenta u okviru istoga kolegija. Dinamika odravanja kolegija po semestrima, prikazana je u Tablica 58. Pojedini kolegij imaju uvjet za izlazak na ispit. Uvjet je poloen jedan ili vie poloenih ispita iz prethodnih semestara (Tablica 59).

258

VELEUILITE U POEGI Tablica 58. Program strunog studija Raunovodstvo, Veleuilite u Poegi SEMESTAR: 1
Obvezni kolegij Poela ekonomije Osnove marketinga I Informatika Gospodarska matematika I Uvod u gospodarsku statistiku I Engleski jezik I / Njemaki jezik I Tjelesna i zdravstvena kultura I Seminar SEMESTAR: 2 Obvezni kolegij Makroekonomija Osnove marketinga II Trgovako pravo Sociologija Gospodarska matematika II Uvod u gospodarsku statistiku II Engleski jezik II / Njemaki jezik II Tjelesna i zdravstvena kultura II Seminar SEMESTAR: 3 Obvezni kolegij Osnove gospodarstva Hrvatske I Raunovodstvo za poduzetnike I Ekonomika poduzetnitva I Financije za poduzetnike I Organizacija i upravljanje Engleski jezik III / Njemaki jezik III Struna praksa I Seminar

SEMESTAR: 4
Obvezni kolegij Osnove gospodarstva Hrvatske II Oporezivanje poduzea Raunovodstvo za poduzetnike II Financije za poduzetnike II Ekonomika poduzetnitva II Struna praksa II Seminar SEMESTAR: 5 Obvezni kolegij Financijsko raunovodstvo Proraunsko raunovodstvo Revizija Izborni predmet I Izborni predmet II Seminar Struna praksa III Izborni kolegij Upravljako raunovodstvo Europske integracije Komuniciranje s tritem Zemljino knjino upravno pravo Menadment ljudskih resursa Uredsko poslovanje SEMESTAR: 6 Obvezni kolegij Raunovodstvo trokova Financijska analiza za mala i srednja poduzea Izrada zavrnog rada Struna praksa IV

259

VELEUILITE U POEGI

Tablica 59. Preduvjeti za polaganje ispita pojedinih kolegija Kolegij koji su preduvjet za polaganje ispita Kolegij koji imaju preduvjet kolegij iz prethodnih semestara.

Uvod u gospodarsku statistiku 1 (1 SEMESTAR)

Uvod u gospodarsku statistiku 2 (2 SEMESTAR)

Ekonomika poduzetnitva 1 (1 SEMESTAR)

Ekonomika poduzetnitva 2 (2 SEMESTAR)

Financije za poduzetnike I (3 SEMESTAR)

Financije za poduzetnike II (4 SEMESTAR)

Osnove gospodarstva Hrvatske I (3 SEMESTAR)

Osnove gospodarstva Hrvatske II (4 SEMESTAR)

Raunovodstvo za poduzetnike 1 (3 SEMESTAR)

Raunovodstvo za poduzetnike 2 (4 SEMESTAR)

Financijska analiza za mala i srednja poduzea (6 SEMESTAR)

Raunovodstvo trokova (6 SEMESTAR)

Financijsko raunovodstvo (5 SEMESTAR)

Oporezivanje poduzea (4 SEMESTAR)

260

VELEUILITE U POEGI

c) Popis kolegija koje student moe izabrati s drugih studijskih programa

Studijskim programom strunog studija Raunovodstvo predviena je mogunost odabira izbornih kolegija koji se izvode na strunom studiju Trgovina i Upravno pravo. U sklopu 5. semestra studenti mogu birati sljedee kolegije: 1) 2) 3) 4) Komuniciranje s tritem Europske integracije Zemljino knjino upravno pravo Uredsko poslovanje.

d) Popis kolegija koji se mogu izvoditi na stranom jeziku

Tablica 7. Popis kolegija koji se mogu izvoditi na stranom jeziku UKUPNO SATI Engleski jezik 1 Njemaki jezik 1 Engleski jezik 2 Njemaki jezik 2 Europske integracije Sociologija Raunovodstvo poduzetnike 1 za 15 P+15 V 15 P+15 V 15 P+15 V 15 P+15 V Satnica e biti odreena Odlukom Strunog vijea Satnica e biti odreena Odlukom Strunog vijea Satnica e biti odreena Odlukom Strunog vijea ECTS 3 3 3 3 4 3 6

e) Nain zavretka studija

Nakon to poloi ispite i ispuni nastavne obveze utvrene studijskim programom strunog studija Raunovodstvo, student u dogovoru s mentorom prijavljuje temu diplomskog rada koji brani pred Povjerenstvom za obranu diplomskog rada. Nakon to uspjeno izradi i obrani diplomski rad student stjee naziv struni prvostupnik ekonomije. Student dokazuje svoj struni naziv diplomom. Studentu se uruuje i Dopunska isprava o studiju u kojoj su opisana steena znanja i vjetine. Studij se moe zavriti u redovnom i izvanrednom statusu, u roku definiranom Pravilnikom o pravilima studiranja.

f) Uvjeti po kojima studenti koji su prekinuli studij ili su izgubili pravo studiranja na jednom studijskom programu mogu nastaviti studij.
U navedenom sluaju primjenjuju se odredbe Pravilnika o pravima studiranju, i to lanka 22.25. i lanak 32. lanak 22.

261

VELEUILITE U POEGI (1) Prijelazi studenata s drugih studijskih programa unutar Veleuilita ili drugih srodnih ili istovrsnih studijskih programa izvan Veleuilita (iz zemlje ili inozemstva), na eljeni studijski program Veleuilita mogu se ostvariti podnoenjem zamolbe za prijelaz do 15. rujna za redovite odnosno do 30. rujna za izvanredne studente. Prijelaz na redoviti studij mogu je do popunjena upisnih kvota za pojedini studij. lanak 23. (1) O prijelazima studenata odluuje dekan Veleuilita, a na temelju prethodnog sastavljenog zapisnika povjerenstva za priznavanje ispita na pojedinom strunom ili specijalistikom diplomskom strunom studiju. Ostalo pogledati u Pravilniku o pravilima studiranja. lanak 32. (1) Osoba gubi status studenta: 1. zavretkom studija, 2. ispisivanjem s Veleuilita, odnosno sa studija koji je upisala, 3. ako ne zavri studij u rokovima iz l.16., 4. pravomonim iskljuenjem sa studija po postupku i uz uvjete propisane Pravilnikom o stegovnoj odgovornosti studenta, 5. u drugim sluajevima oznaenim Statutom te drugim opim aktima Veleuilita. (2) Osoba koja izgubi status studenta ne moe se upisati na isti studijski program niti nastaviti studij na istom studijskom programu. Struno vijee odluuje o mogunosti nastavka studija na svakom drugom studijskom programu. (3) Iznimno, osobi koja po stavku 1. toka 2. ovog lanka izgubi status studenta moe se dopustiti upis u akademsku godinu po vaeem nastavnom planu i programu. Ako se za vrijeme prekida studija izmijenio nastavni program, student mora odsluati i polagati u meuvremenu nastale razlike u nastavnom programu. Takav student nastavlja studij uz plaanja maksimalnog udjela trokova studija.

262

VELEUILITE U POEGI

5) UVJETI IZVOENJA STUDIJA

a) Mjesta izvoenja studijskog programa
Sukladno Odluci Vlade Republike Hrvatske, Ureda za dravnu imovinu od 24. veljae 2003. godine, Veleuilitu je dodijeljen ukupan prostor zgrade upanijskog centra na koritenje bez naknade. Oznaeno koritenje ureeno je ugovorom izmeu Grada Poege i Veleuilita. Radi se o nekretnini u kojoj Veleuilite u Poegi obavlja glavninu svoje nastavne djelatnosti na svim svojim preddiplomskim strunim studijima i jednom specijalistikom diplomskom strunom studiju, a nalazi se na adresi u Vukovarskoj ulici br.17. u Poegi. Pored zgrade nalaze se i sportski tereni povrine 1600 m2 (1 teniski teren, 1 rukometno/nogometni teren i 1 koarkaki teren). Na navedenim terenima izvodi se nastava kolegija Tjelesna i zdravstvena kultura. Na istoj adresi nalazi se i Studentski poduzetniki inkubator ukupne povrine od 54 m 2 u kojem se nalaze: ured, trgovina i poduzetniki inkubator.

b) Vjerodostojne isprave o vlasnitvu, pravu koritenja ili drugoj valjanoj pravnoj osnovi na temelju koje e se koristiti odgovarajui prostor za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u razdoblju od najmanje 5 godina
Kopije isprava nalaze se u prilogu (Prilog 4 Prilog 5).

c) Dokazi o osiguranom prostoru ( podaci o predavaonicama, kabinetima nastavnika, knjinici, prostoru za izvoenje praktine nastave, prostoru namijenjenom za rad strunih slubi i sl.) (REV-T5.)
Tablica 60. prikazuje prostor i opremu kojom raspolae Veleuilite u Poegi te prostorni

kapaciteti koji se planiraju poeti graditi 2015. godine (Dokazi su Studija infrastrukturnih kapaciteta Veleuilita u Poegi s projekcijom potreba u budunosti, Strategija razvoja, Projekcija prorauna VuP-a). Klijet nije prostor relevantan za odravanje nastave strunog studija Raunovodstvo, iako sadri uionicu. Klijet je mjesto povremenih okupljanja, oputanja i obiljeavanja znaajnijih dogaaja. Laboratorij i praktikumi nisu prostor koji koriste studenti Raunovodstva. Veleuilite u Poegi nema prostor namijenjen strunom i istraivakom radu (Tablica 60, 5.7). Struna praksa obavlja se izvan institucije, osim radionica koje se obavljaju u informatikom kabinetu.

263

VELEUILITE U POEGI
Tablica 60: REV-T5. Opis prostora i opreme 5.1. Zgrade (postojee i planirana izgradnja) Ukupna povrina prostora za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja u m2

Identifikacija zgrade

Lokacija zgrade

Godina izgradnje

Godina dogradnje ili rekonstrukcije

2006. Zgrada Veleuilita u Poegi Vukovarska 17, Poega Vukovarska 17/1, Poega Klijet i spremite vina Podgorje, Vetovo Vukovarska 17, Poega 2006. 2010.-2011. 515 1955. 2008. 2010. 1986

Poduzetniki inkubator

2011.

54

Sportski tereni Veleuilita u Poegi Novi prostorni kapaciteti Veleuilita u Poegi*

1955.

2009.

1430

Poetak 2015.-

* Dokazi: - Studija infrastrukturnih kapaciteta Veleuilita u Poegi s projekcijom potreba u budunosti - Strategija razvoja - Projekcija prorauna VuP-a 5.2. Predavaonice Identifikacija zgrade Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Redni broj Broj sjedeih Broj Povrina ili oznaka mjesta za koritenja (u m2) predavaonice studente tjednu Dobria u Cesari (Dvorana 1) sati Ocjena u opremljenosti* (od 1 5)

192

118

53

Matko Pei 272 (Dvorana 2)

152

59,5

Vjekoslav u Babuki (Dvorana 3) Dragutin

54

55

38

54

56

50,5

264

VELEUILITE U POEGI
Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi u Lerman (Dvorana 4) Miroslav u Kraljevi (Dvorana 5)

52

48

46

Napoleon u pun Strii 38 (Dvorana 6) Greta Turkovi 42 (Dvorana 7)

32

37

24

33

Zdenko u Turkovi (Laboratorij 1)

46

16

9,5

u Laboratorij 2

50

16

13

Poduzetniki inkubator

26

12

Klijet i spremite Uionica 1 vina Klijet i spremite Kuaonica vina

38

24

24

10

Vinski podrum Klijet i spremite i prerada 210 vina groa Sportski tereni Veleuilita u Tenis Poegi Sportski tereni Odbojka Veleuilita u rukomet Poegi Sportski tereni Veleuilita u Koarka Poegi l

30

588,80

24

13

588,80

24

253,00

10

5.3. Laboratorij/praktikumi koji se koriste u nastavi Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije Povrina (u m2) Broj radnih mjesta za Broj sati koritenja u Ocjena opremljenosti

265

VELEUILITE U POEGI
laboratorija/praktikuma Nastavni objekt Klijet i spremite vina Zgrada Veleuilita u Poegi Vinski podrum i prerada groa Laboratorij (priuvni) Kuaonica 210 12 24 studente 30 10 10 tjednu 24 24 24 (od 1 5) 4 3 4

Laboratorij

70

16

5.4. Nastavne baze (radilita) za praktinu nastavu Naziv nastavne (radilita) baze Broj studenata koji Broj sati nastave (tjedno) pohaa pojedinu koja se odrava u pojedinoj nastavnu bazu nastavnoj bazi II. g. 14 studenata III. g. 19 studenta II. g. 14 studenata III. g. 19 studenta II. g. 14 studenata III. g. 19 studenta 6 10 6 10 5 10

Identifikacija zgrade

Objekt Klijet i spremite vina Nastavni objekt Klijet i spremite vina Vinograd bijelih sorata VRAJAK

Vinograd crvenih sorata GRADINA

5.5. Oprema raunalnih uionica (navesti podatke o raunalima u raunalnim laboratorijima/praktikumima koji se koriste u nastavi) Ocjena mogunosti koritenja izvan nastave (od 1-5) 3

Broj novijih raunala (do 3 godine)

Broj raunala starijih od 3 godine

Ocjena funkcionalnosti (od 1 5)

Ocjena odravanja (od 1 5)

33

266

VELEUILITE U POEGI

5.6. Nastavniki kabineti Identifikacija zgrade Zgrada Veleuilita u Poegi Broj nastavnikih kabineta Prosjena povrina u m2 Ocjena opremljenosti (od 1 5) Prosjena povrina u m2 po stalno zaposlenom nastavniku/suradniku

15

12,9

6,91

5.7. Prostor koji se koristi samo za znanstveno-istraivaki i struni rad Identifikacija zgrade Interna oznaka prostorije ili Povrina Broj sati oznaka laboratorija koritenja tjedno u m2 Ocjena opremljenosti (od 1 do 5)

5.8. Knjinini prostor i opremljenost d) Podaci o knjininom prostoru Postoji li raunalna baza podataka vaih knjiga i asopisa DA

Ukupna povrina (u m2)

Broj zaposlenih

Broj sjedeih mjesta

Broj studenata koji koriste knjinicu 965

67 m2

13

267

VELEUILITE U POEGI

e) Podaci o opremljenosti knjinice Ocijenite kvalitetu i dostupnost elektronski h sadraja** * 4

Broj naslov a knjiga

Broj udbenika *

Ocjena suvremenos t knjiga i udbenika (od 1 5)

Broj naslova inozemni h asopisa

Broj naslova domai h asopis a 15

Ocjena funkcionalnos ti i kataloga knjiga i asopisa

Ocjena opremljenos ti (od 1 5)**

1560

1427

** Mogunosti umnoavanja za nastavnike i studente, nabava kopija iz drugih knjinica, katalozi radova nastavnika *** Pod elektronikim sadrajima podrazumijevaju se elektronika izdanja knjiga, asopisa, baze podataka, ali i on line katalozi vlastite i vanjskih knjinica

d) Dokazi o osiguranoj vlastitoj opremi ili opremi u najmu za razdoblje od najmanje 5 godina, potrebnoj za postizanje predvienih ishoda uenja, a posebice dokaze o dostupnosti obvezatne literature (REV-T5.)
Knjinica raspolae knjinim fondom od preko 3800 primjeraka knjiga strune literature, odnosno preko 1500 naslova. Sadrajno, fond Knjinice ine djela s podruja ekonomije, prava, menadmenta, sociologije, politike te agronomije i biomedicinskih znanosti te time pokriva sve studijske grupe Veleuilita. Osim knjiga, Knjinica prima i najkvalitetnije domae i strane asopise te trenutno broji sedamnaest naslova relevantnih asopisa, tonije dva strana i petnaest domaih naslova. Svake godine, izdvojenim sredstvima od 70.000,00 kn, obogauje se fond Knjinice suvremenom strunom i znanstvenom literaturom na hrvatskom i engleskom jeziku. Nabava literature provodi se dva puta godinje, na poetku svakoga semestra. Naime, na temelju izvjetaja QS27-II-6-1. Dostupnost obvezne ispitne literature, kojim se utvruje postotak dostupnosti obvezne ispitne literature, izrauje se plan nabave literature za koju se prema izvjetaju pokae da je zastupljena u nedovoljnom broju primjeraka, odnosno, da ne udovoljava Kriterijima za vrednovanje veleuilita i visokih kola koji propisuju dostupnost ispitne literature u broju primjeraka koji iznosi najmanje 20% od broja studenata koji trenutno pohaaju nastavu iz odreenog kolegija. Nadalje, druga nabava literature vri se na temelju zahtjeva za nabavu literature nastavnog osoblja Veleu ilita te se ista, takoer, nabavlja u odgovarajuem broju primjeraka. Pri svakoj nabavi literature vri se i obnavljanje pretplata na asopise koje Knjinica prima. Osim kupnjom, Knjinica svoj fond gradi i zamjenama, donacijama, otkupom Ministarstva znanosti, obrazovanja i porta i obveznim primjerkom vlastitih izdanja. Knjinici Veleuilita obvezno se dostavljaju sve knjige iji je izdava Veleuilite, graa iji su autori djelatnici Veleuilita, graa iji su autori vanjski suradnici Veleuilita, a koja je potrebna u nastavnom procesu, te literatura nabavljena za potrebe projekata i struno i znanstveno usavravanje djelatnika. U prostoru Knjinice nalazi se i arhiva diplomskih i zavrnih radova obranjenih na Veleuilitu te magistarski radovi i dok torske disertacije nastavnika Veleuilita. Knjinica posjeduje i referentnu studijsku grau koja je korisnicima dostupna za rad u Knjinici. Korisnicima Knjinice na raspolaganju je i znaajan broj knjiga dobivenih donacijom u suradnji s fondacijom Sabre te Zbirka Possegana, zaviajna zbirka koju Knjinica kontinuirano ureuje i obogauje.

268

VELEUILITE U POEGI Knjinica omoguuje svojim korisnicima i uslugu meuknjinine posudbe, surauje s drugim ustanovama sa svrhom to boljeg pruanja usluga svojim korisnicima, ali i radi omoguavanja korisnicima drugih ustanova pristupa fondu Knjinice, a poradi jaanja suradnje.

e) Odgovarajui prostorni kapaciteti za izvoenje nastave

Prostorije Veleuilita u Poegi koje koriste studenti strunog studija raunovodstvo prikazani su u

269

VELEUILITE U POEGI Tablica 61: prostorni kapaciteti Veleuilita u Poegi. Prostor Zgrada raspolae kapacitetima koji su navedeni u Tablica 62: Kapaciteti i ocjena opremljenosti Zgrade Veleuilita.

270

VELEUILITE U POEGI Tablica 61: prostorni kapaciteti Veleuilita u Poegi Rbr.

1. 2. 3.

Prostor Zgrada Veleuilita u Poegi Studentski poduzetniki inkubator Sportski tereni

Povrina (m2) 1986 54 1430

Tablica 62: Kapaciteti i ocjena opremljenosti Zgrade Veleuilita Identifikacija zgrade Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Zgrada Veleuilita Poegi Redni broj ili oznaka predavaonice u Dobria Cesari (Dvorana 1) Matko Pei (Dvorana 2) Broj sjedeih Broj sati Ocjena Povrina mjesta za koritenja u opremljenosti* (u m2) studente tjednu (od 1 5) 192 118 53 4

272

152

59,5

Vjekoslav u Babuki (Dvorana 3) u Dragutin Lerman (Dvorana 4)

54

55

38

54

56

50,5

Miroslav u Kraljevi (Dvorana 5) Napoleon pun u Strii (Dvorana 6) u Greta Turkovi (Dvorana 7)

52

48

46

38

32

37

42

24

33

*Opremljenost predavaonice podrazumijeva kvalitetu namjetaja, tehnike i druge opreme.

271

VELEUILITE U POEGI

f) Optimalni broj studenata s obzirom na prostor, opremu i broj nastavnika

Prostor Sukladno normativima navedenima u dokumentu Mrea visokih uilita proizlazi da je na svakog studenta potrebno minimalno 1,25m2 uporabljivog prostora pri emu se ubraja samo prostor namijenjen odravanju nastave. Ukupni prostor na Veleuilitu namijenjen odravanju nastave Tablica 62 (predavaonice Zgrade i poduzetniki inkubator) iznosi 804 m2. Stavljanjem u odnos povrine koju studenti strunog studija Raunovodstvo kor iste u nastavi, s brojem od 333 upisana redovna i izvanredna studenata (Tablica 63, ak.god. 2012./2013.), dolazi se do omjera od 2,41 m2/studentu uporabljivog prostora, to zadovoljava traene normative. Omjer iznosi 6,71 m2/studentu ukoliko se pridodaju sportski tereni.
Tablica 63: broj upisanih redovnih i izvanrednih studenata strunog studija Raunovodstvo u posljednje 3 akademske g odine Struni studij Raunovodstvo Redovni studenti Godina Prijavljeni Prvi izbor Drugi izbor Upisna kvota Upisani na prvu godinu studija Izvanredni studenti Prijavljeni Upisani na prvu godinu studija Upisna kvota Ukupno Gimnazija Broj Prosj. ocjena 3,05 Strukovna k. Broj Prosj. ocjena 3,43

2012/2013 2011/2012 2010/2011

291

56

62

75

70 68 60

42

19

60

84

273

75

50

75

63

28

60

11

2,87

85

3,38

393

60

59

75

85

33

75

3,75

88

3,53

Oprema Koliina i funkcionalnost raunalne opreme koja se koristi u nastavi vrlo je dobra. Veleuilite za koritenje u nastavi ima jednu raunalnu uionicu sa 24 raunala kojima se studenti mogu koristiti i izvan nastave. Raunalna uionica otvorena je za studente svakim radnim danom, osim u vrijeme odravanja nastave. Jedna uionica je opremljena opremom za odravanje videokonferencije. Studentima za rad je dostupno 5 kiosk raunala koja se nalaze u ulaznom holu zgrade Veleuilita u Poegi, 4 raunala koja se nalaze na hodniku prvog kata, te 4 raunala koja se nalaze u knjinici i itaonici. Cijela zgrada je pokrivena signalom za beini Internet, a pristup im je omoguen putem EDUROAM sustava i AAI@edu.hr korisnikom oznakom. Za prijavu i odjavu ispita postavljena su 3 studomata. Broj nastavnika U sljedeim tablicama (Tablica 64 i Tablica 65) prikazan je ukupan broj studenata i nastavnika i to na nain da je: u 1 izraen omjer stalno zaposlenih nastavnika i ukupnog broja studenata u 2 je izraen omjer tako da je na stalno zaposlene nastavnike dodan i ukupan broj stalno zaposlenih suradnika pomnoen sa 0,5. u 3 je izraen omjer tako da je na stalno zaposlene nastavnike i suradnike dodan i ukupan broj vanjskih suradnika pomnoen sa 0,5. 272

VELEUILITE U POEGI Tablica 64: Omjer broja studenata i nastavnika

Ak. godina R.br. Broj studenata* Broj stalno zaposlenih nastavnika 1 Omjer 2 Dodani stalno zaposleni suradnici** Omjer Dodani vanjski suradnici Omjer 2009/10 2010/11 2011/12 2012/13 2013/14 1487,5 1346 1315,5 1220 1095,5 27 28 29 29 27 55,09 27,00 55,09 34,5 43,12 48,07 28,00 48,07 38 35,42 45,36 29,50 44,59 40,5 32,48 42,07 29,50 41,36 40 30,50 40,57 28,00 39,13 36,5 30,01

*suma ukupnog broja redovitih studenata i ukupnog broja izvanredni studenata pomnoen s 0,5 ** suma ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i broja stalno zaposlenih suradnika pomnoen s 0,5 ***suma ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i broja vanjskih suradnika pomnoen s 0,5

Iz tablice je vidljivo da Veleuilite nema dovoljno stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i taj omjer trenutno iznosi 1:40,57, iako se taj omjer svake akademske godine poboljava. Na odravanju nastave Veleuilita angairan odreen broj vanjskih suradnika kako bi se taj omjer poboljao te s njima iznosi 1:30,01 to je u skladu s Pravilnikom o sadraju dopusnice te uvjetima za izdavanje dopusnice za obavljanje djelatnosti visokog obrazovanja, izvoenje studijskog programa i reakreditaciju visokih uilita. Veleuilite ima potrebe za zapoljavanjem stalno zaposlenih nastavnika i strunih suradnika kako bi smanjio na to je mogue niu razinu ovisnost o vanjskim suradnicima. Tablica 64 analizira Veleuilite u Poegi kao cjelinu jer treba uzeti u obzir da odreeni broj nastavnog osoblja izvodi nastavu na dva ili vie studija Veleuilita u Poegi. No, ako se u razmatranje uzme nastavno osoblje strunog studija Raunovodstvo i broj upisani redovnih i izvanrednih studenata onda su omjeri i vie nego zadovoljavajui za ak. god. 2012./2013. Tablica 65: Omjer studenata i nastavnika na strunom studiju Raunovodstvo
Ak. godina R.br. Broj studenata* Broj stalno zaposlenih nastavnika 1 Omjer 2 Dodani stalno zaposleni suradnici** Omjer 3 Dodani vanjski suradnici Omjer 2012/13 312 16 19,5 16,50 18,90 18 17,33

*suma ukupnog broja redovitih studenata i ukupnog broja izvanredni studenata pomnoen s 0,5 ** suma ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i broja stalno zaposlenih suradnika pomnoen s 0,5 ***suma ukupnog broja stalno zaposlenih nastavnika i suradnika i broja vanjskih suradnika pomnoen s 0,5

273

VELEUILITE U POEGI

g) Popis nastavnika i broj suradnika koji e sudjelovati u izvoenju svakog kolegija (REV-T6.)
Tablica 66. QS2-REV-RAC-T6

6. OPIS KADROVSKIH UVJETA 6.1. 6.2. 6.3. Popis i optereenje nastavnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (QS2-REV-T6.1.) Popis i optereenje vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (QS2-REV-T6.2.) Analiza pokrivenosti studijskog programa nastavnicima zaposlenima u visokoobrazovnoj ustanovi u odnosu na ukupan broj nastavnika potrebnih za izvoenje studijskog programa (u %) 93,83% (omjer broja norma sati nastavnika stalno zaposlenih na VUP-u i ukupnog broja norma sati programa)

6.4.

ivotopisi nastavnika i vanjskih suradnika koji sudjeluju u izvedbi studijskoga programa (ivotopis mora biti u EU obliku ivotopisa) (Ukoliko nastavnik nije zaposlen na sastavnici koja predlae studijski program, prilau se sljedee pismene izjave: 1. Izjava nastavnika da je spreman izvoditi nastavu 2. Doputenje elnika sastavnice u kojoj je nastavnik zaposlen s navoenjem predmeta i razdoblja za koje se izdaje) Optimalni broj studenata koji se mogu upisati na studij s obzirom na prostorne i kadrovske uvjete RED:70; IZV:60

6.5. 6.6. 6.7.

Popis i kvalifikacije suradnika iz institucija koji e sudjelovati u nastavnim, istraivakim i strunim aktivnostima studijs koga programa (QS2-REV-T6.3.) Omjer studenata i nastavnika (QS2-REV-T6.4. Ukupni broj nastavnika i studenata)

274

VELEUILITE U POEGI
Tablica 67.QS2-REV-RAC-T6.1

Naziv kolegija

ECTS

Vrsta nastave

Broj studenata

Broj grupa

Broj sati

Broj norma sati 90 22,5

Ime i prezime nastavnika

Nastavno zvanje

Godina posljednjeg izbora u zvanje 2012. 2012.

Ukupno optereenje na studijskom programu 138,75 138,75

Ukupno optereenje na VUP-u

predavanja

73 34

1 1

45 15

Katarina tavli Katarina tavli

v.pred. v.pred.

540 540

Poela ekonomije Osnove marketinga I

seminari vjebe predavanja

73 26

1 1

30 15

60 22,5

Berislav Andrli Berislav Andrli

v.pred. v.pred.

2011. 2011.

82,5 82,5

487,5 487,5

seminari vjebe predavanja

73

30

60

Robert Idlbek

v.pred.

2010.

135

360

Informatika

seminari vjebe predavanja 73 73 3 1 30 30 30 60 Robert Idlbek Bojan Radii v.pred. v.pred. 2010. 2013. 135 120 360 420

Gospodarska matematika I Uvod u gospodarsku statistiku I Engleski jezik I

seminari vjebe predavanja 73 73 1 1 30 30 30 60 Bojan Radii Mirjana Radman-Funari v.pred. v.pred. 2013. 2009. 120 165 420 480

seminari vjebe predavanja 73 56 1 1 30 15 30 30 Mirjana Radman-Funari Vesna Vuli v.pred. v.pred. 2009. 2010. 165 82,5 480 480

seminari vjebe 56 4 1 1 15 15 15 30 Vesna Vuli Zoran Mirosav v.pred. pred. 2010. 2011. 82,5 67,5 480 450

Njemaki jezik I

predavanja seminari

275

VELEUILITE U POEGI
vjebe 4 1 15 15 Zoran Mirosav pred. 2011. 67,5 450

Tjelesna i zdravstvena kultura I Makroekonomija

predavanja 0 seminari vjebe predavanja 4 seminari vjebe predavanja 73 73 27 1 1 1 15 30 15 15 60 22,5 Katarina tavli Berislav Andrli Berislav Andrli v.pred. v.pred. v.pred. 2012. 2011. 2011. 138,75 82,5 82,5 540 487,5 487,5 73 73 1,5 1 30 45 30 90 Marija Blaievi Katarina tavli asistent v.pred. 2011. 2012. 90 138,75 360 540

Osnove marketinga II

seminari vjebe predavanja

73

45

90

Dragana Bjeli

v.pred.

2011.

45

442,5

Trgovako pravo

seminari vjebe predavanja 73 33 1 1 30 15 60 22,5 Barbara Pisker Barbara Pisker v.pred. v.pred. 2010. 2010. 41,25 41,25 540 540

Sociologija

seminari vjebe predavanja

73

30

60

Bojan Radii

v.pred.

2013.

120

420

Gospodarska matematika II Uvod u gospodarsku statistiku II Engleski jezik II

seminari vjebe predavanja 73 73 1 1 30 30 30 60 Bojan Radii Mirjana Radman-Funari v.pred. v.pred. 2013. 2009. 120 165 420 480

seminari vjebe predavanja 73 56 1 1 30 15 30 30 Mirjana Radman-Funari Vesna Vuli v.pred. v.pred. 2009. 2010. 165 82,5 480 480

seminari vjebe 56 1 15 15 Vesna Vuli v.pred. 2010. 82,5 480

276

VELEUILITE U POEGI
predavanja 4 1 15 30 Zoran Mirosav pred. 2011. 67,5 450

Njemaki jezik II Tjelesna i zdravstvena kultura II Organizacija i upravljanje Osnove gospodarstva Hrvatske I Raunovodstvo za poduzetnike I Ekonomika poduzetnitva I Financije za poduzetnike I

seminari vjebe predavanja 4 1 15 15 Zoran Mirosav pred. 2011. 67,5 450

seminari vjebe predavanja 73 35 1,5 1 30 60 30 120 Marija Blaievi Hrvoje Budi asistent v.pred. 2011. 2013. 90 87,25 360 510

seminari vjebe predavanja 35 14 1 1 30 15 60 22,5 Mirjana Jele Ragu Mirjana Jele Ragu prof.v.. prof.v.. 2013. 2013. 109,75 109,75 360 360

seminari vjebe predavanja

35

30

60

Verica Budimir

prof.v..

2012.

375

375

seminari vjebe predavanja 35 35 1 1 30 30 30 60 Verica Budimir Mirjana Radman-Funari prof.v.. v.pred. 2012. 2009. 375 165 375 480

seminari vjebe predavanja 35 35 20 1 1 1 15 45 15 15 90 22,5 Mirjana Radman-Funari Katarina Potnik Gali Katarina Potnik Gali v.pred. v.pred. v.pred. 2009. 2012. 2012. 165 225 225 480 532,5 532,5

seminari vjebe predavanja

Struna praksa I Engleski jezik III

seminari vjebe 35 27 1 1 75 15 75 30 Svjetlana Letini Vesna Vuli v.pred. v.pred. 2011. 2010. 405 82,5 525 480

predavanja

277

VELEUILITE U POEGI
seminari vjebe predavanja 27 7 1 1 15 15 15 30 Vesna Vuli Zoran Mirosav v.pred. pred. 2010. 2011. 82,5 67,5 480 450

Njemaki jezik III Osnove gospodarstva Hrvatske II Raunovodstvo za poduzetnike II Ekonomika poduzetnitva II Financije za poduzetnike II Oporezivanje poduzea

seminari vjebe predavanja 7 35 35 1 1 1 15 30 15 15 60 22,5 Zoran Mirosav Mirjana Jele Ragu Mirjana Jele Ragu pred. prof.v.. prof.v.. 2011. 2013. 2013. 67,5 109,75 109,75 450 360 360

seminari vjebe predavanja

35

30

60

Verica Budimir

prof.v..

2012.

375

375

seminari vjebe predavanja 35 1 45 45 Verica Budimir prof.v.. 2012. 375 375

seminari vjebe predavanja 35 35 15 1 1 1 15 45 15 15 90 22,5 Mirjana Radman-Funari Katarina Potnik Gali Katarina Potnik Gali v.pred. v.pred. v.pred. 2009. 2012. 2012. 165 225 225 480 532,5 532,5

seminari vjebe predavanja

35

30

60

Svjetlana Letini Svjetlana Letini

v.pred.

2011.

405

525

seminari vjebe predavanja 35 1 30 30 v.pred. 2011. 405 525

Struna praksa II Financijsko raunovodstvo

seminari vjebe 35 49 1 1 75 30 75 60 Mario upan Svjetlana Letini pred. v.pred. 2011. 2011. 315 405 495 525

predavanja seminari

278

VELEUILITE U POEGI
vjebe predavanja 49 49 1 1 49 49 1 30 22,5 30 45 Verica Budimir Katarina Potnik Gali prof.v.. v.pred. 2012. 2012. 375 225 375 532,5 45 30 45 60 Mario upan Verica Budimir pred. prof.v.. 2011. 2012. 315 375 495 375

Proraunsko raunovodstvo

seminari vjebe predavanja

Revizija

seminari vjebe predavanja 9 9 1 1 30 15 60 22,5 Hrvoje Budi Hrvoje Budi v.pred. v.pred. 2013. 2013. 87,25 87,25 510 510

Menadment ljudskih resursa Europske integracije Struna praksa III

Raunovodstvo trokova

seminari vjebe predavanja

25 25

1 1

30 15

60 22,5

Mirjana Jele Ragu Mirjana Jele Ragu

prof.v.. prof.v..

2013. 2013.

360 360

seminari vjebe predavanja

seminari vjebe predavanja 49 49 1 1 105 30 105 60 Svjetlana Letini Verica Budimir v.pred. prof.v.. 2011. 2012. 405 375 525 375

seminari vjebe 49 49 49 1 1 1 45 30 30 45 60 30 Mario upan Svjetlana Letini Mario upan pred. v.pred. pred. 2011. 2011. 2011. 315 405 315 495 525 495

Financijska analiza za mala i srednja poduzea

predavanja 6 seminari vjebe predavanja

Struna praksa IV

seminari vjebe 49 1 105 105 Mario upan pred. 2011. 315 495

279

VELEUILITE U POEGI
predavanja

Struna praksa IV

seminari vjebe 49 1 15 15 1995 Svjetlana Letini v.pred. 2011. 405 525

Predavanja* Seminari*

255 UKUPNO Vjebe* 945 UKUPNO* 3195

280

VELEUILITE U POEGI
Tablica 68. QS2-REV-RAC-T6.2

Naziv kolegija

ECTS

Vrsta nastave

Broj studenata

Broj grupa

Broj sati

Broj norma sati

Ime i prezime nastavnika

Znanstveno nastavni ili nastavno zvanje pred. pred.

Godina posljednjeg izbora u zvanje 2008. 2008.

Ukupno optereenje na studijskom programu 41,25 41,25

Ukupno optereenje na VUP-u

predavanja

26 26

1 1

30 15

60 22,5

Jasmina Smoli Jasmina Smoli

Zlatko Lackovi

202 202

Uredsko poslovanje

seminari vjebe predavanja

35

30

60

prof.v..

2010.

30

60

Ekonomika poduzetnitva II

seminari vjebe predavanja 49 49 1 1 22,5 15 45 22,5 Dubravka Mahaek Dubravka Mahaek v.pred. v.pred. 2013. 2013. 67,5 67,5 67,5 67,5

Revizija

seminari vjebe

predavanja seminari

165

45 UKUPNO vjebe 0 UKUPNO 210

281

VELEUILITE U POEGI
Tablica 69.QS2-REV-RAC-T6.3

POPIS SURADNIKA Struna baza (radilite) Ime i prezime suradnika Zvanje (dr. sc., mr. sc., mag., dipl. ing. i dr.) Kolegij

282

VELEUILITE U POEGI
Tablica 70.QS2-REV-RAC-T6.4

Ukupan broj nastavnika i studenata Tekua godina (t) 6.1. 6.1.1. 6.1.2. 6.2. 6.2.1. 6.2.2. 6.2.3. 6.3. 6.4. Ukupan broj nastavnika Stalno zaposleni nastavnici Kumulativni radni odnos Ukupan broj redovitih studenata Uz punu potporu MZO-a Puna participacija studenata Linearna participacija studenata Ukupan studenata broj izvanrednih 193 350 38 111 31 66 124 173 16 16 0 157 93 7 57 Godina izvoenja studijskoga programa t+1 10 10 0 73 56 6 11 t+2* 16 16 0 35 13 0 22 t+3* 16 16 0 49 24 1 24 t+4* t+5*

Ukupan broj studenata (6.2. i 6.3.)

283

VELEUILITE U POEGI

h) Podaci o svakom angairanom nastavniku

(ivotopis s nazivom ustanove u kojoj je zaposlen, e-mail adresa, popis radova objavljenih u posljednjih pet godina te radove koji ga kvalificiraju za izvoenje nastave, datum zadnjeg izbora u zvanje), a ako nije zaposlen na visokom uilitu, pismenu izjavu nastavnika da je spreman izvoditi nastavu, izjavu elnika ustanove u kojoj je zaposlen te kolegija i razdoblje za koje se izdaje dozvola

284

VELEUILITE U POEGI

285

VELEUILITE U POEGI

286

VELEUILITE U POEGI

287

VELEUILITE U POEGI

288

VELEUILITE U POEGI

289

VELEUILITE U POEGI

290

VELEUILITE U POEGI

291

VELEUILITE U POEGI

292

VELEUILITE U POEGI

293

VELEUILITE U POEGI

294

VELEUILITE U POEGI

295

VELEUILITE U POEGI

296

VELEUILITE U POEGI

297

VELEUILITE U POEGI

298

VELEUILITE U POEGI

299

VELEUILITE U POEGI

300

VELEUILITE U POEGI

301

VELEUILITE U POEGI

302

VELEUILITE U POEGI

303

VELEUILITE U POEGI

304

VELEUILITE U POEGI

305

VELEUILITE U POEGI

306

VELEUILITE U POEGI

307

VELEUILITE U POEGI

308

VELEUILITE U POEGI

309

VELEUILITE U POEGI

310

VELEUILITE U POEGI

311

VELEUILITE U POEGI

312

VELEUILITE U POEGI

313

VELEUILITE U POEGI

314

VELEUILITE U POEGI

315

VELEUILITE U POEGI

316

VELEUILITE U POEGI

317

VELEUILITE U POEGI

318

VELEUILITE U POEGI

319

VELEUILITE U POEGI

320

VELEUILITE U POEGI

321

VELEUILITE U POEGI

322

VELEUILITE U POEGI

323

VELEUILITE U POEGI

324

VELEUILITE U POEGI

325

VELEUILITE U POEGI

326

VELEUILITE U POEGI

327

VELEUILITE U POEGI

328

VELEUILITE U POEGI

329

VELEUILITE U POEGI

330

VELEUILITE U POEGI

331

VELEUILITE U POEGI

332

VELEUILITE U POEGI

333

VELEUILITE U POEGI

334

VELEUILITE U POEGI

335

VELEUILITE U POEGI

336

VELEUILITE U POEGI

337

VELEUILITE U POEGI

338

VELEUILITE U POEGI

339

VELEUILITE U POEGI

340

VELEUILITE U POEGI

341

VELEUILITE U POEGI

342

VELEUILITE U POEGI

343

VELEUILITE U POEGI

344

VELEUILITE U POEGI

345

VELEUILITE U POEGI

346

VELEUILITE U POEGI

347

VELEUILITE U POEGI

ivotopis nastavnika (suradnika) Nastavnik: Dr.sc. Nevenka Breslauer Odjel: MENADMENT TURIZMA I SPORTA Kontakt: nbreslauer@mev.hr Konzultacije: Nositelj/ica na predmetima: POVIJEST SPORTA (Suradnik/ica) OSNOVE KINEZIOLOGIJE Obrazovanje i osposobljavanje: Dr. sc. Sveuilite u Zagrebu , Kinezioloki fakultet Zagreb 2007. Mr. sc. Sveuilite u Zagrebu , Kinezioloki fakultet Zagreb 2003. Magistar kineziologije sporta atletike Sveuilite u Zagrebu, Kinezioloki fakultet Zagreb 2002. Profesor fizike kulture, Sveuilite u Zagrebu Fakultet fizike kulture Zagreb 1986. Trener atletike, Sveuilite u Zagrebu, Fakultet fizike kulture u Zagrebu 1985. Profesor visoke kole, 2009.godine 2011. Meimursko veleuilite u akovcu, Dekanica, nastava Povijest sporta, Osnove kineziologije 2008.-2011. Meimursko veleuilite u akovcu, privremena dekanica, nastava TZK I.,II., 2007.- Hrvatska olimpijska akademija Zagreb, predava Osnove teorije treninga 2003.- 2008. Uiteljski fakultet u Zagrebu- Odsjek akovec, vii predava TZK, Kinezioloka metodika , Osnove kineziologije, Plivanje, Folklor, Zimovanje i Ljetovanje 2000.- 2003. Vanjski suradnik na Visokoj uiteljskoj koli u akovcu, predava na TZK, Kinezioloka metodika , Osnove kineziologije, Plivanje, Narodni plesovi Mbr.UZ 280242

Zadnji izbor u zvanje: Radno iskustvo:

348

VELEUILITE U POEGI 1987. 2003. II. Osnovna kola akovec, uitelj TZK i mentor TZK za Meimursku i Varadinsku upaniju 1986. Osnovna kola Podturen, uitelj TZK Znanstvena i struna Objavljeno: djelatnost: Autor i suautor 36 znanstvenih i strunih radova Autor i suautor 21 znanstvenog rada Autor i suautor 2 knjige Recenzent nekoliko knjiga i prirunika Urednik asopisa i zbornika Sudjelovanje na meunarodnim i domaim konferencijama Zahvalnica sa zlatnom znakom , Hrvatski kinezioloki savez 2009. Jezici: Ruski / engleski Vjetine i kompetencije: SOCIJALNE VJETINE I KOMPETENCIJE: Komunikativnost i iskrenost u meuljudskim odnosima, sklonost timskom radu, mogunost rjeavanja problema izbjegavajui konfliktne situacije. ORGANIZACIJSKE VJETINE I KOMPETENCIJE: Uspjeno voenje i organizacija rada; upravljanje tehnikim i ljudskim resursima (privremeni dekan/dekan na Meimurskom veleuilitu u akovcu), organizacija i provoenje nastave (izvoenje predavanja, vjebi i seminara). TEHNIKE VJETINE I KOMPETENCIJE: Rada na razliitim raunalnim aplikacijama,Organizator konferencije-2010., 2012, Organizator sportskih susreta studenata visokih kola i veleuilita RH, voditelj na projektu, mentor na zavrnim radovima, mentor diplomskih radova , mentor asistentima, , urednik zbornika, odrala 20-tak seminara za potrebe Agencije za odgoj i obrazovanje, MZOS-a. Recenzent nekoliko kolskih udbenika i prirunika ,lan vanjskog audita NVAO. Popis objavljenih radova
1. Breslauer, N., E. Hofman, Lj. Antekolovi (2002): Athletics as an extracurricularactivity of boysantropological attributes related to prformance. 3 thInternational sceintific conference ''Kinesiology new perspectives'', Opatija, Croatija, pp (109-113).

349

VELEUILITE U POEGI
2. Breslauer, N., K. Delija, I. Bokor (2005): Relations betwen antripological characteristics and performance in school athletics of girls involved in extracurricular sporting activites. 4thInternational sceintific conference ''Kinesiology new perspectives'', Opatija, Croatija, pp (9497). 3. Mari T., P. Paradik, N. Breslauer (2006): Spolne razlike u motivaciji za nastavu tjelesne i zdravstvene kulture. Napredak. asopis za pedagogijsku teoriju i praksu Zagreb, Vol.147, br. 3 str. (328-334). 4. ivi K., N. Breslauer, T. Stibilj- Batini (2008). Dijagnosticiranje i znanstveno verificiranje metodikog postupka uenja u sportskoj gimnastici. Odgojne znanosti 15., Uiteljski fakultet Zagreb str. (159-179). 5. Breslauer N., K. ivi, I. Nikoli (2008). Influence of different physical education curricula on the fifth-grade pupils motor abilities. 5thInternational sceintific conference Kinesiology researsh trends application. Zagreb, Croatija, pp .(499-502). 6. Horvat, V.; N. Breslauer, M. Miauk, (2010). Faktorska struktura motorikih sposobnosti djeaka i djevojica starih 6, 5 godina // Youth sport 2010. / Kova, Marjeta ; Jurak, Gregor ; Star, Gregor (ur.). Ljubljana: Faculti of sport, Ljubljana, 2010. 114-115. 7. Breslauer, N., A. Jeleni (2004): Razlike izmeu inicijalnog i finalnog mjerenja kod uenika 4. razreda. Godinjak Visoke uiteljske kole u akovcu ''Uitelj'', Stjepan Hranjec (ur.) akovec, str. (211-215). (izvorni znanstveni rad) 8. Breslauer, N., T. Mari, I. Mesari (2004): Razvoj nekih antropolokih karakteristika kod uenika 4. razreda. Zbornik radova sa meunarodnog znanstveno- strunog skupa kola i razvoj, Petrinja, (ur. I. Prskalo), str. (197201). (znanstveni rad) 9. Breslauer, N., K. Delija, A. Jeleni (2004): Utjecaj estomjesenog kineziolokog tretmana na neke motorike dimenzije uenika 4 i 5 razreda osnovne kole. Zbornik radova 13. ljetne kole kineziologa RH, (ur. V. Findak). Zagreb: Hrvatski kinezioloki savez Rovinj str. (83- 87). (znanstveni rad) 10. Breslauer, N., K. Delija, A. Jeleni (2005): Analiza razlika izmeu skupina ispitanika ukljuenih u razliite kinezioloke aktivnosti. Zbornik radova 14. ljetne kole kineziologa RH, Rovinj , (ur. V. Findak). Zagreb: Hrvatski kinezioloki savez, str. (79- 82). (znanstveni rad) 11. Breslauer N., I. Mesari, V. Horvat (2006): Utjecaj motorikih i morfolokih varijabli na uspjenost u testu za procjenu funkcionalne sposobnosti kod uenica treeg razreda osnovne kole. Godinjak Visoke uiteljske kole u akovcu ''Uitelj'', Stjepan Hranjec (ur.), akovec, str. (195 - 201). (izvorni znanstveni rad) 12. Breslauer N., K. Delija, I. Mesari (2006): Kvantitativne razlike izmeu skupina ispitanika u kolskim atletskim varijablama. Zbornik radova 15. ljetne kole kineziologa Hrvatske, Rovinj, 20-24. lipnja 2006. (ur. V. Findak). Zagreb: Hrvatski kinezioloki savez, str. (84-87). (znanstveni rad) 13. Nikoli I., N. Breslauer, V. Horvat, M. Juri (2007): Ukljuenost u sport i sportske aktivnosti studenata Uiteljskog fakulteta Sredita u akovcu. Zbornik radova VII. Konferencije o portu RZ Alpe Jadran, Opatija, str. (197-205). (znanstveni rad) 14. Horvat V., N. Breslauer, K. Pletenac (2007): The

350

VELEUILITE U POEGI
Impapact of Kinesiological Treatment on Developoment of Specific Motor Abililities of Preschool Age Children. Zbornik radova 1. Meunarodne konferencije o naprednim istraivanjima, Zadar str. (111-116). (znanstveni rad) 15. Breslauer N., I. Nikoli, M. Zengal (2007): Anthropometric Characteristics of 4 and 5 year old Chikdren After Implementing Physsical and Health Education During One Preschool Year. Zbornik radova 1. Meunarodne konferencije o naprednim istraivanjima, Zadar str.(138-141). (znanstveni rad) 16. Breslauer N., I. Nikoli, V. Horvat (2007): Stellungnahmen der Studierenden den krperlichen bungen gegenber in Bezung auf ihren Indeks der krperlichen Mae . Kutatsok, Azetvs Jzsef Fiskoln, Baja Vros 2007. (ur. M. Jnos), 443-449. (znanstveni rad) 17. Breslauer, N., I. Nikoli, K. ivi (2008). Female students' opinions about subject kinesiological Culture in relation with their physical activity participation. U: I. Prskalo i sur. (ur.), 2. Meunarodna konferencija o naprednim i sustavnim istraivanjima The 2nd International Conference on Advances and Systems Research, 12.-16.11.2008., Zadrar, Hrvatska; 2nd Special Focus Symposium on Kinesiological Education the answer of the contemporary school, 13.-14.11.2008., Zadrar, Hrvatska ; str. 32-38. (Prethodno priopenje) 18. Nikoli, I.; I. Bokor; N. Breslauer (2008). Utjecaj eksperimentalnog tretmana na neke motorike sposobnosti uenika etvrtog razreda osnovne kole // Zbornik radova 17. ljetne kole kineziologa Republike Hrvatske / Neljak, Boris (ur.). Pore: Hrvatski kinezioloki savez, 2008. 154-157. (znanstveni rad) 19. Nikoli I.; N. Breslauer; . Knok; K. Pletenac, (2008).INVOLVEMENT OF PRESCHOOL CHILDREN IN SPORTS ACTIVITIES: PARENTS VIEWS AND OPINIONS // The 2nd International Conference on Advances and Systems Research - 2nd Special Focus Symposium on Kinesiological Education - the answer of the contemporary school / Prskalo, Findak, Strel (ur.). Zageb: The European Advanced and Systems Research Centre, 2008. 183-190 (izvorni znanstveni rad) 20. Nikoli, I. I. Bokor, N. Breslauer (2009). Differences in motor and functional abilities between table tennis players and 14-year- old students // Kinesiological education heading towards the future / Prskalo, Ivan; Findak, Vladimir; Janko, Strel (ur.).Zagreb: Uiteljski fakultet Sveuilita u Zagrebu, 2009. 172-178 (znanstveni rad) 21. Breslauer, N., A. Jeleni (2002): Programiranje rada u sportskim izvannastavnim aktivnostima u K ''ak'' II. Osnovne kole akovec. Zbornik radova 11. ljetne kole kineziologa RH, Rovinj, (ur. V. Findak), str. (215-216). 22. Jeleni, A., N. Breslauer (2004): Sportsko rekreacijske aktivnosti u udruzi za pomo osobama s mentalnom retardacijom u Meimurskoj upaniji. Zbornik radova Sport osoba s invaliditetom u republici Hrvatskoj, Topusko, str. (118- 120). 23. Breslauer, N., I. Mesari, A. Jeleni (2004): Plivanje u nastavi tjelesne i zdravstvene kulture na Visokoj uiteljskoj koli u akovcu. Glasnik Hrvatskog saveza sportske rekreacije ''Sport za sve'', Rovinj, (49-50). 24. Breslauer, N., I. Mesari, A. Jeleni (2005): Neke

351

VELEUILITE U POEGI
dimenzije antropolokog statusa studenata prve godine Visoke uiteljske kole u akovcu. Godinjak Visoke uiteljske kole u akovcu ''Uitelj'', Stjepan Hranjec (ur.), akovec, str. (169-173). (struni rad). 25. Breslauer N., A. Jeleni, I. Nikoli (2006): Obuka neplivaa na VU-u akovec. Sport za sve asopis Mali Loinj, 5.-7. listopada 2006. str (32- 33). 26. Novosel M., A. Dragi, N. Breslauer (2006): Promocija plivanja kroz humanitarni projekt plivanjem do svjetlosti. Sport za sve asopis Mali Loinj, 5.-7. listopada 2006. str(49-50). 27. Ki-Novak D., N. Breslauer (2006): Igra u prirodi kao zaviajni identitet. Zaviajnost, globalizacija i kola, zbornik radova Gospi 3. dani Ante Starevia str. (141148). 28. Jeleni A., I. Mesari, N. Breslauer (2006): Navike i interesi studentica visoke uiteljske kole prema tjelesnom vjebanju. Godinjak Visoke uiteljske kole u akovcu ''Uitelj'', Stjepan Hranjec(ur.), akovec, str. (187 -193). 29. Breslauer N., I. Poljski, I. Nikoli (2007): Tjelesna aktivnost- zdrav nain ivota djece. Godinjak Visoke uiteljske kole u akovcu ''Uitelj'', akovec, str. (291 297) 30. Breslauer N., Ki-Novak, D. (2007): Pojmovi iz zaviaja u igri u koli u prirodi. Dijete i jezik danas, zbornik radova s meunarodnog strunog i znanstve nog skupa akovec-Osijek, uro Blaeka (ur.), str.(72-79) 31. imonek-Zengal M., N. Breslauer (2007): Analiza razlika u nekim antropolokim obiljejima uenika uenikog doma u Krievcima nakon jednogodinjeg sudjelovanja u eksperimentalnom programu. Zbornik radova, Sport za sve u funkciji unapreenja kvalitete ivota. Kinezioloki fakultet Sveuilita u Zagrebu, str (427-432). 32. Breslauer, N., N. Breslauer (2008). Plesne strukture u vrtiu. NEOS 2 Journal of New Trend sin Education Uiteljski fakultet- Podrunica u akovcu str (117-120). 33. Pletenac, K., N. Breslauer (2008). Uloga medija i odgoj za odrivi razvoj djece predkolske dobi. Cjeloivotno uenje za odrivi razvoj svezak 2 Sveuilite u Rijeci Uiteljski fakultet u Rijeci (ur V.Uzelac, L. Vujii) Rijeka 2008. 239-244. (znanstveni rad). 34. Breslauer, N.; M. Zegnal, M. Mianuk (2009). SPORT AS AN EDUCATIONAL FACTOR AMONG CHILDREN AND YOUTH. Obrazovanje za humano drutvo. Univerzitet Sv. iril Metodij Skoplje. Pedagoki fakultet. Ohrid 28.-29. 05. 2010., str. 14. 35. Zegnal, M.; N. Breslauer (2009) OBUKA DJECE NEPLIVAA ELEMENTIMA METODE AGAZZI // Zbornik radova 18. ljetne kole kineziologa Republike Hrvatske Metodiki organizacijski oblici rada u podrujima edukacije, sporta, sportske rekreacije i kineziterapije /Neljak, Boris (ur.). Zagreb: Hrvatski kinezioloki savez, 2009. 536-541 36. .Zegnal,M., N. Breslauer (2010). THE IMPLEMENTATION OF BASIC ATHLETIC GAMESIN UNIVERSITY LEVEL PHYSICAL TRAINING, Zbornik radova International Scientific ConferecePhyisical activity for everyone. Belgrade 10.-11. prosinca 2010. University of Belgrade, Faculty of Sport and Physical

352

VELEUILITE U POEGI
Education. Stanimir Stojilkovi (ur.) Beograd, (71).

353

VELEUILITE U POEGI

ivotopis Zlatko Lackovi Zlatko Lackovi je roen 11. sijenja 1947. godine u Broancima, Opina Bizovac, Republika Hrvatska,zavrio je osnovnu kolu u Broancima, te srednju tehniku kolu u Osijeku. Nakon mature upisao je studij elektrotehnike na Univerzitetu u Novom Sadu, te diplomirao 1970. Godine. Godine 1973. upisao je studij ekonomije na Ekonomskom fakultetu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku i na njemu diplomirao 1977. Na istom fakultetu 1979. godine upisao poslijediplomski studij iz podruja Poslovna politika i zavrio ga 1982. Godine: Na Ekonomskom fakultetu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku uspjeno je 11. travnja 1996. godine obranio doktorsku disertaciju Financiranje istraivako-razvojnog rada u investicijsko-uslunim djelatnostima kao temeljni imbenik poslovne strategije. Svoje temeljno obrazovanje upotpunio je specijalistikim teajevima pri Pedagokom fakultetu u Rijeci, te studijskim boravcima na vie svjetskih sveuilita u USA (Stanford-Stanford, Brekeley-San Francisko), u Kanadi (University Britisch Columbia - Vancouver) i Njemakoj (Pforzheim i Heidelberg), te drugim visokim kolama, a na duoj specijalizaciji u Wirtschafts Univerzitetu na Institutu za mala poduzea u Beu i pri drugim strunim i znanstvenim udrugama, te u poznatim tvrtkama Monting-Montage i Bau-montage iz Bea, Austrija.

Podastrijeti podaci o kolovanju pokazuju da Zlatko Lackovi ima zavrena dva studija - elektrotehniki i ekonomski, da je zavrio ekonomski poslijediplomski studij iz podruja poslovne politike, te stekao doktorat ekonomskih znanosti, odnosno da ima stupnjeve magistra i doktora iz podruja drutvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomije, na kojima se je jo i dopunski osposobljavao.

Tijekom dosadanjeg radanog vijeka predloenik je radio na sljedeim poslovima: od 1970 do 1975 u Tehnikoj koli kao srednjekolski profesor, od 1975 do 1978 u Carinarnici Osijek kao inspektor, od 1978 do 1980 u ETZ-u kao istraiva trita, od 1980 do 2003 tvrtki Elektrometal kao glavni direktor odnosno predsjednik Uprave(od 1992-2003), od 2003 do 2005 kao pomonik direktora za razvoj i predsjednik Nadzornog odbora tvrtke, od 2002 je zaposlen i na Graevinskom fakultetu u Osijeku a aktivno predaje i na Elekrotehnikom fakultetu a surauje i sa Ekonomskim fakultetom u Osijeku, te radi i na Veleuilitu u Poegi, te nekim visokokolskim ustanovama u inozemstvu..

U nastavnoj djelatnosti ima sljedea iskustva:

od 1998 i sada predaje Management i Ekonomiku poduzetnitva na Veleuilitu u Poegi, od 2000 je docent od 2004 izvanredni profesor iz predmeta Marketing na Graevinskom fakultetu u Osijeku,a predaje i Poslovanje poduzea, od 2002 i sada predaje Management i Ekonomiku na Elektrotehnikom fakultetu u Osijeku, Tijekom kolske godine 2003/2004 i dalje je na poslijediplomskim studijima gdje je predavao Strategijski management na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, te Marketing na Graevinskom fakultetu u Osijeku i Management tehnikih sustava na Elektrotehnikom fakultetu u Osijeku.Bio je i gostujui profesor u inozemstvu.

Zlatko Lackovi je neprekidno zaposlen od 1970. godine. Svoju je radnu karijenu zapoeo kao srednjokolski profesor i voditelj praktike nastave na Elektrometalskom kolskom centru u Osijeku (od 1970. do kraja 1975. godine), ali i kao vanjski suradnik na drugim srednjim kolama. U razdoblju od 1975. do kraja 1980. godine radi u gospodarstvu na vanjsko-trgovinskim projektnim poslovima (Ekonomsko-tehniki zavod u Osijeku, te Dravna sluba - carina). Od 1980. godine u svojstvu direktora radi u elektrotehnikom poduzeu Elektrometal iz Osijeka, a nakon pretvorbe istog, tj. od 1992. godine kao predsjednik uprave, koju dunost je obnaao do 2003 a onda je izabran za predsjednika Nadzornog odbora..

Pod njegovim vodstvom - tijekom kojeg je podjednaku panju posveivao globalnom razvoju, marketingu, organizaciji rada i poslovanja, te razvoju proizvoda i usluga - je poslovna tvrtka Elektrometal iz Osijeka viestruko umnoila svoj poetni kapital, dinamiki usklaivala svoju djelatnost s recentnim potrebama trita, te - unato vrlo naglaenim problemima u gospodarskom okruenju - svih proteklih godina poslovala uspjeno, tj. ostvarivala znaajnu dobit.

Takvo voenje poslovne tvrtke Elektrometal donijelo je predloeniku zavidan poslovni ugled i osiguralo mu status stalnog sudskog vjetaka u poslovnim sporovima i reputaciju uspjenog steajnog upravitelja, koji je svojim radom omoguio izlaz iz tekoa mnogim tvrtkama. Osim rukovoenja poduzeem bio je u nekoliko navrata steajni upravitelj i lan Nadzornog odbora. U tom smislu je tvrtka Graevinar-Vukovar, te Park-D.Miholjac izili iz steaja putem preustroja a Solus-Vladislavci uspjeno privatiziran. Uz to nekoliko tvrtki su zavrili steaj punim obeteenjem radnika i vjerovnika(Transpotr-Holding Zagreb).Kao dugogodinji gospodarstvenik lan je vie foruma u sklopu Hrvatske gospodarske komore Za poslovne rezultate tvrka Elektrometal dobila je Plaketu Hrvatske gospodarske komore a osobno je nagraen sa nagradom Peat grada Osijeka, Spomenicom domovinske zahvalnosti, te nizom drugih gospodarskih i drutvenih priznanja.

354

VELEUILITE U POEGI
Zlatko Lackovi je aktivni lan veeg broja znastvenih i strunih drutava, kao to su Hrvatsko Drutv o Ekonomista,CRO-MAR,Hrvatsko Drutvo za sustave, Hrvatsko Drutvo Odravatelja i Hrvatsko drutvo elektro inenjera.. Osim toga vie godina je lan u vijeima na razliitim stupnjevima u Hrvatskoj Gospodarskoj Komori. U Udruenju poslodavaca se nalazio od dana osnivanja toga Udruenja.Za svoj doprinos suradnji izmeu gospodarstva i znanosti 2000 godine je izabran u Upravno vijee Sveuilita J.J. strosmayera u Osijeku.

Pretena znanstveno-istraivaka aktivnost dr.sc. Zlatka Lackovia, vezana je uz istraivanje obiljeja i problema recentne poslovne prakse, te oblikovanje i primjenu novih metoda marketinga, organizacije, upravljanja i financiranja u specifinom uslunom podruju odr avanja, koje u strukturi narodnog gospodarstva osigurava gotovo treinu drutvenog proizvoda.

Druga istraivaka preokupacija mu je poduzetniko, tehnoloko i drugi aspekti suradnje sektora usluga s graevinarstvom, koj e za poslovnu tvrtku kojom je rukovodio s marketinkog stajalita predstavlja znaajni trini segment. Osim toga u zadnjih nekoliko godina je podruje istraivanja oplemenio s nekoliko radova iz podruja poljoprivrede te je autor knjige( koautorstvo) iz Ekonomike voarstva, vinogradarstva i vinarstva. Osobiti interes je pokazao za razvoj malog poduzetnitva gdje je bio izabran za stalnog savjetnika u organizaciji Hrvatske udruge poslodavaca i Ministarstva gospodarstva. Navedena podruja predstavljaju temeljni okvir svim njegovim objavljenim radovima i prateim aktivnostima, koje obuhvaaju: vie znansvenih radova objavljenih u zbornicima s meunarodnih znanstvenih skupova, u asopisima koji su po vrsnoi izjednaeni s asopisima s meunarodnom recenzijom, znanstvenih radova objavljenih u domaim asopisima sa sudjelovanjem na znanstvenim skupovima, te objavljene strune radove.Sveukupno je objavio 70 znanstvenih i strunih radova a slui se njemakim , engleskim i panjolskim a neto slabije madarskim i hebrejskim jezikom .

Do sada je kao autor,suautor ili redaktor, objavio sljedee knjige i publikacije:

1. 2. 3. 4. 5. 6. 7.

Malo poduzee u uvjetima tranzicije-autor-Veleuilite u Poegi, Ekonomija voarske i vinogradarsko-vinarske proizvodnje-suautor-Veleuilite u Poegi Ekonomika elektrotehnikih poduzea-suautor-Elektrotehniki fakultet u Osijeku, Management malog poduzea-autor-Graevinski fakultet u Osijeku, Uvod u ekonomiku i management-skripta-autor-Elektrotehniki fakultet u Osijeku, Marketing u graevinarstvu-autor-Graevinski fakultet u Osijeku, Management tehnikih sustava-autor-Elektrotehniki fakultet u Osijeku,

8. Odravanje tehnikih sustava-autor-Elektrotehniki fakultet u Osijeku, 9. Elektro marketing-autor-Elektrotehniki fakultet u Osijeku, 10. Osnove stratekog marketinga-suautor-Veleuilite u Poegi, 11. Ekonomika graevinskih poduzea-skripta-autor-Graevinski fakultet u Osijeku, 12. Upravljanje graevinskim poduzeem-skripta-autor,Graevinski fakultet u Osijeku 13. Konkurentnost graevinskih poduzea-skripta-autor-Graevinski fakultet u Osijeku, 14. Menadment elektrotehnikih djelatnosti-skripta-autor,Elektrotehniki Fakultet u Osijeku, 15. Inenjerski menadment-autor- Elektrotehniki fakultet u Osijeku

16. Outsourcing u odravanju- autor- ( u izdanju)- Graevinski fakultet u Osijeku. Godine 2000. godine je izabran i u lanstvo Upravnog vijea Sveuilita JJ Strosmayera u Osijeku. Do sada je objavio vi od s totinu znastvenih i strunih radova u raznim publikacijama. U znanstvenom smislu dosada je 1998 godine bio izabran za docenta na Graevinskom fakultetu u Osijeku iz predmeta Marketing a u sklopu znanstvenog polja Ekonomije i grane Management i upravljanje a 2004 godine je izabran za izvanrednog profesora, te je stalno zaposlen na istom fakultetu. Godine 2011 je izabran za redovitog profesora na Graevinskom fakultetu u Osijeku. Osim toga, na Veleuilitu u Poegi je 2010 izabran za profesora Visokje kole u trajnom zvanju a trenutano je profesor a bio je i savjetnik dekana Veleuilita u Poegi a od 2005 do 2012 i lan Upravnog vijea Veleuilita u Poiegi.

Osijek,04.11.2013. godine Prof,.dr.sc. Zlatko Lackovi

355

VELEUILITE U POEGI

Doc. dr. sc. Dubravka Mahaek, dipl. oec. se rodila 4. travnja 1968. u Poegi, gdje je zavrila i srednju Ekonomsku kolu. 1990. je diplomirala na Ekonomskom fakultetu u Osijeku, smjer financije i raunovodstvo. 1991. se zaposlila kao nastavnik ekonomske grupe predmeta na Centru za usmjereno obrazovanje, u okviru kojega nastaje Ekonomska kola u Poegi, gdje radi do konca 2006., te stjee dopunsko pedagoko-psiholoko obrazovanje. Od 1997. je zaposlena u Dravnom uredu za reviziju, Podruni ured Poega, na radnom mjestu dravnog revizora. 1998. je zavrila poslijediplomski studij Ekonomskog fakulteta Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku, te postaje magistar ekonomskih znanosti. Obranila je magistarski rad pod naslovom: Znaajke i poloaj Dravne revizije u Republici Hrvatskoj. Od 2001., te sve do danas je ukljuena u izvoenje nastavnih aktivnosti na Veleuilitu u Poegi, na kojemu je 2005. izabrana u naslovno nastavno zvanje predava za znanstveno podruje drutvenih znanosti, polje ekonomija, grana financije. 2005. postaje vii dravni revizor u Dravnom uredu za reviziju. 2007. na Ekonomskom fakultetu Sveuilita Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku je obranila doktorsku disertaciju pod nazivom: Uloga i znaenje Dravne revizije u nadzoru financiranja i koritenja sredstava na razini jedinica lokalne i podrune (regionalne) samouprave. 2010. je na Veleuilitu u Poegi izabrana naslovno nastavno zvanje vii predava za znanstveno podruje drutvenih znanosti, polje ekonomija, grana financije. 2010. je u koautorstvu sa Crnkovi, L., Mijo, I. izdala sveuilini udbenik: Osnove revizije, [recenzenti Vladimir Srb, Petar Proklin i Jasna Horvat]; Ekonomski fakultet u Osijeku, ISBN 978953-253-078-0, (405 stranica). 2011., na temelju odluke glavnog dravnog revizora, postaje zamjenik u Povjerenstvu za polaganje ispita za zvanje ovlatenoga dravnog revizora. 2013. je izabrana u znanstveno zvanje znanstvenog suradnika u znanstvenom podruju drutvenih znanosti polje ekonomije, te naslovno znanstveno-nastavno zvanje docenta iz znanstvenog podruja Drutvenih znanosti, znanstvenog polja ekonomija, znanstvene grane raunovodstvo. U tijeku sudjelovanja u nastavnom procesu na Veleuilitu u Poegi, obavila je mentorstvo za 25 zavrnih (diplomskih) radova studenata iz podruja financija na strunim studijima Raunovodstvo i Trgovina, te pet zavrnih (diplomskih) radova iz kolegija Financiranje trgovine koji se izvodi u okviru dvogodinjeg specijalistikog diplomskog strunog studija Trgovinsko poslovanje. Kao voditelj tima u obavljanju revizije odreena je i mentorom u reviziji za pripremu polaganja ispita za ovlatenoga dravnog revizora za jednog pristupnika. Sudjelovala je u jednom znanstvenom projektu. Objavila je 21 rad (strunih i znanstvenih), te sveuilini udbenik.

356

VELEUILITE U POEGI

357

VELEUILITE U POEGI

358

VELEUILITE U POEGI

359

VELEUILITE U POEGI

360

VELEUILITE U POEGI

i) Nain praenja kvalitete uspjenosti izvedbe studijskog programa te nain sudjelovanja u ocjenjivanju studijskog programa
Veleuilite posveuje veliku pozornost nastavnim planovima studija i svakog pojedinog kolegija te u cilju poveanja njihove kvalitete i usklaenosti sa studijskim programima slinih ustanova u Hrvatskoj i Europskoj Uniji, provodi redovita periodina vrednovanja sadraja programa. Izvjetaji o zadovoljstvu studenata kolegijima, studijem i programima ustanove u cjelini predstavljaju znaajnu informaciju koja se analizira se na sastancima Uprave te se po potrebi odreuju mjere za poveanje zadovoljstva studenata programima (npr. uvoenje novih redovnih i/ili izbornih kolegija, bolja dostupnost literature i sl.). Informacije o zadovoljstvu studenata programima takoer mogu ukazati na prednosti i slabosti u studijskom programu pojedinog studija te se kao takve koriste prilikom revizije studijskih programa Veleu ilita. elei poboljati postojee studijske programe te razvijati nove, Veleuilite kontinuirano vrednuje strukturu ECTS bodova na strunom studiju Raunovodstvo. Osim Povjerenstva za reviziju studijskog programa, u vrednovanje su ukljueni i studenti. Vrednovanje se provodi anketiranjem studenata krajem svake akademske godine. Anketni list sadri popis kolegija, broj sati koje su studenti pohaali i ECTS vrijednost svakog kolegija. Nakon pojanjenja vrijednosti ECTS boda, studenti su zamoljeni za iskreno vrednovanje realnosti trenutnog radnog optereenja pojedinog kolegija. Studenti su dodijelili ocjenu 1 kolegijima za koje smatraju da postoji nesklad oko nastavnog optereenja i ECTS bodova, 2 za kolegije za koje smatraju da je optereenje i broj ECTS bodova usklaen, a ocjenu 3 su dodijelili kolegijima za koje smatraju da je nastavno optereenje manje u odnosu na dodijeljeni broj bodova. Uzorak su inila 65 ispitanika u populaciji od trenutno upisana 333 studenta. Ispitanici su studenti druge i tree godine te Alumni strunog studija Raunovodstvo. Analiza rezultata (Prilog 6) ukazuje na sljedee:
o Kolegiji kod kojih je znaajna frekvencija odgovora Premalo ECTS bodova su: Gospodarska matematika 1, Engleski jezik 1/Njemaki jezik 1, Tjelesna i zdravstvena kultura 1, Seminar koji studenti biraju u 1. semestru, Makroekonomija, Sociologija, Engleski jezik 2/Njemaki jezik 2, Tjelesna i zdravstvena kultura 2. Kolegiji kod kojih je znaajna frekvencija odgovora Previe ECTS bodova su: Poela ekonomije, Informatika, Kolegiju Trgovako pravo 18% ispitanika dodjeljuje ocjenu Premalo ECTS bodova, odnosno 33% ispitanika dodjeljuje ocjenu Previe ECTS bodova, no 47% ispitanika misli da su ECTS bodovi usklaeni s optereenjem.

o o

Osim analize nastavnog optereenja, studenti kontinuirano vrednuju kvalitetu kolegija, ispituje se zadovoljstvo studenata nastavnim programom te ocjenjuju nastavno osoblje i ustanovu u cjelini. ISVU koordinator sastavlja izvjetaje (QS27-II-3-1, QS27-II-3-2, QS27-II-3-3), a rezultati se iznose na sastancima Uprave.

361

VELEUILITE U POEGI

6) PRILOZI
Prilog 1: Dopusnica za obavljanje djelatnosti i izvoenje studijskog programa

363

VELEUILITE U POEGI

364

VELEUILITE U POEGI Prilog 2: Miljenje Hrvatskog zavoda za zapoljavanje o ishodima uenja i broju nezaposlenih na razini upanije i RH

365

VELEUILITE U POEGI

366

VELEUILITE U POEGI
Prilog 3: Miljenje o primjerenosti ishoda uenja Hrvatske gospodarske komore

367

VELEUILITE U POEGI

368

VELEUILITE U POEGI

369

VELEUILITE U POEGI
Prilog 4: Sporazum o koritenju nekretnine

370

VELEUILITE U POEGI

371

VELEUILITE U POEGI

372

VELEUILITE U POEGI
Prilog 5: Kopija ZK uloka

373

VELEUILITE U POEGI
Prilog 6: Rezultati procjene studenata o nastavnom optereenju 1-premalo ECTS bodova 2-optimalan broj ECTS bodova 3-previe ECTS bodova 1. SEMESTAR [1] "Poela.ekonomije" data[, x] Frequency Percent 1 1 1.538 2 27 41.538 3 37 56.923 Total 65 100.000 [1] 3 [1] "Osnove.marketinga.I" data[, x] Frequency Percent 1 5 7.692 2 54 83.077 3 6 9.231 Total 65 100.000 [1] 4 [1] "Informatika" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 1.562 2 43 66.154 67.188 3 20 30.769 31.250 NA's 1 1.538 Total 65 100.000 100.000 [1] 5 [1] "Gospodarska.matematika.I" data[, x] Frequency Percent 1 14 21.54 2 44 67.69 3 7 10.77 Total 65 100.00 [1] 6 [1] "Uvod.u.gospodarsku.statistiku.I" data[, x] Frequency Percent 1 5 7.692 2 54 83.077 3 6 9.231 Total 65 100.000 [1] 7 [1] "Engleski.jezik.I.Njemaki.jezik.I" data[, x] Frequency Percent 1 22 33.846 2 42 64.615 3 1 1.538 Total 65 100.000 [1] 8 [1] "Tjelesna.i.zdravstvena.kultura.I" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 18 27.69 38.3 2 29 44.62 61.7 NA's 18 27.69 Total 65 100.00 100.0 [1] 9 [1] "Seminar" data[, x] Frequency Percent 1 30 46.15 2 35 53.85 Total 65 100.00

2.

SEMESTAR

[1] 10 [1] "Makroekonomija" data[, x] Frequency Percent 1 25 38.462 2 38 58.462 3 2 3.077 Total 65 100.000 [1] 11 [1] "Osnove.marketinga.II" data[, x] Frequency Percent 1 5 7.692 2 53 81.538 3 7 10.769 Total 65 100.000 [1] 12 [1] "Trgovako.pravo" data[, x] Frequency Percent 1 12 18.46 2 31 47.69 3 22 33.85 Total 65 100.00 [1] 13 [1] "Sociologija" data[, x] Frequency Percent 1 28 43.077 2 34 52.308 3 3 4.615 Total 65 100.000 [1] 14 [1] "Gospodarska.matematika.II" data[, x] Frequency Percent 1 10 15.38 2 48 73.85 3 7 10.77 Total 65 100.00 [1] 15 [1] "Uvod.u.gospodarsku.statistiku.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 5 7.692 7.812 2 54 83.077 84.375 3 5 7.692 7.812 NA's 1 1.538 Total 65 100.000 100.000 [1] 16 [1] "Engleski.jezik.II.Njemaki.jezik.II" data[, x] Frequency Percent 1 21 32.308 2 43 66.154 3 1 1.538 Total 65 100.000 [1] 17 [1] "Tjelesna.i.zdravstvena.kultura.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 18 27.69 38.3 2 29 44.62 61.7 NA's 18 27.69 Total 65 100.00 100.0 [1] 18 [1] "Seminar.1" data[, x] Frequency Percent 1 31 47.69 2 34 52.31 Total 65 100.00 4. SEMESTAR

3.

SEMESTAR

[1] 19 [1] "Osnove.gospodarstva.Hrvatske.I" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 4 6.154 11.43 2 26 40.000 74.29

[1] 27 [1] "Osnove.gospodarstva.Hrvatske.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 2.857 2 29 44.615 82.857

374

VELEUILITE U POEGI
3 5 7.692 14.29 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 20 [1] "Raunovodstvo.za.poduzetnike.I" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 2.857 2 29 44.615 82.857 3 5 7.692 14.286 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 21 [1] "Ekonomika.poduzetnitva.I" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 9 13.846 25.714 2 24 36.923 68.571 3 2 3.077 5.714 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 22 [1] "Financijske.za.poduzetnike.I" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 4 6.154 11.43 2 31 47.692 88.57 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 23 [1] "Organizacija.i.upravljanje" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 3 4.615 8.571 2 16 24.615 45.714 3 16 24.615 45.714 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 24 [1] "Engleski.jezik.III.Njemaki.jezik.III" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 9 13.846 25.714 2 25 38.462 71.429 3 1 1.538 2.857 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 25 [1] "Struna.praksa.I" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 6 9.231 17.143 2 28 43.077 80.000 3 1 1.538 2.857 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 26 [1] "Seminar.2" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 15 23.08 42.86 2 20 30.77 57.14 NA's 30 46.15 Total 65 100.00 100.00 5. SEMESTAR 3 5 7.692 14.286 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 28 [1] "Oporezivanje.poduzea" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 6 9.231 17.647 2 25 38.462 73.529 3 3 4.615 8.824 NA's 31 47.692 Total 65 100.000 100.000 [1] 29 [1] "Raunovodstvo.za.poduzetnike.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 2.857 2 25 38.462 71.429 3 9 13.846 25.714 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 30 [1] "Financije.za.poduzetnike.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 2.857 2 25 38.462 71.429 3 9 13.846 25.714 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 31 [1] "Ekonomika.poduzetnitva.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 2 3.077 5.714 2 22 33.846 62.857 3 11 16.923 31.429 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 32 [1] "Struna.praksa.II" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 6 9.231 17.143 2 28 43.077 80.000 3 1 1.538 2.857 NA's 30 46.154 Total 65 100.000 100.000 [1] 33 [1] "Seminar.3" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 14 21.54 40 2 21 32.31 60 NA's 30 46.15 Total 65 100.00 100

6.

SEMESTAR

[1] 34 [1] "Financijsko.raunovodstvo" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 11.11 2 8 12.308 88.89 NA's 56 86.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 35 [1] "Proraunsko.raunovodstvo" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 11.11 2 8 12.308 88.89 NA's 56 86.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 36 [1] "Revizija" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 8 12.308 88.89 3 1 1.538 11.11 NA's 56 86.154

[1] 47 [1] "Raunovodstvo.trokova" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 10 2 8 12.308 80 3 1 1.538 10 NA's 55 84.615 Total 65 100.000 100 [1] 48 [1] "Financijska.analiza.za.mala.i.srednja.poduzea" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 10 15.38 100 NA's 55 84.62 Total 65 100.00 100 [1] 49 [1] "Izrada.zavrnog.rada" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 10 2 8 12.308 80

375

VELEUILITE U POEGI
Total 65 100.000 100.00 [1] 37 [1] "Izborni.predmet.1" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 7 10.769 87.5 3 1 1.538 12.5 NA's 57 87.692 Total 65 100.000 100.0 [1] 38 [1] "Izborni.predmet.2" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 7 10.769 87.5 3 1 1.538 12.5 NA's 57 87.692 Total 65 100.000 100.0 [1] 39 [1] "Seminar.4" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 6 9.231 60 2 4 6.154 40 NA's 55 84.615 Total 65 100.000 100 [1] 40 [1] "Struna.praksa.III" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 11.11 2 7 10.769 77.78 3 1 1.538 11.11 NA's 56 86.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 41 [1] "Upravljako.raunovodstvo" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 33.33 2 1 1.538 33.33 3 1 1.538 33.33 NA's 62 95.385 Total 65 100.000 100.00 [1] 42 [1] "Europske.integracije" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 7 10.769 77.78 3 2 3.077 22.22 NA's 56 86.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 43 [1] "Komuniciranje.s.tritem" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 2 3.077 50 3 2 3.077 50 NA's 61 93.846 Total 65 100.000 100 [1] 44 [1] "Zemljino.knjino.upravno.pravo" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 11.11 2 4 6.154 44.44 3 4 6.154 44.44 NA's 56 86.154 Total 65 100.000 100.00 [1] 45 [1] "Menadment.ljudskih.resursa" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 1 1.538 25 2 1 1.538 25 3 2 3.077 50 NA's 61 93.846 Total 65 100.000 100 [1] 46 [1] "Uredsko.poslovanje" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 2 5 7.692 83.33 3 1 1.538 16.67 NA's 59 90.769 Total 65 100.000 100.00 3 1 1.538 10 NA's 55 84.615 Total 65 100.000 100 [1] 50 [1] "Struna.praksa.IV" data[, x] Frequency Percent Valid Percent 1 2 3.077 22.22 2 6 9.231 66.67 3 1 1.538 11.11 NA's 56 86.154 Total 65 100.000 100.00

376